Godina XVIII – Broj 17

^etvrtak, 7. 4. 2011. godine SARAJEVO
Specijalna anesteziologija

ISSN 1512-7079

Bolni~ki odjel anesteziologije Neurohirur{ka anestezija Torakalna anestezija Kardiohirur{ka anestezija Anestezija u ginekologiji i aku{erstvu Anestezija u dje~joj hirurgiji

11 3 1 2 2 3

FEDERALNO MINISTARSTVO ZDRAVSTVA
Prilog br. 1

PLAN I PROGRAM1
SPECIJALIZACIJA I SUBSPECIJALIZACIJA ZA DOKTORE MEDICINE, DOKTORE STOMATOLOGIJE I MAGISTRE FARMACIJE
Reanimatologija i intenzivno lije~enje Transfuziologija

PLANOVI I PROGRAMI
SPECIJALIZACIJA ZA DOKTORE MEDICINE ANESTEZIJA I REANIMACIJA Vrsta specijalizacije: OSNOVNA Trajanje specijalizacije: 4 godine (48 mjeseci) Plan specijalizacije:
[IRA TEMATSKA OBLAST Uvodni dio - osnovna teorijska nastava Fiziologija i biohemija Interna medicina Kardiologija Pulmologija Nefrologija Pedijatrija Urgentna medicina Bolni~ki odjel pedijatrije Bolni~ki odjel urgentne medicine Bolni~ki odjel anesteziologije U@A TEMATSKA OBLAST MJESTO TRAJANJE OBAVLJANJA MJESECI STA@A Medicinki 1 fakultet 4 Bolni~ki odjel interne medicine 6 2 2 2 1 2 11

Bolni~ki odjel anesteziologije Bolni~ki odjel ili zavod transfuzijske medicine

11

1

PROGRAM SPECIJALIZACIJE Teoretska obuka: – predavanja, razgovori, diskusija sa mentorom (30% vremena) – seminarske radnje specijalizanata (30% vremena) – individualni rad specijalizanata na Klinici (40% vremena) Prakti~na obuka: – svakodnevni prakti~ni rad u ambulanti, na odjeljenju, u operacionoj sali (70% vremena) – pokazni rad mentora iz zna~ajnih dijagnosti~kih, terapeutskih, operativnih procedura (25% vremena) – eksperimentalni rad (5% vremena) UVODNI DIO - OSNOVNA TEORIJSKA NASTAVA Osnovna teorijska nastava se provodi iz oblasti: – dono{enje klini~kih odluka, – komunikacijske vje{tine, – timski rad, – upravljanja sistemom, – sposobnost sticanja i preno{enja znanja, – etika i propisi, – promocija zdravlja.

Op}a anesteziologija

1

Sastavni dio Pravilnika o izmjenama i dopunama Pravilnika o specijalizacijama i subspecijalizacijama doktora medicine, doktora stomatologije i magistara farmacije objavljenog u "Slu`benim novinama Federacije BiH", broj 11/11

Broj 17 – Strana 2

SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH –

^etvrtak, 7. 4. 2011.

Obavlja se na medicinskom fakultetu u ukupnom trajanju od 1 mjesec, u nastavnim turnusima (ljetni i zimski semestar) po planu koji utvr|uju navedeni fakulteti. FIZIOLOGIJA I BIOHEMIJA Edukaciju iz fiziologije i biohemije specijalizant provodi na Institutu za fiziologiju i biohemiju medicinskog fakulteta u trajanju od 4 mjeseca. U toku edukacije specijalizant treba da savlada: – Homeostaza unutra{njeg miljea. Difuzija i osmoza. Regulacija acido-bazne ravnote`e. – Hemodinamika cirkulacije. Zatajivanje srca. Plu}na cirkulacija. Cirkulatorni {ok. Kapilarna dinamika izmjene teku~ine. Krv: hemostaza i gru{anje. Krvne grupe. Transfuzija. – Plu}na ventilacija. Regulacija disanja. – Nervni sistem. Funkcija mozga nad vegetativnim funkcijama. Autonomni nervni sistem, fiziologija i farmakologija. Receptori i medijatori. – Metabolizam ugljenih hidrata, lipida i bjelan~evina. Energetika i intenzitet metabolizma. – Endokrinologija: hormoni hipofize, {titne i nadbubre`ne `lijezde. Inzulin i dijabetes. INTERNA MEDICINA Edukacija iz interne medicine specijalizant sprovodi na internim odjelima u trajanju 6 mjeseci. Kardiologija U toku edukacije specijalizant treba da savlada: – patofiziologija sr~ane insuficijencije – cirkulatorni kolaps i {ok – lije~enje sr~ane dekompezacije – uro|ene sr~ane mane – reumatska oboljenja srca – arteriska hipertenzija – poreme}aj sr~anog ritma – perikarditis, miokarditis, endokarditis. Pulmologija U toku edukacije specijalizant treba da savlada: – Cirkulatorni poreme}aji u bronhopulmonalnoj funkciji: plu}na embolija i infarkt plu}a, masna embolija, plu}na hipertenzija, cor pulmonale – Obstruktivne bolesti plu}a: hroni~ni bronhitis, astma bronhale – Pneumonije, neoplazme, pneumokonioze – Bolesti medijastinuma Nefrologija U toku edukacije specijalizant treba da savlada: – fiziologija bubrega i funkcijonalno ispitivanje bubrega – akutna i hroni~na insuficijencija bubrega; hepatorenalni sindrom – glomerulonefritis, nefrotski sindrom, pijalonefritis – specifi~ne bolesti bubrega – dijaliza PEDIJATRIJA U toku edukacije specijalizant treba da savlada: – hitna stanja kod djece – dijagnostika metaboli~kih bolesti, neurolo{kih bolesti i alergijskih bolesti – fiziolo{ke posebnosti novoro|ena~ke i dje~je dobi farmakolo{ke posebnosti u dje~joj dobi – klini~ka anestezija u djece URGENTNA MEDICINA Edukacija iz urgentne medicine specijalizant sprovodi na odjelu urgentne medicine u trajanju od 2 mjeseca. U toku edukacije specijalizant treba da savlada:

– –

urgentna stanja u kardiologiji i njihova diferancionalna dijagnoza prema fizikalnom, klini~kom i laboratorijskom statusu (Angina pectoris, akutni infarkt miokarda, kongestivne sr~ane bolesti, kardiogeni {ok, aritmije, hipertenzivne krize) procjena i tretman hitnosti slu~aja za uzimanje u obradu, terapija i konsultacije sa specijalistima drugih disciplina, te eventualno proslije|ivanje na druge odjele urgentna stanja u pulmologiji, njihova diferencijalna dijagnoza prema fizi~kom, klini~kom i laboratoriskom statusu uklju~uju}i i terapiju. (Obratiti pa`nju na plu}nu emboliju, status astmaticus, pneumotoraks, nekardiogeni edem plu}a, masivni pleuralni izljev, atelektaze, strana tijela, hemoptoe, bronhopulmonalne aspiracije, hiperkapnijska stanja, akutno plu}no srce, akutna plu}na insuficija, Goodpasterov sindrom) urgentna stanja sa poreme}ajem svijesti do komatoznih stanja (hiper i hipoglikemiska koma, poreme}aj acidobaznog statusa, cerebralni inzult, iskrvavljenost, hepati~ne encefalopatije, akutna masivna krvarenja vezana za krvare}i ulkus, krvare}i varikoziteti, te{ki oblik akutnog pankreatitisa, hipofizna koma, tireotoksi~ne krize, hematemeza i melena u sklopu plu}ne hiperkapnije, adisonska koma, medikametozne intoksikacije, razna trovanja, alkoholna koma) urgentna stanja u nefrologiji prerenalne, renalne i postrenalne azotemije, uklju~uju}i i stanja i oboljenja koja dovode do azotemije.

ANESTEZIOLOGIJA Edukaciju iz anesteziologije specijalizant sprovodi na Odjelu za anesteziju i reanimaciju u trajanju od 22 mjeseca. OP]A ANESTEZIJA 11 mjeseci Propedeutika – Priprema bolesnika za anesteziju – Preanesteti~ka vizita – Posebna priprema bolesnika sa cerebralnim, plu}nim, bubre`nim, metaboli~kim i endokrinim poreme}ajima – Premedikacija. Izbor tehnike i metode anestezije – Ovladavanje tehnikom intubacije Tehnike i metode op}e anestezije – Intravenska anestezija: barbiturati, benzodiazepini, neuroleptici, ketamin. – Inhalaciona anestezija: u~inci inhalacionih anestetika: halotan, enfluran, izofluran, azotni oksidul. MAC parametar u~inka inhalacionih anestetika. – Mi{i}ni relaksanti: Fiziologija neuromi{i}nog podra`aja. Mehanizam djelovanja nedepolariziraju}ih mi{i}nih relaksanata. Mehanizam djelovanja depolariziraju}ih relaksanata. Naj~e{}e upotrebljavani mi{i}ni relaksanti: sukcinil-holin, pankuronijum, vekuronijum. Inter reakcija mi{i}nih relaksanata i drugih lijekova. Mi{i}ni neuromuskularni blokovi. Antagonisti mi{i}nih relaksanata. – Kombinovana anestezija. – Klini~ko pra}enje toka anestezije. Fiziologija organskih sistema – Karakteristike kardiovaskularnog sistema, funkcija plu}a i ventilacija, funkcija bubrega. Uticaj anestezije i anestetika na organske sisteme – CNS, kardiovaskularni, respiratorni, bubre`ni. – Endokrini odgovor organizma na anesteziju Izvo|enje anestezije kod bolesti osnovnih organskih sistema i metaboli~kih poreme}aja – anestezija bolesnika sa hipotenzijom i koronarnom bolesti – anestezija i sr~ana dekompenzacija – anestezija kod bolesnika sa poreme}enom funkcijom disanja

^etvrtak, 7. 4. 2011. – – – – – – – – –

SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH –

Broj 17 – Strana 3

anestezija i astma anestezija i poreme}aj endokrinog sistema anestezija i dijabetes anestezija i poreme}aj funkcije {titne `lijezde anestezija i poreme}aj paratireiodne `lijezde anestezija i feohromocitom anestezija i dekompenzacija jetre anestezija i dekompenzacija bubrega anestezija za ambulantne intervencije

Ekstrakorporalna cirkulacija. Hipotermija. Mehani~ka i medikamentozna potpora cirkulacije.

Komplikacije op}e anestezije – regurgitacija i aspiracija `elu~anog sadr`aja – acidni aspiracioni pneumonitis – laringospazam – bronhospazam – vazdu{na embolija – maligna hipertemija Lokalna anestezija – mehanizam djelovanja lokalnih anestetika – lokalni anestetici: esterska i amido grupa – indikacije za lokalnu anesteziju, pripreme bolesnika i premedikacija – povr{inska anestezija – infiltartivna anestezija – intravenska regionalna anestezija – blok anestezija – periduralna anestezija, kontinuirana periduralna anestezija, komplikacije – spinalna anestezija i komplikacije Monitoring bolesnika u anesteziji – EKG, monitoring ventilacije, hemodinamski monitoring, neuromuskularni monitoring, monitoring balans tjelesnih teku}ina SPECIJALNA ANESTEZIJA 11 mjeseci Neurohirur{ka anestezija – cerebralna cirkulacija. Cerebralna autoregulacija: reakcija cerebralne cirkulacije na varijacije pritiska, na hipoksiju, na acidobazne promjene. Cerebralni perfuzioni pritisak. Intrakranijalni pritisak. Cerebralni edem. Uticaj anestetika i ostalih lijekova na CNS. – Patofiziologija o{te}enja mozga. Glazgow coma scala (GCS). Mjerenje intrakranijalnog pritiska. – Metode anestezije u neurohirurgiji. Izvo|enje inducirane hipotenzije. Anestezija kod intrakranijalnih tumora i preoperativna priprema. Anestezija kod te{kih kraniocerebralnih trauma. Uticaj kontrolisane ventilacije na hemodinamiku mo`dane cirkulacije. Torakalna anestezija – priprema pacijenata i procjena operabilnosti torakohirur{kog bolesnika – uticaj torakotomije i anestezije na ventilaciju i perfuziju plu}a – specifi~nost anestezije na operativne zahvate na plu}ima, grudnom ko{u, traheji i jednjaku – separisana ventilacija po Carlensu – postoperativni tretman operisanog torakalnog bolesnika – trauma grudnog ko{a, intenzivna mehani~ka i medikamentozna terapija, analgezija i sedacija – anestezija za dijagnosti~ke procedure i endoskopske zahvate u torakalnoj hirurgiji – indikacije za oksigenoterapiju, tehnike izvo|enja – anestezija za pulmektomiju – anestezija za lobektomiju – anestezija za dekortikaciju – anestezija za timektomiju Anestezija u kardiohirurgiji – Kongenitalna oboljenja srca, mitralnih i aortalnih zalisaka, koronarnih arterija

Anestezija u ginekologiji i aku{erstvu – fiziologija i patologija trudno}e – embriotoksi~nost i fetotoksi~nost anestetika i sredstava za premedikaciju – anestezija za operativne zahvate u trudno}i – op}a anestezija za carski rez – regionalna analgezija u aku{erstvu – ambulantne anestezije u ginekologiji i aku{erstvu – neka patolo{ka stanja u trudno}i – reanimacija novoro|en~eta Anestezija u dje~ijoj hirurgiji – fiziolo{ke i anatomske karakteristike novoro|en~eta, nedono{~eta, neonatusa i malog djeteta – anestezija kod novoro|en~eta: naj~e{}e hirur{ke procedure u toj dobi – ingvinalna hernija – pilori~na stenoza – nekrotiziraju}i enterokolitisi – hidrocefalus – anestezija u neonatalnom periodu: naj~e{}e hirur{ke procedure u toj dobi – kongenitalna dijafragmalna hernija – omfalokela i gastro{iza – traheo-ezofagealna fistula – intestinalna opstrukcija – meningomijelokela – klini~ki stavovi o postoperativnom tretmanu neonatusa, indikacije za prolongiranu arteficijalnu ventilaciju – parenteralna nadoknada te~nostima za prematurus, neonatus i malo dijete. REANIMATOLOGIJA Edukaciju iz reanimatologije specijalizant sprovodi na Odjelu za anesteziju i reanimaciju u trajanju od 11 mjeseci. Monitoring – monitoring bolesnika u intenzivnoj njezi – monitoring kardiovaskularnog sistema – CVP – obezbje|enje disajnog puta – plasiranje gastri~ne sonde i urinarnog katetera – radiolo{ke dijagnosti~ke procedure – endoskopske procedure Savladavanje vje{tine tehnike intubacije – traheotomija, pristup centralnim venama, rad sa respiratorima za odrasle i djecu, mehani~ka kardiopulmonalna reanimacija, defibrilacija i kardioverzija, hemodijaliza, hemofiltracija, peritonealna dijaliza, forsirana diureza. Parenteralna terapija te~nostima – ba`darenje mineralnog i acidobaznog statusa, enormni gubici vode i elektrolita, terapija {oka: traumatski, hemoragi~ni, septi~ni, kardiogeni, opekotinski Farmakoterapija – inotropni lijekovi – vazopresori – vazodilatatori – simpatikomimetici – simpatikolitici – antiaritmici – antikoagulansi – trombolitici – hemoterapeutici – neuromuskularni blokatori

Broj 17 – Strana 4

SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH
Tm medulae spinalis Herniae disci intervertebralis CT-mozga Angiografija (krvnih `ila mozga)

^etvrtak, 7. 4. 2011.
3 5 3 2

Insuficijencija funkcije organskih sistema i lije~enja – Multiorganska disfunkcija u sklopu svih oblika {oka. Prevencija i lije~enje. Parenteralna prehrana – indikacije za parenteralnu prehranu, zastupljenost ugljenih hidrata, azota i masti – energetske potrebe – otopine za parenteralnu prehranu Gastroenteralna prehrana – tehnike hranjenja – prehrana kod komatoznih bolesnika, politraumatizovanih, febrilnih, ope~enih. Tretman vitalno ugro`enih bolesnika – komatozna stanja: tumor mozga, trauma mozga, edem mozga, ststus epilepticus, cerebrovaskularni inzulti – {ok: svih etiologija – respiratorna insuficijencija, status astmaticus, postoperativne komplikacije, edem plu}a, respiartorni distres sindrom, aspiracioni pneumonitis, krvna i zra~na embolija – hipertenzivna kriza, hiperglikemi~ka koma, hipoglikemi~ka koma, hepati~na koma, uremi~ka koma – mo`dana smrt, monitoring u neurohirurugiji: EEG, ICP, evocirani potencijali – peritonitis, pankreatitis TRANSFUZIOLOGIJA Edukaciju iz transfuziologije specijalizant sprovodi na odjelu za transfuziologiju u trajanju od 1 mjesec. U toku edukacije specijalizant treba da savlada: – Imunilogija ABO i Rh sistem. Autoimuni procesi vezani za krvne grupe. – Terapija krvlju i krvnim derivatima. Politransfuzije. Posttransfuziona reakcija. – Terapija kod pogre{no ordinirane inkompatibilne krvne grupe. – Senzibilizacija u trudno}i – Tehnika odre|ivanja krvne grupa. U toku specijalizacije, kandidat treba obaviti odre|eni broj zahvata kako slijedi:
VRSTE ZAHVATA anestezija abdominalnih hirur{kih bolesnika anestezija traumatiziranih i ope~enih bolesnika anestezija bolesnika s endokrinim poreme}ajima periduralnih anestezija spinalnih anestezija blokova velikih `ivaca drena`a prsi{ta anestezija pri lobektomiji, bilobektomiji i pulmektomiji, bronhoskopiji i torakoskopiji anestezija za dekortikaciju plu}a, torakoplastiku, timektomiju i intubaciju jednjaka endoprotezom Aneurisme arterije mozga Meningeoma cerebri Intracerebralnog krvarenja Subduralnog ili epiduralnog krvarenja Ugradnje vijka za mjerenje ICP Tm u stra`njoj lubanjskoj jami Tm hemisfera (glioblastoma i sl.) Tm hipofize (transnasalno) Meningocele Crouzon Ugradnje ventric-abdomin. drena`e (Pudenz.) BROJ ZAHVATA 200 120 30 20 20 20 10 po 10 po 5 5 5 5 7 5 5 5 2 3 1 4

DERMATOVENEROLOGIJA Vrsta specijalizacije: OSNOVNA Trajanje specijalizacije: 4 godine (48 mjeseci) Plan specijalizacije:
[IRA U@A MJESTO TRAJANJE TRAJANJE TEMATSKA TEMATSKA OBAVLJANJA MJESECI MJESECI OBLAST OBLAST STA@A Uvodni dio Medicinski fakultet osnovna 1 teorijska nastava Interna Bolni~ki odjel 2 medicina interne medicine Op}a hirurgija Bolni~ki odjel op}e 2 hirurugije Mikrobiologija Mikrobiolo{ki 1 laboratorij Bolni~ki odjel Ginekologija i 1 aku{erstvo ginekologije Rad na bolni~kim 20 odjelima Dermatolo{ki Bolni~ki odjel za odjel za dermatovenerologiju 14 odrasle bolesnike Dermatolo{ki Bolni~ki odjel za 3 odjel za djecu dermatovenerologiju Institut za Jedinica za patolo{ku patofiziologiju 1 fiziologiju Jedinica za Institut za klini~ku klini~ku imunologiju 1 imunologiju Jedinica za Bolni~ki odjel 1 zarazne bolesti infektologije Rad u Dermatovenerolo{ke ambulantama i ambulante i 21 laboratorijima laboratorije Rad prema Glavna (op}a) programu dermatolo{ka 4 ambulanta Rad prema Ambulanta za programu veneri~ne i neveneri~ne bolesti 2 koje se prenose spolnim kontaktom (STD) Rad prema Ambulanta za programu hirur{ke zahvate 2 (dermatohirurgija) Rad prema Ambulanta za 1 programu fototerapiju Rad prema Ambulanta za programu rendgensku terapiju 1 (Dermopan) Rad prema Ambulanta za programu medicinsku kozmetologiju 1 (korektivna dermatologija) Rad prema Ambulanta za programu alergologiju, klini~ku imunologiju 4 i profesionalne bolesti ko`e Rad prema Ambulanta za 2 programu flebologiju

mikroskopska. Ambulanta za alergologiju. obrisaka za gljivi~ne uzro~nike. vrijednosti dermatohistopatolo{ke dijagnostike. terapija ulkus kruris. terapija {oka. mikrobiolo{ka dijagnostika nespecifi~nih uretritisa. izradba stru~nih mi{ljenja iz podru~ja dermatolo{ke alergologije. indikacije za biopsiju testisa. Ambulanta za proktologiju: dijagnostika. klini~ka imunologija i metaboli~ke bolesti Op}a hirurgija Ekscizije manjih benignih i malignih tumora ko`e.^etvrtak. Ambulanta za flebologiju: dijagnosti~ki postupci za prepoznavanje poreme}aja periferne venske i arterijske cirkulacije. uzimanje biolo{kog materijala za pretrage. 7. Znanja i vje{tine Interna medicina Endokrinologija. mogu}nosti elektronsko-mikroskopske pretrage u dijagnostici nekih bolesti ko`e. znanja i vje{tina ste~enih na odjelima. Ambulanta za plasti~nu hirugiju: odstranjenje ve}ih tumorskih tvorbi uklju~uju}i i razli~itih patolo{kih tvorbi na prstima. te indikacije za provo|enje operativne terapije. kompresijska terapija poreme}aja venske cirkulacije donjih udova. biokemijska i mikrobiolo{ka pretraga). slanje materijala na pretragu. dijagnostika varikokele. hiposenzibilizacija. koji se mogu repenutirati i na ko`i. Potrebno je tako|er svladati bit svih laboratorijskih pretraga. »in vitro« dijagnostika alergijskih bolesti). obrada i lije~enje bolesnika s promjenama ko`e uvjetovanih utjecajima okoline. epidemiolo{ki pristup bolesniku. analize urina. naro~ito metaboli~kih i endokrinolo{kih poreme}aja. serateh. Ambulatna za andrologiju: anamneza androlo{kih bolesnika. – etika i propisi. Ambulanta za medicinsku kozmetologiju: dijagnostika. prick. te 20 operativnih zahvata na prstima ruke. vidljivih sluznica i vanjskog spolovila. klini~ku imunologiju i profesionalne bolesti ko`e: obrada i lije~enje bolesnika s alergijskim i profesionalno uvjetovanim bolestima ko`e. serolo{ku i imunofluorescentnu dijagnostiku. Rad na bolni~kim odjeljenjima Usvojiti iskustva. – sposobnost sticanja i preno{enja znanja. U okviru rada u jedinici za patofiziologiju potrebno je svladati patogenetske mehanizme nekih op}ih. krioterapija. Laboratorij za mikologiju i parazitologiju SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH ½ 1 ½ ½ Broj 17 – Strana 5 bolesti potrebno je upoznati naj~e{}e infektivne egzantemske bolesti. serolo{ka i imunobiolo{ka dijagnostika spolno prenosivih bolesti. te u dijagnostici. elektroterapija manjih vaskularnih anomalija. indikacije za operativnu terapiju i psihoterapiju androlo{kih bolesnika. eradikacija izvora zaraze. diferencijalni permiocitogram. – komunikacijske vje{tine. promjena vezanih uz poreme}aj venozne insuficijencije donjih udova. klamidija i mikroplazmi. Ambulanta za rendgenolo{ku terapiju: indikacije za primjenu zra~enja mekim rendgenskim zrakama (Dermopan). znanja i vje{tine uzimanju anamneze i dermatolo{kog statusa. diferencijalna dijagnostika i terapija bolesti analnog i perianalnog podru~ja. Ambulanta za fototerapiju: temeljna na~ela UV-A i UV-B terapije. vo|enje i kontrola medicinske dokumentacije ambulantnih bolesnika. virusnih. na~ela medikamentozne terapije. 2011. obrada i lije~enje bolesnika s medikamentoznim reakcijama i s reakcijama za kontrastna sredstva. pretrage ejakulata (fizikalna. diferencijalnoj dijagnostici i terapiji svih bolesti ko`e. temeljna na~ela terapije laserom. – upravljanja sistemom. izbor promjena za probatornu eksciziju. Ginekologija Uzimanje obrisaka za citolo{ki test po Papanicolau. te kondiloma perianalno i perigenitalno. vrste transplantata. Ambulanta za hirur{ke zahvate (dermatohirurgija): operativno odstranjenje manjih benignih i malignih tumora ko`e. obrada i lije~enje bolesnika s razli~itim oblicima alopecija i efluvija – dermoabrazija. operativni pristup pigmentiranim tumorskim lezijama ko`e. provodna i regionalna anestezija. diferencijalna dijagnostika i terapija dermatoza smje{tenih na kozmetski prominentnim dijelovima tijela prije svega na licu i vlasi{tu. proktoskopija. Za vrijeme boravka u jedinici za zarazne . Ambulanta za veneri~ne i neveneri~ne bolesti koje se prenose spolnim kontaktom (STD): dijagnostika. Laboratorij za dermatohistopatologiju i elektronsku mikroskopiju ko`e: indikacija za dermatohistopatolo{ku pretragu. Laboratorij za mikrobiologiju i virusologiju: mikrobiolo{ka i virusolo{ka dijagnostika bolesti ko`e. – promocija zdravlja. Rad u ambulantama i laboratorijima Op}a dermatolo{ka ambulanta: sinteza i primjena iskustava. izvo|enje testova (epikutani. mikrobiolo{ka. ½ Rad prema programu ½ Rad prema programu ½ UVODNI DIO – OSNOVNA TEORIJSKA NASTAVA Osnovna teorijska nastava se provodi iz oblasti: – dono{enje klini~kih odluka. te upoznavanje bolesnika s osnovnim spoznajama o njegovoj bolesti. obrisaka za dokaz klamidija infekcije. uklju~iv{i i uzimanje biolo{kog materijala za pretrage. 4. temeljna na~ela lokalne anestezije. lije~enje podifi linom i drugo. incizije i probatorne ekscizije. u nastavnim turnusima (ljetni i zimski semestar) po planu koji utvr|uju navedeni fakulteti. skereozacija manjih varikoziteta. kao i bolesti iz podru~ja andrologije i dermatolo{ke proktologije. na~ela razli~itih oblika aktinoterapije. bakteriolo{kih obrisaka iz uretre i ceriksa. Mikrobiologija Uzimanje obrisaka za dijagnostiku herpes simplex virusa. Rad prema programu Rad prema programu Rad prema programu Rad prema programu Rad prema programu Ambulanta za andrologiju Ambulanta za plasti~nu hirurgiju (u jedinici za hirurgiju) Ambulanta za proktologiju Laboratorij za virusologiju i mikrobiologiju Laboratorij za dermatohistopatolog iju s odsjekom za elektronsku mikroskopiju Laboratorij za klini~ku imunologiju. – timski rad. Obavlja se na medicinskom fakultetu u ukupnom trajanju od 1 mjesec. diferencijalna dijagnostika i terapija veneri~nih i neveneri~nih bolesti koje se prenose spolnim kontaktom. duboke biopsije sa {avom. izrada stru~nih mi{ljenja. intradermalni.

– promocija zdravlja. Epikutani test 15. Mikroskopski dokaz gonokoka u razmazu (Metilensko modrilo) 2. Provo|enje fototerapije (UVA. a tako|er susre}e i naj~e{}e dje~je bolesti i postupak kod tih stanja. posebno stanja vitalne ugro`enosti novoro|en~eta. – upravljanja sistemom. Scratch test 17. prete`no u hitnim slu`bama gdje se upoznaje s akutnim hirur{kim bolestima i ozljedama. Nativni preparat na trichomonas vaginalis 3. Vrsta 1. 4. Ginekologija i aku{erstvo 1 mjesec – interes se prete`no usmjerava na aku{erstvo. dijagnosti~ke postupke (punkcije). – komunikacijske vje{tine. Treponema palida u tamnom polju 4. 1 2 1 1 8 25 4 5 2 5 3 2 2 2 Laboratorij za klini~ku imunologiju. Dermoabrazija (manjih povr{ina) 14.Broj 17 – Strana 6 SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Vaskularna hirurgija Neurohirurgija Ortopedija Plasti~na i rekonstruktiv na hirurgija Pedijatrija Dje~ija hirurgija Neonatalna i dojena~ka hirugija Abdominalna hirurgija Torakalna hirurgija Dje~ja traumatologija Dje~ja urologija Plasti~na hirurgija i opekline Dje~ja onkologija Anestezija i intenzivna terapija Godi{nji odmori Bolni~ki odjel vaskularne hirurgije Bolni~ki odjel neurohirurgije Bolni~ki odjel ortopedije Bolni~ki odjel plasti~ne hirurgije Bolni~ki odjel pedijatrije Bolni~ki odjel dje~ije hirurgije ^etvrtak. Mali hirur{ki zahvat (Odstranjenje manjeg tumora) 8.5 godina (54 mjeseca) Plan specijalizacije: [IRA TEMATSK A OBLAST Uvodni dio osnovna teorijska nastava Uvodni dio U@A TEMATSKA OBLAST MJESTO TRAJANJE TRAJANJE OBAVLJANJA MJESECI MJESECI STA@A Medicinski fakultet 1 6 Op}a hirurgija Ginekologija i aku{erstvo Pedijatrija Neurologija Anestezija i intenzivna njega Op}a hirurgija Abdominalna hirurgija Torakalna hirurgija Bolni~ki odjel abdominalne hirurgije Bolni~ki odjel torakalne hirurgije Bolni~ki odjel op}e hirurgije Bolni~ki odjel ginekologije Pedijatrijski dispanzer Bolni~ki odjel neurologije Bolni~ki odjel anestezije 6 3 2 2 1 1 1 1 UVODNI DIO – OSNOVNA TEORIJSKA NASTAVA – 1 mjesec Osnovna teorijska nastava se provodi iz oblasti: – dono{enje klini~kih odluka. Izrada mi{ljenja o profesionalnim bolestima ko`e 19. Neurologija 1 mjesec – upoznaje specifi~nosti neurolo{ke pretrage (anamneza. Krioterapija 11. serolo{ka dijagnostika veneri~nih bolesti. u nastavnim turnusima (ljetni i zimski semestar) po planu koji utvr|uju navedeni fakulteti. – sposobnost sticanja i preno{enja znanja. Izrada mi{ljenja o alergijskim dermatozama 18. 7. a upoznaje dijagnosti~ke i terapeutske postupke. – timski rad. UVODNI DIO SPECIJALIZACIJE: 6 mjeseci Op}a hirurgija 2 mjeseca – u~estvuje u radu poliklinike. Probatorna ekscizija 7. Laboratorij za mikologiju i parazitologiju: nativni preparat i kultura na gljive. Dispanzer za pedijatriju 1 mjesec – upoznaje razvoj zdravog djeteta. UVB) 12. serologiju i imunofluorescentnu dijagnostiku: interpretacije nalaza najva`nijih pretraga u dijagnostici bolesti vezivnog tkiva. Nativni preparat na gljive (KOH) 5. Obavlja se na medicinskom fakultetu u ukupnom trajanju od 1 mjesec. prehranu i kalendar cijepljenja. Provo|enje terapije dermopanom 13. naj~e{}e parazitolo{ke pretrage. Vrsta i broj dijagnosti~kih i terapijskih zahvata koje specijalizant mora izvr{iti u toku 4-godi{nje specijalizacije pod nadzorom i samostalno. Termokauterzija 10. Parazitolo{ka pretraga na acarus 6. status). Prick test 16. – etika i propisi. Elektrokoagulacija 9. Boravi na odjelu za novoro|enu djecu i upoznaje postupak s tom djecom. perinatalna . posebno na patolo{ki porod i na mogu}e poro|ajne ozljede djeteta. direktna i indirektna metoda imunofl uorescentne pretrage. 2011. Sklerozacija Pod nadzorom 20 20 5 20 20 150 80 40 40 80 30 15 10 20 20 20 10 10 20 Samostalno 10 10 5 10 10 50 30 10 10 10 10 10 5 10 10 10 5 5 10 Ukupno 30 30 10 30 30 200 110 50 50 90 40 25 15 30 30 30 15 15 30 4 DJE^JA HIRURGIJA Vrsta specijalizacije: OSNOVNA Trajanje specijalizacije: 4.

kao osnova za izbor lije~enja i operativnu indikaciju. defekti o{ita. Specijalizantski program edukacije iz dje~je hirurgije sadr`i i edukaciju u srodnim i za dje~ju hirurgiju zna~ajnim granama medicine. resekcije `eluca. dijagnoze i dijagnosti~ke postupke te ovladava hirur{kim vje{tinama i operativnim tehnikama. upoznaje dje~je hirur{ke bolesti. zbog visokog obolijevanja.) Specijalizant mora dobro ovladati svim problemima vezanim za opekotine. Specijalizant mora ovladati hitnim hirur{kim intervencijama u neonatalnoj dobi (atrezija probavnog sistema. Edukacija specijalizanta dje~je hirurgije provodi se kroz 24 mjeseca prema u`im strukama i podru~jima rada unutar dje~je hirurgije i u odre|enom vremenu Neonatalna i dojena~ka hirurgija: 4 mjeseca U fokusu je interesa dje~je hirur{ke struke jer sadr`i specifi~nu patologiju neonatalne dobi. Specijalizant mora ovladati konzervativnim i aktivno hirur{kim na~inom lije~enja (principi previjanja. Dje~ja onkologija: 2 mjeseca Osposobljava specijalizanta za dijagnostiku malignih solidnih tumora u dje~joj dobi. dijagnosti~ki i operacijski postupak kod kraniocerebralnih ozljeda.) Nadalje. kao {to su npr. uklje{tenja kila. Program boravka na pojedinim odjelima: – abdominalna hirurgija (3 mjeseca) – torakalna hirurgija (2 mjeseca) – vaskularna hirurgija (1 mjesec) NEUROHIRURGIJA 2 mjeseca Tokom boravka na neurohirurgiji specijalizant dje~je hirurgije mora biti podu~en naro~ito na dva polja rada ove struke. problemi vezani za hemangiome i limfangiome. Tako|er se educira iz hirurgije prsnog ko{a. Mora savladati principe konzervatvnih i operativnih postupaka u lije~enju ozljeda imaturnog skeleta tetiva. veliki deformiraju}i o`iljci i dr. U prvom redu u dijagnostici. kako bi istu mogao primijeniti u ratnim uslovima rada. megakolon.^etvrtak. terapiji i operativnoj tehnici onih hirur{kih bolesti koje se rje|e susre}u u dje~joj dobi (holeciste. ultrasoni~ne pretrage i dr. provjerava program i izvr{enje istog. upoznat s hirur{kim instrumentarijem i instrumentima endoskopskih aparata koji se upotrebljavaju u dje~joj hirurgiji. defekti prednje trbu{ne stijenke. Dje~ja urologija: 2 mjeseca [iroko podru~je rada dje~je hirur{ke struke. Du`an je upoznati rehabilitaciju ope~enog djeteta mogu}nost za rekonstruktivne zahvate na o`iljcima uzrokovanim opekotinom. dijagnosti~nim postupcima i izborom operativne tehnike. hernijacije mozga i ovojnica. jer je urogenitalni sistem naj~e{}e priro|eno malformiran. {to je za dje~ju hirurgiju od posebnog zna~aja. Opekotina je jedna od naj~e{}ih i veoma specifi~nih ozljeda djece. Kraniocerebralna ozljeda je veoma u~estala ozljeda u traumatologiji dje~je dobi s ~estim letalnim ishodom i izvori{te trajnog invaliditeta Upoznaje i ostalu patologiju (tumor mozga) i principe lije~enja. operacijskoj indikaciji i operativnoj tehnici ro|enih mana CNS-a (kraniostenoze. Specijalizant mora ovladati protokolom lije~enja dje~jih hiru{kih tumora. teratome. ovlada hitnom dijagnostikom i odlukama o redoslijedu operativnih indikacija kod takvog ozlje|enika i da je dobro upu}en u pra}enju ranog posttraumatskog stanja. 7. etiopatogenezu i patofiziologiju istih. rana nekroektomija plastika po Thierchu). uretera. promjene na plu}ima. Mentor specijalizanta brine o obimu i kvalitetu edukacije.) U edukaciju je uklju~eno i savladavanje ratne hirur{ke doktrine. kao {to su malformacije prsnog ko{a. torzije ovarija. endoskopske i radiolo{ke melode. neurohirur{ki. Ovladava principima ratne hirur{ke doktrine primijenjene na dje~ji uzrast. pilorostenoze. Asistira i izvodi operativne zahvate pod nadzorom specijalista hirurga. kako u domeni akutnih stanja abdomena (apendicitisi. koju tehniku specijalizant mora savladati u potpunosti. ne samo zbog razli~itosti uzrasta ve} u prvom redu zbog izrazito specifi~ne patofiziolo{ke reakcije djeteta u opeklinskoj bolesti. operativni zahvati na plu}ima i dr. ahalazija. anorektalne anomalije. mogu}nosti operativnih zahvata i postoperativnu terapiju. mokra}nog mjehura i uretre) od specijalizanta se tra`i dobro poznavanje dijagnosti~kih metoda. na kojima specijalizant provodi odre|eno vrijeme. U okviru programa specijalizant ovladava teoretskim znanjem iz dje~je hirurgije. Plasti~na hirurgija i opekotine: 2 mjeseca Dje~joj dobi rje{ava probleme priro|enih ili ste~enih malformacija bilo u funkcionalnom ili estetskom smislu (sindaktilije. otapoze. halazija. Abdominalna i torakalna hirurgija: 4 mjeseca Glavni cilj edukacije specijalizanta u ovom segmentu dje~je hirurgije usmjeren je na savladavanje znanja o dijagnosti~kim i operativnim postupcima. koja ~esto tra`i hitnu hirur{ku intervenciju jer se radi o stanjima koja su inkompatibilna sa `ivotom. respiratorni distres. OP]A HIRURGIJA 6 mjeseci U edukaciji iz op}e hirurgije specijalizant upoznaje hirur{ku patologiju. tumori. principima multimodalne terapije (hemotera- . Mora se upoznati s principima rehabilitacije djeteta i resocijalizacije te{ko invalidne djece. radi u poliklinici i hitnoj hirur{koj slu`bi.) tako tako|er i brojnih patolo{kih priro|enih promjena (duplikature crijeva.). ligamentarnog sistema te aktivno poznavanje imobilizarijskih metoda. scintigrafi je. osnove reanimacije i pra}enje vitalnih funkcija. mekonijski ileus i dr. Mora biti podu~en o principima asepti~kog rada. Dje~ja traumatologija 5 mjeseci Zauzima posebno mjesto u dje~joj hirurgiji. gnojne promjene grudnog ko{a i druga patolo{ka stanja. {to je posebno zna~ajno za novoro|ena~ku i ranu pred{kolsku dob. Anestezija i intenzivna njega 1 mjesec – upoznaje djecu u stanjima vitalne ugro`enosti. invalidnosti i smrtnosti djece od nesretnih slu~ajeva. SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 17 – Strana 7 o{te}enja. 2011. posebno se educira u dijagnostici. Od specijalizanta se tra`i da savlada postupke reanimacije politraumatiziranog djeteta. U patologiji dojena~ke dobi specijalizant ovladava operacijama koje su naj~e{}e u toj dobi. Uz hirur{ko rje{avanje patologije urogenitalnog sistema (malformacije bubrega. abnormalnosti nervnog sistema i konvulzivna stanja. prirodeni i ostali hidrocefalusi. hirurgija jetre i `u~nih vodova i mnoga druga patolo{ka stanja abdomena). U edukaciju je uklju~en rad na endoskopijama. malformacije ki~menog kanala i dr. Dio programa mora biti posve}en edukaciji i dijagnosti~kim postupcima abdominalnih hirur{kih bolesti. Posebno se posve}uje pa`nja na operativnu tehniku anastomoza u probavnom sistemu. DJE^JA HIRURGIJA 24 mjeseca Definicija: Dje~ja hirurgija je hirur{ka struka usmjerena na probleme hirur{ke patologije djeteta od ro|enja do kraja adolescencije. Okvirni program specijalizacije iz dje~je hirurgije osposobljava kandidata za samostalan stru~an rad. algoritam dijagnosti~kih postupaka i pretraga. ileusi dojena~ke dobi. 4. ileusi razne etiologije i dr. kao {to su na primjer herniotomije. krivi vrat i dr.

ekstenzije i sadrenu imobilizaciju. Anestezija i intenzivna terapija: 2 mjeseca Specijalizant se upoznaje s preoperativnom pripremom djeteta. zbog visokog obolijevanja i smrtnosti od sepse u ranom postoperativnom toku novoroden~eta i dojen~eta. retencija testisa 15. fimoza 10. ishranu i njegu zdravog i bolesnog novoroden~eta. PEDIJATRIJA 8 mjeseci Specijalizant boravkom na pedijatriji upoznaje normalan rast i razvoj djeteta. operativno 15). resekcija crijeva 5. posebno transplantacijske hirurgije. kontrakture). 2011. Tokom specijalizantskog sta`a. a kao uslov za polaganje specijalisti~kog ispita. koje se nominalno i broj~ano mogu odrediti kao: herniotomija 50. pod nadzorom starijeg specijaliste. Neophodno je upoznavanje s rekonstruktivnim zahvatima priro|enih anomalija (malformacija {ake. Boravak na pedijatrijskim odjelima raspore|uje se: – neonatolo{ka intenzivna njega (1 mjesec) – gastroenterologija s parenteralnom ishranom (2 mjeseca) – nefrologija (2 mjeseca) – pulmologija (1 mjesec) – neuropedijatrija (1 mjesec) PLASTI^NA I REKONSTRUKTIVNA HIRURGIJA 1 mjesec Cilj edukacije specijalizanata na podru~ju plasti~ne i rekonstruktivne hirurgije je upoznavanje savremenih mogu}nosti lije~enja. dijagnostike i operativnim zahvatima na kongenitalnim malformacijama lokomotornog sistema. kandidat mora samostalno obaviti minimalni broj operacija. endoskopske pretrage na djetetu. 36 mjeseci (3 godine) Plan specijalizacije: Op}a teorijska nastava Obavezna teorijska nastava iz ove oblasti (poslijediplomska edukacija) Infektivne bolesti Mikrobiologija po 15 dana na: bakteriologiji. apendektomija 20. tumora ko`e i podko`ja i dr. cistoskopije 10) EPIDEMIOLOGIJA Vrsta specijalizacije: OSNOVNA Trajanje specijalizacije. Upoznaje i ostalu patologiju vezanu za ortopedsku struku. kao i lije~enje kasnih posljedica opekotina (kelodi. principe operacijskih metoda. dojen~eta i djeteta i upoznaje epidemiolo{ke probleme pedijatrijskog odjela. vr{i samostalne intubacije i upoznaje komplikacije koje nastaju za vrijeme i neposredno po anesteziji. cistostomija 2. vaskularnim bolestima. suture `ivaca i tetiva 5.Broj 17 – Strana 8 SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH [IRA TEMATSKA OBLAST Uvodni dio U@A TEMATSKA OBLAST ^etvrtak. torakocenteza i drena`a 4. repozicija frakturnih ulomaka (konzervativno 30. Dijagnosti~ki postupci: endoskopije (rektoskopije 20. 4. i u~estalost epidemijskih poreme}aja zdravlja ove populacije posebni osvrt na epidemiologiju kancera Bolni~ki odjel neurologije i psihijatrije 1 Neurologija i psihijatrija 20 dana Pedijatrija Bolni~ki odjel pedijatrije ½ Onkologija Transfuziologija Bolni~ki odjel onkologije Zavod za transfuzijsku medicinu Federacije Bosne i Hercegovine ½ 10 dana Biostatistika i informacioni sistemi biostatistika informacioni sistemi u epidemiologiji i javnom zdravstvu uklju~uju}i boravak i u Centru za zra~enje Zavoda za javno zdravstvo Federacije Bosne i Hercegovine zavodi za javno zdravstvo zavodi za javno zdravstvo Zavod za javno zdravstvo Federacije Bosne i Hercegovine ili Katedra za higijenu zavod za javno zdravstvo ili Katedra za socijalnu medicinu 1½ 1 ½ Higijena i zdravstvena ekologija 1½ Socijalna medicina i organizacija zdravstvene za{tite Rad na epidemiologiji op}a epidemiologija 1 17 Higijenskoepidemiolo{ka slu`ba (doma zdravlja ili zavoda za javno zdravstvo) zavodi za javno zdravstvo zavodi za javno zdravstvo Bolnica 3 specijalna epidemiologijea zaraznih bolesti specijalna epidemiologija nezaraznih bolesti specijalna epidemiologija intrahospitalnih infekcija 6 5 2 .psihijatrija: u~estalost masovnih poreme}aja stanja zdravlja populacije psiholo{ke i psihijatrijske masovne pojave posebni osvrt na hemato-onkolo{ka oboljenja. parazitologiji i imunologiji po 15 dana na: kardiologiji. hipospadija 5. DJE^JA ORTOPEDIJA 1 mjesec Edukacijom na ortopedskom odjelu specijalizanta dje~je hirurgije primarno je upoznati s osnovnim principima rada. Upoznaje cjelovitu patologiju dje~je dobi. traheotomija 2. endokrinologiji. Upoznaje i ovladava reanimacijom bolesnika. posebno onu koja se odnosi na potrebu hirur{kog lije~enja. Upoznaje alternativne terapije u tretmanu raka djece psiholo{ke i psihosocijalne probleme bolesnog djeteta i njegove porodice. Kandidat ovladava rutinskim i specifi~nim laboratorijskim pretragama. gastroenterologiji 1 4 3 2 Interna medicina 2 Pulmologija Bolni~ki odjel za plu}ne bolesti posebni osvrt na: neurologija: u~estalost i riziko faktore cerebro-vaskularnih inzulta.). Dio vremena provodi u radu Jedinice intenzivne terapije. Specijalizant upoznaje cjelovit postupak u lije~enju opeklinske bolesti. hipospadije. Thischplastika 5. usnice i nepca. Posebno se educira u problemima neonatolo{ke intenzivne njege. . konzervativni i rani operativni pristup. anus praetera 3. virusologiji. 7. Izvodi. obrada velikih rana 50. radioterapija i dr. u{ke.) kao i tretmanom komplikacija vezanih za hemoterapiju i zra~enje. op}om lokalnom anestezijom koja se upotrebljava u dje~joj dobi. MJESTO TRAJANJE OBAVLJANJA STA@A 5 Medicinski fakultet Medicinski fakultet Bolni~ki odjel infektologije Mikrobiolo{ki laboratorij Bolni~ki odjel interne medicine pija.

– osnova pulmologije . – kolokvijum iz komunikacija i zagovaranja. – kolokvijum iz osnova infektivnih bolesti. kvizovi. ispiti) u najmanjem trajanju od 320 ~asova nastave (80 mjese~no) od kojih: 50% – Predavanja.38. op}e i specijalne epidemiologije. kao {to su prirodne nepogode i katastrofe. kontrolirati provo|enje tih mjera.03. informati~ko vo|enje registara masovnih pojava i bolesti. Specijalizacijom iz epidemiologije (cilj programa specijalizacije): doktor medicine se osposobljava da mo`e suvereno i samostalno izu~iti svaki problem u vezi masovne pojave bilo koje bolesti. dizajn i analiza analiti~kih metoda (unakrsni odnos. specifi~nost. – primjenjena informatika . – bioetika.^etvrtak.poslijediplomska edukacija Obavlja se isklju~ivo na katedrama za epidemilogiju i biostatistiku/zdravstvenu statistiku i ostalim katedrama medicinskih fakulteta.izra~unavanje. relativni rizik.odabrana poglavlja. da mo`e analizirati i ocijenili stanje. Sastoji se od predavanja. – osnova infektivnih bolesti . defini{e javno-zdravstvene prioritete i preduzima odgovaraju}e mjere u prevenciji i kontroli poreme}aja zdravlja. dezinsekcija. – biostatistike i informacionih sistema u epidemiologiji i javnom zdravstvu: – deskriptivna biostatistika sa primjerima iz prakse. Obavlja se na medicinskom fakultetu u ukupnom trajanju od 1 mjesec. – primjeri iz prakse: istra`ivanja epidemija nezaraznih bolesti astma i karcinom plu}a. . Uloga epidemiologa je i da bude pripravan u slu~aju vanrednih situacija. – timski rad. i evaluirati rezultate. 3. specijalizant pola`e zavr{ni kolokvij koji obuhvata provjeru znanja iz svih oblasti iz kojih se sastoji ova nastava. – nadzor u javnom zdravstvu. – op}a epidemiologija. standardizacija mortaliteta. te faktora pona{anja i genetsku komponentu izu~avanjem genetske epidemiologije: – osnovi epidemiologije okoli{a. bioterorizam i pandemije novoiskrslih bolesti.38) bavi se prou~avanjem i spre~avanjem (prevencijom) i kontrolom masovnih i zna~ajnih bolesti u populaciji . karcinomi. – komunikacijske vje{tine. Teoretske osnove . kao i faktorima rizika za nastanak bolesti nepoznate etiologije. predlo`iti i planirati mjere za spre~avanje i suzbijanje. – kolokvijum iz specijalne epidemiologije nezaraznih bolesti.odbrana poglavlja. analizira i tuma~i podatke o zdravlju.odabrana poglavlja. – osnovni principi medicine zasnovane na dokazima i klini~ke epidemiologije. procjenjuje zdravstveno stanje populacije. uklju~uju}i i istra`ivanje i analizu riziko faktora u nastanku. Tako|e je. – zavr{ni kolokvijum iz menad`erske. sparivanje ispitanika (matching). epidemiologije. – kolokvijum iz specijalne epidemiologije zaraznih bolesti. odbrani specijalisti~ki sta` i savlada sve vje{tine koje su predvi|ene ovim programom. UVODNI DIO . ali. PPV. posebno menad`erske epidemiologije sa osnovama organizacije sistema zdravstvene za{tite. osposobljen je da se uspje{no samostalno bavi problemima etiologije. Drugim rije~ima. Program teoretske nastave obuhvata teoretske osnove iz: – op}e epidemiologije: – istorijat. specijalizant je obavezan da polo`i: – kolokvijum iz osnova mikrobiologije. predvi|eno je za individualni samostalni rad. mjesto i uloga epidemiologije danas. Na~ini provjere znanja: Poslije odslu{ane i obavljene teoretske nastave. – primjeri iz prakse: istra`ivanje epidemije kontaktnog tipa. stru~nih ekskurzija. 7. zoonoze. – istra`ivanje epidemije. – izbor kontrolne grupe. – regresija i korelacija . – specijalne epidemiologije nezaraznih bolesti. – upravljanja sistemom. vakcinacija. modifikacija efekta.upoznavanje sa postoje}im i mogu}im bazama podataka. uklju~uju}i i mjere spre~avanja zaraznih bolesti prema stanovni{tvu: – imunizacija. osposobljen da formuli{e i testira hipoteze o izvorima i putevima preno{enja zaraznih bolesti. primjenom razli~itih epidemiolo{kih studija. distribuciju i kontrolu bolesti u populaciji. – osnova rukovo|enja u zdravstvu. 2011. seminari. Specijalisti~ki sta` iz epidemiologije se smatra obavljenim kada specijalizant pro|e kroz sve vidove teorijske i prakti~ne nastave. – kolokvijum iz osnova rukovo|enja u zdravstvu. prakti~ne vje`be 30% – Individualni rad na zadatom projektu 20% – Individualni rad sa mentorom Ostalo vrijeme koje specijalizant ne boravi na nastavi. – bias i konfaunding. vje`bi. trovanja hranom. – osnova nau~no-istra`iva~kog rada. NPV).01. stratifikacija. deratizacija. – kolokvijum iz biostatistike i medicinske informatike. skriningsenzitivnost. i provjere znanja (kolokviji. – kolokvijum iz osnova interne medicine i pulmologije sa posebnim osvrtom na u~estalost i riziko faktore masovnih nezaraznih bolesti. – epidemiologija kao bazi~na medicinska nauka. seminara. 4. – izolacija i socijalno distanciranje. polo`i predvi|ene kolokvijume. rije{iti (rje{avati) pitanja uzroka i uzro~nika. – istra`ivanje i analiza riziko faktora: kardiovaskularne bolesti. Nakon zavr{enog dijela teoretske nastave i polo`enih svih kolokvija. – metodologija nau~nog rada.kako nezaraznih tako i zaraznih. – epidemiologija vanrednih stanja i urgentna epidemiologija. prevencije i suzbijanja bilo koje bolesti koja je zbog masovnosti ili zbog drugog razloga va`na za stanovni{tvo. – promocija zdravlja. Epidemiolog je teorijski i prakti~no osposobljen da samostalno prikuplja. te sam provoditi neke od tih mjera.Uvodni dio . dizajn i analiza deskriptivnih metoda. – kolokvijum iz op}e epidemiologije. tako|er.odabrana poglavlja. te evaluacijom rezultata. – demografska i vitalna statistika.OSNOVNA TEORIJSKA NASTAVA 1 mjesec Osnovna teorijska nastava se provodi iz oblasti: – dono{enje klini~kih odluka. savladavanja znanja i vje{tina iz menad`erske epidemiologije SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Zavod za javno zdravstvo Federacije Bosne i Hercegovine Broj 17 – Strana 9 1 Definicije: Epidemiologija kao grana biomedicine i zdravstva (Frascati klasifikacija: 3. – specijalna epidemiologija zaraznih bolesti. – sposobnost sticanja i preno{enja znanja. – osnova mikrobiologije . u nastavnim turnusima (ljetni i zimski semestar) po planu koji utvr|uju navedeni fakulteti. sa posebnim osvrtom na menad`ersku epidemiologiju. – epidemiolo{ke metode: elementi. endokrine bolesti. Izu~ava u~estalost. – etika i propisi. – kori{tenje i citiranje stru~ne literature. – mjerenje u~estalosti bolesti. u okviru posebno organizovane ili ve} postoje}e edukacije iz predvi|enih oblasti. dezinfekcija. – osnova interne medicine .

++ . analizi i kontroli kretanja hroni~nih bolesti i riziko faktora u nastajanju. a prema registrima bolesti. EPIDEMIOLOGIJA 17 mjeseci Specijalisti~ki sta` iz epidemiologije predvi|a usvajanje vje{tina na osnovu dobivenih teoretskih znanja tokom teoretskog dijela edukacije. Program specijalizacije se sastoji od: Epidemiologije 3 mjeseca Sta` se izvodi u higijensko epidemiolo{koj slu`bi doma zdravlja ili zavoda za javno zdravstvo. analizi i kontroli epidemija primjenom epidemiolo{kih metoda u analizi. ali i drugih slu`bi kad god su one uklju~ene u istra`ivanja koja se rade u okviru epidemiolo{kih slu`bi. – sa svakodnevnim radom epidemiolo{ke slu`be. relevantni za rad specijaliste epidemiologa na bilo kom nivou zdravstvene za{tite). Da bi se dobio potpis iz ovog dijela sta`a. Vje{tine koje specijalizant mora usvojiti su iz: op}e epidemiologije. – u~estvovanje u istra`ivanju i nadzoru nad intrahospitalnim infekcijama. – Primjenom osnovnih principa menad`erske epidemiologije. komunikacija i zagovaranje). gdje se specijalizant upoznaje sa: – strukturom i dinamikom rada Zavoda. i ostalo. te vje{tine iz drugih oblasti koje su zna~ajne za epidemiologiju (kao {to je menad`erska epidemiologija. – obavlja samostalan rad na odjelima na koji budu raspore|eni odlukom {efa tima za intrahospitalne infekcije u toj instituciji. gdje god je to primjenjljivo.Broj 17 – Strana 10 SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH – ^etvrtak. gdje se u~estvuje u: – upoznavanju sa tehnikama epidemiolo{kog nadzora nad hospitalnim infekcijama. – epidemiolo{kim izvi|anjem na terenu koje je iz oblasti riziko faktora za nastanak nezaraznih bolesti. pravilnici. obavezno je kolokvirati na kraju kod mentora sta`a uz obavezni pismeni izvje{taj specijalizanta o aktivnostima tokom ovog dijela specijalisti~kog sta`a i ura|en najmanje 1 seminarski rad na zadatu temu koju odre|uje mentor sta`a. kantonalnoj. gdje se radi na: – pra}enju prijavljivanja i nadzora nad nezaraznim bolesti. 2011. – u~estvovanje u istra`ivanju i nadzoru nad intrahospitalnim infekcijama. – epidemiolo{kim izvi|anjem na terenu. – pra}enja prijavljivanja i nadzora zaraznih bolesti na nivou Federacije BiH. + . obradi. a posebno komunikacije sa svim zainteresovanim stranama u slu~aju epidemija i vanrednih situacija. Specijalna epidemiologija intrahospitalnih infekcija i menad`menta istih 2 mjeseca Sta` se izvodi u op}oj. – rad na istra`ivanju. Znanja i vje{tine koje specijalizant mora da savlada u toku specijalisti~kog sta`a po planiranim oblastima Napomena: Va`nost savladavanja svake pojedine vje{tine kojima treba da vlada specijalista epidemiolog podijeljena prema kategorijama: gleda. dijabetesa. obavezno je kolokvirati na kraju kod mentora ovog dijela sta`a uz obavezni pismeni izvje{taj specijalizanta o aktivnostima tokom ovog dijela specijalisti~kog sta`a i ura|en najmanje 1 seminarski rad . Specijalna epidemiologija zaraznih bolesti 6 mjeseci Sta` se izvodi u zavodima za javno zdravstvo u Federaciji Bosne i Hercegovine. uklju~uju}i i saobra}ajne nesre}e na ovom nivou organizacije sistema zdravstvene za{tite prema postoje}oj situaciji na terenu primjenom epidemiolo{kih metoda u analizi. a koje su uklju~ene u epidemiolo{ke aktivnosti zbog: pra}enja bolesti srca i krvnih sudova. gdje god je to primjenljivo. evaluaciji i planiranju ostalih epidemiolo{kih mjera na ovom nivou organizacije sistema zdravstvene za{tite prema postoje}oj epidemiolo{koj situaciji Da bi se dobio potpis iz ovog dijela sta`a. obradi.. epidemiologije nezaraznih bolesti. karcinoma i ostali koji se bave masovnim hroni~nim nezaraznim bolestima. – pra}enja prijavljivanja zaraznih bolesti. – evaluaciji i planiranju ostalih epidemiolo{kih mjera prema hroni~nim nezaraznim bolestima.veoma va`no i obavezno znati za sprovesti. – upoznavanje sa radom ostalih ustanova koji se nalaze na tom kantonu. obradi. Ovjeru polo`enog kolokvija. – analize i izvje{tavanja prema svim relevantim nivoima.va`no i obavezno znati.obavezno za sprovesti. – sudjelovanju u svakodnevnom radu epidemiolo{ke slu`be. obavezno je kolokvirati na kraju kod mentora sta`a uz obavezni pismeni izvje{taj specijalizanta o aktivnostima tokom ovog dijela specijalisti~kog sta`a i ura|en najmanje 1 seminarski rad na zadatu temu koju odre|uje mentor sta`a. ali i drugih slu`bi kad god su one uklju~ene u istra`ivanja koja se rade u okviru epidemiolo{kih slu`bi. obzirom na multidisciplinarnost teoretske nastave obavlja odgovorna osoba visoko{kolske institucije svojim potpisom i pe~atom institucije. gdje se radi na: – upoznavanju sa strukturom i dinamikom rada toga zavoda.obavezno za znati: . – rad na istra`ivanju. Da bi se dobio potpis iz ovog dijela sta`a. – rad na istra`ivanju. – planiranje obaveznih imunizacije i imunizacija pod odre|enim epidemiolo{kim okolnostima. 7. tokom kojeg se. te podne{en u pismenoj formi (kao prijedlog projekta) prijedlog u~estvovanja na nau~no-istra`iva~kom projektu iz jedne od oblasti koja je predvi|ena ovim planom i programom. polo`en zavr{ni kolokvij. epidemiologije zaraznih bolesti. – analizi i izvje{tavanju prema svim relevantim nivoima a vezano za masovne nezarazne bolesti. – epidemiolo{kim izvi|anjem na terenu. – pra}enju prijavljivanja i nadzora zaraznih bolesti. specijalnoj odnosno univerzitetsko-klini~koj bolnici u okviru tima za nadzor nad intrahospilanim infekcijama. – analize i izvje{tavanja prema svim relevantim nivoima. – va`e}om legislativom iz ove oblasti (zakoni. Uslovi za sticanje potpisa iz ove edukacije su: polo`eni svi predvi|eni kolokviji. – analize i izvje{tavanja prema svim relevantim nivoima. obavezno je kolokvirati na kraju kod mentora sta`a uz obavezni pismeni izvje{taj specijalizanta o aktivnostima tokom ovog dijela specijalisti~kog sta`a i ura|en najmanje 1 seminarski rad na zadatu temu koju odre|uje mentor sta`a. asistira i izvodi. nakon ~ega rangirana kao: +++ . 4. analizi i kontroli pove}anog javljanja masovnih oboljenja koje sprovodi zavod. a sve primjenom epidemiolo{kih metoda u analizi. Da bi se dobio potpis iz ovog dijela sta`a. Specijalna epidemiologija nezaraznih bolesti 5 mjeseci Sta` se izvodi u zavodima za javno zdravstvo u Federaciji Bosne i Hercegovine. i na osnovu prakti~nog rada tokom sta`a. +/.nije obavezno. obavezno je kolokvirati na kraju kod mentora sta`a uz obavezni pismeni izvje{taj specijalizanta o aktivnostima tokom ovog dijela specijalisti~kog sta`a i ura|en najmanje 1 seminarski rad na zadatu temu koju odre|uje mentor sta`a. Menad`erska epidemiologija 1 mjesec Sta` se izvodi u Zavodu za javno zdravstvo Federacije Bosne i Herecgovine. – organizaciji obavezne imunizacije. uz savjetovanje sa mentorom cjelokupnog sta`a iz epidemiologije radi na: – rje{avanju problema rutinskog rada. – evaluaciji i planiranju ostalih epidemiolo{kih mjera na ovom nivou organizacije sistema zdravstvene za{tite prema postoje}oj epidemiolo{koj situaciji Da bi se dobio potpis iz ovog dijela sta`a.

36. Uzimanje briseva iz grla. Epidemiolo{ki nadzor nad bolestima koje se mogu prevenirati vakcinama (morbili. 39. 37. uklju~uju}i i efekte na cjelokupno javno zdravstvo Evaluacija ko{tanja i efektivnosti mjera intervencije Koristiti studije i metodologiju medicine zasnovane na dokazima i klini~ke epidemiologije Broj 17 – Strana 11 + + + + ++ ++ ++ + + + + ++ ++ +++ + + ++ + +++ +++ +++ na zadatu temu koju odre|uje mentor sta`a.komparativna analiza Unapre|enje registara . Epidemiolo{ki nadzor nad nekim zaraznim bolestima (npr. koji se dostavljaju mentoru cjelokupnog sta`a iz epidemiologije.bilo da su epidemijskog karaktera. 32. 26.) 2. i sa bolestima visokog epidemiolo{kog prioriteta. dizajniranje izvo|enje i analiza deskriptivnih studija. mjestu i osobama Gleda Asistira Izvodi + + + + + + ++ + + + + + + ++ + ++ +++ 33. 51. . specijalizant je obavezan ovladati sa uzimanjem epidemiolo{ke anamneze od pacijenata koji dolaze na odjel/kliniku. – postavljanjem dijagnoze. + + + + +/+ + + + 43. Skrining u na{oj nacionalnoj praksi planiranje i izvo|enje Nadzor. Prevencija i kontrola bolni~kih infekcija + + + 12. bez obzira na ozbiljnost i zna~aj bolesti. individualni zdravstveno vaspitni + ++ +++ rad i rad sa medijima 10. SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH 35. posebno ekolo{ke i presje~ne Populacione strategije prevencije i kontrole nezaraznih oboljenja .unos. – specifi~nom infektolo{kom kazuistikom. 15. i sl. nosa i nazofarinksa 47. 7. 14.intervencija i praksa na terenu Prevencija vode}ih nezaraznih poreme}aja zdravlja . Za{tita putnika u me|unarodnom saobra}aju + + 9. 41. Epidemiolo{ki nadzor u vanrednim + situacijama 4. evaluacija i prezentovanje rezultata skrininga Planiranje. 28. posebno sa bolestima koje imaju epidemiolo{ki zna~aj . Program specijalizacije se sastoji od upoznavanja sa: – funkcionisanjem i radom infektolo{kog odjela. tuberkuloza.^etvrtak. Epidemiolo{ko obezbje|enje kolektiva + + 11. 23. 42. 27. odnosno klinike. Uzimanje epidemiolo{ke anamneze 48. 30. koji se dostavljaju mentoru cjelokupnog sta`a iz epidemiologije. Vje{tine kojima specijalizant mora da savlada u toku specijalizacije: Broj Naziv vje{tine Gleda Asistira Izvodi 1. 21. 34. Nadzor nad ne`eljenim reakcijama poslije + + vakcinisanja 7. – odre|ivanjem terapije i pra}enjem u~inka terapije. 22. Vje{tine kojima specijalizant mora da savlada u toku specijalizacije: Broj Naziv vje{tine 45. Sta` se izvodi na infektivnim klinikama. 20. 24. obavezno je kolokvirati na kraju kod mentora ovog dijela sta`a uz obavezni pismeni izvje{taj specijalizanta o aktivnostima tokom ovog dijela specijalisti~kog sta`a i ura|en najmanje 1 seminarski rad na zadatu temu koju odre|uje mentor sta`a. 19. 31. Da bi se dobio potpis iz ovog dijela sta`a. HIV/AIDS.pra}enje i evaluacija sprovedenih mjera + + + + + + + + + + + + + + + + + + + + + + + ++ ++ ++ ++ ++ ++ ++ ++ ++ ++ ++ ++ + + + +/+ + + + + + +++ + + +++ ++ +++ +++ +++ +++ ++ +/+ + ++ + + + + ++ + + 38. 17. Oblast: INFEKTIVNE BOLESTI 3 mjeseca Specijalisti~ki sta` iz infektivnih bolesti predvi|a usvajanje vje{tina na osnovu dobivenih teoretskih znanja tokom teoretskog dijela edukacije.pobolj{anje obuhvata i kvaliteta podataka Op}i principi prevencije nezaraznih bolesti planiranje i realizacija Identifikacija rizi~nih grupa stanovni{tva za zdravstvenu prevenciju Istra`ivanje faktora rizika za vode}e nezarazne bolesti na terenu Predlaganje mjera za redukciju/eliminaciju faktora rizika odgovornih za nastanak vode}ih nezaraznih bolesti Promocija zdravlja u zajednici . 29. – svakodnevnom infektolo{kom kazuistikom. Nadzor nad kontraindikacijama za + + vakcinisanje 8. + + + rubeola i druge) 3. Zdravstveno-vaspitni rad u porodici. 13.primjena na terenu Javnozdravstveni nadzor nad kretanjem hroni~nih nezaraznih bolesti i nad faktorima rizika (pu{enje i sl. 25. i na osnovu prakti~nog rada tokom ovog dijela sta`a. crijevne zarazne + + + bolesti. {ifriranje.urinokultura. – tehnikom pregleda infektolo{kog pacijenta. – referiranja kazuistike. drugih lica i klicono{a Pravljenje modela predvi|anja za zarazne i hroni~ne bolesti. 50. 52. Istra`ivanje epidemija primjenom epidemiolo{kih metoda Prijava i odjava epidemije Uzimanje uzoraka biolo{kog materijala za mikrobiolo{ki pregled Uzimanje uzoraka materijala za mikrobiolo{ki pregled iz neposredne okoline oboljelog Sastavljanje epidemiolo{kog upitnika Pravljenje baze podataka Obrada podataka prikupljenih epidemiolo{kim upitnikom Predlaganje mjera za suzbijanje bolesti Kontrola realizacije mjera suzbijanja Izvje{taj i referisanje o epidemiji Vo|enje dokumentacije o vakcinisanim. koprokultura. 40. endemijskog ili su novoiskrsle/ emergentne. hemokultura 46. Nadzor nad bezbjednom imunizacijom hladni lanac vakcinisanja. 44. 16. 4.) Zdravstveni/sanitarni pregledi Zdravstveni nadzor lica prema pravilniku o obaveznim zdravstvenim pregledime odre|enih kategorija zaposlenih. 18. distribucija + + vakcina 6. Dezinfekcija prostora Izolacija kod pojedinih zaraznih bolesti Davanje seruma i desenzibilizacija Postavljenje dijagnoze Analizirati kretanje oboljelih po vremenu. 2011. oboljelim i klicono{ama Izra~unavanje osnovnih pokazatelja oboljevanja i umiranja Analiza kretanja zaraznih i drugih oboljenja od zna~aja za populaciju i izrada periodi~nih izvje{taja Standardizacija pokazatelja oboljevanja i umiranja Prikupljanje. obrada i analiza podataka u registrima Interpretacija podataka nacionalnih registara nezaraznih oboljenja . Uzimanje materijala pacijenata za mikrobiolo{ka ispitivanja . Tokom sta`a. 49. Vakcinacija izvo|enje i analiza + ++ + 5. kolektivu.

fagotipizacija. – modernom dijagnostikom i terapijom pulmolo{kih oboljenja. koji se dostavljaju mentoru cjelokupnog sta`a iz epidemiologije. Ovaj sta` se sastoji iz 4 obavezna dijela: bakteriologije. koji se dostavljaju mentoru cjelokupnog sta`a iz epidemiologije. 57. Da bi se dobio potpis iz ovog dijela sta`a. – imunolo{kih dijagnosti~kih procedura i radom ove laboratorije. Pregled pulmolo{kog pacijenta 74. karcinom plu}a. Postavljanje dijagnoze Tuma~iti podatke iz postoje}ih registara masovnih oboljenja plu}a Gleda Asistira Izvodi + + + + + ++ - . 61. 63. – menad`menta pulmolo{kih oboljenja. Oblast: Mikrobiologija 2 mjeseca Specijalisti~ki sta` iz mikrobiologije predvi|a usvajanje vje{tina na osnovu dobivenih teoretskih znanja tokom teoretskog dijela edukacije. 71. 64. Sta` se izvodi na bolni~kim odjelima za plu}ne bolesti. Program specijalizacije se sastoji od upoznavanja sa osnovnim principima: – bakteriolo{kih dijagnosti~kih procedura i radom ove laboratorije. 2011. – parazitolo{kih dijagnosti~kih procedura i radom ove laboratorije. 58. Program specijalizacije se sastoji od upoznavanja sa osnovnim principima: – funkcionisanja pulmolo{kih odjela i ambulanti. endokrinologije. obavezno je kolokvirati na kraju kod mentora ovog dijela sta`a uz obavezni pismeni izvje{taj specijalizanta o aktivnostima tokom ovog dijela specijalisti~kog sta`a i ura|en najmanje 1 seminarski rad na zadatu temu koju odre|uje mentor sta`a. Ovaj sta` se sastoji iz 4 obavezna dijela: kardiologije.serotipizacija. koji se dostavljaju mentoru cjelokupnog sta`a iz epidemiologije. 59. registara. Pregled internisti~kog pacijenta 68. Vje{tine kojima specijalizant mora ovladati u toku specijalisti~kog sta`a iz ove oblasti: Broj Naziv vje{tine 53. 65. Oblast: INTERNA MEDICINA 2 mjeseca Specijalisti~ki sta` iz interne medicine predvi|a usvajanje vje{tina na osnovu dobivenih teoretskih znanja tokom teoretskog dijela edukacije. – u~estalosti i menad`mentom kardiovaskularnih bolesti tokom boravka na kardiologiji i vaskularnim bolestima. registara. – postoje}ih pristupa i prijedloga rje{enja prevencije prevaliraju}ih riziko-faktora masovnih nezaraznih bolesti na ovim odjelima. 70. dijabetes mellitus-om i hipotireozama. i na osnovu prakti~nog rada tokom ovog dijela sta`a. 62. astma. Bakteriolo{ki pregled razli~itih uzoraka 55. analize podataka o oboljenjima i oboljelim iz kazuistike koje je odgovaraju}a za svaki odjel na kojem borave. – evidencije. – evidencije. Hemokultura Urinokultura Koprokultura Identifikacija bakterija na osnovu biohemijskih i serolo{kih osobina Epidemiolo{ki markeri . virusologije. npr. – u~estalosti i menad`mentom epidemijskih endokrinih poreme}aja. ~uvanja i slanja materijala te interpretacijom rezultata. 7. obavezno je kolokvirati na kraju kod mentora ovog dijela sta`a uz obavezni pismeni izvje{taj specijalizanta o aktivnostima tokom ovog dijela specijalisti~kog sta`a i ura|en najmanje 1 seminarski rad na zadatu temu koju odre|uje mentor sta`a. Oblast: PULMOLOGIJA 1 mjesec Specijalisti~ki sta` iz pulmologije predvi|a usvajanje vje{tina na osnovu dobivenih teoretskih znanja tokom teoretskog dijela edukacije. Program specijalizacije se sastoji od upoznavanja sa osnovnim principima: – funkcionisanja internisti~kih odjela i ambulanti. Vje{tine kojima specijalizant mora da savlada u toku specijalizacije: Broj Naziv vje{tine 72. astme i karcinoma plu}a kao bolesti koje su me|u vode}im bolestima u na{oj zemlji. i na osnovu prakti~nog rada tokom ovog dijela sta`a. te gastroenterologije svaki u trajanju od po 15 dana. Da bi se dobio potpis iz ovog dijela sta`a. 56. vaskularnih bolesti. Ispitivanje osjetljivosti bakterija na antibiotike i hemioterapeutike in vitro Serolo{ka dijagnostika infekcija razli~ite etiologije Uzimanje uzoraka vode za bakteriolo{ki pregled Uzimanje uzoraka namirnica za bakteriolo{ki pregled Pregled stolice na helminte i protozoe Tuma~enje razli~itih mikrobiolo{kih rezultata Gleda Asistira Izvodi 3 5 5 5 5 5 5 5 5 5 5 5 5 1 1 1 1 1 1 1 1 1 3 3 1 3 0 0 0 0 0 0 0 0 0 5 5 0 3 internisti~kom kazuistikom na odjelima/klinikama na kojima borave. 75. – postoje}ih pristupa i prijedloga rje{enja prevencije prevaliraju}ih riziko-faktora masovnih nezaraznih bolesti iz ove oblesti. analize podataka o oboljenjima i oboljelim sa posebnim osvrtom na masovne zarazne i nezarazne bolesti koje pripadaju ovoj kazuistici: tuberkuloza. – na~inom uzimanja. hibridizacija i dr. Sta` se izvodi na klinikama za internu medicinu. Uzimanje epidemiolo{ke anamneze kod slu~ajeva koji imaju neku od epidemijskih bolesti 73. zavoda za javno zdravstvo ili medicinskog fakulteta. Sta` se izvodi u mikrobiolo{koj laboratoriji bolnice. rezistotipizacija. posebno tuberkuloze i karcinoma plu}a. posebno tuberkuloze.Broj 17 – Strana 12 SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH – ^etvrtak. Postavljanje dijagnoze Tuma~iti podatke iz postoje}ih registara masovnih oboljenja na klinikama Izra~unati mjere u~estalosti vode}ih oboljenja u odnosu na poznate parametre Analizirati kretanje oboljelih po faktorima rizika Gleda Asistira Izvodi + + + + + ++ - +/+ +/+ ++ +++ 60. – u~estalosti i menad`mentom hroni~nih hepatitisa i drugih masovnih hroni~nih oboljenja tokom boravka na gastroentorolo{koj klinici Vje{tine kojima specijalizant mora da savlada u toku specijalizacije: Broj Naziv vje{tine 66. Da bi se dobio potpis iz ovog dijela sta`a. – virusolo{kih dijagnosti~kih procedura i radom ove laboratorije. obavezno je kolokvirati na kraju kod mentora ovog dijela sta`a uz obavezni pismeni izvje{taj specijalizanta o aktivnostima tokom ovog dijela specijalisti~kog sta`a i ura|en najmanje 1 seminarski rad na zadatu temu koju odre|uje mentor sta`a.svaki u trajanju od po 15 dana. 69. – modernom dijagnostikom i terapijom internisti~kih bolesti pove}anje u~estalosti. – u~estalosti tuberkuloze. i na osnovu prakti~nog rada tokom ovog dijela sta`a. Kontrola ispravnosti funkcionisanja sterilizatora 54. 4. parazitologije i imunologije . Uzimanje epidemiolo{ke anamneze kod slu~ajeva koji imaju neku od epidemijskih bolesti 67.

– evidencije. koji se dostavljaju mentoru cjelokupnog sta`a iz epidemiologije. registara. povr{inskih voda Uzimanje uzoraka za fizi~ko-hemijski pregled vode Ocjena sanitarno higijenskog stanja u objektima dru{tvene ishrane . koji se dostavljaju mentoru cjelokupnog sta`a iz epidemiologije. obavezno je kolokvirati na kraju kod mentora ovog dijela sta`a uz obavezni pismeni izvje{taj specijalizanta o aktivnostima tokom ovog dijela specijalisti~kog sta`a i ura|en najmanje 1 seminarski rad na zadatu temu koju odre|uje mentor sta`a. povr{inskih voda Broj 17 – Strana 13 + + + +/+/+/+ + Oblast: Primjenjena statistika u medicini i zdravstvu (biostatistika) sa informacionim sistemima u epidemiologiji i javnom zdravstvu 1. Sta` se izvodi u zavodima za javno zdravstvo u Federaciji Bosne i Hercegovine. Ispitivanje zadovoljstva korisnika zdravstvene za{tite 94. Socijalna medicina i organizacija zdravstvene za{tite 1 mjesec Specijalisti~ki sta` iz socijalne medicine i organizacije zdravstvene za{tite predvi|a usvajanje znanja i vje{tina iz ove oblasti na osnovu teoretskog i prakti~nog rada tokom ovog dijela sta`a. restorana itd. Statisti~ka analiza podataka u nekom od postoje}ih statisti~kih paketa 81. Procjena kvaliteta rada za dvije ili vi{e zdravstvenih ustanova 92. Posebnu pa`nju tokom ovog sta`a. 2011. + + + + +/+/+/+/- + ++ - 88. Sta` se izvodi u zavodima za javno zdravstvo u Federaciji Bosne i Hercegovine. Statisti~ko opisivanje podataka . Posebnu pa`nju treba posvetiti u~estalosti epidemijskih poreme}aja zdravlja ove populacije i njihovim etiolo{kim ili faktorima rizika (izme|u ostalog i problemu pove}ane tjelesne te`ine). – unosa i upotrebe registara bolesti. 7.5 mjeseci Specijalisti~ki sta` iz biostatistike sa medicinskom informatikom predvi|a usvajanje vje{tina na osnovu dobivenih teoretskih znanja tokom teoretskog dijela edukacije. 86. Da bi se dobio potpis iz ovog dijela sta`a. .Centar za zra~enje. a kod psihijatrije na u~estalost masovnih poreme}aja stanja zdravlja populacije. U okviru ovog dijela specijalisti~kog sta`a obavezno je provesti 15 dana u Zavodu za javno zdravstvo Federacije Bosne i Hercegovine . Prikazivanje statisti~kih podataka tabeliranje i grafi~ko prikazivanje 79. Da bi se dobio potpis iz ovog dijela sta`a. bunara. Izra~unati mjere u~estalosti vode}ih oboljenja u odnosu na poznate parametre Analizirati kretanje oboljelih po riziko faktorima SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH +/+ +/+ ++ +++ 84. treba obratiti iz neurologije na u~estalost. – izvje{tajnih i dokumentacionih obrazaca podataka i bolesti koji su obavezni da se vode u sistemu zdravstva a koje prikupljaju zavodi. Bakteriolo{ko ispitivanje vazduha uzimanje uzoraka i procjena kvaliteta Gleda Asistira Izvodi + +/- Neurologija i psihijatrija 20 dana Specijalisti~ki sta` iz neurologije i psihijatrije predvi|a usvajanje znanja iz ove oblasti na osnovu prakti~nog rada tokom ovog dijela sta`a. Procjena kvaliteta rada za dvije ili vi{e zdravstvenih ustanova Gleda Asistira Izvodi + + + + + + +/+/+/+/+/+/+/+/+/+/+/+/- + +/- + + + + +/+/+/- + + + Oblast: HIGIJENA I ZDRAVSTVENA EKOLOGIJA 1.{kolske kuhinje. Izrada strate{kog i operativnog plana zdravstvene ustanove 96. obavezno je kolokvirati na kraju kod mentora ovog dijela sta`a uz obavezni pismeni izvje{taj specijalizanta o aktivnostima tokom ovog dijela specijalisti~kog sta`a i ura|en najmanje 1 seminarski rad na zadatu temu koju odre|uje mentor sta`a. dezinsekcija i deratizacija Bakteriolo{ko ispitivanje vazduha uzimanje uzoraka i procjena kvaliteta Sanitarna inspekcija vodnih objekata vodovoda. 4. Vje{tine kojima specijalizant mora da savlada u toku specijalizacije: Broj Naziv vje{tine 83. u trajanju od po 10 dana za svaku oblast . analize podataka o oboljenjima i oboljelim zaraznih i masovnih nezaraznih bolesti. bunara. mjere centralne tendencije. – registara demografske i vitalne statistike. Da bi se dobio potpis iz ovog dijela sta`a. 76. Pedijatrija 15 dana Specijalisti~ki sta` iz pedijatrije predvi|a usvajanje znanja iz ove oblasti na osnovu teoretskog i prakti~nog rada tokom ovog dijela sta`a. – monitoringa i evaluacije izvje{taja o kretanju bolesti. 89. Izrada plana rada epidemiolo{ke slu`be zavoda ili druge zdravstvene organizacije 93. Vje{tine kojima specijalizant mora da savlada u toku specijalizacije: Broj Naziv vje{tine 91. 85. menad`ment i riziko faktore cerebro-vaskularnih inzulta. Prezentacija podataka i dobijenih rezultata Gleda Asistira Izvodi + +/+ 87. ili katedrama za socijalnu medicinu pri medicinskim fakultetima u trajanju od 1 mjesec. grafi~kim paketima. obavezno je kolokvirati na kraju kod mentora ovog dijela sta`a uz obavezni pismeni izvje{taj specijalizanta o aktivnostima tokom ovog dijela specijalisti~kog sta`a i ura|en najmanje 1 seminarski rad na zadatu temu koju odre|uje mentor sta`a. Prakti~ni rad sa korisni~kim paketima za obradu teksta.5 mjeseci Specijalisti~ki sta` iz higijene i zdravstvene ekologije predvi|a usvajanje znanja i vje{tina iz ove oblasti na osnovu teoretskog i prakti~nog rada tokom ovog dijela sta`a.ukupno 20 dana. Da bi se dobio potpis iz ovog dijela sta`a. obavezno je kolokvirati na kraju kod mentora ovog dijela sta`a uz obavezni pismeni izvje{taj specijalizanta o aktivnostima tokom ovog dijela specijalisti~kog sta`a i ura|en najmanje 1 seminarski rad na zadatu temu koju odre|uje mentor sta`a. koji se dostavljaju mentoru cjelokupnog sta`a iz epidemiologije.primjena deskriptivne statistike: relativni brojevi. i na osnovu prakti~nog rada tokom ovog dijela sta`a. Program specijalizacije se sastoji od upoznavanja sa osnovnim principima: – dnevne evidencije prijava kretanja bolesti koje vodi taj zavod. Ocjena sanitarno higijenskih uslova u objektima za proizvodnju i preradu namirnica Dezinfekcija. Sta` se izvodi na bolni~kim odjelima za neurologiju i psihijatriju. te hemato-onkolo{kih oboljenja. Planiranje i izvo|enje zdravstveno edukativnih programa 95. Sanitarna inspekcija vodnih objekata vodovoda. Vje{tine kojima specijalizant mora da savlada u toku specijalizacije: Broj Naziv vje{tine 78. statisti~kim paketima 82. Sta` se izvodi u zavodima za javno zdravstvo u Federaciji Bosne i Hercegovine. 90.^etvrtak. koji se dostavljaju mentoru cjelokupnog sta`a iz epidemiologije. ili katedrama za higijenu pri medicinskim fakultetima u trajanju od 1 mjesec. 77. mjere varijabiliteta 80.

infektologije. obavezno je kolokvirati na kraju kod mentora ovog dijela sta`a uz obavezni pismeni izvje{taj specijalizanta o aktivnostima tokom ovog dijela specijalisti~kog sta`a i ura|en najmanje 1 seminarski rad na zadatu temu koju odre|uje mentor sta`a. 1 1 1 2 2 Sta` se izvodi na bolni~kim odjelima za pedijatriju u trajanju od 15 dana. koji se dostavljaju mentoru cjelokupnog sta`a iz epidemiologije. Pomagala. socijalnom. vokacijskom rehabilitacijom .3 odre|ivanja. i drugih oblasti iz kojih je bio obavezan uraditi dio specijalisti~kog sta`a. Sadr`aj obuke: Fizijatrijski pregled. Posebnu pa`nju treba posvetiti dijagnosti~kim procedurama. 48 mjeseci (4 godine) Plan specijalizacije: [IRA TEMATSKA OBLAST Uvodni dio osnova teorijska nastava Bazi~ne klini~ke specijalnosti U@A TEMATSKA OBLAST MJESTO TRAJANJE TRAJANJE OBAVLJANJA MJESECI MJESECI STA@A Medicinski fakultet 1 1 1 23 1 4 19 Interna medicina Bolni~ki odjel (Kardiologija. koji se dostavljaju mentoru cjelokupnog sta`a iz epidemiologije. te preventivnim i kontrolnim mjerama koje se poduzimaju u transfuziologiji prema bolestima koje se prenose krvlju i krvnim derivatima. Hematologija. Obavlja se na medicinskom fakultetu u ukupnom trajanju od 1 mjesec. – Elektrostatus . – sposobnost sticanja i preno{enja znanja. obavezno je kolokvirati na kraju kod mentora ovog dijela sta`a uz obavezni pismeni izvje{taj specijalizanta o aktivnostima tokom ovog dijela specijalisti~kog sta`a i ura|en najmanje 1 seminarski rad na zadatu temu koju odre|uje mentor sta`a. Banda`iranje i formiranje bataljka. – promocija zdravlja.Broj 17 – Strana 14 SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Bolni~ki odjel pedijatrije Neurohirurgija Bolni~ki odjel neurohirurgije Vaskularna i Bolni~ki odjel kardiohirurgija vaskularne hirurgije Ortopedija sa Bolni~ki odjel protetikom ortopedije Traumatologija Bolni~ki odjel ortopedije i traumatologije Medicinska Bolni~ki odjel psihologija i fizikalne medidefektologija cine Radiodijagnostika Bolni~ki odjel radiologije Bolni~ki odjel Fizikalna medicina i fizikalne medirehabilitacija cine Profesionalna Zavod za rehabilitacija medicinu rada Godi{nji odmori Pedijatrija ^etvrtak. Sta` se izvodi u Zavodu za transfuzijsku medicinu Federacije Bosne i Hercegovine. – Kronaksimetrija . Da bi se dobio potpis iz ovog dijela sta`a. 2011. Potrebne vje{tine: – Fizijatrijski pregled i ocjena nesposobnosti .3 odre|ivanja. Radna terapija u rehabilitaciji. 4. – upravljanja sistemom. Interpretacija radiolo{kih i drugih nalaza u fizikalnoj i rehabilitacijskoj medicini. Sta` se izvodi na bolni~kim odjelima za onkologiju od 15 dana. Privremena proteza.OSNOVNA TEORIJSKA NASTAVA 1 mjesec Osnovna teorijska nastava se provodi iz oblasti: – dono{enje klini~kih odluka. Rehabilitacija osoba s amputacijom ekstremiteta. Klini~ki sastanci. hod. Endokrinologija Reumatologija Bolni~ki odjel interne medicine Neurologija Bolni~ki odjel neurologije 4 3 3 Program specijalizacije: UVODNI DIO . FIZIKALNA MEDICINA I REHABILITACIJA Vrsta specijalizacije: osnovna Trajanje specijalizacije. Aplikacija fizikalnih procedura primjenjivih u rehabilitaciji. – Propisivanje fizioterapije na temelju medicinske dijagnoze i fizijatrijskog pregleda . FIZIKALNA MEDICINA I REHABILITACIJA 23 mjeseca Ovaj dio specijalizacije se obavlja na bolni~kim odjelima za fizikalnu medicinu i rehabilitaciju. obavezno je kolokvirati na kraju kod mentora ovog dijela sta`a uz obavezni pismeni izvje{taj specijalizanta o aktivnostima tokom ovog dijela specijalisti~kog sta`a i ura|en najmanje 1 seminarski rad na zadatu temu koju odre|uje mentor sta`a koji se dostavljaju mentoru cjelokupnog sta`a iz epidemiologije.3 odre|ivanja. odnosno u transfuziolo{kim centrima i odsjecima za transfuziju. psihijatrije. interne medicine Pulmologija. Kineziterapija. – komunikacijske vje{tine. u nastavnim turnusima (ljetni i zimski semestar) po planu koji utvr|uju navedeni fakulteti. Edukacijske vizite.5 propisivanja. Radna terapija. Gastroenterologija. interne medicine. Primjena fizikalnih metoda u lije~enju i rehabilitaciji posebno iza povreda. Konzultacijski pregledi i evaluacije. Da bi se dobio potpis iz ovog dijela sta`a. Onkologija 15 dana Specijalisti~ki sta` iz onkologije predvi|a usvajanje znanja iz ove oblasti na osnovu teoretskog i prakti~nog rada tokom ovog dijela sta`a. Da bi se dobio potpis iz ovog dijela sta`a. Transfuziologija 10 dana Specijalisti~ki sta` iz transfuziologije predvi|a usvajanje znanja iz ove oblasti na osnovu teoretskog i prakti~nog rada tokom ovog dijela sta`a. Posebnu pa`nju treba posvetiti u~estalosti i faktore rizika karcinoma a u sklopu epidemiologije karcinoma. . – IT . Zavr{ni ispit: Tokom specijalisti~kog sta`a specijalizant je obavezan aktivno u~estvovati u najmanje jednom nau~no-istra`iva~kom projektu iz podru~ja epidemiologije. radnom terapijom.5 odre|ivanja. Nefrologija. – Procjena prognoze onesposobljene i hendikepirane osobe i potreba za fizioterapijom. bolesti i operacija na lokomotornom sistemu. kineziterapija vrste vje`bi i startni polo`aji).3 odre|ivanja. sportskih povreda. s posebnim osvrtom na proteze.krivulja . dijagnostika invalidnosti. elektrodijagnostika. pedijatrije. – etika i propisi. gornjih i donjih ekstremiteta. – timski rad. 7. neurologije. Dokaz o u~e{}u na projektu je uslov za pristupanje specijalisti~kom ispitu. Principi kineziologije i kineziterapije (biomehanika ki~menog stuba.

2 odre|ivanja Neurologija 3 mjeseca Bolesti centralnog nervnog sistema. M. Specifi~nosti kineziterapije i fizioterapije upalnih i degenerativnih reumatskih bolesti. amiloidoza. Rasteretne stabiliziraju}e i dinami~ke udlage. Kineziterapija. Kineziterapija motori~kih ispada. socijalni i profesionalni problemi u rehabilitaciji osoba s amputacijama. hroni~nih degenerativnih bolesti donjeg motornog neurona.3 interpretacije – Interpretacija ultrazvu~ne i pletizmografske pretrage arterija na ekstremitetima. Potrebne vje{tine: – Funkcionalna evaluacija (Barthelov indeks) . alergija i anafilaksija. Degenerativne bolesti ki~me i vertebrogeni bolni sindromi. Potrebne vje{tine: – Propisivanje povremenih ili jednostavnijih trajnih pomagala .3 mjerenja – Mjerenje opsega pokreta u zglobovima . Ortoze i druga pomagala. Polineuropatija. Farmakoterapija reumatskih i imunolo{kih bolesti. plu}na fibroza. Prilago|eni automobil. Infarkt miokarda. BAZI^NE KLINI^KE SPECIJALNOSTI 19 mjeseci Kardiologija: Hipertenzija. Postinfarktno stanje.5 odre|ivanja – Intermitentna ~ista kateterizacija .5 interpretacija – Interpretacija najva`nijih EKG promjena .2 kateterizacije Rehabilitacija kraniocerebralnih ozljeda i cerebrovaskularnih inzulta Klini~ka ocjena intenziteta i pro{irenosti motori~kih ispada Procjena i kategorizacija senzornih. Periduralne i epiduralne infiltracije. Reumatoidni artritis. multiple skleroze. Rehabilitacija osoba sa smanjenim vitalnim kapacitetom te opstruktivnim bolestima bronha i plu}a .^etvrtak. Potrebne vje{tine: – Mjerenje opsega pokreta zgloba i mi{i}ne snage . Defektolo{ki pristup u edukaciji djeteta i okoline. Potrebne vje{tine: – Mi{i}ni manualni test . Rekonstruktivni operacijski zahvati. Alternativni rekonstrukcijski operativni zahvati.5 mjerenja PROFESlONALNA REHABILITACIJA 1 mjesec Principi ocjene preostale radne sposobnosti i profesionalne orijentacije.2 odre|ivanja – Interpretacija laboratorijskih nalaza . posebno roditelja. gastroenterologiji. Prevencija i lije~enje sekundarne artroze.5 interpretacija – Interpretacija nalaza urina i parcijalnih bubre`nih funkcija . . radiolo{ka i elektrodijagnosti~ka procjena visine povrede. kognitivnih emocionalnih i bihevioralnih poreme}aja. Pomagala. hematologiji i endokrinologiji. Potrebne vje{tine: – Evaluacija invalidnosti (Barthelov indeks) . dijagnostika i terapija poreme}aja sfinktera i seksualnih funkcija. Rehabilitacija nakon infarkta.5 odre|ivanja – Testiranje kognitivnih funkcija (LOTCA) . Radikularne lezije. Burger . parkinsonizma. Terapija spasticiteta. Tumori mozga i ki~mene mo`dine. Rehabilitacija seksualnih funkcija i funkcija sfinktera.2 testiranja Rehabilitacija hroni~nih neurolo{kih bolesti Rehabilitacijski postupci u rehabilitaciji mi{i}ne distrofije. socijalna i profesionalna rehabilitacija. Invalidski sport. Mjerenje opsega pokreta u zglobu.10 propisivanja – Izrada i primjena rasteretnih udlaga: 2 aplikacije – Banda`iranje bataljka . Elektrostimulacija pareti~ne muskulature.3 mjerenja – Mjerenje nagiba zdjelice. Ekstrapiramidni sindromi. Psiholo{ki problemi osobe na profesionalnoj rehabilitaciji.2 odre|ivanja – Interpretacija radiolo{kih nalaza . stenokardija. Psiholo{ka. Laboratorijski i radiolo{ki nalazi u reumatskim i imunolo{kim bolestima Potrebne vje{tine: – Ocjena upalne aktivnosti .1 mjesec Pulmologija: Astma. Rehabilitacija hroni~nih reumatskih bolesnika Kontrakture. deformiteti i ankiloza kao posljedica strukturnih promjena zglobova i ki~menog stuba.3 banda`iranja – Primjena funkcionalne elektri~ne stimulacije . Ostale metode fizioterapije. Ateroskleroza.2 interpretacije – Interpretacija nalaza respiratornih funkcija 2 interpretacije – Interpretacija nalaza endokrinih `lijezda Reumatologija sa klini~kom imunologijom 3 mjeseca Upalne reumatske bolesti. du`ine i opsega ekstremiteta po 10 mjerenja Rehabilitacije ozljeda ki~mene mo`dine Klini~ka. Kolica. ataksije. Mjerenje mi{i}ne snage. Urodinamska obrada. Sistemske bolesti veziva. insuficijencija miokarda. Metode evaluacije artritisa. Metode dijagnostike artritisa. Bolesti mi{i}a. Ekstraartikularni reumatizam. SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 17 – Strana 15 [kola hodanja. Ankilozantni spondilitis. Psiholo{ki. Vaskularna i kardiohirurgija 1 mjesec Oboljenja perifernih krvnih i limfnih sudova. Radna terapija. Oboljenja i mane u kardiohirurgiji Ortopedija sa protetikom 2 mjeseca Kongenitalne mane i mane u razvoju. Osnove psihologijskog i logopedijskog tretmana ispada kognitivnih.2 mjeseca Potrebne vje{tine: – Interpretacija imunolo{kih i HLA nalaza . hroni~ni bronhitis. 4. Bolesti donjeg motornog neurona.5 mjerenja – Ocjena funkcionalne sposobnosti u artritisu i spondilitisu .2 aplikacije. Terapija spazma. Elektroneuromiografija. Rehabilitacija djece s cerebralnom paralizom Specifi~nosti fizikalne terapije dje~je dobi. Artroze.1 mjesec Najva`niji klini~ki entiteti u nefrologiji. osovina i du`ina ekstremiteta. Socijalna i profesionalna rehabilitacija. Rehabilitacija postreumatskih promjena ekstremiteta. Funkcionalne elektri~ne ortoze. Metodologija profesionalne rehabilitacije i zapo{ljavanja osoba sa onesposobljenjem. 2011. Prevencija dekubitusa. senzornih i emocionalnih poreme}aja. Potrebne vje{tine: – Neurolo{ki pregled 3 pregleda Pedijatrija 1 mjesec Klini~ke i laboratorijske osobitosti dje~ije paralize i reumatskih bolesti dje~ije dobi s posebnim naglaskom na reumatsku groznicu i juvenilni hroni~ni poliartritis. 7. Cerebrovaskularni inzulti. Potrebne vje{tine: – Procjena motori~ke zrelosti novoro|en~eta 2 testiranja Neurohirurgija 1 mjesec Komocija i kontuzija mozga. vaskulitis. Terapija bolova. Radna terapija. Terapija spasticiteta. Mjerenje opsega. Paraplegija i tetraplegija. Kineziterapija.5 mjerenja – Ocjena strukturnih promjena u artritisu .

Sam mora u~initi 10 PH-metrija. nakon visokog poba~aja. 7. Amniocenteza: asistira 10. izvodi 2 Amnioskopija: asistira 50. 10 asistiranja kod serkla`e. histeroskopiju. 20 puta asistira kod vaginalnih histerektomija. Nakon toga provodi na odjelima za patolo{ku trudno}u. Patologija dojke – posebno skrining. Operativni program: 5 asistiranja kao drugi asistent kod carskog reza. 10 asistiranja kao prvi asistent i 10 samostalnih operacija carskog reza. – promocija zdravlja. projekcioni testovi Problemi govora i govorna rehabilitacija. Operacije: 10 puta. – timski rad. Ultrazvuk GINEKOLOGIJA I AKU[ERSTVO Vrsta specijalizacije: osnovna Trajanje specijalizacije. 2011. ginekolo{ke onkologije. 5 puta kod radikalnih operacija zbog maligne bolesti. biopsiju. pra}enja i lije~enja poreme}enih trudno}a. Obavezno {to ~e{}e provo|enje u porodu kod vakum ekstrakcije i poroda zadkom. na odjeljenju. frakcioniranu abraziju. Kognitivni testovi. 10 puta prvi asistent. nakon ~ega najmanje izvodi samostalno po 5 poroda zadkom i 5 poroda vakum ekstarcijom. Upoznaje se detaljno sa radom ra|aone. savremenim metodama vo|enja poroda i nadzora stanja majke i djeteta. 48 mjeseci (4 godine) Plan specijalizacije [IRA TEMATSKA OBLAST Uvodni dio osnovna teorijska nastava Op}a hirurgija Transfuziologija Ginekologija i aku{erstvo Opstetricija i fetalna medicina Ginekolo{ka hirurgija Reprodukcijska ginekologija i ginekolo{ka endokrinologija Ultrazvu~na dijagnostika Ginekolo{ka onkologija Anestezija i reanimacija Ginekolo{ka i perinatalna patologija Ginekolo{ka citodijagnostika Laboratorijska dijagnostika Neonatologija Urologija Socijalna medicina Bolni~ki odjel urologije zavodi za javno zdravstvo ili Katedra za socijalnu medicinu Medicinskog fakulteta 2 U@A TEMATSKA OBLAST MJESTO TRAJANJE TRAJANJE OBAVLJANJA MJESECI MJESECI STA@A Medicinski fakultet 1 Bolni~ki odjel op}e hirurgije Bolni~ki odjel transfuziologije Bolni~ki odjel ginekologije i aku{erstva 8 1 35 12 10 4 2 3 1 ½ 1 ½ 1 1 NASTAVNI PROGRAM Teoretska obuka: – predavanja. tumore. aspiraciju cavuma uterusa. 5 samostalnih abdominalnih histerektomija. Ginekolo{ka hirurgija Sadr`aj obuke: Sta` sprovodi na odjelu uroginekologije. . Aloartroplastike. razgovori. – sposobnost sticanja i preno{enja znanja. – upravljanja sistemom. operativnih procedura (25% vremena) – eksperimentalni rad (5% vremena) UVODNI DIO – OSNOVNA TEORIJSKA NASTAVA – 1 mjesec Osnovna teorijska nastava se provodi iz oblasti: – dono{enje klini~kih odluka. Sudjeluje u vizitama na odjelu za puerpere i u radu ambulante za trudnice. Mora savladati upale. gdje se upoznaje s metodama otkrivanja. Medicinska psihologija i defektologija 1 mjesec Psiholo{ki problemi invalidne osobe i `rtava rata ili katastrofe. Prevencija nesposobnosti. kolposkopiju. 2 puta asistent. u operacionoj sali (70% vremena) – pokazni rad mentora iz zna~ajnih dijagnosti~kih. diskusija sa mentorom (30% vremena) – seminarske radnje specijalizanta (30% vremena) – individualni rad specijalizanta na odjeljenjima (40% vremena) Prakti~na obuka: – svakodnevni prakti~ni rad u ambulanti.Broj 17 – Strana 16 SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH ^etvrtak. Posttraumatski stresni sindromi. – etika i propisi. mane razvoja i specifi~ne metode hirurgije male zdjelice. MRI. Principi interpretacije: CT. Neophodna je prisutnost na 5 ra|anja blizanaca. 10 manuelnih lju{tenja posteljice i 10 exploracija matri{ta. GINEKOLOGIJA I AKU[ERSTVO 35 mjeseci Edukaciju iz ginekologije i aku{erstva u trajanju od 35 mjeseci. Kroz isto vrijeme de`ura u ra|aoni najmanje 6 puta mjese~no. izvodi 10. Artroskopska biopsija i terapija. Ultrazvu~na dijagnostika bolesti i ozljeda zglobova. Obavlja se na medicinskom fakultetu u ukupnom trajanju od 1 mjesec. – komunikacijske vje{tine. Dijagnosti~ke metode uroginekologije. Traumatologija 2 mjeseca Politraumatizam Urgentna stanja u lokomotornoj hirurgiji. sam vodi 2 takva poroda. specijalizant provodi na odjeljenju za ginekologiju i aku{erstvo. te 5 instrumentalnih revizija matri{ta. Radiologija 1 mjesec Upoznavanje sa metodologijom radiolo{koih prikaza kostiju i zglobova. terapeutskih. 10 puta asistent kod konizacije i 5 samostalnih konizacija. Analiza i interpretacija promjena kostiju i zglobova posebno onih u reumatskim bolestima. 4. Sinovijektomije. Opstetricija i fetalna medicina Sadr`aj obuke: Sta` obavezno zapo~inje radom u ra|aoni. testovi emocionalnog stanja. 5 izvo|enja iste. u nastavnim turnusima (ljetni i zimski semestar) po planu koji utvr|uju navedeni fakulteti.

Vanmateri~na trudno}a. zahtjevi i kori{tenje zdravstvene za{tite. Rh imunizacija. Teratogene nokse i lijekovi u trudno}i. UROLOGIJA Edukaciju iz urologije specijalizant sprovodi na odjelu za urologiju u trajanju od 2 mjeseca. predoperacijske pripreme i njega bolesnika. stres) u postpartalnom periodu. Nakon zavr{ene edukacije specijalizant pola`e kolokvij. Uklju~uje se u rad hirur{ke ambulante i de`ura dva puta mjese~no. te s na~elima. te 200 pregleda kod ginekolo{ke kazaistike. Organizacija postnatalne za{tite: redovni pregledi. patrona`ne posjete trudnici i novoro|en~etu. Samostalno mora uraditi: 2 apendektemije. s osnovnim principima nadzora novoro|en~eta u prvim danima nakon poroda. punkcija). Zdravstveni odgoj u vezi rizika ginekolo{kih oboljenja i trudno}e. higijena trudnice (li~na higijena. Prijevremeni porod i tokoliza. displazije. sterilizacija. mamografija. preinvazione i invazione neoplasti~ke promjene genitalnih organa. novoro|en~eta kod raznih patolo{kih stanja. Organizacija i finansiranje zdravstvene za{tite. OP]A HIRURGIJA Edukaciju iz op}e hirurgije specijalizant sprovodi na odjelu za op}u i abdominalnu hirurgiju u trajanju od 8 mjeseci. Nakon zavr{ene edukacije specijalizant pola`e kolokvij. Nakon zavr{ene edukacije specijalizant pola`e kolokvij. Upoznaje se i sa mikrobiolo{kom i op}om laboratorijskom dijagnostikom. Radioterapija genitalnog karcinoma. Normalni i usporeni rast fetusa. Karcinom vrata materice: oblici. savjetovanje trudnice i ~lanova porodice. Fiziologija plodove vode. benigne. ciljana biopsija. 2 puta samostalno {ije mjehur. higijena trudno}e. 100 pregleda u kasnoj trudno}i. Upoznaje se sa stadijima klini~kog raka. organizacija op}e zdravstvene za{tite sa provo|enjem mjera koje predstavljaju dio prenatalne za{tite. Ginekolo{ka citodijagnostika Sadr`aj obuke: Specijalizant upoznaje osnove vaginalne eksfolijativne cito dijagnostike. aspiracija materi{ta. fetalni protok krvi. Ultrazvu~na dijagnostika: fetalna biometrija. SOCIJALNA GINEKOLOGIJA Edukaciju iz socijalne ginekologije specijalizant sprovodi u vanbolni~koj slu`bi za zdravstvenu za{titu `ena u trajanju od 1 mjesec. Kori{tenje abdominalnog i vaginalnog detektora. zakonska za{tita trudnica. SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 17 – Strana 17 Reproduktivna ginekologija i ginekolo{ka endokrinologija Sadr`aj obuke: Specijalizant detaljno nau~i obradu neplodnog braka. Ginekolo{ka i perinatalna patologija Sadr`aj obuke: Specijalizant upoznaje mikroskopske i makroskopske promjene posteljice. poreme}aje menstrualnog ciklusa. punkcija. Uroinfekcije u trudno}i. Upoznaje se sa dijagnostikom benignih i malignih bolesti dojke: klini~ki pregled. Endometrioza. radijacijska. diplerska kolor tehnika. Spolno prenosive bolesti. 4. kvalitetom `ivota i suzbijanjem posljedica zra~enja. Kardiotokografija. dijagnostikom i tretmanom uznapredovalog klini~kog raka. Sudjeluje u svim dijagnosti~kim zahvatima. 2011. Prostaglandini u opstetriciji. lije~enje i kontrole. Demonstira mu se obdukcija fetusa – neonatusa. Hemoterapija genitalnog karcinoma. najmanje 10 kod resekcije crijeva. Karcinom vulve i vagine. Sadr`aj obuke: Potrebe. Laboratorijska dijagnostika Sadr`aj obuke: Po jednu nedjelju dana specijalizant provodi u biohemijskom i endokrinolo{kom laboratoriju. Upoznaje metode i izvodi ih (ranog otkrivanja raka. ishrana. Habituralni poba~aji. Sadr`aj obuke: Upoznaje se sa osnovama urolo{ke dijagnostike i lije~enja. Cainsitu. Fetalne infekcije i sindrom intraamnijalne infekcije. hemo i hormonska terapija. EPH gestoze. asistira kod 30 laparaskopija – 3 u~ini samostalno. 7. Iz domena ginekologije upoznaje histolo{ke promjene ondometrijskog ciklusa. asistira kod 10 korektivnih zahvata na adnexima. Ginekolo{ke operacije. rutinska biometrija. normalne stanice. Asistira kod 5 operacija na mjehuru. Gleda i izvodi bojenje lipidnih stanica i test pjene (Clemens) iz plodove vode. probleme peri i post menopauze. Perinatalna za{tita. Opstetri~ke koagulopatije. Od zahvata: 10 asistencija kod velikih abdominalnih operacija. te histolo{ka analiza fetalnih organa. Uterina aktivnosti po~etak poroda. Perinatalna asfikcija ~eda. Anestezija i reanimacija Sadr`aj obuke: Specijalizant nau~i teorijske osnove anestezije. Neplodni brak. Ultrazvu~na dijagnostika Sadr`aj obuke: Specijalizant upoznaje osnovne principe dijagnostike UZ. Neonatologija Sadr`aj obuke: Spacijalizant se upoznaje sa zbrinjavanjem i njegom novoro|en~eta. Programiranje i planiranje zdravstvene za{tite `ena u vezi reproduktivnog zdravlja. a prakti~no nau~i tehniku inkubacije. Trofonlasti~ka bolest. uslovi stanovanja. kada se upoznaje sa osnovnim metodama ~ije rezultate }e kao specijalista interpretirati. Prevencija i rano otkrivanje ginekolo{kih oboljenja. Organizacija prenatalne za{tite: priprema mladih za pravilan ulazak u brak. . Planiranje porodice. asistira kod 5 HSG i persulflacija – samostalno u~ini po 2. Operacije: instrumentalni prekid trudno}e kod 20 slu~ajeva – samostalno. prognoza i terapija. Ginekolo{ka onkologija Sadr`aj obuke: Upoznaje principe radijacijske i hirur{ke terapije malignoma genitala `ene. Upoznaje i savladava terapiju {oka. fetusa. Ante-natalna dijagnostika. Preinvazivni karcinom vrata materice. sprje~avanje i suzbijanje bolesti u trudno}i. mogu}no{}u i izvedbom neonatalne op}e i intezivne njege. Sadr`aj obuke: Upoznati se sa principima asepse. Dijabetes i trudno}a. Karcinom jajnika. Karcinom trupa materice. Laparoskopija i principi mikrohirurgije. nau~i je koristiti u fetalnoj medicini i u ginekologiji.^etvrtak. 2 operacije kile i 2 {ivanja crijeva. 10 apendektomija i 10 operacija kile. invazivni Ca. Fetalna maturacija. Teme organizirane nastave: Endokrine pretrage u menstruacijskom ciklusu. Teoretska nastava Teoretska nastava se provodi u trajanju od 100 sati predavanja i seminara iz svih podru~ja struke. Detekcija karcinoma dojke. planiranje porodice. Mora uraditi samostalno 100 pregleda u ranoj trudno}i. Nakon zavr{ene edukacije specijalizant pola`e kolokvij iz svakog nastavnog predmeta. cervikografija. kolposkopija. Ginekolo{ka urologija. Post menopauza. metode planiranja porodice. Sva nastavna tema traje po 2 nastavna sata. vi{eplodna trudno}a. Upoznaje se sa planiranjem i na~inom kontrole lije~enih bolesnica. sa posebnim osvrtom na odabiranje najsvrsishodnijeg lije~enja: hirur{ka terapija.

4. Oportunisti~ke infekcije i infekcije imunosupresivnih bolesnika. akutni i hroni~ni infektivni proljevi. ocjena radne sposobnosti. osipne bolesti. mijenjanje kanile. interpretacija serolo{kih nalaza. Ulcerozni kolitis. u nastavnim turnusima (ljetni i zimski semestar) po planu koji utvr|uju navedeni fakulteti. konzervisanje i distribucija krvi – komplikacije transfuzije krvi i derivata (indikacija i kontra indikacije) – poreme}aj koagulacije krvi (sa hirur{kog aspekta) – DIK (diseminirana intravaskularna koagulacija) – Nakon zavr{ene edukacije specijalizant pola`e kolokvij. uzimanje materijala za bakteriolo{ke i virusolo{ke pretrage. Vje{tine: gastro. Principi i metode dijagnostike zaraznih bolesti. uroinfekti. mali hirur{ki zahvati (prepariranje vene. Hospitalne infekcije. umjetna respiracija. rekto i kolonoskopija. respiratorne infekcije. Vje{tine: intubacija. Terapija i profilaksa zaraznih bolesti. dijetni principi). sepse. Gastroenterologija 2 mjeseca Problem akutnih i kroni~nih gastroenterokolitisa razne etiologije (bakterijski. Rje{avanje svakodnevnih epidemiolo{kih klini~kih problema na odjelima i u ambulanti. ko`ni dijagnosti~ki testovi. vakcinacija. primjena parenteralne terapije. patolo{ke. Infekcije kod kongenitalnih anomalija. upotreba lijekova i nuspojave. primarna obrada rane). Hroni~ne i rekurentne virusne infekcije. – sposobnost sticanja i preno{enja znanja. punkcija organa i {upljina. Uzroci i uslovi nastanka zaraznih bolesti i njihov socijalno-medicinski zna~aj. urinarni kateter. Infekcije u ratnim i vanrednim stanjima. EKG i EEG.djece i odraslih. upotreba lijekova i nuspojave dijetni principi). virusni i nepoznati). infekcije u imunokompro- . urgentna stanja u infektologiji dje~je dobi. II. principi antibiotske i hemoterapije. TRANSFUZIOLOGIJA Edukaciju iz transfuziologije.2 mjeseca (hemoterapija. parazitarni. urogenitalne infekcije. – etika i propisi. klini~ke. etiolo{ke. Obavlja se na medicinskom fakultetu u ukupnom trajanju od 1 mjesec. principi i vje{tine vakcinacije. prehrana dojen~eta s infektivnom bolesti.Broj 17 – Strana 18 SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH ^etvrtak. transfuzijskom centru ili odsjeku za transfuziju. Diferencijalna dijagnoza febrilnih stanja. 2011. – promocija zdravlja. Hepatologija 2 mjeseca Akutni i kroni~ni virusni hepatitis. u trajanju od 1 mjeseca. diferencijalna dijagnoza febrilnih stanja. problem lije~enja. imunolo{ke i epidemiolo{ke karakteristike zaraznih oboljenja. 7. respiratorne bolesti. nuspojave. Principi njege i terapije vitalno ugro`enog djeteta. terapija dehidriranog pacijenta. otoskopija. ~itanje RTG slika. respiratorne infekcije. LP. (hemoterapija. specijalizant provodi u Zavodu za transfuzijsku medicinu Federacije Bosne i Hercegovine. higijensko dijetalne mjere. Op}i odjeli 5 mjeseci Diferencijalna dijagnoza febrilnih stanja. VI/2) . reanimacija. – komunikacijske vje{tine. upalne bolesti centralnog nervnog sistema. te UZV Dje~ija infektologija 6 mjeseci Klini~ki pregled dojen~eta. urogenitalne infekcije. Sadr`aj obuke: – krvne grupe ABO sistema – Rh faktor i podgrupe ABO sistema – derivati krvi i supstituenti – uzimanje. Patogenetske. Vje{tine: parenteralna terapija. uzimanje materijala za bakteriolo{ke pretrage. – timski rad. hospitalne infekcije. Vje{tine: LP. infekcije u imunokompromitiranih (AIDS). uvo|enje urinarnih katetera. Op}i odjeli (I. uvo|enje subklavia katetera. – upravljanja sistemom. VI/1. INFEKTOLOGIJA Vrsta specijalizacije: OSNOVNA Trajanje specijalizacije : 4 godine /48 mjeseci/ PLAN SPECIJALIZACIJE [IRA TEMATSKA OBLAST Uvodni dio op}a teorijska nastava Infektologija U@A TEMATSKA OBLAST MJESTO TRAJANJE TRAJANJE OBAVLJANJA MJESECI MJESECI STA@A Medicinski fakultet 1 Bolni~ki odjel infektologije Op}a ambulanta sa klini~kom epidemiologijom Op}i odjeli Dje~ija infektologija Gastroenterologija Hepatologija Centar za intenzivnu njegu infektolo{kih bolesnika Interna medicina Bolni~ki odjel interne medicine Kardiologija Nefrologija Pulmologija Gastroenterologija Hematologija i imunologija Endokrinonologija Pedijatrija Neurologija Klini~ka biohemija Klini~ka mikrobiologija Bakteriologija Virusologija Medicinska mikologija Medicinska parazitologija Epidemiologija sa zdravstvenom statistikom zavod za javno zdravstvo 3 Bolni~ki odjel pedijatrije Bolni~ki odjel neurologije Biohemijski laboratorij Mikrobiolo{ki laboratorij 4 2 1 5 2 2 ½ ½ 12 2 2 2 2 2 2 20 2 5 6 2 2 3 UVODNI DIO OSNOVNA TEORIJSKA NASTAVA 1 mjesec Osnovna teorijska nastava se provodi iz oblasti: – dono{enje klini~kih odluka. INFEKTOLOGIJA 20 mjeseci Op}a ambulanta sa klini~kom epidemiologijom Aktivno sudjelovanje pri pregledu akutnih infektolo{kih bolesnika . air way. CVP.

{ok. asistiranje kod traheotomije. ventilacijska funkcija plu}a. kolonoskopija. urgentni infektolo{ki bolesnici. Specifi~nosti pregleda bolesnika s bolestima endokrinih `lijezda. te UZV. reumatoidni artritis. ulcerozni kolitis. Gastroenterologija s hepatologijom 2 mjeseca Dijagnosti~ke metode bolesti jetre. jednjaka. tuberkuloza. reanimacija. kolecistitis. lNTERNA MEDICINA 12 mjeseci Kardiologija (EKG. gastritis. poreme}aji stanja svijesti i motornog razvoja. nefroza. Principi i metode suzbijanja i sprje~avanja zaraznih bolesti. ciroza. poreme}aji crijevne cirkulacije. bronhijalna astma. akutna i hroni~na renalna irisuficijencija. Upoznati laboratorijske pretrage iz podru~ja endokrinologije. epilepsija. hemostaza. kateterizacija srca. savremene metode u dijagnostici. poreme}aji metabolizma. Sjegronov sindrom. uzimanje materijala za bakteriolo{ke i virusolo{ke pretrage. dijagnosti~ke metode (biokemijske. 7. urinar ni kateter. dermatomiozitis. umjetna respiracija. tetanus. hospitalne infekcije. Dijagnostika (pregled mokra}e. kolangitis kolelitijaza: pankreatitis cisti~na fi broza Hematologija i imunologija 2 mjeseca Struktura i funkcija ko{tane sr`i i uop}e imunopoetskog sistema. imuni kompleksi. nefropatije. sistematski eritemski lupus. glomerulopatije. ko`ni dijagnosti~ki testovi. Posebno zna~enje celularnog imuniteta u infektu. cerebralna cirkulacija. LP. (angina pektoris. ko`ni dijagnosti~ki testovi. uvo|enje privremenog pace maker. {e}ernom bolesti i bolestima metabolizma. osnove EKG u dje~joj dobi. {ok. ispitivati osjetljivost izoliranih uzro~nika te na osnovu izvr{enog. tromboflebitis. radioizotopske pretrage. mogu}nost i vrijednost dokaza antigena bakterija u urinu i dr. EKG i EEG. mikrobiolo{ke. mali hirur{ki zahvati. hroni~ne bolesti plu}nog intersticija sarkoidoza. limfocita. bolesti verka (verikoziteti. hroni~ne bolesti jetre Neurolo{ki status u odnosu na razvojnu dob. biohemijske pretrage. opstrukcija mokra}nih putova. gastroskopije. ko{tane sr`i. funkcija i metod rada klini~kog epidemiologa. osnove humoralnog imunog odgovora.B statusa. tromboembolije). koch.^etvrtak. epilepsije. polineneuropatije. tubulointersticijske bolesti bubrega. monocita. akutne i kroni~ne upale CNS. imunolo{ke. tjelesnih teku}ina i ko`e. likvoru i tkivnim te~nostima). poreme}aji frekverkcije i ritma. bolesti perikarda. testovi funkcije bubrega. Vje{tine: parenteralna terapija. U toku specijalizacije specijalizant je obavezan obaviti odre|eni broj zahvata i postupaka: Vrsta zahvata i postupka Respiratorna insuficijencija . bolesti grarkulocita. toksikoza. poreme}aj acidobaznog statusa i njegova korekcija. planiranje racionalne obrade i dono{enje dijagnosti~kih i terapijskih zaklju~aka. `utica. 4. kongenitalne sr~ane mane reumatska bolest. upoznavanje sa novim metodama dijagnostike iz molekularne biologije. mikarditis i perikarditis. nuklearna kardiologija. u zajednici s klini~kim mikrobiologom sudjelovati u pra}enju. bolesti slezene. apendicitis. urinu. zatajivanje srca poreme}aji ritma srca. utvr|ivati terapiju i njezin efekt. nefropatije. peritonitis: enteroragije. dijabetologije i bolesti metabolizma. ulkusna bolest i druge bolesti `eluca. Epidemiologija pojedinih grupa zaraznih bolesti (crijevne. Vakcinacije. reumatska o{te}enja. KLINI^KA BIOHEMIJA 1 mjesec Upoznavanje sa biohemijskim i citolo{kim pretragama relevantnim za infektologiju (promjene u krvi. bilijarnog trakta. Endokrinologija i bolesti metabolizma 2 mjeseca Ovladati dijagnostikom i lije~enjem bolesti iz podru~ja endokrinologije. transplantacija ko{tane sr`i. test optere}enja. elektrolita i A. mjerenje CVP punkcija arterijskih krvi SOC defibrilacija. sindrom glavobolje. te UZV Centar za intenzivnu njegu infektolo{kih bolesnika 3 mjeseca Neuroinfektolo{ki pregled. dispneja. EPIDEMIOLOGIJA SA ZDRAVSTVENOM STATISTIKOM 3 mjeseca Ovladavanje principima i metodama epidemiolo{kog izvi|anja i epidemiolo{ke ankete. intrakardijalna terapija. Principi sprje~avanja zaraznih bolesti u miru. urinar ni kateter. trombocitopenija. punkcija organa i {upljina. ~itanje RTG slika. uzimanja uzoraka za bakteriolo{ku obradu mokra}e-kultura. naj~e{}e anomalije srca. sindrom malapsorpcije. bilirubina. endokarditis. UZV) 2 mjeseca EKG. plazma stanica. infarkt miokarda). 2011. principi antibiotske i hemoterapije. SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 17 – Strana 19 mitiranih (AIDS). bronhiektazije. poreme}aji hemostaze. arterijska hipertenzija. Zadaci. diferencijalna dijagnoza neurolo{kih sindroma. otkrivanju i spre~avanju bolni~kih infekcija. nuspojave. sindrom vaskulitisa. ishemi~na bolest srca. kaplji~ne …). angiokardiografija. indikatora infekta). Elektroforetske i imunoelektroforetske promjene serumskih bjelan~evina. polineuritisi.umjetno disanje . reumatska bolest. biopsijske citolo{kohistolo{ke metode. Funkcionalno ispitivanje jetre i bubrega. hemoragije. PEDIJATRIJA 4 mjeseca Poreme}aji metabolizma vode. Prijavljivanje zaraznih bolesti i statisti~ka obrada materijala. biopsija jetre. EEG Dijagnoza bolesti bubrega i mokra}nih putova. ratu i elementarnim nepogodama. imunolo{ki razvoj djeteta. infekcijski i drugi endo i miokarditisi. konvulzije. malapsorpcija. bronhitis i emfizem plu}a. anemija. Vje{tine: parenteralna terapija. upoznavanje sa na~inom uzimanja materijala za mikrobiolo{ku dijagnostiku iz sterilnih i nesterilnih medija. punkcija organa i {upljina. osnove EEG. osnove elektromiografije. Specifi~nosti kardiolo{kog pregleda djeteta. ehoakardiografija i dopler. bolesti pleure i medijastinuma. radiologija u kardiologiji. upoznavanje sa citolo{ko-hematolo{kom i mikrobiolo{kom dijagnostikom limfnih ~vorova. prehrana. mijelodisplazije. urgentna stanja u neurologiji. policitemija. EKG i EEG. Nefrologija 2 mjeseca Sindromi (nalaz urina nefrilis. bolesti jednjaka. biopsija. iritabilno crijevo. dijabetologije i bolesti metabolizma. prehrana. gastrointestinalna alergija. Poreme}aji metabolizma vode i elektrolita. transplantacija srca. trovanja. punkcija perikarda. metabolisti~ke i infiltrativne bolesti jetre: transplantacija jetre. leukemija. Pulmologija (RTG. bronhoskopija) 2 mjeseca Radiolo{ke pretrage. Fiziologija i klini~ke osobine novoro|en~eta. ~itanje RTG slika. urolitijaza. crohnova bolest. KLINI^KA MIKROBIOLOGIJA 2 mjeseca Utvr|ivati etiologiju bolesti. cor pulmonale. Imunolo{ke bolesti bubrega (glomerulonefritisi). citolo{ke i histolo{ke pretrage). `eluca i crijeva. b. radioizotopne pretrage radiolo{ke pretrage. uzimanje materijala za bakteriolo{ke i virusolo{ke pretrage. LP. pseudomernbranozni kolitis divertikuloza. imunolo{ke pretrage. NEUROLOGIJA 2 mjeseca Neurolo{ki klini~ki pregled. hipoglikemija nedono{}e. akutne i hroni~ne upale plu}a. infekcija mokra}nog sistema. sepse. makrofaga. hepatitis. hipertenzija). Gasne analize u dijagnostici respiratornih infekcija.intubacija Broj zahvata i postupaka 10 10 .

Broj 17 – Strana 20
- ambu ventilacija - aparaturna ventilacija Zastoj srca - masa`a srca - defibrilacija - medikamentozna konverzija Toaleta di{nih putova Subklavia kateter CVP Braunila Periferna vena Urinarni kateter Nazogastri~na sonda Lumbalna punkcija Subokcipitalna punkcija Traheotomija asistencija Skarifikacija Punkcija ko{tane sr`i Punkcija limfnog ~vora Mikrobiolo{ka, citolo{ka, bakteriolo{ka dijagnostika - Sterilni materijali (krv, urin, CSL itd.) - Nesterilni materijali (brisevi, ispirak nazofarinksa, bronhoalveolarni ispirak, itd.)

SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH
10 10 10 10 10 25 10 10 20 25 15 50 50 10 2 2 5 5

^etvrtak, 7. 4. 2011.

20 50

INTERNA MEDICINA Vrsta specijalizacije: Trajanje specijalizacije : Plan specijalizacije:
[IRA TEMATSKA OBLAST

OSNOVNA 4 godine (48 mjeseci)

U@A TEMATSKA MJESTO TRAJANJE OBLAST OBAVLJANJA MJESECI STA@A Uvodni dio - op}a Medicinski 1 teorijska nastava fakultet INTERNA MEDICINA Bolni~ki odjel 18 interne medicine Kardiologija 4 Pulmologija 2 Gastroenterologija Hematologija Nefrologija Endokrinologija Reumatologija i imunologija INFEKTOLOGIJA NEUROLOGIJA LABORATORIJSKA DIJAGNOSTIKA NUKLEARNA MEDICINA RAD NA INTERNOM ODJELU Bolni~ki odjel infektologije Bolni~ki odjel neurologije Hematolo{ki i biohemijski laboratorij Bolni~ki odjel nuklearnemedicin e Bolni~ki odjel interne medicine 3 2 2 2 3 2 2 2

2 21

PROGRAM SPECIJALIZACIJE UVODNI DIO - OSNOVNA TEORIJSKA NASTAVA 1 mjesec Osnovna teorijska nastava se provodi iz oblasti: – dono{enje klini~kih odluka, – komunikacijske vje{tine, – timski rad, – upravljanja sistemom,

– sposobnost sticanja i preno{enja znanja, – etika i propisi, – promocija zdravlja. Obavlja se na medicinskom fakultetu u ukupnom trajanju od 1 mjesec, u nastavnim turnusima (ljetni i zimski semestar) po planu koji utvr|uju navedeni fakulteti. RAD NA INTERNIM ODJELIMA Kardiologija i koronarna jedinica 4 mjeseca Sadr`aj obuke: Obrada bolesnika u ehokardiografskom kabinetu. Specijalizant se upoznaje sa indikacijama, metodologijom i interpretacijom ehokardiografskih nalaza (samostalno izvesti i intepretirati najmanje 30 testova). Upoznati dinami~ku elektrokardiografiju, ehokardiografiju (sve tehnike), kateterizaciju srca, angiokardiologiju, koronarografiju, interventne metode na koronarnim i perifernim krvnim `ilama i metode elektrofiziolo{kog ispitivanja srca probleme trajne i privremene elektrostimulacije srca i pra}enje rada elektrostimulatora srca. Ovladati dijagnostikom i lije~enjem sr~anih aritmija, reanimacijom, tehnikom uspostavljanja perifernog i sredi{njeg venskog puta, Upoznati izvo|enje i pra}enje hemodinamskih parametara, privremenu elektrostimulaciju srca i elektrokonverziju srca. Pregled kardiovaskularnog bolesnika, planiranje racionalne obrade i dono{enje dijagnosti~kih i terapijskih zaklju~aka pod nadzorom specijalista. Rad, odnosno prakti~na nastava u urgentnom centru, odnosno slu`bi gdje se upoznaje sa urgentnom dijagnostikom i terapijom. Rad u ergometrijskom kabinetu gdje se specijalizant upoznaje sa indikacijama, kontraindikacijama, tuma~enjem rezultata, odnosno osamostaljuje se za samostalni rad u ergometriji. Kardiolo{ka obrada bolesnika u sali za kateterizaciju (invazivna dijagnostika) gdje se upoznaje sa indikacijama, kontraindikacijama i metodama invazivne dijagnostike. Specijalizant mora da ovlada sljede}im vje{tinama: – ergometrijsko testiranje – konverzija ritma primenom DC {oka (sinhronog i asinhronog) – perikardna punkcija – mjerenje venskog pritiska – ugradnja privremenog pejsmekera (preko jugularne vene) – Doppler perifernih arterija i vena. – principi kontinuiranog mjerenja pritiska (Holter metoda). Po zavr{etku sta`a kolokvijum. Pulmologija 2 mjeseca Sadr`aj obuke: Teoretski dio: Klini~ka fiziologija i funkcijski testovi plu}a; Invazivni i neinvazivni dijagnosti~ki postupci u pulmologiji; Nespecifi~ne bolesti bronhija, plu}a i pleure; Tumori u grudnom ko{u; Respiracijska insuficijencija, tromboembolisam, cor pulmonale; Plu}na i vanplu}na tuberkuloza; Klini~ki i odeljenski seminari, prikazi. Prakti~ni dio: pregled pulmolo{kog bolesnika, planiranje racionalne obrade i dono{enje dijagnosti~kih i terapijskih zaklju~aka pod nadzorom specijaliste. Aktivan rad na klini~kim odeljenjima Aktivan rad u intenzivnoj respiracijskoj njezi U~e{}e u ambulantno-poliklini~koj slu`bi U~e{}e u timu za funkcijsku dijagnostiku Tuma~enje RTG nalaza grudnog ko{a i scintigrafije plu}a (u okviru rada na odeljenju).

^etvrtak, 7. 4. 2011.

SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH –

Broj 17 – Strana 21

Ovladati pleuralnom punkcijom i evakuacijom, eksuflacijom pnematoraksa, toaletom bronha, interpretacijom ventilacijskih testova testovima difuzije, acidobaznim statusom, intrakutanim testiranjima, fizikalnom terapijom u pulmologiji te temeljnim mikrobiolo{kim testovima i torakalnom radiologijom Upoznati pulmolo{ku endoskopiju, laboratorij za funkcijsko ispitivanje respiracijskog sistema, alergolo{kim i mikrobiolo{kim pretragama. Gastroenterologija 3 mjeseca Sadr`aj obuke: Teoretski dio: Odabrana poglavlja i inovacije iz gastroenterologije i hepatologije Prakti~ni dio: – Gastroeneterohepatolo{ka obrada bolesnika u stacionaru i poliklinici - 160 – asistencija u rutinskoj, urgentnoj i operativnoterapijskoj endoskopiji organa za varenje - 60 – asistencija u dijagnosti~koj i interventnoj ultrasonografiji - 60 – asistencija u laparaskopiji - 10 – punkcija abdomena i diferencijalna dijagnoza ascitesa 10 punkcija – slijepa biopsija jetre - 5 biopsija – Slijepa biopsija tankog crijeva - 5 biopsija – Asistencija u timu za litotripsiju - 30 – Samostalno izvo|enje i tuma~enje odre|enih (specifi~nih) ispitivanja funkcije crijeva, jetre i pankreasa - 40 – Analiza i tuma~enje odre|enih radiolo{kih ispitivanja organa za varenje Asistencija u scintigrafskim i RIA ispitivanjima GIT-a - 20. Po obavljenom sta`u kolokvijum - provera uspeha savladanog gradiva. Hematologija 2 mjeseca Sadr`aj obuke: Teoretski dio: Odabrana poglavlja iz hematologije Klini~ki seminari Obavezno prisustvo stru~nim sastancima hematolo{ke sekcije Rad sa nastavnikom. Prakti~ni dio: – Hematolo{ka obrada bolesnika u hospitalnim uslovima (osnovna obrada, tuma~enje baznih vrednosti hematolo{kih analiza, dopunske dijagnoze metode lije~enja) i ovladati interpretacijom nalaza krvne slike i nalaza koagulograma. – Hematolo{ka obrada bolesnika u ambulantnim uslovima. – Rad u jedinici intenzivne njege (ovladavanje principima neodlo`ne medicinske pomo}i u hemoragijskim sindromima, agranulocitozama i akutnim leukemijama, hipoglikemijama, hiperkalijemijama i hipokalijemijama, cerebralnim komama zbog hemoragijskog sindroma i sl.). – Upoznati i rad specijaliziranih jedinica sterilne jedinice za intenzivno lije~enje hematolo{kih bolesnika, Centar za transplantaciju ko{tane sr`i i Centar za hemofilije. – Upoznavanje sa dopunskim dijagnosti~kim metodama u hematologiji (citolo{ko citohemijske analize punktata ko{tane sr`i, laboratorijska dijagnostika hemoragijskih sindroma, imunofenotipizacija, citogenetika) – Upoznavanje sa na~inom izvo|enja punkcije ko{tane sr`i i samostalno izvo|enje i upoznavanje sa izvo|enjem biopsije kosti i indikacijama za biopsiju, upoznavanje sa izvo|enjem i indikacijama za lumbalnu punkciju. – Upoznavanje sa terapijskim procedurama (protokolima) u lije~enju akutnih leukemija, malignih limfoma i drugih malignih hematolo{kih oboljenja. – Upoznavanje sa indikacijama za stalne perfuzione katetere i na~inom odr`avanja istih.

Upoznavanje sa principima supstitucione transfuziolo{ke terapije kod deficita pojedinih komponenti krvi i na~ini primjene raznih krvnih derivata. – Upoznavanje sa njegom te{kih hematolo{kih bolesnika (njega usne duplje, op}a njega, antipiretska terapija i sl.). – Upoznavanje sa indikacijama za citofereze i plazmafereze i na~ini primjene. – Upoznavanje sa laboratorijskim metodama u hematologiji i primjena radioizotopa (vijek eritrocita, trombocita). – Upoznavanje sa indikacijama obrade ko{tane sr`i za kulture }elija. Po obavljenom sta`u kolokvijum. Nefrologija 2 mjeseca Sadr`aj obuke: – Obrada i pra}enje nefrolo{kih bolesnika, pregled nefrolo{kog bolesnika, planiranje racionalne obrade i dono{enje dijagnosti~kih i terapijskih zaklju~aka pod nadzorom specijaliste. – Ovladati pretragom urina, postavljanjem urinarnih katetera ultrazvu~nom dijagnostikom hitnih stanja u nefrologiji (opstrukeija, hidronefroza, tumor) – Upoznati tehniku biopsije bubrega, principe i postupak hemodijalize, ultrazvu~nu dijagnostiju u nefrologiji, radiolo{ke dijagnosti~ke i terapijske metode u nefrologiji. – Urgentna stanja u nefrologiji – Funkcionalno ispitivanje bubrega – Upoznavanje sa hemodijalizom i peritonalnom dijalizom – Upoznavanje sa plazmaferezom – Upoznavanje sa pripremom za transplantaciju i lije~enje bubrega. Po obavljenom sta`u obavezan kolokvijum. Endokrinologija s dijabetologijom 2 mjeseca Sadr`aj obuke: Pregled bolesnika s bolestima endokrinih `lijezda, {e}ernom bolesti i bolestima metabolizma, planiranje racionalne obrade i dono{enje dijagnosti~kih i terapijskih zaklju~aka pod nadzorom specijaliste. Endokrinolo{ka obrada bolesnika u hospitalnim uslovima (osnovna obrada, tuma~enje baznih vrijednosti hormona, izvo|enje supresionih i stimuli{u}ih testova i njihova interpretacija, dopunske dijagnozne metode i lije~enje). Endokrinolo{ka obrada bolesnika u ambulantnim uslovima (rad u poliklinici sa nastavnikom). Ovladati dijagnostikom i lije~enjem bolesti iz podru~ja endokrinologije, dijabetologije i bolesti metabolizma. Ovladati tehnikom pregleda o~ne pozadine. Upoznati laboratorijske pretrage iz podru~ja endokrinologije, dijabetologije i bolesti metabolizma. Rad u jedinici intenzivne i urgentne nege (potpuno ovladavanje principima neodlo`ne medicinske pomo}i i dijabetskim komama, hipoglikemiji, akutnoj hipokalcemiji, adisonskoj i tireotoksi~noj krizi). Upoznavanje sa primenom vizualizacionih tehnika u endokrinologiji (ultrazvuk, nuklearna medicina, CT i magnetna rezonanca). Ovladavanje postupcima intenzificirane inzulinske terapije u dijabetesu (indikacije, kontraindikacije, mere kontrole). Upoznavanje sa indikacijom i primjenom inzulinskih pulzatilnih pumpi. Ovladavanje principima supstitucijske terapije kod deficita pojedinih ili grupa hormona. Ovladavanje principima supresione terapije kod hiperfunkcije endokrinih `lijezda. Upoznavanje sa laboratorijskim metodama u endokrinologiji, posebno sa RIA postupcima. Po obavljenom sta`u obavezno je polaganje kolokvijuma.

Broj 17 – Strana 22

SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH

^etvrtak, 7. 4. 2011.

Reumatologija i imunologija 3 mjeseca Sadr`aj obuke: Samostalna obrada najmanje po jednog bolesnika iz svake grupe reumatolo{kih oboljenja. Samostalno vo|enje istorije bolesti za najmanje 10 bolesnika. Ovladavanje laboratorijskom dijagnostikom reumatolo{kih oboljenja. Ovladavanje rendgenolo{kom dijagnostikom reumatolo{kih oboljenja. Ovladati dijagnostikom i lije~enjem imunolo{kih bolesti, u prvom redu multisistematskih autoimunih bolesti, reumatskih bolesti i imunodeficijencija. Savladavanje tehnike punkcije zglobova sa intraartikularnim davanjem lijekova - samostalno izvo|enje 10 procedura. Savladavanje tehnike lokalne primene lijekova (periradikularno, periartikularno, enteze) samostalno izvo|enje 20 procedura. Upoznati alergolo{ke principe dijagnostike i lije~enja, zna~enje ko`nih testova i provokacijskih testova u alergologiji. Upoznati osnovne karakteristike laboratorijskih testova (serolo{kih, celularnih), principe imunoflourescencije, enzimskih testova, njihovu primjenu i interpretaciju rezultata. Alergolo{ka-imunolo{ka obrada bolesnika u stacionaru i poliklinici. Asistencija u rutinskoj i urgentnoj dijagnostici i adekvatnoj pomo}i u stacionaru i poliklinici. Asistencija i u~e{}e u proceduri dozno provokativnih testova u poliklinici i dnevnoj bolnici. Ovladavanje tehnikom izvo|enja sternalne funkcije pleuralne, perikardne i abdominalne i uzimanje uzoraka arterijske krvi po tri intervencije. Obuka aplikacija ambu maske i intubacije, traheotomije, vje{ta~kog disanja i dehidrilacije. Asistencija i obuka u izvo|enju ko`nih proba, biopsije ko`e, potko`nog tkiva i mi{i}a sa interpretacijom. Samostalno izvo|enje i asistencija u izvo|enju specifi~nih testova in vivo. Po obavljanju sta`a kolokvijum. INFEKTOLOGIJA 2 mjeseca Sadr`aj obuke: Pregled infektolo{kog bolesnika, planiranje racionalne obrade i dono{enje dijagnostni~kih i terapijskih zaklju~aka pod nadzorom specijaliste. Ovladati dijagnostikom i lije~enjem zaraznih bolesti i upoznati temeljne laboratorijske pretrage u infektologiji. Aktivan rad sa bolesnicima na sljede}im odjeljenjima: Odjeljenju za infekcije gastrointestinalnog trakta Odjeljenju za infekcije hepatobilijarnog sistema Odjeljenju AIDS-a Odjeljenju za nejasna febrilna stanja Odjeljenju za intenzivnu njegu i reanimacije. Po obavljenom sta`u kolokvijum. NEUROLOGIJA 2 mjeseca Sadr`aj obuke: Teoretski dio: Uvod u neurologiju, neurolo{ka propedeutika, savremeni pristup u neurologiji; Dijagnostika neurolo{kih oboljenja; Kome - diferencijalna dijagnoza, reanimacija, lije~enje; Glavobolja; Cerebrovaskularne bolesti; Epilepsije i drugi paroksizmalni poreme}aji; Neuromi{i}ne bolesti; Kraniocerebralne povrede; Ekstrapiramidne bolesti. Dje~ja neurologija (naglasak je na grani~na podru~ja sa internom medicinom). Prakti~ni dio: Pregled neurolo{kog bolesnika, planiranje racionalne obrade i dono{enje dijagnosti~kih i terapijskih zaklju~aka pod nadzorom specijaliste.

Ovladati dijagnostikom i lije~enjem naj~e{}ih neurolo{kih bolesti, osobito relevantnih za internu medicinu, ovladati tehnikom punkcije cerebrospinalne teku}ine. Upoznati principe elektroencefalografije, elektromiografije, pregled o~ne pozadine. Urgentna neurologija. LABORATORIJSKA DIJAGNOSTIKA 2 mjeseca Sta` iz laboratorijske dijagnostike ima za cilj da ljekarima na specijalizaciji interne medicine pru`i neophodna znanja i upozna ih sa hematolo{kim, biohemijskim i drugim laboratorijskim pretragama koje se primjenjuju u obradi internisti~kog bolesnika. NUKLEARNA MEDICINA 2 mjeseca Sta` iz nuklearne medicine ima za cilj da ljekarima na specijalizaciji interne medicine pru`i neophodna znanja i upozna ih sa vje{tinama koje ova medicinska disciplina primjenjuje u funkcionim, hemodinamskim i morfolo{kim ispitivanjima, kao i u terapiji pojedinih oboljenja, i to iz sljede}ih oblasti: Nuklearna kardiologija i pulmologija: Radiokardiografija; Nuklearna miokardiografija; Nuklearna ventrikulografija; Farmakolo{ki stres testovi; Ventilaciona perfuziona ventilacija plu}a. Nuklearna gastroenterohepatologija: Kvantitativne scintigrafske metode za ispitivanje gastrointestinalnog sistema; Scintigrafija i SPET jetre; Hepati~ka radionuklidna angiografija; Imunoscintigrafija karcinoma kolona i rektuma; Hepato-bilijarna scintigrafija i procjena motiliteta holeciste. Nuklearna onkologija i hematologija: Nuklearno-medicinske metode u onkologiji; Imunoscintigrafija i radioimunoterapija malignih tumora; Ispitivanja ferokinetike i eritropoeze kao i kinetike i vijeka trombocita; Ispitivanje apsorbcije i metabolizma vitamina B12; Scintigrafija slezene i limfnog sistema. Nuklearna endokrinologija: Kvantitativni testovi i racionalna nuklearno-medicinska dijagnostika tireoidnih disfunkcija; Scintigrafija kore nadbubre`nih `lijezda i tumora hromafilnog tkiva; Scintigrafija paratireoidnih i pljuva~nih `lijezda. Nuklearna nefro-urologija i nuklearna osteologija: Radiorenografija i karakteristike patolo{kih radiorenograma; Odre|ivanje renalnih klirensa; Scintigrafija bubrega; Nuklearno-medicinske metode u procjeni uspjeha transplantacije bubrega i andrologiji; Scintigrafija skeleta u benignim i malignim bolestima kostiju. Po obavljenom sta`u kolokvijum. RAD NA INTERNOM ODJELU 21 mjesec Rad na internom odjelu ima za cilj da ljekarima na specijalizaciji omogu}i prakti~nu primjenu ste~enih znanja i vje{tina. Ovo uklju~uje rad na odjelu i u poliklinici, te de`urstva. Bolni~ko pra}enje bolesnika putem odgovaraju}ih medicinskih protokola. Medicinska dokumentacija i evidencija. KLINI^KA FARMAKOLOGIJA S TOKSIKOLOGIJOM Vrsta specijalizacije: OSNOVNA Trajanje specijalizacije : 4 godine /48 mjeseci/ PROGRAM SPECIJALIZACIJE
[IRA OBLAST U@A OBLAST MJESTO OBAVLJANJA STA@A Medicinski fakultet TRAJANJE MJESECI 1 6 Klini~ka Bolni~ki odjel farmakologija Intenzivna njega Bolni~ki odjel intenzivne njege Infektologija Bolni~ki odjel infektologije 1 1 2

Uvodni dio - op}a teorijska nastava Uvodni dio

^etvrtak, 7. 4. 2011.
Farmakolo{kotoksikolo{ki laboratorij Neurologija Pedijatrija Farmakologija s toksikologijom Farmakologija Kardiologija Gastroenterologija Klini~ka imunologija i reumatologija Intenzivna njega Endokrinologija i dijabetes Nefrologija Psihijatrija Klini~ka pedijatrijska toksikologija Toksikologija Zakonodavstvo

SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH
Farmakolo{ko-toksik olo{ki laboratorij Bolni~ki odjel neurologije Bolni~ki odjel pedijatrije Bolnica Farmaceutska industrija Bolni~ki odjel interne medicine Bolni~ki odjel interne medicine Bolni~ki odjel interne medicine Bolni~ki odjel intenzivne njege Bolni~ki odjel interne medicine Bolni~ki odjel interne medicine Bolni~ki odjel psihijatrije Bolni~ki odjel pedijatrije Bolnica Federalno ministarstvo zdravstva, Zavod zdravstvenog osiguranja i reosiguranja Federacije Bosne i Hercegovine, Agencija za lijekove i medicinska sredstva Bosne i Hercegovine - Kontrolni laboratorij ½ ½ 1 12 6 2 2 2 2 1 1½ 2 2 3½

Broj 17 – Strana 23 1 mjesec

Pedijatrija Zna~ajke primjene lijekova u dje~joj dobi.

1

Godi{nji odmor

4

Uvodni dio - osnovna teorijska nastava 1 mjesec Osnovna teorijska nastava se provodi iz oblasti: – dono{enje klini~kih odluka, – komunikacijske vje{tine, – timski rad, – upravljanja sistemom, – sposobnost sticanja i preno{enja znanja, – etika i propisi, – promocija zdravlja. Obavlja se na medicinskom fakultetu u ukupnom trajanju od 1 mjesec, u nastavnim turnusima (ljetni i zimski semestar) po planu koji utvr|uju navedeni fakulteti. Uvodni dio specijalizacije 6 mjeseci Klini~ka farmakologije 1 mjesec Savladavanje tra`enja podataka o nuspojavama i priprema izvje{taja za prijavitelje i farmaceutsku industriju. Intenzivna njega odraslih 1 mjesec Savladavanje osnovnih tehnika obrade i lije~enja otrovanih narkomana. Infektologije 2 mjeseca Savladavanje osnovnih principa lije~enja zaraznih bolesti Farmakolo{ko-toksikolo{ki laboratorij 15 dana Interpretacija nalaza laboratorijskih pretraga i koncentracija lijekova u krvi Neurologija 15 dana Uvid u lije~enje glavnih neurolo{kih bolesti

KLINI^KA FARMAKOLOGIJA S TOKSIKOLOGIJOM 12 mjeseci Bolnica - rje{avanje terapijskih i toksikolo{kih problema (konkretnih uz krevet bolesnika i simuliranih) hospitaliziranih bolesnika. Ambulanta - priprema klini~ko-farmakolo{kih mi{ljenja (terapijskih ili kao dijela dokumentacije za registraciju lijeka). Aktivno sudjelovanje u klini~kom eksperimentu na ambulantnim bolesnicima (bar 4). Laboratorij - sudjelovanje u eksperimentima na zdravim dobrovoljcima (bioekvivalencija, osnove farmakokinetskih studija i izra~unavanja), priprema plana ispitivanja, provedba eksperimenta, priprema zavr{nog izvje{taja - (bar 3). Interpretacija rezultata mjerenja koncentracija lijekova u tjelesnim teku}inama. Agencija za lijekove i medicinska sredstva BiH - Ured za farmakovigilanciju: – upoznavanje s aktivno{}u Ureda, – prijem prijava, obrada prijava, priprema "povrata informacija" prijaviteljima. Pisanje povratnih pisama (20-ak). Slu`enje dokumentacijom Ureda koja redovno sti`e iz SZO, bibliotekom Instituta za klini~ku farmakologiju pri medicinskom fakultetu i svim glavnim izvorima informacija o lijekovima; – upoznavanje s radom bolni~ke komisije za lijekove, radom na bolni~koj listi lijekova, konceptom i radom s rezervnim lijekovima (antibioticima, antiemeticima i dr.); – upoznavanje s pripremom Biltena o lijekovima i Pharmacima. Sastavljanje vijesti, komentara i drugih dijelova navedenih publikacija – priprema bar 3 teksta za Bilten ili Pharmaca. – upoznavanje i sudjelovanje u drugim informacijskim aktivnostima Instituta za klini~ku farmakologiju pri medicinskom fakultetu (npr. za potrebe Zavoda zdravstvenog osiguranja i reosiguranja Federacije Bosne i Hercegovine). Kolokvij. FARMAKOLOGIJA (farmaceutska industrija s Istra`iva~kim institutom) 6 mjeseci Upoznavanje laboratorijskih tehnika i vje{tina (vaganje piptiranje, centrifugiranje, mjerenje el. potencijala itd.). Upoznavanje manipulacija s laboratorijskim `ivotinjama (anestezija, intraperitonalna ili druga primjena lijeka, uzimanje uzoraka krvi, seciranje `ivotinja, preparcija tkiva i organa, transplantacija ko`e i drugih tkiva, itd.) i zahvati fiksacija. Upoznavanje neophodnih uvjeta za ispravno uzgajanje laboratorijskih `ivotinja u stajama, razli~ite vrste anestezije, rad anestezije. Decerebracija, tehnike rada i mjerenja u~inka lijekova. Krvni pritisak, EKG, pletizmografija, EEG, intrakranijalni tlak, diuraza, analgezija. U~inak neurotropnih lijekova (ekscitacija inhibicija posttetani~ka potencijacija, itd.), biohemijske metode, vezanje: za receptor, u~inci lijekova na neurotransmitere; eksperimentalni ulkus i njegova terapija; Farmakokinetika radioaktivno ozna~ene materije: ispitivanje akutne i hroni~ne toksi~nosti; pretra`ivanja strane literature na zadanu temu prije postavljanja eksperimenta; sudjelevanje u pripremi plana pokusa ispitivanja lijekova na `ivotinjskim modelima: vo|enje laboratorijskog dnevnika, bilje`enje rezultata pokusa: statisti~ka obrada rezultata pokusa na ra~unalu, sudjelovanje u pripremi nau~nih radova s rezultatima provedenih eksperimenata; sudjelovanje u pripremi nau~nih i stru~nih skupova, predavanja i sl.; sudjelovanje u izradi farmakolo{ko-toksikolo{kog mi{ljenja

tlu i biosferi. UVODNI DIO Teoretska i prakti~na nastava iz ove oblasti 8 mjeseci Teoretska i prakti~na nastava iz oblasti klini~ke fiziologije organizovana na medicinskom fakultetu. . metode otkrivanja. KLINI^KA FIZIOLOGIJA Vrsta specijalizacije: OSNOVNA Trajanje specijalizacije : 3 godine /36 mjeseci/ PLAN SPECIJALIZACIJE 4 2 1 Funkciono ispitivanje respiratornog sistema Funkciono ispitivanje kardiovaskularnog sistema Funkciono ispitivanje digestivnog sistema. prevencije lije~enja. kardiologije i nefrologije TOKSIKOLOGIJA 3. – upravljanja sistemom. – promocija zdravlja. upoznavanje tehnika dekontaminacije. nadalje prepoznavanju otrovanja. upu}ivanje klini~ko-toksikolo{kih informacija u druga sredi{ta u dr`avi. pankreasa i jetre Funkciono ispitivanje endokrinih `lijezda Funkciona ispitivanja `iv~anog sistema Sta` iz drugih grana Klini~ka fiziologija u internoj medicini Zarazne bolesti Klini~ka fiziologija i hirurgija Pedijatrija Neuropsihijatrija 1 Bolni~ki odjel kardiologije 2 Bolni~ki odjel gastroenterohep atologije 2 Bolni~ki odjel endokrinologije Bolni~ki odjel neurologije 11 Bolni~ki odjel interne medicine Bolni~ki odjel infektologije Bolni~ki odjel hirurgije Bolni~ki odjel pedijatrije Bolni~ki odjel neurologije i psihijatrije 2 1 5 1 2 2 1 UVODNI DIO OSNOVNA TEORIJSKA NASTAVA 1 mjesec Osnovna teorijska nastava se provodi iz oblasti: – dono{enje klini~kih odluka. upoznavanje s bazama podataka o otrovima u prometu. KLINI^KA PEDIJATRIJSKA TOKSIKOLOGIJA 2 mjeseca Bolnica . Ambulanta . otkrivanje otrova brzim priru~nim testovima). ENDOKRINOLOGIJA I DIJABETES 1 mjesec 7. 2011. bioekvivalencija lijekova): . upoznavanje s osobitostima i epidemiologije otrovanja djece i preventivnim djelatnostima. primjena sredstava za{tite kod intervencija u kriznim stanjima. ZAKONODAVSTVO 1 mjesec Federalno ministarstvo zdravstva. HEMATOLOGIJA 2 mjeseca 4. sudjelovanje u izradi toksikolo{kih mi{ljenja). analiza otrova u zraku. 4.Broj 17 – Strana 24 SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH [IRA OBLAST Uvodni dio Op}a teorijska nastava Teoretska i prakti~na nastava iz ove oblasti Klini~ka fiziologija Ispitivanje zapremine i fizikohemijskih karakteristika tjelesnih te~nosti Funkcija ispitivanja bubrega Imunolo{ka ispitivanja Bolni~ki laboratorij univerzitetsko-k lini~ke bolnice Bolni~ki odjel nefrologije Bolni~ki odjel imunologije univerzitetsko-k lini~ke bolnice Bolni~ki odjel pulmologije U@A OBLAST ^etvrtak.farmakokinetska i toksokinetska izra~unavanja (izra~unavanja farmakokinetskih parametara i simulacija. u nastavnim turnusima (ljetni i zimski semestar) po planu koji utvr|uju navedeni fakulteti. klini~kog ispitivanja i razvoja novih terapijskih principa. Intenzivna njega Pedijatrijska klinika . GASTROENTEROLOGIJA 2 mjeseca 3. Obavlja se na medicinskom fakultetu u ukupnom trajanju od 1 mjesec. priprema klini~ko-toksikolo{kih informacija.odjeli neuropedijatrije.prepoznavanje otrovanja u djece. ekotoksikologija (uzorkovanje. 7. Zavod zdravstvenog osiguranja i reosiguranja Federacije Bosne i Hercegovine. Naglasak je na ciljanom radu u vezi s problemima klinike farmakologije i toksikologije uz posebnu pa`nju na slu`enje literaturom ovih podru~ja. Nakon svakog boravka kolokvij. . individualizacija terapije. postupaka s akutno i hroni~no otrovanim u smislu pra}enja. pedijatrijske gatroenterologije. NEFROLOGIJA S ODJELOM ZA POSTUPKE DIJALIZE 1. vodi. – timski rad. Upoznavanje s principima zakonodavstva podru~ja lijekova i rada navedenih ustanova koje pokrivaju pojedine aspekte klini~ke farmakologije i toksikologije. te pretra`ivanje javnih baza podataka o otrovanjima u Evropi i SAD. priprema biolo{kog materijala za analizu. dokazivanja mjerenja otrova i lijekova u biolo{kom materijalu). KARDIOLOGIJA 2 mjeseca 2.informacijski centar: prakti~ni rad s bazama podataka o otrovanjima lijekovima i drugim otrovima.5 mjeseci 8.krizna stanja (ovladavanje pretra`ivanjem baze podataka. PSIHIJATRIJA 2 mjeseca Program i vje{tine od 1-8 obuhva}aju sve aktivnosti na podru~ju racionalne farmakoterapije. proizvodnji uporabi. – etika i propisi. postupci s otrovnim djetetom (op}i detoksikacijski i specijalni antidotski). INTENZIVNA NJEGA 2 mjeseca 6.5 mjeseci Klini~ko laboratorijska dijagnostika (uzorkovanje. aktivno sudjelovanje u lije~enju akutno otrovane djece. Agencija za lijekove i medicinska sredstva Bosne i Hercegovine Kontrolni laboratorij. – komunikacijske vje{tine. KLINI^KA IMUNOLOGIJA I REUMATOLOGIJA 2 mjeseca 5. – sposobnost sticanja i preno{enja znanja. MJESTO TRAJANJE TRAJANJE OBAVLJANJA (mjeseci) (mjeseci) STA@A Medicinski 9 fakultet 1 8 16 1.

. u dijagnosti~ke svrhe ispituje uticaj izazvanih poreme}aja odre|enog homostaznog sistema na funkcije pojedinih organa ili sistema. angiografija. odre|ivanja sastava tjelesnih te~nosti i pra}enja acidobazne ravnote`e sa mjerenjem i izu~avanjem raspodjele vode u razli~itim tjelesnim prostorijama (metode razrje|enja te{kom vodom. biolo{ko. Sti~e znanja o savremenim laboratorijsko-dijagnosti~kim testovima iz imunohematologije. Upoznaje se sa dijagnostikom poreme}aja eritrocitne loze (radioizotopsko odre|ivanje eritopoeze.). serolo{ke analize komplementa). glumerularne filtracije (klirens inulina.^etvrtak. adhezivnosti. Sti~e znanja iz metodologije ispitivanja pankreasa i jetre i osposobljava se za tuma~enje nalaza. protok/ volumen sa sobnim vazduhom i smjesom HeO2. 2011. odre|ivanje faktora koagulacije. scintigrafija srca i njegovih {upljina. pristupe izu~avanja regulacionih sistema u fiziolo{kim i patofizilo{kim uslovima. sti~e prakti~na znanja o kontroli funkcija pojedinih sistema u bolesnika sa poreme}enom hemeostazom (posebno vodeno-sonom) i acidobaznim disbalansom. amonijum hlorid. Upoznaje se sa metodama i tuma~enjem nalaza dobijenih ispitivanjem bubre`ne cirkulacije (odre|ivanje zapremine protoka krvi i plazme PAH i diodrast. o ispitivanjima posttransfuzionih. Sti~e prakti~na znanja o kontroli fiziolo{kih parametara u koronarnoj jedinici. pO2. pletizmografija. gasne analize u mirovanju i ergometriji. alkalne rezerve. brzom dijagnostikom i urgentnom korekcijom ovih disbalansa. 6. radioizotopske metode ispitivanja perifernog krvotoka i radioimunolo{ke metode ispitivanja kardiovaskularnog sistema). vrijeme krvarenja. radioizotopsko ispitivanje plu}ne cirkulacije. mokra}ne be{ike (elektromiografija. mjerenje rastegljivosti plu}a. scintrigrafija bubrega. savladava indikacije za upotrebu nutritivnih rastvora i ishrane . za ispitivanje funkcionalnog stanja i funkcije limfocita (testovi aktivacije limfocita. poreme}aja koagulacije i fibrinolize (vrijeme koagulacije krvi. visokozimetrija) ispitivanje raspiratornih poreme}aja aciobazne ravnote`e. 7. kumarinske i trombolizne terapije. viskoznost krvi). 8. savremene metode kori{}enjem celularnih i subcelularnih sistema. sa postupcima izvo|enja alergolo{kih ko`nih testova i osposobljava se za tuma~enje nalaza dobijenih ovim ispitivanjima. Funkcija ispitivanja bubrega 2 mjeseca Ovladava tuma~enjem nalaza dobijenih rutinskim pregledom mokra}e i odre|ivanjem sadr`aja jedinjenja neproteinskog azota u krvi. Funkcionalno ispitivanje endokrinih `lijezda 2 mjeseca Upoznaje se sa funkcionim testovima i nalazima dobijenim ispitivanjem hipofize (adenohipofiza radioizotopske. radioizotopsko odre|ivanje protoka i rezidualnog urina). Upoznaje se sa metodama i nalazima dobijenim ispitivanjem realne hipertenzije. poreme}aja trombocita (odre|ivanje broja trombocita. plazme. realna angiografija). detekcija hemolize. metodama ispitivanja energetskog metabolizma. Upoznaje se sa metodama hemodijalize. Upoznaje se sa metodologijom funkcionalnih ispitivanja organa i sistema ~oveka. inhalaciona scinigrafija plu}a). 7. antipirinom. 4. Ispitivanje zapremine i fizikohemijskih karakteristika tjelesnih te~nosti 4 mjeseca Specijalizant se upoznaje sa metodama mjerenja volumena. Funkcionalno ispitivanje kardiovaskularnog sistema 2 mjeseca Upoznaje se sa metodama i tuma~enjem nalaza invazivnog ispitivanja hemodinamike (kineventrikulografija. hemoliti~kih i drugih reakcija i upoznaje principe lije~enja nadoknadom krvi. Ovladava metodama ispitivanja krvnog pritiska.Funkcionalno ispitivanje digestivnog sistema. PAH diodrast). odre|ivanje procentualnog odnosa T i V limfocita. imunofluorescentne metode. trombocitnih faktora). biohemijske analize. otkrivanje povr{inskih antigena T }elija. registracija krivulja protok/volumen i izvedeni parametri. ehografija. citohemijska karakterizacija poreme}aj leukocita). 5. EDTA). procjena difuzijskog kapaciteta plu}a. Savladava znanja o imunologiji krvnih grupa i njihovoj prakti~noj primeni. za procjenu funkcionog stanja granulocita (hemotaksa. plu}ne mehanike (penumotohografija. osnovama dijetetike (ispitivanje i odre|ivanje ukupnih kalori~nih potreba. brzine i obnove `eljeza u krvi u toku 24 ~asa. du`ine `ivota eritrocita. PSP test). radioizotopska metoda). kreatinina.per os i tuba`om. Osposobljava se za tuma~enje nalaza dobijenih ovim ispitivanjima. koronarografija. funkcije bubrega zbirnim testovima (radiorenografija. osmotskog klirensa i klirensa slobodne vode). odre|ivanje osmolarnosti krvi i mokra}e. obilje`enim eritrocitima. odre|ivanja pH krvi. klirens ureje. SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 17 – Strana 25 KLINI^KA FIZIOLOGIJA 16 mjeseci Specijalizant upoznaje principe i istra`ivanja. hisografija) neinvazivnog ispitivanja hemodinamike (elektrokardiografija. tuma~enje i prakti~nu primenu dobijenih podataka: 1. vazoporesinski test. Detaljno se upoznaje sa na~inom pripremanja i klini~kom aplikacijom parenteralnih rastvora. ITV test. osposobljava se za analizu. radioimunolo{ke tehnike. 4. protrombinsko vrijeme. povr{inskih imunoglobilina V }elija). intubacione i scintigrafske metode). laboratorijsko pra}enje heparinske. reapsorpacije i sekrecije proksimalnih tubula (odre|ivanje tubularnog transporta glukoze. leukocitne loze (kvantitativna i kvalitativna skretnja bijele krvne slike. Funkcionalno ispitivanje respiratornog sistema 1 mjesec Upoznaje se sa metodama i tuma~enjem nalaza dobijenih ispitivanjem plu}ne ventilacije (standardna spirografija. bilo{ko doziranje pojedinih od hormona. interstinalne apsorpcije (radioizotopske metode i dr. radioizotopska kvantitativna selektivna kardiografija.). 2. upoznaje se sa nalazima dobijenim endoskopskim ispitivanjem. test hemiluminiscencije). 3. sa odre|ivanjem koli~ine elektrolita i opasnih sastojaka koji uti~u na raspodjelu vode i odr`avanje osmotske ravnote`e (standardne laboratorijske metode). Upoznaje se sa metodama i osposobljavanja za tuma~enje nalaza dobijenih ispitivanjem pojedinih baza hemostaze. test optere}enja). ferokinetike. raepsorptivne funkcije distalnih i sabirnih kanali}a (test dilucije i koncentracije. pCO2 baznog ekcesa). enzimsko testiranje renina ili angiotenzina). difuzije i plu}ne cirkulacije (ispitivanje raspodjele inhaliranih gasova. Upoznaje se sa metodologijom klini~kih i biohemijskih ispitivanja nutritivnog statusa. radioaktivnim natrijumom i dr. odre|ivanje du`ine `ivota leukocita i trombocita. peritonealne dijalize i drugim postupcima ekstrakorporalne depuracije. pojedinih hranljivih materija). osposobljava se za dijetetsku korekciju u stanjima op}e i specifi~ne malnutracije i hiperalimentacije. sekrecije (klasi~ne metode. radioimunolo{ko ispitivanje digestivnih hormona). Ispitivanje hematopoeznog sistema i homeostaze 2 mjeseca Osposobljava se za tuma~enje nalaza osnovnih laboratorijskih hematolo{kih ispitivanja i nalaza biohemijskih citolo{kih analiza u ovoj oblasti. flebografija. razgradnih proizvoda fibrina. pankreasa i jetre 2 mjeseca Upoznaje se sa metodama i tuma~enjem nalaza dobijenih ispitivanjem motorike pojedinih dijelova digestivnog sistema (radiolo{ke procedure. kao i dinamiku promena koje nastaju pri korekciji homeostaze. sekretorne funkcije distalnih tubula (odre|ivanje izlu~ivanja H jona. sa mjerenjem pokazatelja acidobaznog bilansa (metode. vaskularnog integriteta (test kapilarne rezistencije. enzimopatija i hemoglobinopatija). Imunolo{ka ispitivanja 1 mjesec Upoznaje se sa klini~ko-laboratorijskim metodama za dokazivanje antigena i antitijela (parcipitacione.

ispitivanje bilansa minerala uz pumo} markera). Klini~ka fiziologija i hirurgija 2 mjeseca Ovladava etiopatogenezom. gastroenterologiji. ovladava njegom i ishranom takvih bolesnika. Upoznaje se sa dijagnosti~kim metodama i sti~e znanja o kontroli klini~ko-fiziolo{kih pokazatelja i lije~enju urgentnih stanja u pedijatriji ({ok. Upoznaje neurolo{ke poreme}aje nastale u toku hipoksemija i endogenih intoksikacija organizma. zapaljenskih. patogenezu i diferencijalnu dijagnostiku razli~itih tipova sinkope. dehidracija. Upoznaje na~ine primjene. alkalne fosfataze. angiografija i ispitivanje mo`danog krvotoka). upoznaje se sa metodama ispitivanja `iv~anog sistema . Upoznaje specifi~nosti reakcija bolesnika razli~ite starosne dobi pri poreme}ajima homeostaze.naro~ito koma. imunolo{ka ispitivanja).). Sti~e znanja iz etiopatogeneze. Savla|uje dijagnostiku i lije~enje urgentnih stanja u neurologiji. paratireodinih `lijezda. toksi~ne i alergijske reakcije bolesnika na lijekove. radioizotopskim (scintigrafija mozga. polnih `lijezda (odre|ivanje rizi~nih steroida u mokra}i i plazmi). konvulzije) i postupcima reanimacije u dje~ijoj dobi. 2011. sti~e osnovna znanja za tuma~enje nalaza dobijenih ovim ispitivanjem. nefrologiji. KLINI^KA IMUNOLOGIJA Vrsta specijalizacije: OSNOVNA Trajanje specijalizacije : 3 godine /36 mjeseci/ PLAN SPECIJALIZACIJE [IRA OBLAST Uvodni dio MJESTO TRAJANJE TRAJANJE OBAVLJANJA STA@A Medicinski 9 mjeseci fakultet Osnovna teorijska 1 mjesec nastava Teoretska i 8 mjeseci prakti~na nastava iz ove oblasti 27 mjeseci Imunolo{ki laboratorijski metodi Imunodijagnoza i imunoterapija imunolo{kih bolesti iz oblasti interna medicina Imunodijagnoza i imunoterapija imunolo{kih bolesti iz oblasti pedijatrija Transplantacija tkiva i organa Imunolo{ki laboratorij UKB Bolni~ki odjeli interne medicine 8 mjeseci U@A OBLAST Prakti~an stru~ni rad 8 mjeseci Bolni~ki odjeli pedijatrije 2 mjeseca Imunodijagnoza i imunoterapija imunolo{kih bolesti iz oblasti zarazne bolesti Imunodijagnoza i imunoterapija iz oblasti maligne bolesti Imunodijagnoza i imunoterapija imunolo{kih bolesti iz oblasti dermatologija Imunodijagnoza i imunoterapija imunolo{kih bolesti iz oblasti neurologija Bolni~ki odjeli za transplantaciju i Zavod za transfuzijsku medicinu FBIH Bolni~ki odjeli infektologije 1 mjesec 2 mjeseca Bolni~ki odjeli onkologije 2 mjeseca Bolni~ki odjeli dermatologije 1 mjesec Bolni~ki odjeli neurologije 1 mjesec UVODNI DIO OSNOVNA TEORIJSKA NASTAVA 1 mjesec Osnovna teorijska nastava se provodi iz oblasti: – dono{enje klini~kih odluka. jedinicama intenzivne njege bolnica i osposobljava se za samostalno rje{avanje klini~ko-fiziolo{kih problema u timskom radu. Prakti~no radi u specijalisti~ko-konsultativnoj ambulanti za funkciona ispitivanja i dijagnostiku. klini~ke dijagnostike poreme}aja hemeostaze i disfunkcije pojedinih organa ili sistema u razli~itim urgentno nastalim stanjima u internoj medicini. radioimunolo{ke. ovladava dijagnosti~kim metodama i lije~enjem naj~e{}ih urgentnih stanja u ovoj grani medicine. SPECIJALISTI^KI STA@ IZ DRUGIH GRANA Klini~ka fiziologija u internoj medicini 5 mjeseci Specijalizant savla|uje osnovna znanja iz etiopatogeneze. principe postoperativne njege bolesnika. 9. reografskim. pituitrinski test). biomagnetskim i imunopatolo{kim. Upoznaje se sa metodama ispitivanja i dokazivanja hipertenzije endokrinog porekla. fosfata.elektrofiziolo{kim (EEG. kardiologiji. Prou~ava etiologiju. dimijelinizuju}ih o{te}enja centralnog nervnog sistema i perifernih nerava. Prati biolo{ke. radioizotopske i radioimunolo{ke metode). endokrinologiji i bolestima metabolizma.dehidratacioni test. klini~koj alergologiji. 7. 4. nadbubre`ne `lijezde (radioizotopske. Zarazne bolesti 1 mjesec Specijalizant izu~ava etiopatogenezu. citolo{ka. endokrinog pankreasa (biolo{ko doziranje insulina. klini~ku sliku i lije~enje intoksikacija izazvanih razli~itim biolo{kim etiolo{kim faktorima. osposobljava se za klini~ku primjenu nalaza funkcionih ispitivanja i korekciju poreme}aja razli~itih vidova homeostaze. neurohipofize . Upoznaje postupke reanimacije. Prati ne`eljena i toksi~na dejstva lijekova. akutnih delirijuma i konfuznih stanja. klini~ke dijagnostike i lije~enja u hematologiji. poreme}aja svijesti razli~itog stupnja . upoznaje se sa klini~kom slikom i klini~kom dijagnostikom {oka. . opekotina. Upoznaje osnovne principe njege i ishrane dojen~eta i malog djeteta. – komunikacijske vje{tine. doziranja i ne`eljenih efekata lijekova u dje~ijoj dobi. upoznaje se sa intenzivnim lije~enjem takvih bolesnika i osposobljava da kori{}enjem i sintezom raspolo`ivih dijagnosti~kih pokazatelja sagledava i prati stanje bolesnika u cjelini. izazvani potencijali i dr. hromatografske. upoznaje klini~ku sliku i sti~e znanja iz dijagnostike naj~e{}ih neurolo{kih oboljenja. crush sindroma. Neuropsihijatrija 1 mjesec Savla|uje etiopatogenezu.Broj 17 – Strana 26 SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH ^etvrtak. Funkcionalno ispitivanje `iv~anog sistema 1 mjesec Ovladava znanjima pregleda likvora (biohemijska. (odre|ivanje Ca. krvavljenja i sti~e prakti~na znanja o kontroli klini~kofiziolo{kih parametara preoperativno ili postoperativno nastalih poreme}aja hemostaze i disfunkcija pojedinih organa ili sistema. prou~ava patogenezu i sti~e znanja iz diferencijalne dijagnostike i lije~enja urgentnih stanja koja mogu nastati u toku sli~nih zaraznih i nezaraznih oboljenja. {titne `lijezde. farmakoterapiju i reanimatologiji. pulmologiji. a posebno vaskularnih. Pedijatrija 2 mjeseca Specijalizant ovladava znanjima iz fiziologije i patolo{ke fiziologije dojen~eta i malog djeteta. dijagnostiku. Upoznaje patogenezu. fluorimetrijske i kolorimetrijske metode). ovladava znanjima o infuzionoj terapiji i ishrani takvih bolesnika. Sti~e osnovna znanja iz oblasti medicinske psihologije i to naro~ito psihologije somatskih bolesti. test infuzije hipertoni~kih rastvora.

UVODNI DIO Teorijska i prakti~na nastava na fakultetu 8 mjeseci Sljede}e oblasti imunologije: – Molekularna imunologija i imunologija – Celularna imunologija i imunoregulacija – Laboratorijski imunolo{ki metodi – Infekcijska imunologija – Transplantacijska imunologija – Tumorska imunologija – Op}a imunopatologija – Laboratorijski imunolo{ki metodi – Specijalna imunopatologija sa principima imunodijagnoze i imuno-terapije. urtikarija. sistemska skleroza. IL-2 i responsivnost }elija na IL-2.^etvrtak. – separacija plazme . – imunolo{ka dijagnoza leukemija i limfoma primjenom panela monoklonskih antitijela. angioedem. – odre|ivanje subpopulacija limfocita tehnikama stvaranja rozeta. sistemski eritemski lupus. psorijazni artritis. – izolacija limfocita iz krvi i drugih limfati~nih organa (ko{tana sr`. – komplementa. hranom. 7. Specijalizant se upoznaje sa i obu~ava za izvo|enje sljede}ih laboratorijskih imunolo{kih metoda: – detekcija i odre|ivanje imunokompleksa u tjelesnim te~nostima i tkivima.Ukupno trajanje 1 mjesec Specijalizant sti~e znanje o imunopatogenezi. – sposobnost sticanja i preno{enja znanja. Sjogrenov sindrom). imunoelektroforeza. – imunofenotipizacija limfocita. NK i LAK citotoksi~nost). Njegenerova granulomatoza. – ispitivanje proliferacije limfocita u kulturi mije{anih limfocita. ankiloziraju}i spondilitis. MIF-a i drugih medijatora reakcije kasne preosjetljivosti in vitro. u nastavnim turnusima (ljetni i zimski semestar) po planu koji utvr|uju navedeni fakulteti. benigna monoklonska gamapatija). 4. – kultivisanje i odr`avanje }elijskih linija koje se koriste u imunolo{kim testovima. – vaskulitisi razli~ite etiologije (poliarteritis nodosa. mije{ana bolest vezivnog tkiva. imunodijagnozi i imunoterapiji sljede}ih bolesti: – reumatske bolesti (reumatoidni artritis. neutrofilima i trombocitima. – osnovni hromatografski metodi i viskozimetrija. Cilj. – ispitivanje citotoksi~ne funkcije limfocita (LMC. A. plazmocitom. ALERGOLOGIJA 1 mjesec Specijalizant sti~e znanje o imunopatogenezi. RAST). – etika i propisi. imunodijagnozi i imunoterapiji sljede}ih bolesti: – alergijske bolesti (alergijski rinitis. Program prakti~ne obuke specifi~nih imunolo{kih testova koji }e se izvoditi u okviru klini~kog sta`a iz medicinske imunologije dat je u okviru pojedinih oblasti specijalne imunopatologije. Specijalizant se upoznaje i obu~ava za izvo|enje sljede}ih laboratorijskih imunolo{kih metoda: – laboratorijska dijagnostika monoklonskih gamapatija (elektroforeza. Imunodijagnoza i imunoterapija imunolo{kih bolesti iz oblasti interna medicina 8 mjeseci REUMATOLOGIJA . SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 17 – Strana 27 – timski rad. imunodijagnozi i imunoterapiji sljede}ih bolesti: – diskrazije plazma }elija (multipli mijelom. – tehnologija produkcije monoklonskih antitijela. anafilati~ka reakcija. – ispitivanje proliferativne sposobnosti limfocita u kulturi na nespecifi~ne mitogen (PHA. – odre|ivanje koncentracije komponenti komplementa. Reiterov sindrom. – upravljanja sistemom. – reumatoidnog faktora. Specijalizant se upoznaje i obu~ava za izvo|enje sljede}ih laboratorijskih imunolo{kih metoda: – ko`ni testovi rane preosetljivosti. – izvo|enja i tuma~enja lupus band testa (LBT). – limfni (Hodgkin i non Hodgkin). preosetljivosti na aspirin). alergijske gastroenteropatije. alergije izazvane lijekovima. – autoimunske i imunske anemije. alergijska bronhijalna astma. ADCC. – detekcija i odre|ivanje antitela prema eritrocitima. krioglobulini). – imunofenotipizacija }elija iz ko{tane sr`i. PNjM itd. serumska bolest. krioglobulinemije). – dokazivanje tkivnih antigena imunohistohemijskim metodima. . – akutne i hroni~ne limfocitne i mijeloidne leukemije. ujedom insekata). atopijski dermatitis. – odre|ivanje koncentracije imunoglobulina u krvi i drugim tjelesnim te~nostima imunodifuzionim metodima. Metodolo{ki postupci koji }e se specijalizantima demonstrirati: – sensitivni i automatski metodi za odre|ivanje koncentracije imunoglobulina. – Behcetov sindrom. amiloidoza. – dokazivanje normalnih i patolo{kih proteina i imunoglobulina metodima imunoelektroforeze. bolesti te{kog i lakog lanca. – mjerenje produkcije LIF-a. – primjena fluorescentne mikroskopije i citoflourimetrije. – organizacija rada laboratorije za klini~ku imunologiju.). – odre|ivanje "imunolo{kog statusa" po potrebi. HEMATOLOGIJA 1 mjesec Specijalizant sti~e znanje o imunopatogenezi. 2011. lokalne anestatike. Prakti~an stru~ni rad na klinici 27 mjeseci Imunolo{ki laboratorijski metodi 8 mjeseci Specijalizant se upoznaje sa i obu~ava za izvo|enje sljede}ih laboratorijskih imunolo{kih tehnika: – uzimanje krvi i drugih tjelesnih te~nosti za imunolo{ka ispitivanja. – interpretacija rezultata fenotipizacije limfocita dobijenih fluorescentnom mikroskopijom i citofluorimetrijom. – uklju~ivanje u eksperimentalni rad i samostalno izvo|enje odabranih eksperimentalnih cjelina. – mjerenje produkcije IL-1. Valdenstromova makroglobulinemija. – odre|ivanje koncentracije krioglobulina. slezena. – aplikacija i tuma~enje ko`nih testova za procjenu reakcije kasne preosjetljivosti (primarni i sekundarni odgovor). limfni ~vorovi). ukupni imunoglobulini. – odre|ivanje i tuma~enje nalaza "imunolo{kog statusa" kod sumnje na imunodeficijenciju. – odre|ivanje koncentracije imunokompleksa (PEG. – detekcija i odre|ivanje krioglobulina.seruma. – pseudoalergijske reakcije (preosetljivosti na kontrastna sredstva. – antinuklearna antitijela i anti DNK antitijela. – osnovne tehnike genetskog in`enjerstva. – promocija zdravlja. dermatopolimiozitis. – odre|ivanje ukupnog i specifi~nog IgE (PRIST. – dokazivanje imunokompleksa u tkivima imunohistohemijskim metodima. reumatska groznica. Con. autoimunski i imunski poreme}aji koagulacije. – odre|ivanje subpopulacija limfocita monoklonskim antitijelima. Obavlja se na medicinskom fakultetu u ukupnom trajanju od 1 mjesec. RF). neutropenije i trombocitopenije.

Broj 17 – Strana 28 – – –

SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH

^etvrtak, 7. 4. 2011.

odre|ivanje histamina, testovi provokacije reakcije na alergen, izvo|enje specifi~ne hiposenzibilizacije.

ENDOKRINOLOGIJA 1 mjesec Specijalizant sti~e znanje o imunopatogenezi, imunodijagnozi i imunoterapiji sljede}ih bolesti: – organspecifi~na autoimuna endokrina oboljenja (hroni~ni tireoiditis, primarni miksedem, Hashimotov tireoiditis, Gravesova bolest, tireogastri~na bolest, hroni~na adrenokortikalna insuficijencija, perniciozna anemija, diabetes mellitus tip I, poliendokrinopatije, mukokutana kandidijaza). Specijalizant se upoznaje i obu~ava za izvo|enje sljede}ih laboratorijskih imunolo{kih metoda: – detekcija i odre|ivanje autoimunih antitela (antitireoglobulinska, antiinsulinska, antigastri~na antitela) u tjelesnim te~nostima (metodom RIA i ELISA) i tkivima (imunofluorescentna i peroksidazna tehnika). NEFROLOGIJA 1 mjesec Specijalizant sti~e znanja o imunopatogenezi, imunodijagnozi i imunoterapiji sljede}ih bolesti: – glumerulonefritis (izazvan antitijelima prema bazalnoj membrani (sindrom Goodpasture), izazvan imunokompleksima (proliferativni, mezangioproliferativni, membranozni), – bubulointersticijski nefritis (izazvan antitijelima prema bazalnoj membrani, izazvan imunokompleksima). Specijalizant se upoznaje i obu~ava za izvo|enje sljede}ih laboratorijskih imunolo{kih metoda: – detekcija i odre|ivanje antitijela i imunokompleksa u tkivu bubrega imunofluorescentnim i imunoperoksidaznim tehnikama, – detekcija i odre|ivanje imunokompleksa u serumu (PEG, Cilj, RF). PULMOLOGIJA 1 mjesec Specijalizant sti~e znanje o imunopatogenezi, imunodijagnozi i imunoterapiji sljede}ih bolesti: – atopijska astma, hipersensitivni pneumonitis, aspergiloza, sarkoidoza, sindroma Goodpasture. Specijalizant se upoznaje i obu~ava za izvo|enje sljede}ih laboratorijskih imunolo{kih metoda: – dokazivanje preosetljivosti na pojedine antigene, – karakterizaciju limfnih }elija bronhijalnog alveolarnog livata (BAL). GASTROENTEROLOGIJA 1 mjesec Specijalizant sti~e znanje o imunopatogenezi, imunodijagnozi i imunoterapiji sljede}ih bolesti: – alergijske gastroenteropatije, rekurentne aftozne ulceracije, hroni~ni atrofi~ni gastritis, perniciozna anemija, celijakija, Kronova bolest, ulcerozni kolitis, hepatitisa B, hepatitis non-A non-B, hroni~na aktivni hepatitis, primarna bilijarna ciroze. Specijalizant se upoznaje i obu~ava za izvo|enje sljede}ih laboratorijskih imunolo{kih metoda: – ispitivanje preosetljivosti na pojedine alergene – detekcija i odre|ivanje antitela prema `eluda~noj sluznici. KARDIOLOGIJA 1 mjesec Specijalizant sti~e znanje o imunopatogenezi, imunodijagnozi i imunoterapiji sljede}ih bolesti: – Dresslerov sindrom, akutna reumatska groznica, autoimuni miokarditis. Specijalizant se upoznaje i obu~ava za izvo|enje sljede}ih laboratorijskih imunolo{kih metoda: – detekcija i odre|ivanje antisr~anih antitela u telesnim te~nostima i tkivima.

Imunodijagnoza i imunoterapija imunolo{kih bolesti iz oblasti PEDIJATRIJA 2 mjeseca Specijalizant sti~e znanje o imunopatogenezi, imunodijagnozi i imunoterapiji sljede}ih bolesti: – 165 deficijencija B limfocita (agamaglobulinemija, ste~ena hipogamaglobulinemija, prolazna hipogamaglobulinemija dojena~ke dobi, selektivna IgA deficijencija), – deficijencija T limfocita (kongenitalna timusna aplazija, hroni~na mukokutalna kandidijaza), – kombinovane imunodeficijencije (te{ka kombinovana imunodeficijencija Nezelof sindrom, ataksija telangiektazija, sindrom Njiskott-Aldrich, imunodeficijencije zbog nedostatka enzima (ADA, PNP), imunodeficijencije zbog poreme}aja }elijske membrane), poreme}aje fagocitne funkcije (hroni~na granulomatozna bolest, sindrom Chediak-Higashi, sindrom hiper IgE), deficijencije komplementa. Upoznaje se sa problemima sekundarnih imunodeficijencija, pedijatrijskog AIDS-a, sa alergijskim oboljenjima kod djece (posebno atopijskim dermatitisom), reumatskim oboljenjima kod djece (posebno juvenilnim artritisom - Morbus Still), sa problemom substitucione terapije gamaglobulinima, timusnim graftovima ili hormonima, problemima vakcinacije. Specijalizant se upoznaje i obu~ava za izvo{enje sljede}ih laboratorijskih imunolo{kih metoda: – ispitivanje parametara celularne i humoralne imunosti ("imunolo{ki status"): ko`ne probe kasne preosetljivosti, stimulaciju limfocita mitogenima i antigenima, kvantifikacijana fenotipizacija subpopulacija limfocita, odre|ivanje komplementa, imunoglobulina, elektroforeza proteina, – laboratorijsko pra}enje substitucione terapije gamaglobulinima, – ispitivanje preosetljivosti na alergene. Transplantacija tkiva i organa 1 mjesec Specijalizant sti~e znanje o imunopatogenezi, imunodijagnozi i imunoterapiji: – transplantacije bubrega, ko{tane sr`i i pankreasa (indikacije za transplantaciju, selekcija davaoca, imunolo{ka procjena primaoca i davaoca), – primjena imunosupresivne terapije (posebno Ciklosporina i kortikosteroidnih hormona, citotoksi~nih lijekova, antilimfocitnog seruma i monoklonskih antitijela), imunolo{ka kontrola postransplantacionog lije~enja, komplikacije imunosupresivne terapije, – odbacivanje kalema, bolesti kalema protiv doma}ina. Specijalizant se upoznaje i obu~ava za izvo|enje sljede}ih laboratorijskih imunolo{kih metoda: – odre|ivanje antigena glavnog histokompatibilnog kompleksa, – mije{ana kultura limfocita, – izvo|enje unakrsne reakcije, – organizacija i formiranje panela za HLA tipizaciju i banke HLA, – pro~i{}avanje ko{tane sr`i. Imunodijagnoza i imunoterapija imunolo{kih bolesti iz oblasti ZARAZNE BOLESTI 2 mjeseca Specijalizant sti~e znanje o imunopatogenezi, imunodijagnozi i imunoterapiji sljede}ih bolesti: – infekcije koje dovode do nastanka sekundarnih imunodeficijencija i to: virusne infekcije (infektivna mononukleoza, hepatitis A, B i nonA - nonB, CMV), parazitarne infekcije (toxoplazmoza, leishmanioza), – postinfekcijske bolesti sa autoimunom genezom (hroni~ni aktivni hepatitis, postvakcinalni emcefalomijelitis, akutni idiopatski polineuritis (Guillain-Barre) – infekcije koje neposredno o{te}uju imunski sistem (SIDS-AIDS) – osposobljava se za primjenu imunoprofilakse (aktivna i pasivna).

^etvrtak, 7. 4. 2011.

SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH

Broj 17 – Strana 29

Specijalizant se upoznaje i obu~ava za izvo|enje sljede}ih laboratorijskih imunolo{kih metoda: – dokazivanje antigena i antitijela na HBV i njihov zna~aj za dijagnozu, tok i prognozu bolesti – metode laboratorijske dijagnostike HIV infekcije, dokazivanje antitijela na HIV, dokazivanje antigena i zna~aj za dijagnozu tok i prognozu bolesti. Imunodijagnoza i imunoterapija iz oblasti MALIGNE BOLESTI 2 mjeseca Specijalizant sti~e znanje o imunodijagnozi i imunoterapiji malignih bolesti i to: – principi, na~in i komplikacije primene imunosupresivne terapije (citostatski agensi, antilimfocitni serum, monoklonska antitela) – imunolo{ka osnova i opravdanost primjene imunoterapije kod malignih bolesti (indikacije, efekti primene) – vidovi imunoterapije (specifi~na, nespecifi~na, sistemska, lokalna, aktivna, pasivna), tehnike primjene, doze 167 – vrste modifikatora biolo{ke reakcije (organski adjuvansi, sintetski adjuvansi, limfokini, monoklonska antitela, transfer faktor, timusni hormoni). Specijalizant se upoznaje i obu~ava za izvo|enje sljede}ih laboratorijskih imunolo{kih metoda: – imunodijagnostika malignih bolesti (detekcija tumorskih markera u tumoru i cirkulaciji), detekcija u tumoru normalnih tkivnospecifi~nih struktura, detekcija tumor specifi~nog imuniteta, otkrivanje mikrometastaza in vivo primenom obilje`enih monoklonskih antitijela – odre|ivanje op}e imunolo{ke kompetencije ("imunolo{ki status") sa posebnim osvrtom na antitumorske mehanizme i tehnike za njihovo odre|ivanje (citotoksi~ni T limfociti, NK }elije, LAK }elije) – imunoprognostika i pra}enje imunoterapije (vrste imunolo{kih poreme}aja kod razli~itih neoplazija i njihova prognoza, procjena efekata pojedinih imunodifikatora in vitro i in vivo). Imunodijagnoza i imunoterapija imunolo{kih bolesti iz oblasti DERMATOLOGIJA 1 mjesec Specijalizant sti~e znanje o imunopatogenezi, imunodijagnozi i imunoterapiji sljede}ih bolesti: – autopijski dermatitis, kontaktni dermatitis, pemfigus vulgaris, bulozni pemfigoid, dermatitis herpetiformis, eritema multiforme, diskoidni lupus, vaskulitisi, psorijati~ni artitis, hroni~na mukokutna kandidijaza. Specijalizant se upoznaje i obu~ava za izvo|enje sljede}ih laboratorijskih imunolo{kih metoda: – detekcija i odre|ivanje razli~itih antitkivnih antitijela (antitijela na intercelularnu supstancu, antitijela na bazalnu membranu) – izvo|enje i tuma~enje LBT – odre|ivanje imunokompleksa u tjelesnim te~nostima i tkivima – detekcija i odre|ivanje krioglobulina. Imunodijagnoza i imunoterapija imunolo{kih bolesti iz oblasti NEUROLOGIJA 1 mjesec Specijalizant sti~e znanje o imunopatogenezi, imunodijagnozi i imunoterapiji sljede}ih bolesti: – autoimune demijeliniziraju}e bolesti (multipla skleroza, akutni diseminovani encefalomijelitis, akutni indiopatski polineuritis) – mijastenije gravis, Sindrom Eaton-Lambert, SSPE, Subakutne spongioformne encefalopatije – neurolo{ki poreme}aji kod SIDE. Specijalizant se upoznaje i obu~ava za izvo|enje sljede}ih laboratorijskih imunolo{kih metoda: – specifi~nosti oligoklonalnskih imunoglobulina u cerebrospinalnom likvoru – primjena odgovaraju}ih testova celularne imunosti u pra}enju toka ovih bolesti.

KATALOG VJE[TINA (uz navedeni broj procedura ili zahvata koje treba uraditi) Tehnike ispitivanja humoralnih komponenti imunog odgovora – odre|ivanje koncentracije imunoglobulina - 6 – odre|ivanje koncentracije komponenti komplementa - 7 – odre|ivanje imunokompleksa (metode PEG, Cilj) - 8 – odre|ivanje koncentracije krioglobulina - 5 – imunodifuzija - 7 – imunoelektroforeza – nefelometrija – elektroimunodifuzija – radioimunoesej - 10 – ELISA test - 10 – Tehnike ispitivanja celularnih komponenti imunog odgovora – ko`ne probe kasne preosetljivosti - 8 – separacija limfocita na gustinskom gradijentu - 10 – kvantitiranje limfocita tehnikama direktne i indirektne imunodifluorescencije - 10 – tehnika stvaranja rozeta (sa ov~ijim, mi{ijim i autologim eritrocitima) - 8 – aktivacija limfocita mitogenima i antigenima - 10 – in vitro detekcija limfokina - 15 – detekcija citokina na }elijskim linijama – ispitivanje funkcije neutrofila i makrografa - 15 – Imunohematolo{ke tehnike – odre|ivanje krvnih grupa - 5 – Combs-ov test – inhibitori faktora koagulacije – Tehnike ispitivanja alergijskih bolesti – ko`ne probe rane preosjetljivosti - 10 - RIST - RAST – Tehnike ispitivanja autoimunskih bolesti – odre|ivanje ANA - 6 – odre|ivanje anti-DNK antitijela – odre|ivanje RF - 5 – odre|ivanje organ-specifi~na antitijela – imunohistopatologija bubrega i ko`e – Specifi~ne tehnike u tumorskoj imunologiji – dijagnoza monoklonskih gamapatija – imunodijagnostika mononuklearnih i limfnih neoplazmi 10 – detekcija CEA i AFP KLINI^KA PSIHOLOGIJA Vrsta specijalizacije: OSNOVNA Trajanje specijalizacije: 3 godine /36 mjeseci/ PLAN SPECIJALIZACIJE
[IRA OBLAST Uvodni dio - osnovna teorijska nastava Psihologija i psihopatologija Psihologija dje~ijeg uzrasta Neurolo{ki poreme}aji i psihopatolo{ka stanja Bolesti ovisnosti Preveniranje mentalnih poreme}aja MJESTO OBAVLJANJA STA@A Medicinski fakultet Psihijatrijska klinika Pedijatrijska klinika Neurolo{ka klinika Zavod za bolesti ovisnosti Centar za mentalno zdravlje u zajednici TRAJANJE MJESECI 1 17 6 3 6 3

Specijalisti~ki sta` traje 36 mjeseci u okviru kojeg se organizuje prakti~na obuka, a prema planu i programu specijalizacije iz klini~ke psihologije. Plan i program specijalizacije predvi|a usvajanje teorijskih znanja i razvoj konkretnih vje{tina pod nadzorom imenovanog mentora, a u okvirima klini~ke psihologije, razvojne psihologije, psihopatologije odraslih, psihopatologije djetinjstva i mladosti, neurofiziologije, psiholo{ke procjene (psihodijagnostika), psiholo{kog savjetovanja, psiholo{kog preventivnog rada u zajednici. Uvodni dio - osnovna teorijska nastava 1 mjesec Osnovna teorijska nastava se provodi iz oblasti:

Broj 17 – Strana 30

SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH –

^etvrtak, 7. 4. 2011.

– dono{enje klini~kih odluka, – komunikacijske vje{tine, – timski rad, – upravljanja sistemom, – sposobnost sticanja i preno{enja znanja, – etika i propisi, – promocija zdravlja. Obavlja se na medicinskom fakultetu u ukupnom trajanju od 1 mjesec, u nastavnim turnusima (ljetni i zimski semestar) po planu koji utvr|uju navedeni fakulteti. Psihologija i psihopatologija Psihijatrijska klinika (sva odjeljenja) 17 mjeseci Prou~avanje i pra}enje psihopatologije djetinjstva i mladosti: – Mentalna subnormalnost; – Poreme}aji psiholo{kog razvoja; – Poreme}aji pona{anja i emocija sa po~etkom obi~no u djetinstvu i adolescenciji; – Psihoze razvojnog doba; – Razvojne disharmonije; – Suicidalnost u razvojnom periodu; – Poreme}aji ishrane; – Poreme}aji spavanja; – Poreme}aji prilago|avanja; – Zlostavljanje i zanemarivanje djece; – Zloupotreba supstanci u adolescentnom periodu; – Epilepsija; Prou~avanje i pra}enje psihopatologije odraslih: – Shizofrenija, shizotipalni i sumanuti poreme}aji; – Poreme}aji afekta (raspolo`enja); – Neurotski, sa stresom povezani i somatiformni poreme}aji; – Pona{ajni sindrom povezani sa fiziolo{kim poreme}ajima i fizi~kim faktorima; – Poreme}aji odrasle li~nosti i pona{anja; – Mentalna subnormalnost; Podru~je rada: – Psiholo{ka procjena (psihodijagnostika) – Prikupljanje podataka, intervju sa pacijentom i pratnjom (anamneza, heteroanamneza); – Procjena intelektualnih sposobnosti za odrasle; – Procjena mentalnog propadanja i o{te}enja; – Eksploracija li~nosti - procjena strukture li~nosti; – Primjena projektivnih tehnika za djecu i odrasle; – Ispitivanje pojedina~nih psihi~kih funkcija za odrasle; – Integracija podataka, psiholo{ki nalaz i mi{ljenje; – Psiholo{ko savjetovanje; – Psiholo{ko savjetovanje porodice; – Procjena intelektualnih sposobnosti za djecu do 14 godina; – Opservacija djeteta; – Procjena psihomotornog razvoja djeteta; – Procjena intelektualnih sposobnosti pri kategorizaciji djece; – Ispitivanje pojedina~nih psihi~kih funkcija za djecu do 14 godina; – Psiholo{ko ispitivanje sposobnosti za posao; – Timski rad u multidisciplinarnom timu; Psihologija dje~jeg uzrasta Pedijatrijska klinika (sva odjeljenja) 6 mjeseci – Prou~avanje i pra}enje psihopatologije djetinjstva: – Mentalna subnormalnost; – Poreme}aji psiholo{kog razvoja; – Razvojne disharmonije; – Poreme}aji ishrane; – Poreme}aji spavanja; – Zlostavljanje i zanemarivanje djece; – Epilepsija; – Uticaj hroni~nih oboljenja na psihi~ki razvoj djece; – Prou~avanje i pra}enje psihosomatskih poreme}aja. Podru~je rada: – Psiholo{ka procjena (psihodijagnostika)

Klini~ki intervju sa roditeljima/pratiocima i (ovisno o dobi) sa djetetom, heteroanamnesti~ki podaci, analiza medicinske dokumentacije, opservacija i dr.; – Procjena psihomotornog razvoja djece od ro|enja do 2. godine `ivota (struktuirani intervju sa roditeljima, opservacija, primjena razvojnih skala); – Procjena psihomotornog razvoja djece iznad 2 godine `ivota (struktuirani intervju sa roditeljima, opservacija, primjena razvojnih skala, procjena specifi~nih aspekata razvoja - govor, pona{anje i sl.); – Primjena i interpretacija testova inteligencije; – Primjena i interpretacija tehnika za procjenu specifi~nih kognitivnih funkcija; – Primjena i interpretacija upitnika li~nosti; – Primjena i interpretacija projektivnih tehnika; – Obrada pacijenata za upu}ivanje na kategorizaciju; – Procjena mentalnog propadanja i o{te}enja; – Integracija podataka, psiholo{ki nalaz i mi{ljenje; – Psiholo{ki tretmani i edukacija – Psihoedukacija i savjetovanje roditelja u cilju stimulacije psihomotornog razvoja kod djece sa usporenim i disharmoni~nim pm-razvojem; – Krizne intervencije, psihoedukacija i savjetovanje roditelja djece hospitalizirane na Neonatalogiji i Pedijatrijskoj intenzivnoj njezi; – Krizne intervencije, psihoedukacija i savjetovanje djece (i njihovih roditelja) sa hroni~nim i te{kim medicinskim stanjima; – Krizne intervencije sa roditeljima djece u terminalnoj fazi bolesti; – Psiholo{ke tehnike tretmana boli i suzbijanja hroni~nih bolnih stanja; – Pridr`avanje zdravstvenih preporuka i savjeta (djeca i roditelji); – Savjetodavni rad i druge psiholo{ke intervencije koje pridonose u~inkovitom lije~enju akutnih i hroni~nih bolesti i pobolj{anju prilagodbe na bolest (djeca i roditelji); – Psiholo{ka priprema za operativne zahvate i invazivne medicinske procedure; – Psiholo{ki postupci opu{tanja, tehnike relaksacije; – Edukacija zdravstvenih radnika i ostalih saradnika; – Podru~je psiholo{ke prevencije – Primjena psiholo{kih znanja u promociji i o~uvanju zdravlja; – Poticanje zdravih i sprje~avanje nezdravih pona{anja. Neurolo{ki poreme}aji i psihopatolo{ka stanja (Neurolo{ka klinika) 3 mjeseca Prou~avanje i pra}enje: – Organski psihi~ki poreme}aji, uklju~uju}i simptomatske poreme}aje; – Psihopatologija i o{te}enja specifi~nih psihi~kih funkcija nastala kao posljedica neurolo{kih oboljenja; – Anatomska osnova neuropsiholo{kih funkcija; – Uloga neurotransmisije u organizaciji kognitivnih funkcija; Podru~je rada: – Prikupljanje podataka, intervju sa pacijentom i pratnjom (anamneza, heteroanamneza); – Ispitivnje kognitivnih funkcija (pam}enje, mi{ljenje, ekspresivne funkcije, izvr{ne funkcije); – Procjena mentalnog propadanja i o{te}enja; – Integracija podataka, psiholo{ki nalaz i mi{ljenje; – Psiholo{ko-savjetodavni rad sa pacijentom i porodicom; – Timski rad u multidisciplinarnom timu. Bolesti ovisnosti (Zavod za bolesti ovisnosti) 6 mjeseci Prou~avanje i pra}enje – Psihopatologija i poreme}aji pona{anja izazvani zloupotrebom psihoaktivnih supstanci; – Prevencija rizi~nih pona{anja. Podru~je rada:

^etvrtak, 7. 4. 2011. –

SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH

Broj 17 – Strana 31

Prikupljanje podataka, intervju sa pacijentom i pratnjom (anamneza, heteroanamneza); – Procjena intelektualnih sposobnosti za odrasle; – Eksploracija li~nosti - procjena strukture li~nosti; – Inventri i upitnici li~nosti za odrasle; – Projektivne tehnike; – Integracija podataka, psiholo{ki nalaz i mi{ljenje; – Individualni i grupni savjetodavni rad sa ovisnicima i njihovim porodicama; – Rana detekcija rizi~nih pona{anja; – Informativno - propagandne aktivnosti, – Planiranje i u~e{}e u specifi~nim programima prevencije, lije~enja i rehabilitaciji prema savremenim principima tretmana ovisnika; – Primjena propisanih mjera za{tite i samoza{tite u radu sa ovisnicima; – Timski rad u multidisciplinarnom timu. Preveniranje mentalnih poreme}aja (Centar za mentalno zdravlje u zajednici) 3 mjeseca Prou~avanje i pra}enje – Preventivnog psiholo{kog rada u zajednici, a u okviru primarne zdravstvene za{tite; – Multidisciplinarnog rada u zajednici. Podru~je rada – Primjena psiholo{kih znanja u promociji i o~uvanju zdravlja; – Savjetodavni rad i druge psiholo{ke intervencije koje pridonose u~inkovitom lije~enju akutnih i hroni~nih bolesti i pobolj{anju prilagodbe na bolest; – Izrada i provedba programa primarne prevencije u zajednici (psiholo{ka edukacija i savjetovanje); – Individualni i grupni savjetodavni rad sa hroni~nim pacijentima i njihovim porodicama; – Edukativne i savjetodavne aktivnosti za zdravstvene radnike u slu`bama primarne zdravstvene za{tite; – Krizne intervencije u zajednici; – U~e{}e u multidisciplinarnom radu na nivou primarne zdravstvene za{tite. MAKSILOFACIJALNA HIRURGIJA Vrsta specijalizacije: OSNOVNA Trajanje specijalizacije : 4 godine /48 mjeseci/ Plan specijalizacije:
[IRA U@A MJESTO TEMATSKA TEMATSKA OBAVLJANJA OBLAST OBLAST STA@A Uvodni dio Medicinski fakultet op}a teorijska nastava Maksilofacijalna Bolni~ki odjel hirurgija MFH Op}a hirurgija Abdominalna Bolni~ki odjel hirurgija abdominalne hirurgije Urgentna Bolni~ki odjel medicina urgentne medicine Traumatologija Bolni~ki odjel traumatologije Neurohirurgija Bolni~ki odjel neurohirurgije Otorinolaringol Bolni~ki odjel ORL ogija Plasti~na i Bolni~ki odjel plasti~ne hirurgije rekonstruktivn a hirurgija Stomatologija Stomatolo{ki fakultet Transfuziologija Bolni~ki odjel transfuziologije TRAJANJE TRAJANJE

NASTAVNI PROGRAM A.Teoretska nastava: a1 - predavanja, razgovori, diskusija sa mentorom (30% vremena) a2 - seminarske radnje specijalizanta (30% vremena) a3 - individualni rad specijalizanta na Klinici (40% vremena) B.Prakti~na nastava; b1 - svakodnevni prakti~ni rad u ambulanti, na odjeljenju, u operacionoj sali (70% vremena) b2 - pokazni rad mentora iz zna~ajnih dijagnosti~kih, terapeutskih, operativnih procedura (25% vremena) b3 - eksperimentalni rad (5% vremena) UVODNI DIO OSNOVNA TEORIJSKA NASTAVA 1 mjesec Osnovna teorijska nastava se provodi iz oblasti: – dono{enje klini~kih odluka, – komunikacijske vje{tine, – timski rad, – upravljanja sistemom, – sposobnost sticanja i preno{enja znanja, – etika i propisi, – promocija zdravlja. Obavlja se na medicinskom fakultetu u ukupnom trajanju od 1 mjesec, u nastavnim turnusima (ljetni i zimski semestar) po planu koji utvr|uju navedeni fakulteti. MAKSILOFACIJALNA HIRURGIJA Edukaciju iz maksilofacijalne hirurgije specijalizant provodi na odjelu za maksilofacijalnu hirurgiju u trajanju od 26 mjeseci. Edukacija sadr`i:
Nastavni predmet Uvod u maksilofacijalnu hirurgiju Povrede maksilofacijalne regije Onkolo{ki problemi maksilofacijalne regije Upalni procesi maksilofacijalne regije Uro|ene i ste~ene anomalije maksilofacijalne regije Hirur{ka oboljenja pljuva~nih `lijezda Hirur{ka oboljenja nerava MFR Urgentna maksilofacijalna hirurgija Hirur{ka tehnika Dijagnostika Eksperimentalna hirurgija Ukupno sati Teoretski 4 182 182 91 136 91 91 46 319 46 50 1238 Prakti~ni 0 546 546 273 410 273 273 136 955 136 128 3676 Ukupno 4 728 728 364 546 364 364 182 1274 182 178 4914

1 mjesec

26 mjeseci 10 mjeseci 2 mjeseca

2 mjeseca 2 mjeseca 4 mjeseca 5 mjeseci 3 mjeseca

2 mjeseca 1 mjesec

1. Nastavni predmet - Uvod u maksilofacijalnu hirurgiju 1. Teoretska nastava: 4 sati al - 1 sat a2 - 1 sat a3 - 2 sata Nastavne jedinice: historijski razvoj MFH; zna~aj MFH; za~eci MFH na ovim prostorima; savremena dostignuta MFH 2. Nastavni predmet: Povrede maksilofacijalne regije 1. Teoretska nastava: 182 sati al - 55 sati a2 - 55 sati a3-72 sata 2. Prakti~na nastava: 546 sati b1 - 382 sata b2 - 136 sata b3 - 28 sati

6. operativne procedure kod oboljenja nerava MFR. terapija. operativne procedure kod oboljenja pljuva~nih `lijezda.Broj 17 – Strana 32 SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH ^etvrtak. Nastavni predmet: Hirur{ka tehnika 1. interpretacija.127 sati 2. dijagnosti~na oprema. klasifikacija. rad na le{evima.96 sati a2 . terapija. 3. Teoretska nastava: 136 sati al .18 sati 2. 8. dijagnostika.27 sati a2 . Teoretska nastava: 91 sat al .14 sati a2 .191 sat b2 . Klasifikacija. Teoretska nastava: 50 sati al . Nastavni predmet: Urgentna maksilofacijalna hirurgija 1. simptomatologija. dijagnostika. Nastavni predmet: Upalni procesi MFR 1.18 sati 2. 10.37 sati 2.54 sata 2.96 sati a3 .382 sati b2 . simptomatologija.41 sat a3 . Prakti~na nastava: 273 sati b1-191 sat b2.668 sati b2 . Teoretska nastava: 91 sat al -27 sati a2 .55 sati a2 . simptomatologija.14 sati a3. etiologija.20 sati 2. terapija.27 sati a2 . Prakti~na nastava: 136 sati b1 .27 sati a2 .68 sati b3 . operativne procedure kod povreda MFR. Prakti~na nastava: 136 sati b1-95 sati b2 .89 sati b2 . 4.72 sata 2. Abdominalna hirurgija Edukaciju iz abdominalne hirurgije specijalizant sprovodi na odjelu za abdominalnu hirurgiju u trajanju od 2 mjeseca. 11.14 sati. Teoretska nastava: 319 sati al .epidemiolo{ki zna~aj. Edukacija sadr`i: Nastavni predmet Abdominalna hirurgija Centar urgentne medicine Traumatologija Neurohirurgija Ukupno sati Teoretski 91 91 91 182 455 Prakti~ni 273 273 273 546 1365 Ukupno 364 364 364 728 1820 1. Prakti~na nastava: 273 sati b1 . 7. Nastavna jedinica: patofiziologija upale.7 sati Nastavna jedinica: uvod u eksperimentalni rad. simptomatologija. sociolo{ko-epidemiolo{ki zna~aj. klasifikacija. operativne procedure kod upalnih procesa. Predvi|eni program edukacije sprovest }e: OP]A HIRURGIJA Edukaciju iz op}e hirurgije specijalizanat sprovodi na hirur{kim odjelima u trajanju od 10 mjeseci. dijagnostika. operativne procedure kod tumora MFR. klasifikacija. Nastavni predmet: Hirur{ka oboljenja pljuva~nih `lijezda 1.14 sati Nastavna jedinica: anatomsko .68 sati b3 . simptomatologija.32 sata b3 .14 sati a2 . Prakti~na nastava: 273 sati b1 -191 sat b2 . sociolo{ko . urgentna stanja. Prakti~na nastava: 273 sati b1 .7 sati Nastavna jedinica: dijagnosti~ke metode.27 sati a3 . hitne intervencije 9. Nastavni predmet: Hirur{ka oboljenja nerava MFR 1.7 sati Nastavna jedinica: uzroci smrtnosti.27 sati a3 . terapija. Prakti~na nastava: 546 sati bi .239 sati b3 . 4. operativne procedure kod deformacije MFR.48 sati Nastavna jedinica: principi hirur{ke tehnike MFH. Teoretska nastava: 46 sati al . Nastavna jedinica: etiologija.34 sati b3 .191sat .68 sati b3.41 sat a2 .14 sati a3 .15 sati a3 . Prakti~na nastava: 128 sati b1 . dijagnostika. dijagnostika. lokalitet. 7. etiologija.fiziolo{ki aspekt.14 sati Nastavna jedinica: anatomsko-fiziolo{ki aspekt. Nakon zavr{ene edukacije specijalizant pola`e kolokvij za svaki nastavni predmet. terapija. Prakti~na nastava: 410 sati b1-287 sati b2-102 sata b3 -21 sat Nastavna jedinica: embriolo{ki aspekt.136 sati b3 .37 sati 2. Nastavni predmet: Onkolo{ki problemi MFR 1.28 sati Nastavna jedinica: etiologija. terapija. Nastavni predmet: Uro|ene i ste~ene anomalije MFR 1.37 sati 2. Nastavni predmet: Eksperimentalna hirurgija 1.27 sati a3. Edukacija sadr`i: 1. Teoretska nastava: 182 sati a1 . etiologija.37 sati 2. Nastavni predmet: Dijagnostika 1.15 sati a2 . klasifikacija.95 sati b2 . rad na pokusnim `ivotinjama. simptomatologija. Prakti~na nastava: 955 sati b1 . lokalitet.27 sati a3 . etiologija. dijagnostika. Teoretska nastava: 46 sati al .34 sata b3 . 5.55 sati a3 .Teoretska nastava: 91 sat al . Teoretska nastava: 91 sat al . 2011. klasifikacija. topografskoanatomski odnosi glave i vrata.

terapija. Prakti~na nastava: 273 sati b1 . transfuziolo{kom centru. Nakon zavr{ene edukacije specijalizant pola`e kolokvij. 4. Nastavni predmet: Oralna hirurgija 1. Nakon zavr{ene edukacije specijalizant pola`e kolokvij. Prakti~na nastava: 136 sati .28 sati U toku edukacije specijalizant treba da savlada nastavni program: dijagnostika neurohirur{kih oboljenja.68 sati b3.18 sati 2. zna~aj vaskularizacije u plasti~noj hirurgiji.32 sati U toku edukacije specijalizant treba da savlada nastavni program: dijagnosti~ke metode u ORL. Nakon zavr{ene edukacije specijalizant pola`e kolokvij. SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 17 – Strana 33 b2.68 sati b3 .37 sati 2. simptomatologija. ili odsjeku za transfuziju u trajanju od 1 mjesec.82 sati a2 .14 sati a2.^etvrtak. Teoretska nastava: 46 sati al . Teoretska nastava: 91 sat al . OTORINOLARINGOLOGIJA Edukaciju iz otorinolaringologije specijalizant sprovodi na odjelu za bolesti uha. Prakti~na nastava: 136 sati b1 .37 sati 2.72 sata 2. STOMATOLOGIJA Edukaciju iz stomatologije specijalizant sprovodi na Stomatolo{kom fakultetu u trajanju od 2 mjeseca.382 sati b2 .21 sat U toku edukacije specijalizant treba da savlada nastavni program: osnovni principi plasti~ne i rekonstruktivne hirurgije.136 sati b3. Traumatologija Edukaciju iz traumatologije specijalizant sprovodi na Traumatolo{koj klinici u trajanju od 2 mjeseca. Edukacija sadr`i: 1.14 sati U toku edukacije specijalizant treba da savlada nastavni program: dijagnostika urgentnih stanja. oprema operacionih sala. PLASTI^NA I REKONSTRUKTIVNA HIRURGIJA Edukaciju iz plasti~ne i rekonstruktivne hirurgije specijalizant sprovodi na Klinici za plasti~nu i rekonstraktivnu hirurgiju u trajanju od 3 mjeseca. indikacije za ortodontski tretman. Prakti~na nastava: 637 sati b1 . Prakti~na nastava: 546 sati bl . simptomatologija. onkolo{ki problemi u ORL. Prakti~na nastava: 273 sata U toku edukacije specijalizant treba da savlada nastavni program: dijagnostika traumatiziranih bolesnika. cefalometrijska premjeravanja. Teoretska nastava: 136 sati al . rehabilitacija neurohirur{kih bolesnika. 2011. Prakti~na nastava: 136 sati b1 . Centar urgentne medicine Edukaciju iz urgentne medicine specijalizant sprovodi u odjelu urgentne medicine u trajanju od 2 mjeseca. rehabilitacija. Edukacija sadr`i: 1. Edukacija sadr`i: Nastavni predmet Oralna hirurgija Ortodoncija Ukupno sati Teoretski 46 46 92 Prakti~ni 136 136 272 Ukupno 182 182 364 1.191 sat b2 . 2.109 sati 2. Teoretska nastava: 46 sati al . rad u operacionoj sali. 3. nosa i grla u trajanju od 5 mjeseci. 7.95 sati b2 .34sati b3.54 sati 2. klini~ka slika.159sati b3.7 sati Nastavna jedinica: preventivni zna~aj ortodoncije. TRANSFUZIOLOGIJA Edukaciju iz transfuziologije specijalizant provodi u Zavodu za transfuzijsku medicinu Federacije Bosne i Hercegovine. Prakti~na nastava: 410 sati b1. oboljenja nerava.446 sati b2. reanimacioni postupci. Teoretska nastava: 91 sat al -27 sati a2 -27 sati a3. 4. trija`a bolesnika.55 sati a3 . principi asepse i antisepse. 2.55 sati a2 . Teoretska nastava: 273 sati al . simptomatologija.27 sati a3 . mikrovaskulami re`anj. Nastavni predmet: Ortodoncija 1.14 sati a2 . vrste transplantacije tkiva.41 sat a3 . terapija. simptomatologija.41 sat a2 . Nakon zavr{ene edukacije specijalizant pola`e kolokvij. Teoretska nastava: 182 sati al . {ok. terapija. Edukacija sadr`i: 1. Edukacija sadr`i: 1. Edukacija sadr`i: 1.82 sati a3 .287 sati b2 -102 sati b3. Nakon zavr{ene edukacija specijalizant pola`e kolokvij.7 sati Nastavna jedinica: dijagnostika oralnih oboljenja.14 sati a3 .34 sati b3.27 sati a2 . Edukacija sadr`i: 1. terapija. Neurohirurgija Edukaciju iz neurohirurgije specijalizant sprovodi na odjelu za neurohirurgiju u trajanju od 4 mjeseca. Nakon zavr{ene edukacije specijalizant pola`e kolokvij. Teoretska nastava: 46 sati al -14 sati a2-14 sati a3-18 sati 2.95 sati b2 .14 sati U toku edukacije specijalizant treba da savlada nastavni program: osnovni principi hirur{ke tehnike. Nakon zavr{ene edukacije specijalizant pola`e kolokvij.18 sati 2.14 sati a3 .

poreme}aj koagulacije krvi (sa hirur{kog aspekta). droge i drugih psihoaktivnih supstanci na radnom mjestu. indikacije i metodologija upu}ivanja na invalidsku komisiju). – etika i propisi. ergonomija. 2011. Izborni program specijalizacije na sastoji se iz dva dijela. derivati krvi i supstituenti. smrtne povrede. za{tita reproduktivnog zdravlja na radnom mjestu. u nastavnim turnusima (ljetni i zimski semestar) po planu koji utvr|uju navedeni fakulteti. menad`ment u medicine rada i sportu (organizacija rada i liderstvo. mjere prevencije. fleksibilno radno vrijeme. terapija sa krvlju i krvnim derivatima (indikacija i kontra-indikacije). Mentalno zdravlje radnika 2 mjeseca Mentalno zdravlje. Analiza radnih zahtjeva i {tetnosti radnih mjesta 2 mjeseca Procjena faktora rizika radnog i sportskog okoli{a: metod uzro~no-posljedi~ne veze. savjetovanja i obuka. Izborni program specijalizacije 11 mjeseci Cilj: sticanje kompetencija za naziv specijaliste medicine rada i sporta u izabranoj u`oj disciplini medicine rada. zdrava radna mjesta i zdrav okoli{. MEDICINA RADA I SPORTA Vrsta specijalizacije: Trajanje specijalizacije: PLAN SPECIJALIZACIJE TEMATSKA OBLAST Uvodni dio . preventivni pregledi svih u~esnika u saobra}aju. sposobnost za bavljenje sportom (rekreacionom i u trena`nom procesu). ocjena radne i sportske sposobnosti OSNOVNA 4 godine (48 mjeseci) MJESTO TRAJANJE OBAVLJANJA STA@A MJESECI Medicinski fakultet 1 Medicinski fakultet Katedra za medicinu rada Zavod za medicinu rada 5 2 12 2 Klinika za profesionalnu patologiju i toksikologiju* Zavod za medicinu rada i Zavod za sportsku medicinu Preventivni pregledi u medicini rada i Zavod za medicinu rada i sporta Zavod za sportsku medicinu Sigurnost i zdravlje u saobra}aju Zavod za medicinu rada Mentalno zdravlje radnika Zavod za medicinu rada Javno-zdravstvene funkcije medicine zavodi za javno zdravstvo rada i sporta. higijene rada i sporta. statistike. Teoretska nastava iz medicine rada – Katedra za medicinu rada medicinskog fakulteta 5 mjeseci Osnove i zadaci medicine rada. Nakon zavr{ene edukacije specijalizant pola`e kolokvij. patologije i toksikologije rada i izbornih predmeta iz u`e discipline medicine rada i sporta. – Urgentna stanja na radnom mjestu. epidemiologija medicine rada. salutogeneza. vulnerabilne skupine radnika. snaga zadovoljstva i motivacije na radnom mjestu). – Profesionalna rehabilitacija. skrininga na alkohol i droge. Javno-zdravstvene funkcije medicine rada i sporta 2 mjeseca Javno-zdravstvene funkcije medicine rada i sporta. Povrede na radu i sportu 2 mjeseca Pru`anje prve pomo}i na radnom mjestu. – Epidemiologija i registri u medicine rada. Tokom prvog dijela izbornog programa neophodna . 7. koncept i principi ocjene faktora rizika radnog mjesta. metodologije nau~nog istra`ivanja i pisanja. – Profesionalno zdravlja izlo`enih jonizuju}em i nejonizuju}em zra~enju. U prvom dijelu neophodno je obavezno sticanje i provjera teoretskih znanja iz: deontologije. principi toksikologije u medicine rada. – sposobnost sticanja i preno{enja znanja. procjena indeksa radne sposobnosti. – Menad`ment: upravljanje i organizacija rada. DIK (diseminirana intravaskularna koagulacija).34 sati b3 . psihosocijalni faktori. adaptirano radno mjesto. profesionalna patologija i toksikologija. inspekcije rada i uloga. 4. preventivne aktivnosti. Promocija zdravlja 1 mjesec Promocija zdravlja na radnom mjestu. nacionalno i internacionalno zakonodavstvo u podru~ju zdravlja i za{tite na radu. periodi~ni preventivni pregledi. komunikacija.osnovna teorijska nastava Teoretska nastava medicine rada Analiza radnih zahtjeva i {tetnosti radnih mjesta Profesionalna patologija i toksikologija (klini~ko iskustvo) Testiranja funkcionalnih sposobnosti. Sigurnost i zdravlje na radnom mjestu (tripartitivnost i uloge. vakcinacija i sanitacija. uzimanje. organa i osteomuskularnog sistema. b1 -95 sati b2 . etika medicine rada. konzervisanje i distribucija krvi. struktura. fiziologija rada i sporta. rad u smjenama i no}ni rad. antistres program. psihologija rada i sporta. komplikacije transfuzije krvi i derivate. nesre}a na poslu i bolest. vo|enje registara. preventivni pregledi. starenje i radna sposobnost.7 sati U toku edukacije specijalizant treba da savlada nastavni program: krvne grupe ABO sistema. Mogu}a usmjerenja specijalizacije su: – Profesionalna patologija i toksikologija. eti~ki kodeks za stru~njake medicine rada). – promocija zdravlja. Rh faktor i podgrupe ABO sistema. mjere suzbijanja alkohola. ocjena privremene sprije~enosti za rad. – Medicina sporta. ljekarsko uvjerenje za boravak u i putovanje izvan zemlje. povrede na radu. Sigurnost i zdravlje u saobra}aju 1 mjesec Sigurnost i zdravlje u saobra}aju (profesionalna selekcija. komunikologije i psihologije rada. aktivan odmor. ocjena radne i sportske sposobnosti Preventivni pregledi u medicini rada i sporta 3 mjeseca Preventivni pregledi (prvi prethodni pregled pri zapo{ljavanju.Broj 17 – Strana 34 SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH ^etvrtak. Povrede na radu Urgentni centar + Zavod za medicinu rada Promocija zdravlja na radnom mjestu Zavod za medicinu rada Izborni program specijalizacije Godi{nji odmor Zavisno od programa 3 1 2 2 2 1 11 4 Uvodni dio – osnovna teorijska nastava 1 mjesec Osnovna teorijska nastava se provodi iz oblasti: – dono{enje klini~kih odluka. akutno otrovanje. – upravljanja sistemom. javno zagovaranje. informatizacija medicine rada i sporta. – timski rad. Profesionalna patologija i toksikologija (klini~ko iskustvo) 12 mjeseci Testiranja funkcionalnih i radnih sposobnosti 2 mjeseca Testiranja funkcionalnih sposobnosti sistema. organizacija i strategija razvoja zdravlja na radnom mjestu. profesionalna orijentacija/selekcija/ rehabilitacija. konflikt i medijacija u konfliktu. epidemiologije. – komunikacijske vje{tine. podr{ka i regularan nadzor. Obavlja se na medicinskom fakultetu u ukupnom trajanju od 1 mjesec. tjelovje`ba i aktivan odmor. sindrom hroni~nog umora i zamor-upravljanje stresom na radu. epidemiologija povre|ivanja u saobra}aju u slu`bi prevencije).

sumnju od nastupa prijevremene invalidnosti). biti sposoban definisati. KOMPETENCIJE KOJE SPECIJALIZANT STI^E ZAVR[ETKOM SPECIJALIZACIJE Stepen usvojenih kompetencija: 1. poznavati vje{tinu komunikacije s pacijentima. intervenisati. sastaviti protokole/procedure i odr`avati standarde u djelatnosti medicine rada i sporta. upravljanje starenjem i radnom sposobno{}u. publikovanje i prezentaciju specijalisti~kog rada iz odabranog u`eg podru~ja specijalizacije uz pomo} glavnog mentora. provoditi savjetovanja. Ima za svrhu aktivno u~estvovanje i sticanje kompetencija za nau~no istra`ivanje u podru~ju medicine rada. kolegama i ostalim stru~njacima s ciljem zajedni~kog u~e{}a u planiranju i provo|enju zdravstvene za{tite. invalida i lica sa ote`anom zapo{ljivo{}u. razjasniti mehanizme djelovanje specifi~nih {tetnosti obzirom na gestacijsku dob. provoditi medicinske postupke pri povredama na radu i bolestima nastalim iznenada na radnom mjestu. imati razvijenu vje{tinu u~enja i preno{enja znanja. dati ocjenu privremene i trajne sprije~enosti za rad. provoditi profesionalnu orijentaciju mladih. vo|enja projekata i planiranja. prepoznati uslove pravovremenog uvo|enja rehabilitacije i preventivnih intervencija na radnom mjestu i sportskom okoli{u. predlo`iti mjere za racionalni rad slu`bi medicine rada na svim nivoima. preuzeti odgovornosti voditelja aktivnosti za{tite zdravlja i sigurnosti u radu i u sportu. Nau~noistra`iva~ki temelji posebnih kompetencija medicine rada i sporta Zavr{etkom specijalizacije medicine rada i sporta specijalizant treba uzeti u obzir sljede}a na~ela. dati nalaz i mi{ljenje o uzro~nim faktorima rizika u odnosu na dijagnozu. pripreme edukativnih predavanja i savjetovanja. potrebno je tokom usavr{avanja davati stru~nu pomo} kako je ve} navedeno). znati i primjenjivati principe dobre prakse odnosno medicine temeljene na dokazima. razumjeti va`nost nau~nog pristupa struci. klini~ki procjenjivati i donositi samostalno odluke. primjeni i prenosu novih medicinskih znanja i iskustava te u~estvovati u provo|enju programa specijalizacije i u`e specijalizacije. dijagnoze. rje{avati klini~ke probleme. procijeniti mentalni status pacijenta. procijeniti psiholo{ki i socijalni status pacijenta. organizacije rada. Specijalizant je u potpunosti savladao tematsko podru~je. raditi efikasno u sistemu zdravstvene za{titi i podru~ja rada. javno zagovarati salutogenezu i zdrava radna mjesta. probrati i pravilno dokumentovati relevantne podatke o pacijentu. Drugi dio odnosi se na pisanje projekta. sposobnost timskog rada u multidisciplinarnim timovima i u~e{}a u konzilijarnom odlu~ivanju. opasnosti i napora/zahtjeva iz radnog i sportskog okoli{a na zdravlje radnika: – – opisati njihov uticaj na nastanak profesionalnih bolesti. sposobnost prepoznavanja. u~estvovati u programima specijalizacije za specijaliste medicine rada i sporta. prijedlozi za verifikaciju novih profesionalnih bolesti. biti sposoban raditi timski. u~estvovati u istra`ivanjima i razvoju iz podru~ja medicine rada i sporta. upravljati rizicima privremene sprije~enosti za rad. . ocjenjivati uslove na pojedinim mjestima rada pod kojima se odr`avaju trena`ne. bolesti u vezi sa stresom na radu i bolesti u vezi s radom i sportom. zajedno s na~inima na koje se ona primjenjuju u rje{avanju klini~kih i istra`iva~kih problema: I Analizirati uticaj {tetnosti. biti sposoban razumljivo i na prikladan na~in prenijeti relevantne informacije i obja{njenja pacijentu (usmeno i pismeno). 2011. u~estvovati u nau~no-istra`iva~kom radu po{tuju}i eti~ka na~ela nau~no-istra`iva~kog rada i klini~kih ispitivanja.^etvrtak. Op}e kompetencije: Zavr{etkom specijalizacije specijalizant medicine rada treba biti sposoban: uzeti anamnezu i provesti fizikalni pregled. 7. povrede ili bolesti u vezi s radom i sportom. anga`ovati se u promociji zdravlja radne populacije. SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 17 – Strana 35 je izrada: seminarskih radova koji obuhvataju odre|ene vulnerabilne skupine u medicini rada i sportskom okoli{u. njegovoj porodici. evaluirati ih. 2. navesti mehanizme nastanka profesionalnih bolesti i djelovanje specifi~nih {tetnosti obzirom na intenzitet i du`inu izlo`enosti (ekspozicije). procijeniti i prepoznati akutnu medicinsku hitnost. Posebne kompetencije: Zavr{etkom specijalizacije iz medicine rada i sporta specijalizant treba ste}i sljede}a posebna znanja i vje{tine: koristiti radnu anamnezu kao klju~ni alat (usmenom i pismenom komunikacijom) i upravljati njenim zna~ajem u identifikaciji i procjeni zdravstvenih rizika radnog mjesta metodom uzro~no posljedi~ne veze. Zavr{etkom specijalisti~kog usavr{avanja specijalizant medicine rada i sporta mora imati u potpunosti usvojene op}e i posebne kompetencije (kompetencije va`ne za granu specijalizacije medicine rada u stepenu 3) za koje je odgovoran glavni mentor. obuke. ljekara koji rade na podru~ju prepoznavanja. ocijeniti potrebu uvo|enja medicinski programiranog aktivnog odmora u cilju prevencije hroni~nog umora. prepoznati simptome i znake poreme}aja koji su u mogu}oj uzro~noj vezi s faktorima rizika radnog mjesta. opasnosti i napora iz radnog okoli{a na potomstvo/reprodukciju: – – povezati uticaj mutagenih i teratogenih faktora na o{te}enje ploda. sposobnost liderstva. Specijalizant je djelimi~no savladao tematsko podru~je i uz djelimi~ni stru~ni nadzor u mogu}nosti je raditi i rje{avati probleme iz tematskog podru~ja. stavove drugih kolega te drugih stru~njaka. otkriti i dati nau~ne osnove za prepoznavanje faktora. monitoriranja i upravljanja stresom na radu i sportu. natjecateljske i rekreacijske aktivnosti (sumnju od nastupa profesionalne bolesti. poznavati i primjenjivati na~ela medicinske etike i deontologije. Tokom programa do sticanja tre}eg stepena usvojenih kompetencija (stalna evaluacija i procjena prema stepenu usvojenih kompetencija. lije~enja i prevencije bolesti koje se javljaju u radnika i sportista. izvoditi prakti~ne procedure. i 2. poznavati va`nost i na~in efikasnog vo|enja detaljne dokumentacije te isto primjenjivati u svom radu u skladu s va`e}im propisima. druge ljekare i eksperte na podru~ju bolesti uzrokovanih radom i sportom. lije~iti i prevenirati bolesti uzrokovane radom i sportom. intervencije. informisati se i uva`iti stavove pacijenta i njegove porodice. procjena ergonomskih rizika za razvoj muskuloskeletnih poreme}aja. kroz neprekidno u~enje i samoprocjenu unaprijediti kompetencije i stavove nu`ne za podizanje kvaliteta stru~nog rada. odnosno koordinirati i utvrditi prioritete u timskom radu. biti sposoban doprinijeti stvaranju. poznaje odgovaraju}u literaturu i u mogu}nosti je samostalno raditi i rje{avati probleme iz tematskog podru~ja. Specijalizant je savladao tematsko podru~je na osnovnom stepenu i potrebna mu je pomo} i stru~ni nadzor u radu i rje{avanju problema iz tematskog podru~ja. lije~enje i spre~avanje bolesti u vezi s radom i sportom. procijeniti i prepoznati akutnu medicinsku hitnost na radnom mjestu i sportskom okoli{u. humanost i eti~nost uz obavezu o~uvanja privatnosti i dostojanstva pacijenta. II Analizirati uticaj {tetnosti. dati nalaz i mi{ljenje u ocjeni radne i sportske sposobnosti pri zapo{ljavanju radnika odnosno profesionalnoj selekciji za odre|ena zanimanja/sportove prilago|ene njihovim fiziolo{kim i psiholo{kim mogu}nostima. slijediti korake procjene rizika radnog mjesta: otkrivati i mjeriti (monitorirati) rizike. zdravstveni odgoj i zdravstveno prosvje}ivanje radnika i u~esnika u sportu. ukoliko se procjeni postizanje stepena kompetencija 1. 3. odnosno mentor. izradu. usvojiti principe upravljanja svojom praksom i karijerom u cilju profesionalnog razvoja. kolegama i nemedicinskim stru~njacima. sara|ivati s nadzornim i javnozdravstvenim slu`bama. 4. posjedovati profesionalnost.

procjenu osoblja. bolesti vezanih uz rad i sport i bolesti pogor{anih radom. liste. arhiviranje. V Unaprijediti epidemiologiju u medicine rada i sporta: epidemiologiju nesre}a na radu i sportu. specijalistom {kolske medicine i pedijatrije. Internet – i kako to svakodnevno upotrebljavati. – konzilijarno rje{avanje klini~kih problema u slu~aju profesionalnih bolesti. kao posmatra~i. – medicinskim vje{tacima. – pokazati osnovne aspekte upotrebe kompjutera – baze podataka. Sticanje posebnih vje{tina za sljede}e prakti~ne dijagnosti~ke postupke: – samostalno izvo|enje prick testiranja. bolovanja. izvje{taje i validaciju (elektronski potpis). specijalista medicine rada treba imati osnovna znanja o va`nim aspektima upravljanja slu`bom medicine rada uklju~uju}i kontrolu financijskih sredstava. Organizirati blisku saradnju sa: – izabranim lije~nicima op}e/porodi~ne medicine. – samostalno izvo|enje i interpretacija EMNG i EMG. upravljanje osobljem. Akreditacija Po zavr{etku specijalizacije specijalist medicine rada treba biti svjestan zahtjeva za kontinuiranim profesionalnim razvojem i cjelo`ivotnim u~enjem. Specijalizanti mogu. – konzilijarno rje{avanje uticaja stresa na radu i mobinga na zdravlja. Po zavr{etku specijalizacije specijalista medicine rada treba: – uspostaviti saradnju sa: klini~kom medicinom. III Procijeniti uticaj napora na zdravlje radnika i u~esnika u sportu. podr{ke i liderstva. – ergonomska analiza optere}enja radnog mjesta i sportskog trena`nog i rekreacijskog procesa s prijedlogom mjera za pobolj{anje u suzbijanju muskuloskeletnih poreme}aja. procesa ugovaranja. – sudjelovati u izradi Procjene opasnosti na radnom mjestu. – samostalno izvo|enje i interpretacija ispitivanja osjetnih funkcija (analiza audograma sa komparativnim hronolo{kim analizama audiometrije. – sudjelovati u edukaciji o organizaciji i pru`anju prve pomo}i na radnom mjestu. epidemiologiju profesionalnih bolesti. vje{tina pregovaranja. – procjena organizacije rada. – kantonalnim zavodom za zapo{ljavanje – katedrom medicine rada na medicinskom fakultetu. – sudjelovati na sastancima Odbora za{tite na radu. – provo|enje preventivnih zdravstvenih pregleda. posebnih osjetnih funkcija (ukus i miris). – samostalno izvo|enje i interpretacija spiro/ergonometrije. – poslodavcima i stru~njacima za{tite na radu. – navesti dostupne tehnike za {irenje podataka. – doktorom medicine. timskog rada. a posebno kompjutersku obradu podataka. sudjelovati na sastancima i radionicama u sklopu trajne edukacije. – inspektorima za{tite na radu. – davati stru~no mi{ljenje o sredstvima za{tite na radu. analiza kolornog vida. fizi~ke hemije i instrumentalnih analiza Teorijski i prakti~ni rad iz statistike U@A OBLAST MJESTO TRAJANJE TRAJANJE OBAVLJANJA STA@A Medicinski 9 mjeseci fakultet 1 mjesec 8 mjeseci Katedra za biohemiju medicinskog fakulteta 2 mjeseca Katedra medicinskog fakulteta (koja obra|uje statistiku) 1 mjesec Op}i specijalisti~ki sta` Specijalisti~ki sta` Bolni~ki iz op}e klini~ke laboratorij za biohemije biohemiju 14 mjeseci 12 mjeseci . – davati stru~no mi{ljenje o vakcinaciji i imunizaciji. – razjasniti prednosti i mane takvih sistema i potrebu za{tite podataka. Mora poznavati osnove finansijskog upravljanja u zdravstvenoj ustanovi i na~ela mediko-ekonomske evaluacije laboratorijskih testova. stru~nih udru`enja i projekata. analiza funkcije vida mjerene ortoretorom. 7. poznavanjem tehnolo{kih procesa i radnog okoli{a. Klini~ko iskustvo Treba naglasiti da klini~ko iskustvo specijalizanta mora biti integrirano s dijagnosti~kim postupcima i njihovom validno{}u. IV Ispitati upotrebu odgovaraju}ih vrsta tehni~kih i li~nih za{titnih sredstava u radu i sportu.Broj 17 – Strana 36 SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH ^etvrtak. MEDICINSKA BIOHEMIJA Vrsta specijalizacije: OSNOVNA Trajanje specijalizacije: 3 godine /36 mjeseci/ PLAN SPECIJALIZACIJE [IRA OBLAST Uvodni dio Op}a teorijska nastava Teorijska i prakti~na nastava iz ove oblasti Teorijski i stru~ni rad iz odabranih poglavlja hemije. – izlo`iti okolnosti razvoja koje donosi upotreba kompjuterske tehnologije u odnosu na povjerljivost podataka. epidemiologiju prekanceroznih stanja– oblikovati njihovo pra}enje i kontrolu. – zavodima za medicinu rada i zavodima za javno zdravstvo u Federaciji BiH. rad u wordu. opasnostima i naporima koji su prisutni na radnom mjestu. ocjeni radne sposobnosti. – ostalim ustanovama. – samostalno izvo|enje i interpretacija epikutanih testiranja. Organizacija rada i upravljanje Po zavr{etku specijalizacije.metrije na radnom mjestu i u uslovima prekida ekspozicije. Stoga su bitan dio programa ove specijalizacije klini~ke obaveze povezane s laboratorijskim testiranjima. strate{kog planiranja. 4. – analiza PEF-peack flow . te drugih administrativnih poslova. 2011. nadzora. – specificirati uticaj na nastanak povrede i sindroma prenaprezanja. – analiza rizika za bolovanje iz sfere kvalitete `ivota i radnog i sportskog okoli{a. posebno toksikologijom u provo|enju dijagnosti~kog postupka kod profesionalnih bolesti. pripreme poslovnog plana. Tako|er treba biti upoznat s postoje}im shemama akreditacije i postupka u kojemu se akreditacija dobiva. ozljeda na radu. – srednjim {kolama. Znati dati stru~no mi{ljenje o profesionalnim bolestima i radnoj sposobnosti obzirom na zdravstveno stanje radnika i uslova rada: – educirati i informisati radnike i poslodavce o {tetnostima. – procjena rizika radnog mjesta. Informatizacija i obrada podataka Po zavr{etku specijalizacije specijalista medicine rada treba: – prikazati temeljno razumijevanje informacijskih tehnologija. – provoditi ankete o zdravstvenom stanju.

tehni~kim karakteristikama. vidljivi sastojci. aparatima i instrumentima. alaminaminotransferaza. specifi~na te`ina. malat dehidrogenaza. Klini~kobiohemijsko kori{}enje radio-imunolo{kih metoda Klini~ko-biohemijs ki rad iz imunologije Klini~kobiohemijske interpretacije: Klini~kobiohemijske interpretacije u hematologiji Klini~kobiohemijske interpretacije u endokrinologiji Klini~kobiohemijske interpretacije u gastroenterologiji Klini~kobiohemijske interpretacije u nefrologiji Klini~kobiohemijske interpretacije u neuropsihijatriji Klini~kobiohemijske interpretacije u onkologiji Klini~kobiohemijske interpretacije u pedijatriji Klini~kobiohemijske interpretacije u reanimaciji. bikarbonati. izgled. mokra}na kiselina. ukupna kiselina fosfataza. Odre|ivanje sadr`aja izoenzima laktat dehidrogenaze. LDL-holesterol. 2. urobilin.^etvrtak. K. Obavlja se na medicinskom fakultetu u ukupnom trajanju od 1 mjesec. ureja. Op}i specijalisti~ki sta` 1. transudati. glukoza. hemijska analiza `u~nih kamenaca. eritrociti (svje`i i blijedi). sulfati. – komunikacijske vje{tine. hemoglobin. mokra}na kiselina. proba sa gvajakom. tehni~kim karakteristikama. izgled. Mg. Feces: boja. Fe. kreatinin. masti. – promocija zdravlja. – upravljanja sistemom. primjeni i odr`avanju razli~itih vrsta laboratorijskih. a-amilaza. krv. pipetiranju sa razli~itim vrstama obi~nih i automatskih pipeta. pH. mogu}nostima rada. ukupni aceditet. pregled sediment. molaritet krvi. fizi~ke hemije i instrumentalnih analiza 2 mjeseca U toku prakti~nog rada specijalizant se obu~ava da pravilno mjeri volumene i mase sa razli~itim instrumentima. joni Na. kristali. urina. Obu~ava se razli~itim manuelnim tehnikama i kori{}enju automatskih analizatora. paraziti. 5-HIAA. pravljenju razli~itih puferskih smje{a. Specijalisti~ki sta` iz op}e klini~ke biohemije 12 mjeseci U toku rada specijalizant se obu~ava osnovnim principima rutinskog klini~ko-biohemijskog rada. 7. – etika i propisi. kreatin kinaze i alkalne fosfataze. ukupni. joni Na. intenzivnoj terapiji i parenteralnoj ishrani Bolni~ki odjel hematologije Bolni~ki odjel nuklearne medicine SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH 1 mjesec Broj 17 – Strana 37 Bolni~ki laboratorij za imunolo{ka ispitivanja 10 mjeseci 1 mjesec 3 mjeseca Bolni~ki odjel endokrinologije 1 mjesec Bolni~ki odjel gastroenterologije 1 mjesec Bolni~ki odjelnefrologije 1 mjesec Bolni~ki odjeli neurologije i psihijatrije Bolni~ki odjel onkologije 1 mjesec 1 mjesec Bolni~ki odjel pedijatrije 1 mjesec Bolni~ki odjel anesteziologije i reanimacije 1 mjesec Teorijska i prakti~na nastava na fakultetu (9 mjeseci) iz osnovne teorijske nastava iz oblasti op}e i klasi~ne biohemije. aldolaza. izolaktat dehidrogenaza. pravljenju rastvora odre|ene pH vrijednosti i mjerenju pH vrijednosti rastvora sa razli~itim instrumentima i pH-metrima. Tako|e. Obu~ava se da pravilno koristi. skrob. 2. urobilinogen. pH vrijednosti. @eluda~ni sok: organolepti~ki pregled. pregled sedimenta. proteini. U toku prakti~nog rada specijalizant se upoznaje sa strukturom i organizacijom klini~ko-biohemijske slu`be ili odjeljenja. elektroforeza proteina. serum plazma: volumen krvi. elektroforeza proteina. holesterol. laktat. Klini~ko-biohemijsko kori{}enje radioimunolo{kih metoda 1 mjesec Specijalizant radi mjesec dana u Laboratoriji (Odeljenju) za Nuklearnu medicinu. fosfati. – sposobnost sticanja i preno{enja znanja. albumin. fluorimetara i denzitometara. acetilholinesteraza. aspartataminotransferaza. A. obu~ava se razli~itim tehnikama filtriranja i dijalize. atomskih spektralnih analizatora i potenciometara sa jon-selektivnim elektrodama za odre|ivanje razli~itih jona u biolo{kim materijalima. mucin. glukoza. Duodenalni sok: organolepti~ki pregled. pregled sedimenta. azot iz ureje (BUN). pH vrijednost. kolorimetara. Teorijski i prakti~ni rad iz statistike 1 mjesec Specijalizant se obu~ava kori{}enju statisti~kih metoda i testova i njihovoj primjeni u obradi laboratorijskih rezultata. `u~ne boje. krv. kao i kori{}enje ra~unara u statisti~koj obradi rezultata. ureja. u nastavnim turnusima (ljetni i zimski semestar) po planu koji utvr|uju navedeni fakulteti. ukupni lipidi. Mjerenje aktivnosti enzima seruma: alkalna fosfataza. krvi. primjeni i odr`avanju razli~itih aparatura za elektroforezu i razli~itim vrstama elektroforeza. molalitet. diamino oksidaza. spektrofotometara. bakterije. Urin: volumen za 24 sata. piruvat kinaza. odnosno institutu i drugim zdravstvenim ustanovama (27 mjeseci) koji obuhvata: 1. Cl. leuzinamino peptidaza. kosistencija. U toku prakti~nog rada specijalizant se obu~ava da pravilno i samostalno radi sve rutinske biohemijske analize koje se rade u Biohemijskoj laboratoriji zdravstvene ustanove u koju je upu}en: Krv. Tako|e. izgled. ukupni proteini. spektrofluorimetara. kreatin kinaza. mlije~na kiselina. boja. K. Mg. boja. Cl. slobodna i vezana HCL. 5-nukleotidaza. K. hemoglobin. UVODNI DIO OSNOVNA TEORIJSKA NASTAVA 1 mjesec Osnovna teorijska nastava se provodi iz oblasti: – dono{enje klini~kih odluka. izgled. hemoglobin. piruvat. leukociti. vitamini. lipoprotein lipaza. Cl. plamenih fotometara. U toku prakti~nog rada specijalizant se obu~ava osnovnim principima kori{}enja radioaktivnih suspstanci . cilindri. specijalizant se obu~ava da pravilno i samostalno radi sve biohemijske analize koje se rade u laboratoriji. bolirubin. Ca. laktat dehidrogenaza. direktni i indirektni bilirubin. razli~itim aparatima za hromatografiju i vrstama hromatografije. mioglobin. preparacionih i ultra-centrifuga. ukupni urobilin. Ca. a-hidroksibutirat dehidrogenaza. Benze-Jones-ov protein. aminopeptidaza. benzidinska proba. proteini. mokra}na kiselina. mukopolisaharidi. titrabilna kiselost. metodologijama i tehnikama rada i postoje}om opremom. Prakti~ni stru~ni rad na klinici. 2011. Cu. HDL-holesterol. sinovijalne te~nosti i znoj: volumen. VMA. Sediment urina: epitelne }elije. butirilholinesteraza. boja. Eksudati. Obu~ava se i pravilnom kori{}enju. joni Na. pH. fibrinogen. ketonska tela. mi{i}na vlakna. mogu}nostima rada. . trigoliceridi. hemoglobin. pravljenju rastvora razli~itih koncentracija. fostor. katalaza. krv.152-holesterol. hemoglobin. glutamiltranspeptidaza. glukoza. `u~ne kiseline. – timski rad. kreatinin. Teorijski i stru~ni rad iz odabranih poglavlja hemije. 4.

kao i klini~ko-biohemijskih analiza koje su od zna~aja u dijagnostici malignih oboljenja. Posebna pa`nja je usmerena na pravilno tuma~enje i zna~aj dobijenih rezultata pojedinih klini~ko-biohemijskih analiza. polu`ivotu trajanja radioaktivnosti. antidepresivi. Klini~ko-biohemijske interpretacije u gastroenterologiji 1 mjesec Specijalizant se obu~ava osnovnim principima laboratorijskog rada u gastroenterologiji. U toku prakti~nog rada specijalizant se obu~ava osnovnim principima imunohemije. zna~aj i pravilno tuma~enje laboratorijskih rezultata razli~itih tumorskih markera. Klini~ko-biohemijske interpretacije: 1. Posebna pa`nja je usmjerena na savla|ivanje mikro-metoda izrade klini~kobiohemijskih analiza koje se koriste u pedijatriji. bojenje preparata razmaza krvi. egzokrinog pankreasa i gastrointestinalnog trakta. Specijalizant se teorijski i prakti~no obu~ava odre|ivanju terapijskih koncentracija pojedinih lijekova u krvi.radioaktivnih supstanci. Posebna pa`nja je usmerena na teorijski i prakti~ni zna~aj kompletne hemijske analize urina i prepoznavanje elemenata u sedimentu urina. anti-epileptici. kao i molekularnim mehanizmima sinteze.Broj 17 – Strana 38 SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH ^etvrtak. samostalnom izvo|enju specifi~nih imunohemijskih analiza. Posebna pa`nja je usmerena na zna~aj i pravilno tuma~enje rezultata pojedinih klini~ko-biohemijskih analiza likvora i prepoznavanju celularnih elemenata u sedimentu likvora u dijagnostici funkcionalnih i infektivnih oboljenja mozga. B. Klini~ko-biohemijske interpretacije u neuropsihijatriji 1 mjesec U toku prakti~nog rada specijalizant se obu~ava zna~aju pojedinih klini~ko-biohemijskih analiza u dijagnostici razli~itih neurolo{kih oboljenja. Specijalizant se obu~ava savremenim svatanjima biohemije i patobiohemije neurohumoralne regulacije i korelacije. Tako|e. U toku prakti~nog rada specijalizant se obu~ava da pravilno i samostalno radi brojenje krvnih elemenata. Specijalizant se teorijski i prakti~no obu~ava zna~aju i pravilnom izvo|enju specifi~nih i ciljanih klini~ko-biohemijskih analiza u funkcionalnoj dijagnostici razli~itih patolo{kih stanja i oboljenja u gastroenterologiji. fluorimetrijske i hromatografske tehnike. U toku Specijalizant se obu~ava osnovnim principima laboratorijskog rada u oblasti hematologije. 4. pravilnoj pripremi pacijenata za izvo|enje testova i pravilnom tuma~enju dobijenih rezultata. prepoznavanje elemenata na razmazu. specijalizant se obu~ava savremenim shvatanjima biohemije i patobiohemije. serumu. kao i pravilnom tuma~enju dobijenih rezultata hormonskih analiza. Tako|e. 6. Specijalizant se u toku prakti~nog rada obu~ava osnovnim principima i tehnikama imuno-hemijskih analiza. kao i pravilnoj interpretaciji dobijenih rezultata. zna~aju pojedinih hematolo{kih analiza za funkcionalnu dijagnostiku i terapiju razli~itih patolo{kih stanja i oboljenja i pravilnom tuma~enju dobijenih rezultata hematolo{kih analiza. samoza{titi i za{titi radnog prostora. pravilnoj pripremi pacijenata za izvo|enje testova i pravilnom tuma~enju dobijenih rezultata. Teorijski i prakti~no se obu~ava kori{}enju supstanci razli~ite radioaktivnosti (alfa. Klini~ko-biohemijski rad iz imunologije 1 mjesec Specijalizant radi mjesec dana u specijalizovanoj laboratoriji za imunolo{ka istra`ivanja. Specijalizant se teorijski i prakti~no obu~ava izvo|enju razli~itih funkcionalnih testova koji se koriste u dijagnostici pojedinih psihijatrijskih oboljenja. Specijalizant se teorijski i prakti~no obu~ava izvo|enju razli~itih funkcionalnih testova i klirensa koji se koriste u funkcionalnoj dijagnostici bubre`nih oboljenja. neophodnoj pripremi biolo{kog materijala i razli~itim rastvorima koji se koriste za poja~anje radioaktivnosti). Klini~ko-biohemijske interpretacije u onkologiji 1 mjesec Specijalizant se teorijski i prakti~no obu~ava analiti~kim postupcima i zna~aju pojedinih klini~ko-biohemijskih analiza u dijagnostici i terapiji razli~itih malignih oboljenja. kao i pravilnom tuma~enju dobijenih rezultata. 7. plazmi. na~inu ~uvanja 153 . 7. U toku prakti~nog rada specijalizant se obu~ava da pravilno i samostalno uzima uzorke krvi. Specijalizant se upoznaje sa razli~itim funkcionalnim testovima koji se koriste u dijagnostici gastroenergolo{kih oboljenja. spektrofluorimetrijske. U toku prakti~nog rada specijalizant se obu~ava da pravilno i samostalno mjeri sadr`aj pojedinih hormona i/ili njihovih metaboliteta u krvi. `u~nih puteva. lu~enja i djelovanja hormona. Klini~ko-biohemijske interpretacije u nefrologiji 1 mjesec Specijalizant se teorijski i prakti~no obu~ava analiti~kim postupcima i zna~aju pojedinih klini~ko-biohemijskih analiza u dijagnostici razli~itih patolo{kih stanja i oboljenja bubrega i urinarnog trakta. zna~aju pojedinih analiza hormona i/ili njihovih metabolita u funkcionalnoj dijagnostici i terapiji razli~itih pato-endokrinolo{kih stanja i oboljenja. pravljenje razmaza krvi. u kvantitativnom odre|ivanju razli~itih parametara u ispitivnimbiolo{kim materijalima. Specijalizant se upoznaje sa razli~itim funkcionalnim testovima koji se koriste u dijagnostici endokrinolo{kih oboljenja. Tako|e. zna~aju pojedinih klini~kobiohemijskih analiza u funkcionalnoj dijagnostici i terapiji razli~itih patolo{kih stanja i oboljenje jetre. 4. 2011. Klini~ko-biohemijske interpretacije u hematologiji 3 mjeseca 3. hematopoeze i hemostaze. Specijalizant se teorijski i prakti~no obu~ava da samostalno mjeri sadr`aje pojedinih hormona i/ili njihovih metaboliteta u razli~itim biolo{kim materijalima koriste}i spektrofotometrijske. pravilnoj pripremi pacijenata za izvo|enje testova i pravilnom tuma~enju dobijenih rezultata. Klini~ko-biohemijske interpretacije u pedijatriji 1 mjesec Specijalizant se obu~ava da samostalno radi sve klini~kohemijske analize koje se koriste u funkcionalnoj dijagnostici razli~itih sistemskih oboljenja kod djece. Posebna pa`nja je usmjerena na pravilno kori{}enje radioimunolo{kih tehnika i enzimskih imunolo{kih tehnika u mjerenju sadr`aja hormona i/ili njihovih metabolita u razli~itim biolo{kim materijalima. neuroleptici. obra|uje i ~uva uzorke krvi za izvo|enje hematolo{kih analiza. 3. upoznaje se sa aparatima koji se koriste u mjerenju radioaktivnog raspada (broja~i. beta i gama zra~enje). prepoznavanju patolo{kih elemenata na razmazu. 2. izvo|enje biohemijsko-hematolo{kih analiza i izvo|enje specifi~nih funkcionalnih testova hemostaze. specijalizant se prakti~no obu~ava hemijskoj analizi konkremenata iz urinarnog trakta i zna~aju dobijenih rezultata u prevenciji njihovog ponovnog stvaranja. cerebro-spinalnoj te~nosti i tkivima koji se rutinski rade u Laboratoriji za endokrinolo{ke analize u koju je upu}en. zna~aju pojedinih imunohemijskih analiza u dijagnostici i terapiji razli~itih oboljenja i pravilnom tuma~enju dobijenih rezultata. Klini~ko-biohemijske interpretacije u endokrinologiji 1 mjesec Specijalizant se obu~ava osnovnim principima laboratorijskog rada u endokrinologiji. urinu. Posebna pa`nja je usmerena na prakti~no odre|ivanje. pravilnoj pripremi pacijenata za izvo|enje testova i pravilnom tuma~enju dobijenih rezultata. . a koji su od zna~aja zbog svog uskog terapijskog indeksa: joni litijuma. prvenstveno radioimunohemijskih analiza (RIA). 5.

– promocija zdravlja. – komunikacijske vje{tine. Specijalizant se na odjeljenju upoznaje i obu~ava da dijagnostikuje metaboli~ke poreme}aje u urgentnim stanjima. reanimaciji i intenzivnoj terapiji. reanimaciju i intenzivnu terapiju. – Termalno lije~enje kod bolesti probavnog aparata – Termalno lije~enje kod bolesti respiratrnog aparata Prakti~na obuka 42 mjeseca Higijena. 4. 8. – etika i propisi. 2011. intenzivnoj terapiji i parenteralnoj ishrani 1 mjesec Specijalizant radi mjesec dana na Odjeljenju za urgentna stanja. tuma~enju dobijenih rezultata i primeni odgovaraju}e terapije. Tako|e. u nastavnim turnusima (ljetni i zimski semestar) po planu koji utvr|uju navedeni fakultet. Obavlja se na medicinskom fakultetu u ukupnom trajanju od 1 mjesec.balneologije 5 mjeseci Teoretska nastava se organizuje na Medicinskom fakultetu i obuhvata sljede}e teme: – Biolo{ki efekti i mehanizmi djelovanja klimatskih lije~enja – Biolo{ki efekti i mehanizmi djelovanja termalnog lije~enja – Laboratorijska dijagnostika vezana za biolo{ke efekte termalnog lije~enja – Socijalno-medicinski aspekti bolesti iz klimatskotermalne oblasti. izboru najadekvatnijih biohemijskih i hematolo{kih analiza. – timski rad. – Terapeutske indikacije klimatskog lije~enja.^etvrtak. obu~ava se da pravilno interpretira dobijene rezultate u smislu dijagnostikovanja razli~itih metaboli~kih poreme}aja i metaboli~kih mana i terapije istih. Specijalizant se teorijski i prakti~no obu~ava izvo|enju razli~itih funkcionalnih testova koji se koriste u dijagnostici pojedinih metaboli~kih poreme}aja i uro|enih metaboli~kih mana. primjeni i pravilnom odre|ivanju sastava parcijalne i totalne parenteralne ishrane u odnosu na vrstu metaboli~kih poreme}aja i osnovnog oboljenja. Specijalizant se tako|e obu~ava zna~aju. U toku prakti~nog rada. Tako|e. epidemiologija i zdravstveno zakonodavstvo 3 mjeseca – pojmovi preventivne i rehabilitacione medicine – primjenjena epidemiologija – higijena i ekologija termalnih i klimatskih lje~ilista Fiziopatologija i op}e klini~ko lije~enje bolesti iz termalno-klimatske oblasti 11mjeseci – primijenjena fiziopatologija 3 mjeseca – interna medicina 3 mjeseca – primjenjena farmakologija 1 mjesec – biolo{ki efekti i mehanizmi djelovanja termalnog lije~enja 4 mjeseca Strukturalna morfologija i primjena sredstava za termalno lije~enje 7 mjeseci – Hidrogeologija 20 dana – Hemijske i hemijsko-fizi~ke osobine mineralnih voda i drugih sredstava za termalno lije~enje 20 dana – struktura i klasifikacija sredstava za termalno lije~enje 1 mjesec – mikrobiologija sredstava za termalno lije~enje 20 dana – tehnike primjene sredstava za termalno lije~enje 4 mjeseca Socijalna medicina 3 mjeseca – programiranje i organizacija zdravstveno-termalnih usluga – socijalno-medicinski aspekti bolesti iz termalno.klimatske oblasti – zakonodavstvo o mineralnim vodama u mjestima za termalno-klimatsko lije~enje . Klini~ko-biohemijske interpretacije u reanimaciji.balneologije Zavod za javno zdravstvo Higijena. hematolo{ke i toksikolo{ke analize koje se koriste u dijagnostici i terapiji urgentnih stanja. Hematolo{ke i Toksikolo{ke laboratorije u odnosu na organizaciju rada i potrebe odjeljenja. specijalizant se upoznaje sa organizacijom rada Biohemijske. Teoretska nastava iz oblasti medicinske hidrologije .osnovna teorijska nastava Teoretska nastava iz oblasti Medicinski fakultet medicinske hidrologije . – sposobnost sticanja i preno{enja znanja. SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 17 – Strana 39 prakti~nog rada specijalizant se obu~ava i specifi~nim tehnikama uzimanja biolo{kog materijala kod djece (krv. specijalizant se obu~ava da samostalno radi sve biohemijske. – Na~ini kori{tenja termalnog lije~enja – Tehnike primjene sredstava termalnog lije~enja – Hitna medicinska pomo} u termalnoj praksi – Fiziokineziterapija i rehabilitacija u hidrolo{koj praksi – Instrumenti i sredstva za krenohidrokineziterapijsko lije~enje – Interna medicina. urin).osnovna teorijska nastava 1 mjesec Osnovna teorijska nastava se provodi iz oblasti: – dono{enje klini~kih odluka. reanimaciji.BALNEOLOGIJA Vrsta specijalizacije: OSNOVNA Trajanje specijalizacije : 4 godine /48 mjeseci/ PLAN SPECIJALIZACIJE [IRA TEMATSKA OBLAST MJESTO TRAJANJE OBAVLJANJA STA@A MJESECI Medicinski fakultet 1 5 3 7 11 3 3 10 Fizikalna medicina 2 3 Teoretski dio . – Primjena sredstava termalne terapije u pneumolo{koj oblasti – Rehabilitacione metode kod hipokineti~kog sindroma – Gojaznost i termalno Iije~enje – Termalna terapija kod bolesti `u~nih puteva – Termalno Iije~enje kod bolesti metabolizma – Termalno lije~enje kod bolesti lokomotomog aparata – Termalno lije~enje kod bolesti metabolizma. 7. intenzivnoj terapiji i totalnoj parenteralnoj ishrani. – Termalizam kao socijalna pojava – Procjena bakteriolo{ke ~isto}e termalnih voda – Mikrobiologija sredstava termalnog lije~enja – Sredstva na raspolaganju u centrima za termalno lije~enje – Sredstva za lije~enje i termalne ustanove: referentna normativa – Struktura i klasifikacija sredstava za termalno lije~enje. – upravljanja sistemom. epidemiologija i zdravstveno zakonodavstvo Strukturalna morfologija i primjena sredstava za termalno lije~enje Fiziopatologija i op}e klini~ko lije~enje bolesti iz termalno-klimatske oblasti Bioklimatologija Socijalna medicina Krenoterapija iz internisti~ke oblasti Fizikalna medicina Krenoterapija iz drugih specijalisti~kih oblasti Zavod za javno zdravstvo PROGRAM SPECIJALIZACIJE Uvodni dio . obradi i ~uvanju uzetog biolo{kog materijala. MEDICINSKA HIDROLOGIJA .

Seminari u specijalisti~kom radu A3 . specijalizant treba da ovlada znanjima i vje{tinama iz ove oblasti polaganjem kolokvija i izradom seminarskih radova. 2011. 7. te kori{tenje tih sredstava i IT u svrhu za{tite zdravlja stanovni{tva. Prakti~ni dio treninga se provodi na Katedri za medicinsku informatiku. . MEDICINSKA INFORMATIKA Vrsta specijalizacije: OSNOVNA Trajanje specijalizacije : 3 godine /36 mjeseci/ PLAN SPECIJALIZACIJE [IRA TEMATSKA OBLAST Teoretski dio U@A TEMATSKA OBLAST MJESTO OBAVLJANJA STA@A Medicinski fakultet Katedra za medicinsku informatiku TRAJANJE MJESECI 12 Osnovna teorijska nastava Prema programu 1 11 24 Hardver i softver za medicinare Katedra za medicinsku informatiku Zdravstveni zavodi za javno informacioni sistemi zdravstvo Zdravstvena edukacija zavodi za javno zdravstvo Zdravstvena statistika zavodi za javno zdravstvo Medicinska zavodi za javno dokumentaristika zdravstvo Informacijske Katedra za tehnologije u medicinsku informatiku zdravstvu Medicinska Katedra za elektronika medicinsku informatiku Kvalitet i upravljanje Agencija za kvalitet i sistemom kvaliteta akreditaciju u zdravstvu u Federaciji Bosne i Hercegovine i zavodi za javno zdravstvo 4 4 2 2 4 4 A1 . – promocija zdravlja. UVODNI DIO Uvodni dio . diskusije sa mentorom A2 . CPU. u nastavnim turnusima (ljetni i zimski semestar) po planu koji utvr|uju navedeni fakulteti. 4. – timski rad. Nakon provedene edukacije.Diskusije i demonstracije sa supervizorom B3 .Broj 17 – Strana 40 SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH ^etvrtak.Rad u nau~noistra`iva~kim projektima Ukupan edukativni program: Nastavni predmet 1. Obavlja se na medicinskom fakultetu u ukupnom trajanju od 1 mjesec. – upravljanja sistemom. Poslije zavr{ene edukacije specijalizant treba da izradi seminarske radove i polo`i kolokvij. (50% sati) (30% sati) (20% sati) Bioklimatologija 3 mjeseca – primjenjena meteorologija i klimatologija – biolo{ki efekti i mehanizmi djelovanja klimatskog lije~enja – terapeutske indikacije klimatskog lije~enja Krenoterapija iz internisti~ke oblasti 10 mjeseci – termalno lije~enje kod bolesti probavnog aparata 4 mjeseca – termalno lije~enje kod bolesti lokomotomog aparata 2 mjeseca 1 mjesec – termalno lije~enje kod bolesti metabolizma – termalno lije~enje kod bolesti kardio-vaskularnog aparata 1 mjesec – termalno lije~enje kod bolesti respiratornog aparata 1 mjesec – termalno lije~enje kod bolesti urinamog aparata 1 mjesec Fizikalna medicina 2 mjeseca – Fizio-kineziterapija i rehabilitacija u hidrolo{koj praksi Krenoterapija iz ostalih specijalisti~kih oblasti 3 mjeseca 20 dana – termalno lije~enje kod dermatolo{kih bolesti 20 dana – termalno lije~enje kod ginekolo{kih bolesti – termalno lije~enje kod otorinolaringolo{kih bolesti 20 dana 20 dana – termalno lije~enje u gerontologiji 10 dana – termalno lijecenje u pedijatriji Mjesto obavljanja i bli`i sadr`aj prakti~ne obuke }e odrediti voditelj programa specijalizacije. uz minimiziranje tro{kova zdravstvenih usluga i zadovoljstvo korisnika.Individualno u~enje u Centru Prakti~na nastava Du`ina trajanja prakti~nog dijela je 24 mjeseca: B1 . M) – Klasifikacija ra~unarskih sistema – Obrada i pohranjivanje podataka u ra~unarima – Programska podr{ka – Osnovni programski jezici i gotovi programski paketi – Proceduralno i neproceduralno programiranje Teoretski dio treninga se provodi na Katedri za medicinsku informatiku.Obuka u Centru za Medicinsku informatiku B2 . Provjera znanja Evaluacija znanja i vje{tina specijalizanta provest }e se nakon apsolviranja svakog predmeta odbranom seminarskog rada po izboru mentora i kolokvijem iz svake oblasti. – komunikacijske vje{tine. – etika i propisi. Teoretska nastava iz oblasti medicinske informatike prema sljede}em programu: – Hardver i softver za medicinare – Zdravstveni informacioni sistemi – Zdravstvena edukacija – Zdravstvena statistika – Medicinska dokumentaristika – Informacijske tehnologije u zdravstvu – Medicinska elektronika – Kvalitet i upravljanje sistemom kvaliteta HARDVER I SOFTVER ZA MEDICINARE Prakti~na i teoretska edukacija iz ove oblasti traje 6 mjeseci U toku edukacije iz ovog djela programa specijalizant treba da savlada sljede}e sadr`aje: – Arhitektura ra~unarskih sistema (U/I.Predavanja. Medicinska informatika Teoretski 12 mjeseci Prakti~ni 24 mjeseca (50% sati) (30% sati) (20% sati) Ukupno 36 mjeseci Prakti~ni dio treninga 2 2 NASTAVNI PROGRAM Teoretska nastava Du`ina trajanja teoretskog dijela je 12 mjeseci: Cilj programa specijalizacije: Program specijalizacije medicinske informatike ima za cilj da educira doktore medicine kako bi ovladali znanjima i vje{tinama u~enja uz pomo} savremenih tehni~kih sredstava. – sposobnost sticanja i preno{enja znanja.osnovna teorijska nastava 1 mjesec Osnovna teorijska nastava se provodi iz oblasti: – dono{enje klini~kih odluka.

3. Nakon provedene edukacije. 7. 3. Prakti~ni dio treninga se provodi u zavodima za javno zdravstvo. INFORMACIJSKE TEHNOLOGIJE U ZDRAVSTVU Prakti~na i teoretska edukacija iz ove oblasti traje 6 mjeseci U toku edukacije iz ovog djela programa specijalizant treba da savlada sljede}e sadr`aje: – Teorija informacija – Teorija organizacije. Nakon provedene edukacije. ZDRAVSTVENA EDUKACIJA Prakti~na i teoretska edukacija iz ove oblasti traje 3 mjeseca U toku edukacije iz ovog djela programa specijalizant treba da savlada sljede}e sadr`aje: – Klasi~ni oblici zdravstvene edukacije – Cjelo`ivotna zdravstvena edukacija – Simulacije i multimedija – Ra~unari u istra`ivanjima – Telematika i u~enje na daljinu (DL.2. Prakti~ni dio treninga se provodi u zavodima za javno zdravstvo. Prakti~ni dio treninga se provodi na Katedri za medicinsku informatiku. Prakti~ni dio treninga se provodi na Katedri za medicinsku informatiku. KVALITET I UPRAVLJANJE SISTEMOM KVALITETA Prakti~na i teoretska edukacija iz ove oblasti traje 3 mjeseca U toku edukacije iz ovog djela programa specijalizant treba da savlada sljede}e sadr`aje: Definicija sistema kvaliteta . 3. organizacija kao kibernetski sistem – Zdravstvena organizacija u mre`nom okru`enju – Novi koncept zdravstvene organizacije i uticaj razvoja IT na organizacioni sistem – Komunikacioni procesi – Telematika u medicini – Internet u medicini i zdravstvu – Uticaj razvoja informacionih tehnologija na informacioni sistem i procese odlu~ivanja – Rein`injering poslovnih procesa zdravstvene organizacije Teoretski dio treninga se provodi na Katedri za medicinsku informatiku. Nakon provedene edukacije specijalizant treba da ovlada znanjima i vje{tinama iz ove oblasti polaganjem kolokvija i izradom seminarskih radova. ZDRAVSTVENI INFORMACIONI SISTEMI Prakti~na i teoretska edukacija iz ove oblasti traje 6 mjeseci U toku edukacije iz ovog djela programa specijalizant treba da savlada sljede}e sadr`aje: – Definicije i pojmovi ZIS-a – Organizacija zdravstvenog informacionog sistema – Prikupljanje podataka – Obrada podataka – Arhiviranje podataka – Kori{tenje podataka i informacija – Klasifikacija zdravstvenih informacionih sistema – Standardizacija u medicinskoj informaci Teoretski dio treninga se provodi na Katedri za medicinsku informatiku. specijalizant treba da ovlada znanjima i vje{tinama iz ove oblasti polaganjem kolokvija i izradom seminarskih radova. Nakon provedene edukacije specijalizant treba da ovlada znanjima i vje{tinama iz ove oblasti polaganjem kolokvija i izradom seminarskih radova.^etvrtak.7. Nakon provedene edukacije specijalizant treba da ovlada znanjima i vje{tinama iz ove oblasti polaganjem kolokvija i izradom seminarskih radova: 3. MEDICINSKA DOKUMENTARISTIKA Prakti~na i teoretska edukacija iz ove oblasti traje 6 mjeseci Edukacija iz ove oblasti fokusirat }e se na sljede}im metodskim jedinicama: – Definicija medicinske dokumentaristike – Klasifikacije i standardi – Dokumentacija i evidencija u zdravstvu Medicinski zapis Statisti~ka istra`ivanja kao izvor podataka za medicinsku dokumentaciju i evidenciju – Priprema podataka za obradu na ra~unaru – Odre|ivanje kategorija odgovora – Unos podataka i postlogi~ka kontrola – Statisti~ka obrada i analiza podataka – Postupak istra`ivanja – Pretpostavke za primjenu statisti~kih metoda – Pregled statisti~kih postupaka – Svrstavanje podataka – Jednosmjerna tabulacija – Grafi~ko prikazivanje distribucije frekvencija – Jednostavnija analiza dviju varijabli – Testiranja – Principi medicinske dokumentacije i evidencije – Trendovi razvoja Teoretski dio treninga se provodi na Katedri za medicinsku informatiku. Nakon provedene edukacije.Distance Learning) Teoretski dio treninga se provodi na Katedri za medicinsku informatiku. 3. 4. SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH – – Broj 17 – Strana 41 Svi seminarski radovi biti }e pregledani i ocijenjeni od strane mentora i {efa Katedre i predstavljat }e dokumentaciju kandidata na Katedri za medicinsku informatiku Medicinskog fakulteta.6. ZDRAVSTVENA STATISTIKA Prakti~na i teoretska edukacija iz ove oblasti traje 3 mjeseca Edukacija iz ove oblasti fokusirat }e se na sljede}im metodskim jedinicama: – Nau~na metoda u statisti~kim istra`ivanjima – Metoda uzoraka – Analiza i interpretacija podataka – Sastavljanje izvje{taja o rezultatima statisti~kih istra`ivanja – Mjesto i uloga ra~unara u statistici – Aplikativna zdravstvena statistika Teoretski dio treninga se provodi na Katedri za medicinsku informatiku.4.8. 3. 2011. Prakti~ni dio treninga se provodi u zavodima za javno zdravstvo. specijalizant treba da ovlada znanjima i vje{tinama iz ove oblasti polaganjem kolokvija i izradom seminarskih radova: 3. MEDICINSKA ELEKTRONIKA Prakti~na i teoretska edukacija iz ove oblasti traje 3 mjeseca U toku edukacije iz ovog djela programa specijalizant treba da savlada sljede}e sadr`aje: – Komunikacijska elektronika – Dijagnosti~ka elektronika – Trendovi u razvoju medicinske elektronike Teoretski dio treninga se provodi na Katedri za medicinsku informatiku.5. specijalizant treba da ovlada znanjima i vje{tinama iz ove oblasti polaganjem kolokvija i izradom seminarskih radova. Prakti~ni dio treninga se provodi u zavodima za javno zdravstvo. 3.

konsultiranja s kolegama na nau~nim skupovima i prezentiranje nau~nih radova u sklopu trajnog medicinskog usavr{avanja. ~uvanje povjerljivosti informacija.te njihovom svakodnevnom upotrebom. MEDICINSKA MIKROBIOLOGIJA S PARAZITOLOGIJOM Vrsta specijalizacije: osnovna Trajanje specijalizacije. Specijalizanti trebaju shvatiti pojam osiguranja i kontrole kvalitete. Originalan na~in razmi{ljanja i kriti~ka procjena objavljenih radova su va`ni da bi specijalizant. te u edukaciji ostalih stru~njaka iz podru~ja bolesti uzrokovanih mikroorganizmima – sudjelovati u istra`ivanjima i razvoju iz podru~ja mikrobiolo{ke biopatologije. Cilj je da specijalizant stekne iskustvo s obzirom na na~in odr`avanja sastanaka. Prakti~ni dio treninga se provodi u Agenciji za kvalitet i akreditaciju u zdravstvu u Federaciji Bosne i Hercegovine i zavodima za javno zdravstvo. Standardi za sisteme upravljanja kvalitetom i serija standarda ISO . 7. specijalizant treba da ovlada znanjima i vje{tinama iz ove oblasti polaganjem kolokvija i izradom seminarskih radova. – upravljanja sistemom. 4. TEME O UPRAVLJANJU KAO DIO OSNOVNOG PROGRAMA SPECIJALIZACIJE Upravljanje Aspekti upravljanja . Medicinski mikrobiolog treba biti osposobljen za: – dati ljekarsko mi{ljenje o dijagnozi. Sticanje trajnih navika ~itanja. Klini~ki odjeli 6 mjeseci Tokom specijalizacije mikrobiolog treba: . programa za statisti~ku obradu podataka itd. – etika i propisi. sastaviti protokole i odr`avati standarde u laboratoriju – preuzeti odgovornosti voditelja klini~kog mikrobiolo{kog laboratorija – preuzeti brigu o kontroli bolni~kih infekcija – predlo`iti mjere za racionalnu primjenu antibiotika u bolnici i prevenciju bolni~kih infekcija – sara|ivati s dr`avnim nadzornim i javnozdravstvenim slu`bama – sudjelovati u programima specijalizacije iz medicinske mikrobiologije. te u sklopu nje obradom podataka prema odgovaraju}im shemama. Specijalizantima se mo`e dopustiti da kao promatra~i budu prisutni sastancima laboratorijskog osoblja. – Prakti~no znanje dobiveno direktnim upoznavanjem s na~inom rada u laboratoriju. Nadzor i procjena kvalitete Svi specijalizanti trebaju od po~etka biti upoznati s provo|enjem nadzora. Ciljevi Tokom razdoblja od 4 godine specijalizant treba ste}i sljede}a znanja i sposobnosti: – ^injeni~no znanje o bolestima koje uzrokuju mikroorganizmi. pretra`ivanja litrature.Broj 17 – Strana 42 – SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH – ^etvrtak. Specijalizant treba ste}i iskustvo (pod nadzorom) u planiranju rada laboratorija. Po zavr{etku specijalizacije specijalizanti trebaju u potpunosti svladati ova dva navedena podru~ja. kao i implementaciju postupaka za osiguranje i kontrolu kvalitete. Sposobnost komunikacije i upravljanja (menad`menta). dono{enje odluka na lokalnoj razini i va`nost odr`avanja dobrih me|uljudskih odnosa. – komunikacijske vje{tine. specijalizant treba da izradi specijalisti~ki rad na temu koju odredi mentor. planiranje tro{kova laboratorija itd. 2011.osnovna teorijska nastava 1 mjesec Osnovna teorijska nastava se provodi iz oblasti: – dono{enje klini~kih odluka. Ove sposobnosti uklju~uju poznavanje informati~ke tehnologije. te svjestan zakonskih obaveza i mjera koje laboratorij treba zadovoljiti.strate{ko planiranje. bilo individualno. te sudjelovati u redovnom klini~kom nadzoru. – timski rad. – Interpretacijske sposobnosti kako bi na osnovu laboratorijskih podataka mogao stvoriti klini~ki korisno mi{ljenje. Sposobnost obrade podataka kako bi se evaluirale informacije o odgovaraju}oj populaciji dobivene primjenom laboratorijskih postupaka. lije~enju i prevenciji bolesti uzrokovanih mikroorganizmima – nau~ne osnove za laboratorijsku dijagnozu bolesti. sklapanje ugovora s fizi~kim i pravnim osobama i ugovaranje laboratorijskih pretraga koje }e se za njih obavljati. pridonio razvoju ove specijalnosti.osnovna teorijska Medicinski fakultet nastava Klini~ki odjeli Bolni~ka ustanova sa tra`enim odjelima Bakteriologija Mikrobiolo{ki laboratorij Sanitarna mikrobiologija Virusologija Imunologija Parazitologija Mikologija Epidemiologija i obrada podataka Godi{nji odmori Mikrobiolo{ki laboratorij zavoda za javno zdravstvo Mikrobiolo{ki laboratorij Mikrobiolo{ki laboratorij Mikrobiolo{ki laboratorij Mikrobiolo{ki laboratorij zavodi za javno zdravstvo TRAJANJE MJESECI 1 6 17 1 6 6 3 3 1 4 – – – – Iskustvo u istra`ivanju i razvoju. te razviti sposobnosti potrebne za vo|enje laboratorija. priprema poslovnog plana.baze podataka. koje }e omogu}iti odabir metoda koje najbolje odgovaraju klini~kom problemu. te sudjelovanje na stru~nim sastancima klini~ara i patologa. te upotrebu baza podataka. u nastavnim turnusima (ljetni i zimski semestar) po planu koji utvr|uju navedeni fakulteti. Specijalizante treba poticati na sudjelovanje na odgovaraju}im kursevima o upravljanju koje }e odr`avati profesionalni predava~i. Informati~ka tehnologija i komunikacijske sposobnosti Od samog po~etka specijalizant se treba upoznati s osnovnim aspektima kompjuterizacije laboratorija . Internet itd. te drugim sastancima lokalnog tipa. – promocija zdravlja. – sposobnost sticanja i preno{enja znanja. Nakon zavr{ene edukacije. . sastancima voditelja laboratorija. Obavlja se na medicinskom fakultetu u ukupnom trajanju od 1 mjesec.9000 – Uvo|enje sistema kvaliteta u zdravstvenu organizaciju – Na~ela upravljanja kvalitetom Teoretski dio treninga se provodi na Katedri za medicinsku informatiku. O~uvanje zdravlja i sigurnost Od samog po~etka specijalizant treba biti u potpunosti upoznat sa svim aspektima o~uvanja zdravlja i sigurnosti u laboratoriju. Poznavanje svih mjera za o~uvanje zdravlja i sigurnosti u laboratoriju. 48 mjeseci (4 godine) Plan specijalizacije: [IRA TEMATSKA MJESTO OBLAST OBAVLJANJA STA@A Uvodni dio . te biti upoznati s principima vanjske kontrole kvalitete. Nakon provedene edukacije. bilo kao ~lan tima. PROGRAM SPECIJALIZACIJE Uvodni dio . – Naglasak treba staviti na va`nost sticanja klini~kog iskustva i multidisciplinarnosti.

U tom kontekstu va`no je znati za koje mikroorganizme i u kojim klini~kim slu~ajevima je potrebna produ`ena inkubacija. znati izvoditi i interpretirati testove minimalne inibitorne koncentracije (MIK) i minimalne baktericidne koncentracije (MBC) kada je to potrebno. Biti upoznat s postoje}im referalnim centrima. te javljati preliminarne rezultate obrade ako su primjenjivi s obzirom na daljnji tok lije~enja bolesnika. kao i testove za brzu dijagnostiku. laboratorijskog pribora. Ispitivanja antimikrobnih lijekova Po zavr{etku specijalizacije mikrobiolog treba: znati izvoditi testiranja osjetljivosti izolata na antibiotike koriste}i uobi~ajenu tehniku disk . poznavati automatizirane. Specijalizant treba biti upoznat s metodama kontrole. mikrobiolog treba znati: izvoditi testove za identifikaciju naj~e{}ih patogena. izvoditi ispitivanja antimikrobnih lijekova koriste}i biolo{ke i automatizirane metode.: velike vizite. kao i dijelovima op}e populacije koji zahtijevaju posebne mjere za kontrolu infekcija. biti upoznat s bolni~kim odjelima. itd. uklju~uju}i analizu koristi s obzirom na tro{ak. kao i unutarnju kontrolu tih postupaka Obraditi naj~e{}e vrste uzoraka. pravilnim rukovanjem uzorcima i kontaminiramin predmetima (npr. te kako ovaj rizik svesti na najmanju mogu}u mjeru. mikrobiolog treba: ste}i iskustvo u rje{avanju problema kontrole infekcija. te ih pravilno upotrebljavati principe mnogostruke identifikacijske tehnologije. specijalizant treba biti upoznat s osnovnim mjerama sigurnosti u laboratoriju (za{titna odje}a i higijena). sara|ivati s medicinskom sestrom za kontrolu bolni~kih infekcija u obavljanju njenih svakodnevnih obaveza. transporta (uklju~uju}i transportne podloge). Mikroskopiranje Po zavr{etku specijalizacije. mikrobiolog treba biti upoznat sa: postupcima za siguran transport uzoraka ili kultura unutar zdravstvene ustanove.) tamo gdje takvi odjeli postoje. uklju~uju}i atmosferske uslove. 4. dekontaminaciju i kontrolu protoka zraka. i fluorescentnim mikroskopom. prikazi slu~ajeva. te poznavati ostale tehnologije ispitivanja osjetljivosti. preuzimanja. latex aglutinaciju. fazno . identifikacije i dokumentiranja za sve vrste uzoraka. infektivna klinika. Dijagnostika tuberkuloze Po zavr{etku specijalizacije mikrobiolog teba znati: osnovna na~ela dijagnostike tuberkuloze. mikrobiolog treba znati: principe mikroskopiranja s mikroskopom sa svijetlim poljem. brze metode dostupne u medicinskoj mikrobiologiji. 2011. U~estvovati na sastancima koji slu`e edukaciji kao npr. kao i u edukaciji svih . uklju~uju}i komercijalno dostupne testove. principe identifikacijskih podloga. te ih izdvojiti u svrhu dobivanja ~iste kulture neophodne za daljnju obradu. Poznavati postupke pripreme podloga za op}u upotrebu. Po zavr{etku specijalizacije. poznavati dostupne referalne centre za daljnju identifikaciju uklju~uju}i serotipizaciju.^etvrtak. ELISA. kao i u~inke na na~in rada i broj osoblja u laboratoriju. te opasno{}u koja postoji pri nastanku aerosola i postupcima prilikom nezgoda kod kojih do|e do prosipanja zaraznog materijala. izvoditi rutinske tehnike bojanja. te prepoznati mogu}e artefakte. te izvan granica dr`ave trenutno va`e}im mjerama i preporukama za siguran rad u mikrobiolo{kim laboratorijima principima rada u mikrobiolo{kim sigurnosnim kabinetima pri stepenu zaraznosti III. te njihovo podrijeklo. Daljnja obrada kultura Po zavr{etku specijalizacije. razumjeti rezultate ispitivanja antimikrobnih lijekova u odnosu na terapeutski i toksi~ni u~inak na bolesnika. bolnici. Odrediti stepen hitnosti za obradu pojedinih uzoraka. Kontrola infekcija u bolnicama i op}oj populaciji Tokom specijalizacije. odlu~iti o daljnjem testiranju i obradi uzoraka ako je to potrebno. Sterilizacija i dezinfekcija Po zavr{etku specijalizacije mikrobiolog treba znati principe i upotrebu postupaka sterilizacije i dezinfekcije prilikom pripreme podloga.: eza.difuzije i zona inhibicije. upoznat s na~inom rada komisije za kontrolu infekcija na lokalnom i regionalnom nivou. upoznati se sa principima imunoterapije i imunoprofilakse.kontrastnim mikroskopom. Metode kultivacije Po zavr{etku specijalizacije mikrobiolog treba znati: osnovne razlike u metabolizmu me|u mikroorganizmima. osigurati slu`bu i izvan radnog vremena. te sa specijaliziranim odjelima (hematologija. klinika za ko`ne bolesti. Nove tehnologije Po zavr{etku specijalizacije mikrobiolog treba: poznavati va`nije nove tehnologije dostupne u medicinskoj mikrobiologiji. mikroskopom s tamnim poljem. te odlaganja mikrobiolo{kog otpada. Specijalizant treba usvojiti kontinuitet koji postoji kod obrade uzorka (od uzimanja uzorka. preko kultivacije. prepoznati mogu}e patogene me|u kolonijama u mije{anoj kulturi. SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 17 – Strana 43 ste}i iskustvo u bliskoj saradnji s klini~arima kroz svakodnevni rad na klini~kim odjelima. uklju~uju}i i mjere kod posebno zahtjevnih uzoraka. te postupcima za njihovu sigurnu upotrebu. 7. oboga}enih i inhibitornih podloga dostupnih za op}u i specijalnu upotrebu. Pri tome je posebno va`an rad na odjelima kojima je mi{ljenje mikrobiologa od posebne va`nosti (npr: jedinice za intenzivno lije~enje). kao i fenotipizaciju i genotipizaciju. pipeta). Rukovanje s uzorcima Po zavr{etku specijalizacije mikrobiolog treba znati: optimalan na~in uzimanja. poznavati {iroku paletu selektivnih. uklju~uju}i izbijanje epidemija i njihovo suzbijanje. kao i kinetiku rasta na krutim i teku}im podlogama. kao i postupcima za njihovo pakiranje i slanje unutar. te sudjelovanjem u zajedni~kom rje{avanju klini~kih slu~ajeva. poznavati fizikalne uslove rasta mikroorganizama. pa sve do izdavanja kona~nog nalaza). ~uvanja. te treba znati napraviti plan sterilizacije i dezinfekcije u laboratoriju. te prema tome preporu~iti odgovaraju}i na~in doziranja. odjeli za transplantaciju. pregledavati obojene preparate. pedijatrija. Tako|er treba znati koje su osjetljive ta~ke u obradi uzoraka. optimalnu temperaturu. odnosno gdje ovaj kontinuitet mo`e biti naru{en. utemeljene na tehnologiji nukleinskih kiselina (NAT) i monoklonskim protutijelima. Kriti~ki procijeniti potrebu za novim metodama u laboratoriju. te pravilno koristiti njihove usluge. uklju~uju}i i one s fluorescentnim bojama. Bakteriologija 17 mjeseci Specijalizacija iz bakteriologije obuhvata sljede}e u`e oblasti: – Mjere sigurnosti u laboratoriju – Sterilizacija i dezinfekcija – Rukovanje s uzorcima – Mikroskopiranje – Metode kultivacije – Daljnja obrada kultura – Dijagnostika tuberkuloze – Ispitivanja antimikrobnih lijekova – Nove tehnologije – Kontrola infekcija u bolnicama i op}oj populaciji – Upotreba antimikrobnih lijekova – Kontrola kvaliteta – Slu`bena kontrola – Licenca – Upravljanje Mjere sigurnosti u laboratoriju Prije prakti~nog rada u laboratoriju. daljnjeg testiranja. te znati odabrati odgovaraju}u podlogu.

u potpunosti svladati tehniku pretra`ivanja stru~ne i nau~ne literature. Sanitarna mikrobiologija 1 mjesec Po zavr{etku specijalizacije mikrobiolog treba: ste}i iskustvo u javnozdravstvenoj mikrobiologiji osnovne metode dijagnostike mikrobiolo{ke ispravnosti hrane. taksonomija mikroorganizama. pra}enje rezistencije na antibiotike. Ovdje treba uklju~iti i obilazak bolni~ke kuhinje {to ga obavljaju epidemiolozi. transplantiranih bolesnika. principe imunizacije kod virusnih bolesti. Upotreba antimikrobnih lijekova Po zavr{etku specijalizacije mikrobiolog treba znati: empirijsku. treba dobiti uvid u prednosti i nedostatke sistema za obradu podataka. onih koji sudjeluju u kontroli infekcija. hemaglutinacija. te mjere potrebne kod zdravstvenih radnika. NEUROHIRURGIJA Vrsta specijalizacije: osnovna Trajanje specijalizacije. antimikrobni lijekovi. metode spre~avanja razvoja rezistencije. Potrebno je sara|ivati s vode}im osobljem centralne jedinice za sterilizaciju. Imunologija 6 mjeseci U toku specijalizacije specijalizant treba savladati sljede}e nastavne jedinice: Antigeni. kada se za mi{ljenje obratiti parazitologu u referentnom centru. kada se za mi{ljenje obratiti mikologu u referentnom centru. interpretirati rezultate. precipitacija. te njenu pravilnu primjenu. bolni~ke apoteke. epidemiologija zaraznih bolesti njihovo pra}enje i kontrola.: preporuke koje se odnose na MRSA. 7. sudjelovati u nau~nim istra`ivanjima. ste}i iskustvo u pravilnoj obradi uzoraka dobivenih od ustanova zadu`enih za vanjsku kontrolu kvalitete. poznavati osnove informati~ke tehnologije. poznavati osnovne statisti~ke metode. poznavati dostupe tehnologije za prikaz podataka. te metode njihove kontrole. Samostalno u~enje specijalizanta tokom ~itave specijalizacije . direktna i indirektna fluorescencija. Western blot). dezinfekciju. Imunodeficijencije. Posebno se preporu~uje sudjelovanje na kursevima o upravljanju na lokalnom i dr`avnom nivou. upoznati preporuke donesene od pojedinih radnih grupa (npr. te postupak kojim se licenca pribavlja. ELISA test. kao i znati ih primijeniti u klini~kim slu~ajevima i pri istra`ivanju: struktura mikroorganizama. vode i zraka. algoritmi i primjena imunolo{kih laboratorijskih metoda u infektivnoj imunologiji Parazitologija 3 mjeseca Po zavr{etku specijalizacije mikrobiolog treba znati: osnovne dijagnosti~ke metode u parazitologiji. 4. interpretirati rezultate u klini~ke svrhe. biti upoznat sa svim dokumentima donesenim na dr`avnom nivou odnosno nivou bolnice koji se odnose na kontrolu infekcija. Humoralni imunitet. upravljanje osobljem i administrativne poslove. fiziologija i genetika. specifi~ne probleme povezane s imunokompromitiranim bolesnicima. Komplement.Nau~ne osnove medicinske mikrobiologije: Specijalizanti trebaju usvojiti sljede}a znanja. mikrobiolog treba imati osnovna znanja o va`nim aspektima vo|enja laboratorija uklju~uju}i kontrolu finansijskih sredstava. trudnica. upoznavanje sa metodologijom proizvodnje vakcina i seruma. upoznati principe izolacije bolesnika. imunolo{ki sistem i imunost prema infekcijama. 72 mjeseca (6 godina) Plan specijalizacije: [IRA TEMATSKA OBLAST MJESTO OBAVLJANJA STA@A Uvodni dio . ste}i iskustvo u kontroli zaraznih bolesti u op}oj populaciji rade}i s epidemiolozima. specifi~ne probleme povezane s imunokompromitiranim bolesnicima. kada se za mi{ljenje obratiti virusologu u referentnom centru. Kontrola kvaliteta Po zavr{etku specijalizacije mikrobiolog treba znati: razumjeti pojmove kontrole i osiguranja kvalitete. Nespecifi~ni imunitet. Gra|a i svojstva protutijela.op}a teorijska Medicinski fakultet nastava Op}a hirurgija Bolni~ki odjel op}e hirurgije Anesteziologija i intenzivno Bolni~ki odjel lije~enje anesteziologije Neurologija Bolni~ki odjel neurologije Neuropatologija Laboratorij za patologiju Neuroradiologija Radiolo{ki odjle Neuroanatomija Medicinski fakultet katedra za anatomiju Maksilofacijalna hirurgija Bolni~ki odjel maksilofacijalne hirurgije Vaskularna hirurgija Bolni~ki odjel vaskularne hirurgije Dje~ija hirurgija Bolni~ki odjel dje~ije hirurgije Otorinolaringologija Bolni~ki odjel ORL Klini~ka neurohirurgija Bolni~ki odjel neurohirurgije Eksperimentalna neurohirurgija Medicinski fakultet Godi{nji odmori UKUPNO TRAJANJE MJESECI 1 3 3 6 1 ½ 1 ½ ½ ½ 1 47 1 6 72 . RVK. te na klini~kim odjelima. a osobito kompjuterske obrade podataka. njihov na~in djelovanja i mehanizmi rezistencije. poznavati postoje}e protokole za vanjsku kontrolu kvalitete. 2011. ]elijski imunitet. Virusologija 6 mjeseci Po zavr{etku specijalizacije mikrobiolog teba znati: osnovne dijagnosti~ke i odabrane metode u virusologiji. interpretirati rezultate u klini~ke svrhe. upoznati fizikalne i hemijske agense koji se upotrebljavaju u kontroli bolni~kih infekcija. kao i u svrhu kontrole bolni~kih infekcija. kao i u svrhu kontrole bolni~kih infekcija. Epidemiologija i statistika te obrada podataka 1 mjesec Po zavr{etku specijalizacije mikrobiolog treba: poznavati osnovna na~ela epidemiolo{ke metodologije. Licenca Po zavr{etku specijalizacije mikrobiolog mora poznavati zahtjeve koje treba zadovoljiti laboratorij da bi dobio razli~ite vrste licenci. aktivno sudjelovati na stru~nim i nau~nim sastancima i kongresima. mehanizmi obrane doma}ina. kao i ste}i osnovna znanja o potrebi za za{titom podataka. Mikologija 3 mjeseca Po zavr{etku specijalizacije mikrobiolog treba znati: osnovne dijagnosti~ke metode u mikologiji. Upravljanje Po zavr{etku specijalizacije. dijalizu itd). ciljanu i profilakti~ku primjenu antimikrobnih lijekova. Specijalizant tako|er treba sudjelovati u klini~koj kontroli {to ga obavljaju ljekari drugih specijalnosti. te obradu podataka prema tim protokolima. poznavati na~ine na koje mikroorganizmi uzrokuju epidemije. sudjelovati u obilasku klini~kih i ostalih dijelova bolnice u svrhu kontrole infekcija. patogenost mikroorganizama. savladati Imunolo{ke laboratorijske metode (direktna i indirektna aglutinacija. Imunolo{ka preosjetljvost. sudjelovati u kursevima trajnog medicinskog usavr{avanja. klasifikacija i metode tipizacije. Imunost na infekciju. te praonice rublja. kako u klini~ke svrhe tako i u svrhu kontrole bolni~kih infekcija. Slu`bena kontrola Tokom specijalizacije specijalizant treba: razumjeti principe slu`bene kontrole sudjelovati u mikrobiolo{koj slu`benoj kontroli unutar laboratorija.Broj 17 – Strana 44 SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH ^etvrtak.

a potom i umije postaviti pravodobno indikaciju za operacijsko lije~enje. prou~avati i upoznavati se s makroanatomskim humanim preparatima mozga i mo`danih krvnih `ila. zatim mora vladati jednim stranim jezikom. nalaz nuklearne magnetske rezonance. gornje i donje vilice. du`an znati eksplicirati svaki neuroradiolo{ki nalaz odnosno protuma~iti angiogram. – timski rad. NEUROPATOLOGIJA 1 mjesec Tokom jednog mjeseca specijalizant mora nau~iti osnove neuropatolo{ke anatomije {to zna~i da kandidat treba prisustvovati obdukcijama i u~estvovati pri patolo{ko-histolo{koj dijagnostici. Upoznaje se sa postavljanjem i izradom spoljnih i unutra{njih proteza. Obavlja se na medicinskom fakultetu u ukupnom trajanju od 1 mjesec. te ve}im dijelom i mikrohirur{ki operacijski postupak kao i savremenu operacijsku tehniku koja je i dalje u sna`nom zamahu. osnovne elektroencefalografije. To ukupno iznosi do 120 operacija {to bi trebao biti optimum. u nastavnim turnusima (ljetni i zimski semestar) po planu koji utvr|uju navedeni fakulteti. a posebno hirur{ke terapije preloma zigomati~ne kosti. Kona~no specijalizant mora nau~iti izraditi neurolo{ki nalaz i logi~ki ga interpretirati te na osnovu toga dati smjernice za daljnje vrijedne dijagnosti~ke postupke. EKSPERIMENTALNA NEUROHIRURGIJA 1 mjesec Specijalizant mora obaviti na eksperimentalnoj `ivotinji radnje kojima }e ste}i nu`na iskustva za op}i operativni rad. treba se upoznati teorijski i prakti~ki sa stereotaksijskom metodom pristupa pojedinim intrakranijskim tvorbama ili bolesnim procesima. OTORINOLARINGOLOGIJA 1 mjesec Kandidat provodi jedan mjesec kroz koje vrijeme upoznaje nove otorinolaringologije i na~ela operativnog rada u grani~nim podru~jima. U tom dijelu specijalizacije mora upoznati tehniku anastomoza krvnih `ila . 4. NEURORADIOLOGIJA 1 mjesec Neuroradiolo{ka dijagnostika pretrpjela je najvi{e promjena zadnja dva desetlje}a. elektrcmiografije. Upoznaje optimalne termine za intervenciju kod kranio-facijalnih povreda. posebice na relaciji otolo{ko-neurohirur{ke problematike. VASKULARNA HIRURGIJA 15 dana Tokom 15 dana treba se upoznati sa savremenom dijagnostikom organskih procesa arterijskog sistema i s principima operacijskog rada na perifernim krvnim `ilama na arterijama. operacije kompresivnih intrakranijalnih hemoragija. 2011. stoga tokom ovog dijela specijalizacije specijalizant se mora upoznati s topografskom anatomijom glave i vrata. KLINI^KA NEUROHIRURGIJA 46 mjeseci Kandidat mora teorijski ovladati gradivom iz svih podru~ja neurohirurgije: – kraniocerebralne ozljede i njihove posljedice – neuroonkolo{ke hirurgije – cerebrovaskularne hirurgije – dje~je neurohirurgije – hirurgije perifernog i autonomnog nervnog sistema. operacije cerebrovaskularnih anomalija. Neuroradiolog postao je suveren. Kandidat na kraju specijalizacije iz klini~ke neurohirurgije mora imati ispunjen u cijelosti slijede}i operacljski program: – do 20 operacija intrakranijskih tumora – do 25 spinalnih operacija (tumora i degenerativnih bolesti) – do 15 operacija hidrocefalusa i kongenitalnih malformacija spinalnog i kranijalnog podru~ja – 50 raznih drugih operacija: hirur{ki postupci za uklanjanje boli. 7. Pored navedenog operacijskog programa. ORGANIZIRANA TEORETSKA NASTAVA Organizirana nastava odr`ava se u sklopu neurologije i op}e hirurgije po 6 predavanja u turnusu. OP]A HIRURGIJA 3 mjeseca ANESTEZIOLOGIJA I INTENZIVNO LIJE^ENJE SA LABORATORIJSKOM DIJAGNOSTIKOM 3 mjeseca NEUROLOGIJA 6 mjeseci Tokom {est mjeseci ste}i dostatno znanje iz klini~ke neurologije. – komunikacijske vje{tine. NEUROANATOMIJA 2 mjeseca Nije potrebno posebno isticati koliko je znanje neuroanatomije bitno za neurohirurga. a koji kandidat mora obavezno ispuniti. kompjuterski tomogram. a posebice karoti~kim arterijama. Napokon interventna neuroradiologija ~ini je suradnom strukom u dono{enju indikacije za lije~enje nekih intrakranijskih procesa (prete`no vaskularnih). Upoznati se sa savremenim dijagnosti~kim dostignu}ima koja su u svakodnevnoj neurolo{koj praksi. Potrebno je da nau~i granice pouzdanosti mikro i makro dijagnoze. neurofiziologije. engleskim ili njema~kim. MAKSILOFACIJALNA HIRURGIJA 1 mjesec Tokom jednog mjeseca kandidat se osposobljava za samostalno rje{avanje slu~ajeva u oblasti dijagnostike i terapije. ili bolje re}i s takvim znanjem treba konkurisati na konkurs za specijalizaciju iz neurohirurgije. SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 17 – Strana 45 Sadr`aj obuke: UVODNI DIO OSNOVNA TEORIJSKA NASTAVA 1 mjesec Osnovna teorijska nastava se provodi iz oblasti: – dono{enje klini~kih odluka. Neurhirurg je. Dodatno ovim podru~jima neurohirurgije specijalizant mora ste}i znanja iz savremenog informacijskog sistema. U okviru neurohirur{kog operacijskog programa mora svladati klasi~nu operacijsku tehniku. – sposobnost sticanja i preno{enja znanja. Kandidat se upoznaje sa hirur{kim tehnikama i hirur{kim pristupima koji se mogu koristiti kod pristupa na strukturalne lezije prednje lobanjske jame.^etvrtak. odre|enih oboljenja i stanja iz oblasti maksilofacijalne hirurgije. Za specijalizante neurohirurgije ugraditi u program specijalizacije organiziranu nastavu 100 sati godi{nje i to: Neurotrauma 15 sati Tumori CNS 15 sati Dje~ja neurohirurgija 10 sati Spinalna neurohirurgija 10 sati Neuroradiologija 10 sati Neuropatologija 10 sati Neuroonkologija 10 sati . me|utim. – etika i propisi. Tako|er mora se upoznati sa temeljnim principima stereotaksijske neurohirurgije. Temeljno je pri svemu tome da kandidat slijedom racionalnih postupaka {to proizlaze iz ste~enog znanja nau~i. pa u cijelosti i samostalno vodi neuroradiolo{ku dijagnostiku bez direktnog u~e{}a neurohirurga. te dijelom i mikropreparatima zagreba~ke neuroanatomske zbirke. kao i dijagnostiku i terapiju. – promocija zdravlja. DJE^JA HIRURGIJA 15 dana Tokom 15 dana upoznati osobitosti hirur{ke obrade i operacijske tehnike u dje~joj dobi te hirur{ko lije~enje malformacija. – upravljanja sistemom. svladati osnove mikrohirur{ke tehnike i potrebnu manuelnu vje{tinu u toj tehnici. U tom dijelu specijalizacije pa`nju treba obratiti upoznavanju hirur{ke anatomije vrata (traheotomija) te pristupe paranazalnim sinusima (transsfenoidalni pristup).

KLINI^KU NEUROLOGIJU Trajanje 27 mjeseci prema sljede}em planu: Neurolo{ka ambulanta i rad na Klinici 3 mjeseca Specijalizant treba da ovlada vje{tinama uzimanje anamneze. u hitnoj ambulanti i neurolo{kom odjelu specijaliziranom za dijagnostiku i lije~enje cerebrovaskularnih bolesnika. Klini~ka i dijagnosti~ka obrada 20 bolesnika s hitnom neurolo{kom problematikom uz nadzor lije~nika specijaliste. prevencije CVB i rane rehabilitacije pacijenata sa CVB. Ovladava tehnikom lumbalne punkcije i indikacijama za punkciju. nefrologije i/ili vaskularne hirurgije. uz lije~nika specijalistu. Cerebrovaskularne bolesti 6 mjeseci Prijem na Kliniku. uo~avanje klini~kih osobitosti cerebrovaskularnih bolesti. radiologom neurohirurgom i vaskularnim hirurgom u oko 40 bolesnika. da se upozna sa radom u Hitnoj neurolo{koj ambulanti i stekne bazi~na znanja iz urgentnih neurolo{kih stanja. planiranju dijagnostike i terapije. – timski rad. vr{enje svih postupaka reanimacije. Kontinuirano sudjelovanje u hitnoj neurologijskoj probrematici radom u hitnoj neurolo{koj ambulanti. klini~ka obrada. Obavlja se na medicinskom fakultetu u ukupnom trajanju od 1 mjesec. utvr|ivanje mo`dane smrti. Rasprava o uzrocima bolesti i neurolo{koj simptomatici s nadle`nim lije~nikom specijalistom neurologije. 2011. – komunikacijske vje{tine. planiranje dijagnostike i terapije za pacijente sa cerebrovaskularnim bolesti. te u ambulanti za dijagnostiku i lije~enje epilepsije. prou~avanje epilepsijskih modela i genetike epilepsije na odjelu i u ambulantnom radu. – upravljanja sistemom. edukacija na podru~ju detekcije i na~ina korekcije poreme}aja acidobaznog statusa. – Prisustvovanje dijagnosti~kim postupcima neophodnim u postavljanju dijagnoze i defi niranju vrste cerebrovaskularne bolesti Epileptologija 3 mjeseca Rad na odjelu s bolesnicima i rad u neurofiziologijskom laboratoriju Anamneza. Anamneza. Primjena kriterija i pokazatelja klasifikacije vrste i dubine poreme}aja svijesti. sudjelovanje u analizi rezultata nalaza CT-a sa specijalistom boneurologom. – sposobnost sticanja i preno{enja znanja. – konsultacije o specifi~nostima cerebrovaskularne problematike s neurologom i specijalistom interne medicine posebno u pitanjima regulacije arterijske hipertenzije. – prisustvovanje vr{enja pretrage kompjuterizirane tomografije mozga. evaluacija i postupci odr`avanja. Sti~e bazi~na znanja iz Dopler sonografije. Rasprava i primjena novih terapijskih postupaka. dijabetesa i kardiologijskih poreme}aja – uo~avanje indikacije i izvo|enje lumbalne punkcije u cereborovaskularnih bolesnika. Prakti~ne vje{tine: prakti~no savladavanje vje{tine intubacije.Broj 17 – Strana 46 Neurooftalmologija Stereotaksija Nova saznanja iz neurohirurgije NEUROLOGIJA SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH 5 sati 5 sati 5 sati ^etvrtak.osnovna teorijska obuka Klini~ka neurologija U@A TEMATSKA MJESTO TRAJANJE OBLAST OBAVLJANJA MJESECI STA@A Medicinski 1 fakultet Bolni~ki odjel 26 neurologije Neurolo{ka ambulanta i rad na 3 odjelu Intenzivna i 5 poluintenzivna njega Cerebrovaskularne 6 bolesti Epilepsija 3 Demijelinizacione 3 bolesti Neuromuskularne 3 bolesti Ekstrapiramidni 3 poreme}aji 16 Interna medicina Psihijatrija Neurohirurgija Neurootologija Neurooftalmologija Neuroradiologija Bolni~ki odjel interne medicine Bolni~ki odjel psihijatrije Bolni~ki odjel neurohirurgije Bolni~ki odjel ORL Bolni~ki odjel oftalmologije Bolni~ki odjel radiodijagnostik e Bolni~ki odjel pedijatrije Bolni~ki odjel infektologije Bolni~ki odjel fizijatrije Medicinski fakultet anatomija i patologije 3 3 1 1 1 2 2 1 1 Druga podru~ja Dje~ja neurologija Neuroinfektologija Neurorehabilitacija Neuroanatomija i neuropatologija 1 5 Izborno podru~je UVODNI DIO OSNOVNA TEORIJSKA NASTAVA 1 mjesec Osnovna teorijska nastava se provodi iz oblasti: – dono{enje klini~kih odluka. Upoznavanje s aritmogenom epilepsijom i . – etika i propisi. uo~avanje klini~kih manifestacija i osobitosti lije~enja epilepsije u 30 bolesnika s epilepsijom. neurolo{ki pregled 50 do 60 cerebrovaskularnih bolesnika uz pomo} i nadzor nadle`nog lije~nika. kasnije samostalno uz nadzor lije~nika specijaliste. Obrada i klasifikacija bolesnika s epilepsijom na odjelu speeijaliziranom za dijagnostiku i lije~enje epilepsije. radiologije. 7. u nastavnim turnusima (ljetni i zimski semestar) po planu koji utvr|uju navedeni fakulteti. mjerenje povi{enog intrakranijskog tlaka. sudjelovanje u analizi rezultata zajedno sa specijalistom neurologije. – promocija zdravlja. te vo|enju bolesni~ke dokumentacije pacijenata iz oblasti urgentne neurologije. 4. Vrsta specijalizacije: OSNOVNA Trajanje specijalizacije: 4 godine (48 mjeseci) Plan specijalizacije: [IRA TEMATSKA OBLAST Uvodni dio . – angiografska obrada. uo~avanje i postavljanje indikacije za aniografsku obradu. Intenzivna ili poluintenzivna njega 5 mjeseci Specijalizant sti~e znanja o pregledu. pra}enje bolesnika tokom svih dijagnosti~kih postupaka. komatozni bolesnik. Upoznavanje s osnovnim principima klini~kog dijagnosti~kog i terapijskog pristupa hitnom neurolo{kom bolesniku. izvo|enje neurolo{kog pregleda. Sudjelovanje u dijagnosti~kim i terapijskim postupcima.

na~in njihove primjene i samostalno primjenjivanje ljestvice uz kontrolu lije~nika specijalista Diferenciranje demijelinizacijskih bolesti: – multipla skleroza – drugi oblici demijelinizacijskih bolesti – stepenovanje stadija demijelinizacijske bolesti pomo}u EDSS-a – Upoznavanje s dijagnosti~kim postupcima u demijelinizacijskim bolestima – likvorska dijagnostikia i njene karakteristike – imunologijski testovi. Analiziranje EEG-a uz pomo}. vrste. 7. vestibulografije i nistagmografije i usvojiti prakti~ne vje{tine: – pristup ispitivanju vertiginoznih sindroma – dijagnostika i lije~enje Menierove bolesti i sindroma – elektronistagmografi ja. – objektivno-tonometrija i akcelerometrija . nistagmografije i dr. na kardiologiji 1 mjesec i 15 dana na endokrinologiji. kasnije samostalno uz nadzor lije~nika specijalista u 20 bolesnika s epilepsijom i 20 bolesnika s drugim neurolo{kim ispadima.5 mjeseci. EMNG. Dijagnostika neuromuskularnih bolesti s posebnim osvrtom na rad u elektromiografskom laboratoriju. Prepoznati smetnje u razvoju i ocijeniti psihosocijalni razvoj. neurolo{ki pregled 40 bolesnika s ekstrapiramidnom simptomatologijom uz pomo} i nadzor nadle`nog lije~nika u hitnoj ambulanti i neurolo{kom odjelu specijaliziranom za dijagnostiku i lije~enje bolesnika s ekstrapiramidnom simptomatologijom.^etvrtak.rad u laboratoriju uz asistenciju nadle`nog lije~nika Diferenciranje ekstrapiramidnih poreme}aja – hipokinetsko-rigidni sindromi – hiperkinetski sindromi . osobito uvje`bavanje ispitivanja papile o~nog `ivca – prakti~na edukacija perimetrije – prakti~na edukacija ispitivanja i detekcije dvoslika – klini~ka i prakti~ka edukacija ispitivanja i utvr|enja povi{enog intraokularnog tlaka Neuroradiologija 2 mjeseca Upoznati tehnike pojedinih neuroradiolo{kih dijagnosti~kih metoda Dje~ija neurologija 2 mjesec Anamneza neurolo{kih bolesti u djetinjstvu. Elektrodijagnostike epilepsije.evocirani potencijali – neurooftalmologijska dijagnostika Rasprava o uzrocima bolesti i neurolo{koj simptomatici s nadle`nim lije~nikom specijalistom neurologije Pra}enje bolesnika tokom svih dijagnosti~kih postupaka. pra}enje uvo|enja terapije na odjelu te ambulantno uz nadzor lije~nika specijalista. Kvantificiranje ekstrapiramidnih poreme}aja – subjektivno-ocjenskim ljestvicama uz prethodno upoznavanje ocjenskih ljestvica. evoriranih potencijala. uo~avanje klini~kih osobitosti demijelinizacijskih poreme}aja. Demijelinizacione bolesti 3 mjeseca Anamneza. neurolo{ki pregled djeteta. Kvantificiranje demijelinizacijskih bolesti ocjenskim ljestvicama uz prethodno upoznavanje ocjenskih ljestvica. Rad u neurofiziologijskom laboratoriju: Upoznavanje s tehnikom snimanja EEG-a. indikacije za klini~ku primjenu EEGa.distonije – stepenovanje stadija bolesti pojedinih poreme}aja primjerice Parkinsonove bolesti po Hoehnu i Yahru – hepatolentikularna degeneracija Samostalna obrada 20 bolesnika s hipokinetsko rigidnim sindromima i 15 s hiperkinetskim (na odjelu i u ambulanti za ekstrapiramidne bolesti) Samostalna obrada 56 bolesnika uz prikaz klini~ke slike u 40 bolesnika Lije~enje ekstrapiramidnih poreme}aja. prostorne i frekvencijske analize EEG-a. Specijalizant treba da ovlada internisti~kim pregledom te osnovama dijagnostike i lije~enja internisti~kih bolesti. Prisustvovanje vr{enju pretrage kompjuterizirane tomografije mozak MR-a i ostalih dgn. liolter EEC-a. diferencijalno dijagnosti~ke osobitosti. postupaka te sudjelovanje u analizi rezultata naloga sa specijalistom neurologom. Analiza evocirartih potencijala i brain mappinga i drugih neurofiziologijskih postupaka u 20 bolesnika. Neurootologija 1 mjesec Ovladati osnovama audiometrije. magnetske stimulacije. Neuromuskularne bolesti 3 mjeseca Podjela neuromuskularnih bolesti. Organizacija i upoznavanje osnovnih osobina i rukovanja s aparaturom. poreme}ajima neuromuskularne spojnice i primarnim neurogenim poreme}ajem. Lije~enje neuromuskularnih bolesti s posebnim osvrtom na vo|enje imunosupresivne terapije. medikamentozna priprema za hirurgijsku imunosupresiju (timektomija). anamneza i neurolo{ki pregled bolesnika s primarnim mi{i}nim bolestima. uo~avanje klini~kih karakteristika ekstrapiramidnih bolesti. ordiniranje imunosupresivnog postupka plazmaforeze (kod 20 do 30 bolesnika). SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 17 – Strana 47 drugim paroksizmalnim poreme}ajima svijest neepilepti~ke geneze. uo~avanje klini~kih karakteristika u 30 do 40 bolesnika u ambulanti i specijaliziranom odjelu. Ekstrapiramidni poreme}aji 3 mjeseca Anamneza. najprije uz pomo} nadle`nog lije~nika a zatim samostalno uz naknadnu kontrolu i konsultacije. Ste}i bazi~na znanja iz klini~ke neurofiziologije (EEG. Usvojiti indikacije za pojedine dijagnosti~ke postupke i tuma~enje nalaza. U~enje tehnike vremenske. neurokutanih bolesti i kongenitalnih poreme}aja Neuroinfektologija 1 mjesec Ste}i znanje iz oblasti infektivnih bolesti nervnog sistema . neuromi{i}nih bolesti. Ste}i bazi~na znanja iz oblasti epileptologije. neurolo{ki pregled 30 bolesnika s demijelinizacijskom bolesti uz pomo} i nadzor nadle`nog lije~nika u hitnoj ambulanti i neurolo{kom odjelu specijaliziranom za dijagnostiku i lije~enje bolesnika s demijelinizacijskim bolestima. PNG – kraniokorporografija – audiologija i postupci ispitivanja Neurooftalmologija 1 mjesec Ovladati osnovama neurooftalmologije i usvojiti sljede}e prakti~ne vje{tine: – analize o~nog dna. uvjeti snimanja. 4. radiologom i imunologom. Specijalizant mora ovladati diferencijalnom dijagnozom akutnih i hron~nih neurolo{kih bolesti i usvojiti znanja iz razli~itih podru~ja neurologije. brain mappinga. artefakti. na~ina njihove primjene i samostalno primjenjivanje ljestvice uz kontrolu lije~nika specijaliste. videopoligrafije i EEG biotelemetrije u bolesnika s epilepsijom. Indikacije za specijalna snimanja. primjena i njihov zna~aj u dijagnostici demijelinizacijskih bolesti – neurofi ziologijska dijagnostika . EP) i dje~je neurologije. dijagnostikom i terapijom psihijatrijskih poreme}aja i komplikacijama psihofarmakoterapije. DRUGA PODRU^JA 16 mjeseci Interna medicina 3 mjeseca od toga na Intenzivnoj njezi 1. Prikaz primjene i sudjelovanje u primjeni botulinum toksina 2. Psihijatrija 3 mjeseca Ovladati psihijatrijskim pregledom. Neurohirurgija 1 mjesec Upoznati se sa operativnim zahvatima na centralnom i perifernom nervnom sistemu. 2011.

elektrokardiograma.5 mjeseci Zapo~inje sta`iranje iz psihijatrije 1 mjesec Tre}a godina Zavr{ava sta`iranje iz psihijatrije 2 mjeseca Epileptologija 3 mjeseca Dje~ja neurologija 2 mjeseca Neuromi{i}ne bolesti 3 mjeseca Ekstrapiramidni poreme}aji 3 mjeseca ^etvrta godina Demijelinizacione bolesti 3 mjeseca Infektologija 1 mjesec Neurohirurgija 1 mjesec Neurorehabilitacija 1 mjesec Izborno podru~je 5 mjeseci Tokom specijalizantskog sta`a iz oblasti klini~ke neurologije specijalizant je du`an polo`iti sljede}e kolokvije: – Anamneza i neurolo{ki pregled – Dijagnosti~ki postupci u neurologiji – Motorni sistem i senzibilitet – Urgentna stanja u neurologiji – Cerebrovaskularne bolesti – Ekstrapiramidalni poreme}aji – Demijelinizacijske bolesti – Epilepsije – Neuromi{i}ne bolesti – Bolesti ki~menog stuba i ki~mene mo`dine – Glavobolje – Neurodegenerativne bolesti i demencije NUKLEARNA MEDICINA Vrsta specijalizacije: OSNOVNA Trajanje specijalizacije: 4 godine (48 mjeseci) MJESTO TRAJANJE TRAJANJE OBAVLJANJA MJESECI MJESECI STA@A Medicinski fakultet 1 6 Interna medicina Nuklearna medicina Klini~ka medicina Bolni~ki odjel Interne medicine Op}a hirurgija Bolni~ki odjel op}e hirurgije Radiodijagnostika Bolni~ki odjel i radioterapija radiologije Anesteziologija i Bolni~ki odjel intenzivno anesteziologije lije~enje Bolni~ki odjel nuklearne medicine Kardiologija. 1 mjesec kandidat treba obnoviti i pro{iriti znanja i vje{tine klini~ke obrade hirur{kog bolesnika s posebnim naglaskom na mogu}nostima primjene nuklearno-medicinskih metoda u hirurgiji. dozimetriju i za{titu od zra~enja. 7. neuropsihologije i sl). hematologija 3 1 1 1 27 10 Godi{nji odmori 4 Plan specijalizacije Specijalnost nuklearne medicine uklju~uje kori{tenje umjetnih radioaktivnih tvari u in-vivo i in-vitro dijagnostici. – etika i propisi. – komunikacijske vje{tine. cine nefrologija. u nastavnim turnusima (ljetni i zimski semestar) po planu koji utvr|uju navedeni fakulteti. Kandidat se posebno informira o mogu}nostima primjene nuklearno-medicinskih metoda u internoj medicini. testa optere}enja ergometrijom te ultrazvu~nog pregleda srca. lije~enje s otvorenim radionuklidima i tomu komplementarne metode.rad na odjelima: Interna medicina – 6 mjeseci 3 mjeseca kandidat treba obnoviti i pro{iriti znanja i vje{tine klini~ke obrade internisti~kog bolesnika. komplementarne metode kao i druge tehnike koje su u vezi s primjenom nuklearne fizike u medicini. Interne medigastroenterologija. Obavlja se na medicinskom fakultetu u ukupnom trajanju od 1 mjesec. Sta` iz izborne oblasti se mo`e obaviti i u drugom Univerzitetskom centru u zemlji ili inostranstvu uz saglasnost mati~ne ustanove specijalizanta. likvor dijagnostike. Op}a hirurgija – . Neurorehabilitacija 1 mjesec Usvojiti osnove rehabilitacije neurolo{kih bolesti Neuroanatomija i neuropatologija 1 mjesec Ovladati znanjima iz neuroanatomije te osnovama neuropatolo{kih dijagnosti~kih metoda – evaluacija patologije bolesti krvnih `ila na preparatima mozga uklju~uju}i histolo{ke analize – evaluacija patologije degenerativnih bolesti mozga na preparatima mozga uklju~uju}i histolo{ke analize – evaluacija patologije tumora mozga na preparatima uklju~uju}i histolo{ke i citolo{ke analize – evaluacija patologije traume mozga uklju~uju}i histolo{ke analize. Kru`enje po godinama specijalizacije: Prva godina Klinika i hitna neurolo{ka ambulanta 3 mjeseca Neuroanatomija i neuropatologija 1 mjesec Intenzivna njega Klinike za neurologiju 6 mjeseci Intenzivna njega interne klinike 1. ocjenu klini~kih stanja i funkcija. 2011. Bolni~ki odjel endokrinologija. – upravljanja sistemom. cerebrovaskularnih bolesti. Specijalizant sti~e usmjereno znanje iz pojedinih neurolo{kih oblasti (neurofiziologije. – timski rad. – sposobnost sticanja i preno{enja znanja. Program specijalizacije: UVODNI DIO OSNOVNA TEORIJSKA NASTAVA 1 mjesec Osnovna teorijska nastava se provodi iz oblasti: – dono{enje klini~kih odluka. 4.Broj 17 – Strana 48 SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH PLAN SPECIJALIZACIJE [IRA TEMATSKA OBLAST Uvodni dio osnovna teorijska nastava Uvodni dio U@A TEMATSKA OBLAST ^etvrtak. – promocija zdravlja. radiobiologiju. poznavanja laboratorijskih testova. IZBORNO PODRU^JE Ovaj period (5 mjeseci) specijalizant provede rade}i na izbornom podru~ju u dogovoru sa mentorom ili ustanovom za koju specijalizira.5 mjesec Zapo~inje sta`iranje iz podru~ja CVB Druga godina Zavr{ava sta`iranje iz CVB 6 mjeseci Neurooftalmologija 1 mjesec Neuroradiologija 2 mjeseca Neurootologija 1 mjesec Interna klinika (kardiologija i endokrinologija) 1. UVODNI DIO specijalizacije .

dinamiku ispitivanja bubrega (vaskularizacija i ekskretorna funkcija). izvo|enje i interpretaciju postupka. morfolo{ki i funkcijskim ispitivanjem jetre. Vr{i ispitivanje du`ine `ivota eritrocita. lije~enje pleuralnih i peritonealnih efuzija radionuklidima. odre|ivanje terapijskih doza otvorenih izvora radionuklida.Nuklearna endokrinologija Izu~ava {titastu `lijezdu. funkcije l. gastroenterologije.^etvrtak. . klini~ku primjenu radioaktivnacijske analize.plu}a pomo}u DTPA-99m-Tc aerosola 15 (S) Odre|ivanje plu}nog klirensa 10 (S) Ispitivanje ezofagusnog tranzita 10 (S) Otkrivanje i procjena GE refluksa 10 (S) Ispitivanje pra`njenja `eluca 20 (A) Otkrivanje i procjena entero-gastri~nog refluksa 5 (S) Ispitivanje poreme}aja absorpscije vitamina B 12 10 (S) Ispitivanje poreme}aja apsorpscije `u~nih kiselina 5 (A) Otkrivanje Meckelovog divertikuluma 5 (S) Scintigrafija jetre 30 (S) SEPT jetre (i slezine) 20 (A) Hepati~ka radionuklidna angiografija 20 (A) Procena pula krvi u fokalnim lezijama jetre 30 (S) Imunoscintigrafija TU abdomena 20 (S) Leukoscintigrafija . odre|ivanjem protoka krvi kroz jetru. scintigrafijom pankreasa. regionalna pokretljivost miokardnog zida). radioizotopsku limfografiju. nadbubre`ne `lijezde. lije~enje hipertireoze radioaktivnim jodom. . terapijsku aplikaciju. odvajanje slobodnog odvezanog liganda. . radioaktivnim jodom 15 (A+ S) Radionuklidna ventrikulografija 30 (S) Odre|ivanje globalnih i regionalnih ejeks. radioizotopsku angiografiju mozga i ispitivanje mo`danog krvotoka. zna~i procjenu indikacije. urgentnu nuklearnu medicinu. ispitivanje poreme}aja intestinalne resorpscije i tranzita. lije~enje funkcijski aktivnih karcinoma tireoideje radiaktivnim jodom. laboratorijska priprema obilje`enih jedinjenja i tehnika obilje`avanja. in vivo i in vitro. dozimetriju. uzimanje anamneznih podataka. Odgovornost. gonade. obradu rezultata dijagnoznih nuklearno-medicinskih ispitivanja. pravljanje osnovnih rastvora. hematologije. hipofiza. ispitivanje "prvog prolaza" i fiziolo{kih vremenskih intervala (ejekcijska frakcija. kao i/ili emisionu kompjuterizovanu monofotonsku tomografiju (SPET) 10 (S) d` 2 = 20 Test fiksacije radioaktivnog joda u {titastoj `lezdi 20 (S) Scintigrafija {titaste `lijezde pomo}u 99m-Tc 30 (S) Scintigrafija {titaste `lijezde pomo}u 131-J 10 (S) Scintigrafija kore nadbubre`nih `lijezda 10 (A) Dinamska scintigrafija pljuva~nih `lijezda 15 (S) Scintigrafija sr`i nadbubre`nih `lijezda 10 (A) Scintigrafija neuroblastoma i tumora hromafinog tk. frakcija 30 (S) Parametrijski sken srca (amplitudna i fazna analiza) 20 (S) Procena sistolnih i dijastolnih par. ventilacija). pod nadzorom mentora voditelja jedinice ili radili{ta. scintigrafiju sr~anih {upljina i miokarda. radioimunolo{ke metode. kontejneri. 7. scintigrafiju. . . znaci za dijagnosti~ke postupke procjenu indikacije. scintigrafiju kostiju i zglobova. dinamska ispitivanja (plu}na cirkulacija. Katalog znanja i ve{tina Priprema i pode{avanje gama scintilacione kamere za funkciona i/ili. kontrola kvaliteta) i radi sa mjernim sistemima In vivo (stati~ka i dinami~ka mjerenja. detekcijom heterotopije `eluda~ne sluznice. patofiziologijom kao i principima terapije oboljenja i poreme}aja iz oblasti kardiologije. paratireoidne `lijezde. tehnika rada s kalibratorom doza. scintigrafiju plu}a. interpretaciju i prikazivanje scintigrafskih nalaza. EDUKACIJA IZ KLINI^KE MEDICINE 10 mjeseci Upoznavanje i detaljno ovladavanje tehnikom fizikalnog pregleda i dijagnosti~kim postupcima.Rukovanje radioaktivnim izotopima Prakti~no se obu~ava za rukovanje radioaktivnim izotopima. . slezine i dr. postavljanje indikacije za terapijsku primjenu radionuklida. pra}enje efekata izotopske terapije. testove. elucija generatora. te~ni scintilacijski broja~i). tromoscintigrafiju. Specijalizant prou~ava specijalni dio klini~ku. . odre|ivanje efektivnog protoka krvi i glomerulske filtracije. placenta). 4. primenu radioimunolo{kim metodama.-perf. voditelja jedinice i radili{ta. izvr{iti minimalno 300 razli~itih in-vivo dijagnosti~kih i minimalno 90 terapijskih nuklearno-medicinskih postupaka. Osposobljava se za vo|enje dokumentacije. 2011.Ostale grane nuklearne medicine Upoznaje metode detekcije tumora. Obra|uje podatke pomo}u ra~unara.k. (Tl-201) 30 (S) "Njashout" krive 30 (S) SPET miokardiografija 10 (A) Perfuziona scintigrafija plu}a 15 (S) Ventilaciona scintigrafija pluga (133-D`e) 10 (A) Odre|ivanje ven. endokrinologije.Nuklearna kardipulmologija Upoznaje kvantitativnu selektivnu kardioangiografiju. 10 (A) Scintigrafija paratireoidnih `lijezda 10 (A) Lije~enje hipertireoidizma radioaktivnim jodom 15 (A + S) Lije~enje toksi~nog adenoma {t. pod nadzorom mentora. hemodinamska ispitivanja. scintigrafija) i in vitro (ru~ni i automatski gama broja~i. . SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 17 – Strana 49 Radiologija i radioterapija 1 mjesec – kandidat treba obnoviti i pro{iriti znanja i vje{tine radiolo{ke obrade bolesnika te terapije zatvorenim izvorima zra~enja. nefrologije. za{titu od zra~enja i pra}enje bolesnika koji primaju terapijsku dozu. Za terapijske postupke odgovornost. 20 (S) Radionuklidna moikardiografija 40 (S) Analiza stres-redistribucionih scint. morfolo{kih i dinamskih ispitivanjem bilijarnog sistema. ali pod nadzorom. pedijatrijsku nuklearnu medicinu.Neuronuklearna medicina Upoznaje metode: scintigrafiju mozga.Nuklearna nefrologija Prou~ava radiorenografiju i scintigrafiju bubrega. Upoznaje se sa ispitivanjem in vivo i radioimunolo{kim ispitivanjima drugih endokrinih `lijezda (endokrini pankreas. odnosno dijagnosti~ku nuklearnu medicinu. `l.Za{tita od zra~enja Sprovodi mjere za za{titu od zra~enja: pripremanje dijagnoznih i terapijskih doza za oralnu i parenteralnu aplikaciju. scintigrafiju i SPET 10 (S) d` 4 = 40 Kontrola rada gama scintilacione kamere 5 (S-A) Izbor aplikativnih programa za obradu podataka iz gama kamere za funkciona i/ili hemodinamska ispitivanja. ispitivanjem vitamina B. Radi u radioimunolo{koj laboratoriji: (pripremanje liganda i vezuju}ih supstancija. radioizotopsku scisternografiju. primjenom radioimunolo{kih metoda. .Nuklearna gastroenterologija Upoznaje se sa ispitivanjem pljuva~nih `ljezda i `eluca. Upoznaje se ferokinetikom. Anesteziologija i intenzivno lije~enje 1 mjesec – kandidat treba obnoviti i pro{iriti klini~ka znanja i posebno prakti~ne vje{tine koje su potrebne u hitnim stanjima.Nuklearna hematologija Upoznaje odre|ivanje zapremine krvi.indeksa i vremena 10 (S) Ventilaciona scint. inkubiranje. EDUKACIJA U JEDINICAMA NUKLEARNE MEDICINE 27 mjeseci Tokom 28 mjeseci rada u jedinicama nuklearne medicine kandidat mora odgovorno. administraciju. primjenu radioimunolo{kih metoda. pregled bolesnika. lije~enje policitemije radioaktivnim fosforom. leukocita i trombocita. ispitivanje periferne cirkulacije. scintigrafiju.

Obavlja se na fakultetima zdravstvenog usmjerenja u ukupnom trajanju od 1 mjesec.i krvnih sudova (graftovi) 5 (A) Sekvencijalna HBS 20 (S) Dinami~ka HBS 30 (S) Radiorenografija pomo}u 131-J-OIH. Tako|er. Asistencije kod konvencionalne operacije ablacije retine. tumore i plasti~nu i rekonstruktivnu hirurgiju Odjel za uveitis Kabinet za vidno polje 8 17 4 4 3 U@A TEMATSKA OBLAST MJESTO TRAJANJE TRAJANJE OBAVLJANJA MJESECI MJESECI STA@A Medicinski fakultet 1 5 2 ½ ½ ½ ½ ½ ½ 6 2 1 1 1 6 3 3 UVODNI DIO OSNOVNA TEORIJSKA NASTAVA 1 mjesec Osnovna teorijska nastava se provodi iz oblasti: – dono{enje klini~kih odluka. Asistencije kod vitreoretinalne hirurgije pomo}u silikon- 2 2 1 . Implantacija intraokularnih le}a (10 operacija). . Biomikroskopija panfunduskopom. – sposobnost sticanja i preno{enja znanja. – komunikacijske vje{tine. Stra`nji segment oka 11 mjeseci Tokom specijalisti~kog sta`a na stra`njem o~nom segmentu. plazme i eritrocita 20 (S) Nuklearna angiografija mozga 10 (S) Odre|ivanje regionalnog protoka krvi kroz mozak 10 (A) Perfuziona scintigrafija mozga 20 C OFTALMOLOGIJA Vrsta specijalizacije: OSNOVNA Trajanje specijalizacije: 4 godine (48 mjeseci) PLAN SPECIJALIZACIJE [IRA TEMATSKA OBLAST Uvodni dio osnova teorijska obuka Op}i dio Op}a hirurgija Bolni~ki odjel op}e hirurgije ORL Bolni~ki odjel ORL Maksilofacijalna Bolni~ki odjel hirurgija MFH Neurohirurgija Bolni~ki odjel neurohirurgije Plasti~na Bolni~ki odjel hirurgija plasti~ne hirurgije Neurologija Bolni~ki odjel neurologije Interna medicina Bolni~ki odjel (Reumatologija i interne medicine Endokrinologija) Oftalmolo{ka ambulanta Bolni~ki odjel oftalmologije Odjel za prednji segment Odjel i Kabinet za glaukom Odjel za traumatologiju Odjel za orbitu. 2011. 4. – etika i propisi.rad na odjelima: Bolni~ki odjel op}e hirurgije Bolni~ki odjel ORL Bolni~ki odjel MFH Bolni~ki odjel neurohirurgije Bolni~ki odjel plasti~ne hirurgije Bolni~ki odjel neurologije Bolni~ki odjel interne medicine (Reumatologija i Endokrinologija) 5 mjeseci 2 mjeseca ½ mjeseca ½ mjeseca ½ mjeseca ½ mjeseca ½ mjeseca ½ mjeseca Ambulanta sa pokusom vida Prednji segment oka Prednji segment oka 17 mjeseci Tokom specijalisti~kog sta`a na prednjem o~nom segmentu specijalizanti moraju izvr{iti sljede}e operacione zahvate: Ekstrakapsularna ekstrakcija katarakte (20 operacija). Asistencija kod glaukomskih operacija. prot. Konzervativno lije~enje glaucoma. ali svakako trebaju kod njih asistirati. . Asistencije kod vitreoretinalne hirurgije. efek. Biomikroskopija Goldmannovom prizmom. YAG laser kapsulotomije.orbite 5 (S). Glaukom: Dijagnostika glaukoma.intestinuma i kolona 10 (S). . . – timski rad. 7.Broj 17 – Strana 50 SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Kabinet za kontaktne le}e Stra`nji segment oka Odjel i kabinet za retinu te Kabinet za elekroretinografij u Odjel za neurooftalmologi ju Kabinet za fluoresceinsku angiografiju Kabinet za ultrazvuk Kabinet za laser Dje~ji odjel Odjel za dje~iju oftalmologiju Kabinet za strabologiju Bolni~ki odjel oftalmologije Bolni~ki odjel oftalmologije ^etvrtak. OP]I DIO specijalizacije . trebaju biti upoznati s kompliciranim dijagnosti~kim postupcima: Indirektna oftalmoskopija. Gonioskopija. u nastavnim turnusima (ljetni i zimski semestar) po planu koji utvr|uju navedeni fakulteti. – promocija zdravlja. 99m-TC-DTPA ili 99m-Tc-MAG3 30 (S) Radiorenografija sa odre|ivanjem brzine glomerulske filtracije GFR 99m-Tc-DTPA 30 (S) Radiorenografija sa odr. – upravljanja sistemom. Tonometrija i tonografija. 1 11 . Asistencije operacije katarakte. zbog vrlo slo`ene vitreoretinalne patologije i traume specijalizanti ne mogu samostalno vr{iti operacijske zahvate.kostiju i zglobova 10 (S). plazme (ERPF) 20 (S) Radiorenografija sa stimulisanjem diureze 15 (S) Radionuklidni kaptoprilski test 15 (S) Scintigrafija skeleta (parcijalna i celog tela) 20 (S) Scintigrafija slezine 20 (S) Odre|ivanje du`ine eritrocita 20 (S) Ispitivanje ferokinetike 10 (A) Odre|ivanje du`ine `ivota trombocita 10 (A) Odre|ivanje zapremine krvi. Asistencije kod laserskih operacija glaucoma.abdomena 20 (S). ren. Asistencija keratoplastike.

– gonioskopija. – skijaskopija. – direktna i indirektna oftalmoskopija.asistencije OP]A HIRURGIJA Vrsta specijalizacije: OSNOVNA Trajanje specijalizacije: 4. Konzervativno lije~enje strabizma (vje`be na koordinatoru. Strabologija 3 mjeseca Dijagnosti~ki postupci kod strabizma. dakriocistografija). sinoptoforu. 7. verruca i dr. – komunikacijske vje{tine.5 godine (54 mjeseci) PLAN SPECIJALIZACIJE [IRA U@A TEMATSKA TEMATSKA OBLAST OBLAST Uvodni dio osnovna teorijska nastava Op}i uvodni dio Op}a hirurgija Bolni~ki odjel op}e hirurgije Anesteziologija Bolni~ki odjel i reanimacija anestezije Bolni~ki odjel Dijagnostika (Mikrobiolo{ka mikrobiolo{ke i i laboratorijska) laboratorijske dg.5 mjesec Stati~ka i kineti~ka perimetrija.asistencija 10 – perforativne povrede 3 – perforativne povrede . Terapijski postupci kod upalnih bolesti oka. – ehosonografija. xanthelasma.). pterygium. – fitovanje kontaktnih le}a.asistencija 10 – vitreoretinalne operacije . Dje~ja oftalmologija 3 mjeseca Asistencije kod operacija kongenitalne katarakte.asistencija 20 – operacije glaukloma . Enukleacija bulbusa 5 operacija. – fluoresceinska angiografija. – adaptometrija. Op}a hirurgija Abdominalna hirurgija Anestezija sa reanimacijom Traumatologija sa ortopedijom Torakalna hirurgija Neurohirurgija Urologija Ginekologija sa aku{erstvo Dje~ja hirurgija Endoskopska hirurgija Plasti~norekons truktivna hirurgija Vaskularna i kardijalna hirurgija Endokrina i Onkolo{ka hirurgija Maksilofacijalna hirurgija ORL hirurgija Bolni~ki odjel abdominalne hirurgije Bolni~ki odjel anestezije Bolni~ki odjel traumatologije Bolni~ki odjel torakalne hirurgije Bolni~ki odjel neurohirugije Bolni~ki odjel urologije Bolni~ki odjel ginekologije Bolni~ki odjel dje~je hirurgije Bolni~ki odjel abdominalne hirurgije Bolni~ki odjel plasti~ne hirurgije 48 20 1 8 2 2 2 1 2 1 MJESTO TRAJANJE TRAJANJE OBAVLJANJA MJESECI MJESECI STA@A Medicinski fakultet 1 5 3 1 1 2 Bolni~ki odjel vaskularne hirurgije Bolni~ki odjel onkolo{ke hirurugije Bolni~ki odjel MFH Bolni~ki odjel ORL Ratna hirurgija Bolni~ki odjel op}e hirurugije 2 2 1 1 1 UVODNI DIO OSNOVNA TEORIJSKA NASTAVA 1 mjesec Osnovna teorijska nastava se provodi iz oblasti: – dono{enje klini~kih odluka. Asistencije kod plasti~ne i rekonstruktivne hirurgije. – dijagnostika bolesti suznih puteva (ispiranje kanala. 4. Asistencije kod operacija probojnih ozljeda oka. SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH – Broj 17 – Strana 51 skog ulja i perfluorkarbona. Asistencije kod operacija tumora vje|a.asistencija 5 – lacerokontuzne rane u podru~ju kapaka i orbite 3 lacerokontuzne rane u podru~ju kapaka i orbite asistencija 10 3 – operacije suznog aparata (dakriocistektomija) – operacije suznog aparata (dakriocistekltomija) asistencije 10 3 – dakriocistorinostomija . Asistencije kod operacije ptoze. Konzervativna terapija neurooftalmolo{kih bolesti. – ispitivanje na dvoslike po Hess-Lankesteru. Asistencije kod operacija orbite. Dijagnosti~ki postupci kod djece s prematurnom retinopatijom. – kori{tenje prizmi. – kompjuterizirana perimetrija i perimetrija po Goldmannu. – odre|ivanje i propisivanje o~ne proteze. – sinoptofor. . – pleoptofor. chordeolum. pleoptoforu i dr. – keratometrija po Javalu. – elektroretinografija. odre|ivanje refrakcije.^etvrtak. 2011. papilom.asistencija 10 – enukleacija 5 – enukleacija .asistencija 10 – trabekulektomija 3 – krioaplikacija kod glaukoma 3 – operacije strabizma 3 – operacije strabizma . – ortopti~ko i pleopti~ko lije~enje. Neurooftalmologija s perimetrijom 1. Asistencija kod vitreoretinalne hirurgije s endokriopeksijom i endolaserskom fotokoagulacijom. . Asistencije kod slo`enih oblika strabizma. – primjena lasera (YAG i Argon).asistencija 20 – eksktrakapsularna ekstrakcija katarakte 3 – fakoemulzifikacija .). – pokus vida i Snellenove tablice. Operacija strabizma 5-10 operacija. – kompjuterizirana refraktometrija. – timski rad. – aplanaciona tonometrija.Operativni zahvati koji su obuhva}eni specijalizacijom – ekstrakapsularna operacija katarakte . cista. Dijagnostika neurooftalmolo{kih bolesti. Plasti~na i rekonstruktivna hirurgija oka i orbita 1 mjesec Mali operativni zahvati na okolini oka i adneksima (chalazion. – lije~enje na eutiskopu i stolnom koordinatoru. Vje{tine koje }e specijalizant savladati u toku specijalizacije: Osposobljavanje i kori{tenje oftalmolo{ke opreme i prosu|ivanjue nalaza potrebnih za dijagnostiku i lije~enje oftalmolo{kih bolesnika: – biomikroskopija. – Ishihara tablice.asistencija 5 – operacijke entropijuma i ektropijuma 10 – operacije entropijuma i ektropijuma . – kolorimetrija.

repozicija hernija. b) Posebni dio: Operacije na ko`i i potko`nom tkivu u poliklini~koj hirurgiji. priprema bolesnika za transport u ve}e medicinske centre. Vaskularna hirurgija: Temelji operacijske tehnike. prepariranje). intervencija kod balanitisa i parafimoze. upoznavanje instrumentarija u urologiji. peritonitis i apscesi trbu{ne {upljine. drena`a toraksa. varikoziteti i posttrombotski sindrom. bolesti anusa i rektuma. temelji dijagnostike bolesti krvnih `ila. ekstenzija preloma. hemostatski zahvati zbog portalne hipertenzije. tuma~enje vrijednosti CVP. ano-rektoskopija. toaleta iritestinalnih stoma. 4. . postavljanje sadrenog zavoja. postavljanje subklavija katetera. intestinalne stome. epidermalni ko`ni transplantati u op}oj hirurgiji. drena`a toraksa-indikacija i izvo|enje. amputacije. uspostavljanje venskog puta. splenektomija-hirur{ka taktika i terapija. ginekolo{ka diferencijalna dijagnostika kod hirur{ke bolesnice.Broj 17 – Strana 52 SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH – – – – – – – – – – – – – – – – – ^etvrtak. operacije `u~nih puteva. nefrektomija indikacija i na~in izvo|enja zbrinjavanje ozljeda mokra}nog mjehura i uretre. hitne operacije na `enskim spolnim organima. bronha i plu}a Resekcija pankreasa i biliopankreati~ne anastomoze Odobrena poglavlja hirur{kih bolesti `u~nih putova Hirur{ka terapija portalne hipertenzije Bolesti tankog i debelog crijeva (dje~ja hirurgija 2 sata) Bolesti anusa i rektuma Hirurgija arterija Hirurgija vena Izabrana poglavlja iz dje~je hirurgije za op}eg hirurga Izabrana poglavlja iz urologije za op}eg hirurga Izabrana poglavlja iz ginekologije za op}eg hirurga lzabrana poglavlja iz traumatologije Izabrana poglavlja iz plasti~ne hirurgije Izabrana poglavlja iz mikrohirurgije i terapije limfedema – Hirurgija {ake – Izabrana poglavlja iz onkologije i hemoterapije za op}eg hirurga – Izabrana poglavlja iz anesteziologije za op}eg hirurga – Izabrana poglavlja iz radiologije za op}eg hirurga – Izabrana poglavlja iz ultrazvu~ne dijagnostike za op}eg hirurga. blokada interkostalnih `ivaca. odr`avanje homeostaze intravenskom nadoknadom. Obavlja se na medicinskom fakultetu u ukupnom trajanju od 1 mjesec. ileus. hemoseparacije i autotransfuzije. `ivaca. hitni zahvati na jetri i `u~nim putevima. {ivanje rana. tromboembolektomija i {av krvne `ile. upoznavanje tehnika elektrostimulacije srca i potpore cirkulacije. akutni abdomen. prelomi rebara i komplikacije. repozicija luksacija. intravensko kaniliranje. vrste rane i zarastanje rane. Kardijalna hirurgija: Upoznavanje tehnike ekstrakorporalne cirkulacije. hitne osteosinteze. Vrijeme za izvodjenje nastave: U poslednja dva semestra specijalizacije. intubacija. preoperativna priprema i postoperativna njega. hitne operacije u op}oj hirurgiji. postavljanje nazogastri~ne sonde. traheotomija. fizikalno-dijagnosti~ki testovi u vaskularnoj hirurgiji. postavljanje zavoja. Op}i uvodni dio u trajanju od 5 mjeseci obuhvata organiziranu nastavu kao i rad na odjelima: Op}a hirurgija 3 mjeseca Anesteziologija i reanimacija 1 mjesec Dijagnostika (Mikrobiolo{ka i laboratorijska) 1 mjesec Organizirana nastava 100 sati godi{nje Ukupan broj 400 sati nastave Od broja sati nastave predaje se: 200 sati – od glavnog mentora 200 sati – na klinikama Nastava predavana od mentora dijeli se na: a) op}i dio b) posebni dio a) Op}i dio: Asepsa i antisepsa. ozljede tetiva i {ake. Urologija: Temeljne urolo{ke pretrage i dijagnosti~ke tehnike. plu}a i medijastinuma – Hirur{ka terapija priro|enih i ste~enih bolesti srca – Ozljede srca i velikih krvnih `ila – Bolesti jednjaka i dijafragme (dje~ja hirurgija 3 sata) Hirur{ka terapija bolesti gastroduodenuma Transplantacijska hirurgija Resekcijska terapija u hirurgiji jetre Ozljede traheje. Vje{tine kojima kandidat treba ovladati u toku specijalisti~kog sta`a iz op}e hirurgije Vje{tine koje kandidat usvaja od glavnog mentora i saradnika: Anamneza i status hirur{kog bolesnika. drena`a prsi{ta. reanimacija. anamneza i status vaskularnog bolesnika. Na svako poglavlje otpada 7 sati nastave. tamponada nosa. instrumentarij i proteze u vaskularnoj hirurgiji.reanimacija. dijagnostika i terapija {oka . dijagnostika i komplikacije preloma. repozicija prijeloma. antikoagulaciona terapija. pristupi na srcu i zbrinjavanje ozljeda srca. Plasti~no-rekonstruktivna hirurgija: Procjena ozljede tetiva. u nastavnim turnusima (ljetni i zimski semestar) po planu koji utvr|uju navedeni fakulteti. traheostomija. pravila asepti~kog rada. dojen~eta i starijeg djeteta kod kongenitalnih i ste~enih bolesti. ginekolo{ki pregled palpatorno. Nastava predavanja na klinici sastoji se od odabranih poglavlja specijalne hirurgije za op}eg hirurga. upoznavanje s traumatolo{kim instrumentima i implantatima. upotreba monitora i respiratora. upoznavanje tehnike i primjene hemodilucije. davanje klizme. 7. infekcije u hirurgiji. kateterizacija i suprapubi~ka drena`a mokra}nog mjehura. upoznavanje temeljnih odrednica transplantacije organa. mjesta ligature magistralnih arterija. traheostomija. algoritam obrade urolo{kog bolesnika. osiguravanje diureze hirur{kim postupkom. temelji dijagnostike akutnih okluzija arterija i vena. preoperativna priprema i postoperativna njega i monitonog hirur{kog bolesnika. punkcije tjelesnih {upljina. upotreba instrumentarija. satne diureze i krvnog mjerenja krvnog pritiska. procjena vitaliteta ko`nih re`njeva. temelji hirur{ke tehnike (otvaranje i zatvaranje. indikacije i na~in izvo|enja kraniotomije-neurohirur{ka hemostaza. postoperativne komplikacije u op}oj hirurgiji. digitorektalni pregled. anamneza i status hirur{kog bolesnika. konzervativno lije~enje preloma i temelji osteosinteze. osiguravanje venskih puteva. algoritam dijagnostike u Op}oj hirurgiji postavljanje indikacije za operaciju i temelji hirur{ke taktike. odre|ivanje optimalnog vremena za operaciju tipi~nih i naj~e{}ih bolesti dje~je dobi. kateterizacija mokra}nog mjehura. hernije dje~je dobi. sterilizacija. postavljanje elasti~no-kompresivnog zavoja. operacijska taktika bolesti gastroduodenuma. cistoskopija. – sposobnost sticanja i preno{enja znanja. koniotomija. postavljanje `elu~ane sonde. hemostaza. Vje{tine koje kandidat usvaja u toku specijalizacije po pojedinim u`im specijalnostima op}e hirurgije: Traumatologija: Rukovanje ekstenzijskim stolom i traumatolo{kim pomagalima. kongenitalne malformacije u hitnoj hirurgiji. Anesteziologija: Ventilacija bolesnika na masku. specijalizanti iz svih ustanova u BiH bili bi obavezni odslu{ati nastavu u nekom Klini~kom centru. 2011. hernije. Procjena op}eg i lokalnog stanja ope~enog. urolo{ka endoskopija. – etika i propisi. pristupnika arterije i vene. Nastava se izvodi u Klini~kim ustanovama = 200 sati. obrada hitnog hirur{kog bolesnika. incizije i drena`e. krvarenja iz probavnog trakta. – upravljanja sistemom. Dje~ja hirurgija: Hirur{ki status novoro|en~eta. akutni pankrealitis. postupak s politraumatizirarkim bolesnikom. perkutana cistostomija. transfuzija krvi kod hirur{kih bolesnika. Nastavne cjeline: – Hirurgija endokrinih `lijezda – Hirurgija dojke – Hirur{ke bolesti pleure. bolesti crvuljka. – promocija zdravlja. prva pomo} kod krvarenja. lije~enje opekotina.

rekonstruktivna/. urodinamika i drugo. osteosinteze kostiju {ake i prstiju 2. Ovladati urgentnim stanjima u dijagnosti~kim i operativnim metodama povreda mekih tkiva. operacijski pristup na gu{tera~u 2. kateterizaciji. osteosinteze patele 1. prema Programu klinike u kojoj specijalizira. i njihova kombinacija/hirurgija. trahoestomija. TNM sistem/ekstenzitet tu. palijativna. operacije na jetri svinje 3. adjuvantna. osteosinteze distalnog kraja femura 1. vaskularne hirurgije. podru~ja urgentne neurohirurgije. endokrina terapija. osteosinteze ru~nog zgloba 1. Specijalizant mora sudjelovati i aktivno u~estvovati u konzilijumu o mukltidisciplinarnom lije~enju malignih bolesti Traumatologija i ortopedija 8 mjeseci U toku specijalisti~kog sta`a u Traumatolo{kom odjelu. urologije. Gastroenterologija sa endoskopskom hirurgijom 1 mjesec Specializant mora obaviti sljede}e endoskopske poretrage: Endoskopska pretraga Ezofagogastroduodenoskopija Injekcijska skleroterapija pri krvarenju iz gornjih i donjih parija d. osteosinteze priksimalnog kraja tibije 2. U toku specijalizacije na abdominalnoj hirurgiji. – minimalno invazivnim endoskopskim postupcima. osteosinteze dijafize humerusa 2. asistencije pri laparoskopskoj kolecistektomiji 10. osteosinteze proksinlalnog femura 2. osteosinteze dijafize femura 1. Broj i vrsta obaveznih operacijskih zahvata koje kandidat treba samostalno izvr{iti: osteosinteze klju~ne kosti 2. osteoslnteze dijafize potkoljenice 2. Histolo{ka verifikacija i tipizacija tumora. torakalne. U toku specijalizacije svaki specijalizant mora obraditi po jednu semestralnu temu u svakom semestru specijalizacije. Sprovodi postoperativno lije~enje i rehabilitaciju. operacijski pristup na suprarenalku 2. hematurija. 7. pri operacijama kralje{nice. osteostnteze lakta (Monteggina.DRUGI SEMESTAR: ''Dijagnostika i terapija ~e{}ih hirur{kih bolesti'' TRE]A TEMA . plastike Achilove tetive 1. pri lije~enju prijeloma. osteosinteze podlaktice 1. op}i principi neurohirur{ke tehnike. 4. dijagnostika bronhoskopijom i uvo|enje fleksibilnog bronhoskopa. operacijski pristupi i instrumentarij u Torakalnoj hirurgiji. retenciji urina. histolo{ki tip/ indikacije za razli~ite na~ine lije~enja. osteosinteze gle`nja 2. uzrocima i terapijskim postupcima rje{avanja . te o operativnoj terapiji. traheotomija 1. SPECIJALIZANTSKE TEME SU: PRVA TEMA . 2011. operacijski pristupi i neurohirur{ki instrumentarij. Urologija 2 mjeseca Specijallizant mora dobiti temeljno teoretsko i prakti~no znanje o diagnosti~kim. temelji neurohirur{ke dijagnostike.trakta Rektoskopija Kolonoskopija Broj 10 5 20 20 Broj i vrsta obaveznih operacijskih zahvata koje kandidat treba samostalno izvr{iti: Vrsta operativnog zahvata apendektomija operacija hernije kolecistektomija biliodigestivne anastomoze koledohotomija resekcija `eluca enterostome resekcija tankog crijeva resekcija debelog crijeva fistula ani operacija hemeroida operacija ileusa operacija perforiranog `elu~anog ulkusa postoperativna kila Hartmanova operacija Jejunostomija Splenektomija Lobektomija lijevog re`nja jetre Nekrozektomija pankreasa Broj 20 15 10 2 3 5 5 3 2 3 7 3 6 3 5 5 3 2 U toku dijela specijalizacije u Endoskopskoj hirurgiji specijalizant provodi: vje`be na fantomu 3. tamponada rektuma. polihemoterapija. kandidat obavezno asistira pri operacijama radi savladavanja op. specijalizant op}e hirurgije treba obavezno asistirati pri sljede}im operativnim zahvatima: Vrsta operativnog zahvata apendektomija herniotomija kolecistektomija resekcija `eluca enterostome operacija analne fistule resekcija tankog crijeva resekcija debelog crijeva operacija hemeroida Broj 50 30 30 8 10 5 10 5 5 Posebni odgoji: specijalizant bira (ili po savjetu mentora) ustanovu za abdominalnu hirurgiju u inostranstvu u kojoj provodi ~etiri mjeseca. Boravi i izvodi endoskopsku dijagnostiku i terapiju na odjelima gastroenterohepatologije i hirurgije koji se bave tom problematikom. uloga hirurgije u onkologiji s obzirom na namjenu /kurativna. specijalizant se treba upoznati sa temeljima operacijske tehnike i dijagnostike onkolo{kih i endokrinih bolesti. olecranon) 2. kostiju. pseudoartroza. dijagnosti~ki dio endoskopske hirurgije. instrumentarijumu. simptomatska. radioterapija. Nadalje: akutni skrotum. stepen diferenciranosti terapija i prognoza. Torakalna hirurgija: Temelji operacijske tehnike. Specijalizant treba biti upoznat s osnovnim saznanjima o patofiziologiji. postavljanje Sengstaaken-Blakemoorove sonde.TRE]I SEMESTAR: ''Komplikacije operacije jedne bolesti . epididimitis. osteosinteze proksimalnog humerusa 2. tehnike u traumatologiji i ortopediji.^ETVRTI SEMESTAR: ''Komplikacije u hirur{kom lije~enju'' PETA TEMA . Specijalizant samostalno treba izvr{iti operacijske zahvate: strumektomija 3.^etvrtak. osteosinteze acromialne luksacije 1.Dg kod jednog organa sa vi{e bolesti'' ^ETVRTA TEMA . SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 17 – Strana 53 Abdominalna hirurgija: Temelji endoskopske hirurgije uvo|enje endoskopskih troakara. diferencijalnodijagnosti~kim. osteosinteze distalnog kraja humerusa 1. zglobova. kardijalne. osteosinteze kostiju stopala 2. Neurohirurgija: Neurolo{ki status kod kranicerebralne traume. Endokrina i onkolo{ka hirurgija 1 mjesec U toku boravka u dijela Endokrine hirurgije specijalizacije. terapijskim i rehabilitacionim postupcima kod urolo{kog bolesnika. osteomijelitisa i ozljeda zglobova. imunoterapija/ rezultati lije~enja.PETI SEMESTAR: ''Noviteti u hirur{kom lije~enju i dijagnostici'' Abdominalna hirurgija 20 mjeseci U toku specijalizacije specijalizant mora apsolvirati teoretsko i prakti~no znanje o: – dijagnosti~kim i terapijskim operativnim postupcima u abdominalnoj hirurgiji.PRVI SEMESTAR: ''Topografska anatomija sa hirur{kim pristupom'' DRUGA TEMA . abdominalne.

resekcija rebara 1. intubacija bolesnika na masku 2. tromboenmolektomija 2. Torakalna hirurgija 2 mjeseca Dijagnostika i diferencijalna dijagnostika i terapija hirur{kih torakalnih bolesti. Asistira prema redovnom Programu ustanove u kojoj specijalizira. hidrokela 2. Aktivno sudjeluje u dijagnostici neurohirur{kog bolesnika.perkutana i otvorena 5. drena`a toraksa 2. eksterna ventrikularna drena`a. – patologija ingvinalnog kanala kod djece. estetske. Parenteralna i enteralna prehrana bolesnika . kraniotomija (bez cerebralnog dijela operacije) 2. subduralni ili epiduralni hematom 2. infekcijama urinarnog sistema i temeljima saznanja o akutnom zatajivanju bubre`ne funkcije i hemodijalize. transpozicijski re`anj 2. reanimacija bolesnika 1. spinalna dekompresija 2. – Patofiziolo{ke aktivnosti djeteta na hirur{ki zahvat. intradermalni {av 10. ureterotomija 3. torakatomija 2. Specijalizant treba napraviti sljede}e operacije: Z plastike 3. antitromobocitna i antiagragaciona terapija – operativne procedure u vaskularnoj hirurgiji. operacija cistoureteralnog refluksa 8. uspostavljanje centralnih venskih katetera 10. radikalna nekrektomija pripovredi ruke 3. 2011. ozljeda {ake (primarna obrada) 3. Samostalno vr{i operacijske zahvate: operacijski pristup na arterije 4. U toku specijalizantskog sta`a specijalizant asistira pri urolo{kim zahvatima prema Programu Odjela u kojem specijalizira. Obavezno je asistirati pri svim operacijama kongenitalnih anomalija samostalno vr{i operacije: hernioplastika 5. nefrektomija 2. lumbotomija 2. varikokela. traheostomija 2. sekundarna rekonstrukcija ozlije|ene {ake 5. eksploracija skrotuma 2. operacija fraktura 6. uretera i vrata mokra}nog mjehura. infekcije u ratu – blast i kra{ povrede – udru`ene povrede u ratu anestezija u ratu. 7. Samostalno vr{i sljede}e operacije: slobodni ko`ni transplantati 5. 4. {av mjehura. perkutana cistostoma 2 i nefroi ureterostoma po 1. indikacije za respirator i o~itovanje monitoringa bolesnika postavljanje bolesnika na respirator 2 indikacije za prelazak na spontanu respiraciju. drena`a pleuralne {upljine 4. operacija hidronefroza 5. Ratna hirurgija: 1 mjesec Specifi~nost organizacije i funkcionisanje hirur{ke slu`be u ratu i vanrednim stanjima: – organizacija sanitetske posebno hirur{ke slu`be u ratu. kriptorhizam 10. amputacija 4. sternotomija (djeca. obrada opekotine 5 ozljede {ake (primarna obrada) 5. Specijalizant samostalno vr{i sljede}e operacijske zahvate: punkcija pleuralne {upljine 4. osteoplasti~na trepanacija 2. Asistira na sljede}im operacijama: slobodni ko`ni transplantati 10. hitna ugradnja Pace makera 1. upoznavanje s temeljnim principima aparata za anesteziju. – Kongenitalne anomalije za hitnu hirur{ku korekciju. preparacija ili punkcija periferne arterije 2.Broj 17 – Strana 54 SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH – – – – – – – – – – – – – – – – – – ^etvrtak. {av plu}a 2. obstrukcije na razini prijeloureterskog vrata. Samostalno vr{i sljede}e zahvate: lumbalna punkcija 4. – Megacolon congenitum. osteosinteza kosti ruke 3. obrada opekotine 3. orhidopeksija 5. – distress sindrom u dje~ijoj dobi Osim asistencija u redovnom i hitnom programu. torakotomija (djeca. specijalizant obavezno asistira pri: hernioplastika 10. Upoznaje i farmakologiju. Ovladati: rezultate plinskih analiza i rezultata drugih laboratorijskih parametara. drena`a perikarda (hitna. valvularna hirurgija 15. Anesteziologija 1 mjesec Popis obaveznih zahvata koje kandidat samostalno vr{i u toku dijela specijalizacije iz anesteziologije: endotrahealna intubacija 1. hirur{ka doktrina – patofiziologija ranjenika – ratna rana. sekundarna rekonstrukcija ozlije|ene {ake 2. – invaginacije u dje~joj dobi. Potrebno je da bude upoznat s nehirur{kim bolestima bubrega. odrasli) 2. operacija strume 2 Dje~ja hirurgija 2 mjeseca Specijalizant na specijalizaciji op}e hirurgije u toku boravka na dje~joj hirurgiji u trajanju od dva mjeseca treba spoznati: – Kongenitalne anomalije novoro|en~eta inkopatibilne sa `ivotom. opskrba preloma kostiju lobanje 1. Asistiranje pri hirur{kim zahvatima iz torakalne hirurgije. oblikovanje slobodnih re`njeva 5. Vaskularna hirurgija 2 mjeseca Specijalizant mora pridobiti temeljno i prakti~no znanje o: – patofiziologij hemodinamike arterijske i venske cirkulacije na ekstremitetima – dijagnostici kod vaskularnog bolesnika – akutnoj arterijskoj okluziji – povredi arterija – okluzivna bolest arterija – varikoziteti – tromboflebitis – flebotromoboza – tromboemboli~na bolest – portalna hipertenzija – pristup i prikaz arterija za ligaturu i rekonstrukciju – fibrinoliti~ka. primarni {av ko`e 30. oblikovanje slobodnih re`njeva 10. va|enje torakalnih drenova 5. trnasfuziolo{ka slu`ba u ratu opekotine u ratu biolo{ki rat. Plasti~no-rekonstruktivna hirurgija 2 mjeseca Hirur{ka tehnika u podru~ju plasti~ne. hemijski rat povrede jonizuju}im oru`jem prelomi u ratu povrede {ake u ratu povrede zglobova u ratu amputacije ekstremiteta u ratu povrede magistralnih krvnih sudova u ratu povrede perifernih nerava u ratu povrede ki~mene mo`dine u ratu kcp povrede u ratu povrede vrata u ratu povrede toraksa u ratu povrede abdomena u ratu torakoabdominalne povrede u ratu povrede urogenitalnog trakta u ratu povrede zdjelice u ratu Kardijalna hirurgija 2 mjeseca Asistira na sljede}im zahvatima: koronarna hirurgija 15. presadjivanje ko`e 3. principi mikrohirurgije i transplantacije tkiva. {av i anastomoza krvne `ile 3. Samostalno vr{i sljede}e zahvate: eksplantacija periferne vene na nozi 2. kriptorhizam 5 apendekliimija 5. hemoterapeutika i antibiotika u odnosu na bubre`nu funkciju. cistostomija . Neurohirurgija 2 mjeseca Asistira pri svim operacijama prema Programu ustanove kojoj specijalizira. reparatorne i rekonstruktivne hirurgije. fimoza 5. uvo|enje centralnih intervenskih katetera 5. ugradnja Pace makera 8. odrasli) 5. varikozne vene 2. epinervalni {av `ivca na ruci 2 roracijaki re`anj 2. hirurgija priro|enih sr~anih gre{aka 5. Samostalno vr{i operacijske zahvate: cistotomija. elektivna) 2.

– vo|enje klini~ke ili klini~ko-patolo{ke konferencije s tematikom domena podru~ja specijalizacije.^etvrtak. – odslu{ana obavezna dva posljednja semestra u toku specijalizacije na odgovaraju}oj ustanovi . . Rad pojedinca na klinici se reflektuje na rad ~itavog kolektiva. ORTOPEDIJA Vrsta specijalizacije: OSNOVNA Trajanje specijalizacije: 5 godina /60 mjeseci/ PROGRAM SPECIJALIZACIJE [IRA OBLAST Uvodni dio osnovna teorijska nastava Uvodni dio prva godina Abdominalna hirurgija U@A OBLAST MJESTO TRAJANJE TRAJANJE OBAVLJANJA MJESECI MJESECI STA@A Medicinski fakultet 1 3 12 3 3 3 11 Bolni~ki odjel abdominalne hirurgije Dje~ja Bolni~ki odjel hirurgija dje~je hirurgije Plasti~na Bolni~ki odjel hirurgija plasti~ne hirurgije Vaskularna Bolni~ki odjel hirurgija vaskularne hirurgije Bolni~ki odjel Urgentna medicina/trau urgentne medicine matologija Intenzivna Bolni~ki odjel njega i intenzivne medireanimacija cine i reanimacije Reumatologija Bolni~ki odjel interne medicine Kardiolo{ka Bolni~ki odjel intenzivna interne medicine njega Radiologija Bolni~ki odjel radiologije Neurologija Bolni~ki odjel neurologije Neurohirurgija Bolni~ki odjel neurohirurgije 1 1 1 1 3 1 1 1 1 1 1 1 12 Druga godina Urgentna medicina Dje~ija ortopedija Odrasli. – etika i propisi. S druge strane. neophodno je da se program specijelizacije sprovodi isklju~ivo u akademskim ustanovama (teaching hospitals). Tako|e. 7. ukoliko se iska`e `elja za tim obaviti i van akademske ustanove ukoliko postoje potrebni servisi u odabranoj bolnici. eksperimentalni rad. samoinicijativa je dobro do{la. pregledi literature. – pisanjem i objavljivanjem recenziranih ~lanaka u doma}im i stranim glasilima s temama iz domena specijaliazcije. unaprijediti i iskoristiti dosada{nje akademsko iskustvo u obuci novih generacija specijalista ortopedske hirurgije. da govori najmanje jedan strani jezik (engleski je mandatoran). stru~nog znanja. – sposobnost sticanja i preno{enja znanja. rekonstruktivn ortopedije e procedure Trauma Bolni~ki odjel ortopedije Hirurgija Bolni~ki odjel gornjih ortopedije ekstremiteta Sportska Bolni~ki odjel ortopedija i ortopedije traumatologija Bolni~ki odjel ortopedije Bolni~ki odjel ortopedije Bolni~ki odjel ortopedije Bolni~ki odjel ortopedije Bolni~ki odjel ortopedije Bolni~ki odjel ortopedije Bolni~ki odjel ortopedije Bolni~ki odjel ortopedije Broj 17 – Strana 55 3 3 3 3 12 3 3 3 Provjera znanja U zavr{nom dijelu specijalizacije specijalizant obavlja pismene ili usmene kolokvijume strog propisane prema planu specijalizacije i mentorskoj listi. SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Dje~ija ortopedija Trauma Spinalna hirurgija Hirurgija gornjih ekstremiteta ^etvrta godina Spinalna hirurgija Odrasli. 4. Vrhunska njega pacijenata je najva`niji cilj i zapravo neodvojiv dio procesa odgajanja specijalizanta. – timski rad. Poseban akcenat se stavlja na nova nau~ne saznanja koja unapre|uju klini~ki ishod lije~enja oboljenja muskuloskeletnog sistema. po principu da svaki specijalizant pro|e isti trening od 2 do 5 godine. sposobnost timskog rada. Provjerava se njegov nivo klini~kog. obavljani seminari. da je predan poslu. PRVA GODINA UVODNI DIO OSNOVNA TEORIJSKA NASTAVA 1 mjesec Osnovna teorijska nastava se provodi iz oblasti: – dono{enje klini~kih odluka. rekonstruktivne procedure Trauma Boravak u partnerskoj bolnici Tre}a godina Bolni~ki odjel urgentne medicine Bolni~ki odjel ortopedije Bolni~ki odjel ortopedije Bolni~ki odjel ortopedije Bolni~ki odjel ortopedije 10 sedmica 10 sedmica 10 sedmica 10 sedmica 10 sedmica 12 MISIJA Misija programa specijalizacije iz ortopedske hirurgije da obezbijediti najve}i mogu}i kvalitet zdravstvene njege za na{e pacijente. te njegova saznanja iz telemedicine koje se sastoji iz: – klini~ke analize sa evaluacijom rezultata lije~enja odre|enih bolesti. Od svih specijalizanata se o~ekuje da poka`u profesionalizam kao i adekvatno pona{anje na poslu kao i van njega ~itavo vrijeme trajanja specijalizacije. 2011. prisustvo na nau~nim i stru~nim skupovima. od specijalizanta se o~ekuje da posjeduje izuzetne ljudske kvalitete.samo Klinika. – komunikacijske vje{tine. – upravljanja sistemom. rekonstruktivn e procedure Onkolo{ka ortopedija Boravak u ortopedskoj ustanovi van mati~ne ku}e Peta godina Bolni~ki odjel Odrasli. da je informati~ki obrazovan. Prva godina specijalizacije mo`e se. tako da se invidualizam ne uzima u radu ne uzima kao prednost. pisanje radova. Da bi osigurali gore navedene prioritete.

te teoretska priprema prije svake operacije je mandatorna za svakog mla|eg specijalizanta. te po mjesec dana na dje~joj hirurgiji. Obavlja jutarnje vizite sa mla|im specijalizantima 3. U~e{}e u operativnim procedurama u toku dana na koje je dodijeljen.Sep Sep . ve} }e biti na on call slu`bi sa anseteziologom kako bi bio upoznat sa principima anestezije. Kartoni i liste pacijenata moraju biti revidirane u tom periodu svakog jutra. u nastavnim turnusima (ljetni i zimski semestar) po planu koji utvr|uju navedeni fakulteti. . Svaka indikacija za operativni zahvat mora biti prvo prodiskutovana sa starijim specijalizantom koji }e u~estvovati na operaciji. 3.Jun PETA GODINA Teme: Odrasli. plasti~noj hirurgiji. Detaljno studiranje svakog slu~aja. 2. 9. DRUGA GODINA: Teme: Centar urgentne medicine Dje~ja ortopedija Odrasli. kardiolo{koj intenzivnoj njezi. Da uzme u~e{}e na svim predavanjima i sastancima organiziranim na klinici. 8. 5. 4.Dec Dec .Jun ^ETVRTA GODINA Teme: Spinalna hirurgija Odrasli. Njegova odgovornost je organizacija vizita.Dec Dec . te kroz rad na klinici i biblioteci. sta`erima. Da supervizira rad mla|ih specijalizanata u traumatolo{koj ambulanti 7.Mar Mar . rekonstruktivne procedure Onkolo{ka ortopedija Boravak u ortopedskoj ustanovi van mati~ne ku}e Rotacije: Jun . O~ekuje se da mla|i specijalizant razvije sposobnost razumijevanja principa ortopedije i tehnika kroz postavljanje pitanja. Ukoliko nije anga`iran u punom kapacitetu u ambulanti na raspolaganju je spinalnom odjelu. Da supervizira rad mla|ih specijalizanata u operacionoj sali 4. Da u~estvuje u hitnim operacijama kada je u pripravnosti 5. 8. 7. Prije pozivanja specijaliste potrebno je da obavijesti nadle`nog starijeg specijalizanta koji }e se upoznati sa slu~ajem i o istom obavijestiti nadle`nog specijalistu. Organizacija rada ambulante u toku dana za koji je odre|en je odgovornost starijeg specijalizanta.Mar Mar . sastanaka. 7. rekonstruktivne procedure Trauma Boravak u partnerskoj bolnici Rotacije Jun -Aug Aug -Nov Nov -Jan Jan -Mar Mar -Jun TRE]A GODINA Teme: Dje~ja ortopedija Trauma Spinalna hirurgija Hirurgija gornjih ekstremiteta Rotacije: Jun . vaskularnoj hirurgiji. Ovo se posebno odnosi za pacijente koji trebaju da budu primljeni na kliniku. godine specijalizacije predvi|eno je da jedan dio vremena provede u drugoj bolnici sa kojom klinika ima saradnju kao i anga`man u radu sa studentima. U toku ove godine. Pomo} u edukaciji studenata i specijalizanata drugih oblasti na rotaciji na klinici. diskusijama. Da prisustvuje svim kursevima. U toku ove godine specijalizant ne}e imati de`ure na ortopedskoj klinici. urgentnoj medicini/ traumatologiji. novim prijemima. intenzivnoj njezi i reanimaciji. demonstracije studentima. Obavlja se na medicinskom fakultetu u ukupnom trajanju od 1 mjesec. 6. problemima. pola`e se pisani test u skladu sa temama pokrivenim kru`enjem u ovoj godini. Preoperativni pregled i prijem na kliniku zajedno sa starijim specijalizantom na odjelu. specijalizant treba da provede 2 mjeseca na abdominalnoj hirurgiji. Svakodnevni obilazak pacijenata na klinici u pratnji specijaliste ili nadle`nog starijeg specijalizanta. 4. – promocija zdravlja. 10. Na kraju prve godine. mla|im specijalizantima. kao i nakon zavr{enog operativnog zahvata. Sve vizite moraju zavr{iti prije odlaska u operacionu salu. Rotacije na op}oj hirurgiji: Znanja i vje{tine ste~ene u toku dvanaestomjese~ne rotacije su prerekvizit za uspje{an dalji nastavak treninga ortopeda. terapijom. Da je upoznat sa svim slu~ajevima u traumatolo{koj ambulanti u danu u kojem je odre|en za rad u istoj. kao i da svoja bazi~na znanja podigne na visok nivo {to }e mu omogu}iti nastavak treninga na drugoj godini. Odgovaraju nadle`nom specijalisti za svoj rad. reumatologiji. Specijalizant zadu`en za ambulantu taj dan ne ide u operacionu salu ukoliko {ef specijalizanata druga~ije ne odredi.Sep Sep . Jedan od specijalizanta druge godine je svaki dan dodijeljen za rad u traumatolo{koj ambulanti u toku radnog vremena. neurologiji I neurohirurgiji. i 5. MLA\I SPECIJALIZANT Njihove du`nosti podrazumijevaju: 1. Specijalizant se u operacionoj sali mora pojaviti na vrijeme da bi osigurao adekvatnu preparaciju. Da organizira prijem pacijenata u traumatolo{koj ambulanti 6. radiologiji. Od specijalizanta se u ovoj godini o~ekuje da se poka`e visok nivo zainteresiranosti. Du`nosti: 1. Stariji specijalizant mora biti dostupan za sve hitne operacije koje se obavljaju u de`uri za koju je odre|en. predavanjima na klinici ukoliko mu {ef specijalizanata ne dodijeli drugi zadatak. 2. Prije odlaska ku}i svakog dana. Briga o bolesnicima na klinici. obavijestiti de`urnog specijalizanta o operativnim zahvatima obavljenim u toku dana. 2011.Broj 17 – Strana 56 SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH ^etvrtak. Odgovoran je za postoperaativni obilazak i pra}enje pacijenata. Du`nost starijeg specijalizanta je da kontaktira specijalistu. rekonstruktivne procedure Trauma Hirurgija gornjih ekstremiteta Sportska ortopedija i traumatologija Rotacije Jun -Aug Aug -Nov Nov -Jan Jan -Mar Mar -Jun STARIJI SPECIJALIZANT U toku 4.

TRAUMATOLO[KA AMBULANTA Pokrivanje traumatolo{ke ambulante u toku radnog vremena je du`nost specijalizanta 2 godine. 12. Specijalizanti su du`ni pripremiti po jedan slu~aj za ovaj sastanak. Specijalizant koji nije pripremljen za zahvat ne}e mo}i u istom u~estvovati. Da se odgovorno pona{a i mijenja starijeg specijalizanta u toku njegovog odsustva. Ovo podrazumijeva da specijalizant prati u radu starijeg specijalistu (mentora). potrebna oprema i sl. spinalna hirurgija. konsultacije na drugim klinikama. preoperativno planiranje. konzilijarni pregledi. marta na petoj godini. povrede {ake i ki~me nakon pregleda od strane starijeg specijalizanta moraju biti pregledane sa nadle`nim subspecijalistom koji se bavi ovom problematikom. Diskusiju vodi {ef klinike. Od specijalizanta se o~ekuje da teoretski i prakti~no bude spreman da participira u zahvatu shodno godini treninga na kojoj se nalazi. Smjernice za pra}enje razvoja projekta: G2: Do 1. juna specijalizant treba da odredi starijeg specijalistu koji }e nadzirati projekat. dje~ja ortopedija i tumori. Prezentacija u junu (G5). Sticanje zvanja specijaliste je uslovljeno zavr{etkom istra`iva~kog projekta. op}a traumatologija (bazi~ni AO kurs. obavezno mora biti pregledan i od strane starijeg specijalizanta ili specijaliste.5 sata se odr`ava stru~ni kolegij klinike sa rotiraju}im "temama": Prezentacije slu~aja. Na ovom sastanku se prezentiraju i statisti~ki podaci o broju primljenih pacijenta. Manje povrede koje ne iziskuju pregled specijaliste. indikacioni sastanak. Oblasti koje pokriva: anatomija. velika vizita. STRU^NI SASTANCI NA KLINICI Jedom sedmi~no na ranije odre|eni dan na u trajanju od 2-2. Specijalizant "on call" se poziva u ambulantu u koliko potrebe slu`be to zahtijevaju. Preporu~eni kursevi: Prve 2 godine: patologija. sedmici. Kompleksne povrede kao {to su dje~ja truama. trauma. Dalje. povredu ligamenata ili neku drugu ozbiljniju povredu. KONSULTACIJE Sve potrebne ortopedske konsultacije bit }e proslije|enje de`urnom specijalizantu koji }e dalje kanalisati konsultacije sa starijim kolegama. Prezentacije slu~ajeva: bit }e odr`ane u 1.. U mjesecima u kojima ima 5 sastanaka. epidemiolo{ki podaci i sl. sko~ni zglob. godini u toku redovnog stru~nog kolegija. diskusije. Kursevi dje~je ortopedije. Svaki specijalizant na kraju akademske godine pola`e ispit koji se odnosi na teme iz te akademske godine. se upu}uju nadle`nom ljekaru porodi~ne medicine. {aka. 11. Indikaciju za operativni zahvat donosi de`urni specijalista sa starijim specijalizantom. Svaki pacijent sa ozbiljnom povredom kojeg pregleda mla|i specijalizant a koji ima prelom. Niti jedan pacijent se ne mo`e primiti na ortopedsku kliniku a da se prethodno ne obavijesti nadle`ni specijalista. bazi~ne nauke. gornjih extr. Da organizira otpuste pacijenata sa popratnom dokumentacijom. Revizija operisanih slu~ajeva: namijenjena radi kontrole kvaliteta i diskusiju.). i{~a{enje. Otpusna pisma diktira ukoliko je mogu}e odmah po odluci za otpust. 13. Potrebno je ovakve odluke donositi ekspeditivno. sa odre|ivanjem nivoa hitnosti i organiziranjem operacione sale. neophodno je formalno prezentirati projekat na nau~nom vije}u ustanove Institut za NIR. Svrha sastanka je prezentacija svih elektivnih slu~ajeva za narednu sedmicu zajedno sa diskusijom u pogledu indikacije za operaciju. G4/G5: Prezentacija u trajanju od 20 minuta na 4. Prezentacija stru~ne literature: Jedan dan (ranije odre|en) u svakom mjesecu na kojima }e biti prezentirani radovi iz najuglednijih ~asopisa. Do 1. sportska medicina. Ukoliko obim posla u ambulanti prevazilazi mogu}nosti de`urnog specijalizanta. Svaki specijalizant mora voditi dnevnik operativnih zahvata na kojima je u~estvovao i koje je uradio.5 sata.^etvrtak. OTORINOLARINGOLOGIJA Vrsta specijalizacije: OSNOVNA Trajanje specijalizacije: 4 godine /48 mjeseci/ PLAN SPECIJALIZACIJE [IRA TEMATSKA OBLAST Uvodni dio op}a teorijska nastava Uvodni dio U@A TEMATSKA OBLAST MJESTO TRAJANJE TRAJANJE OBAVLJANJA MJESECI MJESECI STA@A Medicinski fakultet 1 5 . a potrebe ambulante pokriva drugi on call specijalizant. traumatolo{ku ambulantu pokriva de`urni specijalizant. da se zadovolje potrebe slu`be kao i edukacioni karakter. Revizija operisanih slu~ajeva i diskusija. posljednji sastanak bit }e posve}en istra`iva~kom radu. Velika vizita: jednom mjese~no. te ukoliko nije mogu}e obezbijediti pregled u roku od 30 minuta neophodno je obavijestiti starijeg specijalizanta. Neophodno je poduzeti sve mjere da se reduciraju liste ~ekanja na pregled. planiranje operacije (templating). Da bude upoznat sa medikamentoznom i drugom vrstom terapije. Diskusija. Po`eljno je da se evaluacija obavlja elektronskim putem. Sva rtg dijagnostika mora biti pregledana od strane starijeg specijalizanta i moraju biti prezentirana na sastanku sljede}eg jutra. 2011. G3: Najkasnije 6 mjeseci nakon predaje preliminarnog projekta. operacije u drugoj ustanovi i sl. specijalizant prati dodijeljenog mentora u svim aktivnostima koji se de{avaju van zgrade bolnice. zajedno sa disekcijom. Odr`ava se jednom sedmi~no. Ortotika i protetika i sl. Kompletan manuscript predati do 1. Prezentacija . RAD U OPERACIONOJ SALI Specijalizant ortopedije treba da bude spreman (adekvatno obu~en) 15 minuta prije incizije. 7.svi specijalizanti 5-7 minuta po ~lanku. 4. U vanrednim okolnostima odgovorni stariji specijalizant-administrator }e odlu~iti o rasporedu specijalizanta shodno prioritetima i edukacionom benefitu. Rezultati testiranja se prezentiraju na redovnom stru~nom kolegiju klinike. Svake sedmice sesija "Core Curriculum" u trajanju od 3. a koja tretira bazi~na ortopedska znanja obavezna je za sve specijalizante. Od specijalizanta se o~ekuje da ta~no odgovori na preko 60% postavljenih pitanja. Du`nosti i anga`man u ambulanti ima 2 cilja. hirur{ki pristup. Nakon radnog vremena. EVALUACIJA [ef klinike }e redovno svakih 6 mjeseci provjeravati napredak svakog specijalizanta. Specijalizanti }e anonimno evaluirati rad sa mentorima na kraju svake akademske godine. Nakon 3 godine planirati specijalizirane kurseve. Svaki pacijet upu}en na pregled specijalisti prvo biva pregledan od strane specijalizanta koji obavije{tava nadle`nog specijalistu. jula treba da preda pisanu formu projekta koja }e pro}i stru~nu debatu. U toku de`ure de`urni specijalizant }e asistirati na operativnim zahvatima. stopalo. i 3. Prezentacije slu~ajava. SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 17 – Strana 57 Potrebno je da prisustvuje izmjeni pacijenta izme|u zahvata kako bi ubrzao operativni program. Pored anatomije 20 tema iz oblasti subspecijalnosti bit }e odr`ano i to: odrasli rekonstrukcija. RAD U AMBULANTI (elektivni pregledi) Rad u ambulanti je obavezan za sve specijalizante koji taj dan nisu u operacionoj sali. Ova evaluacija je bitan instrument za unapre|enje programa. Slu~ajeve }e prezentirati specijalizanti starijih godina. ISTRA@IVA^KI PROJEKTI/RESEARCH Od svakog specijalizanta se o~ekuje da zavr{ni orginalni projekat u toku zavr{ne godine specijalizacije koji }e biti predat na "peer rewiew". Abstrakt projekta poslati na neki od odabranih kongresa.

ventilacija bubnji{ta. dijagnostika endoskopija nosa i epifarinksa. komplikacije hemoterapije. funkcionalna endoskopska hirurgija sinusa. operacija frontalnog sinusa. RTG pretrage s kontrastom. Uvo|enje centralnog venoznog katetera. S obzirom na napredak koji je zabilje`ila intratemporalna i egzotemporalna hirurgija facijalisa koja se bazira na mikrohirur{koj neurohirur{koj tehnici. radioaktivne materije u dijagnostici in vivo i in vitro. – timski rad. u nastavnim turnusima (ljetni i zimski semestar) po planu koji utvr|uju navedeni fakulteti. RINOFARINGOLARINGOLOGIJA 8 mjeseci RINOLOGIJA Teorija: anatomija i fiziologija nosa i paranazalnih sinusa. malignih tumora ORL podru~ja radionuklidima.indikacije. lije~enje opeklina. – komunikacijske vje{tine. Vje{tine: tehnika ORL pregleda. intratemporalna dekompresija facijalisa. 2011. za{tita od zra~enja. Neuroplasti~ni zahvati na ostalim kranijskim `ivcima kao {to su: hipoglosus. Specifi~nosti anestezije u operacijama usne {upljine. tamponada nosa. patolo{ke tvorbe u laranksu (polipi. akcesorijus. mastoidektomija. infekcije. Sterilizacija. ciste. radionuklidi u dijagnostici i terapiji bolesti {titnja~e. mogu}nosti. Radiologija i radioterapija Radiodijagnostika: standardne RTG pretrage. hirurgiju kranijalnih `ivaca. frenikus. interpretacija. limfna i krvo`ilna mre`a glave vrata. edemi larinksa. CT-a. UVODNI DIO OSNOVNA TEORIJSKA NASTAVA 1 mjesec Osnovna teorijska nastava se provodi iz oblasti: – dono{enje klini~kih odluka. hirur{ko lije~enje frontobazalnih ozljeda. Obrada bolesnika. – sposobnost sticanja i preno{enja znanja. noduli. `drijela i larinksa. Vje{tine: direktoskopija. sinusa. testiranje funkcije larinksa. operacija egzostoze zvukovoda. alergolo{ko testiranje. Neurohirurgija Hirurgija prednje i srednje lubanjske jame (hirurgija neurinoma. postintubacijski granulom. plastika rascjepa nepca i usne. Kontrolirana mehani~ka ventilacija. antrotomija. miringoplastika. Asepsa i antisepsa. Operacije: operacija maksilarnog sinusa. stroboskopia. rane i kasne komplikacije. Napominjemo da moderna hirurgija baze lubanje obuhva}a ne samo kranijofacijalne resekcije ve} i pristupe epifarinsku kao najte`e dostupnoj regiji baze lubanje. inlerpozicijska stapedektomija. akutne i hroni~ne upale gornjeg respiratornog trakta (dijagnostika i terapije). Obrada hitnog hirur{kog bolesnika. za{titna i respiratorna funkcija larinksa. aplikacija autotransplantata u miringoplastici. Radioterapija: planiranje zra~enja za pojedine lokalizacije ORL podru~ja. septoplastika. kongenitane anomalije larinksa. stapedektomija. – etika i propisi. njihovo lije~enje i prevencija. zna~aj savremene alergologije i imunologije u ORL. indikacije i kontraindikacije za hemoterapiju. indirektna mikrolaringostroboskopia. Kandidat treba savladati hirurgiju stapedovestibularnog zgloba uz napomenu da su metode protetske rehabilitacije potpuno preokrenule nekada{nji koncept lije~enja konduktivnih nagluhosti uzrokovanih otosklerozom i timpanosklerozom. dopler karotida i vertebralnih arterija. osnove radioterapije. Specijalizant tako|er mora ste}i osnovne pojmove iz ekstraduralnog transtemporalnog pristupa pontocerebralnom uglu i stra`njoj lubanjskoj jami. commando operacije i re`njevi u rekonstrukciji. – upravljanja sistemom.Broj 17 – Strana 58 Op}a hirurgija Bolni~ki odjel op}e hirurgije Anesteziologija Bolni~ki odjel i intenzivna anesteziologije njega Radiologija i Bolni~ki odjel radioterapija radiologije Maksilofacijalna Bolni~ki odjel hirurgija MFH Neurohirurgija Bolni~ki odjel neurohirurgije Otoneurohirurgija Bolni~ki odjel ORL RinofaringolariBolni~ki odjel ngologija ORL Onkohirurgija Bolni~ki odjel ORL Plasti~na Bolni~ki odjel hirurgija glave i ORL vrata AudiovestibuloBolni~ki odjel logija ORL Fonijatrija Bolni~ki odjel ORL Dje~ija ORL Bolni~ki odjel ORL Endoskopija u Bolni~ki odjel ORL ORL Godi{nji odmor SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH 1 1 1 1 1 7 8 7 6 5 3 5 3 4 ^etvrtak. benigni maligni tumori larinksa. ORL u djece. postupak kod raznih vrsta rana. hemoterapeutski protokoli. Maksilofacijalna hirurgija Hirur{ko i konzervativno zbrinjavanje ozljeda gornje i donje ~eljusti te zigomati~ne kosti. Monitoring bolesnika u kriti~nom stanju. fenestracija. o~itovanje RTG slika nosa. kraniograma. 4. operacije malatrezije zvukovoda. kandidati moraju svladati i principe tih novijih tehnika. Reanimacija. rekurens. 7. LARINGOLOGIJA Teorija: fonatorna. punkcije sinusa. interpretacija. lije~enje . tehnike laringealnim fiberskopom. emobilizacija. rinomanometrija. atikoantirotomija. CT glave i vrata . princip tumorske hirurgije larinksa. OTONEUROHIRURGIJA 7 mjeseci Otoneurohirurgija obuhvata hirurgiju temporalne kosti.po odjelima Op}a hirurgija Osnovne hirur{ke tehnike. hipertrofi~ni ventrikularni nabori). strana tijela nosa. Za vrijeme specijalizacije kandidat sudjeluje u izvo|enju sljede}ih operacijskih zahvata: radikalna i konzervativna timpanomastoidektomija. Anesteziologija i intenzivna njega Indikacije i kontraindikacije za op}u anesteziologiju.indikacije. ultrazvuk glave i vrata. Postupak s politraumatiziranim bolesnikom. leukoplakije. op}i i specifi~ni alergolo{ki testovi. mogu}nosti. UVODNI DIO . Endotrahealna intubacija. rekonstrukcija kod manjih tumora aree nosa. rinoplastika. citologija u ORL. otomikrohirurgiju. testovi fonacijske funkcije. funkcionalna endoskopska hirurgija sinusa. statoakustikusa i rinobaze). hirurgiju baze lubanje. pareze i paralize glasnica. Anestezija u induciranoj hipotenziji. principi i provo|enje njege tokom intenzivne hemo i radioterapije. radiolo{ke tehnike za analizu morfologije i funkcije larinksa. EMR glave i vrata . endoaralni pristup. timpanoplastika (Sheehy i Plasteter) primjena auto i homotransplantata u timpanoplastici. Prepariranje vene. indirektna i direktna laringomikroskopija. nadzor zra~enih bolesnika. respiratorne insuficijencije. – promocija zdravlja. subglotidni laringitisi. drena`ne operacije Menierove bolesti. Obavlja se na medicinskom fakultetu u ukupnom trajanju od 1 mjesec. sinehije.

osnove akustike. Zasebno treba obraditi tonizilarni problem. testovi fonacije. vrata i gornjeg medijastinuma (dakle osim tumora mozga i spinalne mo`dine) i to u dijagnosti~kom. holesteatom uha. supraliminarna audiometrija. afonija. dizatrije. U ovu problematiku svakako ulaze i pristupi tumorima epifarinksa i mogu}nosti njihovog hirur{kog rje{avanja. hipertireoti~kih i hipotireoti~kih nodoznih i difuznih struma. lubanje. Posebno podru~je odnosi se na komplikacije bolest: uha kod dojen~eta. udaljenim kutanim i slobodnim mikrovaskularnim re`njevima. kao i upoznavanje te kombinaciju otorinolaringolo{kih i neurohirur{kih tehnika operacijskih zahvata. rezonancije i artikulacije. lokalni re`njevi za rekonstrukciju nosa. lobektomija. rezonancije i fonacije. zatim superficijalnu i totalnu parotidektomiju. respiracije i rezonancije. ehabilitacijska hirurgija uha s postavljanjem implantata. hirurgija {titnja~e tj. Za vrijeme specijalizacije. odnos slu{anja i govora. uvod u vestibulologiju. strana tijela u di{nim putevima. U program specijalizacije svakako ulaze i hirurgija paratireoidnih tjele{aca odnosno hirur{kih principa kod primarnih i sekundarnih hiperparatireoidizma. ispitivanje sluha kod djece. SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 17 – Strana 59 Operacije: laringomikroskopija. poreme}aji vestibularne funkcije i ravnote`e: periferni i centralni. Iz podru~ja bolesti nosa i sinusa izdvajamo kao specifikum anomalije i tumore nosa. Specijalizant mora upoznati i hirur{ku tehniku tumora baze lubanje. Tako|er treba u ovu problematiku ubrojiti malanome glave i vrata. osnove otoneurologije. hiperrinofonija. hirurgija endokranijalnih implantata. Operacije: principi fonohirurgije (laringomikroskopija. mucanje. kao i razli~itim tehnikama diseksije vrata. strana tijela nosa te endoskopsku problematiku u nosu i sinusima. rehabilitacija ravnote`e. malforacije nosa (antezije. aerodinami~ki testovi. 7. psihogena afonija. te rekonstruktivne tehnike nakon odstranjenja velikih tumora s razli~itim metodama. govorna audiometrija. hirur{ke tehnike u njihovu rje{avanju. FONIJATRIJA 3 mjeseca Tokom boravka na Odjelu za fonijatriju specijalizant bi trebao ste}i sljede}a znanja i vje{tine. adenoidne vegelacije. govorna audiometrija. audiometrija evociranim slu{nim potencijalima. Pritom treba svladati osnove rekonstruktivnih tehnika koje impliciraju rekonstruktivne tehnike s regionalnim. tehnika otoplastike. supraglotidne laringektomije. hemoterapiju kod djece. rhinolalia. tehnike rinoplastike. tehnike koje omogu}avaju govornu funkciju nakon totalne laringektomije. osnove mikrohirur{ke tehnike. tro~etvrtinske laringektomije. patologija fonacije. teorije slu{anja. juvenilni angiofibrom. PLASTI^NA HIRURGIJA GLAVE I VRATA 6 mjeseci Plasti~na hirurgija glave i vrata obuhva}a rekonstruktivnu hirurgiju glave i vrata. hiporinofonija. akusti~ke analize govornog signala. hirur{ka terapija mikrotija i makrotija. kao i hirurgiju paraganglioma temporalne kosti. ~ela i obrve. Vje{tine: stroboskopija. rehabilitacija sluha i govora u djece. profesionalne disfonije. rehabilitacija prostorne ravnote`e. re`njevi za rekonstrukciju defekata na vratu. 4. lije~enje vestibularnih poreme}aja. dijagnostikom. kao i upoznavanje imedijatne i naknadne rekonstrukcije nakon ovih operacija. Neophodno je upoznavanje s problemom velikih krvnih `ila u onkohirurgiji. te njegovog hirur{kog rje{avanja medijalnom i lateralnom faringektomijom. odnosno putem subtotalne i totalne resekcije hipofarinksa. problem povezanosti gornjeg i donjeg respiratornog trakta. audiometrija novoro|ena~ke dobi i male djece. totalna tireoidektomija. hirurgija karcinoma sublingvalne i submandibularne `lijezde hirurgiju tumora akcesornih salivarnih `lijezdi. kao i tumori baze usne {upljine. uloga akusti~ke kontrole u procesu govora. tumori gornjeg medijastinuma. mikrohirur{ka terapija facijalisa. dislalije. re`njevi za mikrohirur- {ku rekonstrukciju defekata vlasi{ta. odabir slu{nog pomagala. procjenom operabilnosti. tj. liminarna tonalna audiometrija. akumetrija. ~ela i obrve. kao i dijagnostike te hirur{kog rje{avanja aneurizmi u podru~ju glave i vrata. usporeni govorni razvoj. tonalna audiometrija. Tokom specijalizacije moraju na teoretskom i prakti~nom nivou biti obra|eni sljede}i entiteti: upalne bolesti uha kod dojen~adi. radiolo{ke tehnike testiranja govornog procesa. laserska kordektomija. lubanje. elektrofiziologija slu{nog sistema. tehnike medijalizacije i lateralizacije glasnice). biopsija. patologija. tehnika audiometriranja. vezane za ovu u`u disciplinu: Teorija: teorije nastajanja glasa. tkivni ekspanderi u rekonstrukciji glave i vrata. fiziologija i patofiziologija slu{nog procesa. rehabilitacija nagluhih. anatomija i fiziologija vestibularnog sistema. timpanometrija. odnos fonacije. spektralna analiza. U savladavanju patologije {titnja~e isti~emo sljede}e: dijagnostika eutireoti~kih. hirur{kom radioterapijskom i imunoterapijskom smislu tako definirana onkohirurgija glave i vrata obuhva}a: dijagnozu i lije~enje ve}ih tumora temporalne kosti uz savladavanje parcijalne ili totalne resekcije temporalne kosti. rekonstrukciju orbite nakon velikih resekcija. (To se ti~e podru~ja `lijezdi slinovnica.^etvrtak. subtotalna tireoidektomija. ONKOHIRURGIJA GLAVE I VRATA 7 mjeseci Tokom obuke iz onkohirurgije glave i vrata specijalizanti trebaju savladati znanje iz tumora glave. laringofisura. kandidat se mora upoznati s patologijom karcinoma hipofarinksa. metodolo{ki princip u audiolo{koj dijagnostici. odabir slu{nog pomagala. instrumentalno ispitivanje. tehnike testiranja fonacije. rascjepi) endoskopska rinohirurgija. hirur{ke tehnike za rekonstrukciju gornje i donje usne. kvantitativne metode pretra`ivanja funkcije sluha. supraliminarna audiometrija. U ovu problematiku tako|er ulaze operacije neuronoma glave i vrata (uz tehnike neuroplastike) te glomus tumori. tireoidektomija s disekcijom vrata. rje{avanje laringealnih stenoza. aerodinami~ki testovi fonacije. Kandidat tako|er treba teoretski i prakti~no ovladati tehnikama kod operacija primarnih tumora na vratu i metastatskih tumora vrata. Nagla{avamo neophodnost upoznavanja kandidata s problemom karcinoma cervikalnog dijela jednjaka tj. spasti~ka disfonija. implantacijske tehnike. U tako {iroko zacrtanu definiciju plasti~ne hirurgije glave i vrata ulaze mnogi operativni zahvati i s mnogim od njih ORL specijalizanti moraju biti upoznati: principi hirur{kog rje{avanja laceracija vlasi{ta. tehnike kod obostranih paraliza glasnica. 2011. cjelokupni pristup njihovoj patologiji svakako obuhva}a: dijagnostiku tumora. audiometrijski scereening. DJE^JA OTORINOLARINGOLOGIJA 5 mjeseci U svim ORL podru~jima postoje specifi~nosti dje~je patologije koje se razlikuju od op}e ORL patologije istog podru~ja a to su anatomija. hirurgija malformacija vanjskog i srednjeg uha. rekonstrukcija defekata nosa. hiperkineti~ke disfonije. artikulacije i rezonancije. tehnika dje~je audiometerije. tiroplastike. uticaj CNS-a na govorni proces. odnosno hirur{kim tehnikama i rekonstrukcijama cervikalnog dijela jednjaka. alergiju kod djece. traheoforingealne govorne fistule i shantove uz ugradnju govornih proteza. AUDIOLOGIJA 5 S VESTIBULOLOGIJOM 5 mjeseci Teorija: uvod u audiologiju. tehnika timpanometrije i izazivanja slu{nih potencijala. ocjenska audiologija. U hirurgiji larinksa neophodno je svladati tehniku izvo|enja parcijalnih vertikalnih laringektomija. Vje{tine: audiolo{ki pregled. subtotalne laringektomije. Neophodno je svladavanje hirur{kog rje{avanja malignih tumora nosa i paranazalnih {upljina. tumorske infiltracije karotide. Eustahijeve . tiroplastike. rekonstrukcijske tehnike nekon traume u{ke. rje{avanje sinehija prednje komisure. odstranjenje benignih tvorbi. bolesti larinksa i traheje. ocjenska vestibulologija. anomalije i tumori uha iz ~ega proizlazi i specifi~na (~esto ote`ana) dijagnosti~ka procedura. estetsku hirurgiju glave i vrata te mikrorehirurgiju glave i vrata. jezika i orofarinksa.

traheoskopija i ekstrakcija stranog tijela. stenoze jednjaka. Bilo bi va`no insistirati na samostalnom izvo|enju sljede}ih zahvata: paracenteza. – upravljanja sistemom. traheotomija. medijalne i lateralne ciste vrata. – Dermatopatologija. pregled larinksatraheje i bronha s fiberskopom. – Molekularna patologija. internisti~ka patologija. intubacija. – Kardiovaskularna patologija. Osnove menad`menta: u zdravstvu i organizacija slu`be za patologiju. PATOLO[KA ANATOMIJA Vrsta specijalizacije: Trajanje specijalizacije: PLAN SPECIJALIZACIJE [IRA U@A TEMATSKA TEMATSKA OBLAST OBLAST Uvodni dio Op}a teorijska nastava Uvod u patolo{ku anatomiju Patolo{ka anatomija Hirur{ka i internisti~ka patologija Neuropatologija Onkopatologija Ginekolo{ka patologija Citopatologija Forenzi~ka patologija Usmjereni dio Izbor jedne od pet oblasti krajnjim ciljem profesionalnog usmjerenja i usmjerenja u univerzitetskog i pedago{kog radnika i nau~nika. fistula. odstranjenje stranog tijela larinksa. – Patologija stanice i okoli{a (ultrastrukturna patologija). – Nefropatologija. timparkoplastika. zajedno sa intraoperativnim biopsijama na zale|enim rezovima. – ORL-patologija (glava. lateralna cerviktornija . Cransbronhalna biopsija. te jednjaka i hipofarinksa. OTORINOLARINGOLO[KA ENDOSKOPIJA 3 mjeseca Teorijski preduvjeti za izvo|enje endoskopskih zahvata u otorinolaringologiji su poznavanje anatomije i fiziologije di{nih i probavnih puteva. – Forenzi~nu patologiju. hirurgija sfenoidnog sinusa. timpanomastoidektonkija. Biopsije: Usvajanjem znanja iz op}e biopsijske dijagnostike. traheje i bronha. OSNOVNA 5 godina (60 mjeseci) MJESTO TRAJANJE TRAJANJE OBAVLJANJA STA@A 10 mjeseci Medicinski 1 mjesec fakultet Medicinski 9 mjeseci fakultet katedra za patologiju Bolni~ki odjel 38 mjeseci patologije 19 mjeseci 3 mjeseca 6 mjeseci 3 mjeseca 4 mjeseca 3 mjeseca 12 mjeseci GLAVNI CILJEVI SPECIJALIZACIJE Specijalizacija iz patologije i citopatologije je nau~ni i odgojni proces. umetanje i va|enje proteze jednjaka. – promocija zdravlja. koji se temelji na autopsijskoj djelatnosti uklju~uju}i i biopsijske rad sa tehnikama. rje{avanje nosnih likvora. 7. Specijalizacija nudi {irok trening i priprema budu}eg patologa za uspje{an rad na patologiji. citogenetike i molekularne genetike. – Usmjerena patologija sa izborom jednog od 5 mogu}ih programa (hirur{ka patologija. PROGRAM SPECIJALIZACIJE Uvodni dio: 10 mjeseci Osnovna teorijska nastava 1 mjesec Osnovna teorijska nastava se provodi iz oblasti: dono{enje klini~kih odluka. sa toksilogijom. i uspje{no sticanje akademskog obrazovanja za potpun i samostalan rad poslije polo`enog specijalisti~kog ispita sa . transtrahealna. ezofagoskopija s rigidnim tubusom. – Gastrointestinalna patologija. Patolo{ka anatomija Autopsije: Dobijanjem osnovnog znanja i prakti~nih iskustava u autopsijskoj patologiji. postavljanje ventilacijskih cjev~ica. – Imunopatologija (sa osvrtom na autoimune bolesti. tonzilektomija. imunofluoroscence. osnovnog znanja o histopatologiji organa. – Citopatologiju u trajanju od 4 mjeseca. cijevi. stenoze larinksa i traheje. – Op}a patologija. strana tijela bronha. – Urogenitalna patologija. te patofiziologija i patologija di{nih i probavnih puteva. u kome specijalizant dobija teoretsko i prakti~no znanje iz podru~ja patologije. koja traje ukupno 38 mjeseci i obuhvata: – Usmjerenu biopsijsku i autopsijsku patologiju u trajanju od 31 mjesec. `u~nih kanala. Op}i dio: 38 mjeseci Hiru{ka i internisti~ka patologija: 19 mjeseci Podru~ja – Plu}na patologija. mastoidektomija.Broj 17 – Strana 60 SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH ^etvrtak. Potreba izvo|enja sljede}ih endoskopskih zahvata: operacije manjih malignih tumora. Tehnike: Dobijanje osnovnog znanja iz tehnika svjetlosne mikroskopije. – Patologija endokrinih `lijezda. antroskopija. elektronske mikroskopije. – – komunikacijske vje{tine. sa aspekta nacionalne patologije i klini~ko-patolo{kih primjera. u zvanju specijaliste patologa iz svih podru~ja zdravstva. pregled jednjaka s fiberskopom. endoskopska eksploracija nosa i epifarinksa. Obavlja se na medicinskom fakultetu u ukupnom trajanju od 1 mjesec. u nastavnim turnusima (ljetni i zimski semestar) po planu koji utvr|uju navedeni fakulteti. patologija pleure i medijastinuma. i pankreasa. vrat). Ovaj dio specijalizacije traje 10 mjeseci. i deontologijom u trajanju od 3 mjeseca. citopatologija. kako bi bio sposoban (na) samostalno izvoditi autopsijske i biopti~ke-dijagnosti~ke djelatnosti. fistule vrata. Trajanje i struktura specijalizacije Specijalizacija iz patologije traje 5 (pet) godina i sastavljena je iz: – Uvodnog dijela. antrotomija. 2011. 4. imedijatna "staging" rekonstrukcija larinksa i traheje. i patologiju transplantacije organa). imunohistokemije. [to se prakti~nog dijela ti~e specijalizant bi trebao svladati sljede}e zahvate: klasi~na direktoskopija. histomorfometrije. bronhoskopija s rigidnim tubusom. – etika i propisi. operacije parotidne `lijezde. direktna laringomikroskopija. problem dugotrajne intubacije. operacije nosnog septuma. direktoskopija BercyWardovim direktoskopom.operacije tumora i apscesa vrata. operacije {titnja~e kod djece. forenzi~na patologija) u trajanju 12 mjeseci. proto~ne citometrije. adenoidektomija. – sposobnost sticanja i preno{enja znanja. – timski rad. – Eksperimentalna patologija. – Patologija jetre. histokemije. neuropatologija. endoskopska adenoidektonkija.

. . . . koje je namijenjeno za upoznavanje citopatologije odre|enog podru~ja. . – 10 klini~ko-patolo{kih konferencija. . . sa akcentom na imunopatologiju. . . Specijalizant mora da napravi najmanje 20 usmjerenih autopsija iz problematike hiru{ke patologije sa klini~ko patolo{kom korelacijom i mi{ljenjem. . . . skupa sa fetalnom i neonatologijom i patologijom usmjerenom na eksfolijativnu citopatologiju 3 mjeseca Citopatologija. . . . . . . . . specijalizant pregleda kolekcije preparata iz tog podru~ja uz kori{tenje odgovaraju}e literature. . . . . . U momentu zavr{ene prve godine subspecijalizacije. 2011. perifernog `iv~anog sistema i skeletnih mi{i}a kao i dobiti znanja iz nacionalne patologije centralnog i perifernog `iv~anog sistema i skeletnih mi{i}a. . . . 200 Limfti~nog tkiva . . sa opisom zavr{nih nalaza i dijagnosti~kim mi{ljenjem. specijalizant mora pregledati i dati dijagnozu sa zaklju~nim mi{ljenjem za najmanje 800 biopsija. . . . . . . . . . . . . 100 Drugih organa . 200 . . . . . . . Potrebna je detaljna samostalna obrada biopsija sa formulisanjem zaklju~nog mi{ljenja pod nadzorom i usmjerenjem mentora. najmanje 100 resektata organa i najmanje 20 internisti~ko-patolo{kih usmjerenih autopsija. . . . Neuropatologija Specijalizant u jednoj godini izobrazbe iz poglavlja neuropatologije mora dobiti znanje iz histologije i funkcionalne anatomije centralnog. Pregleda ih prvenstveno sam i nakon toga skupa sa mentorom. pod nadzorom mentora a kasnije samostalno sudjeluje u izvo|enju zahtjevnijih primjera. – 1000 ginekolo{ko-citolo{kih pregleda sa mi{ljenjem. . . . . . . 1 mjesec Citopatologija abdominalnih organa i retroperitoneuma . . . . . . . . . . . . . 300 Mekih tkiva. . . – 300 pregleda zale|enih histopatolo{kih rezova sa mi{ljenjem. Usmjerena poglavlja: (izbor jednog od od 5 navedenih programa) Hiru{ka patologija Rad obuhvata podru~je hiru{ke patologije sa namanje 1000-1200 biopsija. . molekularne patologije. ultrastrukturna patologija . . . . 1 mjesec Plu}na citologija (aspiracijska i eksfolijativna) 1 mjesec Druga eksfolijativna citopatologija . . . 400 [titnja~e . . . . . . . hematopatologije. . . . Aktivno u~e{}e na klini~ko patolo{kim konferencijama (ukupno 10). – 1000 citopatolo{kih pregleda sa mi{ljenjem. Internisti~ka patologija Sticanje znanja i biopti~ko dijagnosti~kih iskustava sa samostalnim radom pod nadzorom neposrednog mentora. – 4000 histopatolo{kih pregleda sa dijagnozom i mi{ljenjem. . . 1. prevashodno u podru~ju degenerativnih i upalnih bolesti. Specijalizant mora upoznati nova dostignu}a u gerijatrijskoj patologiji. . . 1 mjesec Citopatologija eksudata . dijagnozom i zaklju~nim mi{ljenjem. te diseminacije bolesti. Tako|e specijalizant sara|uje sa klini~kim konzilijem iz tog podru~ja. .5 mjesec Citopatologija endokrinih `ljezda . .5 mjeseca Citopatologija dojke . . . Po zavr{etku jedne godine obrazovanja iz neuropatologije specijalizant mora biti osposobljen za samostalno dijagnosticiranje neurolo{kih i `iv~ano-mi{i}nih bolesti na{e sredine. . . . . . . . Citopatologija Potpun program osposobljavanja: Upoznavanje s tehnikom obrade materijala u citopatologiji . od toga 70% biopsija i 30% resektata organa. . Prakti~na i specijalna tehnika: histokemije. . . kosti. . . imunopatologija. . . .^etvrtak. . reverzibilnosti. . . . . . Sa transplantacijom organa podru~je djelovanja patologa se ra{irilo i otvoreni su novi stru~ni vidici. . Bolesti su ograni~ene na organ. . . ali su i sistemske prirode. . . . . . – 20 usmjerenih autopsija sa opisom. . Poseban akcenat je na metodama za semikvantitativnu i kvantitativnu ocjenu imunofenotipizaciju (imunofluorecentnim mikroskopom i elektronskim mikroskopom). 1 mjesec Citopatologija tumora mekih tkiva . . . . 5 mjeseci Plu}na patologija i kardiovaskularna patologija . Detaljan program osposobljavanja: – Gastrointestinalna i hepatobilijarna patologija . . . 1 mjesec Specijalizant svaki dan pregleda od 24-30 objektnih stakala sa pribli`no 8-10 dijagnosti~kih primjera iz razli~itih podru~ja aspiracijske i eksfolijativne citopatologije. . . stani~nih kultura. . . . . . . . . . . . . . – 15 pregleda biopsija perifernog `iv~anog sistema sa dijagnozom i mi{ljenjem. . . . . . . imunohistokemije. Specijalizant svaki dan sudjeluje pri uzimanju citolo{kih uzoraka za aspiracijsku tehniku. Na po~etku se upoznaje sa tehnikom uzimanja uzoraka i samostalno napravi nekoliko prakti~nih pokusa biopsije na odstranjenim organima. . . . . . U dana{nje vrijeme ve}i dio internisti~ke patologije zauzimaju endoskopske biopsije i biopsije unutarnjih organa namijenjene dijagnosticiranju netumorskih bolesti. U vremenu. . deontologijom) 3 mjeseca Specijalizant mora u prve 4 godine specijalizacije obaviti najmanje: – 200 autopsija. 1 mjesec Ginekolo{ka citopatologija . – 500 pregleda biopsijskih uzoraka centralnog `iv~anog sistema sa dijagnozom i mi{ljenjem. . . . . . . SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH – Broj 17 – Strana 61 Neuropatologija: 3 mjeseca Onkopatologija (sa te`i{tem na patologiju dojke. . . . 2 mjeseca Citopatologija endokrinih `ljezda . tumora {titnja~e i drugih endokrinih `lijezda). . 4 mjeseca Forenzi~na patologija (skupa sa toksikologijom. . . Poseban akcenat je na samostalnom radu pod nadzorom mentora u biopsijama "ex tempore" sa najmanje 300 slu~ajeva. dermatopatologija. . . . . Mora uraditi najmanje: – 200 sekcija centralnog `iv~anog sistema sa dijagnozom i mi{ljenjem. citogenetike. . . . . 2 mjeseca Citopatologija limfati~nog sistema . 7. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . tumora mekih tkiva. . . . . Rad mora biti tijesno povezan sa klini~arem koji ~eka od patologa histopatolo{ku dijagnozu ili odre|enje etiopatogeneze i stepena razvoja bolesti. 2 mjeseca – Nefropatologija sa transplantacijom. . . . . . . U toku jedne godine osposobljavanja iz citopatologije specijalizant mora napraviti najmanje 800 primjera tankoiglene aspiracijske biopsije (FNB) i pregledati slijede}i broj uzoraka: Aspirati patolo{kih procesa Dojke . . . 1 mjesec Druga aspiracijska citopatologija . Aktivno u~e{}e na svim doma}im ali i me|unarodnim susretima i odlascima na seminare iz podru~ja hiru{ke patologije. . 4. . ireverzibilnosti koji se odnosi na hronicitet bolesti. . 5 mjeseci – Sudjelovanje u svim redovnim i vanrednim klini~kopatolo{kim sastancima. . . proto~ne citometrije. Po~ne sa manje zahtjevnim odstranjenim uzorcima pacijenata. . 0. . . . . . . . . . . . elektronske mikroskopije. sa ocjenom aktivnosti. 6 mjeseci Ginekolo{ka patologija. . . . . Sudjelovanje u radu sa klini~arima pri izboru najboljeg na~ina ozdravljenja i uspje{nosti lije~enja pri napravljenoj biopsiji.

Potpun program obuhvata: Samostalni rad pod neposrednim vodstvom mentora 6 mjeseci Rad obuhvata najmanje 20 ekspertiza na krivi~nopravnom podru~ju. . . . . . . . . 300 Drugo. u nastavnim turnusima (ljetni i zimski semestar) po planu koji utvr|uju navedeni fakulteti. . . mastima. . Rana klini~ka detekcija nasljednih i uro|enih bolesti metabolizma. . infekcije i parazitalne infekcije crijeva. . Akutni i hroni~ni poreme}aji u vezi sa ishranom. uglji~nim hidratima i vitaminima. . dijagnostika i prevencija. . . . . . 7. . . . . Principi ishrane prirodna i vje{ta~ka ishrana. . . 3000 Plu}a . . – etika i propisi. Avitaminoze i hipovitaminoze. . . . . . . . . . . . Tumori abdominalnih organa. . .Broj 17 – Strana 62 SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Dje~ja otorinolaring ologija Dje~ja oftalmologija Dje~ja ortopedija Dje~ja i preventivna stomatologija Radiolo{ka dijagnostika Preventivna i socijalna pedijatrija Mentalno zdravlje i psihijatrija Bolni~ki odjel ORL Bolni~ki odjel oftalmologije Bolni~ki odjel ortopedije Stomatolo{ki fakultet Bolni~ki odjel radiologije zavodi za javno zdravstvo Bolni~ki odjel psihijatrije ^etvrtak. celija~ni sindrom (malabsorpcije). Patologija dojena~ke dobi: Fiziologija dojen~eta i karakteristike dojen~eta. Cisti~na fibroza. . . 300 Forenzi~na patologija Poglavlje koje obuhvata rad specijalizanta na civilnopravnom i krivi~nopravnom podru~ju sa poglavljima usmjerenim na laboratorijski rad. – komunikacijske vje{tine. . Bolesti jetre i `u}nih puteva. . . 4. . Kolokvij – Anamneza gastroenterolo{ko-hepatolo{kog pacijenta – Fizikalni pregled gastroenterolo{ko -hepatolo{kog pacijenta – Mjerenje tjelesne te`ine i visine i ostalih parametara antropometrije – Interpretacija antropometrijskih parametara na osnovu percentilnih krivulja – Na~in uzimanja uzoraka stolice za analize i interpretacija nalaza – Lije~enje akutnog proljeva (fiziolo{ke osnove apsorcije elektrolita i vode kao temelj rehidracijskih postupaka) – Plasiranje nazogastri~ne sonde – Ishrana kod akutnog proljeva – Priprema i na~in izvo|enja testova za malabsorpciju – Priprema za ultrazvu~ni pregled abdomena – Priprema pacijenta za biopsiju tankog crijeva – Priprema pacijenta za proksimalnu endoskopiju – Priprema pacijenta za distalnu endoskopiju . . Peroralna i intravenska rehidracija. . . . . . Ulkus `eluca i duodenuma. Poreme}aj acido-bazne ravnote`e i savremeni na~ini korekcije. . najmanje 20 sudsko medicinskih obdukcija sa zaklju~nim izvedenim mi{ljenjem u krivi~nopravnim i krivi~nim podru~jima i 15 zavr{nih nalaza iz civilnopravnih i krivi~nopravnih slu~ajeva. 15 dana 15 dana 1 mjesec 15 dana 1 mjesec 1 mjesec Eksfolijativna citopatologija Bris vrata materice. UVODNI DIO OSNOVNA TEORIJSKA NASTAVA 1 mjesec Osnovna teorijska nastava se provodi iz oblasti: – dono{enje klini~kih odluka. . . . minerala. . . . . . . 2011. . . KLINI^KA PEDIJATRIJA Dje~ja gastroenterohepatologija 4 mjeseca Bolesti probavnog sistema. . . . . . . . potrebe u bjelan~evinama. . – sposobnost sticanja i preno{enja znanja. . Rast i razvoj. . Splenomegalija. Metode i principi dijagnostike u dojena~koj dobi. . . neonatologija i intenzivna terapija Dje~ja pulmologija Neuropedijatrija Dje~ja endokrinologija Dje~ja hematoonkologija Fizijatrija i rehabilitacija Alergoimunoreu matologija Prijemnotrija`na op}a pedijatrija i urgentna pedijatrija Klini~ka infektologija Dje~ja hirurgija Dje~ja dermatovener ologija Bolni~ki odjel infektologije Bolni~ki odjel dje~je hirurgije Bolni~ki odjel dermatologije 1 mjesec 1 mjesec 15 dana 1 mjesec 39 mjeseci 4 mjeseca 4 mjeseca 4 mjeseca 4 mjeseca 4 mjeseca 4 mjeseca 4 mjeseca 4 mjeseca 2 mjeseca 3 mjeseca 2 mjeseca Klini~ka pedijatrija U okviru sta`a i klini~ke pedijatrije specijalizant treba da upozna rad svih odjeljenja i aktivno se uklju~i u rad odjeljenja. . . . . . . enterokolitis. . . . – timski rad. . Prevencija i lije~enje bolesti. Metabolizam vode. 200 Eksudati . . megakolon. – upravljanja sistemom. . . – promocija zdravlja. . . Malformacija i funkcionalni poreme}aji. Obavlja se na medicinskom fakultetu u ukupnom trajanju od 1 mjesec. . Sudjelovanje u dijagnosti~ko laboratorijskim postupcima 6 mjeseci (Forenzi~na toksikologija u trajanju 3 mjeseca i forenzi~na alkohologija u trajanju od 3 mjeseca) PEDIJATRIJA Vrsta specijalizacije: OSNOVNA Trajanje specijalizacije: 4 godine /48 mjeseci/ PROGRAM SPECIJALIZACIJE [IRA OBLAST Uvodni dio osnovna teorijska obuka Klini~ka pedijatrija U@A OBLAST MJESTO TRAJANJE TRAJANJE OBAVLJANJA STA@A Medicinski fakultet 1 mjesec Univerzitetskoklini~ka bolnica klinika za pedijatriju Dje~ja gastroenterohepa tologija Dje~ja nefrologija Dje~ja kardiologija Perinatologija.

Primjena kiseonika kod bolesne i rizi~ne djece Vje{tine: Mjerenje koncentracije kiseonika.sr~ane kateterizacije. Mije{anje kiseonika i komprimiranog zraka. Monitoring kiseonika Vje{tine: Upotreba puls oksimetrije. Malformacije urinarnog sistema. Fiksacija. VSD. Odre|ivanje gestacione dobi i veli~ine za dob. Kolokvij Anamneza nefrolo{kog pacijenta Fizikalni pregled nefrolo{kog pacijenta Na~ini prikupljanja uzoraka urina za analize i njihova interpretacija Priprema na~in izvo|enja i interpretacija funkcionalnih testova bubrega – koncentracija du{ika uree u krvi i kreatinina u serumu – klirens testovi – izotopsko odre|ivanje glomerularne filtracije – test koncentracione sposobnosti bubrega – test optere}enja kiselinama Priprema i tuma~enje ultrasonografije urinarnog trakta. Provjera polo`aja tubusa Prepoznavanje i tretman pneumotoraksa Vje{tine: Detekcija pneumotoraksa. perkusija) – Auskultacije fiziolo{kog i patolo{kog nalaza na srcu (30 + 30) – Interpretacije EKG (30): novoro|en~e. {kolsko dijete i adolescent – Interpretacije Rtg snimka srca i plu}a (30) – Interpretacije 24 satnog EKG . Prakti~no izvo|enje.B. Nedono{~e. porodiljske traume. respiracija. Tehnike uzimanja mokra}e i pregled sedimenta. zglobnim promjenama) – ovladati protokolima dijagnostike i terapije kardiovaskularnih. Na~in i pripreme pacijenata za rendgenolo{ko ispitivanje urinarnog sistema i interpretacija dobijenih nalaza: – nativni snimak abdomena – intravenozna urografija – mikciona cistoureterografija – angiografija. fetopatije i njihova prevencija. fizikalni pregled. Ventilacija balonom i maskom. Vje{tine: Upotreba grija~a.prakti~no izvo|enje . Savremena terapija oboljenja urinarnog trakta. pred{kolsko. kolagenose. Dje~ja nefrologija 4 mjeseca Oboljenja bubrega i mokra}nih puteva.Holtera (5) – Interpretacije normalnog ultrazvu~nog nalaza srca (10) i jednostavnih uro|enih sr~anih anomalija: ASD. Metode pregleda urinarnog trakta. prepoznavanje riziko faktora. EKG i druge dijagnosti~ke metode u kardioreumatologiji. reanimacije novoro|en~eta. akutni i hroni~ni. rizici. Dje~ja kardiologija 4 mjeseca Uro|ene i ste~ene bolesti srca i krvnih sudova kod djece. krvnog pritiska na gornjim i donjim ekstremitetima. ductus… (uklju~uju}i i vegetacije. urolitijaza.^etvrtak. Upotreba inkubatora i pode{avanje optimalne temperature okoline. nefrogene hipertenzije. Transport novoro|en~adi Vje{tina: Priprema transporta Kontinuirana njega rizi~ne novoro|en~adi. Identifikacija i tretman djece sa infekcijom. nefroze. Primjena lijekova. Vje{tina: Procjena gestacione dobi novoro|en~eta. nefritis. Kontrola temperature okoline za bolesnu i rizi~nu novoro|en~ad. Hipertenzije u dje~joj dobi. venografija – na~in izvo|enja i interpretacija radioizotopskih ispitivanja – izotopska renografija bubrega – scintigrafija bubrega – radioizotopska MCUG – priprema za sljede}e procedure i njihova interpretacija: endoskopija. ishrana i `ivot u inkubatoru. Identificiranje i tretman djece sa respiratornim distresom Vje{tina: Intubacija. vla`enje i mije{anje kiseonika sa zrakom. disritmije. Fiksacija tubusa. Kolokvij Primarna reanimacija novoro|en~eta Vje{tine: Sukcija. Uzimanje uzoraka perferne arterijske krvi za gasne analize. intenzivna terapija 4 mjeseca Za to vrijeme treba ovladati patologijom i fiziologijom novoro|ena~ke dobi. 7. neonatologija. Funkcionalni testovi kod oboljenja urinarnog trakta. Identifikacija riziko faktora i prepoznavanje rizi~ne i bolesne novoro|en~adi. svi tehni~ki pregledi i terapeutski zahvati uklju~uju}i i eksangvinotransfuziju. Kompresija grudnog ko{a (kardijalna reanimacija). biopsija bubrega. Perinatologija. Ugro`eno novoro|en~e. Tretman pneumotoraksa: Aspiracija iglom Upotreba umbilikalnog (venskog i arterijskog) katetera kod bolesne i rizi~ne novoro|en~adi. tubolopatije. – sistemskih kao i reumatolo{kih oboljenja – ovladati kardiopulmonalnom reanimacijom – usvojiti algoritme za poreme}aje ritma protokol prevencije ateroskleroze-preventivna kardiologija algoritam prevencija subakutnog bakterijskog endokarditisa pre i posthirur{ko pra}enje kardijalnih pacijenata status reumatskih pacijenata laboratorijsko-dijagnosti~ke pretrage u sklopu sistemnih obolenja – izvo|enje i interpretacija reumatskih testova – ovladati modificiranim table tilt testom – primjenom relevantnih medikamenata. Apgar score. njega. transkutane saturacije kiseonika. Transiluminacija. Specijalizant treba: – voditi brigu o hospitaliziranim pacijentima (anamneza. dojen~e. Visokodiferencirana njega bolesnog novoro|en~eta (samo za specijalizante koji }e raditi na Intenzivnoj njezi II i III nivoa) Eksangvinotransfuzija . Embriopatije. posebno adenosina i PGE1. lije~enje. Procjena polo`aja (na RTG-u) Identifikacija i pristup djeci sa niskim krvnim pritiskom Vje{tina: Mjerenje krvnog pritiska Identifikacija i tretman djece sa hipoglikemijom Vje{tina: Skrining test {e}era u krvi Primjena intravenozne terapije kod bolesne i rizi~ne novoro|en~adi Vje{tina: Insercija i odr`avanje intravenske infuzije Ishrana bolesne i rizi~ne djece Vje{tina: Ishrana putem nazogastri~ne sonde Identifikacija i tretman djece sa hiperbilirubinemijom. izliv i tromboti~ne mase) – Interpretacija nalaza nuklearne magnetne rezonance srca – Interpretacija nalaza kompjuterizovane tomografije srca – Upoznavanje sa osnovnim principima invazivne dijagnostike i terapije . Grijanje. Vje{tine: Uvo|enje umbilikalnog venskog katetera. mjerenje pulsa. palpacija. 4. cistopatije. SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH – – – – – Broj 17 – Strana 63 – Interpretacija nativnog RTG abdomena – Poznavanje funkcionalnih testova jetre – Interpretacija markera na hepatitis A. kompjuterizovana tomografija bubrega i nukleara magnetna rezonansa. RTG grudnog ko{a. Reumatska groznica. 2011. Kolokvij Specijalizant je obavezan ovladati sljede}im prakti~nim znanjem i vje{tinama iz: – Fizikalni pregled (inspekcija. reumatoidni artritis. hiperbilirubinemija.

procjena i ~itanje snimaka. Endokrina oboljenja (bolest {titnja~e. auskulatacija) Rendgen pregledi: standardni rtg snimak (PA i Profil) plu}a. te ostalih parametara antropometrije Interpretacija antropometrijskih parametara na osnovu percentilnih krivulja (karte rasta) Procjena stadija puberteta po Tanneru kod djevoj~ica i dje~aka (orhidometar po Praederu) Analiza RTG doru~ja Analiza jonograma i ABS-a u sklopu dijagnostike endokrinolo{kih oboljenja Na~in izvo|enja i interpretacija testa odre|ivanja hormona rasta Interpretacija statusa hormona: hipofize. TIBC i UIBC . Osnovne karakteristike EEG i REG tehnike. Bronhopneumonije. hemoglobinopatije. Napomena: Sticanje vje{tine primarne reanimacije: bilo bi potrebno da u okviru specijalizantskog sta`a specijalizant provede 15 dana u porodili{tu. Neuropedijatrija 4 mjeseca Neurolo{ka oboljenja i psihi~ki poreme}aji u djece. TBC plu}a. U okviru specijalizacije svaki specijalizant bi trebao pro}i kurs koji uklju~uje bazi~nu i naprednu reanimaciju (APLS) Dje~ja pulmologija 4 mjeseca Akutne i hroni~ne infekcije gornjih di{nih puteva. Alergolo{ki test: izvo|enje i interpretacija. ko{tane sr`i i punktata limfinh `lijezda. atipi~ne pneumonije. bronholava`a. dijabetes mellitus i druga oboljenja vezana za endokrini sistem). absces plu}a. Protokol tretmana leukoza i malignih hemoblastoza. Odre|ivanje saturacije O2 i terapiju kiseonikom. prevesti ~lanak: novosti u dje~ijoj pulmologiji i na kraju specijalisti~kog sta`a polagati kolokvijum. alergijska oboljenja respiratornog sistema. 2. Kolokvij PROGRAM PRAKTI^NIH ZNANJA I PROCEDURA Anamneza endokrinolo{kog pacijenta Fizikalni nalaz endokrinolo{kog pacijenta Mjerenje tjelesne te`ine i visine pacijenta. palpaciju jetre i slezene – Interpretacija kompletne krvne slike. Tehnika pregleda krvne slike. Genetika i njen zna~aj u prevenciji i ranoj dijagnostici. Vo|enje te{ke bronhopstrukcije i menad`ment sindroma krupa. Infekcije nervnog sistema (meningomieloencefalitis). rtg snimak sinusa Kompjuterizirana tomografija Bronholo{ka obrada (bronhoskopija. Direktni monitoring krvnog pritiska (kori{tenje transdjusera). epilepsije. bronhiektazije. Pneumoencefalografija i druge tehni~ke pretrage u neurolo{koj dijagnostici. Ovladavanje osnovama genetike. paratireoideja. inhalacije putem inhalatora maskom i usnim nastavkom. IMV. 4. bronhografija) Pleuralna punkcija i biopsija plu}a Funkcionalni testovi-osnovi plu}ne funkcije-spirometrija Ko`ni testovi preosjetljivosti:alergo test: inhlacioni i nutritivni alergeni Znojni test Laboratorijske pretrage: hematoonkolo{ke mikrobiolo{ke enzimatske citolo{ke analize U toku provo|enja specijalisti~kog sta`a kandidat je du`an savladati teoretski i prakti~ni dio oboljenja respiratornih organa terapiju oboljenja i terapiju urgentnih oboljenja respiratornog trakta. 4. cerebralne dje~je pareze i paralize. Antibiotsku terapiju bronhopneumonija i pneumonija. Obstruktivni sindrom. spolnih }lijezda. nadbubre`ne `lijezde. Anemije. hromosomi i njihove aberacije. bolesti linfati~nog retikuloendotelijalnog sistema. hipofize. HF) Insercija torakalnog drena. spolnih `lijezda i nadbubrega Na~in izvo|enja i interpretacija OGIT testa sa insulinemijom Prakti~no izvo|enje terapije za pacijenta sa dijabetes mellitusom TIP 1 (dijabetolo{ka {kola) Dje~ja hematoonkologija 4 mjeseca Bolesti hemopoetskog sistema kod djece. koagulopatije. Zna~aj genetskog savjetovali{ta. 7. uo~avanje znakova hemoragijske dijateze. perkusija. pripremiti rad za stru~no izlaganje uz superviziju mentora. Uzimanje brisa nosa i grla. ekstrapulmonalni TBC u dje~ijoj dobi.prakti~no izvo|enje. palpacija. 2011. Odre|ivanje PEF-a vrha ekspiratornog protoka spirometrom (pik floumetar) 3. transfuzijskom centru ili odsjeku za transfuziju. Kolokvij Fizikalni pregled (inspekcija. Znojni test. DIJAGNOSTI^KE METODE: – Uzimanje anamneze sa posebnim osvrtom na hematoonkolo{ke bolesti – Fizikalni pregled hemato-onkolo{kog pacijenta sa posebnim osvrtom na pregled limfnih ~vorova po regijama. leukoze. Terapija surfaktantom . lava`a `elu~anog soka za slanje materijala za BK nalaz. tumori mozga. posturalnu drena`u. miopatije.Broj 17 – Strana 64 SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH ^etvrtak. Kongenitalne anomalije i oboljenja nervnog sistema. {titne `lijezde. Inspekciju BCG o`iljka. Fe. interpretaciju acidobaznog statusa. Kolokvij U sklopu kru`enja provesti 15 dana u Zavodu za transfuzijsku medicinu Federacije BiH. aspiraciju i toaletu disajnih puteva. Mogu}nost dijagnostike i prevencije genetskih bolesti. neuroza i poreme}aji pona{anja. Kolokvij Znanja koja treba znati samostalno ~initi: Neurolo{ki pregled neonatusa Neurolo{ki pregled dojen~eta Neurolo{ki pregled pret{kolskog djeteta Neurolo{ki pregled {kolskog djeteta i adolescenta Lumbalna punkcija Priprema plana i programa ispitivanja djeteta sa razvojnim poreme}ajem Priprema plana i programa ispitivanja djeteta sa paroksizmalnim neurolo{kim poreme}ajem Tretman djeteta sa epilepti~nim statusom Znanja koja treba vidjeti: UZ mozga kod dojen~eta EEG registracija u razli~itim vidovima i kod razli~itih uzrasta djeteta EMG registracija kod razli~itih uzrasta djeteta EP registracija kod razli~itih uzrasta djeteta Dje~ja endokrinologija 4 mjeseca Poreme}aj rasta i razvoja. U sklopu boravka provesti 15 dana na institutu za genetiku. Primjena ventilacije kontinuiranim pozitivnim pritiskom (CPAP) Provo|enje mehani~ke ventilacije (IPPV. Uro|ene anomalije gornjih di{nih puteva. Obavezno se mora savladati: 1. vibracionu masa`u. oboljenja perifernih nerava.

haptoglobin – Osmotska (hemoliti~ke anemije) – Koagulacioni testovi – Lumbalna punkcija (dijagnosti~ka i terapeutska) – Sternalna punkcija – Punkcija limfnog ~vora – Punkcija slezene – Citomorfolo{ki pregled periferne krvi – Citomorfolo{ki pregled ko{tane sr`i – Mikrobiolo{ke pretrage: brisevi. plazme oboga}enom trombocitima) Fizijatrija i rehabilitacija 2 mjeseca – Fizijatrijski pregled neurolo{ki o{te}enog djeteta – Fizijatrijski pregled djeteta sa onesposobljenjem druge etiologije – Dijagnosti~ke metode za utvr|ivanje onesposobljenosti – Nau~iti funkcionalni fiziolo{ki razvoj djeteta – Etiolo{ke faktore koji uzrokuju o{te}enje ploda – Habilitacija i rehabilitacija razlikovanje termina – Na~in imobilizacije kod djeteta sa obstetri~kom paralizom pexus brachialis-a – Mogu}nost rehabilitacije kod djeteta sa JRA – Zna~aj ortoza u korekciji stava djece sa "lo{im dr`anjem" – Scoliosis vrste i na~in tretmana – Torticolis prepoznavanje i tretman – Kolokvij Alergoimunoreumatologija 4 mjeseca – Amnezija i fizikalni pregled pacijenata sa alergijskim oboljenjem – Amnezija i fizikalni prgled pacijenata sa imunodeficijencijom Savladati: – Protokole dijagnostike atopijskih oboljenja i anafilaksije – Inicijalni screening za imunodeficijencije – Protokole dijagnostike primarnih imunodeficijencija Znati interpretirati: – Alergo test na inhalacione. grla i nosa. – SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 17 – Strana 65 Tumorski markeri: feritin. Metode pregleda i tehnika uzimanja materijala za pregled. Bolesti kostiju i sistemske bolesti. Kolokvij Dje~ja dermatovenerologija i alergologija 15 dana Bolesti ko`e u dje~joj dobi. Dje~ji ekcemi. Trect – Detaljan fizikalni pregled po sistemima novoro|en~e. Nouron specifi~na esteraza. respiracije) odre|ivanje i interpretacija TT. MRI. IgA – Upoznati se sa testovima provokacije i imunoterapijom – Znati primjeniti farmakoterapiju anafilaksije. njega pacijenta. TA. koncentrovanih trombocita. Kolokvij Dje~ja hirurgija 1 mjesec Naj~e{}e hirur{ke intervencije u dje~ijoj dobi. aktivna i pasivna imunizacija. alfa fetoprotein vanilmandeli~na kiselina u urinu. Tumori kostiju kod djece Kolokvij . insolacije smrzavanja – Zbrinjavanje djeteta u konvulzivnom napadu – Zbrinjavanje djeteta u ambulantno rje{ivom asmati~nom napadu – Savjeti za ishranu zdravog dojen~eta i malog djeteta – Savjeti za dijetalnu ishranu djeteta sa dijarejom. pred{kolsko i {kolsko dijete i adolescenti – Vje{tina procjene i trija`e pacijenta – Interpretacija osnovnih laboratorijskih nalaza + ABS + jonogram – Interpretacija rtg srca i plu}a – Interpretacija EKG – Vje{tina CRP + upotreba defibrilatora – Postupak kod intoksikacija kausti~nim i nekausti~nim sredstvima – Zbrinjavanje djeteta kod utapanja. IgM. audiometerijske metode. LDH.osipne i druge. Strabizam i mogu}nosti korekcije. sputum na gljivice – Kariogram za onkolo{ke pacijente – Radiolo{ke pretrage: RTG. Bronhoskopija. antibiotska za{tita. CT. TV. plazme. 7. (izra`eno u parametrima >)Tax. Sat O2. Kolokvij Dje~ja oftalmologija 15 dana Bolesti i povrede oka u dje~joj dobi i njihovo zbrinjavanje. Osnovi imunolo{ke za{tite i prevencije dje~ijih zaraznih bolesti. antigljivi~na za{tita. bilirubin. masti i kortikosteroida. alergijskog rinitisa. Metode desenzibilizacije. hemokulture. alkalna fosfataza rezistencija. urtikarije – Savladati algoritam terapije atopijskih oboljenja-alergijske astme. anafilakti~nog {oka. Kolikvij Dje~ja otorinolaringologija 15 dana Metode pregleda i interpretacija nalaza kod pregleda uha. Kolokvij Dje~ja infektologija 1 mjesec Karakteristi~ne infektivne bolesti dje~je dobi . dojen~e. Cu u serumu. principi dijagnostike i lije~enje. TERAPIJA – Osnovni principi lije~enja leukemija. 4. Metode cijepljenja i vrste vakcina. Principi lije~enja. anemijom – Konsultativni pregledi – Dnevna bolnica: pra}enje i vo|enje terapije pacijenata – Vo|enje medicinske dokumentacije – Vodi} postupaka terapije kod urgentnih pacijenata – Kolokvij Psihijatrija i mentalno zdravlje 1 mjesec Psihomotorna oboljenja. Principi lije~enja i osnovi korekcije vida. Venerolo{ka oboljenja u djece. Fe u serumu. urinokulture. gastrointestinalne alergije – Upoznati se sa pra}enjem i protokolima lije~enja djece sa primarnom imunodeficijencijom – Specijalizant treba znati: – Status reumatskih pacijenata – Laboratorijske dijagnosti~ke pretrage u sklopu sistemskih oboljenja – Izvo|enje i interpretaciju reumatskih testova – Kolokvij Prijemno trija`na op}a pedijatrija i urgentna pedijatrija 2 mjeseca – Detaljni anamnesti~ki podaci kao vodi~ za daljnje postupke vitalni parametri (P. nutritivne alergene i ubode insekata – Vrijednosti imunoglobulina IgE (ukupno i specifi~nog) – Vrijednosti imunoglobulina IgG. 2011. anomalije polo`aja tijela i dr`anja. traheotomija. deplazmatisanih eritrocita. atopijskog dermatitisa. Kutani alergolo{ki testovi. limfoma i slidnih tumora hemoterapijom – Potpuna terapija (PICC. povra}anjem. psihoze. Kolokvij Dje~ja ortopedija 1 mjesec Uro|ene i ste~ene malformacije kostiju i zglobova u dje~joj dobi. EHO. Pre-post operativno zbrinjavanje djeteta.^etvrtak. profilaksa protiv Pneumocistiti carini) – Priprema citoterapije i na~in njene aplikacije – Intra tekalna terapija – Rehidracije tokom davanja citoterapije uz adekvatan monitoring – Indikacije za davanje derivata krvi (pune krvi. Lumbalna punkcija i pregled likvora. kulture PICC. Displazija i luksacija kuka. Principi terapije. Metode dijagnostike: reanimacija i uvod u anesteziju. Alergijska oboljenja. korekcijske vje`be. primjena obloga. Iskrivljenje ki~me.

i dr. mortinatalitet. pneumoencefalografija. Upoznavanje sa invazivnim i neinvazivnim tehnikama u radiologiji. Etiologija. Minimum i po`eljni optimum zdravstvene za{tite djeteta. pokazatelji morbiditeta. Principi inferpretacije radiolo{kih analiza. Priprema djeteta za odre|ene dijagnosti~ke pretrage (I. vrste cjepiva. 2011. smje{taj djeteta u porodici i preventivne aktivnosti u za{titi zdravlja djece. perinatalni mortalitet). genoza. Zna~aj nutricionih standarda (glad. Planiranje porodice. kao i tromjese~ni rad u zavodu za javno zdravstvo . vje{ta~ka i dvovrsna ishrana). 8 mjeseci 2 mjeseca Dje~ja i preventivna stomatologija 15 dana Rast i razvoj zubi.druga godina 1 mjesec 2 mjeseca Bolni~ki odjel ORL 1 mjesec Bolni~ki odjel MFH 3 mjeseca Bolni~ki odjel urologije 1 mjesec Bolni~ki odjel ORL 1 mjesec Bolni~ki odjel plasti~ne hirurgije 1 mjesec Bolni~ki odjel oftalmologije 23 mjeseca Bolni~ki odjel plasti~ne hirurgije Bolni~ki odjel abdominalne hirurgije 2 mjeseca 1 mjesec Bolni~ki odjel plasti~ne hirurgije 1 mjesec 7 mjeseci . Organizacija za{tite djeteta u svijetu. Uticaj ishrane na organe usne {upljine. Higijena zuba. Perinatalni problemi. Napu{teno dijete i adopcija. fetalni i neonatalni traumatizam.prirodna. materinalni mortalitet. Dijete i njegova fizi~ka i humana sredina. Sve navedeno u ovom odjeljku treba obaviti kroz devetomjese~ni prakti~ni rad u Domu zdravlja .ORL Pedijatrijska plasti~na hirurgija (shize) Maksilofacijalna hirurgija Pedijatrijska plasti~na hirurgija (hipospadije) Urologija Rekonstruktivna i estetska hirurgija nosa ORL Rekonstruktivna i estetska hirurgija nosa Plasti~na hirurgija Rekonstruktivna i estetska hirurgija lica Oftlamologija Rekonstruktivna i estetska hirurgija lica Plasti~na hirurgija Bolni~ki odjel dermatologije Bolni~ki odjel onkologije 2 mjeseca 1 mjesec 6 mjeseci 1 mjesec 1 mjesec Specijalni dio . Principi ishrane potrebe u bjelan~evinama. Kolokvij Radiodijagnostika 1 mjesec Osnovi radiolo{ke dozimetrije i za{tite. krvnih i endokrinih oboljenja u dje~joj dobi. Hendikepirano dijete. domovi. 4. Faktori koji uti~u na razvoj denta-facijalnog kompleksa. obdani{ta. vrti}i.prva godina Administrativni poslovi (vo|enje med. PLASTI^NA I REKONSTRUKTIVNA HIRURGIJA Vrsta specijalizacije: OSNOVNA Trajanje specijalizacije: 6 godina (72 mjeseca) PROGRAM SPECIJALIZACIJE [IRA OBLAST Uvodni dio osnovna teorijska nastava Uvodni (op}i) dio Hirur{ke infekcije Abdominalna hirurgija U@A OBLAST MJESTO TRAJANJE TRAJANJE OBAVLJANJA STA@A Medicinski fakultet 1 mjesec 2 mjeseca 1 mjesec 1 mjesec 12 mjeseci Specijalni dio .). fertilitet. jaslice. Demografski pokazatelji u odnosu na djetinjstvo (natalitet.). Registracije nalaza stanja zubi. ponovni i ciljani. Epidemiolo{ki aspekti u pedijatriji. pasivni i aktivni imunitet. profilaksa i epidemiologija karijesa. urografija. Ustanove u za{titi djeteta. od ~ega tromjese~ni rad u savjetovali{tu za zdravu djecu. Ishrana djeteta od 1-6 godina. prevencija i na~in skupljanja podataka. termovizija. mortalitet djece. Savremene digitalne tehnike (CT. poreme}aji ~ula vida. gingive i higijena usne {upljine. mineralima i vodi. epidemiologija. Zdravstvena i socijalna za{tita djeteta u Federaciji BiH/Bosni i Hercegovini.Broj 17 – Strana 66 SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Traumatologija Bolni~ki odjel traumatologije Anesteziologija Bolni~ki odjel i reanimacija anesteziologije Hirur{ka Bolni~ki odjel intenzivna hirur{ke terapija intenzivne terapije Opekotine Bolni~ki odjel za opekotine Patologija ili Bolni~ki odjel sudska medicina patologije ^etvrtak. energiji. ishrana djece i adolescenata u kolektivima. fetalna hipotrofija i zaostatak infrauterinog rasta.V. ultrazvuk. Oralne manifestacije kod sistemskih deficitnih. incidencija. prevencija i socijalni zna~aj prematuriteta. Kolokvij Preventivna i socijalna pedijatrija 1 mjesec Savremeno zakonodavstvo u za{titi materinstva. Vakcinacija. Kolokvij.slu`bi za zdravstvenu za{titu djece. anoreksija. dokumentacije) Tretman akutnih stanja Bolni~ki odjel plasti~ne hirurgije 1 mjesec Bolni~ki odjel plasti~ne hirurgije Bolni~ki odjel Osnove plasti~ne elektivne hirurgije {oka hirurgije Opekotine Bolni~ki odjel plasti~ne hirurgije Osnovi Bolni~ki odjel rekonstruktivne plasti~ne hirurgije hirurgije Osnovi estetske Bolni~ki odjel hirurgije plasti~ne hirurgije 12 mjeseci Ko`ni tumori dermatologija Lije~enje metastatskih malignih oboljenja ko`e i mekih tkiva onkologija Tumori glave i vrata (osnove dijagnostike i terapije) . apetit. vitaminima. pasa`a `eluca i crijeva. Rasti razvoj djeteta i njegovo pra}enje. 7. Sistematski pregledi prvi. sluha i smetnje govora. subtrakciona angiografija i dr.odjel za preventivno-promotivnu zdravstvenu za{titu {kolske djece i studenata. fetalni mortalitet.

. – timski rad. . . . – upravljanja sistemom.ORL Hirurgija glave i vrata Maksilofacijalna hirurgija Heilognato palatoshize Maksilofacijalna hirurgija Rekonstrukcijsk a hirurgija genitalija Okuloplasti~na hirurgija Oftalmologija Okuloplasti~na hirurgija Plasti~na hirurgija Estetska hirurgija Plasti~na hirurgija Endoskopska hirurgija Plasti~na hirurgija Uro|ene anomalije gornjih ekstremiteta Plasti~na hirurgija Bolni~ki odjel ORL Bolni~ki odjel MFH Bolni~ki odjel plasti~ne hirurgije SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH 12 mjeseci Broj 17 – Strana 67 2 mjeseca Bolni~ki odjel plasti~ne hirurgije Bolni~ki odjel plasti~ne hirurgije Bolni~ki odjel plasti~ne hirurgije Bolni~ki odjel plasti~ne hirurgije Bolni~ki odjel plasti~ne hirurgije 12 mjeseci 1 mjesec 3 mjeseca 3 mjeseca 1 mjesec 1 mjesec 3 mjeseca 1 mjesec Bolni~ki odjel MFH 1 mjesec Bolni~ki odjel urologije Bolni~ki odjel oftalmologije Bolni~ki odjel plasti~ne hirurgije Bolni~ki odjel plasti~ne hirurgije Bolni~ki odjel plasti~ne hirurgije Bolni~ki odjel plasti~ne hirurgije 1 mjesec 1 mjesec 1 mjesec 1 mjesec 1 mjesec 2 mjeseca UVODNI DIO OSNOVNA TEORIJSKA NASTAVA 1 mjesec Osnovna teorijska nastava se provodi iz oblasti: – dono{enje klini~kih odluka. . . . Specijalni dio . .^etvrtak. – Preoperativna priprema akutnih bolesnika sa udru`enim bolestima srca. 2 – pre{ivanje ulkusa . Obavlja se na medicinskom fakultetu u ukupnom trajanju od 1 mjesec. . . plu}a. . . . – Diferencijalne dijagnoze i na~ina lije~enja akutnih abdominalnih bolesti. . teoretsko poznavanje povreda svih dijelova tijela. . . . 7. . Savlada dijagnostiku. – etika i propisi. . . – streptokokne – erizipeloid – antrax – gram negativne – clostridium – druge anaerobne infekcije – aktinomikoze – udru`ene ili mje{ane infekcije – gljivi~ne infekcije – virusne infekcije Specijalizant obavlja tretman ograni~enih gnojnih upala: meka tkiva (10). – hirur{ki pristupi kod tipi~nih zahvata na lokomotornmom aparatu.Odjel za neurologiju Specijalni dio . . UVODNI (OP]I) DIO: Hirur{ke infekcije 2 mjeseca Abdominalna hirurgija 7 mjeseci Traumatologija 7 mjeseci Anesteziologija i reanimacija 2 mjeseca Hirur{ka intenzivna terapija 2 mjeseca Opekotine 1 mjesec Patologija ili sudska medicina 1 mjesec Transfuziologija 1 mjesec Sadr`aj programa Hirur{ke infekcije Specijalizant dobija teoretsko ili osnovno prakti~no znanje o mehanizmima biolo{ke odbrane ljudskoga tijela. o sprje~avanju zaraza i izbjegavanju rizika. . . . – dijagnoasti~ki postupci u traumatologiji. . . . . operativno i postoperativno lije~enje slijede}ih infekcija. . . . . 6 – drugi zahvati . 2011. bubrega i dijabetesa i dr. . 4. – komunikacijske vje{tine. dijabeti~ne gangrene (2) Abdominalna hirurgija Specijalizant dobija osnove teoretskog i osnove prakti~nog znanja iz: – akutnih abdominalnih bolesti i drugih naj~e{}ih hirur{kih bolesti trbu{nih organa. preoperativno. Dobija znanje o postupcima za pravilno dijagnosticiranje hirur{kih infekcija. . sa imunosupresivnim terapeuticima. . . . njihovo lije~enje sa razli~itim hirur{kim zahvatima. – sposobnost sticanja i preno{enja znanja. . u nastavnim turnusima (ljetni i zimski semestar) po planu koji utvr|uju navedeni fakulteti. . . . . . – stafilokokne. . Specijalizant je obavezan uraditi sljede}e operacije: – apendektomije . . . . . . 5 – operacije hernije . . . . . . . . Upoznaje se sa lije~enjem hroni~nih rana. trbu{nog zida. .~etvrta godina Hirurgija glave i vrata . – osnova ultrazvu~ne dijagnostike kod povreda stoma~ne duplje. – Peroralna prehrana operativno tretiranih sa naj~e{}im abdominalnim bolestima. . . – Dijagnosti~kih postupaka kod akutnih abdominalnih bolesti i kod drugih naj~e{}ih hirur{kih abdominalnih bolesti. . . 10 – tretman dehiscencije laparotomije . . . .tre}a godina Rekonstrukcija i estetska (hirurgija) operacija obraza i usana Rekonstrukcija i estetska operacija u{iju Rekonstrukcija i estetska operacija dojki Rekonstrukcija i estetska operacija trupa i ekstremiteta Rehabilitacija Odjel za rehabilitaciju Neurofiziologija . – konzervativni tretman lomova i komplikacije. lomova i i{~a{enja). klasifikacija povreda. . . preponskog i femoralnog podru~ja. . . . o imunizaciji i preventivnoj upotrebi antibiotika i hemoterapeutika. . . o patogenim mikroorganizmima. . panaricij (6). . . . . . . . grudnog ko{a i lokomotornog aparata. . . . . . . . . . sa protivmikrobnim lijekovima. . . . . . . 10 Traumatologija Specijalizant dobija osnove teoretskog i osnove prakti~nog znanja iz: – funkcionalna anatomija lokomotornog aparata – op}i pojmovi povreda (etiologija i mehanizmi povreda. . . . 2 – anastomoze crijeva . . . – promocija zdravlja. . – Naj~e{}ih postoperativnih komplikacija i na~ina njihovog sprije~avanja i lije~enja.

. . . hemoragi~ni {ok) i njihove posljedice na raznim organima. – osnovni i dodatni postupci o`ivljavanja kod respiratornih i/ili cirkulatornih zastoja u postreanimacijskom sindromu. bu|enje. – indikacije za hitne (urgentne) operativne zahvate. . . . . 2 – uzimanje autotransplantata ko`e Watsonovim no`em ili elektri~nim – dermatomom . 4. . . . . . 15 – punkcije zglobova . . registracija umrlih. . . . probavne smetnje. . . Specijalizant treba obaviti sljede}e operacije: – ekstenzije na donjim ekstremitetima . . . . . podaci o premje{tajima) – kvartalne ocjene kvaliteta rada . . . . . . neizlje~ivih bolesti itd. . . 20 – torakalna drena`a (Bulau drena`a) . . . . . . . 1 – fasciotomija . defekti. . SPECIJALNI DIO 4 godine SPECIJALNI DIO . – sudjelovanje i obavljenje zahvata kod 10 te{ko povrije|enih ljudi. . Sudjeluje kod svih klini~ko patolo{kih sastanaka i priprema klini~ko patolo{ki prikaz odabranog hirur{kog slu~aja iz teku}e kazuistike. . . – ocjena bolesnikovog stanja i priprema bolesnika za operativni zahvat. komplikacije disanja. . . 10 – esharotomija . . 2011. . vrste posttraumatskih komplikacija (traumatski. posttraumatske psihoze i delirantna stanja). . Hirur{ka intenzivna terapija Specijalizant dobija osnove teoretskog i osnove prakti~nog znanja iz: – intenzivnog tretmanu bolesnika i povrije|enih nakon svih operativnih tretmana i kod hirur{kih bolesni~kih stanja koja zahtijevaju intezivni tretman. – sudjelovanje u 5 hospitalnih reanimacija gdje sudjeluje reanimacijska ekipa. . . . . . . 1 Patologija ili sudska medicina Specijalizant dobija osnove teoretskog i osnove prakti~nog znanja o uobi~ajenim autopsijskim i biopsijskim radnjama. – Osnove urgentnih terapeutskih radnji iz urgentne medicine. . . . .koji su u upotrebi – zakonske obaveze uno{enja podataka u registrima malignih bolesti. . . . . opekotine i politrauma i ratne opekotine Specijalizant obavi sljede}e operacione zahvate: – primarni tretman ve}e opekotine . . . . . . . . . . – regionalna anestezija i neke tehnike sprovodne anestezije. . . . . . . – priprema pacijenta za operaciju (dijabetes. . . . 10 – punkcije velikih tjelesnih {upljina . . . . priprema. . 5 – osteosinteze (jednostavna) i odstranjenje osteosintetskog materijala. . . . . . . .dokumentacija) 1 mjesec Tretman akutnih stanja 2 mjeseca Osnove elektivne hirurgije {oka 1 mjesec Opekotine 6 mjeseci Osnovi rekonstruktivne hirurgije 1 mjesec Osnovi estetske hirurgije 1 mjesec 12 mjeseci Ovaj dio specijalizacije se provodi na odjelu za Plasti~nu hirurgiju. . . . . 15 – repozicije lomova i imobilizacije . Provjera znanja Po zavr{enom uvodnom dvogodi{njem radu specijalizant mora obaviti zaklju~ni kolokvij u usmenom i/ili pismenom obliku iz oblasti uvodnog dijela specijalizacije. . . 10 – dijagnosti~ka artroskopija . . . . . . . . . . . . . 5 – tretman mekih tkiva(velike rane. – sudjelovanje kod 15 razli~itih na~ina tretmana bola. . . . – tipi~ni operativni pristupi za okrajine (ekstremitete) i druge dijelove tijela. . 1 – nekrektomija sa primarnom tangencijalnom ekscizijom . . . . . – druge posttraumatske komplikacije (tromboembolija. . . . – komplikacije pri tretmanu lomova (pseudoartroze. . . . . . . . . osteomielitis). . mi{i}i). . . . . odr`avanje. premedikacija). postoperativni oporavak).Broj 17 – Strana 68 – SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH – – – – – – – – – – – – ^etvrtak. – 25 regionalnih i sprovodnih anestezija. – terapija {oka i reanimacija. . tetive. . . Administrativni poslovi. . . plasti~na hirurgija 1 mjesec – vo|enje statistike u medicinskoj dokumentaciji – priprema medicinske dokumentacije – ocjena kvaliteta rada – zdravstveno pravna odgovornost – eti~ki problemi Specijalizant treba da ovlada sljede}im segmentima – vo|enje administrativnih poslova – kori{tenje medicinskih obrazaca. . Obavljeni dvogodi{nji uvodni dio hirur{ke specijalizacije i polo`eni kolokvij su uslov za nastavak specijalizacije. . . . 5 – nekrektomija sa ekscizijom do fascije . . Opekotine Specijalizant dobija osnove teoretskog i osnove prakti~nog znanja iz: – stru~na prva pomo} kod opekotina – transport ope~enih – primarni tretman velikih opekotina u centru za tretman opekotina odre|ivanje dubine i povr{ine opekotine patofiziologija opekotina postupci pri lije~enju velikih (opse`nih) opekotina teku}inska terapija opekotinskog {oka urgentni hirur{ki zahvati kod opekotina rane ekscizije opekotine ekscizije do fascije uzimanje ko`e i autotransplantacija uzimanje i konzerviranje homolognih transplantata ko`e indikacije za upotrebu homotransplantata teorije i indikacije uzgoja autolognih transplantata ko`e akutna tubularne nekroze i indikacije za akutnu dijalizu opekotine disajnog traktaakutna respiratorna insuficijencija i indikacija za intubaciju – negativni energetski bilansi i ishrana ope~enih – imunolo{ki aspekt ope~enih (imunosupresija) – hemijske opekotine i antidoti – elektri~ne opekotine i na~in lije~enja – opekotine gromom – masovne opekotine. . . . . . . . . – razli~iti na~ini tretmana postoperativnog bola (tretman bola). . . . . poreme}aj elektrolita. . . i to pred tro~lanom komisijom (dva nastavnika/u~itelja i glavni mentor). . – tretman lak{ih i te{kih povreda te politraumatizovanih pacijenata. . . . 10 Anesteziologija i reanomatologija Specijalizant dobija osnove teoretskog i osnove prakti~nog znanja iz: – savremene vrste op}e. plu}ne i druge bolesti). . . – infekcije kod povreda. .) – na~in sastavljanja medicinskih izvje{taja (popis bolesti. . .PRVA GODINA: Administrativni poslovi (vo|enje med. . . . – operativni zahvati na ko{tanom sistemu (razne vrste osteosinteza). . . . . . intubacija. . . – ocjena i priprema 15 bolesni~kih skupina ASA 2 i 3 (ocjena. . . . . . . . . . – postoperativna njega. . . masna embolija. Specijalizant obavlja sljede}e zahvate: – sudjelovanje pri izvo|enju 50 anestezija (uvo|enje. . . . . . . . . 7. poru~ne ili regionalne i kombinovane anestezije za operativne zahvate. . .

hemoterapija) – rak dojke (detekcije.ORL 1 mjesec Rekonstruktivna i estetska hirurgija nosa Plasti~na hirurgija 1 mjesec Rekonstruktivna i estetska hirurgija lica Oftalmologija 1 mjesec Rekonstruktivna i estetska hirurgija lica Plasti~na hirurgija 1 mjesec Ko`ni tumori. dermatologija 1 mjesec a) benigni ko`ni tumori b) eflorescence c) prepoznavanje i dijagnostika d) tretman Specijalizant treba da se upozna sa dijagnostikom i tretmanom razli~itih ko`nih tumora te polo`i kolokvij iz dermatovenerologije. vezana za zdravstveno-pravnu odgovornost – osnovni eti~ki. tretman. – SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 17 – Strana 69 prava i du`nosti. krvnih sudova i kostiju.dermatologija 1 mjesec Lije~enje metastatskih malignih oboljenja ko`e i mekih tkiva . 7. plasti~na hirurgija 1 mjesec – izbor pacijenata – o`iljci (pregled-hipertrofi~ni. otorinolaringologija 1 mjesec – osnove dijagnostike i terapije – anatomija glave i vrata Specijalizant mora ovladati sljede}im: – kolokvij iz anatomije glave i vrata – asistirati svim operativnim zahvatima u odstranjenjima regije obuhva}ene kolokvijem . nevusi. sa tretmanom lomova – compartement-sindroma (dijagnostika i terapija) – traheotomija (dijagnostika i terapija) – torakalna drena`a (indikacije i tehnika) – punkcije i preparacije centralnih vena Specijalizant treba da ovlada sljede}im: – administrativni segment – tretman akutnih stanja na {aci – za{ije 3 digitalna ili druga `ivca. hirur{ki tretman – sarkomi mekih i drugih tkiva – nehirur{ke metode tretmana (radioterapija.^etvrtak.ORL 1 mjesec Pedijatrijska plasti~na hirurgija (shize) Maksilofacijalna hirurgija 3 mjeseca Pedijatrijska plasti~na hirurgija (hipospadije) Urologija 1 mjesec Rekonstruktivna i estetska hirurgija nosa . plasti~na hirurgija 1 mjesec – cjeljenje i tretman rane – prenos tkiva jednostavnom transplantacijom – prenos tkiva peteljkastim re`njevima – prenos tkiva slobodnim re`njevima – upotreba autolognih transplantata/implantata – tkivna ekspanzija Specijalizant prakti~no i teoretski treba da savlada sljede}e: – kurs mikrohirurgije zasnovan na 30 slobodnih tkivnih prenosa – kurs tretmana i cijeljenja defekata tkiva – na~ini nekrektomiju kod 10 slo`enih tkivnih defekata – na~ini 5 lokalnih re`njeva – na~ini 1 vezani re`anj – plastira 1 tkivni ekspander – plastira 1 mamarnu protezu – asistira u slu~ajevima preparacije 4 jednostvana re`nja Osnove estetske hirurgije. plasti~na hirurgija 2 mjeseca – akutne povrede tetiva. dijagnostika. papilomi) – tretman laserom Specijalizant treba da ovlada sljede}im: – u~estvovanje u pregledima svih pacijenata. problemi i na~in njihovog rje{avanja. kandidata za estetske intervencije – ambulantno otstranjenje 40 benignih ko`nih lezija – injiciranje lokalnih kortikosteroida u slu~ajevima 5 hipertrofi~nih o`iljaka – ekscizija 5 o`iljaka u estetske svrhe – kurs tretmana laserom SPECIJALNI DIO . plasti~na hirurgija 1 mjesec – Dupuytrenova kontraktura – Sindrom karpalnog tunela – Rehabilitacija nakon tretmana Specijalizant treba prakti~no da ovlada sa sljede}im: – napravi 3 selektivne aponeurektomije – 10 dekompresije perifernih nerava – na~ini 3 Kleinertova mehanizma Opekotine. `ivaca. plasti~na hirurgija 6 mjeseci – prva pomo} kod opekotina – ocjena povr{ine opekotinske rane.onkologija 2 mjeseca Tumori glave i vrata (osnove dijagnostike i terapije) . 3 tetive i 3 krvna suda – na~ini tri osteosinteze pri lomovima kostiju {ake – 3 punkcije centralnih vena – 1 traheotomija – 1 esharo /fasciotomija Osnove hirurgije {ake. Tretman akutnih stanja. te maksile i mendibule – tretman povreda udova. keloidni. tretman) – tretman benignih ko`nih lezija (tetova`e. po~etni tretman opekotina – crste opekotina – tretman opekotina (konzervativni/operativni) – intenzivni tretman opekotina – tretman posteopekotinskih sekvela Specijalizant treba prakti~no i teoretski da ovlada sa materijom: – polaganje kolokvija iz tretmana opekotina (pismeno i usmeno) – primarno samostalno da zbirne 3 opekotine ispod 30% ope~ene povr{ine – primarno samostalno da zbrine i vodi intenzivnu terapiju 5 opekotina iznad 30% ope~ene povr{ine do zacjelivanja – vodi antibioti~nu terapiju ope~enih pacijenata – bude sobni lije~nik svih ope~enih pacijenata u intenzivnoj njezi – na~ini 20 primarnih tangencijalnih nekrektomija – napravi 20 ko`nih transplantata i pokrivanje defekata transplantatima parcijalne debljine ko`e – na~ini 10 Z-plastika ili V-Y plastika – 3 transplantata pune debljine ko`e – savlada tehniku dobijanja ko`e iz kulture tkiva Osnove rekonstruktivne hirurgije. lomovi nosa. li~nih kostiju. 2011. akutne infekcije ruke – tretman mekih tkiva obraza. onkologija 2 mjeseca – melanom. 4. sa hirur{kim tretmanom metastaza u regionalnim limfnim ~vorovima i tretman metastaza u drugim lokalizacijama – planocelularni i bazeocelularni epiteliomi.DRUGA GODINA: Ko`ni tumori . Lije~enje metastatskih malignih bolesti ko`e i mekih tkiva. rekonstrukcija) Specijalizant mora ovladati sljede}im: – napraviti 3 modificirane radikalne mastektomije i pazu{ne limfadenektomije – u~estvovati u 5 citolo{kih punkcija dojke – upoznati se sa TNM klasifikacijom – odstraniti 10 malignih tumora ko`e – uraditi 1 ingvinalnu limfadenektomiju – asistirati u slu~aju 4 amputacije/primarne rekonstrukcije dojke Tumori glave i vrata.

mora ovladati sljede}im: – kolokvij iz tretmana shiza – napraviti 5 analiza i preparacija na modelu – napraviti 2 operacije heiloshize – napraviti 2 operacije palatoshize – napraviti 2 veloplastike Pedijatrijska plasti~na hirurgija. zajedno sa redukcijom ko`e i mi{i}nog sloja c) podizanje obrva Specijalizant u datom vremenskom periodu uradi kolokvij iz okuloplasti~ne hirurgije – 1 estetsku blefaroplastiku gornjih kapaka – 1 estetsku blefaroplastiku donjih kapaka – 1 korekciju obrva SPECIJALNI DIO . 4. otorinolaringologija 1 mjesec – submukozna resekcija – turbinektomija – korekcije devijacije nosnog septuma – rekonstrukcijske rinoplastike – estetske rinoplastike – reduktivna i augmentacijska rinoplastika Specijalizant kroz teoretsku i prakti~nu provjeru. 7.Plastika 3 mjeseca Rekonstrukcija i estetska operacija trupa i ekstremiteta . Maksilofacijalna hirurgija.Odjel za neurologiju 1 mjesec Rekonstruktivna i estetska hirurgija obraza i usana.Odjel za rehabilitaciju 1 mjesec Neurofiziologija . plastika 3 mjeseca – benigni i maligni tumori dojki – ginecomastia – rekonstrukcija dojki i bradavica kod mastektomije – subkutana mastektomija – redukcijske i augmentatijske mamoplastike – mastopexia Specijalizant u datom vremenskom periodu uradi – kolokvij iz anatomije dojki – 3 operacije ginekomastije – operi{e dvije redukcijske mamoplastike – operi{e dvije augmentatijske mamoplastike – operi{e dvije rekonstrukcije bradavica i areole – operi{e dvije mastopeksije. oftalmologija 1 mjesec – tumori – rekonstrukcija ko`nih defekata – rekonstrukcija gornjeg i srednjeg lica – ektropion – medijalna i lateralna kantorafija – dakriocistostomija Ciljevi: Specijalizant mora pro}i teoretsku i prakti~nu provjeru znanja putem: – kolokvija iz anatomije lica – 3 korekcije ektropiona – 1 laterlna kantofacija – 1 operacija po Kuhn-Szymsnovskem – 1 dakriocistostomija Rekonstruktivna i estetska hirurgija lica.Plastika 2 mjeseca Rekonstrukcija i estetska operacija u{iju . preoperativna dijagnostika. mora ovladati sljede}im: – kolokvij iz hirur{kog tretmana hipo i epispadija – 4 operacije distalnih penilnih hipospadija – 1 vaginoplastika – 5 operacija fimoze – 2 operacije kratkog frenuluma Rekonstrukcijska i estetska operacija nosa. plastika 2 mjeseca – opskrba i rekonstrukcija vezivnog tkiva na obrazima – rekonstrukcija gornje i donje usne – ritidektomije – hemiski piling – ubrizgavanje masnog tkiva i kolagena – rekonstrukcija pareze obraznog `ivca (stati~ne i dinami~ne operacije) Specijalizant u datom vremenskom periodu uradi – kolokvij iz ridektomije – kolokvij iz anatomije lica (obraza) – 1 li~ni-obrazni re`enj – 1 Abbejev re`anj – 1 Karapandi}ev re`anj – 1 hemijski piling s fenolom – 1 rekonstrukcija pareze obraznog-li~nog `ivca sa stati~nom metodom – 1 rekonstrukcija pareze obraznog-li~nog `ivca sa temporalnim re`njem – asistiranje kod 2 kompleksne ritidektomije na obrazu i vratu (SMAS platizma) Rekonstruktivna i estetska hirurgija u{iju. maksilofacijalna hirurgija 3 mjeseca a) osnovi tretmana heilo-gnato-palato{iza b) osnovi kraniofacijalne hirurgije Specijalizant kroz teoretsku i prakti~nu provjeru.operativna tehnika) – 1 operacija devijacije nosnog septuma – 1 turbinektomija – 1 rinoplastika – 1 redukcijska rinoplastika – 1 augmentacijska finoplastika Rekonstrukcijska i estetska hirurgija nosa.Plastika 1 mjesec Rekonstrukcija i estetska operacija dojki . plasti~na hirurgija 1 mjesec a) rekonstrukcija obrva b) blefaroplastika.Plastika 3 mjeseca Rehabilitacija . mora ovladati rinoplastikom (anatomija nosa. 2011. plasti~na hirurgija 1 mjesec – tretman i rekonstrukcija ko`nih promjena na nosu – totalna rekonstrukcija nosa – glavelarni re`anj – rekonstrukcija nosnog skeleta – estetska rinoplastika – su`enje nosnica Specijalizant treba ovladati gore navedenim tehnikama putem: – 1 rekonstrukcije nekih tkiva nosa glabelarnim re`njem – 1 augmentacijska i 1 redukcijska rinoplastika – 1 korekcija hrskavi~nog dijela nosnog septuma Rekonstruktivna i estetska hirurgija lica. urologija 1 mjesec – osnove tretmana hipospadija – fimoze – vaginoplastika Specijalizant kroz teoretsku i prakti~nu provjeru.Broj 17 – Strana 70 SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH ^etvrtak.TRE]A GODINA: Rekonstrukcija i estetska (hirurgija) operacija obraza i usana . . plastika 2 mjeseca – tumori u{iju – operacije odstoje}ih (klempavih) u{iju – osnovne rekonstrukcije mikrotije i anotije – rascjepljena me|ica – keloidne brazgotine Specijalizant u datom vremenskom periodu uradi – kolokvij iz rekonstrukcije uha – 3 operacije (klempavih) odstoje}ih u{iju – 2 operacije rascjepljene me|ice – 3 operacije u{nih tumora Rekonstrukcija i estetska hirurgija dojki.

spremanjem seminara.Plasti~na hirurgija 1 mjesec Endoskopska hirurgija . istra`iva~ke bilje{ke. pisanjem ~lanaka i saradnjom kod istra`ivanja.^ETVRTA GODINA: Hirurgija glave i vrata . SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 17 – Strana 71 Rekonstrukcija i estetska hirurgija trupa i ekstremiteta. ili zavr{ena druga specijalizacija PLAN SPECIJALIZACIJE [IRA OBLAST EDUKACIJE Uvodni dio osnovna teorijska nastava Porodi~na medicina Interna medicina Kardiologija Pulmologija Gastro enterologija Endokrinologija Reumatologija Dermatologija U@A OBLAST TRAJANJE TRAJANJE EDUKACIJE TROGODI[ENJEG DVOGODI[ENJEG PROGRAM PROGRAMA * 1 mjesec 17 mjeseci 5 mjeseci 1.Maksilofacijalna hirurgija 1 mjesec Heilognato palatoshize .Maksilofacijalna hirurgija 1 mjesec Rekonstrukcijska hirurgija genitalija 1 mjesec Okuloplasti~na hirurgija . urologija 1 mjesec – hipospadije – epispadije – vaginoplastike – operacije promjene pola Estetska hirurgija. Znanje se provjerava prezentacijom bolesnika.5 mjeseci 1 mjesec 15 dana 15 dana 15 dana 1 mjesec 11 mjeseci 3 mjeseca 1 mjesec 20 dana 20dana 10 dana 10 dana 15 dana . odjel za fizikalnu medicinu i rehabilitaciju univerzitetsko-klini~ke bolnice 1 mjesec Cilj: Spoznati kompleksnost rehabilitacije i njene va`nosti Neurofiziologija 1 mjesec klinika za neurologiju univerzitetsko-klini~ke bolnice Cilj: upoznati metode pre i post operativne elektrodijagnostike i njihovu primjenu kod rekonstrukcije perifernih `ivaca SPECIJALNI DIO . pregledom literature. – prezentacija analize grupe bolesnika ili pojedina~nog prikaza slu~aja na stru~nom sastanku grupe stru~njaka u predavaoni (amfiteatru) ili van nje (kongresi.5 mjeseci 1. 2011. Specijalizant mora najmanje jedanput godi{nje javno prezentirati dobiveno znanje na na~in koji odredi doti~ni ili glavni mentor. – Priprema i vo|enje klini~ke ili klini~ko patolo{ke konferencije sa temom koja zahvata podru~je specijalizacije. seminari).Oftalmologija 1 mjesec Okuloplasti~na hirurgija .^etvrtak. te svoje stru~ne. plastika 3 mjeseca – rekonstrukcija grudne i trbu{ne stijenke – pectus excavatum – abdominoplastika sa liposukcijom – dijabeti~no stopalo – limfadem – uklanjanje nakupina masti upotrebom liposukcije s dermolipektomijom Specijalizant u datom vremenskom periodu uradi – kolokvij iz abdominoplastike i liposukcije – kolokvij iz rekonstrukcije polnog organa – 2 abdominoplastike – 3 liposukcije trbuha sa ekstremitetima – 2 operacije postoperativnih kila Rehabilitacija. U sljede}em dijelu specijalizacije ili nadogradnji specijalizant obavlja pismene i/ili usmene kolokvije na kraju pojedina~nog kru`enja odnosno oblasti. funkcionalni i radikalni neck dissection – funkcionalna i estetska rekonstrukcija – rekonstrukcija mandibule – proteze i obturatoriji – parotidektomije – rekonstrukcija pareze facijalisa Heilognatopalatoschiza. maksilofacijalna hirurgija 1 mjesec – indikacije – primarna i sekundarna rekonstrukcija mekih tkiva – tehnike rinoplastike – osnove ortodonske i ortognatske rekonstrukcije – osnove razvoja govora i razlikovanje govora – faringoplastike Rekonstruktivna hirurgija genitalija. 7. PROVJERA ZNANJA Po obavljenom uvodnom dvogodi{njem dijelu.Plasti~na hirurgija 1 mjesec Estetska hirurgija . plasti~na hirurgija 2 mjeseca Endoskopska hirurgija. PORODI^NA MEDICINA Vrsta specijalizacije: OSNOVNA Trajanje specijalizacije: 3 godine/2 godine Uslovi za specijalizaciju: Trajanje specijalizacije 36 mjeseci 24 mjeseca zavr{en program dodatne obuke iz porodi~ne/obiteljske medicine. Uslov za nadogradnju specijalizacije su uspje{no obavljeni kolokviji i zadovoljavaju}a ocjena glavnog mentora. 4. palatuma – hirur{ke resekcije.Plasti~na hirurgija 1 mjesec Uro|ene anomalije gornjih ekstremiteta Plasti~na hirurgija 2 mjeseca Hirurgija glave i vrata otorinolaringologija 3 mjeseca Hirurgija glave i vrata maksilofacijalna hirurgija 1 mjesec – karcinom usnog dna.ru~nog zgloba – lomovi zgloba – periulnarne luksacije zape~ja – dorzalna i volarna nestabilnost zape~ja – prelomi distalnog radijusa – interkarpalne artrodeze – skra}enja i elongacije ulne Specijalizant teoretski i prakti~no obavi: – kolokvij iz anatomije zape~ja – tri u~vr{~ivanja zgloba – 1 interkarpalna artrodeza – 1 skra}ivanje ulne PROVJERA ZNANJA Svaki specijalizant ima svoj list specijalizanta (specijalizantsku knji`icu) i odvojeni dnevnik u kojem upisuje sve obavljene operacije i hirur{ke intervencije i obavljene asistencije kod operacija.ORL 3 mjeseca Hirurgija glave i vrata . – Objava ~lanka u recenziranom doma}em ili stranom stru~nom ~asopisu sa temom iz programa specijalizacije. pedago{ke. plasti~na hirurgija 1 mjesec – anatomija ruke . specijalizant mora obaviti zaklju~ni kolokvij usmeno ili pismeno ili i jedno i drugo i to pred tro~lanom komisijom (dva u~itelja i glavni mentor). plasti~na hirurgija 1 mjesec Hirurgija ruku (gornjih ekstremiteta) – uro|ene deformacije – kompleksna hirur{ka rehabilitacija nakon operacija ili povreda – reumatski artritis – tumori Hirurgija ruke-ru~nog zgloba.

5 dana tokom 2 godine) b) Medicina rada (10 dana tokom 3 godine. njihove zajednice i njihove kulture.osnovna teorijska nastava 1 mjesec Osnovna teorijska nastava se provodi iz oblasti: – dono{enje klini~kih odluka. 2011.2 Teoretska obuka Teoretski program seminara. poma`u}i pacijentima kad je neophodnodno da imaju pristup istim. 5 dana tokom 2 godine) Revizija klini~ke prakse Svaki specijalizant. pribli`no 48 sedmica godi{nje. u nastavnim turnusima (ljetni i zimski semestar) po planu koji utvr|uju navedeni fakulteti. na utvr|ivanje dijagnoze i klini~ke vje{tine kao i vje{tine rje{avanja problema. svaki specijalizant }e biti raspore|en da provede 10 radnih smjena na sljede}im odjelima. Ovo }e svakom specijalizantu pru`iti iskustvo vezano za vo|enje aktivnosti na osiguranju kvaliteta.1 Porodi~na medicina 2. spol i bolest. Oni su osobni lije~nici. plan i program }e biti prilago|en individualnim potrebama obuke specijalizanta. 2. u prvom redu odgovorni za obezbje|enje sveobuhvatne i kontinuirane zdravstvene za{tite svake individue koja tra`i zdravstvenu njegu bez obzira na dob. uradit }e istra`iva~ki projekat koji ispunjava ciljeve programa.Broj 17 – Strana 72 Infektivna oboljenja Neurologija Pedijatrija Urgentna medicina Ginekologija Neuropsihijatrija Hirurgija Javno zdravstvo Kvalitet. 2. Uklju~uje superviziranu obuku iz porodi~ne medicine u trajanju od 18 mjeseci organizovanu kao tri {estomjese~na ciklusa za trogodi{nji plan i program. U prvoj godini }e biti odvojeni program sa dodatna 24 sata seminara za nove specijalizante: Uvod u porodi~nu medicinu. rade}i samostalno. 2.1. }e biti du`an uraditi reviziju po nekim aspektima klini~ke prakse na drugoj godini programa obuke iz porodi~ne/obiteljske medicine.1 Prakti~na obuka Dom zdravlja . revizija klini~ke prakse i rad na projektu (5% sati) Uvodni dio . Rje{avanje problema primarne njege iz svake discipline }e biti glavni dio programa akademskih poludana. 7. uvijek po{tuju}i individualnost svojih pacijenata. – upravljanja sistemom. a prema zdravstvenim potrebama i resursima koji su na raspolaganju u zajednici gdje oni rade. i u trajanju od 12 mjeseci organizovanu kao dva {estomjese~na ciklusa za dvogodi{nji plan i program.1. – promocija zdravlja. Od specijalizanata se o~ekuje prisustvo na najmanje 80% seminara kako bi ispunili uslove da pristupe zavr{nom ispitu. koji }e biti organizovani kao "horizontalna" iskustva: a) Fizikalna rehabilitacija u zajednici (10 dana tokom 3 godine. Horizontalna iskustva Tokom svakog {estomjese~nog ciklusa u ECPM. – timski rad. Porodi~ni ljekari moraju preuzeti odgovornost za odr`avanje i daljnje unapre|enje svojih vje{tina. Porodi~na medicina Trogodi{nji program (10 dana) Dvogodi{nji program (10 dana) Teoretski dio Prakti~ni dio Ukupno 648 sati 432 sati 2628 sati 1752 sati 3276 sati 2184 sati 2 mjeseca 10 dana 36 mjeseci *ako je kandidat zavr{io drugu specijalizaciju. – etika i propisi. Program obuke A. Specijalizantski projekti: Svaki specijalizant. diskusije sa supervizorom (33% sati) ii) seminari tokom specializantskog rada (33% sati) iii) samostalno u~enje u edukativnim centrima (34% sati) B.centar porodi~ne medicine Prakti~na i teoretska edukacija za specijalizaciju iz porodi~ne medicine }e se obavljati u edukacionim (nastavnim) centrima porodi~ne medicine (ECPM) pri domovima zdravlja i katedrama porodi~ne medicine medicinskih fakulteta. edukatora) porodi~ne medicine koji }e biti ili ~lan katedre porodi~ne medicine ili specijalista porodi~ne medicine kao konsultant odabran od katedre porodi~ne medicine za rad sa specijalizantima. Ovaj program se organizira kroz sedmi~na akademska predavanja (akademski poludan APD) u trajanju od po 3 sata. rade}i u manjim grupama. njegu ili palijativnu za{titu. Oni pru`aju zdravstvenu za{titu individuama u sklopu njihovih porodica. Prakti~na obuka i) dnevni rad u edukativnim centrima porodi~ne medicine (ECPM) i drugim klini~kim odjelima (70% sati) ii) diskusija i demonstracija klini~kog rada sa supervizorima (25% sati) iii) istra`ivanje. 2. – sposobnost sticanja i preno{enja znanja. U dogovaranju plana njege sa svojim pacijentima oni integri{u fizi~ke. Svaki specijalizant }e biti superviziran i evaluiran od strane mentora (supervizora. {to je osnova efektivnog i sigurnog pru`anja zdravstvene za{tite. koji se uvijek organiziraju istog dana u sedmici radi lak{eg zakazivanja pacijenata koji koriste usluge ECPM. Ve}ina prakti~ne obuke trebala bi se obavljati u ustanovama za nele`e}e pacijente. Specijalizacija porodi~ne medicine Porodi~ni lije~nici su lije~nici specijalisti edukovani na principima discipline porodi~ne/obiteljske medicine. Teoretska obuka i) konsultacije. . Ovo se izvodi direktno ili kroz usluge drugih. Teme }e predstaviti ~lanovi katedre porodi~ne medicine kao i nastavnici drugih disciplina po potrebi. Obavlja se na medicinskom fakultetu u ukupnom trajanju od 1 mjesec. – komunikacijske vje{tine. radionica i konsultacija iz klini~kih vje{tina organizira se tokom svih 36 mjeseci. Oni prihvataju svoju profesionalnu odgovornost prema zajednici. Tokom trogodi{njeg programa.2 Predmeti interne medicine Specijalizanti }e provesti na obuci iz predmeta/oblasti interne medicine (ne-hirur{kih disciplina) ukupno 7 mjeseci i usmjerit }e se na ona stanja koja se naj~e{}e susre}u u praksi porodi~ne medicine. sigurnost i akreditacija u PM Po izboru UKUPNO 15 dana 1 mjesec 3 mjeseca 2 mjeseca 1 mjesec 1 mjesec 1 mjesec 10 dana 10 dana SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH 10 dana 15 dana 2 mjeseca 1 mjesec 1 mjesec 1 mjesec 1 mjesec 10 dana 10 dana 1 mjesec 24 mjeseca ^etvrtak. preveniraju}i bolest i obezbje|uju}i izlje~enje. Porodi~ni lije~nici provode svoju profesionalnu ulogu promovi{u}i zdravlje. psiholo{ke. kulturne i egzistencijalne faktore koriste}i znanje i povjerenje koje su stekli kroz ~este kontakte sa pacijentom. 4. Ovim se ispunjava minimum evropskih standarda za specijalizaciju. socijalne. li~ne uravnote`enosti i vrijednosti. ovo obuhvata 432 sata obuke ili pribli`no 33% od ukupno 1296 sati teoretskog programa.

Poseban zna~aj se pridaje nadzoru i kontroli faktora rizika iz okoli{a i komunikaciji s referalnim ustanovama. plasti~ne hirurgije i urologije.^etvrtak. sigurnost i akreditacija 2 i 3-godi{nji program (10 dana) Teoretski dio Prakti~ni dio 36 sati 40 sati Ukupno 76 sati . Zbog zna~aja za rad ljekara porodi~ne/obiteljske medicine i dvogodi{nji dio ima isti broj sati teoretske i prakti~ne nastave. Metodolo{kog uputstva za uspostavljanje sistema pobolj{anja kvaliteta i sigurnosti za{tite. Urgentna medicina Trogodi{nji program (2 mjeseca) Dvogodi{nji program (1 mjesec) Teoretski dio Prakti~ni dio 72 sata 36 sata 292 sata 146 sata Ukupno 364 sata 182 sata 2.8 Javno zdravstvo Obuka }e biti usmjerena na sposobnosti specijalizanata da identificiraju zdravstvene potrebe i zahtjeve populacije tehnikom socijalno medicinske dijagnostike. (lista tema za seminarske radove je u prilogu).3 Pedijatrija Obuka iz pedijatrije }e se usmjeriti na ona stanja koja se naj~e{}e susre}u u praksi porodi~ne/obiteljske medicine. 4.godi{nji program (3 mjeseca) Teoretski dio Prakti~ni dio 108 sati 438 sati Ukupno 546 sati 2. metoda i tehnika sigurnosti za{tite pacijenta.7 Hirur{ke specijalnosti Te`i{te }e biti na obuci iz ortopedije. Ve}ina obuke bi se trebala obavljati u centrima za mentalno zdravlje u zajednici ili sli~nim ustanovama. te na manje proceduralne vje{tine i vje{tine rje{avanja problema. gdje bi se upoznali sa naj~e{}im problemima primarne njege djece. sigurnost i akreditacija Obuka }e biti usmjerena na sposobnosti specijalizanata da primjene znanje i vje{tine implementacije preporuka Politike kvaliteta i sigurnosti zdravstvene za{tite u Federaciji Bosne i Hercegovine. na sticanje klini~kih vje{tina.5 mjeseca) Endokrinologija (0. Ve}ina obuka bi se trebala obavljati u ustanovama za nele`e}e pacijente.4 Urgentna medicina Obuka iz urgentne medicine }e se usmjeriti na ona stanja s kojim se naj~e{}e susre}emo u praksi porodi~ne/obiteljske medicine i na sticanje klini~kih vje{tina u ustanovama urgentne medicine.5 mjeseca) Ukupno sati (7 mjeseci) Teoretski dio Prakti~ni dio 54 sata 54 sata 36 sati 36 sati 18 sati 18 sati 18 sati 18 sati 252 sata 219 sati 219 sati 146 sati 146 sati 73 sata 73 sata 73 sata 73 sata 1022 sata Ukupno 273 sata 273 sata 182 sata 182 sata 91 sat 91 sat 91 sat 91 sat 1274 sata 2.5 mjesec) Gastroenterologija (1 mjesec) Neurologija (1 mjesec) Reumatologija (0. epidemiolo{kog nadzora i kontrole zaraznih oboljenja. metoda i tehnika fokusa na pacijenta. Zbog zna~aja za rad ljekara porodi~ne medicine i dvogodi{nji dio ima isti broj sati teoretske i prakti~ne nastave. medicine zasnovane na dokazima.5 mjeseca) Infektivna oboljenja (0. Razmatranje ovih problema }e biti glavni prioritet programa sedmi~nih akademskih polu-dana. da definiranju vode}e faktore rizika po zdravlje u populacionim skupinama. ocjene postoje}ih klini~kih vodi~a pomo}u AGREE instrumenta i adaptacije vodi~a prema lokalnim prilikama. implementiraju i evaluiraju programe zdravstvene za{tite u porodi~noj medicini i odnos sa drugim nivoima zdravstvene za{tite. na sticanje klini~kih vje{tina i rje{avanje mentalnih zdravstvenih problema u zajednici. 7.5 mjesec) Pulmologija (1.6 Psihijatrija Obuka iz psihijatrije }e se usmjeriti na ona stanja koja se naj~e{}e susre}u u praksi porodi~ne/obiteljske medicine. kao i implementaciji i evaluaciji programa prevencije. formulisanja i primjene operativnih politika i procedura i indikatora izvedbe u preventivnom i klini~kom radu. SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Ginekologija/obstetricija 2 i 3-godi{nji program (1 mjeseca) Broj 17 – Strana 73 Teoretski dio Prakti~ni dio 36 sati 146 sati Ukupno 182 sata Vrijeme po izboru se mo`e iskoristiti da se unaprijede iskustva specijalizanata u onim disciplinama zdravstvene za{tite odraslih pacijenata gdje se odredi da je to potrebno.9 Kvalitet. post-operativnu njegu i u~enje manjih hirur{kih procedura. Hirur{ki ciljevi }e uklju~ivati procjenu hirur{kih pacijenata prije operacije. Oblasti iz urgentne medicine i urgentni aspekti njege djece.5 mjeseca) Dermatologija (0. Javno zdravstvo 2 i 3-godi{nji program (10 dana) Teoretski dio 36 sati Prakti~ni dio 40 sati Ukupno 76 sati 2. razvoja i primjene klini~kog audita. kao i vje{tina rje{avanja problema. odraslih i starijih }e biti va`an dio programa seminara akademskih poludana sa naglaskom na klini~ke i proceduralne vje{tine. Izborno vrijeme se mo`e iskoristiti da se unaprijedi ovo iskustvo ukoliko bude potrebno.5 Ginekologija i obstetricija Obuka iz ginekologije i obstetricije usmjerit }e se na ona stanja koja se naj~e{}e susre}u u praksi porodi~ne/obiteljske medicine. od novoro|en~adi do adolescenata. op}e hirurgije. Specijalizanti }e uraditi jedan pojedina~ni i jedan grupni seminarski rad. vo|enja projekta kvaliteta i pripreme za vanjsku kolegijalnu ocjenu radi akreditacije i timskog rada i strate{kog planiranja. Pedijatrija 2 i 3 . 2. razvoja i primjene klini~kih puteva. ovisno o prethodnim individualnim iskustvima i potrebama za obukom. izvje{tavanja. Veoma je zna~ajna vje{tina izrade i evaluacije godi{njih planova rada. Hirurgija 2 i 3-godi{nji program (1 mjeseca) Teoretski dio Prakti~ni dio 36 sati 146 sati Ukupno 182 sata 144 584 728 2. Specijalizanti }e izraditi jedan pojedina~ni i jedan grupni seminarski rad. Seminari o bihevioralnoj i psihosocijalnoj zdravstvenoj za{titi }e biti va`an dio programa akademskih poludana. na sticanje klini~kih vje{tina i vje{tina rje{avanja problema. da izrade. 2011. Ve}ina prakti~ne obuke bi se trebala obavljati u ustanovama za ne-le`e}e pacijente. samoocjene kvaliteta i sigurnosti zdravstvene za{tite u odnosu na akreditacijske standarde. Osnovno iskustvo od jednog mjeseca mo`e se upotpuniti i dodatnom obukom tokom izbornog perioda. Psihijatrija 2 i 3-godi{nji program (1 mjeseca) Teoretski dio Prakti~ni dio 36 sati 146 sati Ukupno 182 sata Dvogodi{nji Program Oblast Kardiologija (1 mjesec) Pulmologija (1 mjesec) Gastroenterologija (1 mjesec) Jedan izborni mjesec specijalnosti interne medicine sa najmanje 2 sedmice na svakom izbornom odjeljenju Ukupno sati (3 mjeseca + 1 izborni mjesec) Teoretski dio Prakti~ni dio 36 sati 36 sati 36 sati 36 sati 146 sati 146 sati 146 sati 146 sati Ukupno 182 sata 182 sata 182 sata 182 sata 2. Ova iskustva }e biti posebno va`na za lije~nike koji ne obavljaju praksu u urbanim podru~jima. Kvalitet. Interna medicina Trogodi{nji program Oblast Kardiologija (1.

konsultacija.3 mjesec) Teoretski dio Prakti~ni dio 82 sata 46 sati 370 sati 209 sati Ukupno 452 sati 255 sati Ukupni program obuke: 36 mjeseci Predmeti/oblasti Porodi~na medicina Interna medicina Pedijatrija Urgentna medicina Ginekologija Psihijatrija Hirur{ke specijalnosti Javno zdravstvo Kvalitet. Radi kontinuiteta i {to efikasnijeg kori{tenja vremena. djelotvornoj praksi medicine zasnovane na dokazima.organizacija teoretske nastave Teoretska obuka specijalizanata porodi~ne medicine ima dva osnovna vida: A. (Izvori: document WONCA Europe. Redovna teoretska nastava u vidu akademskih poludana Oba oblika teoretske nastave za sve specijalizante po~inju s po~etkom akademske godine i odvijaju se paralelno sa specijalizantskim rotacijama.1. Izjave WHO. smatra se da je najbolji na~in organiziranja odr`avanje redovnih. Ovdje }e se uklju~iti racionalna upotreba pretraga i testova i racionalno propisivanje lijekova i drugih tretmana.3 Sadr`aj uvodnog seminara – Principi i osnovne vje{tine porodi~ne medicine. 3. 2. Strate{ki plan za primarnu za{titu FBiH) – Pacijent u centru klini~kog metoda – Dimenzije zna~aja kontinuiteta za{tite zdravlja i va`nost djelotvorne prakse porodi~ne medicine – Koordinacija zdravstvene za{tite: uloga i odgovornost tima porodi~ne medicine. sigurnost i akreditacija Obuka po izboru UKUPAN APD PROGRAM Sati 198 84 36 24 12 12 12 12 36 20 432 APD godi{nje 18-20 9-10 4 2-3 1-2 1-2 1-2 2 4 2-3 48 Ukupno 58 28 12 8 4 4 4 6 12 8 144 3. va`nost medicinskog kartona za koordinaciju njege – Porodi~ni lije~nik kao "~uvar kapije" u zdravstvenom sistemu – Medicinske sestre u porodi~noj medicini: uloga i odgovornost u timu porodi~ne medicine – Rad sa "te{kim" pacijentima – Medicina zasnovana na dokazima: principi i kako ih efikasno primjeniti u praksi – Upotreba vodi~a u praksi (izvori: Klini~ke smjernice/ vodi~i za FBiH) – Racionalne upotreba testova i pretraga: diskusija slu~aja – Specijalizantski projekti: ciljevi. Trogodi{nji nastavni plan i program . 6) Diskusija o principima osiguranja kvaliteta i provo|enja klini~kog audita kao metode mjerenja kvaliteta pru`ene usluge. vje{tinama i odgovornostima porodi~nog lije~nika u skladu sa definicijama WONCA Europe i Federalnog ministarstva zdravstva.1. Najmanje pola mjeseca }e se provesti na izabranom predmetu/oblasti. organizovati seminare i voditi diskusije. 3. Ovo vrijeme po izboru je su{tinski va`no da bi se prilagodilo potrebama razli~itih sredina iz kojih dolaze kandidati i da se nadopuni osnovni program. konsultanti specijalisti iz drugih disciplina kada je to potrebno i specijalizanti druge i tre}e godine specijalizacije uz podr{ku supervizora kao obavezni dio programa specijalizacije.2 Ciljevi obuke 1) Upoznavanje specijalizanta sa principima porodi~ne/ obiteljske medicine i primarne zdravstvene za{tite u skladu sa definicijama WONCA Europe i SZO. 7) Diskusija o ciljevima i zahtjevima specijalizantskog projekta koji se treba zavr{iti tokom programa obuke. radionica u oblasti klini~kih vje{tina i predavanja traju tokom tri godine uz odgovaraju}e pauze tokom perioda ljetnih odmora i za vrijeme dr`avnih praznika. Oni }e se odr`ati u vrijeme koje ne ometa rad sa pacijenatima ili ne remeti druge obaveze. sigurnost.1 Organizacija Ovaj program se sastoji od serije sedmi~nih jednosatnih seminara tokom {estomjese~nog ciklusa porodi~ne medicine u prvoj godini. O~ekuje se od svih specijalizanata da prisustvuju nastavi u sklopu svojih dnevnih radnih obaveza i programa specijalizacije iz porodi~ne medicine. 4.2 Akademski polu-dani Ove serije seminara. ukupnog trajanja 24 sata.3 mjeseca) Dvogodi{nji program (1. zahtjevi i vremensko planiranje i zavr{avanje 3. 4) Diskusija o upotrebi klini~kih vodi~a za rje{avanje ~estih problema primarne za{tite i implikacije na odlu~ivanje sa pacijentom. Obuka po izboru Trogodi{nji program (2. Uvodni program seminara iz teorije porodi~ne medicine za nove specijalizante B.1 Uvod u program seminara iz porodi~ne medicine za nove specijalizante 3. Uobi~ajeni raspored }e uklju~ivati 1 mjesec po izboru tokom druge godine i 2 mjeseca po izboru tokom tre}e godine. 2) Diskusija o glavnim kompetencijama. na .Broj 17 – Strana 74 SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH ^etvrtak. 7. Tokom prezentacije tema/oblasti koristi}e se principi obrazovanja odraslih osoba s ciljem maksimalne djelotvornosti. Naglasak }e biti na razvijanju vje{tina rje{avanja problema. Seminare }e organizirati i voditi ~lanovi katedre porodi~ne medicine. akreditacija Obuka po izboru UKUPNO SATI Teoretski dio Prakti~ni dio 648 252 108 72 36 36 36 36 36 82 1342 2628 1022 438 292 146 146 146 40 40 370 5268 Ukupno 3276 1274 546 364 182 182 182 76 76 452 6610 Trogodi{nji program akademskih polu-dana (APD) po predmetima/oblastima 144 sedmi~na akademska polu-dana (432 sata) 48 APD u godini Akademski poludani Oblast Porodi~na medicina Oblasti interne medicine Pedijatrijske oblasti Oblasti urgentne medicine Ginekolo{ke oblasti Psihijatrijske oblasti Hirur{ke oblasti Javno zdravstvo Kvalitet. 5) Diskusija o principima promocije zdravlja i obrazovanja pacijenta. sedmi~nih polu-dana u trajanju od 3 sata za sve specijalizante.1. 3) Diskusija o principima prakticiranja medicine zasnovane na dokazima i uticajima na lije~enje pacijenata. 3. 2011. rade}i sa grupama i pojedincima u zajednici i uticaj na razultat zdravstvene za{tite. ^lanovi katedre porodi~ne medicine }e planirati. Uslov za pristupanje zavr{nom ispitu je 80% prisustva na akademskim poludanima.10 Obuka po izboru Kandidati }e planirati izborno vrijeme sa svojim supervizorom na osnovu individualnih potreba za obukom i budu}ih planova prakse. komunikacija sa konsultantima i sa bolnicom.

djece i adolescenata unutar njihovih porodica. prepozna. ali }e predavanja biti pripremljena iz perspektive primarne za{tite. ~lanke iz stru~nih ~asopisa. Navika sa dodiplomskog studija da se oslanja na pam}enje ~injenica iz jedne knjige/ ud`benika u cilju pripreme za ispit se mora zamijeniti stvaranjem navike stalnog profesionalnog razvoja. briga o starijim. 9. sadr`aja i korisnosti prezentacije. kao {to je npr. kao i terapeutskim procedurama u rehabilitacionim centrima u zajednici i primjenjuje ih u lije~enju pacijenata. mu{karaca i starijih osoba. svaki specijalizant }e raditi sa starijim specijalizantom i njegovim mentorom na pripremanju i prezentaciji bar jednog seminara. prevencija bolesti.2. znanje o naj~e{}im i va`nim problemima medicine rada u svojoj praksi. slu`i kao izvor informacija za pacijete o svim uslugama i sredstvima koje pru`a zajednica u kojoj `ive. Od specijalizanata druge i tre}e godine o~ekuje se da rade sa svojim supervizorom na pripremanju i prezentiranju seminara znatno samostalnije. na internetu ili drugdje koje se mogu koristiti za pripremanje ispita i za samostalno u~enje. Svaki mjesec po~ev{i od mjeseca septembra. 4. procijeni rizike u praksi i da ih prevenira. 4. osiguranje kvaliteta i revizija klini~ke prakse. Specijalizanti moraju nau~iti da na|u odgovore na pitanja i da je proces u~enja do`ivotan proces. 1. 3. palijativna njega. 19. 17. 7. primjenjuje principe za{tite pacijenta u centru zdravstvene za{tite na djelotvoran i efikasan na~in.3 Sadr`aj Seminari }e se organizirati na osnovu op}ih oblasti iz plana i programa. bit }e organizirano oko 48 akademskih polu-dana (APDa) godi{nje. a funkcionalno povezan s katedrama porodi~ne medicine na medicinskim fakultetima u Federaciji BiH. ili gostuju}i predava~i ili specijalizanti pod nadzorom supervizora. A. 2. 18. 2011. 13. demonstrira sposobnost da prepozna klini~ke nejasno}e i osigura sigurno i djelotvorno odlu~ivanje o pacijentu. razumije odrednice bolesti i oboljenja i demonstrira primjenu ovih principa u svakodnevnom radu. 8. kori{tenjem razli~itih izvora i metoda u~enja. 14. 16. 16a) poznaje medicinu zasnovanu na dokazima i u svakodnevnoj praksi koristi vodi~e za naj~e{}a oboljenja.^etvrtak. Ove izborne teme/oblasti mogu prezentirati specijalisti sa klinike. ako je potrebno – nekoliko slu~ajeva zasnovanih na problemu koji treba rije{iti u grupi. rehabilitaciona medicina i ona podru~ja medicine i hirurgije koja nisu uklju~ena pod specifi~nim pripadaju}im disciplinama. pokazuje vje{tine samousmjeravanja. Ove ocjene }e biti uklju~ene u zavr{nu ocjenu zavr{etka programa specijalizacije. Trogodi{nji nastavni plan i program: znanje. njihova procjena i rje{avanje – maligna stanja – u~enje manjih procedura iz tog sistema. 15. 4. SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 17 – Strana 75 stru~nim rezultatima i dobrim vje{tinama komunikacije sa pacijentom i dobrim klini~kim vje{tinama. 7. pokazuje razumijevanje eti~kih pitanja s kojima se suo~ava u svakodnevnom radu sa pacijentima. razumije da je odnos izme|u lije~nika i pacijenta su{tina specijalizacije porodi~ne/obiteljske medicine i demonstrira djelotvoran odnos lije~nik . 3.1 Porodi~na medicina: 216 sati . Sadr`aj Nastavnog plana i programa za svaku oblast }e obuhvatati: – osnovni pregled odre|enog organskog sistema i naj~e{}i problemi u tom sistemu – ponavljanje klini~kih vje{tina uklju~enih u procjenu pacijenata sa problemom u tom sistemu.24 APD godi{nje Mnoge oblasti porodi~ne medicine }e obuhvatati teme koje nisu pokrivene drugim oblastima. i na taj na~in efikasno unapre|uje za{titu pacijenata.2. razumije principe kontinuiteta zdravstvene za{tite i primjenjuje ih u svakodnevnoj praksi. bit }e organizirana bar 4 osnovna seminara. medicina rada.1 Materijal za u~enje Referentni materijal za sve seminare }e obuhvatati zvani~ne vodi~e. procijeni i obradi naj~e{}e klini~ke probleme stanovni{tva u op}ini /lokalnoj zajednici gdje bude radio. sa izbornim temama koji }e se dr`ati tokom godine. 11. pokazuje samosvjesnost o vlastitoj snazi i slabosti. 3. kao i odgovornosti u stresnim situacijama. obezbijedi odgovaraju}u. Oblasti koje su uklju~ene u porodi~nu medicinu obuhvataju: medicinu zasnovanu na dokazima. cjelo`ivotnog u~enja i pronala`enja pristupa novim informacijama kori{tenjem ra~unara. Tokom prve godine. kvaliteta. Ciljevi obuke zasnovani na sposobnostima potrebnim za rad u porodi~noj medicine Po zavr{etku specijalizacije. preuzima dugoro~nu obavezu u osiguravavanju dobrobiti pacijenata i zastupa interese svog pacijenta kada je to prikladno. obrazovanje pacijenata. osposobljen da pravovremeno obezbijedi uputnice za specijaliste i da odr`ava dobru komunikaciju sa konsultantima. 12. Mjesto odr`avanja teoretske nastave tokom specijalizacije je edukativni centar porodi~ne medicine koji je pozicioniran u domovima zdravlja. informacije sa web-stranica. mo`e ih efikasno interpretirati i primjeniti u odlukama svoje svakodnevne prakse. 5. odgovaraju}e priru~nike i najbolje dostupne dokaze. izuzev januara i ljetnih mjeseci. 10. kriti~ki ocijeni nova medicinska saznanja. prije nego specijalizant stekne uslove za pristupanje zavr{nom ispitu. koriste}i ovo kao vje`bu za zavr{ni ispit Lista referenci dostupnih specijalizantu u ECPM. 16b) sposoban je da analizira uzroke svojih gre{aka.pacijent. Uvodni program seminara za specijalizante prve godine je posebno naveden i obezbje|uje uvod u principe porodi~ne medicine. S ciljem pru`anja potrebnih sati obuke. 16c) sposoban je da se samoocijeni u odnosu na akreditacijske standarde za timove porodi~ne medicine i da se pripremi za kolegijalnu vanjsku ocjenu i akreditaciju. 3. vje{tine i teoretska obuka 4. interna medicina. Svaku prezentaciju }e ocjenjivati supervizor ili drugi specijalizanti na osnovu relevantnosti. porodi~ni ljekar }e biti osposobljen da: 1. razumije i primjenjuje principe svoje funkcije "~uvara kapije" u primarnoj za{titi. kontinuiranu za{titu odraslih `ena. . osposobljen je da procijeni svoje vlastite sposobnosti i na~ine vo|enja prakse kroz upotrebu audita i drugih metoda za osiguravanje kvaliteta. racionalno kori{tenje vodi~a. promocija zdravlja. 6. Ovo bi uklju~ivalo: – ciljanu anamnezu i vje{tine komunikacije – fizikalni pregled – vje`banje na standardiziranim pacijentima/volonterima/ modelima obuke – aspekti prevencije u tog organskog sistemu – klini~ki vodi~i zasnovane na dokazima – racionalna upotreba testova i pretraga – racionalno propisivanje lijekova i tretmana – hitni problemi. obezbijedi odgovaraju}u i kontinuiranu za{titu novoro|en~adi. pokazuje znanje o naj~e{}im problemima u rehabilitacionoj medicini i dijagnostici. 2.

ima znanje i vje{tine da procjeni rizik. nazofaringsa. uklju~uju}i praksu u centru za fizikalnu rehabilitaciju i slu`bu medicine rada. 37. Metode 1. kad je to potrebno. 6. nevusa. B. indikacije za njihovu upotrebu. pokazuje znanje i vje{tine da razlikuje. 20. pokazuje znanje i vje{tine da procijeni i tretira ~esta muskuloskeletna. 4.Broj 17 – Strana 76 SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH ^etvrtak. 2. – venepunkcija – EKG pregled i interpretacija – mjerenje i interpretacija peak flow-a – upotreba i interpretacija glukometra – ekscizija jednostavnih cisti. osposobljen je da provodi detaljnu gerijatrijsku procjenu. cerviksa/vagine. 32. pokazuje razumijevanje principa primarne. razumije principe zdravlja populacije i tra`i mogu}nosti da promovira zdravlje svojih registriranih pacijenata u zajednici. 29. uretre. procjena opasnosti u ku}i. 7. 2011. procedure gerijatrijske procjene. Ciljevi obuke zasnovani na sposobnostima Po zavr{etku specijalizacije. 21. Klini~ke vje{tine i manje procedure 1. porodi~ni ljekar }e biti osposobljen da 1. zavr{avanje revizije klini~ke prakse . 22. pokazuje znanje i sposobnosti da provodi sveobuhvatnu anamnezu i fizikalni pregled pacijenata koji imaju oboljenja kardiovaskularnog sistema. ali ne ograni~avaju}i samo na: – oboljenja koronarnih arterija – nestabilna angina – kardijalni arest – bolesti sr~anih zalistaka – kongenitalna sr~ana oboljenja – sr~ane aritmije – kongestivno zatajivanje srca – hipertenzija – tromboza dubokih vena – varikozne vene – edem plu}a – periferna vaskularna oboljenja – sinkopa – oboljenja perikarda 3. znanje specijalnih dijagnosti~kih metoda u kardiologiji. razumije funkcije zavoda za javno zdravstvo i drugih slu`bi javnog zdravstva u zajednici. instrumenti za procjenu 5. ima znanje i vje{tine da procijeni i tretira razli~ite uzroke inkontinencije kod starijih. tretira i upu}uje. abrazija i povr{nih rana – njega stopala i noktiju kod visoko rizi~nih pacijenata – njega staznih ulkusa – otklanjanje subungualnog hematoma – stavljanje udlaga kod povrije|enih prstiju – mobiliziranje povrije|enih zglobova – aspiracija/injekcija olekranona ili patelarne burse – vje{tine indirektne laringoskopije – otklanjanje cerumena iz uha {pricom ili kiretom – otklanjanje stranih tijela iz nosa/uha – aspiracija/injekcija olekranonske ili patelarne burze – kauterizacija/tamponada pri zaustavljanje anteriorne epistakse* – postavljanje fitilja gaze zbog stenoze u{nog kanala* – bojenje ro`nja~e sa fluorescinom – odstranjivanje stranih tijela iz konjunktive i ro`nja~e* – vje{tine oftalmoskopiranja – everzija/izvrtanje o~nih kapaka – bojenje kornee sa fluorescinom. 2. razumije principa palijativne njege i primjenjuje ove principe za njegu pacijenata sa terminalnim oboljenjima. pokazuje razumijevanje propisivanja lijekova za starije osobe i specijalnih problema polifarmacije i terapije lijekovima kod starijih osoba. procjena radi prevencije padova: procjena hoda. pokazuje razumijevanje teorija starenja i psihologije starenja i primjenjuje to na njegu svojih starijih pacijenata. vje{tine savjetovanja za pacijente sa ~estim psihosocijalnim problemima 4. 34. osposobljen je da provodi procjenu mentalne funkcije kod starijih osoba. 4. pokazuje znanje i vje{tine da procijeni i tretira poreme}aj spavanja kod starijih. razumije principe nadzora bolesti i otkrivanja slu~ajeva s ciljem prevencije i tretmana prenosivih oboljenja. 23. 3. ko`e itd – injekcije: IM. pripremanje i prezentacija seminara kolegama specijalizantima 5. tempiranog testa "ustani i kreni". pokazuje razumijevanje principa promocije zdravlja i zdravstvenog obrazovanja pacijenata i organizira svoju praksu da obezbijedi mogu}nosti za zdravstvenu promociju kako pojedincima tako i grupama. 33. procjena mentalnog statusa: Folstein test i drugi. 25. 36. manje hirur{ke i ambulantne procedure: (*opcionalne procedure za praksu u urbanoj sredini) – analiza urina: hemijska i mikroskopska – test stolice na okultno krvarenje – PAP-a test – bris grla.2. 30. drugih benignih lezija ko`e* – biopsija ko`e (punch biopsija)* – vje{tine {ivanja/otklanjanja konaca – incijzija i drena`a apscesa ko`e – tretman paronihija – previjanje manjih opekotina.2 Interna medicina 4. Evaluacija Evaluaciju }e definisati voditelj programa specijalizacije. 7. 35. neurolo{ka stanja kod starijih. metode i vje{tine intervjuiranja sa pacijentom u centru 2. SC. vrijeme od 216 sati (72 APD-a) seminara i konsultacija iz porodi~ne medicine. uobi~ajene i manje uobi~ajene ali ozbiljne pacijente sa problemima kardiovaskularnog sistema uklju~uju}i. 27. njihovu isplativost i obavje{tava pacijente o rezultatima testova i njihovom zna~enju: – ehokardiografija – nuklearna kardiologija – kateterizacija srca i angiografija . sekundarne i tercijarne prevencije i primjenjuje ove principe u za{titi svih pacijenata. prevenira i tretira posljedice padova kod starijih pacijenata. 26. 28. 24. ima znanje i vje{tine tretmana naj~e{}ih palijativnih problema. 31.4 APD godi{nje A.1 Kardiovaskularna-pulmonalna medicina 36 sati . pokazuje razumijevanje atipi~nih pojava bolesti kod starijih osoba i razlikuje ih od normalnih promjena usljed starenja i promjena zbog bolesti. izradu istra`iva~kog projekta tokom trajanja obuke (prezentacija u zavr{noj godini) 4. pokazuje mogu}nost djelotvornog kori{tenja resursa iz zajednice i slu`bi koje mogu pomo}i starijim osobama da odr`e funkciju i nezavisnost. da dijagnosticira. 18-mjese~na obuka u edukativnim centrima porodi~ne medicine (ECPM). procijeni i tretira delirijum i demenciju. vje{tine fizikalnog pregleda svih sistema 3.audita tokom vremena provedenog u porodi~noj medicini. topi~nim anesteticima oka* – zatvaranje oka flasterima – pregled vida (vizusa) D. C.

Ciljevi obuke zasnovani na sposobnostima Po zavr{etku specijalizacije. interpretacija EKG i ~estih akutnih problema 3. savjetovanje i lije~enje pu{enja. B. ograni~enja i velikih komplikacija razli~itih gastrointestinalnih procedura. pokazuje razumijevanje indikacija. porodi~ni ljekar }e biti osposobljen da 1. vodi i upu}uje kada je potrebno na uobi~ajena i manje uobi~ajena ali ozbiljna gastrointestinalana oboljenja i probleme. hroni~na. osnovne vje{tine kardijalne reanimacije 5. i primjenjuje ih u dono{enju odluka. . 2 mjeseca urgentne medicine gdje se susre}u urgentni gastrointestinalni problemi. pokazuje znanja i sposobnosti da procijeni. SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 17 – Strana 77 – stres test pri naporu sposobnost da o`ivljava/ko-ordinira o`ivljavanje pacijenata prema principima i protokolima osnovne i unaprije|ene potpore sr~anom radu.2. Ciljevi obuke zasnovani na sposobnostima Po zavr{etku specijalizacije. tretira i upu}uje kada je potrebno na uobi~ajena i manje uobi~ajena. sigmoidoskopija i kolonoskopija – biopsija jetre – ERCP – ispitivanje motiliteta – radiolo{ke pretrage 3. vo|enje. 4. 5. 2011. plu}nih oboljenja i problema. Metode 1) 3 mjeseca prakti~ne obuke iz kardiologije i pulmologije 2) 18 mjeseci edukacije iz porodi~ne medicine gdje se u primarnom okru`enju susre}u kardiovaskularni i pulmonalni problemi 3) 2 mjeseca urgentne medicine gdje se susre}u urgentni kardiovaskularni i pulmonalni problemi 4) 36 sati APD-a plus APD o urgentnoj medicine i APD iz porodi~ne medicine. ima znanje i sposobnosti da uradi sveobuhvatnu anamnezu i fizikalni pregled pacijenata koji imaju oboljenja gastrointestinalnog sistema. 7. Klini~ke vje{tine i manje procedure 1. 2. spirometrija (opcijski) D. upotreba inhalera i Peak Flow Metra 4. status asthmaticus – pneumonije u razli~itim okru`enjima i dobnim grupama – sekundarna hroni~na respiratorna insuficijencija uslijed uznapredovalog oboljenja plu}a (restriktivna/ opstruktivna) – plu}na embolija – karcinomi respiratornog trakta – pleuralni izljevi – tenzioni pneumotoraks – hemoptiza – tuberkuloza 9. 3. fokusirana anamneza i fizikalni pregled kardiovaskularnog i pulmonalnog sistema 2. C. znanje i sposobnosti da provo|enje plana primarne i sekundarne prevencije kardiovaskularnih problema. 8. razumijevanje principa rehabilitacije i primjenjuje ih u lije~enju pacijenata sa neurolo{kim oboljenjima.2. 2. znanja i sposobnosti da uzimanje adekvatne anamneze i obavljanja fizikalnog pregleda pacijenata koji boluju od pulmonalnih oboljenja. testiranje stolice na okultno krvarenje D. ali ozbiljna neurolo{ka oboljenja i probleme.1-2 APD godi{nje A. 2 mjeseca urgentne medicine gdje se susre}u urgentni neurolo{ki problemi. pona{a se kao uzor svojim pacijentima time {to ne pu{i.1-2 APD godi{nje A. Evaluacija Evaluaciju }e definisati voditelj programa specijalizacije. insercija nazogastri~ne sonde* 3. 1 mjesec prakti~ne obuke iz gastroenterologije 2. porodi~ni ljekar }e biti osposobljen da: 1. 18 mjeseci obuke iz porodi~ne medicine gdje se u primarnom okru`enju susre}u neurolo{ki problemi 3. primjenjuje znanje i vje{tine da provodi plan primarne i sekudarne prevencije neurolo{kih problema. neulkusna dispepsija – gastritis – gastri~ki ulkus – akutni pankreatitis – malapsorpcioni poreme}aji – upalne bolesti crijeva uklju~uju}i Crohnovu bolest i ulcerozni kolitis – hepato-bilijarni poreme}aji – infektivne dijareje – sindrom iritabilnog kolona – divertikularna oboljenja – gastrointestinalni maligniteti 4. Metode 1. uklju~uju}i: – ezofagealna i gastri~na endoskopija. uklju~uju}i: – hroni~ne opstruktivne plu}ne bolesti – astma: akutna. 4. uklju~uju}i: – glavobolja . 12 sati APD-a plus APD o urgentnoj medicini i APD o porodi~noj medicini C. 6. Metode 1. 1 mjesec prakti~ne obuke iz neurologije 2. 4.tranzitorne ishemi~ne atake – cerebrovaskularni incidenti – razne vrste konvulzija – parkinsonova bolest i drugi poreme}aji kretanja – multipla skleroza – sindromi uklje{tenja nerava – periferne neuropatije – poreme}aji kranijalnih nerava – tumori mozga: primarni i sekundarni – koma/alterirani nivoi svijesti – meningitis i njegove sekvele – povrede glave i sekvele – vrtoglavica/vertigo – zloupotrebe alkohola i nervni sistem 3. 4. interpretacija EKG posebno u urgentnim situacijama.3 Neurologija 12 sati .2 Gastrointestinalna medicina 12 sati .^etvrtak. B. Klini~ke vje{tine i manje procedure 1. fokusirana anamneza i fizikalni pregled abdomena uklju~uju}i i rektalni pregled. 4. B. 18 mjeseci obuke iz porodi~ne medicine gdje se u primarnom okru`enju susre}u gastroinestinalni problemi. uklju~uju}i: – orofaringealni poreme}aji gutanja – gastro-ezofagealni refluks – ezofagealni motori~ki poreme}aji – pepti~ki ulkus – ezofagelani varikoziteti – akutno krvarenje iz gornjeg dijela gastrointestinalnog trakta – funkcionalna. ima znanja i sposobnosti da dijagnosticira. pokazuje znanja i vje{tine primjene plana primarne i sekundarne prevencije gastrointestinalnih problema. Evaluacija Evaluaciju }e definisati voditelj programa specijalizacije. primjenjuje znanje i sposobnosti da uradi sveobuhvatnu anamnezu i fizikalni pregled pacijenata koji imaju neurolo{ka oboljenja 2. dijagnosticiranje. 4. 7.

bursa i gangliona* – fokusirana anamneza i fizikalni pregled tireoidnih poreme}aja – fokusirana anamneza i fizikalni pregled ko`e i dodataka ko`e – biopsija ko`e – ekscizija benigne ko`ne lezije – ko`a. primjena Glasgow skale kome D. pokazuje znanje i sposobnosti da sprovodi sveobuhvatnu anamnezu i fizikalni pregled pacijenata koji imaju endokrinolo{ka oboljenja 4. gljivi~ne – papuloskvamozna oboljenja – vezikulobulozna oboljenja – osipi na ko`i nastali kao posljedica upotrebe nekih ljekova (erupcije) – urtikarije – ko`ni karcinomi – benigne pigmentirane ko`ne lezije – poreme}aji dlake – poreme}aji noktiju 7. pokazuje znanje i sposobnosti da sprovodi sveobuhvatnu anamnezu i fizikalni pregled pacijenata koji imaju reumatolo{ka oboljenja. – aspiracija/injekcija prepatelarne i olekranonske burse* – injekcija tetiva. porodi~ni ljekar }e biti osposobljen da – pokazuje znanje i sposobnosti da obezbijedi rutinsku za{titu. ima znanje i sposobnosti da procijeni. pokazuje ima znanja i sposobnosti da procijeni. pravovremeno ro|ene djece. 12 sati APD plus APD o urgentnoj medicini i APD o porodi~noj medicini C.4 Reumatologija-endokrinologijadermatologija-infektivna oboljenja 24 sata/2-3 APD godi{nje A. 6. Klini~ke vje{tine i manje procedure 1. 8.4 APD godi{nje A. 7.2.5 mjeseca prakti~ne obuke iz endokrinologije 18 mjeseci prakti~ne obuke iz porodi~ne medicine gdje se u primarnom okru`enju susre}u endokrinolo{ki problemi – 0. pokazuje sposobnost da provodi plan primarne i sekundarne prevencije infektivnih oboljenja. pokazuje znanje i sposobnosti da procijeni. Klini~ke vje{tine i manje procedure – fokusirana anamneza i fizikalni pregled zglobova i ki~me. 4. 2. porodi~ni ljekar }e biti osposobljen da 1.Broj 17 – Strana 78 4. pokazuje znanje i sposobnosti da sprovodi sveobuhvatnu anamnezu i fizikalni pregled pacijenata koji imaju infektivna oboljenja. pokazuje znanje i sposobnosti da procijeni. 2011. zasnovanu na dokazima.5 mjeseca prakti~ne obuke iz reumatologije – 18 mjeseci prakti~ne obuke iz porodi~ne medicine gdje se u primarnom okru`enju susre}u reumatolo{ki problemi – 0. 4. SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH – ^etvrtak. 4.3. Evaluacija Evaluaciju }e definisati voditelj programa specijalizacije. tretira i upu}uje kada je potrebno na uobi~ajena i manje uobi~ajena ali ozbiljna infektivna oboljenja uklju~uju}i: – celulitis i ko`ni apsces – zarazna oboljenja – oboljenja koja se mogu sprije~iti vakcinacijom – AIDS i HIV 9. Ciljevi obuke zasnovani na sposobnostima Po zavr{etku specijalizacije. tretira i upu}uje kada je potrebno na uobi~ajena i manje uobi~ajena ali ozbiljne endokrinolo{ke probleme uklju~uju}i: – diabetes mellitus (tip 1 i tip 2) i njegove komplikacije – tireoidni poreme}aji i njihove komplikacije – pituitarni poreme}aji – adrenalni poreme}aji 5. Ovo uklju~uje i davanje savjeta roditeljima o: – dojenju i hranjenju na bo~icu – za{titi pup~ane vrpce – za{titi ko`e – brizi o obrezivanju – varijacijama normalnog razvoja – preventivnom testiranju i tretmanu – obrascima spavanja – stolici – pitanjima sigurnosti – ima znanje i sposobnosti da dijagnosticira i tretira ~este probleme kod novoro|en~adi.5 mjeseci prakti~ne obuke iz endokrinologije – 18 mjeseci prakti~ne obuke iz porodi~ne medicine gdje se u primarnom okru`enju susre}u dermatolo{ki problemi – 0. uklju~uju}i: – milia – erythema toxicum – seboroi~ni dermatitis – mongolska pjega – hemangiomi – plikovi koji nastaju kao posljedica sisanja – mlade`i – cefalohematoma – oticanje dojki – sindaktilija – prekobrojne bradavice – subkonjunktivalna hemoragija – neonatalne o~ne infekcije – umbilikalna hernija – regurgitacija – infantilne kolike – konstipacija – hidrokele – nespu{teni testis – hipospadija – u ruralnim podru~jima }e imati znanja i sposobnosti da nadziru hranjenje. ima znanje i sposobnosti da sprovodi sveobuhvatnu anamnezu i fizikalni pregled pacijenata koji imaju dermatolo{ka oboljenja. te ih upu}uje drugim specijalistima kad je to potrebno.5 mjeseca prakti~ne obuke iz infektivnih oboljenja – 18 mjeseci obuke iz porodi~ne medicine gdje se u primarnom okru`enju susre}u infektivni problemi – 2 mjeseca urgentne medicine gdje se susre}emo sa urgentnim endokrinolo{kim i infektivnim oboljenjima – 2-3 mjeseca vremena po izboru da se pobolj{a obuka iz bilo kojeg od ovih podru~ja – 24 sata APD plus APD iz urgentne medicine i APD iz porodi~ne medicine C. Evaluacija Evaluaciju }e definisati voditelj programa specijalizacije. tretira i upu}uje kada je potrebno na uobi~ajena i manje uobi~ajena ali ozbiljne dermatolo{ke probleme uklju~uju}i: – akniformna stanja – dermatitis/ekcemi i drugi inflamatorni ko`ni problemi – infekcije ko`e: bakterijske. poreme}aje te~nosti i elektrolita . fokusirana anamneza i fizikalni pregled nervnog sistema. uzorak nokta za testiranje na gljivice – upotreba glukometra D. Ciljevi obuke zasnovani na sposobnostima Po zavr{etku specijalizacije. B. virusne. Pedijatrija i {kolska medicina 36 sata . tretira i upu}uje kada je potrebno na uobi~ajena i manje uobi~ajena ali ozbiljne reumatolo{ke problema uklju~uju}i: – osteoartritis – reumatoidni artritis – drugi inflamatorni artritisi – vaskulitis i drugi poreme}aji vezivnog tkiva 3. 2. Metode – 0.

poreme}ajem pona{anja i emotivnim problemima. pokazuje znanja i sposobnosti da vodi brigu o porodici koja je pretrpjela perinatalni gubitak. i{~a{enje. frakture – povreda le|a – povreda grudnog ko{a i abdomena – opekotine – strujne povrede – zlostavljanje djece – pokazuje znanje i sposobnosti da procjeni i tretira uobi~ajene probleme adolescenata uklju~uju}i: – probleme ishrane – poreme}aji rasta/pitanja razvoja – ginekomastija – akne – nesre}e/nezgode – depresija/ psihosocijalni problemi – kontracepcija – poreme}aji menstruacije – upotreba droga i alkohola – pu{enje – implementira planove primarne i sekundarne prevencije oboljenja i povreda kod djece i adolescenata. porodici sa djetetom sa smetnjama u razvoju/nesposobnostima ili koje zahtijeva du`u hospitalizaciju. hipoglikemiju. – – SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 17 – Strana 79 – – – – – – – – – kod bolesne novoro|en~adi. stopala i nogu pokazuje znanja i sposobnosti da vodi ra~una o efektima porodi~nih problema kao {to su: – smrt u porodici – razvod – zlostavljanje djeteta – alkoholizam – hospitalizacija pokazuje znanje i sposobnosti da prepozna. adolescentima i njihovim porodicama. grla – tretman krvarenja iz nosa kod djece – stavljanje o~nih kapi kod novoro|en~adi i djece – otklanjanje cerumena iz dje~jeg uha kiretom ili {trcaljkom – otoskopske i oftalmoskopske vje{tine pregleda djece – nabavka imunizacionih injekcija . Klini~ke vje{tine i manje procedure – sposobnosti komunikacije sa djecom. socioekonomska pitanja – procjena rasta i razvoja novoro|en~adi i male djece koriste}i standardne kartone rasta – otklanjanje stranih tijela iz uha. hipokalcijemiju i mogu}u sepsu u novoro|ena~kom periodu i da potra`i odgovaraju}u konsultaciju. pokazuje znanje i sposobnosti da radi sa pedijatrijskim konsultantima u koordiniranju lije~enja hroni~nih oboljenja u djetinstvu uklju~uju}i: – fizi~ke i mentalne smetnje – zatajivanje napredovanja/usporenje razvoja – poreme}aji pra}eni iznenadnim konvulzijama – dijabetes melitus – anemia – kongenitalni defekti – alergijski problemi – astma – poreme}aji hoda. tretira ili djeluje kod djece sa traumatskim povredama. nosa.^etvrtak. 7. 2011. 4. poreme}ajima u~enja u {koli. pokazuje znanja i sposobnosti da pru`i smjernice i savjete o njezi novoro|en~adi i male djece uklju~uju}i: – ishrana i problemi hranjenja – raspored imunizacija – problemi pona{anja – interakcija roditelj-dijete – podu~avanje o na~inu vr{enja nu`de – pitanja sigurnosti pokazuje znanja i sposobnosti da obezbjedi dobneadekvatne postupke skrininga zasnovanih na dokazima kako je preporu~eno u vodi~ima s ciljem otkrivanja sljede}ih stanja kod novoro|en~adi i male djece: – o{te}enje vida i sluha – kongenitalna displazija kuka – anemija kod beba sa visokim rizikom – tuberkuloza pokazuje znanja i sposobnosti da dijagnosticira. – 36 sati APD plus APD o urgentnoj medicini i APD o porodi~noj medicini. – pokazuje znanje i sposobnosti da prepozna i adekvatno djeluje kod uobi~ajenih hirur{kih bolesti u djetinjstvu. da savjet i djeluje kada je pogodno kod djece sa poreme}ajem nedostatka pa`nje. porodi~ni lije~nik mora prikupiti kompletnu istoriju uklju~uju}i: – aku{ersku istoriju i istoriju ro|enja s ciljem otkrivanja djece s rizikom mogu}ih problema u razvoju – prehrambene navike – razvojne prekretnice – imunizacijski karton – psihosocijalna istorija porodi~ne/obiteljske dinamike. uklju~uju}i: – hernije – hidrocele – nespu{teni testis – torzija testisa – akutni abdominalni bol. prijevremeno ro|ene djece i da stabilizira stanje i djeluje kada je potrebno. – 2 mjeseca urgentne medicine gdje se susre}u urgentni pedijatrijski problemi. apendicitis – stenoza pilorusa – intestinalna opstrukcija – apscesi – Legg-Perth-ova bolest – skliznu}e epifize glave femura – Osgood-Schlatter-ova bolest – hondromalacija patele – skolioza – pokazuje znanja i sposobnosti da procjeni. pokazuje znanja i sposobnosti da prepozna i adekvatno uputi novoro|en~ad sa uobi~ajenim ili manje uobi~ajenim ali opasnim stanjima uklju~uju}i: – novoro|en~ad majki sa dijabetesom – te{ka hiperbilirubinemija – novoro|en~ad sa cijanozom – respiratorni distres – mogu}a sepsa – abdominalna distenzija – kongenitalna sr~ana oboljenja – down sindrom/ drugi kongenitalni sindromi – rascjepljenja usna/nepce – deformiteti udova – signifikantne anemije – kongenitalna displazija kuka – hidrocefalus – spina bifida/mielomeningocele – epizode apneje – iznenadni napadi – intestinalne opstrukcije pokazuje znanje i sposobnosti da nadgleda rast i razvoj novoro|en~eta koriste}i standardne tablice i poznaje granice normalnih vrijednosti i odstupanja. ko`e. uklju~uju}i: – povreda glave – povreda glave/nosa ili strano tijelo u glavi/nosu – povreda gornjih ekstremiteta. i{~a{enje. B. oka. frakture – povrede donjih ekstremiteta. Metode – 3 mjeseca prakti~ne obuke iz pedijatrije – 18 mjeseci obuke iz porodi~ne/obiteljske medicine gdje se u primarnom okru`enju susre}u pedijatrijski problemi. tretira i adekvatno upu}uje djecu sa uobi~ajenim akutnim problemima u ranom djetinjstvu i posmatra dje~je oboljenje u kontekstu porodice. – za klini~ke susrete sa novoro|en~adima i bebama. C. pokazuje znanje i sposobnosti da procijeni i inicira tretman za tahipneju.

nadzor i transport oboljelih osoba u kriti~nom stanju – poznaje principe nadoknade te~nosti i elektrolita – pokazuje znanje i sposobnosti da pokrene tretman nad otrovanim/predoziranim pacijentom – pokazuje znanje i sposobnosti da prepozna i pokrene tretman urgentnih stanja uzrokovanih vanjskim uticajem. tromboza dubokih vena. zra~ni putevi i vje{tine intubacije* – ventilatorna podr{ka. uklju~uju}i terapiju kisikom – venopunktura kod djece i odraslih – pristup venama – mobilizacija/repozicija dislokacija. mo`dani udar/tranzitorni ishermi~ni napad. akutni apendicitis. ektopi~na trudno}a. gipsa kod uobi~ajenih povreda. drugih supstanci. oka. infekcije urinarnog trakta. blokada – tamponada nosa.4. ketoacidoza. opstruktivni tonzilitis/para-tonzilarni apsces. pre-eklampsija. poku{aj samoubistva. i aspiracija stranog tijela – toksikologija: slu~ajna ingestija medikamenata. djelovanje u slu~aju predoziranja – infekcije: meningitis. mjerenje nivoa respiratornog protoka – postavljanje gaze u vanjski slu{ni kanal – postavljanje urinarnog katetera – redukcija dislociranog ramenog zgloba* – postavljanje nazo-gastri~ne sonde – vje{tine u davanju injekcija – otklanjanje subungualnog hematoma. perforirana viscera. akutni epiglotitis. inflamatorna oboljenja utrobe. . testiranje sposobnosti vida kod djece postavljanje zavoja. akutni holecistitis/litijaza. akutni glomerulonefritis. glaukom. i aerosola – laringoskopija. sr~ani arest. porodi~ni ljekar }e biti osposobljen da – pokazuje znanje i sposobnosti da razlikuje ozbiljno oboljelog pacijenta od lak{e oboljelog pacijenta ili pacijenta sa manjim povredama – ima sposobnosti vr{enja osnovnog tretmana neophodnog u situacijama opasnim po `ivot – ima sposobnost stabilizirati stanje akutno oboljelih pacijenata i pobrinuti se za njihovo daljnje odgovaraju}e upu}ivanje i prenos – porodi~ni lije~nik je sposoban odrediti prioritete kada tretira vi{e pacijenata u urgentnim situacijama – pokazuje znanje i sposobnosti da promovira dobro zdravlje i da vr{i prevenciju povreda i nezgoda – mo`e primijeniti principe urgentne za{tite: trija`u. imobilizacije. pneumotoraks. akutna torzija testisa.Broj 17 – Strana 80 – – SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH ^etvrtak. astma. Metode – 2 mjeseca prakti~ne edukacije iz urgentne medicine. renalna kolika i pijelonefritis – ginekolo{ko/aku{erski: inflamatorna oboljenja zdjelice. – defibrilacija* – interpretacija rezultata spirometrije. periferna vaskularna oboljenja – plu}ni: pneumonija. trauma – otolarinolaringolo{ki: otitis eksterna sa opstrukcijom. 2011. te{ke infekcije mekih tkiva – alergija: akutna anafilaksa.2-3 APD godi{nje A. infekcije kod pacijenata sa malignitetom – neurolo{ki: te{ka glavobolja. uklju~uju}i – hipotermiju – hipertermiju – povrede nastale utapanjem/ronjenjem – izlo`enost ugljen-monoksidu – reakcije na ubod insekta – opekotine – ugrizne povrede (`ivotinjskog i ljudskog porijekla) – organizirano pristupa ocjeni i nadzoru nespecifi~nih ili nediferenciranih urgentnih problema. – 24 sata APD plus APD o Urgentnoj/hitnoj medicini i APD o porodi~noj medicine. kauterizacija u slu~aju krvarenja iz nosa. tireoidna kriza. akutni epididimitis. Paronyhia/urasli nokat D. – uklanjanje stranih tijela iz: ko`e. trovanje hranom – genitourinarni: akutno zatajivanje bubrega. transfuzione reakcije. hipertenzivna urgentna stanja. dijarejalna oboljenja. otitis media. opstrukcije. ishemija mezenterija. kobp. reakcije na ubod insekta – psihijatrijski: akutna schizofrenija/psihoze. 7. Evaluacija Evaluaciju }e definisati voditelj programa specijalizacije. C. iznenadne konvulzije. – zbrinjavanje rana: obrada i sposobnost postavljanja {avova – incizija i drena`a ko`e i subkutanih apscesa. Evaluacija Evaluaciju }e definisati voditelj programa specijalizacije. mijastenija i komplikacije mo`danih tumora – oftalmolo{ki: zacrvenjeno oko. gubitak vida. – 18 mjeseci edukacije iz Porodi~ne medicine gdje se u primarnom okru`enju susre}u urgentni problemi. akutni uretritis. – postavljanje kop~i u predjelu oka – bojenje oka fluorescinom – izvrtanje kapka – interpretacija EKG-a. fraktura. poreme}aj te~nosti/ elektrolita – hematolo{ki: sklonost krvarenju. nosa. `utica. croup. Klini~ke sposobnosti i manje procedure – CPR kod djece i odraslih – nadzor zra~nih puteva. akutno anksiozno stanje – porodi~ni lije~nik }e biti obu~en u osnovnoj i unapre|enoj tehnici pru`anja podr{ke radu srca. Ciljevi obuke zasnovani na sposobnostima Po zavr{etku specijalizacije. uklju~uju}i: – sr~ani: infarkt miokarda. poreme}aj acidobazne ravnote`e. hernije. akutni pankreatitis. stabilizaciju. intubacija i sposobnosti o`ivljavanja* – lava`a `eluca* D. divertikularna oboljenja. maske. kongestivna slabost rada srca/edem plu}a. upotreba ambu balona. perikarditis – vaskularni: embolija plu}a. o`ivljavanje. urgentni porod – endokrini/metaboli~ki: hipoglikemija. hepa- titis. nestabilna angina. 4. zatvorenih preloma* – vra}anje dislocirane glave radiusa u polo`aj potreban za pravilno srastanje* – tretman frakture klavikule – za{ivanje jednostavnijih laceracija – tretman manjih opekotina – prikaz stepena respiratornog protoka sa peak flow metrom – upotreba bronhodilatatora putem inhalatora. Urgentna medicina 24 sati . B. vaginalno krvarenje u trudno}i. cervikalna imobilizacija – lokalna anestezija. hiperglikemija. uklju~uju}i: – bol u grudima – {ok – dispneja – akutni abdominalni bol – gastrointestinalna hemoragija – koma/alterirani nivo svijesti – te{ka glavobolja – sinkopa – simptomi opasni po `ivot – mo`e prepoznati i pokrenuti tretman specifi~nih akutnih poreme}aja tjelesnih/organskih sistema. 4. miksedem. uha. adrenalna kriza. aneurizma aorte. vaginalni iscjedak. opstrukcija gornjih zra~nih puteva – gastrointestinalni: pepti~ki ulkus. hiperosmolarna koma bez ketoacidoze.

rast fetusa i napredak fetusa i mo`e odrediti/dati procjenu kategorija rizika za svaku trudno}u. obrazovanja i tretmana prije za~e}a. itd. – ima znanje i sposobnosti da dijagnosticira i savjetuje pacijentice sa uobi~ajenim manjim problemima u toku trudno}e (gr~evi u nogama. metode skrining-a prema vodi~ima i rano otkrivanje maligniteta – ima sposobnosti savjetovanja pacijenata po pitanjima planiranja porodice. povra}anje. i ektopi~nom trudno}om. Klini~ka sposobnosti. tjelesnim vje`bama. poziciju i prezentaciju fetusa. – poznaje uobi~ajene uzroke mortaliteta majke/novoro|en~eta i metode prevencije. B. geneti~ka) koja zahtijevaju podrobnija saznanja prije za~e}a ili ranije u pre-natalnom periodu. bol u le|ima. tretira i upu}uje pacijentice sa post-poro|ajnim komplikacijama uklju~uju}i: – hemoragije – odgo|ena preeklampsija – groznica – tromboza dubokih vena – endometrioza – ima znanje i sposobnosti da savjetuje majku o dojenju.) – ima znanje i sposobnosti da prepozna i tretira hyperemesis gravidarum (te{ka povra}anja u toku trudno}e)* – ima znanje i sposobnosti da prepozna i nadzire krvarenja u svakom trimestru. – 2 mjeseca urgentne medicine gdje se mogu susresti ginekolo{ki urgentni problemi. propisivanja odgovaraju}ih metoda kontrole za~e}a i savjetovanja `ena uz po{tovanje prava na abortus – poznaje probleme ljudske seksualnosti. poznaje rutinu pre-operativne za{tite i mo`e prepoznati post-operativne komplikacije koje mogu uslijediti nakon ginekolo{ke operacije – ima znanje i sposobnosti da identificira i vodi uobi~ajene ginekolo{ke probleme adolescenata. hranjenju na bo~icu. habitualnim abortusom (ponavljaju}i abortus). Ciljevi obuke zasnovani na sposobnostima Po zavr{etku specijalizacije. depresiji. – razumije normalne psiholo{ke promjene u toku trudno}e. rizike i koristi i mo`e interpretirati rezultate dijagnosti~kih testova u trudno}i uklju~uju}i: * – amniocentezu – uzimanje uzoraka horionskih resica (ako je dostupno) – biofizi~ki profil: non-stress test – ultrazvuk – ima sposobnosti da identificira i vodi pacijentice sa psihosocijalnim rizikom u toku trudno}e. ima razvijene sposobnosti u uzimanju psihoseksualne istorije. inkompletnim/kompletnim abortusom. tretira ili upu}uje kada je potrebno na uobi~ajene i manje uobi~ajene ali ozbiljne ginekolo{ke probleme u primarnoj zdravstvenoj za{titi uklju~uju}i: – poreme}aje menstruacije od menarche do menopauze – neplodnost – dyspareunia/seksualna disfunkcija – infekcije urogenitalnog trakta – endometrioza – urinarna inkontinencija – prolaps uterusa – pitanja vazana za menopauzu i hormonalna terapija – spolno prenosive bolesti – komplikacije rane trudno}e – ginekolo{ki maligniteti – akutna bol u zdjelici – hroni~na bol u zdjelici – problemi vezani za dojke – pokazuje znanje i sposobnosti da dijagnosticira stanja koja zahtijevaju ginekolo{ku operaciju.* – lije~nik ima znanja i sposobnosti da prepozna normalnu i abnormalnu ko{tanu arhitekturu zdjelice. uz prepoznavanje promjena porodi~ne/obiteljske dinamike i isticanje zna~aja psihosocijalne podr{ke za sve ~lanove porodice – ima znanje i sposobnosti da dijagnosticira. zna~aj procjene rizika. SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 17 – Strana 81 4. vodi i upu}uje `ene sa prijete}im abortusom.1-2 APD godi{nje A.5. promjene vezane za trudno}u (normalne varijante) i mo`e praviti razliku izme|u normalnih i abnormalnih stanja u trudno}i. izlazak djeteta u zatkom – ima znanje i sposobnosti da obezbijedi post-poro|ajnu za{titu usmjerenu na porodicu. – 12 sati APD plus APD o urgentnoj medicini i APD u porodi~noj medicini. procjenu seksualnog problema i vo|enje uobi~ajenih psihoseksualnih problema – lije~nik ima znanje i sposobnosti da dijagnosticira. Metode – 1 mjesec prakti~ne obuke iz ginekologije – 18 mjeseci obuke iz porodi~ne medicine gdje se u primarnom okru`enju susre}u ginekolo{ki problemi. manje procedure – komunikacijske sposobnosti sa `enama svih `ivotnih dobi koje se odnose na: – ginekolo{ki razvoj – psihoseksualna istorija – pitanja planiranja porodice – edukacija u smislu prevencije i promocije zdravlja – izvo|enje pregleda abdomena i zdjelice – pregled dojki . 2011.* – mo`e ta~no odrediti gestacijsko razdoblje. poro|aj sa poro|ajnim klije{tima. Ginekologija i obstetricija 12 sati . porodi~ni ljekar }e biti osposobljen da: – poznaje preventivne aspekte ginekologije. promjene ko`e. post-operativnoj njezi. – posjeduje znanje i sposobnosti da ta~no dijagnosticira trudno}u. – ima znanje i sposobnosti da dijagnosticira i upu}uje pacijente sa: – prijevremenim porodom – prijevremenom rupturom membrana (ovojnica) – intrauterina retardacija rasta – hipertenzija uzrokovana trudno}om – gestacijski dijabetes – pre-eklampsija – eklampsija – anemija – infekcije – ima znanje i sposobnosti da savjetuje `enu koja je prethodno imala carski rez o mogu}nosti ponovnog carskog reza. C. kao i o vaginalnom porodu nakon carskog reza – poznaje indikacije za potencijalne komplikacije od operativnog aku{erstva: carski rez. kontracepciji. – shvata zna~aj promocije zdravlja `ena u njihovim reproduktivnim godinama. 7. – 1poznaje rutinske skrining testove u trudno}i i mo`e napraviti nacrt vo|enja dobre pre-natalne za{tite.* – zna indikacije.^etvrtak. – ima znanje i sposobnosti da dijagnosticira. – razumije efekte slijede}ih stanja na trudno}i: – pu{enje cigareta – siroma{tvo – zloupotreba lijekova – lije~enje – profesija – starosna dob – genetski faktori – porodi~na dinamika i razdori u porodici – infekcije – hroni~na oboljenja – Rh izoimunizacija – poznaje stanja (hroni~na medicinska. 4.

koriste}i djelotvorne komunikacijske sposobnosti i pru`aju}i podr{ku – lije~nik poznaje MKB10 i DSM kriterije za dijagnosticiranje naj~e{}ih psihijatrijskih stanja – ima znanje i sposobnosti da dijagnosticira. – da prepozna indikacije za hirur{ki tretman bolesti/povreda zglobova. porodi~ni ljekar }e biti osposobljen da: – vodi ra~una o zna~aju psihosocijalnog zdravlja pacijenata i njihovih porodica u svakodnevnoj za{titi i tretmanu pacijenata – svjestan je svojih vlastitih osje}anja. Sposobnosti izvo|enja manjih hirur{kih procedura. Folstein test – psihoterapijske vje{tine brze intervencije. – poznaje indikacije. ohrabrenjima.7. Ciljevi obuke zasnovani na sposobnostima Tri su osnovna cilja za ovu oblast prakse: 1. – obradi jednostavne frakture ekstremiteta. obja{njenjima. C. Sposobnosti izvo|enja preoperativne pripreme i postoperativne njege. eksciziona biopsija. uobi~ajene interakcije i efektivnu upotrebu uobi~ajenih kategorija psihoaktivnih lijekova. 4. Evaluacija Evaluaciju }e definisati voditelj programa specijalizacije. Sposobnosti dijagnosticiranja pacijenata koji zahtijevaju hirur{ku procjenu i tretman. tretira ili upu}uje na uobi~ajene neuroze i psihoze uklju~uju}i: – poreme}aji anksioznosti – napadaji panike – depresija – bipolarni poreme}aj – poreme}aji li~nosti – fobi~na stanja – organski mo`dani sindromi – alkoholizam i zloupotrebe droga – somatizacijski poreme}aji – {izofrenija – razvojne nesposobnosti – poreme}aji u ishrani – psihijatrijske urgentnosti – bra~ni problemi – problemi pona{anja djece i odraslih – problemi sa bijesom – reakcije `alosti – konflikt roditelj/dijete – ima sposobnosti intervencije u psihijatrijskim krizama. kao sto su ekscizija ko`nih lezija.Broj 17 – Strana 82 – – SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH – ^etvrtak. prezentacija. B. porodi~ni ljekar }e biti osposobljen da: – procijeni medicinske probleme koji mogu uticati na rizik od operacije uklju~uju}i: – medikamente – kardio-pulmonalne probleme – diabetes melitus – bubre`ne probleme – efekte starenja – gojaznost i manjkavosti ishrane – imunokompetencija – dijagnosticira i nadzire uobi~ajene postoperativne probleme uklju~uju}i: – flebitis i trombozu dubokih vena – atelektazu i pneumoniju – infekcije urinarnog trakta – probleme te~nosti i elektrolita – komplikacije rana – razumije uticaj hirur{kih operacija na pacijenta i njegovu porodicu. Psihijatrija i psihosocijalna medicina 12 sati . vodi ili upu}uje pacijenta sa posttraumatskim stresnim poreme}ajem – razumije specifi~ne probleme koje su iskusile izbjeglice i raseljena lica. pokreti fetusa. – obradi akutne povrede. – da prepozna. D. kolostomiju. amputaciju. po mogu}nosti u centrima za mentalno zdravlje zajednice. Evaluacija Evaluaciju }e definisati voditelj programa specijalizacije. Hirur{ke specijalnosti 12 sati . karcinome itd. Ciljevi obuke zasnovani na sposobnostima Po zavr{etku specijalizacije. prepoznaje potencijalni transfer/kontratransfer koji mogu uticati na brigu o pacijentu i na odnos doktor-pacijent. – prepoznaje naj~e{}e probleme torakalne hirurgije. 4. Klini~ke vje{tine i manje procedure – pregled mentalnog statusa i brza sredstva procjene npr. . potrebu za podr{kom. savjetovanjima i kontinuitetom za{tite u toku i nakon hospitalizacije. otkucaji srca – pregled zdjelice – procjena dojki za laktaciju D. – poznaje psiholo{ke sekvele medicinskih i hirur{kih stanja i tretmana (poreme}aji u prilago|avanju). 2. 4. – izvodi manje hirur{ke procedure. PAPA test uzimanje uzoraka i mikroskopska dijagnoza abnormalnog vaginalnog iscjetka – tretman genitalnih bradavica – procjena razli~itih stadija trudno}e:* – dijagnosticiranje trudno}e – procjena fetalnog rasta/gestacijskog razdoblja/fetalnog napredovanja – pozicija. Metode – 1 mjesec prakti~ne obuke iz psihijatrije.1-2 APD godi{nje A.1-2 APD godi{nje A. – vodi dugoro~na hroni~na hirur{ka stanja kao npr. – ima saznanja o dru{tvenim sredstvima i uslugama koji mogu pomo}i u tretmanu njihovih pacijenata sa psihosocijalnim problemima. uklju~uju}i: – anti-depresivi – benzodiazepani i drugi anksiolitici – lithium – phenotiazin i drugi anti-psihotici – ima znanja i sposobnosti da pru`i savjet za specifi~ne probleme uklju~uju}i: – reaktivna depresija – privikavanje na hroni~nu bolest – duboka `alost – reakcije na situaciju – ima znanje i sposobnosti da prepozna. obrada povr{inskih rana. stavova i vrijednosti i prepoznaje kako oni mogu uticati na za{titu pacijenata – pravi razliku izme|u bolesnog stanja i oboljenja – razumije su{tinske karakteristike odnosa lije~nikpacijent – razumije te{ko}e odnosa lije~nik-pacijent i ima strategiju za njihovo djelotvorno prevazila`enje. farmakologiju. – prakticira medicinu usmjerenu na pacijenta. – 12 sati APD plus APD o urgentnoj medicini i APD iz porodi~ne medicine. kontraindikacije. upotrijebi odgovaraju}a laboratorijska/radiolo{ka ispitivanja i odmah rje{ava problem pacijenta sa akutnim hirur{kim abdomenom. – 18 mjeseci obuke iz porodi~ne medicine gdje se u primarnom okru`enju susre}u psihijatrijski problemi. 3. uklju~uju}i: pneumotoraks.6. – 2 mjeseca urgentne medicine gdje se susre}emo sa psihijatrijskim urgentnim problemima. inflamacije i infekcije. incizija i drena`a apscesa. 7. 2011. traume grudnog ko{a i karcinome plu}a. Po zavr{etku specijalizacije. – razumije mehanizam zacjeljivanja rana i prepoznaje probleme koji se mogu javiti u toku zacjeljivanja. hematotoraks.

Klini~ke vje{tine – odnos individualnog i javno zdravstvenog pristupa u procjeni zdravstvenog stanja populacije – u~estalost zahtjeva i potreba za zdravstvenom za{titom u porodi~noj medicini – elementi za izradu godi{njeg programa rada tima porodi~ne medicine – menad`ment hroni~nih oboljenja na nivou pzz/tima porodi~ne medicine – menad`ment zaraznih oboljenja na nivou pzz/tima porodi~ne medicine – procjena `ivotnog stila i faktora rizika u populacionim grupama – promocija zdravlja na nivou pzz/porodi~ne medicine – efikasnost tehnika prestanka pu{enja u timu porodi~ne medicine – prevencija i nadzor poreme}aja vezanih za nepravilnu ishranu i tehnike savjetovanja – zna~aj fizi~ke aktivnosti u prevenciji i unapre|enju zdravlja – uloga tima porodi~ne medicine u zdravlju u zajednici. ispita i adekvatno uputi pacijente sa stanjima koja obi~no zahtijevaju op}u hirursku konsultaciju/tretman uklju~uju}i: – mase u podru~ju glave i vrata – tireoidni noduli – mase u dojci – oboljenja `u~nog mjehura – apendicitis – gastrointestinalno krvarenje – gastrointestinalni karcinomi – divertikularna oboljenja – inflamatorna oboljenja crijeva – ingvinalna/femoralna/umbilikalna hernija – crijevne opstrukcije – anorektalne lezije – zastojni ulkusi – gangrene – aneurizma aorte – katarakta – odvajanje retine – glaukom – chalazion/hordeolom – strabizam – ozbiljni perzistentni otitis media – opstruktivni sinusitis – gubitak sluha – Ménière-ova bolest – poreme}aj salivatornih `lijezda/duktusa – oboljenja jezika/orofarinksa – dijabeti~na retinopatija – lumbosakralni sindrom/spinalna stenoza – oboljenja cervikalnih diskusa – karcinomi kostiju – neurohirur{ka stanja – opstrukcija prostate/akutna retencija – hematurija – maligniteti urinarnog trakta – renalna kolika – akutni orhitis/prostatitis – karcinom prostate – karcinom mokra}nog mjehura – torzija testisa – karcinom testisa – akutna fimoza – urinarna inkontinencija B. Ciljevi obuke zasnovani na sposobnostima Po zavr{etku specijalizacije. Prakti~ni dio – Diskusija sa predava~ima/demonstrantima 30% sati – Praksa razvoja vje{tina 30% sati (posjeta javno zdravstvenoj ustanovi i/ili drugoj relevantnoj ustanovi sa aspekta intersektorijalne saradnje) – Istra`iva~ki rad 10% sati (posjeta javno zdravstvenoj ustanovi i/ili drugoj relevantnoj ustanovi sa aspekta intersektorijalne saradnje) – Izrada seminarskog rada 30% sati. – Predava~i djelatnici Zavoda za javno zdravstvo Federacije BiH. Evaluacija Evaluaciju }e definisati voditelj programa specijalizacije. Teoretski dio – Predavanja (didakti~ka prezentacija teme) 50 % sati – Diskusija studije slu~aja i primjera dobre prakse 25% sati – Zajedni~ka diskusija u vezi primjene u radu 25% sati. Klini~ke vje{tine i manje procedure – Uklanjanje ko`nih lezija: ekscizijom. Metode – 1 mjesec prakti~ne obuke iz hirurgije – 18 mjeseci obuke iz porodi~ne medicine gdje se u primarnom okru`enju susre}u hirur{ki problemi.8. – – SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH – Broj 17 – Strana 83 prepozna naj~e{}e probleme vaskularne hirurgije dijagnosticira. 4. Javno zdravstvo 12 sati. – 12 sati APD plus APD o urgentnoj medicini i APD iz porodi~ne medicine. – 2-3 mjeseca vremena po izboru koji se mogu iskoristiti da se pobolj{aju hirur{ke vje{tine. Kvalitet. 7.9. D. porodi~ni ljekar }e biti osposobljen za: – identifikaciju zdravstvenih potreba i zahtjeva populacije tehnikom socijalno medicinske dijagnostike definiranje vode}ih faktora rizika po zdravlje u populacionim skupinama – izradu. implementaciju i evaluaciju programa zdravstvene za{tite u porodi~noj medicini i odnos sa drugim nivoima zdravstvene za{tite – izradu godi{njeg plana rada tima porodi~ne medicine i evaluacije rada – kompetentno vo|enje sistema evidencije i izvje{tavanja u pzz/porodi~noj medicini – epidemiolo{ki nadzor i kontrolu zaraznih oboljenja na nivou primarne zdravstvene za{tite kao i komunikaciju i saradnju sa referalnim ustanovama – nadzor i kontrola nad faktorima rizika iz okoli{a na nivou primarne zdravstvene za{tite kao i komunikaciju i saradnju sa referalnim ustanovama – implementacija i evaluacija programa prevencije i intervencija promocije zdravlja u primarnoj zdravstvenoj za{titi/porodi~noj medicini – aktivno u~e{}e u intersektorijalnoj saradnji sa akterima relevantnim za zdravlje u zajednici. C. 4. Ciljevi obuke zasnovani na sposobnostima Po zavr{etku specijalizacije. Evaluacija Evaluaciju }e definisati voditelj programa specijalizacije. 4. sigurnost i akreditacija 12 sati. Metode – Ukupno trajanje edukacije: 10 radnih dana. 2-3 APD godi{nje A. – 2 mjeseca urgentne medicine gdje se susre}u urgentni hirur{ki problemi. 2-3 APD godi{nje A. B. 2011. hemijskom ili elektri~nom kauterizacijom – Biopsija ko`e – Tretman paronihije/urasli nokti – Obrada rana/opekotina i previjanje – Pregled testisa i prostate.^etvrtak. C. porodi~ni ljekar }e biti osposobljen da: – implementira preporuke politike kvaliteta i sigurnosti zdravstvene za{tite u Federaciji Bosne i Hercegovine i metodolo{kog uputstva za uspostavljanje sistema pobolj{anja kvaliteta i sigurnosti za{tite . D.

1. Ulazna procjena znanja Svi specijalizanti porodi~ne medicine na po~etku specijalizacije }e uraditi test znanja u obliku 50 pitanja s vi{estrukim izborom odgovora.Ocjena znanja i vje{tine rje{avanja problema – od specijalizanta se o~ekuje da pripremi i prezentira (rade}i sa svojim supervizorom u ECPM) bar jedan seminar za svoje kolege tokom APD. – od specijalizanata }e se tra`iti da urade objektivno strukturirani klini~ki ispit (OSCE) na kraju prve godine. relevantnost i vje{tina prezentiranja.Broj 17 – Strana 84 – SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH ^etvrtak. izvo|enje specifi~nih manjih procedura pod nadzorom mentora i supervizora. 5.4 . izvo|enje fokusiranog fizikalnog pregleda. Prakti~ni dio – Simulacije na ra~unaru i klini~ki scenariji (15% sati) – Dizajn nekih metoda pobolj{anja kvaliteta (audit. Ovo }e ocijeniti odgovorni mentor u ECPM. C.5 Zavr{ni specijalisti~ki ispit Zavr{ni specijalisti~ki ispit se sastoji iz teoretskog i prakti~nog dijela. sigurnosti i akreditacije koji }e odobriti i ocjeniti odre|eni mentori za ovu oblast. obrada i analiza podataka iz vlastite prakse na temelju odabranog kriterija – ponovljeni audit nakon 6 mjeseci po istom kriteriju i analiza pobolj{anja prakse – dizajn odabranog klini~kog puta u primarnoj za{titi – dizajn odabranog integriranog klini~kog puta (porodi~na medicina . obrasci) – naj~e{}e gre{ke u porodi~noj medicini: klasifikacija i prevencija – primjena AGREE instrumenta na uzorku klini~kih vodi~a – dizajn klini~kog audita. – svaki specijalizant }e uraditi jedan samostalni i jedan grupni (4-6 ~lanova) seminarski rad iz oblasti kvaliteta. Teme za projekte mora odobriti supervizor prije po~etka rada. obrazac `albe i prijavljivanja incidenata (30% sati) – Rje{avanje problema. Evaluacija Evaluaciju }e definisati voditelj programa specijalizacije. B. 4. Cilj ulazne procjene znanja je da se procijeni dosada{nje znanje i odrede prioriteti daljnjem obrazovanju. 5.audit o nekoj prikladnoj temi i predstavio svoje rezultate drugim kolegama. kvaliteta rada i prezentacije. 7. koriste}i standardizirane i objektivne metode. a njegov detaljniji sadr`aj }e odrediti voditelj programa specijalizacije. Ocjena rezultata prakti~nog rada Mentor i supervizor }e ocjeniti znanje i rezultate specijalizanta po svakoj oblasti programa specijalizacije iz porodi~ne medicine. samoocjenjuje kvaliteta i sigurnosti zdravstvene za{tite u odnosu na akreditacijske standarde – formuli{e i primjeni operativnih politika i procedura i indikatora izvedbe u preventivnom i klini~kom radu medicine zasnovane na dokazima. prikupljanje. – svaki specijalizant }e raditi u malim grupama tokom 6-mjese~ne rotacije u ECPM da bi napravio reviziju klini~ke prakse .2.bolnica ili porodi~na medicina specijalisti~ko-konsultativna za{tita) – analiza zna~ajnih doga|aja (dobra i lo{a iskustva) u ambulanti porodi~ne medicine na uzorku zdravstvenih kartona u {estomjese~nom periodu – planiranje zdravstvene za{tite registrirane populacije tima porodi~ne medicine. Evaluacija napredovanja specijalizanata i zavr{ni ispit 5. Klini~ke vje{tine – formulisanje odabranih operativnih politika i procedura za tim porodi~ne medicine – kriti~ka ocjena ~lanka o dijagnosti~kom testu – kriti~ka ocjena ~lanka o terapiji – ocjena potencijalne teme za klini~ki vodi~ – dizajn anketnog upitnika za zadovoljstvo korisnika za{tite prema akreditacijskim standardima za tim porodi~ne medicine – prijedlog za klasifikaciju `albi u prodi~noj medicini – dizajn tematskog obrasca za informirani pristanak u porodi~noj medicini – dizajn klasifikacijske sheme za eti~ke dileme u porodi~noj medicini – kontrola infekcije u ambulanti porodi~ne medicine (politika. Ovo }e slu`iti da se formalno odrede slabe ta~ke u fazi dok specijalizant jo{ mo`e raditi na unaprije|enju prije kraja programa specijalizacije iz porodi~ne medicine. Zavr{ni rad }e se ocijeniti na osnovu relevantnosti. brainstorming i diskusija s predava~ima (15%) – Izrada seminarskog rada (40%). 2011. 5.Ocjena klini~kih vje{tina i manjih procedura – od specijalizanata }e se tra`iti da demonstriraju sposobnosti pravilnog uzimanja anamneze. rade}i samostalno. Aneks 1 Akademski poludani Rezime predmeta akademskih polu-dana (APD) Akademski polu-dani Predmet/oblast Porodi~na medicina Oblasti interne medicine Pedijatrijske oblasti Oblasti urgentne medicine Ginekolo{ke oblasti Psihijatrijske oblasti Hirur{ke oblasti Javno zdravstvo Kvalitet. D. 5. Metode – Ukupno trajanje edukacije 10 dana – Predava~i su djelatnici Agencije za kvalitet i akreditaciju u zdravstvu ili sertificirani specijalisti porodi~ne medicine. – svaki specijalizant }e uraditi jedan samostalni i jedan grupni (4-6 ~lanova) seminarski rad iz oblasti javnog zdravsta koji }e odobriti i ocjeniti odre|eni mentori za ovu oblast. – ocjeni postoje}e klini~ke vodi~e pomo}u AGREE instrumenta i adaptira vodi~a prema lokalnim prilikama – razvije i primjeni klini~ke audite – razvije i primjeni klini~ke puteve – primjenjuje metode i tehnike fokusa na pacijenta – primjenjuje metode i tehnike sigurnosti za{tite pacijenta – primjeni znanje i vje{tine vo|enja projekta kvaliteta i pripreme za vanjsku kolegijalnu ocjenu radi akreditacije – primjeni znanje i vje{tine timskog rada i strate{kog planiranja. – svaki specijalizant. Teorijski dio – Predavanja (65% sati) – Primjeri dobre prakse (15% sati) – Zajedni~ka diskusija u vezi primjene dobre prakse (20% sati). Seminarski radovi i ocjene }e se ~uvati u portfoliu specijalizanta.3. }e pripremiti i prezentirati specijalizantski istra`iva~ki projekat prije kraja programa obuke. procedure. 5. Ocjenu potpisuje mentor u specijalizantskom dnevniku nakon uspje{nog zavr{etka obuke. – ocjenjivat }e se sadr`aj. Seminarski radovi i ocjene }e se ~uvati u portfolio specijalizanta. klini~ki put. sigurnost i akreditacija Sati 198 84 36 24 12 12 12 12 36 APD godi{nje 18-20 9-10 4 2-3 1-2 1-2 1-2 2 4 Ukupno 58 28 12 8 4 4 4 6 12 .

`eludac. Obuka po izboru UKUPAN APD PROGRAM 20 432 2-3 48 SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH 8 144 Proteinurija i hematurija IUT kod mu{karaca i `ena APD 6 Prevencija kod odraslih . delirium ili depresija: {ta je u pitanju? Inkontinencija APD 4 Osteoporoza: prevencija i tretman Parkinsonov a bolest: kada je tremor zna~ajan Reumatolo{ki problemi kod starijih APD 10 APD 5 APD 6 Propisivanje Infekcije kod starijih: kod starijih atipi~ne pojave ^esti karcinomi kod starijih Psihologija starenja: {ta je normalno. dobrotvornost APD 21 Biomedicin ska etika: odgovornosti i mogu}i konflikti Biomedicin ska etika: razgovor o slu~ajevima APD 24 Prezentacija revizija klini~ke prakse specijalizanata Divertikularno Apnea u snu problem sa oboljenje spavanjem Infektivna dijareja Poreme}aji apsorpcije APD 19 Rektalno krvarenje i promjena u defekaciji Divertikularno oboljenje APD 20 Gall bolest mokra}nog mjehura Renalne kolike Hernije Kontracepcija Menopauza Infektivne bolesti: bolesti koje se sprije~avaju vakcinacijom APD 22 APD 23 APD 24 Prezentacija revizija klini~ke prakse specijalizanata APD 21 Mase u glavi Vje`be za Bol u ispit i vratu donjem dijelu le|a Limfomi Problemi vratne ki~me Teme iz kardio-pulmologije: 36 sati. Prenosive bolesti APD 2 APD 3 Ostali karcinomi: pancreas. bubrezi APD 10 Sinusitis Gubitak sluha Tinitus Meniere-ova bolest APD 5 Maligniteti ko`e: prevencija. dijagnoza i tretman APD 11 problemi vena: varikozne vene Venska tromboza APD 6 Poreme}aji vezivnog tkiva Karcinomi GI Karcinom trakta (FM dojke serije) tretman mase u dojci APD 7 Bihevioralni problem kod djece i adolescenata APD 8 Prehrana i klini~ki problemi: edukacija pacijenata APD 13 APD15 Kontrola simptoma i komunikacijske vje{tine u palijativnoj njezi APD 16 Smrt i umiranje: problem za ljekara. a {ta nije.II dio APD 12 Prezentacija revizija klini~ke prakse specijalizan ata APD 19 Ostali bitni dermatolo{ki problemi: Psoriasis Herpes zoster Zatajenje bubrega Nefroti~ni sindrom Pacijent na dijalizi APD 20 Ostali bitni dermatolo{ki problemi: Akne. Urticaria Prostatitis Karcinom prostate Broj 17 – Strana 85 Crveno oko Neplodnost: Seksualna disfunkcija: Strabizam pretrage i menad`ment Dispareunia Glaukoma Erektivna disfunkcija APD 22 Teme iz rehabilitacije : ^este povrede zglobova i inflamatorni problemi APD 23 Post-operati vna hroni~na njega: njega pacijenata sa osteotomijom Njega pacijenata sa amputacijama Hroni~ni bol APD 24 Prezentacija revizija klini~ke prakse specijalizanata Teme porodi~ne medicine: godina 1 (primjer) APD 1 APD 2 APD 3 prevencija kod novoro|en~adi i djece APD 9 Medicina rada: uvod Povrede na radu: prevencija i tretman APD 4 APD 5 Komunikacijske principi vje{tine radionica zdravlja stanovni{tva prevencija Prevencija kod djece i kod adolescenata odraslih . 2011.I dio APD 10 respiratorni problem na poslu dermatolo{ki problem na poslu APD 11 Neuromusk ularni problem na poslu Nezaposlen ost: efekti na zdravlje Studije slu~ajeva iz medicine rada APD 17 Uloge zavoda javnog zdravstva Prikupljanje podataka i upotreba u javnom zdravstvu Upotreba podataka javnog zdravstva u porodi~noj medicini APD 23 EBM: D)Kriti~ki osvrt na literaturu: mjerenje kvaliteta `ivota E) Kriti~ki osvrt na literaturu: ekonomska analiza APD 21 Teme iz rehabilitacije : Modalitet tretmana: kada koristiti Rehabilitacij a nakon udara Povreda ki~mene mo`dine i nerva APD 7 Prestanak pu{enja: uloga ljekara APD 8 Spolno prenosive bolesti i edukacija pacijenata Vaginitis/ cervicitis Urethritis Upalne bolesti zdjelice APD 14 Teme porodi~ne/obiteljske medicine: godina 3 (primjer) APD 1 APD 18 Zdravstvena za{tita okoli{a Pra}enje oboljenja. 7. Plu}na embolija. Superficijalne gljivi~ne. infekcije. pacijenta i porodicu Tuga i `alovanje Ku}na njega pacijenata na samrti Studije slu~ajeva iz palijativne njege APD 22 EBM: A)Kriti~ki osvrt na literaturu: terapija i prevencija B)Kriti~ki osvrt na literaturu: dijagnoza C)Kriti~ki osvrt na literaturu: prognoza Saop{tavanje lo{e Palijativna vijesti njega: uvod tretman bola kod pacijenata palijativne njege APD 12 Prezentacija revizija klini~ke prakse specijalizanata APD 18 APD 13 APD 14 APD 16 APD 17 APD 19 Farmaceutska kontrola i snabdijevanje APD 20 Biomedicinska etika: alokacija resursa/ racionalizacija/ biti vratar Biomedicinsk a etika: autonomija. APD 9 Pulmolo{ki problemi: Pleuralni izljev. Gerijatrijska procjena: kretati se izvan dijagnoze bolesti APD 8 APD 9 APD 10 Pneumonia APD 11 APD 12 APD 7 Porodi~no nasilje APD 9 APD 11 Hematolo{ki maligniteti Pacijeni na antikoagulantima APD 17 APD 12 Prezentacija revizija klini~ke prakse specijalizanata APD 18 Asthma Hroni~na opstruktivna plu}na bolest Karcinomi Kardiovasku respiratornog larniPulmonalni trakta slu~ajevi Zlostavljanje Alkoholizam Anemije djece i zloupotreba droga Teme iz gastroenterologije: 12 sati.^etvrtak. jajnici. 4 APD godi{nje APD 1 Uvod u sisteme Pregled istorije i vje{tine fizikalnog pregleda Pregled naj~e{}ih problema u primarnoj za{titi APD 7 Kongestivno zatajenje srca Valvularna bolest srca Bolest perikarda APD 2 Klini~ke vje{tine EKG interpretacija Spirometrija i PFMetar Upotreba inhalera APD 3 APD 4 APD 5 APD 6 Prevencija Hipertenzija Koronarna Periferna vaskularna arterijska kardiovaskubolest: Bol u oboljenja: larnog arterijsko grudima oboljenja: oboljenje primarna i sekundarna Poreme}aj lipida Teme APD 1 porodi~ne medicine: godina 2 (primjer) APD 2 Skrining i prevencija kod starijih: {ta je isplativo Padovi kod starijih osoba: prevencija. 4. Pneumotoraks APD15 Infektivne bolesti: tretman pojava APD 4 Ostali karcinomi: mozak. 1-2 APD godi{nje APD 1 Uvod u sistem Pregled istorije i vje{tine fizikalnog pregleda Ezofagealni poreme}aji APD 2 Bolest pepti~nog ulkusa Iritabilni sindrom crijeva APD 3 Inflamatorno oboljenje crijeva Pankreatitis APD 4 Hepatitis i komplikacije oboljenja jetre APD 13 APD 14 APD15 APD 16 . procjena rizika APD 8 APD 3 Problemi sa spavanjem i starenje Dementia.

2-3 APD godi{nje APD 1 Sistemi kvaliteta u PZZ/porodi~noj medicine Politika kvaliteta i sigurnosti u FBiH Zakon o sistemu pobolj{anja kvaliteta. primjena dokaza u praksi PICO metod APD 4 Klini~ki vodi~i AGREE instrument u ocjeni vodi~a Adaptacija vodi~a. 12 sati. politike i procedure. facilitacija APD 6 Klini~ki putevi Metode razvoja Koncept integrirane za{tite APD 3 Medicina zasnovana na dokazima Formuliranje klini~kog pitanja. Procjena pacijenata sa istegnu}a i vi{estrukim povredama opekotina frakture Pacijent sa poreme}enim nivoom svijesti/koma/{ok APD 5 Vje`banje klini~kih vje{tina: modeli APD 6 APD 7 APD 5 APD 8 Klini~ki audit. 1-2 APD godi{nje APD 1 Preoperativna procjena: kardiovaskularni problemi. 2-3 APD godi{nje APD 1 Reformske promjene u sektoru PZZ i koncept porodi~ne medicine u Federaciji BiH APD 2 Menad`ment u PZZ/porodi~noj medicine APD 3 Identifikacija zdravstvenih potreba i zahtjeva populacije tehnikom socijalno medicinske dijagnostike APD 7 Menad`ment nadzora i kontrole zaraznih oboljenja u PZZ/porodi~noj medicini APD 4 Istra`ivanja u javnom zdravstvu i njihova uloga u radu porodi~ne medicine APD 5 APD 7 APD 8 Tuberkuloza Tretiranje novih infekcija: npr.Broj 17 – Strana 86 SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH ^etvrtak. gre{ke u porodi~noj medicini APD 11 Timski rad i strate{ko planiranje u PZZ/porodi~noj medicini Psihosocijalne teme: 12 sati. obavezama i du`nostima pacijenata Eti~ka pitanja APD 12 Upravljanje projektom kvaliteta u domu zdravlja/porodi~noj medicini Hitnosti kod djece: Reanimacija: Vje`banje BCLS/ACLS klini~kih vje{tina: Povrede glave Napadi Trovanja i modeli predoziranja Teme iz ginekologije: 12 sati. kriteriji. kriti~ka ocjena dokaza. pretra`ivanje dokaza na Internetu. 7. samoocjena i vanjska ocjena Softver za samoocjenu i vanjsku ocjenu Elektronski registri za hroni~na oboljenja Aplikacija DZ za akreditaciju TOM. vaginalni iscjedak. 12 sati. Bruceloza APD 6 APD 8 Okoli{ i zdravlje i uloga tima porodi~ne medicine APD 5 Procjena ko`nih lezija. 4. 2-3 APDs godi{nje APD 1 Procjena zglobova Osteoartritis Reumatoidni arthritis druge inflamatorne artroze APD 2 Procjena tireoide Tireoidni poreme}aji: hipertireoidizam i hipotireoidizam Tireoidni karcinom APD 6 APD 3 APD 4 Diabetes mellitus: Diabetes mellitus: dijagnoza Dijetalni Upotreba insulina Komplikacije tretman Oralni lijekovi Teme iz javnog zdravstva. problemi vida i sluha bihevioralni problemi APD 11 Adolescentski zdravstveni problemi APD 4 Muskuloskeletni problemi u periodu novoro|en~adi djetinstva Zdravstveno-statisti~ko Menad`ment nadzora i kontrole izvje{tavanje u PZZ/porodi~noj medicini hroni~nih nezaraznih oboljenja u PZZ/porodi~noj medicini APD 9 Implementacija programa prevencije bolesti ovisnosti u PZZ/porodi~noj medicini APD 10 Implementacija programa prevencije i unapre|enja mentalnog zdravlja u PZZ/porodi~noj medicini APD 11 APD 12 Zdravlje u Implementacija zajednici intervencija promocije zdravlja u PZZ/ porodi~noj medicini APD 6 ~esti problemi djece {kolske dobi: glavobolje Enuresis UTI APD 8 ~esti problemi djece {kolske dobi: nespu{teni testisi. analiza zna~ajnih doga|aja. skrining. PIPOH metod APD 9 Karcinomi kod djece: ~esti tipovi Rad sa porodicom Hospitalizacija i djeca APD 10 Abdominalni bol kod djece dijareja Teme iz urgentne medicine: 24 sata. 1-2 APD godi{nje APD 1 Uvod u sistem Pregled istorije i vje{tine fizikalnog pregleda Glavobolja: procjena. alergije APD 12 Adolescentski zdravstveni problemi Teme iz kvaliteta. sigurnosti i akreditacije. sigurnosti i o akreditaciji u zdravstvu Koncept kvaliteta i sistem pobolj{anja kvaliteta APD 2 Akreditacijski standardi za timove porodi~ne medicine. prijavljivanje incidenata. periferalne neuropatije Teme iz hirurgije: 12 sati. dizajn audita APD 7 Veza ime|u PZZ/porodi~ne medicine. torzija. Teme iz neurologije: 12 sati. indikatori. 1-2 APD godi{nje APD 1 Anksiozni poreme}aji Racionalno propisivanje lijekova Psihotherapijske vje{tine APD 2 APD 3 APD 4 Poreme}aj li~nosti Somatizacija PTSD Studija Dijagnoza depresije. stariji pacijenti APD 2 Post-operativna njega i komplikacije: akutne i hroni~ne APD 3 Akutni abdomen APD 4 Klini~ke vje{tine: vje`banje manjih procedura Teme iz reumatologije-endokrinologije-dermatologijeinfektologije: 24 sata. slu~aja Igranje uloga Racionalno propisivanje lijekova Bipolarni poreme}aji . 2011. Dermatologija: pigmentirane lezije benigne ili maligne Inflamatorni ko`ni HIV: prevencija rana dijagnoza problemi Ko`ne savjetovanje infekcije Teme iz pedijatrije: 36 sati. 1-2 APDs godi{nje APD 1 Uvod u sistem Revizija anamneze i vje{tine fizikalnog pregleda: vje`banje na modelima Pregled dojke Pregled pelvisa APD 2 Skrining i prevencija u zdravlju `ene Karcinom cerviksa APD 3 Menstrualni poreme}aji: Adolescencija Disfunkcionalno uterino krvarenje Karcinom uterusa APD 4 Antenatalna i postpartalna njega i skrining: normalna trudno}a Propisivanje u trudno}i i laktaciji APD 9 Metodi i alati za pobolj{anje kvaliteta Indikatori izvedbe APD 10 Sigurnost pacijenta i upravljanje rizikom. klasifikacija i tretman APD 2 Cerebrovaskularni incident: od prevencije do rehabilitacije APD 3 Vrtoglavica i sinkopa Poreme}aji pokreta Multipla skleroza APD 4 Kranijalni nervi. pulmonalni problemi. spcijalisti~ko-kons ultativne za{tite i bolnica APD 8 Mjerenje zadovoljstva korisnika u porodi~noj medicine Sistem `albi u porodi~noj medicine Prava pacijenata u svjetlu novog Zakona o pravima. 2-3 APDs godi{nje APD 1 APD 2 APD 3 APD 4 Vje`banje klini~kih vje{tina: modeli Procjena i tretman ^esta uganu}a. dijabetes. 4 APD godi{nje APD 1 Procjena normalnog rasta i razvoja Njega novoro|en~adi Vodi~i i prevencija ^esti problemi novoro|ena~kog perioda APD 5 Egzantemi u djetinstvu APD 2 ^esti problemi u prve 2 godine: temperature URTI AOM LRTI APD 3 ^esti problemi u prve 2 godine: Gastro o~ni problemi sluh i govor febrilni napadi APD 7 ~esti problemi djece {kolske dobi: poreme}aj u~enja.

Odre|eni broj sati teoretske nastave priznat }e se od u~estvovanja kongresima i drugim oblicima stru~ne edukacije. liason psihijatriji. Sposobnost efikasne saradnje sa pacijentom. TEORETSKA ZNANJA Teoretska nastava }e se odvijati prema programu definisanom od strane voditelja programa specijalizacije u obliku predavanja. lije~enje u ku}i. DEFINISANJE OSNOVNIH ZNANJA I VJE[TINA Osnovna znanja iz psihijatrije su obavezna. kori{tenje socijalnog konteksta kao sredstva za rehabilitaciju i oporavak. Fakultativni program }e se priznati kao dio subspecijalizacije za kandidate koji }e nastaviti sa subspecijalizacijom iz podru~ja fakultativnog programa. psihoterapija. Op}i dio traje 3 godine i 9 mjeseci. eti~kim smjernicama struke. Prisustvovanje teoretskoj nastavi i izrada seminarskih radova su obavezni. Sposobnost uspje{ne komunikacije odnosi se na uspostavljanje humanog i eti~nog odnosa s pacijentom. saradnja sa drugim stru~njacima i institucijama koji u~estvuju u lije~enju i organizaciji brige za osobe sa psihi~kim poreme}ajima. Mora razviti sposobnost postavljanja istra`iva~kih pitanja. 7. statisti~ke evaluacije. Tokom specijalizacije treba objaviti samostalno ili u koautorstvu najmanje jedan stru~ni ili nau~ni rad. psiholo{kih i socijalnih psihijatrijskih intervencija i sposobnost da ih integrira na optimalan na~in za svaki konkretan slu~aj. direktnu superviziju klini~kog rada. centri za fizikalnu rehabilitaciju u zajednici. mentalno zdravlje u zajednici i socijalna psihijatrija. dnevni centri. srednjeg i dugog trajanja). stambeni programi). dje~ja i adolescentna psihijatrija. Tako|er su obavezna osnovna znanja iz neurologije i interne medicine. alkoholizam i druge ovisnosti. dizajniranja jednostavnog istra`ivanja. PSIHIJATRIJA Vrsta specijalizacije: Trajanje specijalizacije: PLAN SPECIJALIZACIJE [IRA OBLAST Uvodni dio . odgovornost prema profesiji i dru{tvu. Specijalizacija zapo~inje s po~etkom {kolske godine za sve specijalizante kako bi se omogu}io kontinuirani edukativni proces. prikazi iz klini~ke prakse u kojima se raspravlja o dijagnosti~kim i terapijskim dilemama i mogu}nostima rje{avanja. mentalnom zdravlju u zajednici i socijalnoj psihijatriji. Supervizija mora biti klini~ka i edukativna. uspostavljanje odnosa ljekar-pacijent. suradna (liaison) psihijatrija i psihosomatika). dje~ijoj i adolescentnoj psihijatriji. kolegama. formulisanja hipoteza. Seminari uklju~uju najnovija saznanja iz pojedinih podru~ja psihijatrije. uspostavljanje partnerskog odnosa sa pacijentom u kojem je pacijent aktivan u~esnik. Vje{tine se odnose na primjenu biolo{kih. vrijeme za lije~enje pacijenta. stru~nu politiku. Specijalizantu mora biti osigurana dnevna supervizija za njegove klini~ke obaveze. a uklju~uje vje{tine otkrivanja i definisanja psihopatolo{kih klini~kih nalaza. radne terapeute. a uklju~uje diskusiju o primjerima iz prakse. analizu istra`ivanja i dono{enje kriti~kih zaklju~aka. a tokom 3 mjeseca kandidat uz op}i program bira fakultativne programe koji uklju~uju posebne edukacije iz posebnih podru~ja psihijatrije (klini~ka psihijatrija. vanbolni~kim programima (centri za mentalno zdravlje u zajednici. PRAKTI^NI DIO EDUKACIJE Prakti~ni dio edukacije uklju~uje svakodnevni klini~ki posao koji se mora obavljati pod supervizijom. edukaciju i rad u sistemu zdravstva Promotorski rad na podru~ju mentalnog zdravlja uklju~uje zalaganje za mentalno zdravlje i pobolj{anje lije~enja generalno u zajednici. socijalne radnike. psihijatriji starije dobi i problemima ovisnosti. Napredovanjem edukacijskog procesa kandidat preuzima sve zna~ajniju odgovornost. komunikaciju sa ~lanovima porodice. 2011. psihoterapiji. Cilj je da specijalizant razvija kompetentnost za dono{enje klini~kih odluka u svakodnevnoj praksi. multidisciplinarnim timom. ~lanovima porodice. specijalizirana ustanova za forenzi~ku psihijatriju ili odjel forenzi~ke psihijatrije Bolni~ki odjel psihijatrije Zavisno od programa raspola`e. dnevne bolnice. DEFINISANJE ZNANJA I VJE[TINA KOJE POLAZNIK STI^E ZAVR[ETKOM SPECIJALIZACIJE O~ekuje se da }e na kraju edukacije polaznik imati sljede}e kompetencije za specijalistu psihijatra: Sposobnost dono{enja odluka vezano za dijagnostikovanje i lije~enje psihi~kih poreme}aja. 3 3 3 48 Dje~ja psihijatrija Fakultativni program po izboru UKUPNO TRAJANJE I PO^ETAK SPECIJALIZACIJE IZ PSIHIJATRIJE Specijalizacija iz psihijatrije traje 4 godine. teoretske rasprave o primjerima iz prakse. Sposobnost procjene stanja i dono{enja odluka za primjenu najboljeg na~ina lije~enja. Specijalizant }e se upoznati i ulogama drugih struka koje u~estvuju u lije~enju u psihijatriji. Teoretska nastava se upisuje u specijalizantsku knji`icu. forenzi~ka psihijatrija. korisni~kim organizacijama Menad`erske sposobnosti odnose se na sposobnosti da svakodnevno uskla|uje razli~ite zadatke vezane za dono{enje odluka koje uklju~uju sredstva kojim raspola`e. drugim stru~njacima i organizacijama koje u~estvuju u lije~enju. Osnovna znanja odnose se na rad u razli~itim terapijskim sredinama: hospitalnoj psihijatriji (kratkog. smisao za konsultacije sa drugim kolegama i razumijevanje vlastitih ograni~enja. Uloga kontinuiranog u~enja i profesionalnog rada uklju~uje kontinuiranu edukaciju i pona{anje prema standardima struke u klini~kom i eti~kom smislu. seminara i klini~kih prikaza prema posebnim programima za pojedina podru~ja psihijatrije. psihobiosocijalnom modelu razumijevanja psihi~ke bolesti i pristupa lije~enju. urgentnoj psihijatriji. forenzi~koj. Supervizija iz psihoterapije je obavezna kako u individualnom tako i u grupnom modelu. uspostavljanje specifi~nog terapijskog odnosa.osnovna teorijska nastava Klini~ka psihijatrija Alkoholizam i druge bolesti ovisnosti Psihoterapija Suradna psihijatrija Mentalno zdravlje u zajednici Forenzi~ka psihijatrija SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 17 – Strana 87 OSNOVNA 4 godine /48 mjeseci/ TRAJANJE 1 15 4 9 3 7 MJESTO OBAVLJANJA STA@A Medicinski fakultet Bolni~ki odjel psihijatrije Bolni~ki odjel psihijatrije Bolni~ki odjel psihijatrije Bolni~ki odjel psihijatrije Bolni~ki odjel psihijatrije Centar za mentalno zdravlje u zajednici zavod za javno zdravstvo Bolni~ki odjel psihijatrije. drugim stru~njacima. terapijske vje{tine da efikasno i eti~no rje{ava razli~ite pote{ko}e vezane za psihi~ku bolest. a uklju~uju znanja o dijagnostikovanju psihi~kih poreme}aja. osoblje s kojim . 4.^etvrtak. sposobnost komunikacije u kojoj se prenose relevantne informacije pacijentu i ~lanovima njegove porodice. Tokom specijalizacije obavezna je promjena odjela i institucija prema planu specijalizacije. ISTRA@IVANJA Specijalizant mora imati iskustvo u~estvovanja u istra`ivanju i provo|enju istra`ivanja. a odnose se na psihologe. Specijalizant tokom jedne godine mora imati najmanje 10 opserviranih klini~kih intervjua koji }e voditi u prisutnosti supervizora. medicinske sestre.

diferencijalno dijagnosti~ko planiranje i u skladu s tim planiranje svih potrebnih laboratorijskih pretraga koje }e omogu}iti postavljanje kona~ne dijagnoze. odabir ovisno i klini~koj slici. sudjeluje u individualnoj. senilnoj i presenilnoj demenciji. te pra}enju rehabilitacije i resocijalizacije ovisnika u saradnji s klubovima lije~enih alkoholi~ara i klubovima lije~enih ovisnika o drogama. Za vrijeme boravka na pojedinom Odjelu moraju usvojiti odre|ena znanja. 2011. Obavlja se na fakultetima zdravstvenog usmjerenja u ukupnom trajanju od 1 mjesec. anksiolitici) kao i prepoznavanje nuspojava i interreakcije primijenjenih lijekova. bipolarni i unipolarni. Savladat }e se biolo{ke hipoteze nastanka depresivnih poreme}aja i farmakolo{ko lije~enje. educirati u primjeni adekvatne terapije. neurobiologiji psihi~kih poreme}aja. Predvi|eno trajanje ovog dijela edukacije je 4 mjeseca. Ad. 7. Ad. ali i svim drugim socio i psihoterapijskim (posebno kognitivno-bihevioralnim) postupcima koji se koriste u tretmanu ovih poreme}aja. u trajanju od 3 mjeseca. shizofreniformna psihoza. koji }e im dijelom biti prezentiran preko obaveznih sati teorijske nastave. KLINI^KA PSIHIJATRIJA 15 mjeseci Klini~ka psihijatrija uklju~uje znanja o op}oj psihopatologiji. diferentnim. pani~ni poreme}aj. revolving door) C) zavod za bolesti ovisnosti D) klubovi lije~enih alkoholi~ara i klubovi lije~enih ovisnika o drogama. individualne i grupne psihoterapije i socioterapije ovisnika o alkoholu i drogama.D. Ad.4.Broj 17 – Strana 88 SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH ^etvrtak. 2. Tom }e prilikom nau~iti postupak s bolesnikom u takvim situacijama kao i primjenu optimalne terapije. farmakokinetika. Prakti~ni dio edukacije treba provoditi u sljede}im tipovima institucija: A) klini~ki odjel alkoholizma i odjel za druge ovisnosti B) odjel parcijalne hospitalizacije (dnevna bolnica za alkoholizam.) Specijalizant kontinuirano sudjeluje u radu klubova lije~enih alkoholi~ara i klubova lije~enih ovisnika o drogama. OPIS PLANA I PROGRAMA SPECIJALIZACIJE IZ PSIHIJATRIJE OSNOVNA ZNANJA UVODNI DIO OSNOVNA TEORIJSKA NASTAVA 1 mjesec Osnovna teorijska nastava se provodi iz oblasti: – dono{enje klini~kih odluka. Budu}i da posebnu pa`nju treba obratiti na savladavanje umije}a propisivanja psihofarmaka.4 mjeseca Cilj edukacije iz podru~ja alkoholizma i drugih ovisnosti je osposobljavanje specijalizanata za samostalno provo|enje kompleksnog programa primarne. u nastavnim turnusima (ljetni i zimski semestar) po planu koji utvr|uju navedeni fakulteti. Potrebno je da se specijalizanti detaljno upoznaju sa epidemiolo{kim i etiolo{kim faktorima nastanka bolesti uzimaju}i u obzir moderne biolo{ke teorije. odnosno psihoze koje se javljaju u maniji depresiji.B.) Specijalizant sudjeluje u radu subspecijalisti~ke ambulante za alkoholizam i ambulante za druge ovisnosti gdje se upoznaje s inicijalno-motivacijskim intervjuom s ovisnicima o alkoholu i drogama i njihovim porodicama. grupnoj. sekundarne i tercijarne za{tite. diferencijalnom dijagnostikom i terapijom razli~itih vrsta poreme}aja raspolo`enja u trajanju od 4 mjeseca. koji su bitan dio rehabilitacije i resocijalizacije ovisnika o . odjeljenjima za produ`eno lije~enje. kombinacije i algoritmi lije~enja razli~itih psihoti~nih poreme}aja. Osim farmakoterapije upoznati }e se sa psiho i socioterapijskim postupcima lije~enja psihoti~nih poreme}aja. kao i komorbiditeta. Ad.) Specijalizant }e nau~iti razrje{avanje akutnog i hroni~nog psihoorganskog sindroma u predvi|enom trajanju od mjesec dana. Na svakom od navedenih Odjela specijalizanti trebaju pratiti najmanje pet bolesnika po~ev{i od njihovog primanja na Odjel. – timski rad. pa sve do otpusta bolesnika iz bolnice. Ad.) Specijalizant se upoznaje s klini~kim. dnevna bolnica za druge ovisnosti. – upravljanja sistemom. porodi~noj i partnerskoj psihoterapiji ovisnika o alkoholu i drogama. – etika i propisi. njihov odabir. te primjena socioterapijskih. kompleksnim programom lije~enja ovisnosti kroz akutni i intenzivni odjel psihijatrijske njege.) Hitna stanja u psihijatriji specijalizant }e apsolvirati tokom rada. tjelesnih i socijalnih komplikacija alkoholizma i drugih ovisnosti. porodi~ne terapije.3. U okviru farmakoterapije izu~avat }e se skupine klasi~nih i selektivnih antidepresiva. preko dijagnosti~kih postupaka. Specijalizant }e dobiti znanja o farmakoterapiji anksioznih poreme}aja. distimiju i ciklotomiju. Poseban naglasak bit }e na posttraumatskom stresnom poreme}aju i njegovoj psihosocijalnoj rehabilitaciji. Detaljno }e se izu~avati klasi~ni i atipi~ni antipsihotici. Upoznat }e se i sa primjenom elektrokonvulzivne terapije. u skladu sa konceptom "revolving door" sistema specijalizant sudjeluje u radu terapijske zajednice. vikend bolnica. a uz to }e nau~iti planiranje klini~kog ispitivanja psihofarmaka razli~itih grupa (antidepresivi. Ad. a tako|er i saradnjom na stru~nim radovima ili nau~nim projektima koji se na klinici odvijaju. terapije. Teoretski i kroz svakodnevni klini~ki rad specijalizanti }e savladavati slo`enu klini~ku sliku shizofrenije od klasi~nih opisa pa do aktualnog koncepta shizofrenije koji je osnova za terapijski pristup. Tu }e dodatno usavr{avati svoje prethodno poznavanje primjene psihofarmaka.) Upoznat }e se s klini~kom slikom.1. Naglasak je na shizofreniji koja je centralni problem u psihijatriji. farmakodinamika i mogu}e kombinacije antidepresiva. ovladava primjenom psihofarmakoterapije za ovisnike o alkoholu i drugim psihoaktivnim sredstvima. paranoidni poreme}aji i drugi shizofreniji sli~ni poreme}aji – Poreme}aji raspolo`enja (mani~no-depresivne psihoze) – Anksiozni poreme}aji – Hitna stanja u psihijatriji Ad. Ad.C. 4. sudjeluje u radu terapijske zajednice. farmakokinetske i farmakodinamske osobine.) U okviru psihoti~nih poreme}aja izu~avat }e se shizofrenija. klasifikaciji psihi~kih poreme}aja (MKB i DSM). Pri tome treba nau~iti karakteristi~ne simptome i znakove pojedinih tipova poreme}aja. tako|er. fobi~ni poreme}aj.) Kroz dnevnu i vikend bolnicu klini~kog odjela za alkoholizam i druge ovisnosti. opsesivno-kompulzivni poreme}aj. Ad. dijagnostikom i diferencijalnom dijagnostikom. vo|enjem individualne i grupne psihoterapije. shizoafektivna psihoza. – sposobnost sticanja i preno{enja znanja. Trebat }e se nau~iti razlikovati temeljne tipove poreme}aja. postupku dijagnosticiranja i lije~enja psihi~kih bolesti. ALKOHOLIZAM I DRUGE OVISNOSTI . Uz to }e se.5. socijalna fobija). 1. Edukacija se provodi na akutnim odjeljenjima i odjeljenjima intenzivne njege. neinvazivnim i invazivnim postupcima dijagnosticiranja alkoholne i drugih ovisnosti. te lije~enjem anksioznih poreme}aja (generalizirani anksiozni poreme}aj.A. parcijalnu hospitalizaciju i vanbolni~kim slu`bama na kojima se lije~i zadovoljavaju}i broj pacijenata.2. – komunikacijske vje{tine. – promocija zdravlja. te ovladava znanjima vo|enja porodi~ne terapije. dok }e dio usvajati izradom seminarskih radova. Uklju~uje sljede}e poreme}aje: – Organski psihi~ki poreme}aji – Shizofrenija.) Specijalizant }e se upoznati s klini~kom slikom. antipsihotici. Predvi|a se usvajanje vje{tina dijagnosticiranja psihi~kih. psihoterapijskih i farmakoterapijskih mjera lije~enja. paranoidne psihoze. vi{eporodi~ne grupne terapije. psiholo{ko-somatskim.

te kluba lije~enih ovisnika o drogama 5 puta. – poliklini~ki odjeli – socijalno-zdravstevne ustanove – zavodi za javno zdravstvo. Cilj ovog dijela edukacije je usvajanje znanja o: – strukturi i na~inu pru`anja usluga skrbi u zajednici. PSIHOTERAPIJA 9 mjeseci Cilj edukacije je upoznavanje specijalizanata s osnovnim psihoterapijskim znanjem i terapijskim tehnikama. – Prevenciju mentalnih poreme}aja. SURADNA (LIAISON) PSIHIJATRIJA I PSIHOSOMATIKA 3 mjeseca Primarni cilj edukacije iz suradne psihijatrije je upoznavanje sa psiholo{kim specifi~nostima koje prate organsku bolest {to se posti`e rotacijom kroz razli~ite organske odjele kako bi se specijalizant upoznao s posebnostima i komplikacijama koje prate pojedine organske bolesti. upotreba nedirektivnog. EST) u razli~itim okru`enjima organskog odjela – Prepoznavanje komplikacija koje prate ili onemogu}avaju odre|eni terapijski pristup ovisno o osnovnoj bolesti – Promocija povezivanja psihijatra i organskih ljekara kroz suradni (liaison) model kao i sticanje vje{tina komunikacije s organskim bolesnikom i medicinskim timom 5. – na~elima multidisciplinarne saradnje u brizi za mentalno zdravlje na primarnom nivou zdravstvene za{tite. – legislativi na podru~ju mentalnog zdravlja. – ulozi psihijatrijske njege u za{titi du{evnih bolesnike u zajednici. SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH – Broj 17 – Strana 89 alkoholu i drogama. – savremenim strategijama reformi mentalnog zdravlja. ekonomskim i socijalnim karakteristikama populacije za koju se za{tita pru`a u zajednici. lije~enje komorbidnih somatskih i psihi~kih poreme}aja u ovisnika o alkoholu i drogama. 4. Op}a znanja iz psihoterapije za sve specijalizante psihijatrije – Bazi~no razumijevanje teorije psihoterapije – Poznavanje klini~kog zna~enja verbalne i neverbalne komunikacije sa stajali{ta pacijenta i psihijatra – Poznavanje zna~enja vlastitih osje}aja u bilo kojoj klini~koj situaciji – Poznavanje zna~enja terapijskog saveza u odnosu ljekar/pacijent – Poznavanje zna~enja motiviranja pacijenta i njegove porodice radi smanjivanja anksioznosti i pobolj{anja saradljivosti u vezi plana lije~enja – Psihoterapijska formulacija psihijatrijskog poreme}aja – Prepoznati kad je nu`no u`e specijalisti~ko lije~enje – Vo|enje najmanje 3 kratkotrajne terapije (12-16 seansi). – na~elima saradnje u brizi za mentalno zdravlje izme|u pojedinih razina zdravstvene za{tite. Trebaju se razviti kroz lije~enje pacijenta u kratkotrajnoj i dugotrajnoj terapiji upotrebljavaju}i razli~ite modele terapije. ovladao sljede}im znanjima i vje{tinama: provo|enjem konsultativnosaradne (liaisonske) psihijatrije ovisnika o alkoholu i drugim psihoaktivnim sredstvima. Sudjelovat }e u 30 seansi porodi~ne psihoterapije. hospitalizacije i terapijskih postupaka na psiholo{ko funkcioniranje bolesnika – Upoznavanje s osnovnim terapijskim modelima (psihoterapijski i farmakoterapijski) u radu s organskim bolesnikom Osnovne vje{tine – Sticanje vje{tina intervjua i brze dijagnostike – Procjena psihopatolo{kih procesa i njihovog uticaja na lije~enje (procjena kognitivnih sposobnosti bolesnika za odlu~ivanje u terapijskom procesu) – Sposobnost interveniranja odgovaraju}im terapijskim pristupom (psihoterapija. u okviru sticanja osnovnih znanja iz podru~ja alkoholizma i drugih ovisnosti. ali ujedno i mjera prevencije ovisnosti o alkoholu i drugih ovisnosti u segmentu psihijatrije u zajednici. Osim navedenog specijalizant bi. 30 seansi grupne psihoterapije i 40 seansi socioterapije. – Sticanje vlastitog iskustva u grupnoj psihoterapiji – Vo|enje grupne psihoterapije u bolni~kom settingu – Sticanje vlastitog iskustva u kognitivno-bihevioralnoj terapiji Odabir modela psihoterapije za edukaciju po vlastitom izboru – Vo|enje 3 pacijenta u kratkotrajnoj terapiji po vlastitom izboru – Vo|enje jednog pacijenta u individualnoj dugotrajnoj terapiji po vlastitom izboru 4. – Ranu intervenciju. socijalnog radnika i drugih suradnih stru~njaka. farmakoterapija. defektologa. Prakti~ni dio edukacije provodi se u sljede}im ustanovama: – centrima za mentalno zdravlje u zajednici. logopeda. – Tretman i rehabilitaciju.^etvrtak. 2011. MENTALNO ZDRAVLJE U ZAJEDNICI I SOCIJALNA PSIHIJATRIJA 7 mjeseci Program je usmjeren na op}i koncept mentalnog zdravlja u zajednici sa fokusom na: – Promociju mentalnog zdravlja. upotreba otvorenog i zatvorenog ispitivanja. nagla{avanje pozitivnih tendencija. psihoterapijski model po izboru specijalizanta – Vo|enje najmanje jedne dugotrajne individualna terapija (12-18 mjeseci). Tokom specijalizacije specijalizant }e obraditi 50 ovisnika o alkoholu i 30 ovisnika o drogama. neprosu|ivaju}eg stila da bi se dozvolilo izra`avanje osje}aja. psiholo{kih i faktora pona{anja na patogenezu organske bolesti – Prepoznavanje uticaja bolesti. 7. 3. psihoterapijski model po izboru specijalizanta Specifi~na znanja iz psihoterapije – Poznavanje teorijskih postavki psihoterapija baziranih na transferu – Poznavanje teorijskih postavki kognitivno-bihevioralnih terapija Op}e vje{tine zajedni~ke svim psihoterapijama (do kraja op}e psihijatrijske edukacije) – Uspostavljanje povjerenja. prihva}anje negativnih osje}aja. – na~elima provo|enja javnozdravstvenih programa na podru~ju mentalnog zdravlja. Sudjelovati }e u radu kluba lije~enih alkoholi~ara 20 puta. . Osnovna znanja – Znanje o psihijatrijskim komplikacijama organskih bolesti – Edukacija o ulozi psihijatrijskih. dobivanje i razja{njavanje informacije. svladavanje specifi~nosti forenzi~ke psihijatrije u ovisnika o alkoholu i drugim psihoaktivnim sredstvima. razvijanje suportivnog pristupa – Pra}enje i modifikacija vlastitog stila komunikacije i emocionalnih reakcija na bolesnika – Prepoznavanje situacije kad postoji potreba za supervizijom i podr{kom – Vo|enje kratkog porodi~nog intervjua u svrhu dobivanja i pru`anja informacija – Osigurati razvijanje i odr`avanje strukture terapije kroz neprestano nadziranje granica – Pokazati svjesnost o va`nosti odnosa izme|u pacijenta i lije~nika i doprinosa faktora empatije – Pokazati sposobnost da se terapija zavr{i obzirno i s razumijevanjem pacijentovih osje}aja prema kraju Specifi~ne vje{tine iz psihoterapije za sve specijalizante psihijatrije. – socioterapijski odjeli klinika i odjeli za parcijalnu hospitalizaciju. – epidemiolo{kim. uklju~uju}i uloge psihologa.

Specijalizant se tako|er upoznaje s legislativom na podru~ju za{tite mentalnog zdravlja te savremenim pristupima u reformi mentalnog zdravlja. terapijske postupke. upoznati njihove specifi~nosti i modifikacije vezane za razvojnu dob pacijenata. 7. te sudjeluje u provo|enju ovakvog na~ina lije~enja. socijalnim radnicima. intervencije u krizi. Specijalizant treba usvojiti znanja o tehnikama socioterapije. Tokom boravka u zavodu za javno zdravstvo specijalizant treba upoznati ulogu i aktivnosti ove ustanove. te se pripremiti za pristup podru~jima od posebnog stru~nog i nau~nog interesa. – Prisustvo na najmanje ~etiri rasprave s podru~ja hospitaliziranog prava. 6. transer. prikazi ~lanaka iz doma}e i strane literature i sl. gerontopsihijatrijskih bolesnika te bolesnika s mentalnom retardacijom. U tu svrhu upoznati }e se s teorijskim spoznajama iz psihodinamske teorije (nesvjesno. Specijalizanti }e nau~iti planirati terapijske postupke ovisno o dijagnozi. te osnove kognitivno bihevioralnog pristupa (teorije u~enja. pra}enje kvaliteta usluga i zadovoljstva korisnika. U centrima za mentalno zdravlje u zajednici specijalizant usvaja i upoznaje se sa op}im konceptom mentalnog zdravlja u zajednici i organizacijom slu`bi mentalnog zdravlja u zajednici (formalne i neformalne slu`be). upu}ivanje. rad u antistigma programima i kampanjama. 4.Broj 17 – Strana 90 SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH – – – ^etvrtak. te koordinacije terapijskim timom. rodnu i spolnu senzitivnost vezano za mentalno zdravlje. vo|enje slu~aja. S obzirom na mjesto i ulogu psihoterapije u dje~joj i adolescentnoj psihijatriji specijalizant }e imati odgovaraju}e supervizore za pojedine psihotreapijske tehnike. prakti~an rad u korisni~koj organizaciji vezan za psihoedukaciju. sa~injavanja plana tretmana uz diskusiju o mogu}im medicinskim. otpori i njihove specifi~nosti). ste}i osnovna znanja i vje{tine iz porodi~ne terapije. upu}ivanje. – Izrada ~etiri ekspertize (u mentorskom aran`manu). Posebna }e se pa`nja posvetiti pripremi za timski rad u saradnji s psiholozima. U ovim se ustanovama specijalizant upoznaje i s organizacijom poliklini~ke slu`be. Specijalizanti trebaju nadalje dobiti ono znanje i vje{tinu u izvanbolni~koj (poliklini~koj) slu`bi za dje~ju i adolescentnu psihijatriju i psihoterapiju. – Prisustvo svim konzilijarnim prikazima forenzi~kih ispitanika. metodologija sa~injavanja liste indikatora mentalnog zdravlja. te na~inima saradnje sa zdravstvenim sistemom na primarnom. na~ine pra}enja. ukupno 20 sati). kontaktu sa drugima i pacijentima. te na~inima njene saradnje s primarnom zdravstvenom za{titom i ustanovama u sistemu socijalne skrbi. Upozna}e se sa specifi~nostima psihofarmakolo{kog pristupa i njegovom kombiniranju s psihoterapijskim intervencijama. DJE^JA PSIHIJATRIJA 3 mjeseca Tokom specijalizacije specijalizanti psihijatrije trebaju ste}i osnovna znanja i vje{tine u procjenjivanju psihi~kog razvoja. vje{tine u provo|enju ispitivanja potrebe jedne zajednice. O~ekuje se da steknu vje{tinu u vo|enju konsultacija i osnovna znanja i vje{tine u primjeni terapijskih postupaka. razvijenost mentalnog zdravstvenog sistema unutar zdravstvenog sistema (komparacija kao indikator brige za mentalno zdravlje). te ljekarima drugih struka u dijelu koji se odnosi na liaison psihijatriju. upoznavanje sa na~inima ostvarivanja kontakata sa slu`bama primarne zdravstvene za{tite. – Aktivno individualno vo|enje forenzi~kog tretmana najmanje ~etvoro forenzi~kih pacijenata (pod nadzorom mentora). Sadr`aj edukacije Teorijski sati predavanja (u okviru op}eg plana predavanja za sve specijalizante): – Psihijatrija i zakon – Forenzi~ka psihopatologija – Op}i principi psihijatrijskog vje{ta~enja Psihijatrijska vje{ta~enja na podru~ju krivi~nog prava Psihijatrijska vje{ta~enja na podru~ju gra|anskog prava Psihijatrijska vje{ta~enja na podru~ju hospitalizacijskog prava – Forenzi~ka psihijatrija dje~je i adolescentne dobi – Terapija u forenzi~koj psihijatriji – Procjena rizika u forenzi~koj psihijatriji – Terapija u forenzi~koj psihijatriji – Eti~ka pitanja u forenzi~koj psihijatriji – Istra`ivanja u forenzi~koj psihijatriji Prakti~ni dio odvijat }e se putem seminara i vje`bi (prikazi slu~ajeva. uklju~uju}i rad s porodicom i u`om zajednicom. iz grupne terapije djece i adolescenata. Od vje{tina savladava vje{tine rada u mutlidiciplinarnom timu. tehnike savjetovanja. inidikatore mentalnog zdravlja. defektolozima. mehanizmi odbrane. psihoedukativnim i socijalnim intervencijama vezanim za slu~aj. Institucije u kojima }e se provoditi edukacija: – Psihijatrijske klinike – Klini~ki odjeli za forenzi~ku psihijatriju – Specijalizirane ustanove za forenzi~ku psihijatriju 7. analize i ocjene mentalnog zdravlja stanovni{tva te dr`avni registar oboljelih od mentalnih bolesti i poreme}aja. te postupke savjetovanja putem telefona. Tokom rada na odjelima za parcijalnu hospitalizaciju specijalizant usvaja znanja o postavljanju indikacija za parcijalnu hospitalizaciju. sekundarnoj i tercijarnoj razini. Prakti~ni rad obuhvata: – psihijatrijski pregled prvi psihoterapijski intervju – upoznavanje s na~elima dijagnosti~ko indikacijskog postupka uz opservaciju psihoterapijskog intervjua i samostalni rad – konsultacije tokom opservacija i samostalnog rada . u~estvuje u prakti~nom preventivnom ili promotivnom radu u zajednici. 2011. U socijalno-zdravstvenoj ustanovi specijalizant se upoznaje sa sudjelovanjem sistema socijalne za{tite u pru`anju usluga u zajednici. upoznati se s psihopatologijom i dijagnostikom u ambulantnom odnosno vanbolni~kom tretmanu u dje~joj i adolescentnoj psihijatriji. te prilago|eno mogu}nostima porodice. modifikacije pona{anja) i osnove teorije sistema bitne za pristup u porodi~noj terapiji. strategiju unapre|enja za{tite mentalnog zdravlja na primarnoj. timski rad i vo|enje u timu. sekundarnom i tercijernom nivou. lobiranje. vje{tine rada u rehabilitacionim programima. nevladinim organizacijama. uklju~uju}i mjere za o~uvanje i unapre|enje mentalnog zdravlja. koje im je potrebno za izvo|enje jedne od dviju ponu|enih psihoterapijskih tehnika po svom izboru (psihodinamske ili kognitivno-bihevioralne). psiholo{kim. hroni~nih. Na socioterapijskom odjelu klinike specijalizant sudjeluje u provo|enju socioterapijskih postupaka u lije~enju akutnih. te moraju upoznati osnove indikacije i lije~enja. kontratransfer. individualnim potrebama djeteta i adolescenta. rad s porodicama korisnika. savladava komunikacijske vje{tina u timskom radu. Aktivno sudjelovanje u svim vidovima grupnog forenzi~kopsihijatrijskog tretmana. teoretski okvir multidiciplinarnog rada i sveobuhvatnog pristupa. srednjim medicinskim osobljem. Tokom boravka u centru ili odjelu za krizna stanja specijalizant usvaja tehnike intervjua osoba u kriznim stanjima. upoznati se s praksom rada na klini~kom (bolni~kom) odjelu. FORENZI^KA PSIHIJATRlJA 3 mjeseca Cilj: upoznavanje s osnovnim zadacima na podru~ju psihijatrijskih vje{ta~enja i na podru~ju forenzi~ko-psihijatrijskog tretmana. indikatori kvaliteta brige za mentalno zdravlje u sistemu zdravstva. – Aktivno sudjelovanje u izradi medicinske dokumentacije. – Prisustvo na najmanje ~etiri glavne rasprave (s podru~ja krivi~nog odnosno gra|anskog prava). socijalnim slu`bama. vjerskim i drugim institucijama koje su od zna~aja u prevenciji i promociji mentalnog zdravlja. {kolskim. vje{tina sa~injavanja psihoedukativnog materijala za korisnike i njihove ~lanove porodice. U poliklini~kom odjelu specijalizant sudjeluje u pru`anju vanbolni~kih usluga za akutne i hroni~ne bolesnike te u provo|enju dijagnosti~kih postupaka. medijima.

suportivnih psihoterapijskih terapija. GODINA – sticanje znanja u lije~enju ovisnosti (alkohol. GODINA – sticanje kompetentnosti za dijagnosticiranje psihijatrijskih bolesti. kontinuirano vo|enje psihoterapijske grupe na bolni~kom odjelu kroz 6 mjeseci (u superviziji). razli~iti psihijatrijski entiteti i njihova implikacija na terapijske intervencije. plu}na embolija. 2011. – specijalizant odlu~uje o izboru jedne od psihoterapijskih tehnika ~iju }e edukaciju zavr{iti tokom specijalizacije. – zapo~injanje vo|enja 1 pacijenta u individualnoj dugotrajnoj psihoterapiji. – sticanje sposobnosti za lije~enje naj~e{}ih psihijatrijskih bolesti i prepoznavanja komplikacija medikamentozne terapije. sudjelovanje u radu i vo|enju kluba kroz godinu dana (nu`nost sticanja do`ivljaja kontinuiteta u lije~enju). trombocitopenije. 2. tumori mozga. – klubovi lije~enih ovisnika. – vo|enje u superviziji bolesnika s psiholo{kim komplikacijama organske bolesti.vo|enje kratke na transferu zasnovane psihoterapije s djetetom ili adolescentnom odnosno kognitivno bihevioralne terapije – vo|enje savjetovanja s roditeljem – primjena psihofarmakolo{kog prisutpa Specifi~ne vje{tine – sticanje vlastitog iskustva u individualnoj psihoterapiji – sticanje iskustva u radu sa porodicama – sticanje iskustva u radu na psihoanaliti~koj psihodrami IZVEDBENI PROGRAM SPECIJALIZACIJE 1. – provjera znanja. arterijska hipertenzija. upale mozga i mo`danih ovojnica). upala plu}a. dijagnosticiranje i hitno zbrinjavanje hitnih internisti~kih entiteta. – osnovni pojmovi u tretiranju ovisnosti. – uvod u vremenski odre|ene. 3. – upoznavanje s ambulantnom psihijatrijskom slu`bom. 7. – provjera znanja. – teoretski dio vezan uz prepoznavanje. – sticanje vje{tina u zbrinjavanju psihijatrijskih kriznih situacija. neuroradiolgija 3 mjeseca – provodi se ve}inom u hitnoj neurolo{koj slu`bi. – osnovne spoznaje o psiholo{kim komplikacijama organskih bolesti. osnovni koncepti bolni~ke psihijatrijske njege. ulkus `eluca i dvanaestopala~nog crijeva. pulmologija: KOBP. Interna medicina 1 mjesec – provodi se ve}inom u hitnoj internisti~koj slu`bi. – osnovni terapijski modeli u lije~enju djece i adolescenata. – osnovne spoznaje o dje~joj i adolescentnoj psihijatriji. – hitna stanja u internoj medicini: {ok. intrakranijalna krvarenja.). rehabilitacija psihijatrijskog bolesnika u zajednici. GODINA Provodi se u mati~noj ustanovi specijalizanta (ako ustanova ispunjava uslove). djetinjstva i adolescencije – temelji psihopatologije u dje~joj i adolescentoj psihijatriji – procjena i indikacija za terapiju – teorijske osnove terapijskih tehnika (individualne dinami~ke psihoterapije. odgovornost za ostale sudionike u njezi za psihijatrijskog bolesnika (medicinske sestre. – samostalno. kardiologija: zatajivanje srca.^etvrtak.potpuna kompetentnost za rije{avanja hitnih psihijatrijskih stanja. kognitivno bihevioralne terapije.dijete – upoznavanje s osnovama porodi~ne terapije pomo}u opservacije psihoetrapijskog procesa – upoznavanje s tehnikom psihoanaliti~ke psihodrame putem opservacija i sudjelovanja u terapijskom timu Osnovna znanja – psihi~ki razvoj u razdoblju dojena{tva. akutni holecistitis. hipo i hipertireoza. – specifi~nost terapijskog pristupa u organskoj medicini. – koterapijsko iskustvo u vo|enju grupne psihoterapije u bolni~kim uslovima. psiholozi. dijagnosticiranje i hitno zbrinjavanje hitnih neurolo{kih entiteta (epilepsije. . – uvod u osnovne psihodinamske fenomene. O~ekuje se da na kraju prve godine specijalizant ima osnovne spoznaje o: Neurologija. gastroenterologija: gastrointestinalno krvarenje. – vlastito iskustvo u grupi. – kontinuirane supervizije ambulantnog tretmana ovisnika. okupacioni terapeuti i sl. GODINA – sticanje potpune kompetentnosti za medikamentozno lije~enje psihijatrijskih bolesti. sr~ane aritmije. iznenadna smrt. socijalni radnici. sl. – teoretski dio vezan uz prepoznavanje. – vo|enje grupe ovisnika. nefrologija: akutno zatajenje bubrega. traume mozga. grupne terapije i psihoanaliti~ke psihodrame) – specifi~nosti u kori{tenju psihofarmaka u dje~joj i adolescentnoj dobi – prevencija psihi~kih poreme}aja u dje~joj i adolescentnoj psihijatriji Osnovne vje{tine – vo|enje psihoterapijskog intervjua s djetetom ili adolescentom – vo|enje psihoterapijskog intervjua s roditeljem – procjena i dijagnoza – postavljanje pravilne indikacije za terapijske intervencije – provo|enje terapijskih postupaka . Psihijatrija – osnovna i specijalna psihopatologija. psihoaktivne supstance. infekcije mokra}nog sistema. psiholo{ki. 4. feohromocitom. vanbolni~ki). – prepoznavanje i rje{avanje komplikacija farmakolo{kog lije~enja. – hitne psihijatrijske intervencije . – sticanje znanja o ambulantnom psihijatrijskom lije~enju kroz superviziju bolesnika vo|enog u ambulantnom settingu. specifi~nosti psihijatrijskog intervjua i komunikacije s psihijatrijskim – – – bolesnikom. – sticanje spoznaja o hitnim psihijatrijskim intervencijama. – supervizije povr{inskih. hematologija: anemije. – osnovne spozanje o na~inu funkcioniranja vanbolni~ke psihijatrijske njege i za{tite. epilepti~ki status. provjera znanja. ishemi~na bolest srca. – uvod u kognitivno-bihevioralne tehnike. dijebetes. konsultativna i suradna (liaison) psihijatrija.) osnove terapijskog pristupa u psihijatriji (farmakolo{ki. – sticanje osnovnog znanja o psiholo{kom. demencije. kardiopulmonalna resuscitacija. – teorijske spoznaje o psihoterapijskim tehnikama. na simptom fokusirane psihoterapijske tehnike. – lije~enje ovisnosti u zajednici. 4. akutni pankreatitis. – sticanje vje{tina u saradnji s ljekarima drugih specijalnosti. porodi~ne terapije. leukemije. farmakolo{kom pristupu u lije~enju najzna~ajnijih psihijatrijskih bolesti. – SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 17 – Strana 91 upoznavanje s osnovama tehnike na transferu zasnovane individalne psihoterapije djeteta i adolescenta – upoznavanje s tehnikom psihoterapijskih konsultacija s parom roditelj.

Neke psihoterapijske tehnike ne}e se mo}i u potpunosti zavr{iti tokom specijalizacije. no neka znanja i vje{tine mogu se nau~iti jedino kroz du`e vremensko razdoblje. Na taj na~in edukantu je omogu}eno da za vrijeme specijalizacije zavr{i kompletni teorijski program. PSIHOTERAPIJA Cilj fakultativnog programa iz psihoterapije u okviru specijalizacije psihijatrije je osposobljavanje specijalizanta za samostalno i kompetentno obavljanje dijagnosti~ko-indikacijskih postupaka kao i za odre|ene psihoterapijske tehnike. bihevioralni. – Upotreba vremenskog limita kao terapijskog faktora. rje{avanje problema `rtvenog jarca. hijerarhije. 5. – Razumjeti me|uodnos izme|u psihoterapijskog lije~enja i dugih komponenti u sklopu brige za pacijenta. – Saznanja o savremenoj terapiji naj~e{}ih klini~kih entiteta koji se dijele na ona iz biolo{ki temeljene terapije i na ona iz psihoterapije i socioterapije. Fakultativni program obuhvata ~etiri osnovna podru~ja: teorija. antidepresivi. a zavr{io kroz programe u`e specijalizacije. – Teorijske i prakti~ne spoznaje o elektrostimulacijskoj terapiji. – Specijalizant treba nau~iti samostalno rje{avati hitna stanja u psihijatriji. a zavr{ava tokom u`e specijalizacije. – Vo|enje 1 dodatne dugotrajne individualne terapije. Upotreba paradoksa i "pripisivanja simptoma". Strukturalne intervencije. komunikacijskih kanala. – Pripremna faza porodi~ne i partnerske terapije. prakti~ni rad s pacijentom i pra}enje terapijskog procesa uz supervizije i konsultacije. Vje{tine: – Nastavak i produbljivanje znanja op}ih vje{tina zajedni~kih svim psihoterapijama iz op}e psihijatrijske edukacije. shizofrenija i njoj sli~ni poreme}aji. – Upotreba transfera i kontratransfera. – terapijski pristup u lije~enju psihi~kih bolesti u starijoj dobi. – Psihoterapijska formulacija psihijatrijskih poreme}aja. – Dobijanje spoznaja i prakti~ni rad u okviru psihosocijalne rehabilitacije. jednog heroinskog ovisnika i jednog ovisnika o psihostimulativnim drogama – Sudjelovanje jednom sedmi~no u radu kluba lije~enih alkoholi~ara i kluba lije~enih ovisnika o drogama Kompetentnost u samostalnom provo|enju porodi~nog postupka i rje{avanja kriznih intervencija kod porodice ovisnika o alkoholu i drogama – Vje{tinu vo|enja terapijskog postupka sa adolescentima konzumentima alkohola i droga – Sudjeluje u izradi psihijatrijskog vje{ta~enja s ovisnikom o alkoholu i posebno s ovisnikom o drogama – Sudjeluje u epidemiolo{kom istra`ivanju i analizama podataka na podru~ju ovisnosti o alkoholu i drugim drogama – Sudjeluje na podru~ju nau~no-istra`iva~kih djelatnosti u okviru alkohologije i drugih ovisnosti. FAKULTATIVNI PROGRAMI 1. – Teorijske postavke kognitivno-bivevioralnih terapija. psihofarmakoterapija i komplikacije psihofarmakoterapije. vlastiti do`ivljaj terapijskog procesa. KLINI^KA PSIHIJATRIJA – Cilj fakultativnog programa iz klini~ke psihijatrije je osposobljavanje specijalizanta za samostalno i kompetentno obavljanje dijagnosti~kog i terapijskog postupka za naj~e{}e psihijatrijske entitete (organski psihi~ki poreme}aji. ALKOHOLIZAM I DRUGE OVISNOSTI – Specijalizant uz ve} usvojena osnovna znanja i vje{tine s podru~ja alkohologije i drugih ovisnosti. anksiolitici. 2011. 3. – Razvoj vje{tina vo|enja terapijskog intervjua. podsistema. Ciljevi za dugotrajnu psihoterapiju – Definirana kao psihoterapija unutar bilo kojeg terapijskog modela kroz 12 i vi{e mjeseci trajanja. Znanja: – Teorijske postavke psihoterapija baziranih na transferu. – nastavak supervizije 1+1 bolesnika u dugotrajnoj individualnoj psihoterapiji. – Nastanak i produbljivanje znanja o komplikacijama farmakolo{kog lije~enja. – Savremene spoznaje o psihoterapijskoj formulaciji psihijatrijskih poreme}aja kroz 3 osnovna modela (psihodinamski. – Upotreba odgovaraju}eg terapijskog stila. Znanja: – Teorijske spoznaje o djelovanju psihofarmaka (antipsihotici. Razumijevanje strukturalnih ~injenica u porodici: granica. Ciljevi za kratkotrajnu psihoterapiju – Kratkotrajna psihoterapija definirana je kao psihoterapijski tretman od 16 seansi ili manje. kroz fakultativni dio specijalizacije podi`e: – Kompetentnost u provo|enju terapijskih intervencija u hitnim stanjima kod ovisnika o alkoholu i drogama – Sposobnost samostalnog vo|enja grupne terapije ovisnika o alkoholu i drogama na klini~kom odjelu – Sposobnosti samostalnog vo|enja terapije porodice ovisnika o alkoholu i drogama – Spoznaje o na~inu funkcioniranja specijalizirane vanbolni~ke njege i za{tite za ovisnike o alkoholu i drogama – Znanja o specijaliziranom ambulantnom postupku s ovisnicima o alkoholu i drogama. GODINA – specifi~nost psihijatrijskih bolesti u starijoj dobi. 7. . Razumljivo je da je dugotrajnu psihoterapiju te{ko organizirati jer specijalizanti mijenjaju odjele i bolnice. stabilizatori raspolo`enja i ostali lijekovi koji se koriste u tretmanu psihi~kih poreme}aja). kognitivni). te primjeni kognitivno-bihevioralne psihoterapije u lije~enju spomenute kategorije bolesnika – Samostalnog vo|enja dugotrajnog psihoterapijskog postupka tri slu~aja ovisnosti o alkoholu. – Vo|enje grupne psihoterapije u ambulantnom settingu. – Nastavak i produbljivanje znanja specifi~nih vje{tina iz psihoterapije iz op}eg dijela specijalizacije. a iskustveni dio bi zapo~eo tokom specijalizacije. – fakultativni programi. Znanja i vje{tine: – Produbljivanje spoznaja o psihoterapijskim postupcima i metodama koje specijalizant mo`e indicirati i zapo~eti u samostalnom radu. poreme}aji raspolo`enja i anksiozni poreme}aji). – Planiranje vremenski ograni~enog tretmana od 8-16 seansi. – Formuliranje fokusa lije~enja. Specijalizant s posebnim interesom za psihoterapiju zapo~inje edukaciju iz dugotrajnih psihoterapijskih tehnika i nastavlja je po zavr{etku specijalizacije.Broj 17 – Strana 92 – SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH – ^etvrtak. – osnove forenzi~ke psihijatrije. – zavr{etak edukacije iz izabrane psihoterapijske tehnike. ali }e specijalizant zainteresiran za ovu edukaciju mo}i nastaviti edukaciju do potpune kompetentnosti i u potpunosti zavr{iti edukaciju tokom u`e specijalizacije iz psihoterapije. Porodi~na edukacija. 2. – Daljnji razvitak vje{tina vo|enja terapijskog intervjua. – specifi~nosti rada i terapijskog pristupa na dje~jem (adolescentnom) psihijatrijskom odjelu. – Pokazivanje svjesnosti o va`nosti zavr{etka. 4. – sticanje potpune kompetentnosti u dugotrajnoj individualnoj psihoterapiji kroz vo|enje pacijenata u superviziji kroz 3 godine specijalizacije. – Vo|enje 3 dodatne kratkotrajne terapije (12-16) seansi.

FORENZI^KA PSIHIJATRIJA Teorijska i prakti~na priprema za sticanje naziva stalnog sudskog vje{taka (koji se sti~e u okviru posebnog edukativnog programa koji se provodi u skladu sa odredbama Zakona o vje{tacima). – tretmanu organskog bolesnika koji je rizi~an na razvoj psihi~kih komplikacija svoje organske bolesti (transplantacija i sl. 4. – tretmanu bolesnika koji sam tra`i psihijatrijsku pomo}. – Prepoznati i adekvatno upotrebljavati kontratransferne osje}aje i misli. 7. onkolo{kog odjela. Edukant bi za vrijeme specijalizacije zavr{io potpun teorijski program. psihoedukativnim i socijalnim intervencijama vezanim za slu~aj. te za sudjelovanje u izradi i provo|enju programa za{tite za osobe s psihi~kim pote{ko}ama u zajednici. 4. psiholo{kim. 6.5 mjeseca specijalizant je uklju~en u rad u hitnoj. 5. Specijalizant se upoznaje s konceptima brige za porodicu bolesnika. – prakti~an rad u korisni~koj organizaciji vezan za psihoedukaciju. – sa~injavanje plana tretmana uz diskusiju o mogu}im medicinskim. Teorijski seminari uklju~uju edukaciju o specifi~nostima terapijskog pristupa onkolo{kom bolesniku. U okviru fakultativnog (izbornog) programa specijalizant u superviziji vodi brigu za razli~ite organske bolesnike kod kojih postoji rizik za pojavu psiholo{kih komplikacija njihove osnovne bolesti. – tretmanu suicidalnog i homicidalnog organskog bolesnika. medijima. – u~estvovanje u realizaciji antistigma programa i kampanja. te zapo~eo sa sudjelovanjem u pru`anju psihijatrijskih usluga u zajednici. a koja bi mogla dovesti do pogor{anja toka lije~enja. – dijagnostika i lije~enje psihijatrijskih poreme}aja na nepsihijatrijskim odjelima. poreme}aj pa`nje s hiperaktivno{}u. – rad u mutlidiciplinarnom timu na slu~aju sa razmatranjem upu}ivanja i diskusijom vezanom za upu}ivanje. lobiranje. kontaktu sa drugima i pacijentima – u~enje tehnika savjetovanja. odnosno u okru`enju u kojem je bolesnik zapo~eo lije~enje. – sticanje vje{tina komunikacije s nepsihijatrijskim medicinskim osobljem. poreme}aji u~enja) i njihovim neurobiolo{kim korelatima te posebnostima farmakolo{kog. 2011. – tretmanu akutno agitiranog bolesnika (diferenciranja uzroka agitiranosti obzirom na dotada{nje terapijske postupke). – Odre|ivati tempo terapijskog rada. – SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 17 – Strana 93 Prepoznati intenzitet odnosa koji se mo`e javiti izme|u psihijatra i pacijenta. – konsultativni i saradni (liaison) pristup u lije~enju.^etvrtak. Navedeni ciljevi realiziraju se: – kroz vo|enje bolesnika na nepsihijatrijskom odjelu u konsultaciji i superviziji. – Prepoznati ovisnost i njene prednosti i nedostatke. kao i unutar samog medicinskog tima. – tretmanu bolesnog djeteta. – u~estvovanje u sa~injavanju psihoedukativnog materijala za korisnike i njihove ~lanove porodice.). – osnovnim medicinskim postupcima i njihovom uticaju na psihi~ki status. SURADNA (LIAISON) PSIHIJATRIJA I PSIHOSOMATIKA Specijalizant je uklju~en u svakodnevni rad na nepsihijatrijskim. – tretmanu bolesnika s bolnim sindromom. psihoterapijskog i rehabilitacijskog postupka – upoznavanje s problemom te{kih poreme}aja pona{anja i juvenilne delinkvencije – upoznavanje s dojena~kom psihijatrijom i rad s parom majka. – tretmanu bolesnika u diferentnim medikolegalnim situacijama (pitanje sposobnosti bolesnika za prihvatanje ili neprihvatanje odre|enog terapijskog postupka). nevladinim organizacijama. Ujedno uklju~en je i u rje{avanje specifi~ne grupne dinamike koja se javlja u odnosu izme|u bolesnika i medicinskog tima. – u~estvovanje u radu s porodicama korisnika. rad s hirur{kim bolesnikom (preoperativna i postoperativna skrb). – osnovnim dijagnosti~kim testovima (CT. – osnovni transferni i kontratransferni problemi na nepsihijatrijskim odjelima.). – upoznavanje sa na~inima ostvarivanja kontakata sa slu`bama primarne zdravstvene za{tite. MR. – osnovnim terapijskim metodama (farmakolo{kim i psihoterapijskim) u lije~enju na nepsihijatrijskom odjelu: – osnovnim eti~kim problemima na nepsihijatrijskim odjelima (transplantacije i sl. – tretmanu bolesnika s problemom ovisnosti. DJE^JA PSIHIJATRIJA – Sticanje znanja iz podru~ja klasifikacije i klini~kih entiteta u dje~joj i adolescentoj psihijatriji – produbljivanje znanja iz podru~ja psihofarmakologije u dje~joj i adolescentnoj dobi – upoznavanje sa specifi~nim poreme}ajima (pervazivni razvojni poreme}aji. – u~estvovanje u rehabilitacionim programima. – u~estvovanje u provo|enju ispitivanja potrebe jedne zajednice. Specijalizant se senzibilizira za prepoznavanje i rje{avanje transfernih i kontratransfernih problema koji se javljaju u odnosu bolesnik-medicinski tim. SPECT i sl. {kolskim. ujedno treba ste}i sposobnost procjene uticaja navedenih faktora na indicirani terapijski proces. vjerskim i drugim institucijama koje su od zna~aja u prevenciji i promociji mentalnog zdravlja. prijemnoj slu`bi bolnice. – tretmanu umiru}eg bolesnika i njegove porodice. socijalnim slu`bama. dok bi dodatna znanja u samostalnoj razradi javnozdravstvenih programa i organizaciji njihova provo|enja zavr{io kroz program u`e specijalizacije. 7.). hirur{kog odjela. Tokom 3. transplantacijskog odjela. problemima koji se javljaju tokom transplantacijskog procesa (odabir bolesnika i psiholo{ka procjena i priprema za transplantacijski postupak).dijete – sticanje znanja iz podru~ja forenzi~ke psihijatrije u dijelu koja se odnosi na dje~ju i adolescentnu dob . – u~estvovanje u prakti~nom preventivnom ili promotivnom radu u zajednici. – tretmanu bolesnika u hitnim situacijama. – savladavanje komunikacijskih vje{tina u timskom radu. Fakultativno: Bli`e detalje o ustanovama i sadr`aju ovog dijela specijalisti~ke obuke }e odrediti voditelj programa specijalizacije. Specijalizant treba ste}i znanja o: – tretmanu bolesnika sa suspektnom psihijatrijskom bole{}u ili prija{njim psihijatrijskim lije~enjem kao i upotrebom psihotropnih lijekova. – Razumijevati va`nost dugotrajnog procesa u terapijskom radu. Ciljevi edukacije: – biopsihosocijalni pristup bolesti i medicinskoj praksi. organskim odjelima. intervencije u krizi. – teorijske seminare. MENTALNO ZDRAVLJE U ZAJEDNICI i SOCIJALNA PSIHIJATRIJA Cilj fakultativnog programa iz mentalnog zdravlja u zajednici i socijalne psihijatrije je osposobljavanje specijalizanta za samostalno obavljanje psihijatrijskih usluga koje se pru`aju u zajednici. U teorijskim seminarima specijalizant dobiva osnovne informacije o specifi~nostima pojedinih organskih odjela kao i terapijskim modelima u pristupu i lije~enju organskih bolesnika.

hirurgiju. privremenu elektrostimulaciju srca i elektrokonverziju srca. ortopediju. Ovladati dijagnostikom i lije~enjem imunolo{kih bolesti. interne medicine nuklearna medicina Bolni~ki odjel nuklearne medicine transfuzijska Bolni~ki odjel medicina transfuzijske medicine klini~ka Bolni~ki odjel farmakologija interne medicine godi{nji odmor U`a specijalizacija pulmologije torakalna hirurgija intenzivna njega. Upoznati izvo|enje i pra}enje hemodinamskih parametara. u prvom redu multisistematskih autoimunih bolesti. – timski rad.ventil. – komunikacijske vje{tine. 2 2 2 2 2 1 1 1 2 48 vje`banje konsultacija u slu`bi liaison psihijatrije provo|eno pod mentorstvom na klinikama za pedijatriju. – etika i propisi. OP]A INTERNA (23 MJESECA) KARDIOLOGIJA. tuma~enjem rezultata. s naglaskom da se ti sati supervizije mogu sabirati za potrebe edukacije iz tih psihoterapijskih tehnika (edukacije u na~elu traju du`e od trajanja subspecijalizacije). 2011. kognitivno-bihevioralna terapija ili psihodrama) – terapijske konsultacije s parom roditelj-dijete – specijalizanti sti~u potrebna znanja i vje{tine u dijagnostici i procjeni stanja pacijenata s te{kim poreme}ajima pona{anja i raspolo`enja. suicidalnih pona{anja. 4. Ovladati dijagnostikom i lije~enjem sr~anih aritmija. PULMOLOGIJA Vrsta specijalizacije: OSNOVNA Trajanje specijalizacije: 6 godina /72 mjeseca/ PLAN SPECIJALIZACIJE [IRA OBLAST Uvodni dio osnovna teorijska nastava Op}a interna medicina kardiologijareumatologija pulmologija U@A OBLAST MJESTO OBAVLJANJA STA@A Medicinski fakultet TRAJANJE MJESECI 1 23 Bolni~ki odjel interne medicine Bolni~ki odjel interne medicine 4 3 Bolni~ki odjel interne medicine Bolni~ki odjel interne medicine Bolni~ki odjel interne medicine endokrinologija Bolni~ki odjel interne medicine urgentna stanja u Bolni~ki odjel internoj med. Upoznati alergolo{ke principe dijagnostike i lije~enja. grupne psihoterapije. sudjelovanje u sastancima strukovnih dru{tava – uklju~ivanje u rad na promociji psihi~kog zdravlja uz konsultacije u {kolama i blisku saradnju sa {kolskim timovima – osnovna znanja – temeljito poznavanje normalnog psihi~kog razvoja – detaljno poznavanje psihopatologije razvojnih razdoblja – klasifikacije i klini~ki entiteti – teorije psihoterapijskih tehnika – psihofarmakologija Osnovne vje{tine: – psihijatrijski pregled djeteta ili adolescenta – psihoterapijski intervju s djetetom ili adolescentom – samostalni rad uz stalne konsultacije i supervizije – samostalna procjena i dijagnoza – samostalno stvaranje terapijskog plana – provo|enje odabrane metode lije~enja djeteta ili adolescenta (individualna na transferu osnovana psihoterapija. u nastavnim turnusima (ljetni i zimski semestar) po planu koji utvr|uju navedeni fakulteti. – upravljanja sistemom. reanimacijom.REUMATOLOGIJA 4 mjeseca Pregled kardiovaskularnog bolesnika. Rad u ergometrijskom kabinetu gdje se specijalizant upoznaje sa indikacijama. – sposobnost sticanja i preno{enja znanja. dermatologiju i ginekologiju i porodiljstvo – sudjelovanje u multidisciplinarnim stru~nim sastancima – pra}enje stru~ne i nau~ne literature iz podru~ja i sudjelovanje u seminarima. Obavlja se na fakultetima zdravstvenog usmjerenja u ukupnom trajanju od 1 mjesec. tehnikom uspostavljanja perifernog i sredi{njeg venskog puta. cv kateter) radioterapija pneumologija (pulmologija) godi{nji odmor Bolni~ki odjel torakalne hirurgije Bolni~ki odjel intenzivne medicine Bolni~ki odjel radioterapije Bolni~ki odjel pulmologije 2 6 1 35 4 PROGRAM SPECIJALIZACIJE UVODNI DIO OSNOVNA TEORIJSKA NASTAVA 1 mjesec Osnovna teorijska nastava se provodi iz oblasti: – dono{enje klini~kih odluka. hematolo{ku onkologiju. planiranje racionalne obrade i dono{enje dijagnosti~kih i terapijskih zaklju~aka pod nadzorom specijalista. Ovladavanje laboratorijskom dijagnostikom reumatolo{kih oboljenja Ovladavanje rendgenolo{kom dijagnostikom reumatolo{kih oboljenja. – promocija zdravlja. te funkcioniranje terapijske zajednice u kojoj kao dio tima djeluju – sti~u iskustva u planiranju programa posthospitalnog pra}enja bolesnika – upoznaju specifi~nosti grupne terapije u bolni~kim uvjetima – sti~u dalja iskustva u vo|enju individualne psihoterapije. upoznaju timski rad – upoznaju osnove forenzi~ke psihijatrije i vje{ta~enja – upoznaju problematiku nau~nog istra`ivanja u dje~joj i adolescentnoj psihijatriji – vo|enje psihoterapija uz superviziju uz stalno pra}enje i povremene procjene napretka od strane odre|enih supervizora iz odabranih tehnika (psihodinamske ili kognitivno-bihevioralne) te supervizora iz klini~kog podru~ja dje~je i adolescentne psihijatrije. zna~enje ko`nih testova i provokacijskih testova u alergologiji.Broj 17 – Strana 94 – SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH gastroeneterohepato logija nefrologija hemodijaliza hematologija ^etvrtak. depresivnih stanja. liaison terapije. kontraindikacijama. Samostalna obrada najmanje po jednog bolesnika iz svake grupe reumatolo{kih oboljenja. . 7. te programe rada dnevne bolnice – upoznaju radnu i okupacionu terapiju. (m. reumatskih bolesti i imunodeficijencija. psihoza te te{kih neuroza i poreme}aja osobnosti – upoznaju planiranje programa bolni~kog lije~enja i otpu{tanja pacijenata.

intrakutanim testiranjima. eksuflacijom pnematoraksa. Nuklearnomedicinske metode u onkologiji. Asistencija u laparaskopiji. Pregled pulmolo{kog bolesnika. cor pulmonale. planiranje racionalne obrade i dono{enje dijagnosti~kih i terapijskih zaklju~aka pod nadzorom specijaliste. odnosno prakti~na nastava u urgentnom centru. alergolo{kim i mikrobiolo{kim pretragama. toaletom bronha. njihovu primjenu i interpretaciju rezultata. Respiracijska insuficijencija. principe i postupak hemodijalize. adisonskoj i tireotoksi~noj krizi). Ventilaciona perfuziona ventilacija plu}a. Upoznavanje sa indikacijama za stalne perfuzione katetere i na~inom odr`avanja istih. pripremu testova za edukaciju (Bilten komisije za lijekove). dopunske dijagnoze metode lije~enja) i ovladati interpretacijom nalaza krvne slike i nalaza koagulograma. Plu}na i vanplu}na tuberkuloza. – upoznati rad farmakoterapijske ambulante (sastaviti bar 5 klini~ko. dijabetologije i bolesti metabolizma. Samostalno izvo|enje i tuma~enje odre|enih (specifi~nih) ispitivanja funkcije crijeva. principe imunoflourescencije. antipiretska terapija i sl. Asistencija u rutinskoj. NUKLEARNA MEDICINA 1 mjesec Sta` iz nuklearne medicine ima za cilj da ljekarima na specijalizaciji interne medicine pru`i neophodna znanja i upozna ih sa vje{tinama koje ova medicinska disciplina primjenjuje u funkcionim. Aktivan rad u intenzivnoj respiracijskoj njezi. dopunske dijagnozne metode i lije~enje).^etvrtak. pregled nefrolo{kog bolesnika. laboratorij za funkcijsko ispitivanje respiratornog sistema. U toku poliklini~kog rada specijalist radi u ambulanti za farmakoterapiju (6 dana) u klini~ko-farmakolo{kom laboratoriju . celularnih).farmakolo{kih mi{ljenja za ambulantne bolesnike). {e}ernom bolesti i bolestima metabolizma.) Rad u jedinici intenzivne i urgentne njege (potpuno ovladavanje principima neodlo`ne medicinske pomo}i i dijabetskim komama. PNEUMOLOGIJA 3 mjeseca Klini~ka fiziologija i funkcijski testovi plu}a. Ovladati dijagnostikom i lije~enjem bolesti iz podru~ja endokrinologije. jetre i pankreasa Analiza i tuma~enje odre|enih radiolo{kih ispitivanja organa za varenje NEFROLOGIJA . radiolo{ke dijagnosti~ke i terapijske metode u nefrologiji. ultrazvu~nu dijagnostiku u nefrologiji.HEMODIJALIZA 2 mjeseca Obrada i pra}enje nefrolo{kih bolesnika. nuspojave. Punkcija abdomena i diferencijalna dijagnoza ascitesa. cerebralnim komama zbog hemoragijskog sindroma i sl. HEMATOLOGIJA 2 mjeseca Hematolo{ka obrada bolesnika u hospitalnim uslovima (osnovna obrada. Upoznati tehniku biopsije bubrega. Aktivan rad na klini~kim odjeljenjima U~e{}e u ambulantno-poliklini~koj slu`bi U~e{}e u timu za funkcijsku dijagnostiku Tuma~enje RTG nalaza grudnog ko{a i scintigrafije plu}a (u okviru rada na odjeljenju). izvo|enje supresionih i stimuli{u}ih testova i njihova interpretacija. te temeljnim mikrobiolo{kim testovima i torakalnom radiologijom. Ovladati pleuralnom punkcijom i evakuacijom. Funkcionalno ispitivanje bubrega. hipoglikemijama. plu}a i pleure. odnosno slu`bi gdje se upoznaje sa urgentnom dijagnostikom i terapijom kardiolo{kih stanja. op}a njega. tumor). prikazi. konzervisanje i distribucija krvi – komplikacije transfuzije krvi i derivata (indikacija i kontra indikacije) – poreme}aj koagulacije krvi (sa hirur{kog aspekta) – DIK (diseminirana intravaskularna koagulacija) KLINI^KA FARMAKOLOGIJA 1 mjesec U toku specijalizacije kandidat treba: – ovladati pristupom bolesniku s politerapijom (interreakcije. hipoglikemiji. 4. Endokrinolo{ka obrada bolesnika u ambulantnim uslovima (rad u poliklinici sa nastavnikom). odre|ivanje koncentracije lijekova u tjelesnim teku}inama. TRANSFUZIJSKA MEDICINA 1 mjesec Edukaciju iz transfuziologije specijalizant sprovodi u odjelu za transfuziologiju koje ispunjava uslove iz Pravilnika. kao i u terapiji pojedinih oboljenja. 2011. agranulocitozama i akutnim leukemijama. rje{avanje konkretnih (ili simuliranih) terapijskih problema. Asistencija u dijagnosti~koj i interventnoj ultrasonografiji. URGENTNA STANJA U INTERNOJ MEDICINI 2 mjeseca Rad. GASTROENETEROHEPATOLOGIJA 2 mjeseca Gastroeneterohepatolo{ka obrada bolesnika u stacionaru i poliklinici. postavljanjem urinarnih katetera ultrazvu~nom dijagnostikom hitnih stanja u nefrologiji (opstrukcija. enzimskih testova. citogenetika). Urgentna stanja u nefrologiji. Rad u jedinici intenzivne njege (ovladavanje principima neodlo`ne medicinske pomo}i u hemoragijskim sindromima. izvor neophodnih lijekova). planiranje racionalne obrade i dono{enje dijagnosti~kih i terapijskih zaklju~aka pod nadzorom specijaliste. dijabetologije i bolesti metabolizma. Invazivni i neinvazivni dijagnosti~ki postupci u pulmologiji. tuma~enje baznih vrednosti hormona. pokusne biolo{ke jednakovaljanosti na dobrovoljcima i na~in planiranja takvih pokusa (bar jedan). pristupom otrovanom bolesniku (prepoznavanje glavnih otrovanja i kontrole takvih bolesnika). 7. fizikalnom terapijom u pulmologiji. Upoznavanje sa njegom te{kih hematolo{kih bolesnika (njega usne duplje. tromboembolisam. hidronefroza. Ovladati pretragom urina. hiperkalijemijama i hipokalijemijama. acidobaznim statusom. planiranje racionalne obrade i dono{enje dijagnosti~kih i terapijskih zaklju~aka pod nadzorom specijaliste. sastavljanje mi{ljenja o lijeku i nuspojavama. Klini~ki i odeljenski seminari. akutnoj hipokalcemiji. Nespecifi~ne bolesti bronhija. Hematolo{ka obrada bolesnika u ambulantnim uslovima. Endokrinolo{ka obrada bolesnika u hospitalnim uslovima (osnovna obrada. Upoznavanje sa dopunskim dijagnosti~kim metodama u hematologiji (citolo{ko citohemijske analize punktata ko{tane sr`i. Sadr`aj obuke: – krvne grupe ABO sistema – Rh faktor i podgrupe ABO sistema – derivati krvi i supstituenti – uzimanje. Nuklearna onkologija i hematologija. laboratorijska dijagnostika hemoragijskih sindroma. urgentnoj i operativno-terapijskoj endoskopiji organa za varenje. Upoznati pulmolo{ku endoskopiju. i to iz sljede}ih oblasti: Nuklearna pulmologija. hemodinamskim i morfolo{kim ispitivanjima. interpretacijom ventilacijskih testova testovima difuzije. interpretaciju rezultata. Ovladati tehnikom pregleda o~ne pozadine Upoznati laboratorijske pretrage iz podru~ja endokrinologije. imunofenotipizacija. dokumentaciju o nuspojavama i rad bolni~ke komisije za lijekove. tuma~enje baznih vrijednosti hematolo{kih analiza. Tumori u grudnom ko{u.) EDNOKRINOLOGIJA 2 mjeseca Pregled bolesnika s bolestima endokrinih `lijezda. SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 17 – Strana 95 Upoznati osnovne karakteristike laboratorijskih testova (serolo{kih.

hiperreaktibilnost. tomografija. Prisustvovanje operacijskim zahvatima. – promocija zdravlja. medijasinuma i dijafragme – genetske i razvojne anomalije plu}a – alergijske bolesti plu}a (astma. Uz rad na hirur{kom odjelu i operacijskoj sali specijalisti provode dio sta`a i de`uraju u {ok sobi torakalne hirurgije. testovi optere}enja RADIODIJAGNOSTIKA Vrsta specijalizacije: OSNOVNA TRAJANJE MJESECI 1 Odjel za radiologiju 2 1 1 Odjel za radiologiju Odjel za radiologiju Odjel za radiologiju Odjel za radiologiju Odjel za radiologiju Odjel za radiologiju 4 3 5 1 5 6 4. pleuralne drena`e.5 5 Gastroenterohepat Odjel interne mediologija cine Dijagnostika Odjel za radiologiju probavnog trakta Urogenitalna dijagnostika Urologija Dijagnostika urogenitalnog sistema Muskulo-skeletna dijagnostika Ortopedija i traumatologija Dijagnostika lokomotornog aparata Pedijatrijska radiologija Nuklearna medicina Radioterapija Odjel ortopedije Odjel za radiologiju Odjel urologije Odjel za radiologiju 1 4 5 1 4 6 2 4 Odjel za radiologiju Odjel nuklearne medicine Odjel za radioterapiju i onkologiju 3 1 1 PROGRAM SPECIJALIZACIJE UVODNI DIO OSNOVNA TEORIJSKA NASTAVA 1 mjesec Osnovna teorijska nastava se provodi iz oblasti: – dono{enje klini~kih odluka. akutna stanja infekcije bronhopulmonalnog sistema. otrovanja ihalacijom. ards. osnove bronhoskopije – pregled sputuma i drugih uzoraka mikrobiolo{ki. Procjena klini~ke slike i potrebe za tretmanom u intenzivnoj njezi pulmologije. Svladavanje dijagnosti~kih i terapeutskih postupaka: mehani~ka ventilacija. dekompenzacija hplu}nog srca. 7. pulmonalna tromboembolija. perkutanu punkciju plu}a. kao pleuralne drena`e. terapija kisikom. – timski rad. intubacije. – upravljanja sistemom. – etika i propisi. aspiracije i opstrukcije bronhalnog sistema.hipertenzija – profesionalne bolesti plu}a – pleuro-pulmonalne komplikacije sistemskih oboljenja – akutna onboljenja plu}a izazvana udisanjem {tetnih noksa – respiratorna insuficijencija. ct plu}a. biopsiju pleure. komplianca. INTENZIVNA NJEGA 6 mjeseci Specijalisti svladavaju dijagnosti~ke i terapeutske zahvate u entitetima kao: status astmatikus.Broj 17 – Strana 96 SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Trajanje specijalizacije: PLAN SPECIJALIZACIJE [IRA OBLAST Uvodni dio osnovna teorijska nastava Osnove radiolo{ke dijagnostike Fizika i radiolo{ka za{tita Digital imaging Ultrazvu~na dijagnostika Kompjuterizovana tomografija (CT) Magnetna rezonanca (MRI) Interventna radiologija Neuroradiolo{ka dijagnostika Torakalna radiodijagnostika Radiologija kardiovaskularnog sistema Pulmolo{ka dijagnostika Dijagnostika dojke Dijagnostika probavnog trakta U@A OBLAST ^etvrtak. izljeva – ko`ni testovi – tjelesna plkezmografija. izvo|enje i pra}enje hemodinamskih parametara. te ostalih manjih zahvata. pneumotoraks. Postoperativne komplikacije i metode njihovog lije~enja. citopatolo{ki OSPOSOBLJENOST ZA INTERPRETACIJU: – rtg snimaka plu}a. mehani~ke ventilacije. hemoptoa. – sposobnost sticanja i preno{enja znanja. krivulja protok-volumen. trahoetomija. akutna i hroni~na respiratorna insuficijencija. smetnje disanja u toku sna) – dijagnosti~ke metode u pulmologiji – prevencija bolesti plu}a – rehabilitacija i fizikalna terapija bolesti plu}a – nau~no-istra`iva~ki rad OSPOSOBLJENOST ZA IZVO\ENJE: – testiranje plu}ne funkcije sa ocjenom mehanike disanja i izmjene plinova (spirometrija. 4. endotrahealna intubacija. komisiji za lijekove (1 dan). angiografije – uz dijagnostike perifernih zasjenjenja plu}a i pl. cor pulmonale – bolesti pleure. 4 godine /48 mjeseci/ MJESTO OBAVLJANJA STA@A Medicinski fakultet (funkcijski i biokemijski dio 6 dana). U@A SPECIJALIZACIJA (48 MJESECI) TORAKALNA HIRURGIJA 2 mjeseca Upoznavanje s indikacijama i kontraindikacijama hirur{kog tretmana bolesti plu}a. difuzija. u konzilijima na drugim odjelima (3 dana) i seminarskim raspravama (3 dana). dijafragme i medijastinuma. RADIOTERAPIJA 1 mjesec PULMOLOGIJA 35 mjeseci STICANJE ZNANJA: – opstruktivne bolesti plu}a – maligne bolesti plu}a – tuberkuloza – upale plu}a – difuzne bolesti intersticija plu}a – vaskularne bolesti plu}a-pl. ARDS. te ostali antiteti vezani za urgentna stanja u pulmologiji. 2011. u centru za lijekove (3 dana). Aktivno sudjelovanje i savladavanje manjih zahvata. traheotomija. distribucija ventilacije. . analiza respiratornih plinova) – dijagnosti~ke i terapijske procedure uklju~uju}i torakocentezu. eksuflacije.5 1 0. postupci reanimacije itd. pleure. ostale akutne dekompenzacije kardiopulmonalnog sistema. – komunikacijske vje{tine.

indikacije i tehnika pregleda. Folije za skra}enje ekspozicije. Intraarterijska terapija: tumora parenhimnih organa. indikacije. metoda pregleda. koljenskog i sko~nog zgloba te mi{i}a i tetiva i hrskavica. CT farinksa. Pra}enje rada u snimaoni i sudjelovanje pri izvo|enju standardnih i specijalnih snimki te pri izvo|enju kontrastnih pretraga (i. Sredstva za osobnu za{titu osoblja koje radi u zoni inoziraju}eg zra~enja. lumbalna radikulografija. karotidna angiografija/punkciona. varikokela. patologija diska. Nefrostomija PTC. SPECT (Single Photon Emission Computerised Tomography). Funkcionalna analiza mozga. patologija korijena. Arhiviranje digitalnih snimaka. upalni i degenerativni procesi. metode pregleda. osnovni i kosi snimci ki~menog stuba. Emboilizacija: u cilju hemostaze. te mogu}nost razlikovanja benignih od malignih procesa. okluzivne bolesti ekstrakranljskih i intrakranijskih krvnih `ila. osnovi intervencijske angiolo{ke metodologije (dilatacija. indikacije. abdomenskog prostora. metode pregleda. anomalije. Standardno razvijanje eksponiranog rendgenskog filma. mokra}ne be{ike i prostate. specijalizant treba da razumije razliku izme|u analognih i digitalnih snimaka. Upalni i tumorski procesi te na~in analize limfnih ~vorova. CT `lijezda slinovnica. CT paranazalnih {upljina. CT piramida.v. OSNOVE RADIOLO[KE DIJAGNOSTIKE FIZI^KE OSNOVE RADIOLOGIJE I RADIOLO[KA ZA[TITA Vrste zra~enja koje se koriste u medicini. Standardni presjeci CT lobanje. tumori. Dijagnostika hepatobilijarnog trakta: Indikacije za pregled jetre i gu{tera~e. aneurizme. v. snimak orbita. Drena`e: bilijarnog trakta. paratiroidne `lijezde. tumori. CT mozga. snimak paranazalnih {upljina i snimak nosnih kostiju. snimak piramida po Stenversu. Kontrastna sredstva za peroralnu i parenteralnu primjenu. Doppler i color Doppler pregledi. normalni nalaz. tumori. spinalna angiografija (a. indikacije. Sportske ozljede. Dijagnostika respiratornog kardiovaskularnog i limfnog sistema: Indikacija za MR prednjeg. prednosti i manjkavosti. normalni nalaz. endarteritisi. `u~ne kesice i `u~nih puteva. Prisustvovanje dijaskopskim pregledima torakalnih organa i probavnog trakta. koronarna. te prednosti i mogu}nosti digitalnog imaginga u radiologiji. Artefakti na rendgenskom filmu. a. Ascendentna mijeloradikulografija. tumori. upale. dojke. anomalije. snimak facijalnog masiva. tumori. ovarijuma. podru~je primjene. Tehnika izvo|enja pregleda ramenog. Radiografski proces. upale. MRI (Magnetic Resonance Imaging). ST abdomena i karlice. normalni nalaz. embolizacija). subokcipitalna mijelografija. Dijagnostika lokomotornog sistema: Indikacije za pregled kosti i zglobova. normalni nalaz. 7. v. tumori. SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 17 – Strana 97 Obavlja se na fakultetima zdravstvenog usmjerenja u ukupnom trajanju od 1 mjesec. metode pregleda. podru~je primjene. opti~kih kanala. bubrega i nadbubre`nih `ljezda. Upoznati se sa principima CT (computed tomography). tuma~enje CT nalaza lobanje i ki~menog stuba. PET (Positron Emission Tomography). urinarnog trakta. uterusa i dojke. Teleradiologija. cervikalna mijelografija. KOMPJUTERIZIRANA TOMOGRAFIJA (CT) Osnove kompjuterizovane tomografije. trauma. i. Descendentna mijeloradikulografija. uretra Postavljanje kateterske proteze punkcije biopsije. vertebralna angiografija/Seldinger. tuma~enje snimaka.v. endokrinolo{ke bolesti. upale. Tehnika snimanja. Automatske tamne komore. indikacije. upalni. ULTRAZVU^NA DIJAGNOSTIKA (UZ) Vje{tine: rukovanje ultrazvu~nom aparaturom i sondama. upale. DIGITAL IMAGING U toku treninga iz oblasti digitalnih radiolo{kih snimaka. uretera. ilija~na. Prikaz ekstra i intrakranijskih krvnih `ila. prostate. Indikacija za MR srca. jajnika. MR prikaz aorte. metode izvo|enja. indikacije. metode pregleda. Odre|ivanje stepena uznapredovalosti malignih procesa. zglobova. . indikacije. malformacije. Upalni i tumorski procesi organa u maloj zdjelici i dojki. tumori. snimak mastoida po Schulleru. Osnovni principi CT aparature i rukovanjem sa njom. Tehnika snimanja MR. indikacije. srednjeg i stra`njeg medijastinuma. pankreasa. Dijelovi rendgenskog ure|aja. A-V malformacija i fistula. ishemi~ne i hemoragijske vaskularne lezije subarahnoidalno krvarenje metaboli~ke bolesti. degenerativni i tumorski procesi. metoda izvo|enja. Kasete. indikacije. trauma. Upalni i tumorski procesi. renalna. tumori. tumori). tumori. Opasnost primjene kontrastnih sredstava i postupci pri reakciji na kontrastna sredstva. metode pregleda. karotidna angiografija/Seldinger. NEURORADIOLOGIJA Kraniogram iz dva pravca i ciljani snimak turskog sedla. na~in dobijanja digitalnih snimaka i njihovo kori{tenje (manipulacija digitalnim snimcima). Cerebralna angiografija (indikacije. {titne `ljezde. tumora ko{tano-zglobnog sistema. Rad u tamnoj komori. Dijagnostika urotrakta: Indikacije za pregled organa male zdjelice i dojke. MR i DSA. upale. indikacije. Na~in prepoznavanja benignih i malignih procesa. Karakteristike i prednosti kori{tenja PACS (Picture Archiving and Communications System). u nastavnim turnusima (ljetni i zimski semestar) po planu koji utvr|uju navedeni fakulteti. CT larinksa. upalni procesi. Tehnike izvo|enja pregleda. izvo|enje pregleda i tuma~enje ultrazvu~nih nalaza kod oboljenja: jetre. CT hipofize. CT. upale. metoda izvo|enja. anomalije. biligrafije). Tehnika pregleda mokra}nog mjehura.^etvrtak. malformacije vaskulitis. CT orbite. Odre|ivanje stepena uznapredovalosti malignih procesa. prednosti i manjkavosti. indikacije. lumbalna mijelografija. adhezivne promjene. standardni presjeci CT plu}a i medijastinuma. Angiodinografija. Traumatski. 4. postoperacijski i postradijski kontrolni pregledi. snimak baze lobanje. tuma~enje snimaka. anomalije. Dilatacije: jednjak. Dijagnostika nervnog sistema: Indikacije za pregled mozga i kralje`ni~ne mo`dine. tumorskih krvnih sudova. normalni nalaz. Rendgenski film. trauma. Vrste rendgenskog ure|aja. 2011. Svojstva rendgenskog zra~enja. kao dio HIS (Hospital Information System) i RIS (Radiological Information System). trauma. utuerusa i jajovoda. tumori. Princip rada rendgenskog ure|aja. tumori. MAGNETNA REZONANCA (MRI) Osnove magnetne rezonance. metoda izvo|enja. testisa. malformacije. tumori). INTERVENTNA RADIOLOGIJA Vje{tine kojima specijalizant treba ovladati iz oblasti interventne radiologije: Perkutalna transluminalna angioplastika /PTA/: femoropoplitealna. metode pregleda. snimak mandibule i temporomandibularnih zglobova. Pohranjivanje neeksponiranih rendgenskih filmova. hidrocefalus. Lumbalna radiokulografija. retroperitoneumskog prostora. urografija. punkcione evakuacije. Ure|aji za ehografiju.

normalni nalaz. Nativan snimak trbuha. tankog i debelog crijeva. Tomografija plu}a i medijastinuma. koljena. Dopplerova sonografija ekstrakranijskih krvnih `ila transkranijski doppler. Bronfografija. malformacije. snimci sarkoilija~nih zglobova. tumori. 2011.v. izvo|enje selektivne renalne angiografije. ciljani snimak navikularne kosti. TORAKALNA DIJAGNOSTIKA (respiratorni sistem. Razumijevanje prikaza fiziolo{kih procesa i upore|ivanje sa nalazima drugih radiolo{kih metoda. snimak nosne kosti iz profila.Broj 17 – Strana 98 SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH ^etvrtak. venografija i flebografija. ciljani snimak turskog sedla. anterogradna pijelografija. Koronarografija. Splenoportografija. izvo|enje retrogradne cistografije i uretrocistografije. snimak paranazalnih {upljina. URO-GENITALNA DIJAGNOSTIKA Rendgenolo{ka dijagnostika urinarnog sistema: nativan snimak urotrakta. izvo|enje policistografije. Digitalna suptrakciona angiografija. RADIOTERAPIJA Osnovni principi i namjena radioterapije. infuzijske urografije. duodenuma. ERCP. okluzivne bolesti. degenerativni procesi. snimci zglobova/ramena. CT mijelografija. Perkurtana holangiografija. snimci ki~menog stuba iz dva pravca. snimak lobanje po Taunu. Ultrazvu~ni pregled abdomena. RADIOTERAPIJA I ONKOLOGIJA Vrsta specijalizacije: OSNOVNA Trajanje specijalizacije : 5 godine /60 mjeseci/ PLAN SPECIJALIZACIJE [IRA OBLAST Uvodni dio osnovna teorijska nastava Op}a radioterapija i onkologija Specijalna radioterapija i onkologija Radioterapija glave i vrata Radioterapija GIT-a Radioterapija plu}a i medijastinuma Radioterapija kosti i mekih tkiva Radioterapija ko`e Radioterapija dojke Ginekolo{ka radioterapija Radioterapija geniturinarnog trakta Radioterapija limfoma i leukemija Radioterapija CNS-a Radioterapija tumora nepoznate primarne lokacije Palijacija Pedijatrijski tumori Benigni tumori Hemoterapija solidnih tumora Hematoonkologija Pedijatrijska onkologija Radiodijagnostika Nuklearna medicina Patolo{ka i molekularna dijagnostika Onkolo{ka hirurgija Institut za radioterapiju i onkologiju Institut za radioterapiju i onkologiju Bolni~ki odjel pedijatrije Bolni~ki odjel radiologije Bolni~ki odjel nuklearne medicine Bolni~ki odjel patologije U@A OBLAST MJESTO TRAJANJE TRAJANJE OBAVLJANJA MJESECI MJESECI STA@A Medicinski fakultet 1 Medicinski fakultet Institut za radioterapiju i onkologiju 7 36 4 3 2 2 2 4 5 3 2 3 1 2 2 1 6 1 1 2 1 1 4 . infuzijska ili intravenska urografija. Tvrdozra~na tehnika snimanja. aneurizme. snimci mandibule/telo i grane. artrografije. Ultrazvuk velikih zglobova/ramena. izvo|enje i-v. dojka) Radiologija kardiovaskularnog sistema: Teleradiografija srca iz dva pravca. Ultrazvu~ni pregled kukova. snimci temporo-andibularnih globova. kardiovaskularni sistem. Periferna angiografija. koljena. metode pregleda. Radiografija plu}a: P-A. snimak stopala iz 2 pravca. metode pregleda. indikacije. Angiokardiografija. Aortografija. 4. komplikacija i nuspojava radioterapije. snimak piramida po Stenversu. Ultrazvu~ni pregled urinarnog trakta. `eluca. fistulografije. lordoti~nom polo`aju. Dijagnosti~ki pneumotoraks. snimak zigomati~ne kosti. indikacija. Rendgenolo{ka dijagnostika oboljenja dojke: tehnika snimanja. degenerativni procesi. trauma. tumori. degenerativni procesi. CT kralje{nice. hepatobilijarnog i pankreasnog sistema: Samostalno izvo|enje pregleda jednjaka. Kavografija. Razumijevanje indikacija. kuka. profilna. retrogradna pijelografija. kuka. a. aorte i plu}ne arterije. tumori. anomalije. snimak sternuma. snimak {aka. snimak baze lobanje. pregled gastroduodenuma. Pneumoangiografija. sko~nog. snimak karlice. spazmi. izvo|enje aortorenovazografije. Mikciona cistouretrografija. Limfografija. upale. Selektivne i superselektivne angiografije. snimak mastoida po Schulleru. lakta. tuma~enje nalaza. trauma. snimak facijalnog masiva. MUSKULO-SKELETNA DIJAGNOSTIKA Rendgenolo{ka dijagnostika muskulo-skeletnog sistema: klasi~ni snimci lobanje iz dva pravca. Intravenska i infuzijska holecisto holangiografija. Tuma~enje rendgenskih snimaka srca i krvnih sudova. DIJAGNOSTIKA PROBAVNOG TRAKTA Radiologija organa za varenje. snimci dugih kostiju. Mjerenje veli~ine srca i aorte. metode izvo|enja. bolesti bijele supstance. Indikacije za MR. Tuma~enje rendgenskih snimaka plu}a. upale. Pneumomedijastinum. upale. irigoskopija. u le`e}em stavu bo~na sa paralelnim snopom rtg zrakova. anomalije. Peroralna holecistografija. Radioskopija srca. indikacije. PEDIJATRIJSKA RADIOLOGIJA Vje{tine: pregled jednjaka. Rendgenolo{ka dijagnostika respiratornog sistema: Radioskopija plu}a u klasi~nim stavovima i polo`ajima. ru~ja. NUKLEARNA MEDICINA Osnovno razumijevanje principa nuklearne medicine. 7. Abdominalna aortografija i selektivna angiografija. snimak orbite s lica i profila.

Specifikacija apsorbovane doze u ciljnom volumene u eksternalnoj radioterapiji. Osnovi upravljanja i ekonomisanja u radijacijskoj onkologiji Izra~unavanje tro{kova. Linearni accelerator.5 0.5 Broj 17 – Strana 99 0.5 0. Odr`avanje stabilnosti genoma kao za{tita od tumora. Utvrdi. Ekvivalentna doza. }elijska smrt. Ciklotron. PTV i ICRU 62. Mikrotron. Telekobalt aparat. Radijacijska onkologija zasnovana na dokazima. SPECIJALNI DIO RADIJACIJSKE ONKOLOGIJE 36 mjeseci Specijalista radijacijske onkologije (radioterapije) samostalno ili kao odgovoran ~lan (multidisciplanarnog) tima treba da bude u stanju da: Prepozna simptome i znake tumora. kao i kombinovanom lije~enju. Hirur{kom lije~enju. Rizik indukcije sekundarnih tumora. Osobine korpuskularnog i elektromagnetnog zra~enja. Noviji na~ini terapije malignih tumora: imunoterapija. Limiti doze za profesionalnu i neprofesionalnu ekspoziciju. – komunikacijske vje{tine. Brahiterapija. Izvr{i procjenu prognoze bolesti. Imaging napreci i razvoj. Prevenciji. 4. u nastavnim turnusima (ljetni i zimski semestar) po planu koji utvr|uje navedeni fakultet. procedure i tehnologija.faktori mjerenja tkivne iradijacije. hormonalnoj i drugim vrstama onkolo{ke terapije. Akutna i kasna reakcija normalnih tkiva. migracija stadija. Efekat oksigena. Distribucija apsorbovanja doze.^etvrtak. interpretirati i prezentirati nau~ne podatke. Hereditarni tumori. radijacijski modaliteti. Specijalista radijacijske onkologije (radioterapije) treba da bude verziran i posjeduje znanje o: Epidemiologiji tumora. Tipovi studija. Transdukcija signala. Provodi suportivnu njegu. Citostatska terapija i iradijacija. Specijalni kolimacijski sistem. Djelovanje na }eliju. hemoterapiji. Fizika. – sposobnost sticanja i preno{enja znanja. Imaging i ciljni volumen: Imaging modaliteti. Virtualna i CT simulacija. preliminarni rezultati. Sistemi solidnih tumora i leukemija. Europska legislative. – promocija zdravlja. Manipulisanje i rad sa slikom u radioterapiji. Radioterapijska fizika: Rengdenska cijev. Algoritam trodimenzionalnog (3D) izra~unavanja doze. Obavlja medicinsku praksu u skladu sa eti~kim principima medicine i pravima pacijenta. Sa~ini program pretraga sa otkrivanje tumora ili metastaza i provede proceduru postavljanja stadija i klasifikacije kod manifestnog tumora. klasificira i tretira sporedne efekte radioterapije. Frakcioniranje doze u vremenu. Faktori mjerenja iradijacije. Pilot studije. Odre|ivanje ciljnog volumena. izabere modalitet zra~enja (ili interdisciplinarni odalitet lije~enja) planira i provede optimalnu radioterapiju i da provodi pra}enje i kontrole bolesnika tokom i nakon zavr{etka tretmana. Proliferacija. – upravljanja sistemom. suportivnu njegu tokom i pra}enje pacijenta nakon terapije. 2011. GTV. Principi conformal radioterapije i IMRT. Kako definisati radno optere}enje osoblja i opreme. kao {to su bazi~ni edukativni kursevi Evropske asocijacije za terapijsku radilogiju i onkologiju (ESTRO): Radiobilogija. Nivoi kvaliteta dokaza (lewels of evidence). senzitivnost. ORL onkolo{ka hirurgija Glandularna onkolo{ka hirurgija Ginekolo{ka onkolo{ka hirurgija Grudna onkolo{ka hirurgija Abdominalna onkolo{ka hirurgija Urolo{ka onkolo{ka hirurgija Ko{tana onkolo{ka hirurgija Neuro onkolo{ka hirurgija Bolni~ki odjel ORL Bolni~ki odjel hirurgije Bolni~ki odjel ginekologije Bolni~ki odjel torakalne hirurgije Bolni~ki odjel abdominalne hirurgije Bolni~ki odjel urologije Bolni~ki odjel ortopedije Bolni~ki odjel neurohirurgije SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH 0. Biologija malignih tumora: Terminologija i tehnike molekularne biologije. bilo samo ili u kombinaciji sa drugim modalitetima. validnost.5 0. Klini~ko istra`ivanje i pra}enje ishoda tretmana Mjerenje kontrole tumora i toksi~nih efekata. Mikrookru`enje i djelovanje tumora na organizam i obrnuto. Radioaktivni raspad. Metaanalize. Stohasti~ki i nestohasti~ki (deterministi~ki) efekti. skriningu. Sistemi i na~ini pla}anja usluga u radioterapiji. tretman. provjera. O{te}enje DNA. Imaging orjentisana na proces (bolest). Kako pisati. 7. Radioterapija mo`e biti bilo samostalna onkololo{ka specijalnost ili integrirana u {iru medicinsku djelatnost u onkologiji. Prediktivni eseji. Program specijalizacije obuhvata sljede}e segmente: UVODNI DIO OSNOVNA TEORIJSKA NASTAVA 1 mjesec Osnovna teorijska nastava se provodi iz oblasti: – dono{enje klini~kih odluka. Algoritam dvodimenzionalnog (2D) izra~unavanja doze. Interpretacija i analiza. Radiolo{ka za{tita: Generalna filozofija (ALARA).5 0. Sistemi normalnih tkiva. Trodimenzionalno planiranje. Strukturi i organizaciji onkolo{kih slu`bi. Specifikacija ciljnih volumena. Odre|ivanje ciljnog volumena u klini~koj praksi. LET. Bazi~na radijacijska fizika: Struktura atoma i atomskog jezgra. Popravak radijacionih o{te}enja. Specifi~ne lokalizacije i/ili vrste tumora. ranoj detekciji i edukaciji stanovni{tva. Patologiji i citologiji tumora i njihovoj klasifikaciji. U mnogim slu~ajevima edukacija iz ovih oblasti }e se odvijati kroz doma}e ili me|unarodne kurseve. Specijalne tehnike (stereotaksija). CTV. kao integralni dio multidisciplinarnog zbrinjavanje onkolo{kog bolesnika. genska terapija. Radioizotopi. – timski rad. Dizajn studija. Molekularna onkologija. .7 mjeseci Svaki specijalizant treba tokom svoga sta`a da stekne znanje i vje{tinu iz bazi~nih nauka koje su vezane sa radijacijskom onkologijom. defini{e cilj tretmana. Genetika malignih tumora. simptomatsku terapiju i terminalnu njegu. Brahiterapiski sistemi. Predvi|anje potreba u radioterapiji. Adekvatno i precizno komunicira sa pacijentom. Krivulje pre`ivljenja.5 0. Testovi signifikantnosti.5 UVOD Radijacijska onkologija (Radioterapija) je grana klini~ke medicine koja koristi jonizuju}e zra~enje za lije~enje malignih i drugih bolesti. [ta je evidence based u radioprotekciji. Kontroli{e i tretira naj~e{}e psiholo{ke reakcije i krize u zadnjim danima `ivota. Krivulja pre`ivljavanja }elija. }elijski ciklus i }elijsko izumiranje kod tumora.5 0. radiosenzibilizatora i radioprotektora. Obavlja se na medicinskom fakultetu u ukupnom trajanju od 1 mjesec. Radijacijska onkologija (Radioterapija) uklju~uje odgovornost za dijagnosticiranje. OP]I DIO RADIJACIJSKE ONKOLOGIJE . Procijeni efekat radijacijske onkologije na kvalitet `ivota. Radiobilogija: Djelovanje zra~enja na molekularnom nivou. Univarijantna i multivarijantna analiza specifi~nost. Specifikacija apsorbovane doze u ciljnom volumene u brahiterapiji. – etika i propisi. Odgovor tumora na iradijaciju. snaga (power).

Savladavanje vje{tina procjene zdravstvenih potreba i organizovanja zdravstvene za{tite prema nivoima i za posebne populacione grupe 3. Nazofarings. Radioterapija plu}a i medijastinuma 2 mjeseca [to obuhvata: Nemikrocelularni karcinom. Radioterapija gastrointestinalnog trakta 3 mjeseca [to se odnosi na: Ezofagus.5. NUKLEARNA MEDICINA 1 mjesec Za vrijeme ovog dijela sta`a specijalizant treba prisustvovati izvo|enju dijagnosti~kih i terapijskih radioskopskih procedura i interpretaciji i o~itavanju nalaza. Savladavanje vje{tina iz osnovnih pristupa promociji zdravlja i zdravstvenom odgoju 3. Potrebno je da na svakoj klinici prisustvuje na najmanje dva onkolo{ka operativna zahvata. 7. Krvarenje. citolo{kih dijagnosti~kih procedura. imunohistolo{kih. Mikrocelularni karcinom. akutnim i kasnim sporednim komplikacijama kombinovane terapije i na~inima njihovog preveniranja i lije~enja. ONKOLO[KA HIRURGIJA 4 mjeseca Onkolo{ka hirurgija u Otorinolaringologiji trajanje 2 sedmice Glandularna onkolo{ka hirurgija trajanje 2 sedmice Ginekolo{ka onkolo{ka hirurgija trajanje 2 sedmice Grudna onkolo{ka hirurgija trajanje 2 sedmice Abdominalna onkolo{ka hirurgija trajanje 2 sedmice Urolo{ka onkolo{ka hirurgija trajanje 2 sedmice Ko{tana onkolo{ka hirurgija trajanje 2 sedmice Neuro onkolo{ka hirurgija trajanje 2 sedmice Tokom ovog dijela sta`a specijalizant treba da stekne uvid o osnovnim dijagnosti~kim i terapijskim procedurama iz svake od navedenih oblasti.7. Penis. upravljanje resursima) 3. Hipofarings.3. Radioterapija centralnog nervnog sistema i oftalmolo{kih tumora Radioterapija tumora nepoznatog primarnog porijekla 3 mjeseca 1 mjesec upoznavanje sa metodama i tehnikama lije~enja malignih tumora pomu}u otvorenih izvora zra~enja. Posebno mjesto zauzima upoznavanje sa metodama i tehnikama digitalnih tehnika u radiodijagnostici i interpretiranju njihovih snimaka. Finansiranje zdravstvene za{tite. Specijalizant treba da stekne bitna znanja o rendgen anatomiji i radiolo{kim karakteristikama normalnih struktura i patolo{kih promjena.1. Ureter. Radioterapija genitourinarnog trakta 3 mjeseca [to obuhvata: Prostatu. 4. kvaliteta `ivota i faktora koji ih odre|uju 3. Leukemije. RADIODIJAGNOSTIKA 2 mjeseca Za vrijeme ovog dijela sta`a specijalizant treba prisustvovati izvo|enju radiografskih i radioskopskih procedura i interpretaciji i o~itavanju snimaka. Posebno mjesto zauzimaju metode molekularne dijagnostike tumora: FISH.3. Mokra}ni mjehur. Kompresija ki~mene mo`dine. Mo`dane metastaze. Vulvu.3. Posebno mjesto zauzima 3.2. Posebno je va`no upoznati se sa inikaciijama. Radioterapija limfoma i leukemija 2 mjeseca [to obuhvata: Morbus Hodgkin. Savladavanje vje{tina procjene i unapre|enja kvaliteta zdravstvene za{tite i procjene zdravstvene tehnologije 2 Dom zdravlja Bolnica Zavod za javno zdravstvo kantona Zavod za javno zdravstvo kantona Zavod za javno zdravstvo kantona 1 1 3 3 5 Zavod zdravstvenog osiguranja kantona Zavod za javno zdravstvo kantona 2 2 5 2 2 4. Savladavanje vje{tina menad`menta i zdravstvene ekonomike (strate{ko planiranje. @eludac.4. Total body iradijacija. komuniciranje. vo|enje. Tanko crijevo. Savladavanje vje{tina planiranja i evaluacije zdravstvenih programa 3. flow citometrija upoznavanje sa metodama i tehnikama i zna~aju za klini~ki rad. Organizacija zdravstvene za{tite: zdravstvene ustanove 3. organizovanje.2. Usnu {upljinu. Ugovaranje zdravstvene za{tite 3. Bubreg. ORGANIZACIJA I EKONOMIKA ZDRAVSTVA Vrsta specijalizacije: OSNOVNA Trajanje specijalizacije: 3 godine /36 mjeseci/ PLAN SPECIJALIZACIJE MJESTO OBAVLJANJA STA@A 1. Opstrukcije. Endometrijum. Radioterapija pedijatrijskih tumora Benigne bolesti HEMOTERAPIJA SOLIDNIH TUMORA HEMATOONKOLOGIJA 2 mjeseca 1 mjesec 6 mjeseci 1 mjesec PEDIJATRIJSKA ONKOLOGIJA 1 mjesec Za vrijeme trajanja navedena tri dijela specijalisti~kog sta`a specijalizant se mora upoznati sa indikacijama i kontraindikacijama za hemoterapiju.Broj 17 – Strana 100 SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH ^etvrtak. Savladavanje vje{tina iz procjene zdravlja. Anus. Jetra i pancreas. Multipli mielom ili/i plazmocitom. Testis/seminom. Pljuva~ne `lijezde i [titnu `lijezdu. Ovarij i falopijeve tube. Bilijarni trakt. Mezoteliom. Higijena/zdravstvena ekologija Zavod za javno zdravstvo kantona . Orofarings. 4. PATOLOGIJA I MOLEKULARNA DIJAGNOSTIKA 1 mjesec Za vrijeme ovog dijela sta`a specijalizant treba prisustvovati izvo|enju patohistolo{kih. PCA. Radioterapija kosti i mekih tkiva Radioterapija ko`e Radioterapija dojke 2 mjeseca 2 mjeseca 4 mjeseca Ginekolo{ka radioterapija 5 mjeseci [to obuhvata: Cerviks. Uretra. Kolon/ rectum. Non-Hodgkin limfomi.1.6. Organizacija zdravstvene za{tite: zdravstvene ustanove 3. Uvodni dio . SOCIJALNA MEDICINA. Vaginu. akutnim i kasnim sporednim komplikacijama hemoterapije i na~inima njihovog preveniranja i lije~enja. Metode pla}anja. 2011. hemoterapijskim protokolima. Svaki specijalizant treba da tokom perioda specijalizacije stekne znanje i vje{tinu u sljede}im navedenim oblastima: Radioterapija glave i vrata 4 mjeseca [to se odnosi na: Larings. kontraindikacijama i protokolima kombinovane hemo-radioterapije. Savladavanje vje{tina iz drugih oblasti zna~ajnih za socijalnu medicinu. Total skin iradijacija. Teorijske osnove socijalne medicine Institut za socijalnu medicinu Medicinskog fakulteta BROJ MJESECI 1 8 22 Zavod za javno zdravstvo kantona Zavod za javno zdravstvo kantona 3 Palijacija 2 mjeseca [to obuhvata: Ko{tane metastaze.osnovna teorijska nastava Medicinski fakultet TEMATSKA OBLAST 2. Testis/neseminomski tumori. Timomi i/ili medijastinalni tumori. Epidemiologija i hroni~ne masovne Zavod za javno nezarazne bolesti zdravstvo kantona 4. Sindrom gornje {uplje vene. Savladavanje vje{tina iz socijalne medicine 3.

sistem odlu~ivanja. – timski rad. faktori rizika. ekonomi~nost. ostali nivoi zdravstvene za{tite. procjena zdravstvene tehnologije. metode i tehnike zdravstveno-vaspitnog rada. zdravstvena potro{nja. pojam zdravstvene politike i metod djelovanja. determinante zahtijeva. deetatizacija i decentralizacija.multidisciplinarni pristup. dom zdravlja. analize sistema. tehnologije planiranja. rak. karakteristike zarazne bolesti . komunalna higijena. odnosno specijalnosti: 1. ishrana. Dom zdravlja 1 mjesec. efikasnost.) – Zdravstveno-odgojni intervjui – Definisanje minimalnog skupa podataka za pra}enje izabranog zdravstvenog programa – Kori{tenje postoje}ih doma}ih i me|unarodnih baza podataka o zdravlju (Health for All. – promocija zdravlja. Zavod za zdravstveno osiguranje 2 mjeseca i Zavod za statistiku 1 mjesec iz sljede}ih oblasti. analiza odlu~ivanja . Obavlja se na medicinskom fakultetu u ukupnom trajanju od 1 mjesec. {kolska sredina. ZDRAVSTVENA ZA[TITA: jedinice socijalnomedicinskog posmatranja. analiti~ki i eksperimentalni. finansiranje zdravstvene za{tite. zna~aj tehnologije za zdravstvo. razlike u odnosu na druge sektore. analiza vremenskih serija. mjerenje zdravstvenog stanja. najva`nije tehnike istra`ivanja. pravilnici i uputstva. njihova primjena i evaluacija. zakoni. voda. Spisak procedura koje specijalizant treba da uradi: – Me|unarodno pore|enje zdravstvenog stanja stanovni{tva – Procjena zdravstvenog stanja stanovni{tva kantona/ entiteta i dr`ave uz nove podatke – Procjena zdravstvenog stanja op}ina/grada uz nove podatke – Upotreba upitnika kao instrumenta za prikupljanje podataka – Standardizacija op}e stope mortaliteta – Analiza vremenske serije (trenda) za izabrane indikatore – Plan rada zdravstvene ustanove (bolnica. Bolnica 1 mjesec. kardiovaskularne bolesti. 4. oblici pona{anja i njihovo formiranje. 2. Medicinska statistika i informatika UKUPNO SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Zavod za statistiku Federacije BiH 1 36 Broj 17 – Strana 101 UVODNI DIO OSNOVNA TEORIJSKA NASTAVA 1 mjesec Osnovna teorijska nastava se provodi iz oblasti: – dono{enje klini~kih odluka. vi{ekriterijumsko odlu~ivanje. kontrolni mehanizmi. Teorijska i prakti~na nastava na medicinskom fakultetu (Institut za socijalnu medicinu) (9 mjeseci) i prakti~ni stru~ni rad u zdravstvenim ustanovama (27 mjeseci. kori{}enje zdravstvene za{tite. ekologija rada. pisanje stru~ne publikacije. 8. zdravstveno stanje stanovni{tvo. – upravljanja sistemom. metode ekonomskih analiza u zdravstvu. zdravstveno vaspitni programi. zadovoljstva davaoca i korisnika zdravstvenih usluga – Ispitivanje zadovoljstva korisnika zdravstvene za{tite u odabranoj zdravstvenoj ustanovi putem ankete – Izvo|enje SWOT analize za upravljanje zdravstvenom ustanovom – Izrada strate{kog i operativnog plana zdravstvene ustanove SUDSKA MEDICINA Vrsta specijalizacije: OSNOVNA Trajanje specijalizacije: 4 godine /48 mjeseci/ PLAN SPECIJALIZACIJE [IRA OBLAST Uvodni dio osnovna teorijska nastava Uvodni dio za sudsku medicinu U@A OBLAST MJESTO OBAVLJANJA TRAJANJE TRAJANJE STA@A Medicinski fakultet 1 mjesec Medicinski fakultet 5 mjeseci . 2011. pokazatelji finansiranja sistema zdravstvene za{tite – Procjena kvaliteta rada za dvije ili vi{e zdravstvenih ustanova sa aspekta analize pru`enih usluga. zakonski propisi i sanitarna kontrola. – Priprema. Euro Stat itd) – Kontrola kvaliteta rutinski prikupljenih podataka u zdravstveno statisti~kom sistemu – Analiza izvora finansiranja u zdravstvenom sistemu. modeli za predvi|anje. baze podataka. ili drugim grupama koje imaju rizi~ne faktore po zdravlje uklju~uju}i i pu{a~e itd. klasifikacioni sistemi. ZDRAVSTVENI SISTEMI: sistematski pristup. veza izme|u pona{anja zdravlja i bolesti. deskriptivna statistika. zdravstveno zakonodavstvo. vi{estruka linearna regresija i korelacija. 4. evidencija i dokumentacija. 3. nivoi odlu~ivanja tradicionalne i moderne tehnike. kategorije koje podlije`u zakonskoj regulativi. unapre|enje zdravlja djece i omladine. masovna nezarazna oboljenja. indikatori. zaklju~ivanje na osnovu uzoraka. STATISTIKA: biostatistika. mjere za sprje~avanje i suzbijanje zaraznih bolesti. razvoj zdravstvene za{tite. – sposobnost sticanja i preno{enja znanja. UPRAVLJANJE I KONTROLNI MEHANIZMI: principi teorije rukovo|enja. nabavka opreme.3. metode procjene. na~ini pla}anja davaoca usluga u zdravstvu. bolni~ki sistem. obezbje|enje kvaliteta u zdravstvenoj za{titi. deskriptivni. osnovne metode i postavke istra`iva~kog rada. nau~nostru~na literatura. sistem primarne zdravstvene za{tite. planiranje i ispitivanje ishrane. navike i obi~aji i njihov uticaj na zdravlje. organizovanje i odr`avanje predavanja za djecu do 14 godina (zdravstveni odgoj) – Rad u maloj grupi (sa gojaznima. osnovne klasifikacije. karakteristike ishrane i uhranjenosti. sanitacija sredine. funkcionalne karakteristike sistema.crijevnih zaraza. higijena sela i privremenih naselja. karakteristike stanja. HIGIJENA: ekologija. 5. u nastavnim turnusima (ljetni i zimski semestar) po planu koji utvr|uje navedeni fakultet. organizacija djelatnosti. od ~ega: Zavod za javno zdravstvo kantona 22 mjeseca. korisnik i njegova uloga. pojam zdravlja i njegove za{tite.^etvrtak. 7. itd. organizacione strukture. – komunikacijske vje{tine. – etika i propisi. cilj i predmet mjerenja. kontrola kvaliteta. atmosfera. ZDRAVSTVENA EKONOMIKA: pojam cijena i tro{kova u zdravstvu. ustanova za pred{kolski uzrast. izvori podataka i njihova vrijednost. klasifikacioni sistemi. izrada plana. primarna zdravstvena za{tita. RUKOVO\ENJE. zdravstveni informacioni sistem. multivarijantna statistika linearna regresija i korelacija. buka.ZDRAVSTVENO VASPITANJE: pona{anje. PROMOCIJA ZDRAVLJA . socijalna za{tita i teorija socijalne sigurnosti. mentalna oboljenja. zdravstveno vaspitanje .drvo odlu~ivanja. 6. 4. potrebe i njihovo mjerenje. reumatizam. kontrola zdravstvene potro{nje. 7. higijena naselja i urbanizam.) – Plan rada slu`be unutar zdravstvene ustanove – Menad`ment programa zdravstvene preventivne intervencije – Op}a evaluacija programa izabranog u ta~ki 9 – Ekonomska evaluacija programa izabranog u ta~ki 9 – Procjena izra~unavanja tro{kova za definisane medicinske usluge. EPIDEMIOLOGIJA: epidemiolo{ki metod. respiratornih infekcija i transmisivnih zaraza.

prometnih nesre}a. – Tanatologija i odre|ivnje vremena smrti na osnovu znakova smrti. asfikti~ke ozljede. Zakona o krivi~nom postupku BiH. odre|ivanje polo`aja osoba u vozilu prilikom prometne nesre}e. – Vje{ta~enje prometnih nesre}a: nalet motornih vozila na pje{aka. Krivi~nog zakona Federacije BiH. – promocija zdravlja. organskih kiselina. UVODNI DIO 5 mjeseci Upoznavanje sa osnovama struke obuhva}a savladavanje obdukcijske tehnike. ocjena te`ine tjelesnih ozljeda. – komunikacijske vje{tine. na~in vje{ta~enja alkoholiziranosti. otrovnih gljiva. upoznavanje sa obavezama sudskog medicionara na uvi|ajima i rekonstrukcijama.5 mjeseci 1 mjesec 1 mjesec 1 mjesec 15 dana 15 dana TRAJANJE 15 dana 15 dana Hematologija . – Upoznavanjem djelovanja razli~itih vrsta otrova plinovitih i lako isparivih anorganskih otrova. PATOLOGIJA 10 mjeseci – Samostalno vr{enje obdukcija s makroskopskim i mikroskopskim pregledom organa. makroskopskoj dijagnostici prilikom trovanja i uzimanja uzoraka pri obdukciji za toksikolo{ke analize. te odje}e i obu}e. onih smrtnih slu~ajeva koji prema krivi~nim propisima spadaju u djelokrug rada sudske medicine. Toksikologija Godi{nji odmori Program specijalizacije: UVODNI DIO OSNOVNA TEORIJSKA NASTAVA 1 mjesec Osnovna teorijska nastava se provodi iz oblasti: – dono{enje klini~kih odluka. u nastavnim turnusima (ljetni i zimski semestar) po planu koji utvr|uje navedeni fakultet. ovisnost o drogama i doping. Zakon o krivi~nom postupku Federacije BiH. – Identifikacijski postupak: problem identifikacije u masovnim katastrofama. psihi~ke ozljede.Broj 17 – Strana 102 Op}a hirurgija Ginekologija i aku{erstvo Radiologija i radioterapija Patologija i citologija Patologija Sudska medicina SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH 2 mjeseca 1 mjesec 1 mjesec 1 mjesec Bolni~ki odjel 10 mjeseci patologije Institut za sudsku medicinu 24 mjeseca medicinskog fakulteta Institut za sudsku medicinu 4 mjeseca medicinskog fakulteta 4 mjeseca ^etvrtak. koji su potrebni za daljnje usavr{avanje u sudskomedicinskoj struci. 7. prisustovanje i upoznavanje s kvalitativnim ispitivanjem pojedinih vrsta otrova tokom obdukcije: Uglji~ni monoksid. upoznavanje sa dijagnostikom promjena na le{u. 2011. U toku jednog mjeseca upoznavanje sa osnovama toksikologije i uvjetima trovanja. pesticida medikamenata. SUDSKA MEDICINA 24 mjeseca – Samostalno obavljanje sudskomedicinskih obdukcija tj. vje{ta~enje u paternitetnim parnicama. upoznavanje sa funkcioniranjem zakonodavstva. sudbinom otrova u tijelu. identifikacijama u ratnim okolnostima. Tokom specijalizacije provodi se orgnizirana nastava od 100 sati godi{nje. otrovnih `ivotinja. fizikalne ozljede. 4. krivi~na odgovornost ljekara. metaloida. – Osnove medicinske kriminalistike: obavljanje uvi|aja prilikom ubistva. – sposobnost sticanja i preno{enja znanja.Bolni~ki odjel interno interne medicine Hematologija . – Na~in uzimanja materijala za hemijskotoksikolo{ke analize. protupravni prekid trudno}e. Obavlja se na medicinskom fakultetu u ukupnom trajanju od 1 mjesec. – Na~in preuzimanja materijala za mikroskopsku pretragu i upoznavanje s osnovnim tehnikama za mikroskopsku pretragu organa. ~edomorstvo. baza. – Upoznavanje i dijagnostika razli~itih oblika nasilnog o{te}enja zdravlja: mehani~ke ozljede. anorganskih kiselina. na~in utvr|ivanja trovanja. U toku 2 mjeseca predvi|a se odlazak na sud pod vodstvom mentora na rasprave i istra`ne postupke. Zakona o izvr{enju krivi~nih sankcija Federacije BiH i dr. – Oblici i na~in vje{ta~enja u krivi~nim postupcima. TRANSFUZIJSKA MEDICINA Vrsta specijalizacije: OSNOVNA Trajanje specijalizacije: 3 godine /36 mjeseci/ PLAN SPECIJALIZACIJE – [IRA OBLAST Uvodni dio osnovna teorijska nastava Op}i dio Hirurgija U@A OBLAST MJESTO OBAVLJANJA TRAJANJE STA@A Medicinski fakultet 1 mjesec 5 mjeseci Bolni~ki odjel hirurgije Anesteziologij Bolni~ki odjel a i intenzivno anesteziologije lije~enje Ginekologija i Bolni~ki odjel aku{erstvo ginekologije Neonatologija Bolni~ki odjel neonatologije Mikrobiologija Mikrobiolo{ki laboratorij bolnice Nuklearna Bolni~ki odjel medicina nuklearne medicine Hematolo{ki Bolni~ki laboratorij hematolo{ki laboratorij 5 mjeseci Hematologija . silovanja. cijanidi. – upravljanja sistemom. nitrata i nitrita. prvenstveno mehani~kim ozljedama i mehani~kom asfiksijom. toksi~nih metala. – etika i propisi. jetki otrovi. alkohola. organskih otapala. Oblici i na~in vje{ta~enja u parni~nim postupcima: vje{ta~enje naknade {tete.Bolni~ki odjel dje~ije pedijatrije 3.5 mjeseci 1. nutritivne ozljede. deterd`enata. TOKSIKOLOGIJA 4 mjeseca – Upoznavanje sa op}im uvjetima trovanja. Osim toga upoznavanje sa osnovnim odredbama Krivi~nog zakona BiH. na~ina pregleda osoba. osnove vje{ta~enja biolo{kih tragova. nalet motornog vozila na dvoto~ka{e. – timski rad.

Transfuzijska medicina Zavod za transfuzijsku medicinu. Etiologija.zna~aj transfuzijske medicine u terapiji ovih bolesnika. trombocita) .sredstva koja se daju i parametri koji se prate Reanimacione metode poslije operacije . OP]I (UVODNI) DIO 5 mjeseci Hirurgija 1 mjesec Boravak na hirurgiji bi trebao biti osmi{ljen kao presjek svih aktivnosti od indikacije za ordiniranje krvi do otpusta bolesnika ku}i. u nastavnim turnusima (ljetni i zimski semestar) po planu koji utvr|uje navedeni fakultet. 7. Postoperabilni tok bolesnika sve do otpusta ku}i.sredstva koja se daju i parametri koji se prate Pra}enje svih parametara koji su neophodni za oporavaka u JIL-u.biohemijska i hematolo{ka Brojanje }elija na broja~u i ru~no (mikroskopski) Odre|ivanje hemoglobina i komplementa Hemostaza: Testovi koagulacije i njihovo zna~enje HEMATOLOGIJA 5 mjeseci Interna: hematologija u trajanju od 3. albumini. TRANSFUZIJSKA MEDICINA Op}a transfuzijska medicina Tokom rada u Zavodu za transfuzijsku medicinu. leukocita. 2011. biokemisjko laboratorijsko ispitivanje – Testovi u dijagnozi autoimunih bolesti – Imunohematolo{ko ispitivanje trudnica. transfuzijskom centru ili odsjeku za transfuziju specijalizant mora ovladati znanjem i vje{tinama iz transfuzijske medicine u pripremanju preparata iz krvi. Ordiniranje parenteralne prehrane Ordiniranje korigentnih rastvora soli i korekcija acidobaznog statusa.5 mjeseci Pedijatrija: hematologija u trajanju od 1.indikacije za ordiniranje pojedinih pripravaka iz krvi. imunoglobulini. 4.transplantacija mati~nih stanica i ko{tane sr`i. – komunikacijske vje{tine. na~in ~uvanja.5 mjesec Pra}enje bolesnika od ulaska do izlaska sa odjela. transfuzijski centar ili odsjek za transfuziju Op}a i specijalna transfuzijska medicina HLA laboratorija (PCR) Laboratorij za hemostazu Godi{nji odmori SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 17 – Strana 103 22 mjeseca 17 mjeseci 2 mjeseca 3 mjeseca 3 mjeseca UVODNI DIO OSNOVNA TEORIJSKA NASTAVA 1 mjesec Osnovna teorijska nastava se provodi iz oblasti: – dono{enje klini~kih odluka. vrste. Odabir davatelja za homologne i autologne davatelje. svje`e smrznuta plazma. Autoimune bolesti. dijagnostika i terapija kod oboljenja mati~nih stanica (eritrocita. klini~ka slika. Krvarenja: etiologija.odabir krvi i krvne grupe ABO i Rh sistema Mikrobiologija 15 dana Kontrola sterilnosti krvi Metode testiranja na infektivne bolesti zna~ajne u transfuziji . Etiologija.krvlju prenosive bolesti PCR Nuklearna medicina 15 dana Odre|ivanje volumena krvi Markiranje eritrocita i drugih stanica Hematolo{ki laboratorij 15 dana Kontrola pripravka krvi. – etika i propisi. opeklina. mikrobiolo{ki. Anestezija i reanimacija (Odjel anestezije) 1 mjesec Reanimacione metode prije operacije . klini~ka slika i terapija . Ratna hirurgija Ginekologija/Porodiljstvo 1 mjesec Indikacije i kontraindikacije za ordiniranje svih pripravaka iz krvi Krvarenja: etiologija.^etvrtak. indikacije za primjenu i nuspojave Dokumentacija – Frakcioniranje plazme – Primjena krvi i krvnih komponenti (Izbor) – Afereza – Eksangvinotransfuzija – Posttransfuzijske reakcije i nus-pojave transfuzijskog lije~enja – Imunohematolo{ko. Transfuzijska medicina u . krioprecipitat. – upravljanja sistemom. na~in zaustavljanja cirkulatornog {oka i hipovolemijskog {oka. novoro|en~adi i prevencija HBN – (M.transfuzijski testovi u dijagnozi. Testovi koji se primjenjuju u ispitivanju davatelja krvi – genetika krvnih grupa – serologija krvnih grupa Proizvodnja krvnih komponenata: karakteristike krvnih komponenata. laboratorijskom imunohematolo{kom postavljanju dijagnoze i transfuzijskom lije~enju bolesnika.mogu}e senzibilizacije Neonatologija 15 dana Indikacije i kontraindikacije za ordiniranje pune krvi i pripravaka iz krvi Hemoliti~ka bolest novoro|en~eta Eksangvinotransfuzija . Na~in njihove upotrebe i brzina aplikacije za svakoga. – sposobnost sticanja i preno{enja znanja. Obavlja se na medicinskom fakultetu u ukupnom trajanju od 1 mjesec. terapija Naj~e{}a patologija na tom Odjelu i na~in rje{avanja Pra}enje trudnica . Organiziranje i selekcioniranje davatelja krvi. na~in uzimanja krvi i nuspojave. smrzlina itd. Hemoragi~ni sindrom i poreme}aj koagulacije transfuzijska terapija. rok upotrebe. upute (farmakopeja) – Dobra prera|iva~ka praksa – Sudski propisi u vezi s primjenom krvi i lije~enjem – Organizacija transfuzijske slu`be – Kontrola kvaliteta u transfuzijskoj praksi Specijalizant mora ovladati izvo|enjem sljede}ih vje{tina – rutinsko odre|ivanje eritrocitnih krvnih grupa tokom boravaka u transfuzijskim ustanovama . – promocija zdravlja. crushsindroma. propisi. Indikacije za ordiniranje krvi i njihove kontraindikacije Odabir pripravka krvi: puna krv. – timski rad. trombociti.odabir pripravka krvi DIK -parametri za dijagnozu i pra}enje. haemoliticus neonatorum) – Informatika – Zakoni. klini~ka slika i terapija septi~nog {oka .

ko{tane sr`i – hematolo{ko-onkolo{ki bolesnici – neonatologija i pedijatrija – trudnice i prevencija HBN – hirur{ki bolesnici – organizacija transfuzije unutar bolnice Klini~ki laboratoriji (HLA laboratorij i laboratorij za hemostazu) 5 mjeseci Specijalizant tokom boravka u laboratorijima na Nuklearnoj medicini. 4. URGENTNA MEDICINA Vrsta specijalizacije: Trajanje specijalizacije: PLAN SPECIJALIZACIJE [IRA OBLAST Uvodni dio osnovna teorijska nastava Urgentna medicina ^etvrtak. – markiranje stanica i proteina s radioizotopima i odre|ivanje volumena krvi. Specijalna transfuzijska medicina U Zavodu za transfuzijsku medicinu. TV i fibrinoliza) – eksangvinotransfuzija. rutinsko izvo|enje predtransfuzijskih testova u transfuzijskim ustanovama – odre|ivanje eritrocitnih antigena (fenotip) – odre|ivanje karakteristika alo i autoantitijela – odre|ivanje specifi~nosti alo i autoantitijela – elucija i adsorpcija antitijela – laboratorijsko ispitivanje AIHA – ispitivanje kvalitete dijagnosti~kih seruma – ispitivanje kvalitete krvnih komponenata – izvo|enje afereza dobrovoljnih davaoca krvi i bolesnika – izvo|enje mikrobiolo{kih testova – odre|ivanje trombocitnih antitijela i antigena – odre|ivanje leukocitnih antitijela i antigena – rutinski testovi zgru{avanja (PV. te u hematolo{kom.Broj 17 – Strana 104 – SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH – ispitivanje hemostaze. imunolo{kom i mikrobiolo{kom laboratoriju i laboratoriju za ispitivanje histokompatibilnosti i laboratoriju za ispitivanje hemostaze mora upoznati osnove testova koji se koriste u transfuzijskoj medicini. transfuzijskom centru ili odsjeku za transfuziju specijalizant treba ovladati vje{tinama iz sljede}ih podru~ja: – Imunogenetika i ispitivanje u forenzi~koj medicini – preoperativna i operativna autologna transfuzija – procjena djelotvornosti transfuzijskog lije~enja – imuno-modulatori i njihova primjena u klinici – markiranje stanica i proteina radioizotopima i odre|ivanje volumena krvi. APTV. 7. plazme i du`ine `ivota stanica i proteina u cirkulaciji – diferencijalna krvna slika – ko{tana sr` – specifi~na i nespecifi~na obrana – proteini plazme – kvalitativni i kvantitativni testovi za odre|ivanje imunoglobulina – sistem komplementa – odre|ivanje klasa i subklasa imunoglobulina – stani~ni testovi imunosti – kemotaksija – limfokini – histiokompatibilnost i transplantacijska imunologija – prenos zaraznih bolesti (epidemijski i klini~ki aspekti) – testovi kojima se otkrivaju uzro~nici koji se mogu prenositi transfuzijskim lije~enjem OSNOVNA 4 godine /48 mjeseci/ MJESTO U@A OBLAST OBAVLJANJA TRAJANJE TRAJANJE STA@A Medicinski fakultet 1 mjesec 15 mjeseci vanbolni~ka Slu`ba hitne pomo}i doma zdravlja Bolni~ku odjel urgentne medicine 8 mjeseci Kardiologija Alergologija Hematologija Bolni~ki odjel kardiologije Bolni~ki odjel 3 mjeseca 15 dana 15 dana 1 mjesec 1 mjesec 1 mjesec 1 mjesec 9 mjeseci Abdominalna hirurgija 3 mjeseca 2 mjeseca 3 mjeseca 1 mjesec 2 mjeseca 3 mjeseca 3 mjeseca 2 mjeseca 1 mjesec 6 mjeseci bolni~ka 9 mjeseci Interna medicina Bolni~ki odjel hematologije Nefrologija Bolni~ki odjel nefrologije Pulmologija Bolni~ki odjel pulmologije GastroenteroBolni~ki odjel logija gastroenterologije Endokrinologija Bolni~ki odjel endokrinologije Hirurgija Bolni~ki odjel abdominalne hirurgije Urologija Bolni~ki odjel urologije Neurohirurgija Bolni~ki odjel neurohirurgije Traumatologija Bolni~ki odjel traumatologije Toksikologija Bolni~ki odjel toksikologije Pedijatrija Bolni~ki odjel pedijatrije Reanimacija Bolni~ki odjel anestezije i reanimacije Ginekologija Bolni~ki odjel i aku{erstvo ginekologije Neuropsihijat Bolni~ki odjel rija neurologije i psihijatrije Bolni~ki Dijagnostika kod urgentnih laboratorij stanja Infektologija Bolni~ki odjel infektologije Otorinolaring Bolni~ki odjel ologija ORL Oftalmologija Bolni~ki odjel oftalmologije Institut za Sudska sudsku medicinu medicina medicinskog fakulteta 20 dana 1 mjesec 1 mjesec 1 mjesec 10 dana . plazme i du`ina `ivota stanica i proteina u cirkulaciji – diferencijalna krvna slika – ko{tana sr` – specifi~na i nespecifi~na obrana – odre|ivanje klasa i subklasa imuniglobulina. 2011. limfokini – histokompatibilnost i transplantacijska imunologija – oboljenja i testovi za krvlju prenosive bolesti – ispitivanje hemostaze – hemoragi~ni {ok – poreme}aj hemostaze – hemoglobinopatije – anemije – autoimune bolesti – bubre`ni bolesnici – transplantacija organa. kemotaksa. sistema komplementa – stani~ni testovi imunosti.

– upravljanja sistemom. – timski rad. informisati se i uva`iti stavove pacijenta i njegove porodice. inhibitorima MAO. dekontaminaciju ko`e i oka. stavove drugih kolega. humanost i eti~nost uz obavezu o~uvanja privatnosti i dostojanstva pacijenta – poznavati vje{tinu opho|enja s pacijentima. posebno iz podru~ja za{tite prava pacijenata – poznavati tok. 4. primjeni i prenosu novih medicinskih znanja i iskustava te sudjelovati u provedbi programa specijalizacije i u`e specijalizacije – znati i primjenjivati principe medicine zasnovane na dokazima – poznavati va`nost i na~in efikasnog vo|enja detaljne dokumentacije te isto primjenjivati u svom radu prema va`e}im propisima – biti sposoban koordinirati i utvrditi prioritete u timskom radu. blokatorima kalcijevih kanala. 2011. klini~ku sliku i hitno lije~enje bolesti perifernih arterija i vena . njegovoj porodici. – komunikacijske vje{tine. te aktivno sara|ivati s javnozdravstvenim slu`bama i ostalim tijelima uklju~enim u sistem zdravstva – poznavati organizaciju sistema zdravstva i biti osposobljen za odgovorno u~estvovati u upravljanju aktivnostima procjene potreba. terapijske {irine i doziranje ~esto kori{tenih lijekova – opisati indikacije za primjenu antibiotika u hitnim stanjima – pokazati sposobnost prepoznavanja klini~kih sindroma otrovanja – poznavati principe lije~enja kod otrovanja barbituratima. kontraindikacije. kolegama i ostalim stru~njacima s ciljem zajedni~kog sudjelovanja u planiranju i provedbi zdravstvene za{tite – biti sposoban definisati. korozivima. dijagnostike i stabilizacije kriti~no oboljelog – razviti sposobnost interpretacije osnovnih laboratorijskih nalaza – pokazati poznavanje osnova EKG-a – opisati patofiziologiju. 7. Obavlja se na medicinskom fakultetu u ukupnom trajanju od 1 mjesec. – etika i propisi. kontraindikacije i komplikacije tromboliti~ke terapije AIM – pokazati poznavanje preporuka Europskog vije}a za reanimatologiju za lije~enje aritmija – poznavati vje{tinu defibrilacije – poznavati vje{tinu sinkronizirane kardioverzije – poznavati vje{tinu vanjske elektrostimulacije srca – poznavati vje{tinu transvenozne elektrostimulacije srca – opisati klini~ku sliku. narkoticima i drugim modernim sredstvima ovisnosti. plinovima. opisati EKG nalaz i terapiju akutnog miokarditisa – opisati klini~ku sliku bolesti perikarda. gljivama. nuspojave. diferencijalnu dijagnozu i po~etnu terapiju akutnog koronarnog sindroma – nabrojiti indikacije. raspored i kontrolu radnih procesa i osnove upravljanja resursima – razumjeti i kriti~ki koristiti dostupna sredstva zdravstvene za{tite vode}i se interesima svojih pacijenata i zajednice – biti osposobljen procijeniti i adekvatno odgovoriti na individualne zdravstvene potrebe i probleme pacijenata identificirati zdravstvene potrebe zajednice i u skladu s njima poduzimati odgovaraju}e mjere usmjerene o~uvanju i unapre|enju zdravlja te prevenciji bolesti – promovisati zdravlje i zdrave stilove `ivota svojih pacijenata. cijanidima. – promocija zdravlja. kolegama i ostalim stru~njacima . zajednice i cjelokupne populacije Posebne kompetencije Klini~ka farmakologija urgentnih stanja – izlo`iti farmakologiju lijekova koji se koriste u hitnim stanjima – pokazati poznavanje interakcija lijekova. dijagnostiku. odnosno efikasno sudjelovati u radu multidisciplinarnog tima zdravstvenih radnika i saradnika – procijeniti potrebu uklju~ivanja drugih stru~njaka u proces pru`anja zdravstvene za{tite – biti upoznat s va`no{}u saradnje. Zavr{etkom specijalizacije specijalizant urgentne medicine mora ste}i sljede}e kompetencije Op}e kompetencije: – poznavati i primjenjivati na~ela medicinske etike i deontologije – posjedovati profesionalnost. paracetamolom. te drugih stru~njaka – kroz neprekidno u~enje i samoprocjenu unaprijediti kompetencije i stavove nu`ne za podizanje kvaliteta stru~nog rada – usvojiti principe upravljanja svojom praksom i karijerom s ciljem profesionalnog razvoja – imati razvijenu vje{tinu preno{enja znanja – razumjeti va`nost nau~nog pristupa struci – sudjelovati u nau~no-istra`iva~kom radu po{tuju}i eti~ka na~ela nau~no-istra`iva~kog rada i klini~kih ispitivanja – biti sposoban doprinijeti stvaranju.komunikacijske vje{tine – biti sposoban razumljivo i na prikladan na~in prenijeti relevantne informacije i obja{njenja pacijentu (usmeno i pismeno). antidepresivima. biljkama – opisati klini~ku sliku i po~etnu terapiju kod ugriza otrovnih `ivotinja – procijeniti indikacije. izlo`iti po~etno lije~enje i rje{avanje bolesti perikarda – opisati klini~ku sliku kardiogenog {oka i izlo`iti njegovo lije~enje – opisati etiologiju i klini~ku sliku valvularnih bolesti srca te njihovo pravilno po~etno rje{avanje – razlikovati akutnu hipertenzivnu krizu i nekompliciranu hipertenziju te opisati indikacije za lije~enje – opisati patofiziologiju. hipertrofi~nu i restriktivnu kardiomopatiju te razjasniti lije~enje svake od njih – definirati miokarditis. beta blokatorima. doze i nuspojave dostupnih antidota – poznavati laboratorijske dijagnosti~ke metode otrovanja – poznavati posebnosti kardiopulmonalne reanimacije u toksikologiji – pokazati vje{tinu izvo|enja ispiranja `eludca. u nastavnim turnusima (ljetni i zimski semestar) po planu koji utvr|uje navedeni fakultet. alkoholom. etiologiju. irigaciju crijeva. – sposobnost sticanja i preno{enja znanja. salicilatima. probrati i pravilno dokumentovati relevantne podatke o pacijentu. SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH – Broj 17 – Strana 105 UVODNI DIO OSNOVNA TEORIJSKA NASTAVA 1 mjesec Osnovna teorijska nastava se provodi iz oblasti: – dono{enje klini~kih odluka. patofiziologiju i lije~enje akutnog kongestivnog zatajivanja srca – razlikovati kongestivnu.^etvrtak. opioidima. digoksinom. antikolinergicima. benzodijazepinima. planiranja mjera unapre|enja i pove}anja efikasnosti te razvoja i unapre|enja sistema kvaliteta zdravstvene za{tite – poznavati regulativu iz podru~ja zdravstva. primjenu aktivnog ugljena – pokazati poznavanje principa hemodijalize i hemoperfuzije te otrova koji mogu biti eliminirani na ovaj na~in – poznavati mogu}nost pristupa izvorima podataka o zbrinjavanju manje ~estih otrovanja Interna medicina – pokazati sposobnost trija`e pacijenata – pokazati sposobnost uzimanja povijesti bolesti – razviti sposobnost brze procjene.

djece i novoro|en~adi – pokazati vje{tinu izvo|enja vanjske masa`e srca kod odraslih. po~etne procjene i lije~enja naj~e{}ih endokrinih i metaboli~kih bolesti – opisati pristup i po~etno lije~enje pacijenata s poreme}ajima koagulacije – pokazati sposobnost pravilnog kori{tenja transfuzije i dijagnostike transfuzijskih reakcija – opisati klini~ku sliku. trbuha. infekcija urinarnog sistema. evaluaciju i stepenovanje ozljeda zglobova. kuka. patofiziologiju i lije~enje neinfektivnog povra}anja i proljeva – opisati klini~ku sliku i po~etno lije~enje pacijenata s upalnim bolestima probavnog sistema – pokazati poznavanje etiologije. 4. dijagnostiku. djece i novoro|en~adi – pokazati vje{tinu izvo|enja umjetnog disanja kod odraslih. kontraindikacije i na~in primjene lijekova koji se koriste u o`ivljavanju odraslih i djece – interpretirati EKG tijekom o`ivljavanja odraslih i djece – pokazati vje{tinu uspostave perifernog venskog puta – pokazati vje{tinu prepoznavanja opstrukcije di{nog puta pokazati vje{tinu uspostave di{nog puta tokom o`ivljavanja odraslih. toplinskih gr~eva. ki~me. i{~a{enjima i subluksacijama – pokazati vje{tinu izvo|enja imobilizacije i trakcije preloma i i{~a{enja – opisati vje{tinu repozicije nekomplicirane dislokacije patele. uklju~uju}i i dobru preoperativnu procjenu – razviti struktuirani pristup procjeni. zdjelice.Broj 17 – Strana 106 – – SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH – ^etvrtak. toplinske iscrpljenosti i toplinskog udara – pokazati zbrinjavanje utopljenika – opisati patofiziologiju. kontraindikacije i nuspojave. komplikacije. diferencijalnu dijagnozu te lije~enje akutne i hroni~ne renalne insuficijencije. te relativni potencijal standardnih oralnih doza analgetika kori{tenih u lije~enju pacijenata sa mi{i}noko{tanim poreme}ajima – raspraviti diferencijalnu dijagnozu pacijenta s bolom u donjem dijelu le|a – opisati dijagnostiku i lije~enje sindroma prenaprezanja – razviti vje{tine procjene i zbrinjavanja mi{i}no-ko{tanih trauma primjerene hitno-medicinskom okru`ju – pokazati poznavanje ozljeda zglobova. akutnog glomerulonefritisa. djece i novoro|en~adi – razjasniti doze. klini~ke slike i hitnog lije~enja poreme}aja vode i elektrolita – definirati etiologiju i opisati lije~enje pacijenata s poreme}ajima acidobazne ravnote`e – razlikovati klini~ke slike i lije~enje pacijenata s akutnim komplikacijama {e}erne bolesti – pokazati poznavanje klini~ke slike. diferencijalnu dijagnozu i po~etno lije~enje pacijenata sa smetnjama disanja i respiratornom insuficijencijom – poznavati vje{tinu primjene lijekova pomo}u inhalatora – opisati etiologiju. indikacije. nefrolitijaze. njihovo lije~enje i prognozu – opisati postupak s amputiranim dijelovima ekstremiteta – pokazati vje{tinu dijagnosticiranja i lije~enja pacijenata s prelomima ekstremiteta. klini~ku sliku i lije~enje dekompresijske bolesti – opisati patofiziologiju. stabilizaciji i osiguravanju kona~ne njege `rtava traume – utvrditi i lije~iti stanja koja ozlije|enog `ivotno ugro`avaju i/ili prijete gubitkom ekstremiteta – raspraviti va`nost mehanizma ozljede u procjeni i lije~enju ozljede – uzeti u obzir posebnosti u procjeni i lije~enju ozlije|ene trudnice. 2011. klini~ku sliku i lije~enje visinske bolesti – opisati patofiziologiju. klini~ku sliku i lije~enje elektri~nog udara i udara groma – opisati patofiziologiju. djeteta i osoba starije `ivotne dobi – razviti vje{tine obrade i zbrinjavanja rana primjerene hitno-medicinskom okru`enju – pokazati sposobnost opskrbe pacijenata s infekcijom mekih tkiva – opisati profilaksu i lije~enje hirur{kih infekcija – opisati klini~ku sliku. retencije urina – poznavati indikacije za hitnu dijalizu – opisati zbrinjavanje akutnih stanja u imunokompromitiranih pacijenata – opisati patofiziologiju. hematurije. ki~me i ekstremiteta primjerene hitno-medicinskom okru`enju – pokazati vje{tinu kori{tenja Glasgow koma skale i razjasniti njen zna~aj u evaluaciji i lije~enju ozljeda glave – izlo`iti principe zbrinjavanja opekotna i smrzotina primjerene hitno-medicinskom okru`ju – primijeniti struktuirani pristup politraumi – razjasniti diferencijalnu dijagnozu i lije~enje akutnog bola u trbuhu – razviti vje{tinu brzog prepoznavanja pacijenata s aneurizmom abdominalne aorte – razviti sposobnost zbrinjavanja pacijenata s akutnim i hroni~nim upalama perifernih krvnih `ila – razviti sposobnost zbrinjavanja ozljeda velikih krvnih `ila u hitno-medicinskom okru`ju – razviti sposobnost prepoznavanja akutnih ishemijskih stanja kod okluzija krvnih `ila . klini~ku sliku i lije~enje op}e pothla|enosti te specifi~nosti o`ivljavanja pothla|enog pacijenta – opisati patofiziologiju.glave. dijagnosti~ke testove i na~in lije~enja akutne plu}ne embolije – pokazati poznavanje procjene i lije~enja pacijenata s krvarenjem iz probavnog sistema – pokazati sposobnost procjene i lije~enja pacijenata s ulkusnom bolesti i bolestima jetre. djece i novoro|en~adi – pokazati vje{tinu sigurnog izvo|enja defibrilacije Hirurgija – pokazati sposobnost trija`e pacijenata – pokazati sposobnost uzimanja povijesti bolesti i fizikalnog pregleda kod pacijenata s op}im hirur{kim poreme}ajima. indikacije. zdjelice i ekstremiteta kod traume – pokazati sposobnost obrade i zbrinjavanja ostalih ozljeda . kontraindikacije i nuspojave kod primjene standardnih analgetika i sedativa koji se koriste kod pacijenata sa akutnim mi{i}no-ko{tanim traumama – raspraviti doze. klini~ku sliku i lije~enje toplinske sinkope. zbrinjavanju. gu{tera~e – pokazati vje{tinu postavljanja nazogastri~ne sonde – pokazati vje{tinu davanja klizme – pokazati vje{tinu izvo|enja ispiranja `eluca – pokazati vje{tinu izvo|enja irigacije crijeva – kriti~ki procijeniti diferencijalnu dijagnozu i lije~enje akutnog bola u prsnome ko{u – kriti~ki procijeniti diferencijalnu dijagnozu i lije~enje akutnog bola u trbuhu – opisati klasifikaciju sinkopa i njihovo po~etno lije~enje – opisati klini~ku sliku. prsnoga ko{a. lije~enje i prognozu kod ugriza `ivotinje ili ~ovjeka – opisati na~ela lije~enja bola kod hirur{kih pacijenata – pokazati sposobnost primjene lokalnih anestetika – raspraviti doze. ramena i lakta – pokazati vje{tinu interpretacije RTG snimaka prsnoga ko{a. 7. indikacije. `u~nog mjehura. razlikovati povr{nu i duboku vensku trombozu izlo`iti patofiziologiju. klini~ku sliku i lije~enje akutnog radijacijskog sindroma O`ivljavanje – razjasniti etiologiju i patofiziologiju sr~anog zastoja – utvrditi indikacije za o`ivljavanje – pokazati sposobnost zbrinjavanja i stabilizacije pacijenta nakon o`ivljavanja – razumjeti preporuke Evropskog vije}a za reanimatologiju i primijeniti vje{tine standardnih postupaka o`ivljavanja odraslih.

dijagnozu i lije~enje – razjasniti kongenitalne cijanoti~ne i necijanoti~ne sr~ane gre{ke. razjasniti komplikacije. razjasniti procjenu i lije~enje – pokazati sposobnost procjene i lije~enje djece s promijenjenim mentalnim statusom – odrediti valjanu terapiju konvulzija . reanimatologija i intenzivna medicina – pokazati sposobnost brze procjene. torzije i epididimitisa – pokazati upu}enost u dijagnosticiranju i lije~enju Reyeovog sindroma – pravilno dijagnosticirati ~este enanteme u dje~joj dobi. infekciozni eritem – razjasniti nalaze i lije~enje pacijenata s potencijalnim autoimunim sindromom kao {to su juvenilni artritis. postavljanja dijagnoze i stabilizacije pacijenata kojima je. nosa i grla pokazati vje{tinu pravilnog mjerenja vr{nog protoka u ekspiriju. parafimoze i balanitisa – razjasniti dijagnostiku i lije~enje akutnih bolesti urogenitalnog sistema kod mu{karaca – razjasniti indikacije i pokazati postavljanje uretralnog i suprapubi~nog katetera – pokazati sposobnost {ivanja rana.^etvrtak. 2011. parafimoze i balanitisa – pokazati sposobnost procjene i lije~enja testikularnih poreme}aja. njihove komplikacije i lije~enje – pokazati vje{tinu uo~avanja pacijenata kojima je potrebna profilaksa reumatske groznice ili subakutnog bakterijskog endokarditisa – razjasniti diferencijalnu dijagnozu boli u prsima kod djece i adolescenata – razjasniti razli~itosti kongestivnog zatajenja srca u djece i pokazati poznavanje lije~enja – pokazati vje{tinu vo|enja postupka o`ivljavanja kod djece – pokazati vje{tinu uspostave i kori{tenja venskog puta. ospice. varicele. rezultatima dijagnosti~kih testova i lije~enju – pokazati poznavanje diferencijalne dijagnoze i procjene djece s petehijama – razjasniti diferencijalnu dijagnozu i akutno lije~enje djeteta s mi{i}nom slabosti uklju~uju}i poliomijelitis. lupus i dermatomiozitis – razlikovati septi~ki artritis i prolazni sinovitis prema klini~koj slici. skabijes. intraosalno postavljanje igle i primjenu pravilnih doza lijekova u hitnim slu~ajevima – opisati patofiziologiju. – SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH – Broj 17 – Strana 107 pokazati sposobnost prepoznavanja i zbrinjavanja naj~e{}ih hitnih stanja u dje~joj hirurgiji – pokazati sposobnost procjene i lije~enja fimoze. pneumonije. pulsne oksimetrije i mjerenja CO2 na kraju ekspirija – pokazati znanje u zbrinjavanju pacijenata s infekcijom gornjeg dijela respiratornog sistema i sumnjom na epiglotitis – pokazati vje{tinu primjerenog zbrinjavanja stranog tijela u gornjem dijelu respiratornog sistema – razjasniti etiologiju i pokazati vje{tinu pravilnog lije~enja bolesti gornjeg i donjeg dijela respiratornog sistema: astma. 7. botulizam i Landry-Gullian-Barreov sindrom – pokazati poznavanje uobi~ajenih otrovanja u djece i njihovo lije~enje – pokazati postupak zbrinjavanja utopljenika – razjasniti uzroke neonatalnog {oka i pokazati izvo|enje o`ivljavanja kod novoro|en~eta. etiologiju i lije~enje respiratornih poreme}aja djece – opisati anatomiju i fiziologiju respiratornog sistema kod djece – pokazati vje{tinu pravilnog izvo|enja i interpretiranja pregleda uha. neposredno ugro`en `ivot – primijeniti povremenu procjenu stanja kod ve} stabiliziranih povrije|enih i otkrivanja skrivenih ozljeda – provesti trija`u povrije|enih u bolni~kim uslovima i osnove zbrinjavanja ve}eg broja povrije|enih – pokazati vje{tinu uspostave perifernog venskog puta – pokazati vje{tinu preparacije vene – procijeniti potrebu infuzijske i transfuzijske terapije . rozeola. infekcije urinarnog trakta i bakterijemije kod djece – opisati diferencijalnu dijagnozu i lije~enje bola u trbuhu kod djece – pokazati poznavanje patofiziologije i klini~ke slike uobi~ajenih i ozbiljnih bolesti gastrointestinalnog sistema i trbu{ne {upljine u djece – opisati tehnike rje{avanja inkarcerirane ingvinalne hernije – navesti diferencijalnu dijagnozu i po~etno zbrinjavanje abdominalne mase kod djeteta – pokazati evaluaciju i lije~enje djeteta s proljevom – procijeniti dijete s progutanim stranim tijelom. epilepti~ki napad i epilepti~ki status kod djece – pokazati poznavanje diferencijalne dijagnoze i lije~enja hidrocefalusa – opisati fiziologiju i poreme}aje vode i elektrolita te njihovo lije~enje kod djece – izra~unati potrebe za vodom i elektrolitima dehidriranog djeteta – pokazati sposobnost procjene djeteta sa sinkopom i razjasniti diferencijalnu dijagnozu – interpretirati EKG kod djece i definirati fiziolo{ke razlike od EKG-a odraslih – razjasniti uobi~ajene sr~ane aritmije kod djece. kandidijaza. lije~enje i komplikacije Kawasakijeve bolesti Anesteziologija.laringealna maska – primijeniti neinvazivnu ventilaciju pod pozitivnim tlakom – pokazati vje{tinu rukovanja transportnim mehani~kim ventilatorom kod djeteta – pokazati vje{tinu rje{avanja pacijenata s dijabetesom i dijabeti~kom ketoacidozom – pokazati poznavanje etiologije anemija kod djece i dijagnosti~ku procjenu – pokazati poznavanje diferencijalne dijagnoze i lije~enje `utice – prikazati diferencijalnu dijagnozu i lije~enje djeteta s poreme}ajima zgru{avanja krvi – pokazati evaluaciju i lije~enje djeteta s dizurijom ili suspektnom urinarnom infekcijom – razjasniti diferencijalnu dijagnozu i zbrinjavanje zatajenja bubrega ili anurije kod djece – pokazati sposobnost procjene i lije~enja fimoze. bronhiolitis i pneumonija – pokazati vje{tinu uspostave i odr`avanja di{nog puta kod djeteta – izvoditi ventilaciju sa samo{ire}im balonom i maskom kod djeteta – izvesti endotrahealnu intubaciju kod djeteta – pokazati vje{tinu odr`avanja di{nog puta kod djeteta alternativnim metodama . sepse.febrilnih i afebrilnih – dijagnosticirati i lije~iti febrilne konvulzije. incizije i drena`e apscesa Pedijatrija – pokazati sposobnost trija`e pacijenata – pokazati vje{tinu uzimanja historije bolesti i fizikalnog pregleda djece – pokazati poznavanje zna~aja povi{ene temperature kod djece razli~itih dobnih skupina i vje{tinu provo|enja optimalnih antipiretskih mjera – pokazati poznavanje klini~ke slike i lije~enja meningitisa. 4. endotrahealnu intubaciju i postavljanje umbilikalnog venskog katetera – razjasniti klini~ku sliku. dijagnosti~ke postupke i lije~enje – utvrditi diferencijalnu dijagnozu djeteta s gastrointestinalnim krvarenjem. pitirijaza. uslijed ozljeda ili bolesti.

klini~ke slike i lije~enja dekompresijske bolesti Hitna radiolo{ka i UZV dijagnostika – pokazati vje{tinu interpretacije RTG snimke.`u~ni mjehur. patofiziologiju. distociju. 2011. abdomena. kondoma. kostiju i nativnog abdomena – pokazati vje{tinu izvo|enja i interpretacije hitnog UZV abdomena . bubrezi – pokazati vje{tinu izvo|enja i interpretacije hitnog ciljanog UZV abdomena kod traume . sedaciju i mi{i}nu relaksaciju pacijenata na mehani~koj ventilaciji. povreda glave i ki~me – pokazati vje{tinu ventilacije odraslih sa samo{ire}im balonom i maskom – pokazati vje{tinu orotrahealne intubacije odraslih – pokazati vje{tinu nazotrahealne intubacije odraslih – pokazati postavljanje laringealne maske kod odraslih – pokazati vje{tinu izvo|enja konikotomiju – primijeniti neinvazivnu ventilaciju pod pozitivnim pritiskom – primijeniti brzu indukciju u slijedu – pokazati vje{tinu punkcije prsnoga ko{a iglom i postavljanje drena – primijeniti nadzor di{nog sistema te interpretirati nalaz kapnografi je i pulsne oksimetrije – primijeniti kateterizaciju mokra}nog mjehura Foleyevim kateterom – opisati patofiziologiju i lije~enje akutnog i hroni~nog bola – poznavati na~ela provodne anestezije – poznavati na~ela lokalne anestezije i tehnike nadziranja bola – pokazati poznavanje klini~ke slike te metoda nadzora i zagrijavanja pothla|enog pacijenta – pokazati poznavanje specifi~nosti o`ivljavanja pothla|enog pacijenta – pokazati poznavanje klini~ku slike.FAST – pokazati vje{tinu izvo|enja i interpretacije hitne ehokardiografije pokazati vje{tinu izvo|enja i interpretacije venskog Dopplera – pokazati vje{tinu interpretacije CT-a mozga. opekotina. aorta. prolaps pupkovine. pra}enje adekvatnosti ventilacije. – svladati uzimanje kratke i kompletne neurolo{ke povijesti bolesti i fizikalnog pregleda kod pacijenata s razli~itim stupnjevima poreme}aja svijesti uklju~uju}i i ozlje|enike . rupturu plodovih ovojnica prije termina. metoda nadzora i lije~enja pacijenta s toplinskim udarom – pokazati poznavanje zbrinjavanja utopljenika – pokazati poznavanje klini~ke slike i lije~enja pacijenata nakon elektri~nog udara/udara groma pokazati poznavanje uzroka. oralne kontraceptive. klini~ku sliku i lije~enje akutnog respiratornog zatajenja u hitno-medicinskom okru`ju – primijeniti aparat za sukciju – pokazati temeljito poznavanje indikacija i komplikacija endotrahealne intubacije – pokazati poznavanje alternativnih metoda odr`avanja di{noga puta – pokazati sposobnost nadzora di{ne funkcije .monitoring EKG-a. kontraindikacije i doze iv. diferencijalnu dijagnozu. koitus interuptus. sedativa i mi{i}nih relaksansa. dijafragme. femoralna vena – pokazati vje{tinu uspostave intraosalnog puta u odraslih – opisati indikacije. analgetika. monitoring mehani~ke ventilacije te mehani~ku ventilaciju u posebnim uslovima – primijeniti mehani~ku ventilaciju – pokazati sposobnost dijagnosticiranja i lije~enja {oka. prikupiti dokaze i pru`iti primjerenu potporu kao i sprije~iti trudno}u – razjasniti diferencijalnu dijagnozu genitalnih ulceracija – razjasniti patofiziologiju. pra}enje arterijskog tlaka.mozga. mrtvoro|en~e – razjasniti dijagnostiku i lije~enje postpartalnih komplikacija.pra}enje adekvatnosti oksigenacije. puerperalna sepsa – razjasniti Rh inkompatibilnosti – pokazati vje{tinu uzimanja povijesti bolesti i fizikalnog pregleda djeteta `rtve seksualnog zlostavljanja – razjasniti vaginalna krvarenja u djetinjstvu i pokazati vje{tinu izvo|enja kompletnog ginekolo{kog pregleda u djece razli~ite dobi Neurologija – pokazati vje{tinu procjene neurolo{kog statusa – pokazati poznavanje neuroanatomije pri lokalizaciji neurolo{kih oboljenja. unutarnja jugularna vena. na~ine ventilacije. intrauterini ulo`ak – pokazati sposobnost dijagnosticiranja i lije~enja izvanmaterni~ne trudno}e – razjasniti klini~ku sliku i lije~enje placente previje – razjasniti klini~ku sliku i lije~enje abrupcije placente – razjasniti klini~ku sliku i lije~enje preeklampsije i eklampsije – razjasniti faze poroda i trajanje svake od njih – ocijeniti osnovne parametre vitalnosti novoro|en~eta APGAR testom i razmotriti zna~enje razli~itih vrijednosti – procijeniti i lije~iti `rtve seksualnog nasilja. prsnog ko{a. znakove. 7. hemodinamski monitoring – pokazati sposobnost nadzora tjelesne temperature – pokazati izvo|enje arterijske kateterizacije .Broj 17 – Strana 108 – SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH – ^etvrtak. pra}enje mehanike disanja – pokazati sposobnost nadzora kardiovaskularne funkcije . 4. prsnog ko{a. neuobi~ajene prezentacije. torakalne i lumbalne ki~me. endometritis i mastitis. distociju. vi{eplodni porod. salpingitis i tuboovarijalni apsces – opisati simptome i diferencijalnu dijagnozu toksi~kog {oka – opisati relativnu efikasnost i komplikacije pojedinih kontracepcijskih metoda uklju~uju}i postkoitalno tu{iranje. pra}enje SV pritiska. hormonalne injekcije.radijalna i femoralna arterija – primijeniti lije~enje kisikom – opisati indikacije. prijevremeni porod. uklju~uju}i i brzu indukciju u slijedu – opisati uzroke. vratne. hidroelektrolitskih poreme}aja. po~etno namje{tanje parametara mehani~kog ventilatora. inverziju uterusa. rupturu uterusa – opisati tehnike dovr{enja kompliciranih poroda. kostiju lica – pokazati vje{tinu interpretacije MR-a . ki~me Ginekologija i opstetricija – pokazati direktno izvo|enje kompletnog ginekolo{kog pregleda – razjasniti diferencijalnu dijagnostiku i procijeniti pacijentice s vaginalnim iscjetkom – razjasniti diferencijalnu dijagnostiku i lije~enje bolesnica s bolom u zdjelici – razjasniti diferencijalnu dijagnozu vaginalnog krvarenja kod `ena i trudnica – razjasniti diferencijalnu dijagnozu i lije~enje bolesnica s dismenorejom – procijeniti bolesnice s genitourinarnim infekcijama apsces Bartolinijeve `lijezde. zaostali dijelovi. fetalni distres. klini~ku sliku i lije~enje torzije ovarija – razjasniti lije~enje ozljeda tijekom trudno}e – razjasniti indikacije za provo|enje perimortalnog carskog reza i opisati tehnike izvo|enja – voditi nekomplicirani porod na termin – pokazati vje{tinu epiziotomije – pokazati zbrinjavanje problema izrazitog povra}anja u trudno}i – razjasniti dijagnostiku i lije~enje kompliciranih poroda. poreme}aja acidobazne ravnote`e. pokazati vje{tinu uspostave centralnog venskog puta vena subklavija.

indikacije i kontraindikacije za primjenu lijekova koji su kori{teni u lije~enju svake od glavobolja – pokazati vje{tinu prepoznavanja i lije~enja epilepti~kih napada i epilepti~kog statusa – pokazati vje{tinu prepoznavanja i lije~enja centralno uzrokovanih vrtoglavica – pokazati vje{tinu prepoznavanja i lije~enja miasteni~ke krize – pokazati vje{tinu prepoznavanja i lije~enja poliradikularnih neuritisa – pokazati vje{tinu prepoznavanja i lije~enja ostalih bolnih sindroma . epilepsijom.i nazo-faringealnog tubusa primijeniti aparat za sukciju pokazati vje{tinu ventilacije sa samo{ire}im balonom i maskom kod odraslih i djece pokazati vje{tinu ventilacije sa samo{ire}im balonom i maskom novoro|en~adi pokazati vje{tine endotrahealne intubacije na terenu pokazati vje{tinu postavljanja laringealne maske kod odraslih i djece primijeniti brzu indukciju u slijedu na terenu primijeniti transportnu mehani~ku ventilaciju primijeniti neinvazivnu ventilaciju pod pozitivnim tlakom pokazati vje{tinu kori{tenje seta za konikotomiju primijeniti postupak zbrinjavanja otvorenog pneumotoraksa upotrijebiti vje{tinu punkcije prsnoga ko{a iglom pokazati vje{tinu zbrinjavanja nestabilnog prsnoga ko{a procijeniti mogu}e uzroke i primijeniti po~etno lije~enje temperature nepoznatog uzroka procijeniti mogu}e uzroke i primijeniti po~etno lije~enje glavobolja kod odraslih i djece izlo`iti mogu}e uzroke `utice utvrditi mogu}e uzroke i primijeniti po~etno lije~enje bola u rukama i nogama utvrditi mogu}e uzroke i primijeniti po~etno lije~enje pacijenta s palpitacijom procijeniti mogu}e uzroke i primijeniti po~etno lije~enje konvulzija kod odraslih i djece . vozila i ~lanove tima HMP u vanbolni~kim uslovima – navesti mjere za{tite od infektivnih bolesti – pokazati na~in kori{tenje za{titne opreme – poznavati lijekove u torbi lije~nika hitne medicine na terenu. kontraindikacije i doze lijekova koji se koriste pri infekcijama di{nih putova kod odraslih i djece – navesti indikacije. glavoboljama. klini~ku sliku. subduralni i epiduralni hematom. vertebrobazilarni sindrom – odrediti doze. vektora i lije~enja naj~e{}ih protozoarnih bolesti – navesti indikacije.^etvrtak. kontraindikacije i doze lijekova koji se koriste pri infekcijama genitourinarnog sistema kod odraslih i djece – opisati etiologiju. patofiziologiju i lije~enje infekcioznih proljeva – pokazati poznavanje po~etnog lije~enja pacijenata s mogu}om sepsom – izlo`iti karakteristike sepse u razli~itim dobnim skupinama – opisati dijagnosti~ke kriterije i lije~enje toksi~kog {ok sindroma – opisati dijagnosti~ke kriterije i lije~enje infektivnog endokarditisa – izlo`iti klini~ku sliku i lije~enje otrovanja gljivama. – SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH – – – – – – – – – – – Broj 17 – Strana 109 pokazati poznavanje znakova pogor{anja komatoznog pacijenta – pokazati vje{tinu prepoznavanja i lije~enja cerebrovaskularnih poreme}aja . 4. neuromuskularnim poreme}ajima. TIA. perifernim neuropatijama – opisati glavnu klasifikaciju glavobolja i odrediti doze. postavljanje oro.cervikalni. indikacije i kontraindikacije za primjenu tromboliti~ke terapije u lije~enju cerebrovaskularnih ishemijskih poreme}aja – pokazati vje{tinu prepoznavanja i lije~enja pacijenta s poreme}ajima kranijalnih `ivaca. subarahnoidalni. 7.mo`dani udar. 2011. biljnim i `ivotinjskim otrovima Vanbolni~ka hitna medicina – razlikovati organizacijske modele HMP kod nas i u svijetu – definirati opremu. lumbalni – pokazati vje{tinu prepoznavanja i rje{avanja kompresije le|ne mo`dine uslijed netraumatskih uzroka – nabrojiti indikacije za kontrolu intrakranijalnog tlaka i tehnike izvo|enja – pokazati vje{tinu u izvo|enju lumbalne punkcije i pregledu likvora Infektologija – pokazati poznavanja mjera osobne za{tite od infektivnih bolesti – pokazati poznavanje klini~ke slike i lije~enja bakterijskih infekcija – navesti klini~ku sliku i lije~enje pacijenata s virusnim infekcijama – pokazati poznavanje tijeka.manuelne metode. ritmove sr~anog zastoja i opisati otklonjive uzroke sr~anog zastoja i njihovo lije~enje opisati sr~ani zastoj u posebnim uslovima pokazati vje{tinu osnovnih i naprednih postupaka o`ivljavanja odraslih i djece prema va`e}im smjernicama Europskog vije}a za reanimatologiju na terenu pokazati vje{tinu osnovnih i naprednih postupaka o`ivljavanja novoro|en~adi prema va`e}im smjernicama Europskog vije}a za reanimatologiju na terenu pokazati vje{tinu premje{tanja pacijenta na prikladno mjesto za o`ivljavanje pokazati vje{tinu o`ivljavanja tokom vo`nje interpretirati EKG nalaz primijeniti automatsku vanjsku defibrilaciju primijeniti sigurnu defibrilaciju s manuelnim defibrilatorom primijeniti sinkroniziranu kardioverziju na terenu primijeniti transtorakalnu elektrostimulaciju utvrditi mogu}e uzroke i primijeniti po~etno lije~enje bola u prsnom ko{u procijeniti mogu}e uzroke pla~a djeteta utvrditi mogu}e uzroke i primijeniti po~etno lije~enje proljeva utvrditi mogu}e uzroke i primijeniti po~etno lije~enje ote`anog disanja primijeniti primjereno lije~enje kisikom izra~unati potrebne koli~ine kisika za du`i transport interpretirati nalaz kapnografije i pulsne oksimetrije pokazati postupak zbrinjavanja djelomi~ne i potpune opstrucije disajnoga puta stranim tijelom pokazati vje{tinu otvaranja i odr`avanja prohodnosti disajnoga puta . njihove doze i indikacije – izra~unati doze lijekova za parenteralnu primjenu – primijeniti primarni pregled bolesne i ozlije|ene osobe u vanbolni~kim uslovima – – – – – – – – – – – – – – – – – – – – – – – – – – – – – – – – – primijeniti sekundarni pregled bolesne i ozlije|ene osobe u vanbolni~kim uslovima procijeniti mogu}e uzroke i primijeniti po~etno lije~enje akutne boli u trbuhu procijeniti mogu}e uzroke i primijeniti po~etno lije~enje kod promjena pona{anja i ekscitacije procijeniti mogu}e uzroke i primijeniti po~etno lije~enje kod promijenjenog stanja svijesti u odraslih i djece procijeniti mogu}e uzroke i primijeniti po~etno lije~enje boli u le|ima procijeniti mogu}e uzroke i primijeniti po~etno lije~enje krvarenja koja nisu uzrokovana traumom primijeniti metode zaustavljanja krvarenja na terenu opisati uzroke. kontraindikacije i doze lijekova koji se koriste pri infekcijama S@S-a kod odraslih i djece – navesti indikacije.

epiglotitis. simptome i terapiju orbitalnog i periorbitalnog celulitisa – nazna~iti o~ne manifestacije sistemskih bolesti – utvrditi indikacije za hitnu konzultaciju okuliste – pokazati vje{tinu mjerenja intraokularnog tlaka Otorinolaringologija – pokazati vje{tinu pravilnog uzimanja historije bolesti i fizikalnog pregleda pacijenata s bolestima glave.pacijenti i rodbina pacijenata. nosa i grla – pokazati vje{tinu izvo|enja direktne. zrakom i vodenim putom .uklju~uje novoro|en~ad i djecu pokazati transportne polo`aje pokazati sposobnost nadzora bolesne i ozlije|ene osobe tokom transporta voditi primjerenu dokumentaciju u~estvovati u planiranju i postupanju kod velikih nesre}a i katastrofa.Broj 17 – Strana 110 – – – – – – – – – – – – – – – – – SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH – – – ^etvrtak. vrata. elektri~ni udar. dislokacije i infekcija donje vilice – pokazati vje{tinu repozicije donje vilice – pokazati vje{tinu procjene i lije~enja trauma glave. komunikacija s medijima razlikovati sistem veza unutar prijavno-trija`ne jedinice i na terenu pokazati vje{tinu prijema poziva za hitnu intervenciju. upu}ivanje na intervenciju u~estvovati u timskom radu izlo`iti na~ine prevencije stresa definisati zna~aj telemedicine u terenskim uslovima rada – utvrditi zakonsku odgovornost lije~nika hitne medicine Oftalmologija – pokazati vje{tinu uzimanja povijesti bolesti – pokazati razumijevanje normalne anatomije oka – pokazati vje{tinu osnovnog pregleda oka – prepoznati i navesti razlike u abnormalnim nalazima na o~noj pozadini – pokazati poznavanje doza. 4. odre|ivanje stepena hitnosti. vrata i grkljana – pokazati vje{tinu dijagnosticiranja i lije~enja infekcija glave i vrata uklju~uju}i rinitis. uklju~uje i modifikaciju kod djece pokazati vje{tinu imobilizacija vratne ki~me ovratnikom primijeniti rasklopna nosila pokazati vje{tinu postavljanja i imobilizacije ozlije|enog na dugu dasku pokazati vje{tinu postavljanja i imobilizacija ozlije|enoga na vakuum madracu pokazati vje{tinu imobilizacija ekstremiteta razli~itim sredstvima opisati postupak s amputiranim dijelove ekstremiteta organizirati me|ubolni~ki i unutar bolni~ki transport bolesnih i ozlije|enih . akutni radijacijski sindrom opisati klini~ku sliku i po~etno lije~enje naj~e{}ih otrovanja na terenu pokazati tehnike izvla~enja iz vozila primijeniti prsluk za imobilizaciju i izvla~enje iz vozila pokazati vje{tinu skidanje kacige pokazati vje{tinu imobilizacije vratne ki~me rukom. nosa. Ludvigovu anginu i maligni otitis – izlo`iti diferencijalnu dijagnozu i pokazati pravilnu procjenu pacijenata s vrtoglavicom Psihijatrija – pokazati vje{tinu vo|enja intervjua s bolesnicima s akutnim psihijatrijskim poreme}ajima – pokazati vje{tinu procjene mentalnog statusa pacijenata sa normalnim i promijenjenim mentalnim statusom – razmotriti indikacije za hitnu konsultaciju psihijatra . mastoiditis. – – – – – – – – – – – – – – – – – – – – – – – – pokazati sposobnost prepoznavanja i po~etnog lije~enja {oka kod odraslih i djece na terenu pokazati vje{tinu uspostave perifernog venskog i intraosalnog puta kod odraslih i djece pokazati sposobnost nadzora ventilacije i cirkulacije tokom transporta procijeniti gubitak volumena i zapo~eti primjerenu nadoknadu u vanbolni~kim uslovima procijeniti mogu}e uzroke ko`nih manifestacije kod odraslih i djece utvrditi mogu}e uzroke i primijeniti po~etno lije~enje sinkope rje{avati urinarne simptome primijeniti postavljenje Foleyev-og katetera kod mu{karaca i `ena na terenu utvrditi mogu}e uzroke i primijeniti po~etno lije~enje vrtoglavica i omaglica utvrditi mogu}e uzroke i primijeniti po~etno lije~enje povra}anja rje{avati distenziju trbuha rukom pokazati vje{tinu postavljanja nazogastri~ne sonde izlo`iti postupak kod sumnje na zloupotrebu i zlostavljanje odraslih i djece procijeniti nivo bola kod odraslih i djece utvrditi izbor lijekova za analgeziju i sedaciju odraslih i djece u vanbolni~kim uslovima poznavati probleme vo|enja poroda na terenu uklju~uju}i zbrinjavanje novoro|en~eta. indirektne laringoskopije – pokazati poznavanje indikacija. labirintitis. faringitis. komunikacija u kriznim situacijama. indikacija i kontraindikacija za primjenu topi~kih i sistemskih oftalmolo{kih lijekova – izlo`iti diferencijalnu dijagnozu akutnog gubitka vida – izlo`iti diferencijalnu dijagnozu i pokazati pravilnu evaluaciju pacijenata s bolnim okom – izlo`iti diferencijalnu dijagnozu i pokazati pravilnu evaluaciju pacijenata s crvenilom oka – pokazati vje{tinu u procjeni i lije~enju hemijskih ozljeda oka – pokazati vje{tinu u procjeni i lije~enju tupih i penetriraju}ih ozljeda oka i okolnih tkiva – pokazati vje{tinu u procjeni i lije~enju stranog tijela u oku – navesti znakove. op}e pothla|ivanje. majke i posteljice opisati uzroke. uklju~uje i hemijske akcidente navesti na~ela za{tite i lije~enja naj~e{}ih bojnih otrova poznavati metode dekontaminacije primijeniti trija`u kod velikih nesre}a i katastrofa u vanbolni~kim uslovima primijeniti komunikacijske vje{tine u vanbolni~kim uslovima . komunikacija unutar i izme|u timova. utapanje. `drijela. komunikacija s ostalim hitnim slu`bama. kontraindikacija i komplikacija tehnika hirur{kog otvaranja di{nog puta – pokazati vje{tinu izvo|enja konikotomije – pokazati vje{tinu odr`avanja di{nog puta kod pacijenata s velikim traumama lica – pokazati poznavanje rijetkih. laringitis. sinusitis. udar groma. komunikacija s bolni~kim hitnim prijemom. otitis.uklju~uje novoro|en~ad i djecu organizirati transport bolesnih i ozlije|enih kopnom. 7. uha. simptome i terapiju akutnog glaukoma zatvorenog kuta – navesti znakove. stomatitis i gingivitis – pokazati vje{tinu zaustavljanja prednje i stra`nje epistakse i postavljanje nosnog tampona – pokazati vje{tinu dijagnosticiranja i lije~enja poreme}aja bubnji}a i perforacije srednjeg uha – pokazati vje{tinu incizije i drena`e orofaringealnog apscesa – pokazati vje{tinu procjene i lije~enja prijeloma. nesre}e tokom ronjenja visinska bolest. lica – pokazati vje{tinu procjene i lije~enja poreme}aja `lijezda slinovnica – pokazati vje{tinu uklanjanja stranog tijela iz uha. klini~ku sliku i lije~enje stanja uzrokovana okoli{em u vanbolni~kim uslovima poreme}aji uzrokovani povi{enom temperaturom okoli{a. ali po `ivot opasnih infekcija glave i vrata: trombozu kavernoznog sinusa. 2011.

^etvrtak. obrada bolesnika. Provjera znanja: Najmanje 6 pitanja s podru~ja nefrologije: hipertenzija. prevencija ostalih komplikacija itd. somatoformne. – promocija zdravlja. trankvilizatora. i antidepresiva – razjasniti proces dobrovoljne i prisilne hospitalizacije – razjasniti indikacije za fizi~ko i hemijsko zauzdavanje i pokazati pravilno izvo|enje – razjasniti organske uzroke promijenjenog mentalnog statusa uklju~uju}i demenciju i delirij – pokazati vje{tinu u razlikovanju organskih i funkcionalnih uzroka promjene mentalnog statusa – pokazati vje{tinu u dijagnosticiranu i lije~enju uobi~ajenih intoksikacija i apstinencijskog sindroma – razjasniti uobi~ajene komplikacije zlouporabe alkohola i droga i pokazati vje{tinu dijagnosticiranja i lije~enja tih komplikacija UROLOGIJA Vrsta specijalizacije: OSNOVNA Trajanje specijalizacije : 5 godina /60 mjeseci/ PLAN SPECIJALIZACIJE [IRA OBLAST Uvodni dio osnovna teorijska nastava Uvodni dio za urologiju Op}a hirurgija Radiologija i radioterapija Anesteziologija i intenzivno lije~enje Patologija sa citologijom Nefrologija Dijaliza Bolni~ki odjel nefrologije Bolni~ki odjel nefrologije dijaliza Bolni~ki odjel urologije Bolni~ki odjel abdominalne hirurgije Bolni~ki odjel urologije Bolni~ki odjel urologije Bolni~ki odjel urologije Bolni~ki odjel urologije Bolni~ki odjel urologije Bolni~ki odjel urologije 1 mjesec 1 mjesec 1 mjesec 6 mjeseci 4 mjeseca 3 mjeseca 3 mjeseca 5 mjeseci 12 mjeseci U@A OBLAST MJESTO OBAVLJANJA TRAJANJE TRAJANJE STA@A Medicinski fakultet 1 mjesec Medicinski fakultet 5 mjeseci 2 mjeseca 1 mjesec 1 mjesec 1 mjesec Urolo{ka ginekologija Abdominalna hirurgija Dje~ija urologija Hitna urologija Urodinamika i andrologija Urolitijaza i ESWL Urolo{ka onkologija Transplantacija bubrega i vaskularni pristupi 6 mjeseci Program specijalizacije: UVODNI DIO OSNOVNA TEORIJSKA NASTAVA 1 mjesec Osnovna teorijska nastava se provodi iz oblasti: – dono{enje klini~kih odluka.). – sposobnost sticanja i preno{enja znanja. – komunikacijske vje{tine. Obavlja se na medicinskom fakultetu u ukupnom trajanju od 1 mjesec. poreme}aje li~nosti – razjasniti farmakokinetiku. 4. – upravljanja sistemom. UVODNI DIO ZA UROLOGIJU Obuhvata op}u hirurgiju. kontraindikacije i nuspojave glavnih grupa psihoterapijskih lijekova. 2011. Provjera znanja Najmanje 6 pitanja iz tog podru~ja. sedativa/hipnotika. UROLO[KA GINEKOLOGIJA 1 mjesec – anamneza i status bolesnica s problemima urolo{ke ginekologije – pregled kod "stres sfinkter" inkontinencije – urodinamska obrada bolesnica – prisustvovanje zahvatima kod "stres sfinkter" inkontinencije . Pra}enje bolesnika nakon transplantacije bubrega (fizikalni pregled. anksioznost. – etika i propisi. radiologiju i radioteraoiju.vrsta i na~in njihova rada – punkcija vaskularnih pristupa – Pra}enje toka dijalize kod bolesnika – medicinski problemi vezani uz bolesnika na dijalizi (eritropoetin. u nastavnim turnusima (ljetni i zimski semestar) po planu koji utvr|uje navedeni fakultet. vaskularni pristup itd. postavljanje centralnih linija za dijalizu.) – hirur{ki problemi vezani uz bolesnika na dijalizi (funkcija mokra}nog mjehura. raspolo`enje. izvo|enje testova. hirur{ko lije~enje hipertenzije. provjera vje{tine punkcije vaskularnog pristupa. medikalno lije~enje hipertenzije. biopsija nativnih bubrega.) Vje{tine Priklju~ivanje bolesnika na dijalizator. – timski rad. ordiniranje terapije. ultrazvuk grafta itd. NEFROLOGIJA 1 mjesec – anamneza i status. sekundarni hiperparatireodizam. 7. anamneza i status bolesnika s kona~nim zatajenjem bubre`ne funkcije. indikacije. nativni bubrezi. – – – SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Op}a urologija Godi{nji odmori Bolni~ki odjel urologije Broj 17 – Strana 111 7 mjeseci 5 mjeseci razmotriti indikacije za rutinsku konsultaciju psihijatra pokazati vje{tinu procjene rizika za suicid razmotriti faktore rizika povezane sa suicidom adolescenata – pokazati vje{tinu u rje{avanju problema s nasilnim bolesnikom na odjelu i razmotriti tehnike samoza{tite – razmotriti tehnike izbjegavanja akutne psihijatrijske krize – definirati glavne kategorije psihijatrijskih poreme}aja: mi{ljenje. te obrada nefrolo{kog bolesnika – nefrolo{ki bolesnik koji zahtijeva hirur{ku terapiju – principi lije~enja hipertenzije i konkretni primjeri – regitinski i kaptoprilski test – dijete – proteinurija i kreatinski klirens – terapija bolesnika s preterminalnom uremijom – priprema bolesnika za dijaliti~ki postupak – biopsija bubrega Vje{tine: rad s nefrolo{kim bolesnikom i sa skupljanjem materijala. anesteziologiju i intenzivno lije~enje i patologiju u ukupnom trajanju od 5 mjeseci. DIJALIZA -1 mjesec – osnovni principi hemodijalize – osnovni principi peritonealne dijalize – osnovni principi plazmaforeze – SUF – dijalizatori .

postupak s kadaveri~nim davaocem prije eksplantacije organa. cistofix . Izvo|enje urodinamske pretrage i interpretacija nalaza. urodinamski pregled Provjera znanja: najmanje 6 pitanja. evaluacija. ekstracija "Zeissovom" i "Dormia" sondom. te manji hirur{ki zahvat. TUR mjehura. refluks. postoperativni tok i imunosupresivna terapija. lumbotomija. fiksacija testisa. anus praeter. Provjera znanja: Najmanje 12 pitanja iz podru~ja urolitijaze. elektrokoagulacija mjesta krvarenja. orhidektomija. samostalno izvo|enje jednostavnijih hirur{kih zahvata. staging. uretre. medijalna laparotomija. invinalna itd.) Vje{tine: lumbotomija. perkutana nefrostomija. endoskopske tehnike. te ostala terapija – prevencija – kontrola bolesnika nakon zahvata Vje{tine: Perkutana nefrostomija. izvo|enje tipi~nih incizija i endoskopskih zahvata TRANSPLANTACIJA BUBREGA I VASKULARNI PRISTUPI 6 mjeseci – indikacije za transplantaciju bubrega – kontraindikacije za transplantaciju – eksplantacija bubrega i muliorganska eksplantacija – vrste vaskularnih pristupa – peritonejska dijaliza . Provjera znanja: Najmanje 6 pitanja na zavr{nom kolokviju. resekcija `eluca. "{evron" incizija. Namje{tanje bolesnika za ESWL. Postavljanje proteza. radikalna orhidektomija.Broj 17 – Strana 112 – SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH ^etvrtak. trauma.) Provjera znanja: kolokvij s najmanje 12 pitanja iz podru~ja urolo{ke onkologije. Obrada dje~jeg urolo{kog bolesnika. resekcija kolona. UROLO[KA ONKOLOGIJA 12 mjeseci – tumori nadbubre`ne `lijezde – tumori bubrega – tumori kanalnog sistema – tumori retroperitoneuma – tumori mjehura – tumori testisa – tumori penisa – tumori prostate – dijagnostika. ordiniranje terapije itd. donor i donorska nefrektomija. 7. operacijska terapija. ostali terapijski modaliteti kod svake vrste tumora – sudjelovanje pri zahvatima – sudjelovanje prilikom evaluacije tih bolesnika – lumbotomija. detamponada mjehura. URODINAMIKA I ANDROLOGIJA 3 mjeseca – osnove urodinamike – izvo|enje i interpretacija urodinamskih pretraga – osnove andrologije – defernetografija – spermiogram – evaluacija impotencije – genetski poreme}aji razvitka genitala Vje{tine Anamneza i status bolesnika s poreme}ajem mikcije i potencije. Perkutani zahvati kod dje~ijeg urolo{kog bolesnika. hernija. perkutana drena`a apscesa itd. dijaliza i transplantacija. Priprema za operativni zahvat. uva|anje ureteralnih katetera i "double J" proteza. – postoperativno pra}enje bolesnika nakon abdominalnih zahvata – rje{avanje komplikacija nakon operativnih zahvata Vje{tine: Priprema bolesnika za abdominalni hirur{ki zahvat. 4. odabir davatelja u porodici. slezena itd. akutni skrotum. ureteroskopija. reponiranje parafimoza.pankreas.cistostomija.) – endoskopske i perkutane manipulacije kod hitnog urolo{kog bolesnika – indikacije za hitni operacijski zahvat – izvo|enje hitnog urolo{kog zahvata Vje{tine: Kateterizacija. uretre.pristupi – centralni kateteri za dijalizu – glavni sistem histokompatibilnosti. donja medijalna incizija. UROLITIJAZA I ESWL 5 mjeseci – etiologija i epidemiologija nefrolitijaze – otkrivanje i dijagnostika – operativna i minimalno agresivna. 2011. Postavljanje `elu~ane i duodenalne sonde. "{evron" incizija. mrvljenje kamenca u mjehuru. parafimoza. limfadenktomija (retroperitonealna. medijalna laparotomija. Kolokvij sadr`i najmanje 12 pitanja i provjeru osnovnih vje{tina . DJE^JA UROLOGIJA 4 mjeseca Anamneza i pregled djeteta. Samostalno vo|enje postoperativnog toka. retencija. intravenskih linija. lokalna. imunolo{ke komplikacije nakon transplantacije bubrega . hirur{ka tehnika eksplantacije organa. grading. transplantacija bubrega i histokompatibilnost. prostate. radikalna orhidektomija. postavljanje ureteralnih i "double J" proteza. kongenitalne anomalije bubrega i genitala uklju~iv{i hipospadije itd. prostate. TUR mjehura. provjera osnovnih vje{tina u hirurgiji. lokalna. problemi kod bolesnica s uznapredovalim ginekolo{kim karcinomom – postoperativno pra}enje i kasniji postoperativni tok Vje{tine: pregled bolesnice. donja medijalna incizija. bu`iranje uretre. perkutanih zahvata. Endourologija u djeteta. otvoreni i perkutani zahvat kod bolesnika s nefrolitijazom. asistiranje prilikom operativnih zahvata. hematurija. koncepcija mo`dane smrti. hidrokela. u prakti~nom dijelu postavljanje katetera. primalac bubre`nog transplantata. anurija itd. incizije kod ureterolitotomija. Kolokvij 6 pitanja podru~ja urodinamike i andrologije. ABDOMINALNA HIRURGIJA 6 mjeseci – anamneza i pregled bolesnika – obrada bolesnika prije abdominalnih operacija – priprema bolesnika za abdominalne zahvate – prisustvovanje zahvatima – najmanje 20 prvih asistencija prilikom zahvata – najmanje 10 samostalnih operacija uz kontrolu specijaliste – dijapazon zahvata: holecistektomija.kateterizacije. postoperacijsko pra}enje bolesnika nakon zahvata. Provjera znanja: Najmanje 6 samostalnih pretraga i o~itanja nalaza. obrada – postupak i terapija (kolika. hirur{ke komplikacije nakon transplantacije bubrega. vaskularni pristupi za dijalizu. asistiranje kod ve}ih abdominalnih zahvata. Provjera znanja: Specijalizant pola`e kolokvij iz hitne urologije pred mentorom iz doti~nog podru~ja. HITNA UROLOGIJA 3 mjeseca – anamneza i pregled hitnog urolo{kog bolesnika – algoritam pretraga kod hitnog urolo{kog bolesnika – ultrazvuk i rtg. odabir primatelja kod kadaveri~ne transplantacije. resekcija crijeva. uz provjeru sposobnosti pregleda i urodinamske obrade. ingvinalna kila. orhidektomija. hidronefroza. limfadenktomija (retroperitonealna. ostali abdominalni zahvati . Hirur{ki zahvati kriptorhizam. mrvljenje kamenca u ureteru. provjera snala`enja u algoritmu pretraga i vrstama terapijskog postupka. endoskopija. Vje{tine – kateterizacija djeteta – intravenska linija kod djeteta – asistiranje kod ve}ih operativnih zahvata – samostalno izvo|enje manjih zahvata (kriptorhizam. ingvinalna itd. refluks) Provjera znanja: Najmanje 6 pitanja na kolokviju. ekstrakcija kamenca iz mjehura itd. operativni zahvati prije transplantacije bubrega.

Zdravstvenoekolo{ki informacijski sistem. 4. Zdravstveni podsistemi. interna. Provjera znanja: Najmanje 12 pitanja na kolokviju s tog podru~ja. frenuluma – TUR prostate – uretrotomija interna – otvorena prostatektomija – plastika hernije – lumbotomija i ostale tipi~ne incizije – sudjelovanje pri operacijama kod neurogenog ili afunkcionalnog mjehura itd. ekolo{ki spektar specijesa. pra}enje bolesnika nakon transplantacije. faktori razvoja populacije. 4. – komunikacijske vje{tine. 2011. tehnike planiranja. TUR prostate. Zadaci i klasifikacija Higijene i zravstvene ekologije. Za{tita okoline kao sastavni dio planiranja kori{tenja resursa. Analiza sistema. – upravljanja sistemom. analiza bolesnika nakon transplantacije bubrega. Ciklusi materija. biotski potencijal. 7. – promocija zdravlja. Sanitarna mikrobiologija 4.3. Socijalna medicina MJESTO OBAVLJANJA STA@A Medicinski fakultet Institut za higijenu Medicinskog fakulteta BROJ MJESECI 1 3 25 zavodi za javno zdravstvo zavodi za javno zdravstvo zavodi za javno zdravstvo zavodi za javno zdravstvo zavodi za javno zdravstvo zavodi za javno zdravstvo zavodi za javno zdravstvo Federalne i kantonalne uprave civilne za{tite 5 4 3 2 3 4 2 1 1 UKUPNO Specijalizacija iz MEDICINSKE HIGIJENE I ZDRAVSTVENE EKOLOGIJE omogu}ava osposobljavanje specijalizanta za samostalan rad. kancerogeni i reprodukcijski). ekologija.2. Rad iz u`e oblasti Higijene i zdravstvene ekologije 25 mjeseci Rad iz u`e oblasti Higijene i zdravstvene ekologije posti`e se u radu s problemima `ivotne i radne sredine. ZDRAVSTVENA EKOLOGIJA I HIGIJENA Vrsta specijalizacije: OSNOVNA Trajanje specijalizacije: 3 godine /36 mjeseci/ PLAN SPECIJALIZACIJE TEMATSKA OBLAST 1. Zakonodavstvo u za{titi okoline. SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH 4. kreiranje vaskularnih pristupa. vode i vazduha. kvalitetni i sigurni. uretrotomiji. sudjelovanje prilikom eksplantacijskog postupka i transplantacije. – timski rad. O~uvanje i unapre|enje zdravlja kontrolom okoline. Savladavanje vje{tina iz higijene I zdravstvene ekologije Op}a i komunalna higijena Higijena ishrane [kolska higijena Higijena rada Higijena zraka Higijena voda Higijena sporta Higijena u vanrednim stanjima 4. druge anomalije razvitka – urolo{ke infekcije – organizacija. kreiranje artriovenske fistule. bioprodukcija.. lumbotomija. pri ~emu specijalizant pro{iruje i produbljuje teoretska i prakti~na znanja iz podru~ja Higijene i zdravstvene ekologije. Ekolo{ka istra`ivanja i interdisciplinarnost.^etvrtak.) – varikokela . programiranja i evaluacije. Prioritetni ekolo{ki problemi. Ekolo{ki faktori. Osnovne karakteristike populacije. skleroza vrata mjehura. u nastavnim turnusima (ljetni i zimski semestar) po planu koji utvr|uje navedeni fakultet. biosfera. Higijena i zdravstvena ekologija se definira kao nauka o o~uvanju i unapre|enju zdravlja i spre~avanju nastajanja bolesti. striktura uretre. medicinska statistika i informatika). Epidemiologija sa zdravstvenom statistikom 4. Znanja i vje{tine moraju biti efikasni. Teoretska i seminarska nastava se realizira kroz individualni rad sa mentorom i poha|anje nastave higijene na medicinskom fakultetu.4. razmjena energije u ekosistemima. Uravnote`eni i odr`ivi razvoj. Savladavanje vje{tina iz drugih oblasti zna~ajnih za higijenu i zdravstvenu ekologiju. Ekolo{ke razlike u fizikalnoj. tipi~ne incizije. Ekosistemi: osnovni zakoni strukture i funkcije ekosistema zemlje. Ona se bavi prou~avanjem raznih faktora spoljne sredine. Ekolo{ki pristup zdravlju. Postavljanje centralnih linija za dijalizu. zakoni i njihova interpretacija). Higijena zdravstvenih ustanova Bolnica 7 zavodi za javno zdravstvo zavodi za javno zdravstvo zavodi za javno zdravstvo 2 2 2 . potkovi~asti bubreg. Obavlja se na medicinskom fakultetu u ukupnom trajanju od 1 mjesec. Usavr{avaju se posebno znanja i vje{tine potrebne za rad specijaliste Higijene i zdravstvene ekologije (laboratorijske metode i tehnike. – etika i propisi. ekosistem.hidrokela – akutni skrotum – ingvinalna kila – fimoza i "frenulum breve" – renovaskularna hipertenzija (operativna terapija) – hidronefroza i refluks – sindrom ovarijalne vene. kao i povezanost i ovladavanje prakti~nih znanja iz onih medicinskih disciplina s kojima su higijena i zdravstvena ekologija najvi{e povezane (epidemiologija. koji su od zna~aja za za{titu i unapre|enje zdravlja ljudi.osnovna teorijska nastava 2. tehnologija i management u urologiji – Vje{tine – bu`iranje uretre – punkcija hidrokele – cirkumcizija i op. toksi~ni. UVODNI DIO OSNOVNA TEORIJSKA NASTAVA 1 mjesec Osnovna teorijska nastava se provodi iz oblasti: – dono{enje klini~kih odluka. Teorijske osnove higijene i zdravstvene ekologije 3. medicina rada. hemijskoj i socijalnoj sredini. Provjera znanja: Najmanje 10 pitanja s tog podru~ja. Osnovna svojstva biocenoze. Teoretska i seminarska nastava kroz individualni rad sa mentorom 3 mjeseca Definicije i pojmovi. – sposobnost sticanja i preno{enja znanja. Bavi se ispitivanjem faktora `ivotne sredine i primjenom mjera koje su potrebne da se higijenski uslovi `ivotne sredine u~ine maksimalno povoljnim za zdravlje i subjektivno dobro osje}anje ljudi. socijalna medicina. Uvodni dio .sanitarna i komunalna inspekcija 1 36 Vje{tine: Postavljanje centralnih katetera za dijalizu. biogenohemijski ciklus. mutageni.. U~inci faktora okoline na zdravlje (korisni. Biotski sistem. biocenoza. uticaj ~ovjeka na ekosistem. Primarni i sekundarni sistemi i njihovo modeliranje. OP]A UROLOGIJA 7 mjeseci – evaluacija bolesnika s poreme}ajem mokrenja (benigna prostati~na hipertrofija. Inspekcijski nadzor Broj 17 – Strana 113 Federalne i kantonalne uprave inspekcije . Zdravstveni sistemi.1.

Drumski. sistemski u~inci. automatizacija. odr`avanje i razvoj mikroorganizama u namirnicama. Migranti iz ambala`nog materijala. Van{kolske ustanove za rekreaciju. lokacija naselja. Zaga|enje vodotokova. oporavak i odmor u~enika. toksi~ni metali i nemetali. hermetizacija. Sanitacija hrane. pona{anje ~estica u zraku i respiratornom sistemu. Kontrolisani na~in odlaganja krutih otpadaka (sme}a) putem higijenske deponije. dibenzoksini i sli~ni produkti. Prehrana i zdravlje. Urbanizacija i evolucija gradova. Maksimalno dopu{tena optere}enja organizma. Izvori zra~enja u medicini. vrste i {irenje glavnih fizikalnih. [kolski namje{taj i u~ila. Biorazgradivost organskih tvari. Kompjutorizacija podataka u cilju ranog otkrivanja ugro`enih populacijskih grupa. Ku}ne. Preveniranje povre|ivanja i naselju i stanu. Sanitarni trakt. Li~na za{titna sredstva. tehni~ke metode suzbijanja. Sni`en atmosferski pritisak. Zna~enje kontaminanata u zaga|enju hrane. Odr`avanje ~isto}e u {koli. segregacija. Specijalni razredi i {kole. Sanitarna tehnika i projektovanje. Maksimalno dopu{tene ekspozicije. Lokacija stana u prirodi i naselju. Hemijski faktori radne okoline. Osnovni higijenski uslovi koje treba ispunjavati stan. Vrste gradskih naselja (zoniranje). Djelovanje mikroorganizama u namirnicama. obdani{ta. Re`im nastave. objekti dru{tvene prehrane. Higijena hrane i ishrane 4 mjeseca Mikrobiolo{ko i hemijsko one~i{}enje hrane. korekcija nedovoljne osvjetljenosti od blje{tanja). javnih objekata za promet i ~uvanje namirnica. uzimanje uzoraka aerosola. Zdravstveno-odgojne mjere u {kolama (metode su predavanja. Suzbijanje degradacije okoli{a otpadnim vodama. O{te}enje sluha.Broj 17 – Strana 114 SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH ^etvrtak. kvarenje namirnica. Orijentacija stambenih zgrada. Osvjetljenje (mjerenje. odre|ivanje koncentracije. Pra}enje antropometrijskih karakteristika u svrhu ocjene ekolo{kih trendova u populaciji. parlaonica. Antibiotici i hormoni u hrani. 2011. distribucija {tampanih zdravstveno-promotivnih materijala. Zdravstveni odgoj za roditelje i staratelje. Genetski u~inci metode za{tite. pomorski i rije~ni saobra}aj. Toksikolo{ka ocjena i fiziolo{ko zna~enje pojedinih grupa kontaminanata. Odre|ivanje stepena radioaktivnosti u raznim medijima. Karakteristike morbiditeta {kolske djece i omladine. Obuka nastavnog i drugog osoblja u {kolama u vezi sa zdravljem u~enika i faktorima rizika. mora se pristupiti planiranju deponije krutih otpadaka. Specifikacija grupa: pesticidi. industrijske i otpadne vode sa javnih povr{ina. Posebni programi za rano otkrivanje bolesti i poreme}aja zdravlja. intervju. vrti}i. Dezinfekcija otpadnih voda. U sklopu prostornog planiranja naselja. Utvr|uju se povr{ine i defini{e lokacija za budu}u deponiju. kolektivna i osobna za{tita). Epidemiologija i profilaksa povreda u drumskom saobra}aju. Odnos naselja i biosfere. vazdu{ni. Treba definisati za{titni pojas i uskladiti rad deponije sa zahtjevima razvoja naselja. transporta i kona~ne dispozicije krutih otpadaka. kampovi. Pra}enje sanitarno-higijenskog stanja u {kolama i objektima za smje{taj u~enika. Mjere za unapre|ivanje ishrane. rasprava. Metode mjerenja. Aerosoli (klasifikacija korpuskularnih one~i{}enja. za{tita na strojevima). Higijena rada 2 mjeseca Ekolo{ki sistem ~ovjek-okolina. standardi i preporuke za rasvjetne sisteme. Pre~i{}avanje otpadnih voda. kretanje vazduha. Lokacija {kolske zgrade. Ispitivanje prehrambenih navika {kolske djece. Sanacija naselja. Hroni~no i kumulativno djelovanje. one~i{}enjima atmosfere. kolektivna i osobna za{tita). Principi autopurifikacije. Postupci prevencije i eliminacije buke. Higijena saobra}aja. Osnovne karakteristike. pekare. Antropometrijska mjerenja {kolske djece sa ciljem pra}enja rasta i razvoja te ranog prepoznavanja poreme}aja i bolesti. `eljezni~ki. Laboratorijsko ispitivanje otpadnih voda. Gra|evinske karakteristike {kolskih zgrada. Organizacija stana: vrste i karakteristike prostorija u stanu. Osnovne karakteristike otpadnih voda. Principi suzbijanja {tetnosti. Savremeni metodi evakuacije i dispozicije krutih otpadaka. Postoje}i sistemi prikupljanja. Mikotoksini. Vrste i klasifikacija. radionica. Du{ikovi spojevi aminskog tipa. Principi zdravog stanovanja. Op}a i komunalna higijena 5 mjeseci Higijenski principi izgradnje naselja. Faktori koji uti~u na potro{nju hrane i stanja ishranjenosti. interpretacija rezultata. [kolska higijena i higijena pred{kolskih ustanova 3 mjeseca [kolska sredina i zdravlje u~enika. osobna za{tita). Alimentarne intoksikacije i toksoinfekcije. Utjecaj postupaka konzerviranja namirnica na mikroorganizme. u~e{}e u medijskim programima). industrijskom bukom i krutim otpadnim materijalom. koja obezbje|uje za{titu `ivotne okoline od zaga|enja. Mjere sanacije radne okoline (eliminacija. Odr`avanje naselja. Definicija i klasifikacija kemijskog one~i{}enja. Zbrinjavanje radioaktivnog otpada. povoljni termalni standardi. raspodjela ~estica po veli~ini. Metode spre~avanja neplanirane izgradnje i degradacije zelenih povr{ina. Mjere sanacije u izvanrednim uslovima. Zakonodavstvo i standardi. Norme sanitarne tehnologije u konstrukciji prostorija kori{tenih za proizvodnju i promet `ive`nih namirnica: mljekare. 4. Zakonodavstvo. Lokalno i centralno uklanjanje te~nih otpadnih voda. Pra}enje i evalucija provo|enja sistematskih i kontrolnih pregleda {kolske djece. porijeklo. restorani. Higijena zraka 3 mjeseca Normalni sastav atmosfere. Higijena stanovanja. To se vr{i kroz prostorne. Metode ocjene ekspozicije. Klimatski faktori (klima. kemijskih i biolo{kih one~i{}enja. Komparacija sastava i koli~ina krutih otpadnih materija u na{im i svjetskim razmjerama. [kolske prostorije. kontrola rukovalaca hranom. Ocjena individualnog i populacijskog rizika o{te}enja zdravlja izazvanog bukom i vibracijama. naftaleni. odre|ivanje respirabilne frakcije. Vrste zra~enja. Analiti~ki postupci i ispitivanja karakteristi~nih one~i{}enja otpadnih voda u industriji. Zaga|enje zraka. Ostaci otapala i sli~ne supstancije. Izbor parametara za ocjenu stanja uhranjenosti i fizi~kog razvoja. Planiranje naselja. ventilacija. 7. Akutni i . Buka (analiza buke u okolini. na~in {irenja. Za{titna sredstva. sanitarna kontrola proizvodnje hrane. Pra}enje i evalucija provo|enja sistematskih i kontrolnih pregleda nastavnog i drugog osoblja u {kolama. tribina. Policikli~ki aromatski ugljikovodici i drugi aromati. vr{nja~ka edukacija. Mikrobiolo{ki standardi i mikrobiolo{ka kontrola namirnica u javnom prometu u svjetlu zakonskih propisa. Plinovi i pare (klasifikacija. Higijensko-epidemiolo{ko zna~enje mikroorganizama u namirnicama. Halogenizirani bifenili. Kapaciteti i tipovi {kolskih zgrada. urbanisti~ke i regulacione planove. Izvori. Fizikalni faktori radne okoline. Akutni i hroni~ni u~inci na zdravlje. Asanacija le{eva ljudi i `ivotinja. Higijensko-epidemiolo{ki zna~aj otpadnih voda. Va`nost pojedinih sastavnih dijelova zraka. Izvori buke i vibracija. Izvori kontaminacije. regulisanje termi~kih razlika). maksimalno dopu{tene vrijednosti. Izvori. Mirkrobiolo{ki postupci u sanitaciji pogona za proizvodnju. Monitoring. Demonstracija upotrebe mjernih instrumenata. Grijanje i provjetravanje u~ionica. Osnovna potreba za hranjivim tvarima i preporu~ene koli~ine hrane. rad u malim grupama. Toksi~no djelovanje gasova kod povi{enog atmosferskog pritiska. temperatura i vla`nost vazduha. Sanitarno-tehni~ki normativi za saobra}ajne objekte. maksimalno dopu{tena koncentracija aerosola. Promet kao izvor buke i vibracija. Mora se za{tititi urbana i prirodna sredina. Urbanisti~ki planovi. Dispozicija radioaktivnog otpada. supstitucija. kolektivna osobna za{tita). Za{tita od {tetnika. maksimalno dopu{tene razine buke. Uzorkovanje i konzerviranje uzoraka. industrijske i krute otpadne materije sa javnih povr{ina u naselju. Kriteriji za ispu{tanje otpadnih voda. Odre|ivanje stepena zra~enja u okolini. Atmosferski pritisak. Pred{kolske ustanove: jaslice. Higijena fizi~kog vaspitanja u~enika. Ku}ne. Jonizuju}a zra~enja (mjerenje intenziteta apsorbirane doze.

Izgradnja bolnica. Tektonske katastrofe. Higijena zdravstvenih ustanova 1 mjesec Higijena bolnica. Voda kao epidemiolo{ki faktor. masovni skupovi). pre~i{}avanjem i dezinfekcijom vode za pi}e. Hlorinacija i odre|ivanje rezidualnog hlora u vodi. intrahospitalne infekcije i traume i profilaksa. Osnovni principi menad`menta . Skupljanje uzoraka atmosfere i dr. Hemijska i radiolo{ka kontaminacija. Laboratorijski aspekt suzbijanja vektora bolesti (insekti i glodari). Specijalni postupci kondicioniranja. respiratornih. Metodologija i svrha planiranja. Voda u organizmu. Dokazivanje organskih tvari u vodi. Procjenjivanje kvaliteta vode. Upoznavanje sa metodama i tehnikama pregleda voda za pi}e i otpadnih voda. Izvori i vrste "one~i{}enja" vodotoka. Uzro~nosti u epidemiologiji. Mikrobiolo{ka analiza vode. urbane ekologije. Informacioni sistemi u zdravstvu. Epidemiologija hroni~nih masovnih nezaraznih bolesti. Sanitarnobolni~ki servis. Organizacija zdravstvene za{tite. Sportskih terena. hemijska i bakteriolo{ka svojstva vode za pi}e. Metoda spre~avanja neplanirane izgradnje i degradacije zelenih i poljoprivrednih povr{ina. Skrining u detekciji bolesti.). Sanitarni nadzor vode za pi}e. jonizacija. toka prometa i lokacije proizvodnih djelatnosti. Upoznavanje sa urbanisti~kim planovima. Pra}enje kvaliteta zraka. Prakti~an rad uz komunalnog. Standardne pretrage. ekolo{ke i sanitarne inspekcije na nivou op}ine. SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 17 – Strana 115 hroni~ni u~inci na zdravlje. Pre~i{}avanje vode u bazenima. Za{tita vode u prirodi. 2011. Hemijsko i mikrobiolo{ko zaga|enje vode. Za{titne mjere u suzbijanju one~i{}enja zraka. Epidemiologija i zdravstvena statistika 2 mjeseca Upoznavanje sa osnovnim zadacima epidemiologije. Analiza morbiditeta i traumatizma sportista i prijedlog mjera u timskom radu. Higijena u vanrednim prilikama 1 mjesec Masovne nesre}e i izvanredna stanja. evolucije i gradova. Osnovni analiti~ki postupci. Timski rad na prevenciji i suzbijanju uzroka masovnih zaraznih i nezaraznih oboljenja. zapra{enost. Rudarske i prometne katastrofe. Meteorolo{ke katastrofe. a posebno laboratorijski nadzor nad izgradnjom vodovodnih objekata. Zdravo pona{anje i zdravstveni odgoj. ustanovama i institucijama. Upoznavanje sa problemima odnosa naselja i biosfera. Evaluacija i interpretacija rezultata. 7. Ispitivanje i ocjena uslova rada u sportskim objektima (mikroklima. prirodnih urbanih sredina. Potrebne koli~ine vode. Planiranje i prikupljanje podataka. kao upravne slu`be. Socijalna medicina 2 mjeseca Pojmovi zdravlja i bolesti. Zdravstveni radnici i zdravstveni saradnici. sanitarna i ekolo{ka inspekcija 1 mjesec Uloga. Topografske katastrofe. eliminacije i eradikacije bolesti. aerozaga|enje). Epidemiolo{ke karakteristike crijevnih. Tehnika rada komunalne. Vulkanske erupcije. Laboratorijski aspekt izu~avanja asanacije ~ovjekove okoline u cilju za{tite vodoopskrbnih objekata. Vodovodni sistemi. Higijena voda 4 mjeseca Voda i zdravlje.^etvrtak. Laboratorijska kontrola `ivotnih namirnica. Statisti~ke obrade i analize za rje{enje odre|enog problema iz oblasti higijene i zdravstvene ekologije. Fizikalna analiza vode. i programiranja zdravstvene za{tite. Lociranje i mjerenje zaga|enja. Metode dezinfekcije vode za pi}e. Lokalna inspekcija vodnih objekata. Zone sanitarne za{tite. buka i vibracija. Zna~aj i razvoj bolnica. PLANOVI I PROGRAMI SPECIJALIZACIJA ZA DOKTORE STOMATOLOGIJE STOMATOLO[KA PROTETIKA Vrsta specijalizacije: OSNOVNA Trajanje specijalizacije: 3 godine (36 mjeseci) Plan specijalizacije: [IRA TEMATSKA OBLAST Uvodni dio osnovna teorijska nastava Stomatolo{ka protetika U@A TEMATSKA OBLAST MJESTO TRAJANJE OBAVLJANJA STA@A Stomatolo{ki fakultet 1 mjesec Klinika za stomatolo{ku protetiku Gnatologija Stomatolo{ki materijali Totalne proteze Parcijalne proteze Fiksna protetika Protetska implantologija Bolesti zuba i endodoncija Bolesti usta i parodontologija Maksilofacijalna hirurgija Oralna hirurgija Socijalna stomatologija Klinika za dentalnu patologiju i endodonciju Klinika za parodontologiju i oralnu medicinu Klinika za maksilofacijalnu hirurgiju Klinika za oralno-hirur{ke discipline Institut za socijalnu medicinu medicinskog fakulteta ili zavod za javno zdravstvo 1 mjesec 1 mjesec 1 mjesec 1 mjesec 30 mjeseci 1 mjesec . Sanitarna mikrobiologija i sanitarna hemija 2 mjeseca Upoznavanje sa mikrobiolo{kim i hemijskim agensima koji kontaminiraju ~ovjekovu `ivotnu i radnu okolinu. Procjena zdravstvenog stanja populacije. Osnovi hidromikrobiologije. Bazena. Sanitarni laboratorijski nadzor privremenih boravi{ta (kampovi. Zdravlje pojedinca i zajednice. Higijenski zahtjevi. Zna~aj i uloga zdravstvene informatike. Principi organizovanja i vrste zdravstvenih ustanova. 4. Asanacijski postupci u normalnim i izvanrednim uvjetima. Program mjera za ubla`enje i sanaciju posljedica masovnih nesre}a i vanrednih stanja i saradnja sa drugim slu`bama. Higijena sporta 2 mjeseca Ispitivanje sanitarno higijenskih karakteristika sportskih objekata za trening. Zdravstvena za{tita. private zdravstvene ustanove i sl. osvetljenost. Ocjena one~i{}enja zraka. Vodoopskrbni objekti. sezonska gradili{ta. maksimalne misije i emisije. Fizi~ka. Uzimanje i konzerviranje uzorka vode. Kvalitet vode za pi}e. zadaci i organizacija inspekcijska kontrole i zakonske osnove za njeno djelovanje. Sakupljanje uzoraka atmosfere. Zakonska regulativa. Eksplozije i po`ari. laboratorijski sanitarni nadzor u postupku pro~i{}avanja otpadnih voda iz doma}instava i industrij i krajnje dispozicije otpadnih materija. Metode revalorizacije prostora. Samostalna i timska obrada podataka. rekreaciju i rehabilitaciju: Sala za vje`banje.upravljanja u zdravstvu. Izrada elaborata sa detaljnom analizom i preporukama za rje{enje odre|enog problema. Klasifikacija vode prema namjeni i kvaliteti. Standardne metode predkondicioniranja i kondicioniranja vode. Dokazivanje anorganskih tvari u vodi. Zakonski propisi o spre~avanju i suzbijanju zaraznih bolesti. zavodi. i zdravstvenih organizacija. Sanitarnog ~vora. zdravstvene stanice. Medicinska etika. Metode epidemiolo{kih ispitivanja. Hospitalizam. Komunalna. Principi odstranjivanja. ekolo{kog i sanitarnog inspektora. Rekvizita. Higijena vanbolni~kih ustanova (domovi zdravlja. Planiranje i vrste bolnica. posebno sa aspekta planskog kori{tenja prostora uzimaju}i u obzir opskrbu energijom. Laboratorijsko ispitivanje vode. Laboratorijska kontrola lica koja rukuju hranom. Zakonodavstvo. Interpretacija rezultata. transmitornih zaraznih bolesti. Svla~ionica i garderoba. radne akcije. Metodologija procjene uticaja na zdravlje. Stru~na saradnja inspekcijskih organa.

zglobno vo|enje.mehani~ka svojstva. Stomatolo{ka protetika 30 mjeseci (4800 radnih sati) Specijalizantski sta` iz oblasti stomatolo{ke protetike obuhvata izvo|enje teorijske i prakti~ne nastave. pona{anje materijala pod dejstvom toplote. u nastavnim turnusima (ljetni i zimski semestar) po planu koji utvr|uje navedeni fakultet.OSNOVNA TEORIJSKA NASTAVA Osnovna teorijska nastava se provodi iz oblasti: – dono{enje klini~kih odluka. vatrostalne mase sa fosfatom kao vezivom.odnos zubnih nizova i kontaktni odnos zuba u interkuspalnom polo`aju mandibule. legure (razlozi legiranja. kondenzacioni i adicioni silikoni. – sposobnost sticanja i preno{enja znanja. – timski rad. dijagram stanja. efektorni mehanizmi mastikatorne muskulature – Anatomske determinante vili~nih kretnji . podjela i struktura nervnog sistema. fizi~ke karakteristike).sastav. termoplasti~ne mase.podjela. 7. bezubih i ostalih pacijenata ~ije se zdravlje mo`e bitno pobolj{ati primjenom savremene stomatolo{ke protetike. pomo}ni voskovi) – Vatrostalne mase . indikacije i plan okluzalne terapije. specijalizant izu~ava iz oblasti stomatolo{ke protetike: 1. polieteri) – Materijali za izradu radnih modela . hladna obrada legura.hidrokoloidi (reverzibilni i ireverzibilni) – Elasti~ni otisni materijali . cink oksid . voskovi specifi~nih namjena (inlej voskovi.elastomeri (polisulfidi.selektivno bru{enje – Ireverzibilna okluzalna terapija . termi~ka obrada odlivka. otisni voskovi. voskovi za izradu modela skeleta parcijalnih proteza. funkcijske specifi~nosti kraniomandibularne zglobne veze – Funkcionalna anatomija prirodne denticije . registrovanje lateralnog okluzionog polo`aja mandibule. – komunikacijske vje{tine. gutanje.smjernice za protetsku terapiju 2. morfolo{ke karakteristike prirodne denticije – Funkcionalna anatomija prirodne denticije . namjena i klasifikacija – Preno{enje modela vilica u artikulator i mogu}nosti simulacije {arnirske kretnje donje vilice – Simulacija ekscentri~nih kretnji donje vilice u polupodesivim artikulatorima . vatrostalne mase za lemljenje – Struktura.prirodna denticija i njen funkcijski zna~aj.istorijski pregled i savremeni koncepti – Koncept bilateralno uravnote`ene okluzije – Koncept uzajamno {ti}ene okluzije – Ireverzibilna okluzalna terapija . preno{enje modela vilica u visokopodesivi artikulator. elastomeri). elasti~nost i plasti~nost kristala. galvanizacija u izradi radnih modela – Dentalni voskovi . voskovi za izradu modela parcijalnih plo~astih i totalnih proteza. Teorijska nastava po pravilu traje jedan sat dnevno. potrebna svojstva. viskoelasti~nost. konsultacije sa drugim klinikama.svojstva. gips (podjela.definicija. podjela. vatrostalne mase sa gipsom kao vezivom. centralna relacija. cementi.fiksna protetika UKUPNO: 340 sati 100 sati 144 sata 20 sati 36 sati 480 sati 480 sati 1440 sati 1440 sati 4480 SATI Kroz teorijsku nastavu organizovanu na fakultetu. – upravljanja sistemom.neuromi{i}na povratna sprega. Teorijska nastava (predavanja iz svih oblasti stomatolo{ke protetike) Konsultacije sa mentorom Predterapijske klini~ke konsultacije (analiza dokumentacije pacijenata. laterotruziona kretnja u polupodesivim artikulatorima. vatrostalne mase sa silikatom kao vezivom. interkondilno rastojanje kod polupodesivih artikulatora. GNATOLOGIJA SADR@AJ PREDAVANJA – Orofacijalni sistem. evaluacija ekscentri~nih kretnji u polupodesivim artikulatorima – Simulacija vili~nih kretnji u visokopodesivim artikulatorima . okluzalne determinante mandibularnih kretnji – Kretnje donje vilice . dono{enje plana terapije) Polaganje kolokvija Odbrana seminarskih radova Laboratorijski rad . karakteristike i obrada metala i legura . podjela. centralna regulacija vili~nih kretnji. sre|eni ~vrsti rastvori.fiziolo{ko mirovanje.funkcijske kretnje (`vakanje. izbor artikulatora u svakodnevnoj praksi – Istorija bolesti i klini~ki pregled orofacijalnog sistema – Evaluacija stanja okluzionog kompleksa – Analiza me|uvili~nih odnosa . dobijanje dentalnih gipseva. govor) – Referentni polo`aji donje vilice .Broj 17 – Strana 116 SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH – ^etvrtak.iznala`enje referentnih polo`aja mandibule – Analiza kontaktnog odnosa zuba u centralnom polo`aju mandibule – Analiza okluzalnih odnosa u interkuspalnom polo`aju mandibule – Analiza okluzalnih odnosa pri ekscentri~nim kretnjama mandibule – Modaliteti.fiksna protetika Klini~ki rad .stati~ki registrat protruzije. kao i periodi~nu provjeru znanja specijalizanata putem kolokvija i seminarskih radova. viskoznost. protruzijska kretnja u polupodesivim artikulatorima. boja – Neelasti~ni otisni materijali .dinami~ki registrati kretnji donje vilice.mobilna protetika Laboratorijski rad .mobilna protetika Klini~ki rad . ~vrsti rastvori.op}e karakteristike.klasifikacija. zamor materijala) . intermetalna jedinjenja. – promocija zdravlja. 2011. grani~ne kretnje – Kretnje donje vilice . postupak rada sa dentalnim gipsevima. centralna okluzija Obilje`ja fiziolo{ki optimalne okluzije i obilje`ja patolo{ke okluzije – Artikulatori .eugenol paste – Elasti~ni otisni materijali . periferna kontrola vili~nih kretnji. mehanizam razdra`enja i preno{enja nervnih impulsa. – etika i propisi. 4. Nastava obuhvata program najsavremenijih dostignu}a u terapiji krezubih. izbor referentnog polo`aja mandibule u toku okluzalne terapije – Reverzibilna okluzalna terapija – Determinante okluzalne morfologije u toku ireverzibilne okluzalne terapije – Izbor modela okluzije u toku ireverzibilne okluzalne terapije .metali (svojstva i struktura). ciljevi. PROGRAM SPECIJALIZACIJE UVODNI DIO . gips za otiske. ostali materijali za izradu radnih modela (vje{ta~ke smole. STOMATOLO[KI MATERIJALI SADR@AJ PREDAVANJA – Fizi~ka svojstva materijala . a ostalo vrijeme specijalizant provodi u prakti~nom radu u klinici do preostalog fonda radnih sati.zahtjevi za vatrostalne mase. skeletne strukture vili~nog kompleksa i njihovi odnosi – Orofacijalna muskulatura – Temporomandibularni zglob . okluzalna ravan kod prirodnih zuba i njen funkcijski zna~aj – Fiziolo{ka regulacija vili~nih kretnji . anatomske strukture. biomehani~ka uloga parodoncijuma. Obavlja se na stomatolo{kom fakultetu u ukupnom trajanju od 1 mjesec.

fiziognomski i funkcionalni zna~aj nadoknade prednjih zuba. zna~aj kvaliteta kontakta izme|u okluzalnih povr{ina zagri`ajnih bedema pri dovo|enju mandibule u centralni polo`aj. mikrotalasnopolimeriziraju}i akrilati. o~uvanje zdravog stanja tkiva le`i{ta proteze. cementi na bazi smola. povr{ine.adaptacija gornje i donje individualne ka{ike. izrada zagri`ajnih bedema Odre|ivanje me|uvili~nih odnosa . kori{tenje preekstrakcionih registracija za odre|ivanje visine zagri`aja).principi planiranja bo~nog zubnog niza (biolo{ki principi. obilje`avanje granica individualne ka{ike. priprema modela. odre|ivanje polo`aja (u odnosu na rezidualne grebene. sastav.^etvrtak. profesionalni rizici stomatolo{kog osoblja u radu s gradivnim stomatolo{kim materijalima 3. vezivanje za zubna tkiva). odnos bo~nih zuba u polo`aju maksimalne interkuspidacije Koncept uravnote`ene okluzije sa totalnim protezama Odre|ivanje polo`aja zuba prema zahtjevima uravnote`ene okluzije Skeletalni odnos vilica i polo`aj vje{ta~kih zuba . poroznost polimerizovanih akrilatnih materijala. hladnopolimeriziraju}i akrilati. obilje`avanje modela. klini~ki pregled. dezinfekcija. estetski izgled usana i obraza) – Otisci bezubih vilica . postupak uzimanja antomskog otiska. legure titana. inklinacija prednjih zuba u sagitalnoj ravni. vrijeme vezivanja i o~vr{}ivanja. kori{tenje funkcije gutanja za iznala`enje optimalne visine okluzije. podjela. TOTALNE PROTEZE SADR@AJ PREDAVANJA – Uvod u totalnu protezu . ostvarivanje stabilnosti proteze. kori{tenje paralelnosti bezubih grebena za odre|ivanje visine zagri`aja. svjetlosnopolimeriziraju}i akrilati. plazmirani titan). 7. glas-jonomer cementi modifikovani smolama. ma{inski obradiva keramika.priprema modela. fizi~ka i mehani~ka svojstva. degradacija gradivnih stomatolo{kih materijala (citotoksi~nost. odre`ivanje visine zagri`aja pomo}u postoje}ih proteza. izbor prednjih zuba (izbor veli~ine. provjera – – – – – – – – – – – – – – – – – ispravnosti otiska.pojam. odnos prednjih zuba u centralnoj relaciji Izbor i odre|ivanje polo`aja bo~nih zuba . uzimanje definitivnog otiska. iznala`enje centralnog polo`aja mandibule (registracijom lateralnih pokreta mandibule. kinematski.op}a pravila za odre|ivanje polo`aja. gutanjem).proba u ustima. materijali za podlaganje baze proteze (kondicioneri i lajneri). biokompatibilnost glas-jonomer cemenata – Materijali u implantologiji . spontanim dovo|enjem mandibule. mehanizam o~vr{}avanja. izbor bo~nih zuba (oblik. izbor materijala – Pretprotetska priprema bezubih usta . 2011. funkcionalnost i prakti~nost – Materijali za obradu i poliranje . veza keramike i materijala. karakteristike kerami~kih materijala i postupak sa kerami~kim materijalima u izradi kerami~kih nadoknada. registracija incizalne putanje Preno{enje modela u artikulator .odre|ivanje polo`aja orijentacione okluzalne ravni (ekstraoralnom i intraoralnom metodom). genotoksi~nost. metali za implantate (titan. prema orijentacionoj okluzalnoj ravni. dentalni ~elici.keramika u stomatologiji. harmonija cjelokupne kompozicije prednjih zuba Odre|ivanje polo`aja prednjih zuba (eugnat odnos vilica) i postupak postavljanja. specijalna dodatna ispitivanja. oblikovanje rubova gornjeg i donjeg funkcionalnog otiska. rezidualni monomer. podjela. dijelovi. opis obraznog luka. principi statike).standardni. legure zlata. nepravilnosti na kostima vilica. biokompatibilnost. zahtjevi za kerami~ke materijale. korozija i biokompatibilnost dentalnih legura. specifi~nosti kod pacijenata sa II i III skeletalnom klasom Proba modela proteza . modifikovani ZOE cementi. funkcije. rastvorljivost.ucrtavanje granica. kerami~ke nadoknade. oblika i boje). postupak s kerami~kim materijalima u metal-kerami~kim sistemima. legure za parcijalne proteze.principi i biolo{ki aspekti otiska (ostvarivanje retencije proteze. op}i i poseban plan terapije. materijali za poliranje (materijali za mehani~ko i elektroliti~ko poliranje) – Biokompatibilnost gradivnih stomatolo{kih materijala pojam i zna~aj biokompatibilnosti. porcelanski zubi – Cementi . klasifikacija materijala za implantate. cinkoksid-eugenol cementi. rad sa obraznim lukom. provjera i korigovanje me|uvili~nog odnosa (gre{ke u vertikalnoj dimenziji okluzije. karakteristike kerami~kih materijala u metal-kerami~kim sistemima. odnos prednjih zuba prema okolnim mekim tkivima. postupak izrade baze zagri`ajne {ablone sa razli~itim materijalima. polo`aj prednjih zuba i govor.fizi~ki faktori retencije (povr{inski napon. biolo{ki odgovor tkiva na prisustvo akrilata za bazu proteze. alergijski efekti stomatolo{kih materijala). nemetali za implantate. cink-fosfat cement.klasifikacija i primjena. instrumenata i materijala za postavljanje vje{ta~kih zuba Izbor i odre|ivanje polo`aja prednjih zuba . registracija lateralnih kondilnih putanja. pomo}u izgovora pojedinih glasova. karakteristike cementnih materijala (konzistencija. registracija sagitalnih kondilnih putanja. materijali za pjeskarenje. vo|enjem mandibule. dimenzionalne promjene akrilata tokom polimerizacije. rastere}enje pojedinih zona le`i{ta proteze Za{tita rubova funkcionalnog otiska i izlijevanje definitivnog radnog modela Izrada zagri`ajnih {ablona . plan terapije i prognoza . glas-jonomer cementi.anatomski otisak (izbor ka{ike. debljina cementnog filma. preno{enje modela u artikulator bez primjene obraznog luka. posljedice gre{aka u centralnoj . rekonstrukcija alveolarnog grebena – Otisci bezubih vilica .klasifikacije. viskoznost pljuva~ke. odre|ivanje vertikalne dimenzije okluzije (prema polo`aju fiziolo{kog mirovanja. 4. – SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 17 – Strana 117 Dentalne legure . `ice. metal-kerami~ke nadoknade. palpacijom temporalnih mi{i}a i kondila. akrilatni zubi – Kerami~ki materijali . pomo}u valkofove kuglice.priprema definitivnih radnih modela. zahtjevi za dentalne legure. transport u zubnotehni~ki laboratorij) Izlijevanje anatomskog otiska i izrada radnog modela Individualna ka{ika (sa me|uprostorom i bez me|uprostora) . interakcije dentalnih materijala i organizma (histokompatibilnost dentalnih legura. hirur{ke korekcije mekih tkiva usne duplje. polikarboksilatni cementi. ventilni u~inak i atmosferski pritisak) – Dijagnoza. postupak izrade Otisci bezubih vilica . srebro-paladijum legure.reakcija alveolarne kosti na materijale za implantate. toplopolimeriziraju}i akrilati.zahtjevi za materijale za bazu proteze. preno{enje modela u artikulator pomo}u obraznog luka Priprema radnih modela. kori{tenje taktilne osjetljivosti za iznala`enje optimalne visine zagri`aja. faze izrade totalne proteze – Retencija i stabilizacija totalnih proteza . u polo`aju maksimalne interkuspidacije) Odre|ivanje polo`aja bo~nih zuba (eugnat odnos vilica) i postupak postavljanja. legure za metal -keramiku. gre{ke u odre|ivanju me|uvili~nih odnosa Obrazni luk .pretprotetska hirurgija. mehani~ke karakteristike. starenje dentalnih legura – Materijali za bazu proteze . adhezija i kohezija. odre|ivanje polo`aja prednjih zuba u odnosu na rezidualne grebene. veli~ina. mutagenost i kancerogenost metala i dentalnih legura). boja).prirodni i vje{ta~ki abrazivni materijali. optere}enje tkiva le`i{ta proteze. bioadhezivnost. preklop prednjih zuba). elektromiografsko odre|ivanje visine zagri`aja. odre|ivanje visine mjerenjem snage mi{i}a.anamneza.

pona{anje potpornih tkiva zuba pri dejstvu sile. princip rada sa dentalnim paralelometrom. analiza postoje}e okluzije. nagrizna proteza. uzajamno dejstvo preostalih zuba i proteze. postupak dizajniranja metalnog skeleta). oblici parcijalnih proteza. zadaci protetske terapije parcijalnom protezom – Parcijalna plo~asta proteza . zadaci u radu sa dentalnim paralelometrom Osnovni pojmovi vezani za planiranje parcijalne skeletirane proteze . izrada mobilnog dijela nadoknade). smjernice u izradi parcijalnih kompleksnih proteza. izmjene u organizmu i stomatognatom sistemu kod osoba straijeg doba. dugmi~asta sidra. razdvojive parcijalne proteze.definicija i podjela. .Broj 17 – Strana 118 SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH – ^etvrtak. 2011. opturatori i postresekcione parcijalne proteze Suptotalne proteze . profilakti~ki zahtjevi u planiranju PSP Kompleksne parcijalne proteze . kosa ravan).u artikulatoru (izbor artikulatora.alveolarni nastavak gornje i donje vilice. gre{ke u interkuspidaciji pri centralnom polo`aju mandibule). veza fiksne i mobilne nadoknade Parcijalne proteze sa ate~menima . estetski zahtjevi. dvodjelne parcijalne proteze. tehnika topljenja. specifi~nosti laboratorijske izrade parcijalnih teleskop proteza. bezuba polja. registrovanje ekscentri~nih polo`aja mandibule i pode{avanje nagiba kondilnih putanja na artikulatoru uz pomo} pozicionih registrata. podjela parcijalnih proteza. trajanje sile. intermitentne sile. reparatura zuba. reparature parcijalnih proteza sa ate~menima Parcijalne teleskop proteze .reparatura baze. gre{ke u polo`aju okluzalne ravni). op}i principi rekonstrukcije okluzije parcijalnim protezama. tehnika livenja – Zavr{na obrada totalne proteze – Reokludacija totalnih proteza (u artikulatoru) – Predaja totalnih proteza i adaptacija – Kontrole i odr`avanje pozitivnih terapijskih efekata kod pacijenata lije~enih totalnom protezom . frezovanje u stomatolo{koj protetici. preno{enje modela u artikulator.. kriterijumi za procjenu bezubih grebena. napadna ta~ka sile. parcijalne fleksibilne proteze. klini~ka slika. biomehani~ka ravnote`a u zubnim nizovima. odnos preostalih i izgubljenih potpornih tkiva zuba.pojam.dentalni dio proteze (retencioni elementi) – – – – – – – – – – – – – Parcijalna skeletirana proteza . postupak reparature – Podlaganja totalnih proteza . preno{enje okluzalnih optere}enja na retencione zube Parcijalne teleskop proteze .intenzitet sile. dentalni prenos okluzalnih optere}enja. trajna parcijalna proteza – Tehni~ka izrada plo~aste parcijalne proteze – Reparatura i podlaganje plo~aste parcijalne proteze – Parcijalna skeletirana proteza . podjela suptotalne krezubosti. specifi~nosti klini~ke izrade (izrada fiksnog dijela.uvod u parcijalnu skeletiranu protezu. zglobovi. uloga broja i lokalizacije oslonaca u stabilizaciji parcijalne skeletirane proteze Analiza modela za studije . parodontalna rezistencija i insuficijencija. retencija i stabilizacija parcijalne proteze s teleskop krunama. patolo{ka). funkcija konus kruna). veza gingivalnog i dentalnog dijela proteze.biomehani~ki problemi u planiranju (poluga. dvostruke teleskop krune (oblici. na osnovu trenja materijala. podjela ate~mena. stresbrejker dizajn veze) Dentalni paralelometar .djelovanje sila. kontrolni pregledi Drugi oblici parcijalnih proteza .na osnovu elasti~nih svojstava materijala i trenja.op}e karakteristike ate~mena. retencija i stabilizacija parcijalne skeletirane proteze sa ate~menima. pona{anje tegmenta na dejstvo sila. metodologija izrade – Specifi~nosti terapije bezubih pacijenata starijeg doba starost. otisak. gre{ke u odnosu prema okolnoj muskulaturi.privremene parcijalne proteze (imedijatna parcijalna proteza. definicija. osnovni polo`aji modela u paralelometru. izrada parcijalne teleskop proteze (materijali u izradi dvostrukih kruna. OMO. jednostrane parcijalne proteze. smjer djelovanja sila. specifi~nosti laboratorijske izrade proteze sa ate~menima (tehnika postavljanja i na~in ugra|ivanja ate~mena). elementi parcijalne skeletirane proteze. statika slobodnog sedla. indikacije i kontraindikacije za izradu parcijalne plo~aste proteze). veza gingivalnog i dentalnog dijela proteze (male spojnice. pre~ke. evidentiranje zaklju~aka analize modela za studije. indikacije i kontraindikacije. prelazna ili interim proteza. pokretljivost zuba (fiziolo{ka.supradentalne parcijalne proteze. rezilijencija sluznice. mjerenje retencione sile po BIOS sistemu Biostatika parcijalne skeletirane proteze . ate~meni sa kombinovanim konstrukcijskim svojstvima Parcijalne proteze sa ate~menima . direktno podlaganje (postupak sa razli~itim materijalima). swing-lock parcijalne proteze.izrada proteze sa ate~menima (materijali za ate~mene. odnos okluzalnih naslona sa antagonisti~kim zubnim nizom) i u paralelometru. kontraindikacije. kriterijumi za procjenu stanja parodonta retencionih zuba – Bezubi ili rezidualni alveolarni greben . implantati kao elementi potpore parcijalnim protezama – Gubitak zuba i posljedice po stomatognati sistem – Klasifikacija krezubosti.suptotalna krezubost i suptotalne proteze.dentalni dio proteze (stabilizacioni elementi. `albe pacijenata – Reparature totalnih proteza . analiza polo`aja bo~nih zuba (gre{ke u odnosu bo~nih zuba prema rezidualnim grebenima. elementi za dentalni prenos pritiska `vakanja). parcijalne proteze na implantatima. – Modeliranje totalne proteze u vosku – Zamjena vo{tanog modela proteze akrilatom -kivetiranje i polimerizacija. vode}e ravni Retencija parcijalne skeletirane proteze . planiranje PSP u paralelometru. 4. reze i zavrtnji. put pomjeranja proteze.dvostruke konus krune (oblik. ekvator zuba. specifi~nosti klini~ke izrade proteze na ate~menima (izrada fiksnog dijela nadoknade. indikacije i kontraindikacije. gingivalni dio parcijalne skeletirane proteze (velike spojnice gornje i donje skeletirane proteze. kliza~i.. dentalni dio proteze. vo|enje parcijalne proteze s teleskop krunama. na osnovu mehani~kog spajanja. sedlo) – Parcijalna skeletirana proteza .op}e karakteristike dvostrukih kruna (podjela i funkcija). nagrizni greben i drugi okluzalni splintovi – Parcijalna plo~asta proteza .definicija i osnovni pojmovi. elementi za suprotstavljanje silama koje djeluju na parcijalnu plo~astu protezu.put uno{enja proteze. fiksne nadoknade namjenjene prihvatanju parcijalne skeletirane proteze. djelovi dentalnih paralelometara.korekture. podjela. stabilizacija parcijalne skeletirane proteze Planiranje parcijalne skeletirane proteze . redukovane parcijalne proteze. principi planiranja parcijalnih teleskop proteza. uticaj promjena u starosti na lije~enje protezama 4.uslovno trajna parcijalna plo~asta proteza (gingivalni dio proteze. principi planiranja PSP (planiranje namjenskih nadoknada. prednosti i nedostaci. retencija parcijalne proteze sa konus krunama. 7. zna~aj broja i oblika korjenova zuba za prihvatanje sila. PARCIJALNE PROTEZE SADR@AJ PREDAVANJA – Dejstvo mehani~kih sila na zube . indirektno podlaganje(postupak u ordinaciji i laboratoriju) – Imedijatna totalna proteza . vo|enje nadoknade. principi planiranja PSP na ate~menima. izrada mobilnog dijela. kontrolni pregledi.).indikacije. tehnika ubrizgavanja. relaciji.

laser). pravljenje prostora za cement. prednosti. kontraindikacije. zavr{na obrada skeleta (mehani~ka obrada. modela i sistema za bataljak. predaja parcijalne proteze. pinledge preparacija indikacije i kontraindikacije. bolesti periodoncijuma . sekvence tretmana tretman simptoma. obrazni luk. mehani~ki. prednosti i nedostatci. reparature. ekstraoralni i intraoralni pregled. preparacija zuba. analiza modela za studije. Tehnika navo{tavanja radnih bataljaka . 4. o~uvanje strukture zuba.dijagnoza i plan terapije (anamneza. dostupne metode. produ`enje klini~ke krune. poliranje). plan tretmana. ljupsice kerami~ke (prednosti i indikacije. oblik i polo`aj zuba. 2011.glavni razlozi posjete. vidljivost retencionih elemenata. mehani~ka i biolo{ka razmatranja za metal. ortodontska. alternativni sistemi. prednje parcijalne veener krune preparacija.modelovanje skeleta. evaluacija preparacije zuba. preparacija margine. prva laboratorijska faza Priprema potpornih tkiva parcijalne proteze (oralnohirur{ka. status zuba. aproksimalne povr{ine.preduvjeti zdravo tkivo. odgovaraju}e probe. medicinska i stomatolo{ka anamneza. dentogingivalni spoj. instrumenti za rad. elektrohirur{ka metoda.okluzalno distalna onlay preparacija. Defintivni modeli i bataljci . postavljanje obraznog luka.etiologija. odgovornost ljekara . izrada individualnih ka{ika). odmicanje mekog tkiva (konci za odmicanje i procedura otvaranja gingivalnog sulkusa. Komuniciranje sa dentalnim laboratorijem . dijagnoza i plan terapije. kontraindikacije. endodontska priprema. klini~ki pregled. parodontolo{ka. vrste ko~i}a i na~ini cementiranja. okluzalna razmi{ljanja. marginalna adaptacija. odvajanje vo{tanog modela. izlijevanje otiska. markiranje margine. ka{ike za otisak (komercijalne i individualne. izrada radnog modela. maksilarni molar 7/8 krune. preparacija. veli~ina. preparacija). prevencija deformacije. odabir zuba za bru{enje (nedostatak jednog ili vi{e zuba). priprema i dubliranje radnog modela. stabilizacija stanja. redukcija po povr{inama. impregnacija vatrostalnog modela Postupak izrade parcijalne skeletirane proteze postavljanje vo{tanih profila . periodontalni pregled. . pove}anje i redukcija tog prostora. Restauracija endodontski tretiranih zuba . estetski. podlaganja Estetika parcijalnih proteza . SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 17 – Strana 119 – – – – – – – broj i lokacija preostalih zuba.odre|ivanje me|uvili~nih odnosa. uzimanje otisaka gore navedenim materijalima. Principi preparacije zuba . okluzalna povr{ina. materijali. Preparacija za metal kerami~ke krune . nedostaci. dijagnosti~ki modeli i plan terapije. parcijalnim skeletiranim protezama. definitivni okluzalni tretman). smola.kerami~ke restauracije.lokacija. 7. RTG analiza. periodoncijuma. biomehanika suptotalnih proteza. diferencijalna dijagnoza. aksijalna redukcija. materijali za otiske (elasti~ni materijali.kontraindikacije. postavljanje obraznog luka.otisak za parcijalnu protezu. rezistentna forma. konzervativna.elementi estetike u stomatologiji. preparacija koronarnog dijela. solidni odljev sa individualnim bataljkom. parcijalne pokrovne restauracije. generalni.preduvjeti. artikulacija. izlivanje modela od vatrostalne mase. Preparacija za parcijalne krune . ~uvanje struktura zuba. dvostrukim krunama. FIKSNA PROTETIKA SADR@AJ PREDAVANJA – Anamneza i klini~ki pregled .uzimanje otisaka za studijske modele. razmatranja za prednje i postrane zube. dostupni materijali i tehnika. odre|ivanje individualnih nagiba kondilne i incizalne putanje. odre|ivanje boje zuba. izbor i postavljanje vje{ta~kih zuba i zavr{no modeliranje Postupak izrade parcijalne skeletirane proteze . pune kerami~ke restauracije. cementiranje. spajanje skeleta sa drugim dijelovima proteze. Dg i prognoza.^etvrtak. predgrijavanje i grijanje. – – – – – – – – 5. tehnike za otisak u zagrizu.unutra{nje povr{ine. terapija suptotalne krezubosti (parcijalnim plo~astim protezama. generalije. aksijalne povr{ine. preliminarni otisak. prednosti i nedostaci. odre|ivanje centralnog polo`aja mandibule prema maksili. materijali. preparacija kanala. Meka tkiva i uzimanje otisaka .kontrola infekcije. polieteri. – Planiranje tretmana . instrumenti za rad. marginalna geometrija. preparacija). – Priprema usta . magnetima). pomi~ni bataljci. regeneracija tkiva. postavljanje modela u artikulator.parcijalne restauracije indikacije. topljenje legure i livenje skeleta. ispitivanje okluzije. me|usobna odgovornost ljekara i tehnike. artikulatori. proba skeleta parcijalne proteze.na~ini. kerami~ki inlay i onlay (indikacije. funkcionalne i estetske vrijednosti suptotalnih proteza Postupak izrade parcijalne skeletirane proteze . kondenzacioni silikoni. odabir boje.anatomija gingive.indikacije. nedostaci. po{tivanje budu}eg dentalnog zdravlja. izrada zagri`ajnog bedema Postupak izrade parcijalne skeletirane proteze . preparacija. registracija centri~ne relacije . reverzibilni hidrokoloidi. izrada vatrostalnog bloka. redukcija po povr{inama. gips. supradentalnim protezama. prednosti.indikacije i kontraindikacije. okluzija. ~uvanje i rekonstrukcija – – – – interdentalne papile. mandibularni premolar modificirane krune. retenciona forma za prednje i postrane zube. Provizorne restauracije . rezistentna forma. protetska priprema) Postupak izrade parcijalne skeletirane proteze .zahtijevi biolo{ki. kontrolni pregledi i odr`avanje parcijalne proteze. prevencija frakture zuba.margina preparacije . prednosti. karijes i prisutne restauracije . estetka. estetika parcijalnih proteza. pacijentova i ljekarova pozicija tokom preparacije.biolo{ka razmi{ljanja prevencija o{te}enja tokom preparacije zuba. patolo{ka okluzija. instrumenti za nano{enje voska. Preparacija zuba za pune kerami~ke krune -indikacije. kontraindikacije. za postrane i prednje zube 3/4 krune za maksilarne premolare i molare. ispitivanje okluzije. mezio . zamjena vo{tanih dijelova proteze akrilatom. korekcija defekata. tehnike. prva (A) klini~ka faza. preparacija kanala. Preparacija za pune livene krune . ~uvanje i prognoza. prednosti i nedostaci. – Vrste okluzije. evaluacija hirur{ke terapije. kontrola salivacije. ispitivanje dijagnoza i planiranje tretmana inicijalna i hirur{ka terapija. nedostaci. pribor za rad. protetski dijagnosti~ki index (PDI) za parcijalno bezube i pacijente sa kompletnom denticijom. zavr{na obrada skeletirane proteze sa reokludacijom. mehani~ka razmatranja.oralno hirur{ka. tehnika uzimanja otiska u zagrizu.indikacije.obuka zubne tehnike i certificiranje.identifikacija pacijentovih potreba. definitivni periodontalni tretman (vrste graftova. razina kli~kog pri~vrstka. Preparacija za inlay i onlay . klasa II inlay preparacija. preparacija. adicioni silikoni). kontraindikacije. distribucija sila.preduvjeti. pregled TMZ. materijali i tehnike koje se koriste za privremene restauracije. izbor def. klini~ke procedure. selekcioni kriteriji. okluzalni tretman – Parodontolo{ka razmatranja . patogeneza. postrani zubi modeliranje . ortodontski tretman.planiranje tretmana. vitalitet zuba. korekture. kombinovani otisak. tehnike i pribor za rad. postavljanje obraznog luka.odabir materijala. retenciona forma. paste za otvaranje gingivalnog sulkusa. definitivna terapija. polisulfidi. pra}enje stanja. – Studijski modeli i odgovaraju}e procedure . ate~menima. elektroliti~ko poliranje.proba modela parcijalne proteze.

materijali. klju~evi boja. o~uvanje tretmana. labijalna povr{ina. ovalno. sedlasti kontakt. kompozitni cementi. procedure. na~ini snimanja. Pune kerami~ke restauracije . prednosti i nedostatci. implantolo{ko snimanje u perspektivi. indeks krvarenja. interaktivna kompjuterska tomografija. finiranje metala. sedlasto. uzimanje otiska. 7. ulo`ne mase na bazi gipsa. estetika. materijali. evaluacija ishoda. pucanje keramike. tomografija. karijes korijena. o~uvanje gingivalne arhitekture. oksida. konture. glaziranje. glass ionomer cement. Evaluacija (proba). vrat implantata.fiksni protetski radovi. ete~meni. okovratnik implantata). ulaganje. oblik. CAD-CAM stereotactic hirur{ke plo~e. mjerenje dubine sulkusa. okluzalna analiza. retencija kukicama. pregled.ocjena predtretmana. okluzalna disfunkcija. dijagnosti~ke plo~e (compjuterska tomografija. prete`no bazne legure. cink polikarbiksilatni cement. koncepti dizajna. keramike velike ~vrsto}e. meziodistalna {irina. Proces odabira boje i estetika . hirur{ke plo~e. dostupni sistemi legura. periodontalno oboljenje. pomi~ne proteze (pomi~ne proteze u potpunosti podr`ane implantatima ili zubima i pomi~ne proteze koje su podr`ane implantatima i mekim tkivima). pulpno i periapikalno zdravlje. dostupni materijali. srednja linija. adhezioni mostovi. prednosti.istorijska pozadina. lemljenje punih livenih mostova. materijali tijela mosta.privremeno cementiranje. lemljenje. tekstura povr{ina. postupak dobijanja keramike. puni metalni most.u~inak starenja stanovni{tva.pregled literature. estetske posljedice). magneti.oralno higijenska razmi{ljanja. Maryland mostovi. pokretljivost. toplinom pre{ana. indikacije. unutra{nja povr{ina. kerami~ke restauracije. tipovi spojnica. aksijalni zidovi. tomografija). postprotetsko snimanje (periapikalna radiografija. kontraindikacije. Dizajn mosta . CAD-CAM sistem. preparacija zuba. kerami~ke ljuspice. preparacija prednjih zuba i dizajn. nezadovoljavaju}i izgled.kruta veza. Cementi i procedure cementiranja . cefalometrijska radiografija. modeliranje pravljenje prostora za ljuspice. bol. okluzalne sile. postoperativna briga. aproksimalni kontakti. klini~ki parametri komparacije zuba i implantata: trajnost. gubitak jednog zuba. retretman. body keramika i incizalna. procedura cementiranja za kerami~ke inlay i ljuspice. dijelovi tijela implantata (tijelo implantata. metode izrade. ta~nost lemljenja. na implantatima vezani mostovi. 6. okluzija. titanijum i legure titanija. preparacija postranih zuba i dizajn. Virginia most. ljudski vid. obrada glodalicom. odabir materijala za ulaganje. marginalni integritet. Vlaknima oja~ani kompozitni mostovi . ~vrsto}a. parcijalna bezubost. plemenite legure. modeliranje u vosku. aksijalne konture. cementi za ove restauracije. Procera sistem. pove}anje grani~ne temperature i distorzija. pukotine. okluzalne povr{ine. tehnike lemljenja. veza keramike i metala.kerami~ke restauracije . estetska razmi{ljanja.preduvjeti. Ulaganje i livenje . pe}nica za lemljenje. – – – – – – – – – finiranje margine preparacije. okluzalna radiografija. incizogingivalna du`ina. odstranjivanje mase za ulaganje. nagrizni snimak. keratinizirana tkiva. lokacija. posljedice pomi~ne parcijalne proteze. put postavljanja. materijali.lingvalna i incizalna povr{ina. psiholo{ki aspekti gubitka zuba. materijali. tehnike odlijevnih kanali}a. specijalne zavr{ne procedure. oralna higijena. perkusija. ishrana i pljuva~ka. odlijevni kanali. evaluacija. izrada tijela mosta. rezilijentna veza.Broj 17 – Strana 120 SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH ^etvrtak. sistem odabira boje. kiveta. cink oksid eugenol sa i bez ethoxybenzioc kiseline. modul elasticiteta. instrumenti analize boje. gumeno postolje za livenje sa konusom. starost u korelaciji sa gubitkom zuba. – Dijagnosti~ko snimanje i tehnike .opis boje. mehani~ka retencija. incizalni ugao. hirur{ko i interventno snimanje. Postoperativna briga . puni kerami~ki mostovi. kontraindika- – – – – – cije. dostupni materijali. dostupni materijali. faktori koji uti~u na tu vezu. visoke plemenite legure. ~i{}enje. koni~no. evaluacija i cementiranje.preduvjeti. karijes zuba. preostala mjesta. higijensko tijelo mosta. pogor{anje performansi pomi~nih proteza. preparacija zuba nosa~a. lemljenje metalkerami~kih mostova. totalna bezubost.ciljevi dijagnosti~kog snimanja. ekstrakoronarni kompletni pokrovni mostovi. mekim tkivima. termalna ekspanzija kontrakcija. Metal . tipovi keramike. inlay i onlay. laboratorijske procedure. unutra{nje oznake. Mostovi fasetirani smolama (akrilatom) . karakterizacija i glaziranje evaluacija privremene restauracije i cementi. obrada metala. klasifikacija me|u~lanova/tijela mosta. dentalna konotacija mehani~kih i fizi~kih osobina metala za keramiku. modeliranje inlay i onlay.povijesne perspektive. modificirano sedlasto.prednosti i nedostaci.selekcija tehnike lemljenja. izvor topline. litijum silikatna baza. Cerec sistem. aluminij keramika. gingivalna granica. periodi~ni pregledi kontrole. preduvjeti za uspjeh. plamenik. izrada. magnetna rezonanca). vla~na ~vrsto}a.otkri}e mostova fasetiranih smolama. definitivno cementiranje konvencionalnih livenih restauracija. labavost bataljka. CIELAB sistem. Konektori (spojnice) . otpornost. proporcije. prednosti proteza podr`anih implantatima. prostor za me|u~lanove. glaziranje. odabir materijala za livenje. Lava sistem. okluzalno bilje`enje. dentalni cementi. dizajn.gubitak ineralveolarnog septuma. unutra{nji rub. PROTETSKA IMPLANTOLOGIJA SADR@AJ PREDAVANJA – Logi~ka podloga za dentalne implantate . hirur{ka modifikacija. izrada metal kerami~kih mostova po fazama.komponente terminologije generi~ka terminologija tijela implantata. gusto}a. metalkerami~ko tijelo mosta. priprema restauracije i povr{ina zuba za cementiranje. panoramna radiografija. Munsell sistem. biolo{ka razmi{ljanja. 4. cementiranje. opaker. indikacije i kontraindikacije. kompjuterska tomografija. Dizajn konstrukcije i izbor metala za metal kerami~ke restauracije . cink fosfatni cement. Sredstva za retenciju pokretnih parcijalnih proteza planiranje tretmana. vanjski rub. azbestna traka. – Generi~ka forma korijena . probe aproksimalni kontakt. propuhivanje. radiografska evaluacija. smolasta (akrilatna) fasetirana tijela mosta.du`nosti poslije cementiranja. jedan zubni implantat. indikacije. incizalna forma. mehanizmi oja~anja dentalne keramike. oslikavanje. intrakoronarni parcijalni pokrovni mostovi. balans. anatomija osmijeha. gubitak kosti . modifikacija vanjske boje i karakterizacija. – Protetske mogu}nosti u dentalnoj implantologiji . pobolj{ane metode ulaganja. modeliranje voskom anatomskih kontura. lasersko zavarivanje. In ceram. periimplantitis. nano{enje keramike. ekstra i intrakoronarni ete~meni. – Implantat nije zub: komparacija periodontalnih indeksa .ciljevi i procedure. SR). CT. prednji zubi modeliranje . ulo`ne mase na bazi fosfata. posljedice bezubosti na anatomskim strukturama (kosti. 2011. . dizajn spojnica. stabilnost. mehani~ka razmi{ljanja. odljevni kanali}i. hitni sastanci bol. labijalni rubovi kerami~ki. fraktura veze. nedostatci. rije{avanje problema. glass ionomeri modificirani smolama. odabir cementa. mjehuri}i. ma{ine za ulaganje i tehnika. pre~ke. postotak elongacije. izbor metala. diametar. odabir punog kerami~kog sistema. Obrada izlivenih restauracija . predprotetsko snimanje (periapikalna radiografija. proporcionalni limit i ~vrsto}a propu{tanja. kontura rezidualnog grebena.

veli~ina sile (fiziolo{ka ograni~enja dizajna.dijagnosti~ki modeli. Nadoknada jednog postranog zuba .faktori stresa: "klju~". odnos maksilarnog i mandibularnog luka. hipoteze faktora stresa. klini~ki neuspjeh dizajna implantata u vezi sa izborom biomaterijala i veli~inom sile). odnos krune i korijena. – – – – – – 3. – SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 17 – Strana 121 – – – – – – – – – Faktori sresa: uticaj na planiranje tretmana . klasifikacija totalne bezubost (tip 1. vertikalne kretnje. jedan dentalni implantat. vertikalna dimenzija). progresivno optere}enje). radiografska gustina kosti.4). proba zuba. nerigidni konektor. prstenasti ili kugli~asti ete~meni (o prstenasti ate~men protiv proteznih kretnji. horizontalne kretnje. pozicija u zubnom luku. torzija). kretnje implantata. procedura korak po korak (inicijalna selekcija nosa~a i situacioni otisak. Planiranje tretmana za postranu bezubost u maksili anatomska razmatranja (razvoj postrane maksile sa gubitkom zuba. odabir tretmana (subantralna opcija 1: konvencionalno postavljanje implantata. Nau~na logi~ka podloga za dizajn dentalnog implantata . moment inercije. laboratorijska faza 2. 4. otkrivanje smetnji (ekstruzija.3). utjecaj na dizajn tijela implantata. intermedijarni nosa~i). pozicija permukoze implantata.pregled literature. ate~meni za pokrovne proteze. lokacija gustine kosti. karijes. i 5). deformacija i naprezanje. Parcijalno i totalno bezuba maksila . fiksnoprotetski radovi naspram pokrovne proteze. opcija 2: pokrovna proteza na implantatima. laboratorijska faza 1. razmatranja "crest modula-vrat implantata". hipoteza osteotomije implantata. Dijagnosti~ki modeli i hirur{ki vodi~ . razmatranja krune maksilarnih prednjih zuba.normalne zagri`ajne sile.karakter sila apliciranih na dentalne implantate.razlaganje vektora. tiskanje jezika). ekspanzija maksilarnog sinusa. Klini~ka biomehanika u dentalnoj implantologiji optere}enje dentalnog imlantata. ekstrakcija ili ~uvanje prirodnih zuba: 0-. geometrija navoja implantata (du`ina implantata. tip sile (fiziolo{ka ograni~enja dizajna. pozicija ivice maksilarnih zuba. nau~na logi~ka podloga za dizajn dentalnog implantata. Pokrovne proteze na mandibularnim implantatima dizajn i izrada . Faktori sila u vezi sa uslovima kod pacijenta . stres. tretmanska opcija 4. radiografska procjena). hidroksiapatitna prevlaka. djeljenje raspolo`ive kosti. adhezivni most. 7. proba u vosku. tretman proteza (menad`ment. istorija tretmana (tretman postrane maksile . klini~ki neuspjeh dizajna implantata u vezi sa tipom sile).opcije nosa~a. 2. idealna pozicija implantata za puni zubni luk. subantralna opcija 2: podizanje sinusa. gre{ka u postavci). veli~ina. dizajn fiksnoprotetskog rada. ~uvanje postranog prostora). estetska procjena. Klasifikacija i plan tretmana za parcijalnu i totalnu bezubost . du`ina. dinamika `vakanja. linija usana. opcije tretmana implantatima (tretmanska opcija 1: Branemark koncept. kretnje mandibule(medijalna kretnja. veli~ina implantata. proba metala). dijeljenje C-h prednje mandibule. opcije pokrovnih proteza (opcija 1. tretmanska opcija 3. kontraindikacije . implantat pri~vr{~en na jednom kraju. broj zuba koji nedostaju. meko tkivo grebena kao potpora. Fiksno protetski rad na implantatima u mandibuli -opcije . pozicija ivice mandibularnih inciziva. tri tipa sila. uticaj gustine kosti na prenos optere}enja. razmatranja apikalnog dizajna). smjer optere}enja. diskusija. planiranje tretmana. kretnje pokrovnih proteza. pozicija zuba). vodi~ za spajanje implantata za zube. frakture od naprezanja.preimlantska razmatranja (pozicija maksilarnih prednjih zuba.pregled literature. oblik bezubog luka. istorija. visina zubne krune. angulacija i te`ina kosti).klini~ki dokazi uticaja gustine kosti na uspjeh. dentalni mostovi. prostor za zubnu krunu. potpuno bezuba maksila. okluzalna ravan. okluzalna {irina. abrazija. klasifikacija parcijalne bezubosti (klasa 1. kompjuterom potpomognuti i izra|eni hirur{ki vodi~. hirurgija vo|ena slikom.faktori sila. utjecaj na dizajn tijela implantata). subantralna opcija 3: sinus graft i faza plasiranja endosealnog implantata.2.10-godina pravilo. ~vrsto}a kosti i gustina. material i metode: bioinj`injering dizajna implantata. dugoro~no planiranje tretmana. opcije tretmana pokrovnim protezama na implantatima (opcija 1: pokrovna proteza na implantatima. protetska razmatranja (pozicija ko{tane grebena. uticaj na selekciju biomaterijala.pregled literature. veli~ina implantata (nadoknada prednjeg zuba. masa. gre{ka zamora). "Division C-h" implantat u podru~ju foramen inciziva). hipoteza periostalne refleksije. endodontska evaluacija periodontalni status. prelazni nosa~i. opcije pokrovnih proteza za maksilu.3 i 4). vertikalna dimenzija. spiralni lom. funkcionalna povr{ina prema totalnoj povr{ini (makrogeometrija implantata. postoje}a okluzalna vertikalna dimenzija. pove}anje sile. multipli nedostatak postranih zuba). nadoknada postranog zuba. vaskularizacija i bakterijalna flora. pre~ke (frezovane i nefrezovane). tretmanska opcija 2. du`ina djelovanja sile (fiziolo{ka ograni~enja dizajna. odnos stresa i naprezanja. vodi~ za dijeljenje zubnih jedinica. faktori sila (broj nosa~a. 4. du`ina poluge. klasifikacija kosti ({eme) u dentalnoj implantologiji. pozicija zuba. razlaganje sila i mehanizmi neuspjeha (moment optere}enja. hirur{ki vodi~.5-. klini~ki momenat: visina okluzije. {irina implantata). paralelizam. opcije tretmana pokrovnom protezom ({arafom retinirane suprastrukture. laboratorijska faza 4.planiranje tretmana imlantatima: fiksna protetika i pokrovna proteza planiranje tretmana. ishod tretmana. postoje}a protetska ravan). povr{inske prevlake (titanium plazma sprej.opcije tretmana (alternative nadoknade jednog postranog zuba. opcije tretmana za parcijalnu bezubost prednje maksile. klasifikacija gustine kosti po Mischu. Prirodni zub u susjedstvu multiplih implantata (efekat na dijagnozu i plan tretmana) . pomi~ne proteze. kvalitet kosti (unutra{nja gra|a kosti). pravac djelovanja sile (fiziolo{ka ograni~enja dizajna. nedostaci pokrovnih proteza na implantatima. sile (komponente sila .pregled literature. rani gubitak kosti. Raspolo`iva kost i dentalna implantologija . 2011. hipoteza biolo{ke {irine. plan tretmana. Gustina kosti .parcijalna bezubost. napredni hirur{ki vodi~. prednosti pokrovnih proteza na implantatima. labavljenje vijka. konfiguracija korijena. povr{ina korijena zuba. restorativna dijagnostika naspram hirur{ke dijagnostike. klini~ki neuspjeh dizajna implantata u vezi sa du`inom djelovanja sile). evaluacija prirodnog nosa~a (veli~ina nosa~a. temporomandibularni zglob. lokacija implantata. okluzalni splint). volumen kosti (vanjska gra|a kosti). definitivni otisak. meka tkiva interkaninog sektora maksile. nedostaci prevlaka). postoje}e proteze. uticaj optere}enja).2. Opcije tretmana za pokrovne proteze na mandibularnim implantatima . hipoteza autoimunog odgovora doma}ina. gustina kosti: taktilni osje}aj. etiologija promjenljive gustine kosti. implantati povezani sa zubima (pokretljivost. Preimplantska protetika . laboratorijska faza 3.klju~ni faktor klini~kog uspjeha . pokrovna proteza opcija 1. pozicija nosa~a.3. subantralna opcija 4: sinus graft cijeljenje i zaka{njela implantska hirurgija). dizajn imlantata. stiskanje zuba. selekcija mjesta za implantat u mandibuli. sila i te`ina. pozicija zuba koji nedostaje. parafunkcije (bruksizam. {irina. anatomija okolne kosti. postoje}a okluzija. utjecaj na dizajn tijela implantata. o-prstenasti ko~i}. suprotni zubni luk.^etvrtak. specijalna razmatranja za postranu maksilu). tvrdo}a i material o-prstenastog ate~mena).2. povr{ina djelovanja. raspolo`iva kost (raspolo`iva visina. tretmanska opcija 5).

implanto protetska veza (veza bataljka. ekspanzija gipsa. aksialno optere}enje. materijali za otiske. cirkularni most. druga odredba: definitivni otisak i privremena proteza. od{arafljivanje bataljka od tijela implantata kod dvodijelnog implantata. pokrovne proteze na implantatima). situacioni otisak. te`ina kosti. Nadoknada jednog prednjeg zuba u maksili alternativne opcije tretmana nadoknade jednog prednjeg zuba u maksili.visina bataljka. lemljenje.implantolo{ko-protektivna okluzija (prirodni zub naspram mobiliteta implantata). rezistencija bataljka. pozicija tijela implantata (meziodistalna pozicija. pukotina izme|u krune i bataljka. distorzija voska. cementom retinirane naspram navojima retinirane fiksnoprotetske konstrukcije na implantatima. Ukupan fond radnih sati koji je predvi|en za ovaj vid edukacije iznosi 584 radna sata. laboratorijska faza 2. otklon analoga. 7. visina zubne krune. kompozicija metala. ishrana. prate}i protokol). Kolokviji iz pojedinih oblasti iz kojih se izvodi teoretska nastava se pola`u svakih 6 mjeseci. na~in ishrane. opcija 3: direktno indirektna tehnika. III. oblik grebena).kratkoro~na i dugoro~na. Specijalizant je u obavezi da u toku specijalizantskog sta`a samostalno izradi: – 20 totalnih proteza – 20 parcijalnih proteza – 20 fiksnih radova sa olu~astom preparacijom – 10 korjenskih nadogradnji . veli~ina zuba. meka tkiva). skupljanje porcelana. parcijalno bezubi pacijenti. stanje povr{ine. protetski dizajn. pasivno retinirane proteze (procedure uzimanja otisaka. 2011. pozicija okluzalnih kontakata. – – – – i limiti jednog implantata postrano. popravljanje cementom retinirane fiksnoprotetske konstrukcije na implantatima. vertikalna dimenzija. nedostaci cementom retiniranih fiksnoprotetskih konstrukcija na implantatima pasivno lijevanje. treba biti 18 (po 3 iz svake oblasti iz koje se izvodi teoretska nastava). otisak za maksilarnu protezu. higijenski protokol i instrumentacija (antimikrobni tretman. za{tita implantata. Okluzalna razmatranja za proteze podr`ane implantatima . – Imedijatno optere}enje u implatolo{koj terapiji . opcija 2: indirektno. evaluacija mekih tkiva. laboratorijska faza 1. pozicija ko{tani greben. V. visina hexagona. estetski izazovi.evaluacija tkiva maksile. skupljanje metalnog odljeva. posljedice cementa u sulkusu). angulacija implantata). Principi cementom retiniranih fiksnoprotetskih konstrukcija na implantatima . dvodijelni nosa~ za retenciju cementa). povr{ina bataljka. faktori koji uti~u na tretman (starost. Principi navojima retinirane proteze . Kolokvij Kolokvij Kolokvij Kolokvij Kolokvij Gnatologija i stomatolo{ki materijali Totalna proteza Parcijalna proteza Fiksna protetika Protetska implantologija U toku trajanja sta`a na stomatolo{koj protetici specijalizanti su u obavezi da rade seminarske radove koje javno brane. me|usklop implantata i kosti. direktna naspram indirektne izrade proteza. privremene proteze. rizici imedijatnog okluzalnog optere}enja. posljedice neuspjeha. permanentna deformacija. komplikacije (deficitarnost interdentalne papile. vrijeme tretmana. vodi~ za umanjenje komplikacija (retencija bataljka. estetika i higijena. preciznost. pomi~na parcijalna proteza. vodi~ za imedijatno optere}enje. nadoknada prvog molara implantatom.Broj 17 – Strana 122 SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH ^etvrtak. evaluacija tvrdih tkiva (hidroksilapatitne indikacije. sile smicanja. peta odredba: kona~na predaja i evaluacija). skupljanje akrilata. veli~ina implantata). zna~aj preoptere}enja. strahovi pacijenta. tre}a odredba: proba metala i privremena proteza 2. platforma dijametar. mobilitet zuba agoniste. ~etvrta odredba: inicijalna predaja proteze. ateroposteriorna pozicija. peta odredba: kona~na predaja). fraktura okluzalnog materijala. druga odredba: definitivni otisak i privremena proteza. dijametar navoja). zamor.potpuno bezubi pacijenti (logi~ka podloga za imedijatno optere}enje. neparalelni bataljci. navojima retinirane proteze. tro{kovi i vrijeme). individualna ka{ika. opcija 2: indirektna tehnika. tro{kovi pacijenta. protokol za totalnu bezubost (prva odredba: inicijalna selekcija nosa~a. IV. implant crest module dizajn. mikrobi na|eni kod periimplantitisa). ~etvrta odredba: inicijalna predaja proteze. – Odr`avanje dentalnih implantata . privremene proteze. – Progresivno optere}enje kosti . metalni navojni mehanizam. bru{enje bataljka (opcija 1: indirektno. 4. protetska razmatranja (pozicija ivice maksilarnih inciziva. okluzalna razmatranja za proteze podr`ane implantatima (prematurni kontakt. obostrano za{ti}ena artikulacija. jedan dentalni implantat. pozicija zuba. definitivni modeli. konsultacije izme|u specijalizanta i mentora. situacioni otisak. zavr{na preparacija i otisak (opcija 1: direktna tehnika. okluzija. procedure imedijatnog optere}enja za dentalne mostove. ~ije teme odre|uje mentor specijalizanta. pukotina izme|u bataljka i krune). adhezivne restauracije. nadoknada prvog premolara implantatom.retencija navojima (faktori sila. progresivno optere}enje. konturiranje mekih tkiva. kao i predterapijske klini~ke konsultacije.periodontalni aspekt dentalne implantologije (permukoza ili transgingivalna area. forma postranih zuba. konture krune zuba na implantatu.gustina kosti. dimenzionalne promjene. definitivno cementiranje. periimplantski kostur i razmatranje mekih i tvrdih tkiva (pozicija zuba. okluzalni materijali. razmatranja tro{kova pacijenta. protokol progresivnog optere}enja. dizajn navoja glave. imedijatno plasiranje implantata nakon ekstrakcije. uticaj okluzalne povr{ine. mehanika kosti i pravac sile. modeliranje mekih tkiva. dentalni most. okluzalni materijali. pristup. komponenta nalijeganja). anteroposteriorna {irina. nagib bataljka. pozicija implantata-dubina. laboratorijska faza 1. tre}a odredba: proba metala i laboratorijska faza 3. `elje pacijenta. meziodistalni prostor. selekcija tijela implantata. fiksacija navoja). cantliver i imlantolo{ko za{ti}ena okluzija. pozicija postranih zuba). tekstura povr{ine bataljka). margine imlantata bataljka. specifi~ne indikacije za jedan zubni implantat (anodoncija. definitivna proteza). put insercije.za{tita proteza. Broj seminarskih radova. histolo{ka evaluacija . prednosti navojima retinirane fiksnoprotetske konstrukcije na implantatima: nisko profilna retencija (reduciranje momenta sile. – Procjena uspje{nosti terapije implantatima u funkciji vremena Teorijskom nastavom se smatraju predavanja. razmatranja mekih tkiva maksile (hirur{ka razmatranja. – Maksilarne proteze naspram proteze na implantatima i modificirani okluzalni koncept . privremeno cementiranje. privremene proteze. nagib zubnih kvr`ica. resorpcija korijena). visina krune i imlantolo{ko za{ti}ena okluzija. dizajn za oslabljenu vilicu. protetska faza. periodontitis naspram periimplantitisa. a obavezno prema slijede}em rasporedu: I. faze progresivnog optere}enja (prva odredba: incijalna selekcija nosa~a. II. okuzalni prostor). opcija 3: direktno). cementom retinirani dentalni mostovi na implantatima (jednodijelni nosa~ za retenciju cementa. polo`aj tijela implantata i uticaj smjera optere}enja. kriteriji maksilarne proteze. funkcionalno generarirani dio tehnike za maksilarne pomi~ne proteze. okluzalna ravan. oblik zuba). imedijatno okluzalno optere}enje: faktori koji smanjuju rizik. broj i dizajn navoja.

u nastavnim turnusima (ljetni i zimski semestar) po planu koji utvr|uje navedeni fakultet. 4. upoznavanje sa zbrinjavanjem defekata stomatognatog sistema (obturatori. – upravljanja sistemom. – promocija zdravlja. hirur{ko va|enje zuba i korjenova. TEORETSKA I PRAKTI^NA NASTAVA: – Kontinuirana edukacija (predavanja. preventivne aspekte protetskih radova u odnosu na parodoncijum. Savladava obavezni ratnohirur{ki minimum.OSNOVNA TEORIJSKA NASTAVA Osnovna teorijska nastava se provodi iz oblasti: – dono{enje klini~kih odluka. upoznaje se sa metodama pretprotetskih oralno-hirur{kih intervencija. odbranjenih seminarskih radova. ratni medicinski minimum. konsultacije sa mentorom. na~in izrade plana i programa stomatolo{ke za{tite. 7. A. protetsko zbrinjavanje parodontopatija. lije~enje komplikacija u toku i poslije hirur{kih intervencija. parodoncijum i njegovu toleranciju na protetske nadoknade. NASTAVNI PROGRAM UVODNI DIO . – sposobnost sticanja i preno{enja znanja. usavr{ava tehniku va|enja zuba. Izu~ava i osposobljava se za izvo|enje lokalne i sprovodne anestezije. organizaciju i rad stomatolo{ke djelatnosti kod pojedinih populacionih struktura. SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Mikrobiologija Interna medicina Dermatovenerologija Infektologija Klini~ka imunologija Broj 17 – Strana 123 Mikrobiolo{ki laboratorij Bolni~ki odjel interne medicine Bolni~ki odjel dermatologije Bolni~ki odjel infektologije Bolni~ki odjel klini~ke imunologije 1 mjesec 1 mjesec 1 mjesec 1 mjesec 1 mjesec – 10 suprastruktura na implantatima. – etika i propisi. Bolesti usta i parodontologije 1 mjesec (160 radnih sati) gdje specijalizant izu~ava etiologiju i patogenezu parodontalnih oboljenja.osnovna teorijska nastava Oralna medicina i parodontologija Dentalna patologija i endodoncija Oralna hirurgija sa implantologijom Maksilofacijalna hirurgija Stomatolo{ka protetika Ortodoncija Op}a patologija sa citologijom MJESTO OBAVLJANJA STA@A Stomatolo{ki fakultet Klinika za parodontologiju i oralnu medicinu Klinika za dentalnu patologiju i endodonciju Klinika za oralno-hirur{ke discipline Klinika za maksilofacijalnu hirurgiju Klinika za stomatolo{ku protetiku Klinika za ortodonciju Katedra za patologiju pri medicinskom fakultetu TRAJANJE 1 mjesec 23 mjeseca 1 mjesec 2 mjeseca 1 mjesec 1 mjesec 1 mjesec 1 mjesec Cilj specijalizacije: Educirati i prakti~no osposobiti ljekara doktora stomatologije za dijagnostiku i terapiju bolesti parodonta. Upoznavanje i osposobljavanje za zbrinjavanje urgentnih stanja i povreda u maksilofacijalnoj regiji. Evidentiranje polo`enih kolokvija. upoznaje na~in i postupke postoperativnog lije~enja operisanih i rje{ava urgentna stanja u oralnoj hirurgiji i primjenu anti{ok terapije. Maksilofacijalne hirurgije 1 mjesec (160 radnih sati) gdje se specijalizant upoznaje sa povredama mekih i ko{tanih tkiva lica i vilica. tumorima (benignim i malignim) i dubokim infekcijama orofacijalne regije.komplikacije – Sindromi u oralnoj medicini – Fokalni kompleks . kao i metodama dijagnostike i lije~enja. 2011. Oralne hirurgije 1 mjesec (160 radnih sati) gdje se specijalizant osposobljava za samostalno rje{avanje dijagnosti~kih i terapeutskih problema u oralnoj hirurgiji. Specijalizant najprije obavlja sta` iz oblasti stomatolo{ke protetike. izu~ava hirur{ko lije~enje akutnih i hroni~nih dentogenih infekcija.medicinski zna~aj karijesa i parodontopatija i njihovih posljedica na oralno zdravlje. Socijalne stomatologije 1 mjesec (160 radnih sati) gdje specijalizant upoznaje socijalno . a zatim se upu}uje na kru`enje iz ostalih oblasti i to: Bolesti zuba i endodoncije 1 mjesec (160 radnih sati) gdje specijalizant izu~ava pripremu zuba za fiksne i mobilne protetske nadoknade. epiteze). ekonomiku zdravstva s obzirom na potrebe i kori{tenje stomatolo{ke za{tite. – timski rad. epidemiologiju. – komunikacijske vje{tine. odabrana poglavlja iz zdravstvene statistike i upoznaje se sa zdravstvenom dokumentacijom koja se odnosi na stomatolo{ku djelatnost. kao i broj samostalno izra|enih protetskih radova je obaveza mentora. studije slu~ajeva) – Konsultativni sastanci i referisanje prikaza slu~aja jednom sedmi~no – Individualni klini~ki rad – Seminarski radovi (6) – Kolokvijalna provjera teoretskog i prakti~nog znanja – Izrada jednog stru~nog rada za prezentaciju na stru~nom skupu/kongresu ili u stru~nom ~asopisu – Upoznavanje sa najnovijom literaturom u biblioteci i na internetu. ORALNA MEDICINA I PARODONTOLOGIJA Vrsta specijalizacije: OSNOVNA Trajanje specijalizacije: 3 godine (36 mjeseci) Plan specijalizacije: [IRA TEMATSKA OBLAST Uvodni dio . oralnih sluznica i fokalnog kompleksa. Teoretska nastava: ORALNA MEDICINA: – Ultrastruktura oralnih tkiva – Imunolo{ki status oralnog kaviteta – Orofacijalna bol – Dijagnosti~ki postupak – Laser u oralnoj medicini – Specifi~nosti eflorescenci oralnih oboljenja – Kongenitalne i genetske razvojne anomalije – Alteracija oralnih tkiva – Specifi~ne i nespecifi~ne infekcije oralnih tkiva – Sindrom pe~enja usta – Oralne manifestacije dermatoza – Autoimune bolesti – Oralne manifestacije hematopatija – Oralne reperkusije hormonalnih disbalansa – Alergije na oralnim sluznicama – Nuspojave na oralnim sluznicama kod uzimanja medikamenata – Bijele lezije oralnih sluznica – Egzogene i endogene pigmentacije oralnih sluznica – Disfunkcija i patologija pljuva~nih `lijezda – Oralna gerijatrija – Psihogeni faktori u etiologiji oralnih bolesti – Oralne manifestacije vaskulitisa – Rizi~ni pacijenti u specijalisti~koj praksi oralne medicine – Oralne prekanceroze – Oralni tumori – Radiolo{ka terapija .^etvrtak. Obavlja se na stomatolo{kom fakultetu u ukupnom trajanju od 1 mjesec.

ko{tanih implantata i implantologije. Korelacija imunolo{kog nalaza kod autoimunih bolesti kori{tenjem savremenih histohemijskih imunolo{kih metoda. U mati~noj ustanovi provodi puno radno vrijeme. PARODONTOLOGIJA: – Strukturalna biologija parodontalnih tkiva – Etiologija parodontalnih bolesti – Histopatogeneza parodontalne bolesti – Imunolo{ki aspekt parodontalne bolesti – Klasifikacije i epidemiologija parodontalnih oboljenja – Dijagnosti~ki postupak – Akutna stanja parodoncija – Hroni~ni procesi na gingivi – Parodontitisi – Laser u terapiji parodontalnih bolesti – Primjena antibiotika i simpatolitika u terapiji parodontalne bolesti metodama jonoforeze – Preventivna parodontologija – Inicijalna terapija. a potom se kandidat upu}uje na kru`ni sta` prema programu.Broj 17 – Strana 124 SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH ^etvrtak. interne medicine i dermatologije neophodne za mati~nu specijalizaciju. 2011. Interdisciplinaran pristup kod dermatoza sa implikacijama na oralnim sluznicama (savremena dijagnostika i terapijski protokol). Mikrobiolo{ki aspekt bolesti parodonta i oralnih sluznica u cilju definisanja ciljanog terapijskog protokola. patologije. Dematovenerologija Dijagnostika i terapija dermatoza sa oralnim manifestacijama. histologija i fiziologija orofacijalne regije – Anatomske i histolo{ke karakteristike oralnih tkiva – Specifi~nosti oralnog kaviteta (flora. U okviru specijalizacije sti~u se i znanja u domenu imunologije. KRU@NI INTERDISCIPLINARNI DIO SPECIJALISTI^KOG STA@A Dentalna patologija i endodoncija Dijagnostika i terapija pulpalnih oboljenja i problemi pulpo-parodontalnog kompleksa. Ortodoncija U~e{}e u planiranju ortodontske terapije. Indikacije i kontraindikacije za izradu fiksnih i mobilnih protetskih radova kod parodontalnih oboljenja. Individualni klini~ki rad koncipiran je tako da ljekar-doktor stomatologije savlada znanja i vje{tine iz dijagnostike. oboljenja mekih oralnih tkiva i fokalnih bolesnika. Program obaveznih kolokvija Propedeutika Metodologija klini~ke obrade pacijenata: anamneza. a boravak uz mentora na Klinici Stomatolo{kog fakulteta u kontinuitetu najmanje 13 mjeseci. Identifikacija imunoglobulina pljuva~ke i serum imunoglobulina kod pacijenata sa bolesti oralnih sluznica i parodonta. C. Upoznavanje sa metodama koje se koriste za identifikaciju uzro~nika HIV-a. motori~ka) – Vaskularizacija i limfni protok – ATM – Okluzalna morfologija . mikrobiologije. Obuka u mati~noj oblasti traje 23 mjeseca. Klini~ka imunologija Savremene metode imunolo{ke dijagnostike. Infektologija Konzilijarni pregledi. Savremene mikrobiolo{ke metode u verifikaciji bakterija. dijagnosti~kim i terapijskim procedurama kod povreda mekih i ko{tanih struktura lica i vilica. dijagnosti~ki postupak i lije~enje oboljelih od parodontalne bolesti. dijagnoza i plan terapije. benignim i malignim tumorima maksilofacijalne regije kao i u~e{}e u operativnom programu. infektologije. status. Anatomija. Stomatolo{ka protetika Savladavanje tehnike izrade privremenih i trajnih splintova za fiksaciju rasklimanih zuba. Op}a patologija sa citologijom Metode laboratorijske pripreme materijala. planiranje terapijskog protokola identifikacija infektivnog agensa u oralnom kavitetu. terapije i prevencije oralnih i parodontalnih oboljenja. 7. odbrana) – Muskulatura orofacijalnog sistema – Inervacija (senzorna. D. U lije~enju navedenih oboljenja specijalizant se obu~ava da koristi najsavremeniju dijagnostiku. Maksilofacijalna hirurgija Upoznavanje sa klini~kim manifestacijama. Interna medicina Dijagnosti~ki postupak i terapija sistemskih oboljenja sa reperkusijama na oralnim tkivima i parodontu. motivacija i edukacija pacijenata – Profesionalni inicijalni tretman parodoncija – Indikacije i ciljevi hirur{ke terapije parodontalnih bolesti – Parodontolo{ki aspekti u implanologiji – Parodontolo{ki aspekt okluzije – Parodontalni tretman kod riziko pacijenata – Urgentna stanja u parodontologiji Specijalizacija po~inje na Klinici za oralnu medicinu i parodontologiju Stomatolo{kog fakulteta prvih 6 mjeseci sa kolokvijem. Specijalizant u mati~noj oblasti samostalno ili u saradnji sa mentorom vr{i prijem pacijenata. Mikrobiologija Laboratorijska identifikacija mikrobiolo{kog supstrata. patohistolo{ka i citolo{ka analiza oralnih tkiva. Oralna hirurgija sa implantologijom Obu~avanje u metodama hirur{ke terapije u domenu osealne hirurgije. Upoznavanje i edukacija u izvo|enju alergolo{kih i ko`nih testova kod pacijenata sa implikacijom na oralnim sluznicama. diferencijalna dijagnoza. Indikacije za pretprotetski tretman na parodonciju. posebna pa`nja se posvje}uje pripremi pacijenta za fiksnu ortodontsku terapiju. Prakti~ni rad obavezuje na izvo|enje: Parodontologija: – 100 inicijalnih terapija – 50 subgingivalnih kireta`a – 30 okluzalnih analiza i selektivnog uravnote`enja – Asistencije u toku operativnih tretmana – 30 operativnih zahvata na parodonciju (uz asistenciju mentora) – Kontrolni pregledi parodontolo{kim parametrima nakon hirur{kih tretmana Oralna medicina: – Najmanje po deset dijagnosti~kih i terapijskih procedura kod oboljelih od: – Dermatolo{kih oboljenja – Endokrinih bolesti – Hematolo{kih bolesti – Imunolo{kih poreme}aja – Infektivnih bolesti – Fokalnih bolesnika – Interdisciplinarne konsultacije – Konzilijarni pregledi u urgentno-medicinskom centru. 4. gljivica i virusa. te adekvatne konzervativne i hirur{ke metode terapije. Skrining testovi u hematologiji i endokrinologiji.

glossitis rhombica mediana – Papillomatosis. – komunikacijske vje{tine. 2011. Bulozni pemfigoid. 4.OSNOVNA TEORIJSKA NASTAVA Osnovna teorijska nastava se provodi iz oblasti: – dono{enje klini~kih odluka. Specijalizanta osposobiti za timski rad sa specijalistima parodontologije i oralne medicine. – promocija zdravlja. studije slu~ajeva (30%) – 6 seminarskih radova (10%) – individualni klini~ki rad na katedri-klinici (40%) – upoznavanje sa najnovijom literaturom u biblioteci i na internetu (10%) – kolokvijalna provjera teoretskog i prakti~nog znanja svakih {est mjeseci (10%) B.^etvrtak. DENTALNA PATOLOGIJA I ENDODONCIJA 24 mjeseca A. stomatolo{ke protetike i oralne hirurgije kako bi pacijentima sa specifi~nim oboljenjima mogli pru`iti zadovoljavaju}u rehabilitaciju. UVODNI DIO . Teoretski dio obuhvata teme: – fiziolo{ke specifi~nosti zubne pulpe i zubnog organa – etiologija zubnog kvara – epidemiologija zubnog karijesa – demineralizacije i remineralizacije cakleni – resorpcioni procesi zubnih tkiva. Osposobiti specijalizanta da primjenjuje slo`ene tehnike obrade korijenskih kanala. histolo{ki – Metode biopsije Osnove imunologije – Mehanizmi imunih odgovora – Imunolo{ki aspekt infekcije – Autoimunitet Parodontalne bolesti – Parodoncij – Klasifikacija – Epidemiologija – Indeksi Etiopatogeneza parodontalne bolesti Klini~ka slika i terapija parodontalnih oboljenja Biomehanika . Specijalizant treba ste}i znanje i vje{tinu rada tehnika obturacije korijenskog kanala. – etika i propisi. interne resorpcije i interni granulomi – patolo{ki procesi na pulpi – regresivne promjene pulpe – histo-morfolo{ka. terapijskim mogu}nostima periapikalnih lezija. – sposobnost sticanja i preno{enja znanja. Specijalizant treba savladati tehnike kvalitetne restauracije zubne krune kako bi se zadovoljili funkcionalno-okluzioni i estetski aspekti. Nastavni program obuhvata: – pra}enje predavanja. dentalnom antropologijom i forenzikom i Klinika za dentalnu patologiju i endodonciju Stomatolo{ka protetika Klinika za fiksnu i mobilnu protetiku Ortodoncija Klinika za ortodonciju Socijalna medicina Institut za socijalnu medicinu Medicinskog fakulteta ili zavodi za javno zdravstvo 2 mjeseca 1 mjesec 1 mjesec 1 mjesec Cilj specijalizacije: Educirati i prakti~no osposobiti doktora stomatologije da bi mogao obezbijediti visokokvalitetni stomatolo{ki. SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 17 – Strana 125 Laboratorijska dijagnostika – Rentgen dijagnostika dentalnih i ko{tanih struktura – Hematolo{ki nalazi – Mikrobiolo{ki nalazi: nativni. pulpalnih i periapikalnih oboljenja i parodontalnih oboljenja. – kompozitni materijali – tehnike odontometrije . endodontski i konzervativno restorativni tretman pacijentima. Obavlja se na stomatolo{kom fakultetu u ukupnom trajanju od 1 mjesec. razvojne i idiopatske anomalije Infekcije oralne mukoze – Bakterijske infekcije – Virusne infekcije – Gljivi~ne infekcije Pljuva~ne `lijezde – Salivarna sekrecija – Disfunkcije – Oboljenja pljuva~nih `lijezda Odontogeni tumori i oralni aspekti neoplazmi Fokalni kompleks DENTALNA PATOLOGIJA I ENDODONCIJA Vrsta specijalizacije: OSNOVNA Trajanje specijalizacije: 3 godine (36 mjeseci) Plan specijalizacije: [IRA TEMATSKA OBLAST Uvodni dio . citohemijska. Dermatitis herpetiformis.osnovna teorijska nastava Dentalna patologija i endodoncija Oralna medicina i parodontologija Oralna hirurgija Morfologija zuba sa histologijiom i forenzi~nom stomatologijom MJESTO OBAVLJANJA STA@A Stomatolo{ki fakultet Klinika za dentalnu patologiju i endodonciju Klinika za parodontologiju i oralnu medicinu Klinika za oralnu hirurgiju TRAJANJE 1 mjesec 24 mjeseci 3 mjeseca 3 mjeseca Katedra za Predklini~ku stomatologiju sa morfologijom zuba. mogu}nostima i nedostatcima pojednih tehnika i ispravan izbor obturacione tehnke. konsultacije sa mentorom. fokalna epitelijalna hiperplazija – Razvoj bijelih lezija mukoze – Melanogene pigmentacije – Afte Neinfektivne sistemske bolesti i oralna mikoza Imunolo{ki poreme}aji: Pemphigus. – upravljanja sistemom. Krvne diskrazije. 7. u nastavnim turnusima (ljetni i zimski semestar) po planu koji utvr|uje navedeni fakultet. – timski rad. Lupus erythematosus Metaboli~ki poreme}aji: Endokrine disfunkcije. citomorfolo{ka i histo-hemijska slika bolesnog pulpnog i periodontalnog tkiva – pulpo-periodontalni kompleks – mikrobiolo{ki i imunolo{ki aspekti pulpnih i periapikalnih infekcija – patolo{ke mineralizacije – akutne i hroni~ne traume zuba – dentalni materijali i materijali za stimulaciju pulpe: – dentalni amalgam. Specijalizant treba ste}i znaje o pulpo-parodontalnoj povezano{}u. kulture – Patohistolo{ki nalazi: citolo{ki. lingua villosa. Sclerodermia. – stakloionomerni cementi – dentinska adhezivna sredstva. Zadaci specijalizacije: Da specijalizant pro{iri svoja morfolo{ka i histolo{ka znanja o endodontskom prostoru. Nutritivni poreme}aji.okluzalno uravnote`enje Neinfektivne lokalne promjene i oboljenja oralne mukoze – Migriraju}i jezik. Specijalizant treba nau~iti kako da svojim radom preventivno djeluje na nastanak karijesa.

gingivalna recesija. parodontolo{ki zahvati. specijalizant treba da izvr{i najmanje slijede}e zahvate: – 25 amalgam ispuna sa retencionim ko~i}ima – 20 inleja nemetalnih – 30 estetskih rekonstrukcija kompozitnim materijalima – 50 endodontskih tretmana kod akutnih pulpitisa vi{ekorjenih zuba – 50 endodontskih tretmana nekroti~ne zubne pulpe vi{ekorjenih zuba – 40 endodontskih tretmana sa akutnim i hroni~nim periapikalnim promjenama – 20 endodontskih lje~enja na zubima sa zakrivljenim korijenovima sa odgovaraju}im tehnikama obrade zakrivljenog korijenskog kanala – 100 obturacija korijeskih kanala sa tehnikama hladne kondenzacije gutaperke – 30 obturacija korijenskih kanala sa temperaturnim gutapeka tehnikama (Thermafill) – 30 obturacija korijenskih kanala sa injekcionim gutapeka tehnikama temperaturnim ili hladnim – 5 endodontsko-hirur{kih lije~enja (resekcija. – Ciste oralnih tkiva. Osteomijelitisi. Definicija i klasifikacija. Definicija. . 1 . reanimacija. komplikacije kod primjene anestetika. anesteziologije i oralno-hirur{kih zahvata kod odontogene infekcije. 1 Prakti~ni dio iznosi 438 sati Kolokvij: . hirur{ka obrada rane. Nakon zavr{ene edukacije specijalizant pola`e kolokvij.Broj 17 – Strana 126 – SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH – – – – – – – ^etvrtak. Teoretski dio iznosi 420 sati B. analizama funkcije i traumatske okluzije. – Uvje`bavanje hirur{kog {ava. – Terapija manjih cista. oralnog i dentalnog pregleda. U toku edukacije specijalizant treba napraviti jedan seminarski rad. 2011. hemostaze. Hirur{ko pranje i pra}enje operativnog programa. 1 Prakti~ni dio traje 438 sati Kolokvij: . 4. korjena zuba) – 10 endodontskih revizija neuspjelog tretmana – 10 izbjeljivanja zuba sa promijenjenom bojom nakon endodontskog zahvata Prakti~ni rad iznosi 3. kontraindikacije za apikotomiju. PRAKTI^NA NASTAVA – Izvo|enje anestezija (lokalne i sprovodne) – Incizije u cilju rje{avanja dentogenih infekcija – Reiplantacija avulziranih zuba i izrada splintova – Rad u ambulanti. indikacije. Nakon zavr{ene edukacije specijalizant pola`e kolokvij. – Priprema hirurga za rad pod asepti~nim uslovima. – Samostalno izvo|enje operativnog zahvata apikotomije Teoretski dio traje 52 sata. Seminarski rad:. Obu~avanje specijalizanta za rad endodontske hirurgijeapikotomije. metodama lije~enja. U toku edukacije specijalizant treba napraviti jedan seminarski rad. hemiresekcija. – pokazni radovi mentora iz zna~ajnih dijagnosti~kih i terapijskih procedura. – Pripreme hirurga za rad pod asepti~nim uslovima. PRAKTI^NA NASTAVA – Dijagnostika i terapija oboljenja oralnih sluznica – Dijagnostika i terapija hroni~nih i akutnih parodontalnih oboljenja – Metode dijagnostike i terapije neuravnote`ene i traumatske okluzije Teoretski dio iznosi 52 sati Seminarski rad: . . apikalne i lateralne. a koji uklju~uje: – savremeni pristup pacijentu – provode se klini~ka i laboratorijska ispitivanja uz uzimanje medicinske i stomatolo{ke anamneze. razvojne ciste.255 sati ORALNA MEDICINA I PARADONTOLOGIJA 3 mjeseca Provodi se na klinici za parodontologiju i oralnu medicinu Stomatolo{kog fakulteta. Program edukacije provodi predmetni nastavnik katedre na kojoj se izvodi edukacija. – Specijalizanti pola`u kolokvije na zavr{etku teoretkih cjelina. – Replantacija zuba i imobilizacija nakon traumatskih povreda – Patologija temporomandibularnog zgloba – Urgentna stanja u stomatolo{koj ambulanti B. Program edukacije provodi predmetni nastavnik klinike na kojoj se izvodi edukacija. – Upalne radikularne ciste. . Etiologija. a svrha je upoznavanje specijalizanata sa patolo{kim promjenama oralne sluznice i za{tita terapeuta od izvora infekcije. Klini~ki stadijumi ciste. . akutne i hroni~ne forme odontogene infekcije. a ostale dane prakti~ni rad). tehnike mehani~ke obrade korjenskog kanala (ru~ne i ma{inske) – tehnike obturacije korijeskih kanala – reparacioni procesi pulpalnog tkiva – reparacioni procesi periapikalnog tkiva – (Seminari i predavanja 2 x sedmi~no. . Prakti~ni dio obuhvata: Svakodnevni prakti~ni rad na Klinici. – Solitarne i fisuralne ciste. . Dijagnoza i diferenciaalna dijagnoza cista usne {upljine. Asistiranje pri operativnim zahvatima. Prakti~ni dio je pod kontrolom mentora. Odontogene ciste. hirur{ke obrade traumatiziranih zuba. 1 ORALNA HIRURGIJA 3 mjeseca Svrha je sticanje temeljnih znanja iz asepti~nog rada u hirurgiji. Odontogeni apscesi. pregleda okluzije. dijagnoza i terapija. traumatski {ok. . A. 7. fibromatoza i hiperplazije oralnih sluznica – Traumatske ulcerativne lezije i opekotine – Periodontitisi akutni i hroni~ni – Stomatitisi: aftozni. oralna higijena. klini~ka ispitivanja karijesa i postavljanje dijagnoze. TEORETSKA NASTAVA – Normalan periodoncijum stalnoj denticiji – Gingivitisi. – Oroantralne komunikacije i fistule. . . Ambulantna kazuistika. herpeti~ni ulceronekroti~ni gingivostomatitis Glossitisi Heilitisi Oralna kandidijaza Mukozne retencione ciste (mucocele) Hemangiomi Lezije na oralnim sluznicama u toku infektivnih bolesti Traumatska i neuravnote`ena okluzija i njen uticaj na parodontalne bolesti B. – Aktivno u~estvovanje u radu hirur{kog tima. te osnovni principi terapije velikih cista. mogu}nosti lije~enja recesije gingive. Edukaciju iz oralne hirurgije specijalizant }e provesti na Klinici za Oralnu hirurgiju Stomatolo{kog fakulteta. – donosi plan lije~enja – samostalno provodi teorijske postupke koriste}i pri tome savremena dostignu}a. . A. TEORETSKA NASTAVA – Lokalni anestetici i vazokonstriktori – Lokalne i sprovodne anestezije u oralnom podru~ju – Op}e komplikacije kod lokalne anestezije – Odontogena infekcija usne duplje. – Apikotomija. Upoznavanje sa parodontalnim oboljenjima.

4. Upoznavanje sa anatomskim osobinama na zubnom organu i njihovoj ulozi i zna~aju kod okluzionih donosa. Specijalizant upoznaje metod i tehnike mjerenje zdravstvenog stanja i zdravstvene za{tite zajednice u korelaciji sa stanjem oralnog zdravlja. fiziologija cementa. – Ispitivanje funkcija stomatognatnog sistema. Priprema otiska za izlijevanje. . . – Interceptivna ortodoncija (muskularne vje`be. preparacija otisak i cementiranje. otisak antagonista (hidrokoloidom). . vje`be {patulom). . . – Izrada seminarskog rada. funkcionalne sile. konfekcijske lijevane nadogradnje. – Nepravilnosti pojedinih zuba – Otvoreni zagriz. – Razvojne anomalije i njihova povezanost sa promjenama u fiziolo{kim procesima koji u~estvuju u razvoju zuba – Nekariozne promjene zuba: abrazija. dijagnostika. ne estetski. . Program edukacije provodi predmetni nastavnik katedre na kojoj se izvodi edukacija. 2011. plan terapije – Traume. . A. otisak. . Program edukacije provodi predmetni nastavnik katedre na kojoj se izvodi edukacija. uzimanje otiska za ko~i} nadogradnje. – Inlay most. cementno gle|ni spoj. Upoznati specijalizanta sa naukom o forenzici i zna~aju zuba kao organa za uzimanje uzorka DNK. 1 SOCIJALNA MEDICINA 1 mjesec Provodi se na Institutu za Socijalu medicinu i organizaciju zdravstva na Medicinskom fakultetu u Sarajevu i zavodima za javno zdravstvo. . . Svrha je upoznavanje specijalizanta sa histolo{kom gra|om zuba i potpornog tkiva.^etvrtak. – Morfologija kavuma pulpe i korijenskih kanala pojedinih zuba – Forenzi~ka stomatologija. – Nepravilnosti kod razvoja zuba: etiologija. Upoznavanje sa sistemima konfekciskih nadogradnji indikacije i kontraindikacije za njihovu primjenu. TEORETSKA NASTAVA – Histologija pojedinih struktura zubnog zametka – Histofiziolo{ke osobine cakleni i dentina – Histofiziolo{ke osobine zubne pulpe i parodoncijuma – Histofiziolo{ke osobine zrelog parodoncijuma. 2 Prakti~ni dio iznosi 279 sati Kolokvij:. cementiranje ko~i} nadogradnje i otisak za navlaku – Inley i onley ispun. Teoretski dio iznosi 36 Seminarski rad: . gre{ke u otisku. plan terapije – Prvi stalni molar i njegova uloga u okluziji – Posljedica neblagovremenog va|enja prvog stalnog molara i najpovoljnije vrijeme za njegovu ekstrakciju – Posljedica nepravilnosti u stalnoj denticiji – Poreme}aj niza nakon ekstrakcije ostalih zuba u toku razvoja vilica. difer. . Seminarski rad . okluzionim anomalijama stalnih zuba i posljedicama okluzionih anomalija kod stalnih zuba. . . cementiranje Teoretski dio traje 16 sati. sile otpora bioreakcijske sile – Otisci u fiksnoj protetici. estetski. otisak. dijag. uzimanja otisaka za inley i onley ispun. Teoretski dio traje 16 sati. . . Nakon zavr{ene edukacije specijalizant pola`e kolokvij. metod dvostrukog otiska. . dijagnostika. . cementodentinski spoj. klini~ka faza. estetski. TEORETSKA NASTAVA – Rast i razvoj oro-facijalnog sistema – Pojam eugnatog u ortodonciji. plan terapije – Strmi zagriz. – Ko~i} metalne nadogradnje. . B. rase i spola. vrednovanje raznih metoda otiska. . Posebno izu~ava socijalno-medicinski aspekt sa organizacijom stomatolo{ke zdravstvene za{tite i odgovaraju}im zakonodavstvom. Na kraju edukacije specijalizant pola`e kolokvij. Nakon zavr{ene edukacije specijalizant pola`e kolokvij. Upoznavanje sa detaljnijom morfologijom i anatomijom kavuma pulpe i korijenskih kanala zuba. struktura. 1 Prakti~ni dio traje 126 sati Kolokvij. PRAKTI^NA NASTAVA – Dijagnostika nepravilnosti u stalnoj denticiji – Pojam eugnatog u ortodonciji. B. identifikacija tijela i ljudskih ostataka dentalnim tehnikama. Upoznavanje sa metodama preparcije korijenskog kanala za ko~i} nadogradnje. TEORETSKA NASTAVA – @va~ne sile. . B. plan terapije – Progeni zagriz. dijagnostika. izrada i postavljane ko~i} nadogradnje. etiologija. . preparacija. – Eugnata permanentna denticija. SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH – Broj 17 – Strana 127 MORFOLOGIJA ZUBA SA HISTOLOGIJOM I FORENZI^NOM STOMATOLOGIJOM 2 mjeseca Provodi se na Katedri za Predklini~ku stomatologiju sa morfologijom zuba. . . . 1 STOMATOLO[KA PROTETIKA 1 mjesec Provodi se na Klinici za stomatolo{ku protetiku Stomatolo{kog fakulteta u svrhu sticanja znanja iz gnatologije. . U toku edukacije specijalizant treba napraviti dva seminarska rada. otisak radne strane (elastomeri). Radi i na analizi zdravstvenog stanja razli~itih populacionih grupa stanovnika na nivou op}ine ili regiona sa posebnim aspektom na oralno zdravlje. U toku edukacije specijalizant treba napraviti jedan seminarski rad. . dijagnostika. te laboratorijskog procesa izrade inley ispuna. . 7. Edukaciju provodi odgovarajti}i nastavnik. – Eugnata permanentna denticija. 1 Prakti~ni dio traje 126 sati Kolokvij . Nakon zavr{ene edukacije specijalizant pola`e kolokvij. PRAKTI^NA NASTAVA – Preparacija korjenskog kanala i otisak za livenu ko~i} nadogradnju direktna i indirektna metoda – Uzimanje duplog otiska i izrada osnovnog modela – Uzimanje duplog otiska i izrada pomi~nog modela – Proba. dentalnom antropologijom i forenzikom i klinici za dentalnu patologiju i endodonciju Stomatolo{kog fakulteta. Otisni postupak u fiksnoj protetici. preparacija. . A. . histologijiom i embrijologijom zubnog organa. patogeneza. Seminarski rad . Upoznavanje specijalizanta kako se manifestiraju anomalije zuba koje nastaju kao posljedica poreme}enog razvojnog procesa. erozija i uzure stalne denticije – Morfolo{ke karakteristike pojedinih zuba i njihova uloga u okluzionim donosima. Cilj edukacije je upoznavanje specijalizanta sa okluzijom i artikulasiom. plan terapije – Distalni zagriz. – Intraoralni pregled pacijenata sa kompletnom permanentnom denticijom. PRAKTI^NA NASTAVA Izrada 2 seminarska rada na temu koju odre|uje predmetni nastavnik katedre na kojoj se izvodi edukacija. 1 ORTODONCIJA 1 mjesec Edukaciju iz ortodoncije specijalizant }e provesti na Klinici za ortodonciju Stomatolo{kog fakulteta u trajanju od 1 mjeseca. ne estetski. cementiranje – Inlay most. . Studijski modeli. odre|ivanje dentalne starosti. fizi~ke i hemijske osobine cementa. A. . Obavezan je seminarski rad.. – Inlay.

apikotomije.806 sati – Hirurgija zuba i parodonta – Odontogene akutne i hroni~ne infekcije – Hirurgija odontogenih i neodontogenih cista – Hirurgija sinusa maksilarisa – Hirurgija benignih tumora – Predprotetska hirurgija mekih i ko{tanih tkiva – Konzervativno i hirur{ko lije~enje neuralgija n.200 ukupno 5.306 A. – komunikacijske vje{tine. 1 UKUPNO TRAJANJE TEORETSKE NASTAVE NA SPECIJALISTI^KOJ EDUKACIJI IZ DENTALNE PATOLOGIJE I ENDODONCIJE JE 592 SATA. statisti~koj analizi i predlaganju programa razvoja stomatolo{ke za{tite u odnosu na dobivene rezultate. serijske ekstrakcije sa opse`nim avleolektomijama. Preventivni programi u stomatologiji sa posebnim osvrtom na oralno zdravlje. . – etika i propisi.656 500 150 6.850 sati – Dentoalveolarna ambulantna hirurgija. . – Konzervativno zbrinjavanje otvorenog sinusa maksilarisa. U po~etku sta`a specijalizant obavezno provodi 3 mjeseca u ambulantnoj praksi radi dijagnostike oralno-hirur{ke patologije te upoznavanja sa protokolom rada Klinike za Oralnu hirurgiju. u nastavnim turnusima (ljetni i zimski semestar) po planu koji utvr|uje navedeni fakultet. Specijalizant se aktivno uklju~uje u svakodnevni rad u navedenim institucijama u cilju razumijevanja na~ina i zna~aja planiranja u javnom zdravstvu.Broj 17 – Strana 128 SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Maksilofacijalna hirurgija Stomatolo{ka protetika Ortopedija vilica Otorinolaringologija Patologija Radiodijagnostika Bolni~ki odjel maksilofacijalne hirurgije Klinika za stomatolo{ku protetiku Klinika za ortodonciju Bolni~ki odjel ORL Bolni~ki odjel patologije Bolni~ki odjel radiologije ^etvrtak. impakcije.662 SATI. TEORETSKA NASTAVA – Biolo{ke karakteristike stanovni{tva. – Ekonomika zdravstva. Prakti~na nastava 3. . – Hirur{ki zahvati na zubima i parodontu. Seminarski rad . – upravljanja sistemom. – Kretanje zdravlja i bolesti. – Hirur{ki pristupi rje{avanja dentogenih infekcija.5 godine (42 mjeseca) Plan specijalizacije: MJESTO U@A [IRA OBAVLJANJA TRAJANJE TRAJANJE TEMATSKA TEMATSKA STA@A OBLAST OBLAST Uvodni dio Stomatolo{ki fakultet . . 4. ORALNA HIRURGIJA Edukaciju iz oralne hirurgije specijalizant provodi na Klinici za oralnu hirurgiju Stomatolo{kog fakulteta u trajanju od 19 mjeseci. . – Finansiranje zdravstvene za{tite. Teoretska nastava 1. 7. – Operativna hirurgija-operaciona sala. – timski rad. – Kadrovski potencijal u zdravstvu. – Hirur{ki pristupi rje{avanja zalomljenih i zaostalih korjenova zuba gornje i donje vilice. – sposobnost sticanja i preno{enja znanja. . – Programi rada.106 prakti~ni 3. – Ekstrakcija zuba u ortodontskoj terapiji. miofacijalni bolni sindrom. . – Zdravstvena djelatnost kao "potro{nja i proizvodnja" (medicinska i stomatolo{ka ekonomika). – Indikatori zdravstvenog stanja stanovni{tva. – Uklanjanje manjih benignih tumora. Sistem pla}anja.850 300 50 3. B. Obavlja se na stomatolo{kom fakultetu u ukupnom trajanju od 1 mjesec. – Uklanjanje manjih o`iljaka i cista. Trigemini – Patologija ~eljusnog zgloba i temporomandibularne disfunkcije. ORALNA HIRURGIJA Vrsta specijalizacije: OSNOVNA Trajanje specijalizacije: 3. . Na kraju zavr{etka specijalisti~kog sta`a pola`e se predispitni kolokvij radi provjere ste~enog znanja kod mentora. Teoretski dio traje 16 sati. . – Izvori i na~in prikupljanja nov~anih sredstava za zdravstvenu za{titu. – Indeksi oralnog zdravlja stanovnika .OSNOVNA TEORIJSKA NASTAVA Osnovna teorijska nastava se provodi iz oblasti: – dono{enje klini~kih odluka. – Socio-ekonomska struktura stanovni{tva. . Programiranje.komparativno-statisti~ke analize – Zdravstvena informatika i zdravstvena statistika. – Zdravstveno zakonodavstvo B. – Epidemiolo{ki metod istra`ivanja u medicini i stomatologiji. 6 mjeseca A. – Metode hirur{ke terapije i timsko planiranje ortodontsko-hirur{ke terapije-indikacije – Vrste opturatora sa osvrtom na mogu}e fiksacije opturatora. A PRAKTI^NE NASTAVE 4. 2011. izgradnje i razvoja zdravstvenih ustanova. . i Bolni~ki odjel anesteziologije reanimacija i 1 mjesec intenzivna njega Transfuziologija Bolni~ki odjel 1 mjesec transfuziologije Neurohirurgija Bolni~ki odjel 1 mjesec neurohirurgije Plasti~na i Bolni~ki odjel rekonstruktivna plasti~ne hirurgije 2 mjeseca hirurgija 2 mjeseca 2 mjeseca 2 mjeseca 1 mjesec 1 mjesec UVODNI DIO . PRAKTI^NA NASTAVA Prakti~na nastava se sastoji u izradi epidemiolo{kih studija. Edukacija sadr`i: teoretski Oralna hirurgija Anesteziologija sa urgentnom reanimacijom Implantologija 1. 1 Prakti~ni dio traje 126 sati Kolokvij .806 200 100 2. dokumentacija i evidencija. – promocija zdravlja.osnovna 1 mjesec teorijska nastava Oralna Klinika za oralno19 mjeseci hirurgija hirur{ke discipline Op}a Bolni~ki odjel op}e hirurgija sa hirurgije Odjel za 8 mjeseci transfuziolo transfuziologiju gijom Centar za Bolni~ki odjel urgentne medicine urgentnu 2 mjeseca medicinu Traumatologija Bolni~ki odjel 1 mjesec traumatologije Anestezija.

odgovaraju}i instrumentarij. – Odre|ivanje krvnih grupa (Zavod za transfuzijsku medicinu Federacije BiH. Prakti~na nastava 50 sati – Izbor tipa implantata. Upoznati se sa principima lije~enja svije`e traume. – Operativni rezovi sa osvrtom na izbor konca. nastanak. nastanak sa osvrtom na patohistologiju i terapiju U toku dvanaestog mjeseca sta`a: – Implantologija. – Savremene metode dezinfekcije i sterilizacije prostora. U toku drugog mjeseca sta`a: – Urgentna stomatologija-incidenti u operacionoj sali. U toku desetog mjeseca sta`a: – Povrede dentoalveolarnog sistema sa osvrtom na terapiju traumatski luksiranih zuba. slika kontuzije mozga.hirur{ka saradnja. podjela. empijeme. metode repozicija i osteosinteza pri razli~itim vrstama prijeloma. . Op}a hirurgija sa transfuziologijom A. – Op}i principi ratne hirurgije. Teoretska nastava 200 sati – Lokalne i sprovodne anestezije u oralnom podru~ju (podjele. instrumenata i rublja. – Preoperativna priprema. Teoretska nastava 238 sati – Principi op}e anesteziologije. podjela i zna~aj u protetskoj rehabilitaciji Uslov za ulazak u operacionu salu i po~etak operativnog rada pod kontrolom mentora su polo`ena prva tri kolokvija. pacijenti iz rizikogrupa. dijagnostika i metode lije~enja. Teoretska nastava 100 sati – Istorijat i vrste dentalnih implantata – Selekcija pacijenata. njihova dijagnostika i terapija (Zavod za transfuzijsku medicinu Federacije BiH. 2011. U toku devetog mjeseca sta`a: – Parodontalna hirurgija sa osvrtom na gingivektomije. na~in djelovanja. igala i no`a. U toku 20 mjeseci specijalizantskog sta`a na oralnoj hirurgiji prati se i rad kandidata u operacionoj sali.^etvrtak. Implantologija. i gangrene. – Znaci i simptomatologija neurotraume i traumatskog {oka. vazokonstriktori. transfuzijski centri ili odsjeci za transfuziju). podjela. transfuzijski centri ili odsjeci za transfuziju). flegmone. – Urgentna stanja u stomatolo{koj ambulanti. – Tehnike {ivanja rana. izbor konca i igala. – Vazokonstriktori. – Lokalna anestezija orofacijalne regije sa regionalnim blokadama – Ekstrakcija zuba-dentoalveolarna hirurgija sa komplikacijama u toku i nakon ekstrakcije. Anestezija sa reanimacijom i urgentnom medicinom A. te savremene mogu}nosti fiksacije. U toku tre}eg mjeseca sta`a: – Infekcija orofacijalne regije sa osvrtom na patofiziologiju upale i mogu}nostima {irenja u druge regije. U toku sedmog mjeseca sta`a: Maksilarni sinus. uloga i izbor. U toku jedanaestog mjeseca sta`a: – Benigni tumori. razvoj i terapija. transfuzijski centri ili odsjeci za transfuziju). U toku petog mjeseca sta`a: – Impaktirani i prekobrojni zubi sa osvrtom na mogu}nosti transplantacije istih. osobine i hipoteze o na~inu djelovanja. – Savremene operativne tehnike sa posebnim osvrtom na hirurgiju glave i vrata. – Dezinfekcije operativnog podru~ja. – Primarno zaustavljanje krvarenja iz otvorenih rana. – Na~in zamjene i nadoknade izgubljene krvi (Zavod za transfuzijsku medicinu Federacije BiH. na~in i vrsta postoperativne njege bolesnika. – SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH – Broj 17 – Strana 129 Hirur{ki zahvati na sinusu maksilarisu (oroantralne fistule i komunikacije) – Preprotetska hirurgija mekih i ko{tanih tkiva. koagulopatije i tretman ovih pacijenata. 4. 7. podjela. Prakti~na nastava 300 sati – Izvo|enje svih anestezija u ambulantnoj praksi – Terapija lokalnih komplikacija kod izvo|enja lokalnih anestezija. – Reakcije koje mogu nastati kod nadoknade krvi. – Izvo|enje lokalnih anestezija sa osvrtom na anesteziona podru~ja – Izvo|enje sprovodnih anestezija sa osvrtom na anesteziona podru~ja. U knjizi operativnog protokola prezicno se bilje`e sve asistencije i samostalni operativni zahvati. nastanak i razvoj upale sa osvrtom na dentogenu etiologiju. Eksperimentalna nastava 20 sati Tehnika ugradnje implantata U cilju provjere teoretskog znanja iz oralne hirurgije. farmakokinetika. Ortodontsko . – Obrada manjih hirur{kih rana sa {ivanjem. A. U toku ~etvrtog mjeseca sta`a: – Oralnohirur{ki pacijenti i njihova priprema za operativni zahvat. – Apikotomija. – Lokalni anestetici. – Lokalni anestetici. te na terapiju oroantralnih komunikacija i fistula. Prakti~na nastava 500 sati – Mali hirur{ki minimum. operativna tehnika sa osvrtom na diferencijalnu dijagnostiku i konzervativni tretman. op}e i lokalne indikacije i kontraindikacije B. posebno malignih tumora. nastanak i razvoj. U toku {estog mjeseca sta`a: – Ciste. – Op}i principi u hirur{kom lije~enju tumora. – Operativni ratni principi i trija`a povrije|enih Centar za urgentnu medicinu 2 mjeseca Boravak u ambulanti za obradu svje`ih povreda. svaki specijalizant pola`e 12 kolokvija: Plan kolokvija iz Oralne hirurgije: U toku prvog mjeseca sta`a: – Topografska anatomija cerviko orofacijalne regije sa osvrtom na {irenje bola i neuralgije. B. U toku osmog mjeseca sta`a: – Predprotetska hirurgija mekih i ko{tanih struktura usne {upljine. – Postupci kod cardio pulmonalne reanimacije. ratni hirur{ki minimum. Traumatologija 1 mjesec Savladati postupak lije~enja polutraumatiziranog pacijenta. B. operativna tehnika i principi implantacije – Postoperativni tretman – Protetska i parodontalna razmatranja C. indikacije i kontraindikacije). – Na~in prikupljanja i kolekcioniranja krvi (Zavod za transfuzijsku medicinu Federacije BiH. savladati tehniku hirur{kog zatvaranja rana te nau~iti dijagnosticirati i lije~iti kod gnojnih upala apscesa. transfuzijski centri ili odsjeci za transfuziju).

– Posttraumatske deformacije i na~in njihovog lije~enja. – Hirur{ko lije~enje te hirur{ko-protetska rehabilitacija – Etiologija. – Hirur{ki postupci i na~ini operativnog lije~enja osoba sa rascjepom usne. dijagnoza i diferencijalna dijagnoza. . B. klini~ka slika dijagnoza. – Saradnja sa roditeljima. klini~ka slika i terapija upala sinusa i mogu}ih komplikacija – Simptomatologija malignih tumora maksilarnog sinusa. 2011. te saradnja sa timom stru~njaka: maksilofacijalni hirurg. na~in prehrane djeteta. Teoretska nastava 292 sata – Definicija.U jedinici intenzivne njege nau~iti njegu operiranog ili povrije|enog bolesnika te teoretske i pakti~ne principe svih vrsta bolova. te instrumentarij za tu vrstu intervencije. Na~in repozicije intraoralnim i ekstraoralnim metodama. tok bolesti i mogu}nost metastaziranja. Lokalni re`njevi u podru~ju glave i vrata. te priprema pacijenta za oralno hiru{ku intervenciju. stra`nja rinoskopija i indirektna laringoskopija – Hirur{ka eksploracija sinusa svim poznatim metodama – Etiologija i patogeneza epistakse. usnica i usne {upljine. A. – Planiranje i primjena odgovaraju}ih operativnih postupaka kod maksilarnog i mandibularnog prognatizma.Neurohiru{ki zahvati kod neuralgija kod n. – Etiologija i dijagnostika uro|enih i ste~enih deformiteta lica i ~eljusti. te njihova terapija poznatim intraoralnim i ekstraoralnim metodama. metastatski ~vori}i. prepoznavanje simptoma i postupak lije~enja supduralnih i epiduralnih hematoma. – Etiologija i dijagnostika ostalih ~e{}ih anomalija (Pierre-Robin. fonijatar. – Patogeneza. – Hirur{ki postupci i principi u terapiji malignih tumora. hemiatrofija faciei. logoped. – Metode kojima se dolazi do definitivne dijagnoze. te prednja i stra`nja tamponada nosa – Kod akutnog gu{enja terapija konikotomijom ili traheotomijom – Hirur{ko lije~enje infekcija ORL podru~ja ORTOPEDIJA VILICA Edukaciju iz ortopedije vilica specijalizant }e provesti Klinici za otropediju vilica Stomatolo{kog fakulteta u trajanju od 2 mjeseca. Troacher-Colins. otoskopija. – Pravilno planiranje i izvo|enje probatorne ekscizije svake suspektne lezije u usnoj {upljini. 7. dijagnostika i klini~ka slika akutnih i hroni~nih upala mekog i ko{tanog tkiva. i postupci za njihovo lije~enje. odre|ivanje i ~itanje labaratoriskih i biohemiskih nalaza. te pljuva~nih `lijezda. njihove karakteristike (hipertrofija masetera. etiolo{ki momenti i definicija kongenitalnih anomalija. simptomi. patogeneza. – Uzimanje brisa za citolo{ku analizu }elija kod prekanceroza. – Nastanak i dijagnostika ozljeda kostiju lica. Teoretska nastava 94 sata – Anatomija. inervacijom i krvnom opskrbom – Simptomi. hemostatski preme}aji. dijagnostika. Saradnja ORL specijaliste i oralnog hirurga . 4. lues) kao i ostale uzroke upale (trauma. kod rekonstruktivnih zahvata odnosa vilica. terapija i prognoza. op}i stav u postupku lije~enja osoba sa rascjepom usne i vilice. Transfuzijska medicina 1 mjesec Odre|ivanje krvnih grupa. – Dijagnoza sijalolitijaze te postupci kod odstranjivanja sijalolita – RTG dijagnostika. te specifi~ne infekcije (aktinomikoza. mikrognatizam i laterognatizam). na~ini obezbje|enja respiracije. RTG i radiografski postupci kao potpora u lije~enju malignoma. – Histolo{ki tipovi malignih tumora sa osvrtom na njihovu lokalizaciju. provjeru teoretskog i prakti~nog znanja vr{i mentor. te naj~e{}a lokalizacija malignih tumora lica. – Principi i metode RTG dijagnostike i njihovo tuma~enje. Anestezija reanimacija i intenzivna njega 1 mjesec Specijalizant mora savladati postupak endotrahealne inhalacijske anestezije naro~ito pri operacijama glave i vrata. tehnika sijalografije sa tuma~enjem sijalograma.gdje je granica? B. limfomi).Broj 17 – Strana 130 SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH – ^etvrtak. mandibularni i maksilarni prognatizam. dijagnoza i diferencijalna dijagnoza cista te tumoroznih tvorbi u regiji vrata (dermioidne. Termini operativnih zahvata i postupak lije~enja. – Hirur{ko i konzervativno lije~enje ozljeda lica i vilica. tuberkuloza. Maksilofacijalna hirurgija Edukaciju iz maksilofacijalne hirurgije specijalizant }e provesti na Klinici za maksilofacijalnu hirurgiju u trajanju od 4 mjeseci. tireoglosalna. A. Trigeminusa. vilica. – Kod akutnog gu{enja terapija konoktomijom i traheotomijom. hemihipertrofija faciei. ozljeda lica sa neprekinutim i prekinutim kontinuitetom povr{ine. – Etiologija i patogeneza epistakse te prednja i stra`nja tamponada nosa. terapeutske mogu}nosti – Infekcije ORL podru~ja dentogene etiologije. – Etiologija. te primarna obrada rana mekih tkiva sa zaustavljanjem krvarenja. Prakti~na nastava 800 sati – Hirur{ko konzervativno lije~enje infekcije lica i vilica u lokalnoj i op}oj anesteziji. – Mogu}nosti mikrovaskularne hirurgije u rekonstrukcijama. fiziologija i patologija podru~ja maksilarnog sinusa i nosne {upljine sa topografijom. na~ini zamjene i nadoknade krvi. – Metode konzervativnog i hirur{kog lije~enja putridne i specifi~ne infekcije – Etiopatogeneza. – Kod politraume. medikament). na~ini uzimanja uzoraka sadr`aja ili tkiva za bakteriolo{ku i patohistolo{ku dijagnostiku. Prakti~na nastava 230 sati – Osnove otorinolaringolo{kog pregleda uz pomo} ~eonog ogledala. Cruzon) te njihovo lije~enje. OTORINOLARINGOLOGIJA Edukaciju iz otorinolaringologije specijalizant }e provesti na Klinici za otorinolaringologiju u trajanju od 2 mjeseca. klini~ka slika i lije~enje akutnihi i hroni~nih upala podru~ja sa osvrtom na tonzilarnu problematiku I indikacijama za tonzilektomiju – Anatomotopografija maksilarnog sinusa. Intravenske kratkotrajne anestezije te nau~iti postupak bu|enja bolesnika. epidermioidne. ortodont. strano tijelo. vilice i nepca. na~in prikupljanje i kolekcioniranje krvi. te posljedice lo{ih postupaka. rinoskopija. dijagnostika tumora mozga. – Hirur{ki postupci u tretmanu deformacija vilica. Neurohirurgija 1 mjesec Dijagnostika povreda neurokranijuma. optimalno vrijeme za planiranje operativnog zahvata. – Postupci u podru~ju estetske hirurgije. proteti~ar. – Etiologija. te principi lije~enja pareze facijalisa. Plasti~na i rekonstruktivna hirurgija 2 mjeseca – Usvojiti znanja iz domena rekonstrukcija pomo}u ko{tanih i ko`nih transplantata. U cijelosti mora savladati postupak kardiopulmanorne reanimacije. Nakon zavr{etka ovog dijela specijalizantskog sta`a. dijagnoza i diferencijalna dijagnoza. {irenje tumora.

dijagnostika i diferencijalna dijagnostika uro|enih i ste~enih deformiteta lica. prevencija oralnih infekcija. vilica i zuba – Prevencija ste~enih deformiteta lica.PORODI^NA STOMATOLOGIJA Vrsta specijalizacije: OSNOVNA Trajanje specijalizacije: 3 godine (36 mjeseci) Plan specijalizacije: MJESTO OBAVLJANJA STA@A Uvodni dio . a posebno prevenciju i konzervativnu terapiju paradontopatija i osnovne hirur{ke zahvate. bakterijske infekcije oralne sluznice.porodi~na stomatologija predstavlja sastavni dio za{tite orofacijalnoga sistema na nivou doktora stomatologije. bolesti `lijezda slinovnica. – promocija zdravlja. prevencija premalignih i malignih bolesti oralne sluznice. oralne bolesti uzrokovan spolnim prijenosom. – upravljanja sistemom. Dijagnostika oralnih bolesti. preventivni postupci. Analiza uznapredovanih parodontitisa uz nalaz destrukcije potpornih tkiva. Teoretska nastava 94 sata – Etiologija. uzimanje otisaka i izrada Blekove plo~e – Uzimanje otisaka i izrada modela radi planiranja broja i mjesta za postavljanje implantata – Izrada {ablona za ugradnju implantata kod postavljanja vi{e implantata u bezuboj vilici – Saradnja kod planiranja protetsko-hirur{kih postupaka. Osnovne tematske jedinice iz parodontologije: Etiologija parodontne bolesti. uzimanje anamnesti~kih podataka. gerijatrijske oralne bolesti. virusne i gljivi~ne infekcije oralne sluznice. oralna klini~ka testiranja. Specijalizant izu~ava teorijske osnove i usavr{ava ste~ena prakti~na znanja i vje{tine iz etiologije. . patogeneze i terapije parodontalnih oboljenja. zubni tehni~ar PATOLOGIJA 1 mjesec Usvojiti na~ine saradnje oralnog hirurga sa patologom u vezi citolo{kih. oralne alergijske reakcije. oralni hirurg. patogeneza sporo i brzo progresivnih parodontitisa. A. Prakti~na nastava 270 sati – Ortodontska mjerenja i analize modela – Osnove planiranja ortodontske terapije – Rtg dijagnostika ortodontskih anomalija – Telerentgenska mjerenja i saradnja sa ortodontom i maksilofacijalnim hirurgom STOMATOLO[KA PROTETIKA Edukaciju iz stomatolo{ke protetike specijalizant }e sprovesti na Klinici za Stomatolo{ku protetiku Stomatolo{kog fakulteta u trajanju od 2 mjeseca. laboratorijska testiranja u dijagnostici oralne bolesti. postupak i mjere za{tite u specijalisti~koj ambulanti. prekancerozne oralne lezije i stanja. ozljede oralne sluznice. OP]A . klini~ki nalaz oralne sluznice. procjena lokalnoga statusa u dijagnostici oralne bolesti. Prakti~na nastava 270 sati – Planiranje. Terapijske metode uznapredovanih progresivnih oblika parodontnih bolesti. PROGRAM SPECIJALIZACIJE UVODNI DIO . – komunikacijske vje{tine. registracija vrste patolo{ke promjene. Nau~iti interpretacije nalaza. prate}e pojave kod uzimanja lijekova . Ekstrakcija zuba u ortodontskoj terapiji – Osnove interceptivne ortopedije vilica i zuba B. U cilju savladavanja savremenih dijagnosti~kih i terapijskih postupaka. dijagnostika mukokutanih autoimunih poreme}aja na oralnoj sluznici.OSNOVNA TEORIJSKA NASTAVA Osnovna teorijska nastava se provodi iz oblasti: – dono{enje klini~kih odluka. Primjena hemoterapijskih sredstava u spre~avanju upalnih promjena gingive. – timski rad. Kandidat usavr{ava dijagnostiku i konzervativnu terapiju paradontopatija. vilica i zuba – Klini~ke metode za postavljanje ortodontske dijagnoze. Bolesti usta i paradontologija 5 mjeseci Osnovne tematske jedinice bolesti usta: Faktori obrane u usnoj {upljini. kandidat je obavezan da dva mjeseca provede u odgovaraju}oj visoko{kolskoj nau~noj i zdravstvenoj ustanovi. parodontohirur{ke metode rehabilitacije `va~ne funkcije.osnovna teorijska Stomatolo{ki fakultet nastava Bolesti usta i parodontologija Klinika za parodontologiju i oralnu medicinu Bolesti zuba i endodoncija Klinika za dentalnu patologiju i endodonciju Stomatolo{ka protetika Klinika za stomatolo{ku protetiku Oralna hirurgija Klinika za oralno-hirur{ke discipline [IRA TEMATSKA OBLAST TRAJANJE 1 mjesec 5 mjeseci 6 mjeseci 6 mjeseci 6 mjeseci Opis specijalizacije: Op}a . u nastavnim turnusima (ljetni i zimski semestar) po planu koji utvr|uje navedeni fakultet. SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Preventivna i dje~ija stomatologija Ortodoncija Maksilofacijalna hirurgija Socijalna medicina Broj 17 – Strana 131 Klinika za dje~ju i preventivnu stomatologiju Klinika za ortodonciju Klinika za maksilofacijalnu hirurgiju Institut za socijalnu medicinu Medicinskog fakulteta ili zavodi za javno zdravstvo 6 mjeseci 3 mjeseca 1 mjesec 2 mjeseca A. Prevencija oralnih bolesti: saradnja i motivacija pacijenta. Za{tita zdravlja parodonta. magnetnu rezonancu podru~ja glave i vrata. RADIODIJAGNOSTIKA 1 mjesec Upoznavanje sa svim radiolo{kim tehnikama i metodama dijagnostike glave i vrata. imunodeficijencija s oralnim manifestacijama. oboljenja mekih tkiva usta i fokalnu infekciju. Osnovni zahvati na parodontu: subgingivno odstranjenje naslaga. 4.^etvrtak. uklju~uju}i CT. inicijalna terapija gingivitisa i parodontitisa. kireta`a d`epova kod pet pacijenata. posebno juvenilnog i rapidnog. dijagnostiku i terapiju oboljenja oboljenja mekih tkiva usta. oralne bolesti dje~je dobi. Teoretska nastava 94 sata – Indikacije za fiksni i mobilni protetski rad – Savremeni materijali za uzimanje otisaka kod izrade fiksnih i mobilnih protetskih radova – Planiranje i materijali za uzimanje otisaka i otisci za izradu opturatora – Vrste opturatora i izrada opturatora sa osvrtom na mogu}nost fiksacije opturatora – Preprotetska hirur{ka priprema u fiksnoj protetici – Preprotetska hirur{ka priprema u mobilnoj protetici – Planiranje protetska suprastrukture kod implantata B. Indikacije za hirur{ko-ortopedsku terapiju – Metode hirur{ke terapije i timsko planiranje ortodontsko-hirur{ke terapije. oralni simptomi. dijagnostika i terapija oralnih fokusa. – etika i propisi. Obavlja se na stomatolo{kom fakultetu u ukupnom trajanju od 1 mjesec. korekcija okluzije kod pacijenata. Postupci odr`avanja higijene parodonta. mjere i postupci za terapiju ortodontskih anomalija. 7. histolo{kih i ostalih dijagnosti~kih metoda. oralne bolesti kao odraz op}ih sistemskih bolesti. dijagnostike i terapije oboljenja usta. proteti~ar. Usvojiti na~ela biopsijskih i metoda aspiracijske i eksfolijativne dijagnostike te interpretacije nalaza. posebno hirur{ke terapije paradontopatija.manifestacije na oralnoj sluznici. klasifikacija oralnih bolesti. – sposobnost sticanja i preno{enja znanja. 2011.

mobilne parcijalne. dijagnoza. Radi usavr{avanja ste~enih znanja i sticanja novih. Kandidat tako|er upoznaje mogu}nosti i granice ortodontske terapije sa mobilnim . reanimacije i zahvata u zbrinjavanju trauma vilica i zuba i drugih urgentnih stanja u oralnoj hirurgiji. za{titu orofacijalnog kompleksa od sportskih povreda. karijes i njegove komplikacije na mlije~nim i stalnim zubima kod djece. Kolokvij. funkcija zubne pulpe. dijagnostiku i terapiju kariozne lezije. apikalnih i hroni~nih oboljenja. urgentne intervencije u dje~ijoj stomatologiji. pripremu zuba i usta za iste. Kandidat usavr{ava dijagnosti~ke i terapijske postupke iz ove oblasti. staklenoinomerni cementi. temeljnog postupka i principa pru`anja prve pomo}i. dentinska adhezivna sredstva. Kandidat je obavezan da jedan mjesec provede u odgovaraju}oj visoko{kolskoj i nau~nozdravstvenoj ustanovi. Stomatolo{ka protetika 6 mjeseci Osnovne tematske jedinice iz stomatolo{ke protetike: Okluzija zubi. prvu pomo} i zbrinjavanje povrede zuba kod djece. Kolokvij. klini~ke simptome nepravilnosti usta i zuba. proteti~ko zbrinjavanje djece i omladine. primjene antistepti~ne i dezinfekcionih sredstava u terapiji zuba. faktori zubnoga karijesa (mikroflora. citokemijska. primjenu i vrste sredstava za op}u i lokalnu hemostazu. mobilne totalne. Kandidat mora provesti dva mjeseca u odgovaraju}oj visoko{kolskoj i nau~no zdravstvenoj ustanovi. dijagnozu i plan terapije. histomorfolo{ka. lije~enje starijih osoba. du`nost kandidata je i da usvoji sljede}e: principe i metode postoperativne njege operisanih pacijenata. Prenos registrata maksile i mandibule. obrada pacijenta preosjetljivih na stomatolo{ke medikamente i materijale. patolo{ka zbivanja u pulpnome tkivu i periradikularnome tkivu. Izrada protetskih radova: fiksni. uzimanje funkcionalnih otisaka. prepoznavanje i lije~enje lokalnih i op}ih komplikacija anestezije. Tako|er je kandidat du`an da usvoji sljede}e: hirur{ke tehnike va|enja zuba i zubnih korjenova. Oralna hirurgija 6 mjeseci Specijalizant se tokom ovog dijela sta`a treba osposobiti za samostalno sprovo|enje temeljnih principa i tehnika oralne hirurgije i oralno-hirur{kih intervencija te za samostalno rje{avanje dijagnosti~kih i terapeutskih problema iz domena oralne hirurgije. te terapeutskih principa iz interceptivne ortopedije vilica. 4. zbrinjavanje pacijenata sa specijalnim potrebama. okluzijske koncepcije. 7. kompozitni materijali. Kandidat usavr{ava planiranje i izradu fiksnih i mobilnih proteti~kih nadoknada. fizikalno kemijska o{te}enja zuba. citomorfolo{ka i histokemijska slika bolesnoga pulpnoga tkiva i periradikularnih struktura. zbrinjavanja povreda zuba kod djece. Kolokvij. dijagnostiku i prevenciju nepravilnosti usta i zuba. inleji. zna~aj zdravstvenog vaspitanja u stomatologiji i mogu}nost njegovog sprovo|enja. primjene savremenih estetskih materijala. izrada limenih plombi i organizacije stomatolo{ke slu`be. impaktiranih i prekobrojnih zuba. U cilju prihvatanja savremenih dijagnosti~kih metoda i postupaka a posebno kod zuba sa komplikovanom morfologijom korijenskog kanala. kori{}enje artikulatora u protetici. radnih ploha. Specijalizant izu~ava teorijske osnove i usavr{ava ste~ena prakti~na znanja i vje{tine iz anatomije i histologije zuba i apikalog parodonta. Osnovne tematske jedinice iz oralne hirurgije Upoznavanje i usvajanje sljede}eg: savremenih principa i metoda dezinfekcije i sterilizacije prostora. reokludaciju proteza u adaptacionom periodu. Specijalizant se osposobljava za klini~ki pregled. osnove sistematske stomatolo{ke njege. Ortopedija vilica 3 mjeseca Specijalizant se tokom ovog dijela sta`a treba osposobiti za samostalno sprovo|enje dijagnosti~kih principa iz ortopedije vilica. Preventivna i dje~ija stomatologija 6 mjeseci Specijalizant se tokom ovog dijela sta`a treba osposobiti za samostalno sprovo|enje temeljnih principa i tehnika dje~je i preventivne stomatologije. okoli{ lokalni i op}i). prevencije. terapiju. povrede zuba u djece. doma}in i zub. Radi savladavanja savremenih dijagnosti~kih i terapijskih postupaka u protetici kao i upoznavanje sa savremenom laboratorijskom tehnikom kandidat je du`an da provede dva mjeseca u odgovaraju}oj visoko{kolskoj. principe sistematske stomatolo{ke {kolske njege. sredstva za punjenje kanala (kanalna i apikalna i periapikalna). a posebno iz oblasti prakti~nog sprovo|enja zdravstveno vaspitnih mjera u stomatologiji.Broj 17 – Strana 132 SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH ^etvrtak. Osim ovoga. 2011. primjenu mortalnog i vitalnog tretmana oboljele pulpe. indikacije i kontraindikacije za izradu fiksnih nadoknada.dijagnostiku i hirur{ke tehnike i metode lije~enja akutnih i hroni~nih dentogenih infekcija. metoda i sredstava anestezije u oralnoj hirurgiji. patolo{ki zna~aj karijesa. Osnovne tematske jedinice iz dje~je i preventivne stomatologije. te za samostalno rije{avanje dijagnosti~kih i terapeutskih problema iz domena dje~je i preventivne stomatologije. obrada pacijenta sa sistemskim oboljenjima. Kandidat usavr{ava prakti~na znanja iz dijagnostike. te principe i metode tretmana tih nepravilnosti radi usavr{avanja dijagnosti~kih postupaka mjera i postupaka iz oblasti preventivne ortopedije vilica i lica. Vr{i planiranje i izradu mobilnih parcijalnih i totalnih proteza i pripremu zuba i usta za iste. oralne hirur{ke zahvate kod djece. Kolokvij. terapiju karijesa i njegovih komplikacija kod djece. Kandidat upoznaje karakteristike naj~e{}ih uro|enih i ste~enih ortodontskih nepravilnosti vilica i lica svih dobnih uzrasta pacijenata. protetski materijali i tehnologije.nau~noj i zdravstvenoj ustanovi. terapiju pojedinih oboljenja mekih tkiva usta kod djece. oralno hirur{ki zahvati kod djece. metode i sredstva predprotetske oralne hirurgije. higijenu usta i zuba i njen zna~aj u profilaksi stomatolo{kih oboljenja. ve{a i ostalog materijala. obrada hendikepiranih lica. Osnovne tematske jedinice iz ortopedije vilica Specijalizant izu~ava etiologiju. materijali za privremeno i trajno zatvaranje kaviteta. kavitacije. prevenciju ortodontskih anomalija. uzimanje funkcionalnih otisaka i drugih savremenih otisaka za fiksne i pokretne protetske nadoknade. Specijalizant izu~ava zna~aj i zadatke preventivne stomatologije. plan lije~enja i prognoza bezubih i parcijalno bezubih pacijenata. instrumenata. dijagnostiku i principe hirurskog lije~enja cista. krunice i imedijatne proteze. nomenklaturu. patologiju usta i zuba kod djece. na~ine i metode otklanjanja bola u predjelu lica i vilica i lije~enje komplikacija u toku i poslije oralno-hirur{kih intervencija. profilaksu karijesa. savremena shvatanja o replantaciji i transplataciji zuba kao i o osnovama dentalne implantologije. Bolesti zuba i endodoncija 6 mjeseci Osnovne tematske jedinice iz bolesti zuba i endodoncije: Fiziolo{ka specifi~nost zubne pulpe i periradikularnog tkiva. dentalni amalgami. preparacija zuba i savremene otiske za fiksne nadoknade. Kolokvij. posebno u okviru medicine rada. upotreba poluprilagodljivih artikulatora. principe pulpodentalne osjetljivosti i desenzibilazacije (privremene i trajne). oboljenja pulpe i apikalnog parodonta. zubnoljekarski rad sa djecom. materijali za stimulacije pulpe i stvaranje novoga dentina. nadgradnje zuba. Kandidat je obavezan da dva mjeseca provede u odgovaraju}oj visoko{kolskoj nau~noj i zdravstvenoj ustanovi. dentalni materijali. savlada medote oralno-hirur{kih intervencija u te{kih i hroni~nih bolesnika. savremenih principa i metoda asepse i antisepse. dentalni paralelometri. terapije karijesa i njegovih komplikacija na mlije~nim i stalnim zubima.

Osnovne tematske jedinice iz socijalne medicine: Kandidat upoznaje socijalno medicinski zna~aj prevencije oboljenja usta i zuba. konfekcijske ~eli~ne krunice – Materijali u terapiji karijesa mlije~nih zuba – Oralna hirurgija: ekstrakcije zuba kod djece – Oralna hirurgija: upalni procesi kostiju kod djece i ekstrakcije zuba kod djece – Sedacija. karijes bo~ice. studije slu~ajeva (PBL) i konsultacije (C) s mentorom (40%) – Najmanje 7 seminarskih tema. upoznaje ekonomiku zdravstva. veli~ine i boje. popunjavanje kartona – Psiholo{ki pristup djetetu . oblika. izu~ava organizaciju i rad stomatolo{ke djelatnosti. te predprotetsku ortodontsku pripremu odraslih. te izu~ava patologiju i simptomatologiju disfunkcija vili~nog zgloba.OSNOVNA TEORIJSKA NASTAVA Osnovna teorijska nastava se provodi iz oblasti: – dono{enje klini~kih odluka. DJE^JA I PREVENTIVNA STOMATOLOGIJA Edukaciju iz Dje~je i preventivne stomatologije specijalizant provodi na Klinici za Preventivnu i dje~ju stomatologiju Stomatolo{kog fakulteta u trajanju od 23 mjeseca. a posebno ekonomske aspekte. vilica i lica. izu~ava zdravstveno zakonodavstvo. 2011. – etika i propisi. Obavlja se na stomatolo{kom fakultetu u ukupnom trajanju od 1 mjesec. – komunikacijske vje{tine. planiranje zdravstvene za{tite sa posebnim osvrtom na planiranje stomatolo{ke za{tite. upoznavanje sa najnovijom literaturom u biblioteci i na internetu (20%) Svakih 6 mjeseci kolokvij iz obra|ene materije (10%).ovladavanje tehnikama upravljanja pona{anjem djeteta – Detekcija i profesionalno uklanjanje plaka – Uputa o odr`avanju oralne higijene i obuka djeteta o odgovaraju}oj tehnici ~etkanja – Topikalna aplikacija fluorida. 4. tj. upute roditelju o upotrebi sistemskih fluorida (tablete) – Preventivno zalijevanje fisura – Planiranje tretmana oboljelih tvrdih i mekih oralnih tkiva. ECC . .anamneza i status. – upravljanja sistemom. Maksilofacijalna hirurgija 1 mjesec Specijalizant se tokom ovog dijela sta`a treba osposobiti za samostalno sprovo|enje prvenstveno dijagnosti~kih principa iz oblasti maksilofacijalne hirurgije. iz svih oblasti specijalizacije po jedna (30%) – Individualni rad. PREVENTIVNA I DJE^JA STOMATOLOGIJA Vrsta specijalizacije: OSNOVNA Trajanje specijalizacije: 3 godine (36 mjeseci) Plan specijalizacije: [IRA TEMATSKA OBLAST Uvodni dio . Socijalna medicina 2 mjeseca Specijalizant se tokom ovog dijela sta`a treba osposobiti za samostalno sprovo|enje osnovnih principa iz oblasti socijalne medicine.2500 sati – Pregled pacijenta . – timski rad. u nastavnim turnusima (ljetni i zimski semestar) po planu koji utvr|uje navedeni fakultet. I.osnovna teorijska nastava Dje~ja i preventivna stomatologija Pedijatrija Ortopedija vilica Bolesti usta i paradontologija Oralna hirurgija Socijalna medicina MJESTO OBAVLJANJA STA@A Stomatolo{ki fakultet Klinika za dje~ju i preventivnu stomatologiju Klinika za pedijatriju univerzitetsko-klini~ke bolnice Klinika za ortodonciju Klinika za parodontologiju i oralnu medicinu Klinika za oralno-hirur{ke discipline Institut za socijalnu medicinu medicinskog fakulteta ili zavodi za javno zdravstvo TRAJANJE 1 mjesec 23 mjeseca 3 mjeseca 3 mjeseca 2 mjeseca 2 mjeseca 2 mjeseca – sposobnost sticanja i preno{enja znanja. Edukacija sadr`i: teoretski Dje~ija stomatologija Preventivna stomatologija Javno zdravstvo-organizacija stomatolo{ke za{tite za djecu 1400 300 200 1900 prakti~ni 2500 700 300 3500 ukupno 3900 1000 500 5400 Nastavni program: Teoretska nastava iz svih navedenih oblasti specijalizacije – Predavanja. – promocija zdravlja. SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 17 – Strana 133 i fiksnim aparatima.early childhood caries) – Dentalni karijes mlije~nih zuba: terapija .^etvrtak. Kolokvij. 7. epidemiologija – Dentalni karijes mlije~nih zuba: rani dje~ji karijes (karijes cucle. DJE^JA STOMATOLOGIJA Teoretska nastava . etiologija. analgezija i anestezija kod djece – Pedijatrijska endodoncija: mlije~ni zubi – Pedijatrijska endodoncija: mladi trajni zubi sa nezavr{enim rastom korijena – Oralna patologija: oboljenja mekih tkiva i parodoncijuma – Op}a oboljenja sa manifestacijama u usnoj {upljini kod djece – Traumatske povrede zuba: mlije~ni zubi – Traumatske povrede zuba: stalni zubi – Pedijatrijska protetika – Interceptivna ortodoncija – Poreme}aji razvoja – Rad sa medicinski kompromitovanom djecom: mentalna retardacija i neurolo{ki i senzorni poreme}aji – Rad sa medicinski kompromitovanom djecom: organska hroni~na oboljenja i krvne diskrazije DJE^JA STOMATOLOGIJA Prakti~na nastava . poreme}aji strukture – Dentalni karijes mlije~nih zuba: dijagnostika. Prakti~na nastava iz svih navedenih oblasti specijalizacije – Klini~ki rad sa pacijentima u punom radnom vremenu – Konzilijarni sastanci sa naprijed navedenim specijalnostima PROGRAM SPECIJALIZACIJE IZ DJE^IJE I PREVENTIVNE STOMATOLOGIJE UVODNI DIO .1400 sati – Psihologija djeteta – Psiholo{ki pristup djetetu i tehnike upravljanja pona{anjem – Normalan rast i razvoj – Vrijeme nicanja zuba mlije~ne i stalne denticije – Resorpcija mlije~nih zuba i redoslijed smjene – Anomalije mlije~nih i stalnih zuba: poreme}aji broja. izu~ava odabrana poglavlja zdravstvene statistike. rano otkrivanje i dijagnostiku benignih i malignih tumora mekih i ko{tanih tkiva lica i vilica. Osnovne tematske jedinice iz maksilofacijalne hirurgije: Kandidat se upoznaje i osposobljava za zbrinjavanje urgentnih stanja i povreda maksilofacijalne regije.preparacija kaviteta.

– Preventivni aspekt oralnog zdravlja hroni~nih bolesnika (kardiovaskularni. Upotreba dentalnog konca. ~asopisi.-og stolje}a" u domenu stomatologije za dugoro~no vrijeme. Anamneza. ^i{}enje mekih naslaga.tehnika postepenog uklanjanja karijesa na mlije~nim zubima – Preparacije kaviteta na I stalnim molarima i na mladim stalnim zubima – Obrada i poliranje ispuna – Direktno i indirektno prekrivanje pulpe na mladim stalnim zubima – Vitalna amputacija na mlije~nim zubima . duhanski produkti. definicija i ciljevi preventivne stomatologije – Primarna. PEDIJATRIJA Edukaciju iz pedijatrije specijalizant }e provesti na Klinici za pedijatriju univerzitetsko-klini~ke bolnice u trajanju od 3 mjeseca. komparativnim prikazima zdravstvenog stanja-oralnog zdravlja stanovni{tva u pojedinim regijama u BiH. – Organizacija stomatolo{ke za{tite za pred{kolsku djecu – Organizacija stomatolo{ke za{tite za {kolsku djecu JAVNO ZDRAVSTVO-ORGANIZACIJA STOMATOLO[KE ZA[TITE Prakti~na nastava 300 sati Prakti~ni rad se sastoji u izradi godi{njih planova i programa rada zdravstvenih ustanova za odgovaraju}u populacju. status praesens. Egzogene metode u primjeni. 4. Ovaj segment specijalizacije obuhvata i nau~noistra`iva~ki rad u smislu izrade epidemiolo{kih studija. odre|ivanje KEP-a zuba na osnovu utvr|enog statusa. – Primarne operativne mjere prevencije. amputirci). Kriterij selekcije intaktnih zuba za pe~a}enje. s posebnim osvrtom na organizaciju {kolske i pred{kolske stomatolo{ke za{tite. – Predavanje zdravstvenog odgoja sa ciljem o~uvanja oralnog zdravlja za {kolsku djecu i adolescente. Efekti fluorida na oralna tkiva. droge) – Metode i oblici edukacije – Zdravstveno prosve}ivanje svih populacijskih skupina uklju~uju}i i subjekte tre}e `ivotne dobi – Dono{enje edukativnih stomatolo{kih programa – Organizacija provo|enja programa sa specifi~nim grupama stanovni{tva – Edukacija iz stomatolo{ke doktrine preko mas-medija (radio. – Oralna higijena. irigatora i vodica za ispiranje usta. Edukacija pacijenata. Tehnika ~etkanja zuba.Broj 17 – Strana 134 – SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH ^etvrtak. Standardi primjene fluorida. interdentalnih stimulatora. mentalnim i senzornim nedostacima u stomatolo{ku ordinaciju (paraplegi~ari. – Dentalni plak. – Indeksi oralnog zdravlja stanovnika. napitaka. elektri~nih ~etkica. – Ishrana. JAVNO ZDRAVSTVO-ORGANIZACIJA STOMATOLO[KE ZA[TITE Teoretska nastava 200 sati – Sociologija medicinske i stomatolo{ke profesije – Izbor. osobe sa mentalnim poreme}ajima). planiranju implementacije ciljeva "Zdravlje za sve do 21. bro{ure i plakate).metode apeksogeneze i apeksifikacije. – Detekcija karijesa prema WHO. dje~ija protetika – Stomatolo{ki tretman djece sa specijalnim potrebama (odlazak u stacionarnu ustanovu) – Interceptivna ortodoncija PREVENTIVNA STOMATOLOGIJA teoretska nastava 300 sati – Istorijat. novine.Ca(OH)2 metoda – Amputacija na mlije~nim zubima sa primjenom formokrezolskih preparata – Anestezija i ekstrakcija mlije~nih i stalnih zuba. – Detekcija plaka (obojavanje) odre|ivanje plak indeksa. TV. mlijeka. slijepe i slabovide osobe gluhonijemi. – Fluoridacija zuba metodom premazivanja sa rastvorom ili gelom – Odabir intaktnih zuba za primjenu metode zalijevanja fisura. izradi programa primarne stomatolo{ke preventive za odgovaraju}e populacije. planiranje sedmi~nog jelovnika zdrave ishrane sa aspekta za{tite oralnog zdravlja. dijabeti~ari renalni bolesnici) – Prevencija i stomatolo{ki tretman oboljelih od AIDS-a i drugih vrsta ovisnosti (alkohol. PREVENTIVNA STOMATOLOGIJA Prakti~na nastava 700 sati – Prvi prijem pacijenta. Skidanje plaka. te anketama i intervjuima gra|ana razli~itih populacionih i socijalnih grupa i obradi i interpretaciji dobijenih rezultata. II. Karton WHO. – Zubne paste (sastav). – Postupak zalijevanja fisura mlije~nih i stalnih zuba. 7. Pe~a}enje (zalivanje) fisura zuba. Hemijska i mehani~ka sredstva. Glavna i pomo}na sredstva za oralnu higijenu. hirur{ke intervencije kod medicinski kompromitovane djece – Ekstirpacija mladih trajnih zuba sa nezavr{enim rastom korjena . Endogene metode. – Fluoridi u stomatolo{koj preventivi. – Stomatolo{ki pristup pacijentima oboljelim od AIDS-a. va`e}i standardi i normativi – Javno mnijenje i oralno zdravlje – Sociologija pasivnog ili negativnog odnosa gra|ana preme oralnom zdravlju. – Detekcija plaka. – Oralna higijena. – Preventivni tretman pacijenata tre}e `ivotne dobi. struktura i mehanizam djelovanja. – Prijem pacijenata sa fizi~kim. Uloga plaka u etiologiji oralnih oboljenja. Demonstriranje tehnika ~etkanja zuba na modelu. – Zdravstvena informatika i zdravstvena statistika. Demonstracija postavljanja koferdama i prakti~no izvo|enje – Preparacija kaviteta na mlije~nim zubima – Prekrivanje pulpe . 2011. dokumentacija i evidencija. – Lije~enje gangrene periodontitisa mladih trajnih zuba – Kompozitna nadogradnja na mladim trajnim zubima – Dijagnostika i tretman traumatskih povreda mlije~nih zuba – Dijagnostika i tretman traumatskih povreda stalnih zuba – Postavljanje konfekcijskih krunica na mlije~ne zube. Plan rada i potreban tretman. – Planiranje preventivnih mjera za za{titu oralnog zdravlja trudnica . selekcija i distribucija zdravstvenih kadrova. Pra{ak za zube. – Popularna predavanja zdravstvenog odgoja za pred{kolsku djecu u dje~jem vrti}u (metode i oblici). sekundarna i tercijarna stomatolo{ka prevencija.savjetovali{te "Razgovor sa pacijenticom". Izu~avanje zdravstvenih potreba i zahtjeva stanovni{tva sa zdravstvenom za{titom i osvrtom na stomatolo{ku djelatnost. paraplegi~ari. – Preventivne mjere i oralno zdravlje kod trudnica (savjetovali{te) – Pristup provo|enja prevencije oralnih bolesti kod specifi~nih bolesnika (komatozni pacijenti. Plak indeks i Indeks OH. Tablete sa fluorom. TEORETSKANASTAVA 225 ^ASOVA Upoznavanje sa sljede}im hroni~nim oboljenjima: – Kardiovaskularna oboljenja – Astma – Hroni~na renalna insuficijencija – Diabetes mellitus – Gastroezofagealni refluks – Poreme}aji ishrane . – Fluoridacija soli.

PRAKTI^NA NASTAVA 300 ^ASOVA Dijagnostika i terapija nabrojanih stanja i oboljenja u usnoj {upljini kod djece. III. Kretanje zdravlja i bolesti. herpeti~ni ulceronekroti~ni gingivostomatitis – Glossitisi – Heilitisi – Oralna kandidijaza – Mukozne retencione ciste (mucocele) – Hemangiomi – Lezije u ustima u toku dje~jih infektivnih bolesti B. A. indikacije – Urgentna stanja u stomatolo{koj ambulanti B. prisustvovanju stru~nim sastancima i vizitama. ORALNA HIRURGIJA Edukaciju iz oralne hirurgije specijalizant }e provesti na Klinici za Oralnu hirurgiju Stomatolo{kog fakulteta u trajanju od 2 mjeseca. Finansiranje zdravstvene za{tite. A. Izvori i na~in prikupljanja sredstava za zdravstvenu za{titu. Indikatori zdravstvenog stanja stanovni{tva. gingivalna recesija. Sistem pla}anja. te svakodnevnom radu u pojedinim dispanzerima-savjetovali{tima. PRAKTI^NA NASTAVA 300 ^ASOVA – Izvo|enje anestezija (lokalne i sprovodne) i ekstrakcije zuba – Incizije u cilju rje{avanja dentogenih infekcija – Replantacija avulziranih zuba i izrada splintova – Ekstrakcija zuba u ortodontskoj terapiji SOCIJALNA MEDICINA Edukaciju iz oralne hirurgije specijalizant }e provesti u Zavodu za javno zdravstvo Federacije Bosne i Hercegovine. Indeksi oralnog zdravlja stanovnika . A. TEORETSKA NASTAVA 150 ^ASOVA Biolo{ke karakteristike stanovni{tva. vje`be {patulom) – Otkrivanje nepravilnosti u toku prvog sistematskog pregleda u~enika – Na~in saradnje ortodont-pedodont – Izrada seminarskog rada BOLESTI USTA I PARADONTOLOGIJA Edukaciju iz bolesti usta i parodontologije specijalizant }e provesti na Klinici za Oralnu medicinu i paradontologiju Stomatolo{kog fakulteta u trajanju od 2 mjeseca. izgradnje i razvoja. Epidemiolo{ki metod istra`ivanja u medicini i stomatologiji. Kadrovski potencijal u zdravstvu. Specijalizant se aktivno uklju~uje u svakodnevni rad u navedenim institucijama u cilju razumijevanja na~ina i zna~aja planiranja u javnom zdravstvu. Zdravstvena djelatnost kao "potro{nja i proizvodnja" (medicinska i stomatolo{ka ekonomika). MAKSILOFACIJALNA HIRURGIJA Vrsta specijalizacije: OSNOVNA Trajanje specijalizacije: 5 godina (60 mjeseci) Plan specijalizacije: [IRA TEMATSKA OBLAST Uvodni dio osnovna teorijska nastava Maksilofacijalna hirurgija MJESTO U@A TRAJANJE TRAJANJE TEMATSKA OBAVLJANJA MJESECI MJESECI STA@A OBLAST Stomatolo{ki fakultet 1 Klinika za maksilofacijalnu hirurugiju 24 . dokumentacija i evidencija.^etvrtak. PRAKTI^NA NASTAVA 300 ^ASOVA Prakti~na nastava se sastoji u izradi epidemiolo{kih studija. 4. TEORETSKA NASTAVA 225 ^ASOVA – Rast i razvoj oro-facijalnog sistema – Veza nepravilnosti u mlije~noj denticiji sa nepravilnostima u stalnoj denticiji – Etiolo{ki faktori nepravilnosti u mlije~noj denticiji i njihova eliminacija – Posljedice nepravilnosti u mlije~noj denticiji – Zna~aj mlije~nog niza i pravilne okluzije – Zna~aj mlije~nih zuba sa aspekta o~uvanja potrebnog prostora za stalne zube (izbor prioriteta u sanaciji mlije~nih zuba) – Prvi stalni molar i njegova uloga u okluziji – Posljedica neblagovremenog va|enja prvog stalnog molara i najpovoljnije vrijeme za njegovu ekstrakciju – Nepravilnost rasta. ORTOPEDIJA VILICA Edukaciju iz ortopedije vilica specijalizant }e provesti na Klinici za Ortodonciju Stomatolo{kog fakulteta u trajanju od 3 mjeseca. Programi rada. statisti~koj analizi i predlaganju programa razvoja stomatolo{ke za{tite u odnosu na dobivene rezultate. fibromatoza i hiperplazije kod djece – Traumatske ulcerativne lezije i opekotine – Periodontitisi kod djece (juvenilni periodontitis) – Stomatitisi s posebnim osvrtom na aftozni. specifi~nosti vezane za dje~ji uzrast – Lokalni anestetici i vazokonstriktori – Odontogene akutne i hroni~ne infekcije kod djece – Replantacija zuba i imobilizacija nakon traumatskih povreda – Patologija temporomandibularnog zgloba – Impakcije i hirur{ki tretman. Programiranje. indikacije i kontaraindikacije. izbijanja i odnosa stalnih inciziva – Posljedica nepravilnosti u stalnoj denticiji – Poreme}aj niza nakon ekstrakcije ostalih zuba u toku razvoja vilica. PRAKTI^NA NASTAVA 450 ^ASOVA – Dijagnostika nepravilnosti u mlije~noj denticiji – Intervencije pedodonta u cilju spre~avanja nastanka nepravilnosti (bru{enje. B. A. komplikacije). TEORETSKA NASTAVA 150 ^ASOVA – Normalan periodoncijum u mlije~noj i stalnoj denticiji – Gingivitisi. Ekonomika zdravstva. Zakonodavstvo u zdravstvu B. Socio-ekonomska struktura stanovni{tva. planirana ekstrakcija mlije~nih zuba) – Izrada ~uvara prostora – Interceptivna ortodoncija (muskularne vje`be. 7. te na Katedri za socijalnu medicinu i organizaciju javnog zdravstva medicinskog fakulteta u trajanju od 2 mjeseca. TEORETSKA NASTAVA 150 ^ASOVA – Tehnike ekstrakcije mlije~nih i stalnih zuba kod djece – Lokalne i sprovodne anestezije u oralnom podru~ju (podjele. SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 17 – Strana 135 – Celijakije – Cisti~na fibroza – Stanja primarne i sekundarne imunodeficijencije – Juvenilni hroni~ni artritis – Krvne diskrazije – Maligna oboljenja kod djece – Epilepsija i drugi neurolo{ki poreme}aji PRAKTI^NANASTAVA 450 ^ASOVA Prakti~na nastava se sastoji u tromjese~nom boravku na odjeljenjima pedijatrijske klinike. Zdravstvena informatika i zdravstvena statistika.komparativnostatisti~ke analize. 2011.

Nastavni predmet: Upalni procesi maksilofacijalne regije 1.Broj 17 – Strana 136 Povrede maksilofacijalne regije Onkolo{ki problemi maksilofacijalne regije Upalni procesi maksilofacijalne regije Uro|ene i ste~ene anomalije maksilofacijalne regije Hirur{ka oboljenja pljuva~nih `lijezda Hirur{ka oboljenja nerava MFR Urgentna maksilofacijalna hirurgija Hirur{ka tehnika Dijagnostika Eksperimentalna hirurgija Op}a hirurgija Bolni~ki odjel abdominalne hirurgije Urgentna Bolni~ki odjel medicina urgentne medicine Traumatologija Bolni~ki odjel traumatologije Ortopedija Bolni~ki odjel ortopedije Neurohirurgija Bolni~ki odjel neurohirurgije Transfuziologija Bolni~ki odjel transfuziologije Bolni~ki odjel ORL Bolni~ki odjel plasti~ne hirurgije Abdominalna hirurgija SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH 3 ^etvrtak. – timski rad. Prakti~na nastava: 273 sati b1 .individualni rad specijalizanta na Klinici (40% sati) B. diskusija sa mentorom (30% sati) a2 . u nastavnim turnusima (ljetni i zimski semestar) po planu koji utvr|uje navedeni fakultet. 4 2 Obavlja se na stomatolo{kom fakultetu u ukupnom trajanju od 1 mjesec. 4.27 sati a2 . – komunikacijske vje{tine. 3.28 sati Nastavna jedinica: – etiologija – klasifikacija – dijagnostika – simptomatologija – terapija – lokalitet 1. – promocija zdravlja. – upravljanja sistemom.68 sati b3.37 sati 2. Prakti~na nastava: b1 . 2011.svakodnevni prakti~ni rad u ambulanti.eksperimentalni rad (5% sati) UVODNI DIO . razgovori. Povrede maksilofacijalne regije Nastavna jedinica: – etiologija – klasifikacija – dijagnostika – simptomatologija – terapija – sociolo{ko-epidemiolo{ki zna~aj 1.382 sati b2 .OSNOVNA TEORIJSKA NASTAVA Osnovna teorijska nastava se provodi iz oblasti: – dono{enje klini~kih odluka. na odjeljenju.55 sati a2 . Teoretska nastava: 182 sati a1 .72 sati 2. MAKSILOFACIJALNA HIRURGIJA Edukaciju iz maksilofacijalne hirurgije specijalizant sprovodi na Klinici za maksilofacijalnu hirurgiju i trajanju od 24 mjeseca. – sposobnost sticanja i preno{enja znanja.191sat b2.2. terapeutskih.136 sati b3 . 1. Edukacija sadr`i: Nastavni predmet Teoretski broj sati 136 182 91 136 91 91 46 273 46 46 1093 Trajanje Broj mjeseci 3 4 2 3 2 2 1 5 1 1 24 3 Povrede maksilofacijalne regije Onkolo{ki problemi maksilofacijalne regije Upalni procesi maksilofacijalne regije 2 Uro|ene i ste~ene anomalije maksilofacijalne regije Hirur{ka oboljenja pljuva~nih `lijezda Hirur{ka oboljenja nerava MFR Urgentna maksilofacijalna hirurgija Hirur{ka tehnika Dijagnostika Eksperimentalna hirurgija Ukupno sati 2 1 5 1 1 23 3 4 4 4 6 2 6 6 Otorinolaringologija Plasti~na i rekonstruktivna hirurgija NASTAVNI PROGRAM A.predavanja. – etika i propisi. u operacionoj sali (70% sati) b2 .55 sati a3 . Prakti~na nastava: 546 sati b1 .pokazni rad mentora iz zna~ajnih dijagnosti~kih.seminarske radnje specijalizanta (30% sati) a3 . Nastavni predmet: Onkolo{ki problemi maksilofacijalne regije 1.27 sati a3 . 7.14 sati Nastavna jedinica: – patofiziologija upale – topografsko-anatomski odnosi glave i vrata – etiologija – klasifikacija – simptomatologija – dijagnostika – terapija . operativnih procedura (25% sati) b3 . Teoretska nastava: 91 sat a1 . Teoretska nastava: a1 .

Teoretska nastava: 91 sat a1 .37 sati 2.14 sati a3. Prakti~na nastava: 819 sati b1 .7 sati Nastavna jedinica: – dijagnosti~ke metode – dijagnosti~na oprema – interpretacija 1.18 sati 2.82 sati a3 . SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 17 – Strana 137 1.6.37 sati 2. Prakti~na nastava: 273 sati b1 . Prakti~na nastava: 136 sati b1 -95 sati b2 . 7.109 sati 2.34 sati b3 .95sati b2.37 sati 2. Nastavni predmet: Hirur{ka oboljenja nerava maksilofacijalne regije 1.^etvrtak.14 sati a3. Prakti~na nastava: 273 sati b1 .4. Abdominalna hirurgija Edukaciju iz abdominalne hirurgije specijalizant sprovodi na Klinici za abdominalnu hirurgiju u trajanju od 3 mjeseca. Nastavni predmet: Hirur{ka oboljenja pljuva~nih `lijezda 1.205 sati b3 .14 sati a2 .573 sati b2 . 2. 2011.14 sati a2 .7. Prakti~na nastava: 273 sati b1 . Edukacija sadr`i: 1. Teoretska nastava: 46 sati a1 .41 sat Nastavna jedinica: – principi hirur{ke tehnike MFH – operativne procedure kod povreda MFR – operativne procedure kod tumora MFR – operativne procedure kod deformacija MFR – operativne procedure kod oboljenja nerava MFR – operativne procedure kod oboljenja pljuva~nih `lijezda – operativne procedure kod fcod upalnih procesa 1.68 sati b3 . Nastavni predmet: Eksperimentalna hirurgija 1.27 sati a2 . Prakti~na nastava: 136 sati b1.14 sati a3 .27 sati a3 . OP]A HIRURGIJA I TRANSFUZIOLOGIJA Edukaciju iz op}e hirurgije specijalizant sprovodi na Hirur{kim klinikama u trajanju od 21 mjeseca.9. Nastavni predmet: Uro|ene i ste~ene anomalije maksilofacijalne regije 1.68 sati b3.1. a iz Transfuziologije u Zavodu za transfuzijsku medicinu Federacije Bosne i Hercegovine u trajanju od 2 mjeseca.191 sat b2 .14 sati Nastavna jedinica: – anatomsko-fiziolo{ki aspekt – etiologija – klasifikacija – simptomatologija – dijagnostika – terapija 1. Teoretska nastava: 91 sat a1 . Teoretska nastava: 46 sati a1 .18 sati 2. Nastavni predmet: Hirur{ka tehnika 1. Nastavni predmet: Dijagnostika 1.14 sati Nastavna jedinica: – embriolo{ki aspekt – etiologija – klasifikacija – simptomatologija – dijagnostika – lokalitet – terapija – sociolo{ko-epidemiolo{ki zna~aj 1. Edukacija sadr`i: Nastavni predmet Abdominalna hirurgija Centar urgentne medicine Traumatologija Ortopedija Neurohirurgija Transfuziologija Ukupno sati Teoretski 182 182 182 182 273 91 1092 Prakti~ni 546 546 546 546 819 273 3276 Ukupno 728 728 728 728 1092 364 4368 2.Teoretska nastava: 273 sati a1 .27 sati a3 .27 sati a2 .7 sati Nastavne jedinice: – uvod u eksperimentalni rad – rad na pokusnim `ivotinjama – rad na le{evima Nakon zavr{ene edukacije specijalizant pola`e kolokvij za svaki nastavni predmet. Teoretska nastava: 46 sati a1 -14 sati a2 .95 sati b2 .34 sati b3 . Nastavni predmet: Urgentna maksilofacijalna hirugija 1.27 sati a2 .8.191 sahal b2 . Teoretska nastava: 91 sat a1.14 sati Nastavna jedinica: – anatomsko-fiziolo{ki aspekt – etiologija – klasifikacija – simptomatologija – dijagnostika – terapija 1.27 sati a3. Prakti~na nastava: 136 sati b1 .82 sati a2. 4.34 sati b3.18 sati 2.5.191 sat 5 b2 . Teoretska nastava: 182 sati .7 sati Nastavna jedinica: – uzroci smrtnosti – urgentna stanja – hitne intervencije 1.10.68 sati b3 .

Prakti~na nastava: 546 sati b1. 7.82 sati a2 . Edukacija sadr`i: 1.27 sati a2 .14 sati U toku edukacije specijalizant treba da savlada nastavni program: – krvne grupe ABO sistema – Rh faktor i podgrupe ABO sistema – derivati krvi i supstituenti – uzimanje.41sat U toku edukacije specijalizant treba da savlada nastavni program: – dijagnosti~ka metoda u ORL – onkolo{ki problemi u ORL – oboljenja nerava – simptomatologija – terapija Nakon zavr{ene edukacije specijalizant pola`e kolokvij. nosa i grla u trajanju od 6 mjeseci. 2.28 sati U toku edukacije specijalizant treba da savlada nastavni program: – dijagnostika traumatiziranih bolesnika – simpiomatologija – terapija – rehabilitacija Nakon zavr{ene edukacije specijalizant pola`e kolokvij.382 sati b2 -136 sati b3.5. Ortopedija Edukaciju iz ortopedije specijalizant sprovodi na Ortopedskoj klinici u trajanju od 4 mjeseca.109 sati 2.55 sati a2 .41 sat U toku edukacije specijalizant treba da savlada nastavni program: – dijagnostika neurohirur{kih oboljenja – simptomatologija – terapija – rehabilitacija neurohirur{kih bolesnika Nakon zavr{ene edukacije specijalizant pola`e kolokvij.55 sati a3 . Teoretska nastava: 273 sati a1 .205 sati b3 . Teoretska nastava: 182 sati a1 . Prakti~na nastava: 819 sati b1-573 sati b2 .6. 2.55 sati a3.55 sati a3 . Edukacija sadr`i: 1.28 sati U toku edukacije specijalizant treba da savlada nastavni program: – dijagnostika urgentnih stanja – klini~ka slika – trija`a bolesnika – {ok – reanimacioni postupci Nakon zavr{ene edukacije specijalizant pola`e kolokvij. Prakti~na nastava: 546 sati b1 .Broj 17 – Strana 138 SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH ^etvrtak. Neurohirurgija Edukaciju iz neurohirurgije specijalizant sprovodi na Klinici za neurohinirgiju u trajanju od 6 mjeseci.136 sati b3.28 sati U toku edukacije specijalizant treba da savlada nastavni program: – hirur{ka oboljenja zglobova – dijagnostika – simptomatologija – hirur{ka terapija Nakon zavr{ene edukacije specijalizant pola`e kolokvij.72 sati 2.55 sati a2 . Prakti~na nastava: 819 sati b1 . Traumatologija Edukaciju iz traumatologije specijalizant sprovodi na Klinici za traumatologiju u trajanju od 4 mjeseca. Transfuziologija Edukaciju iz transfuziologije specijalizant sprovodi u Zavodu za transfuzijsku medicinu Federacije Bosne i Hercegovine u trajanju od 2 mjeseca. Teoretska nastava: 182 sati a1 .4.68 sati b3 .109 sati 2. Teoretska nastava: 91 sat a1 .2.136 sati b3. 3. Edukacija sadr`i: 1.72 sati 2. 2.82 sati a2.55 sati a3 . Prakti~na nastava: 273 sati b1 . . 2.55 sati a2 . 2.382 sati b2. Teoretska nastava: 273 sati a1 .27 sati a3-37 sati 2.136 sati b3 . Edukacija sadr`i: 1.55 sati a2 . Teoretska nastava: 182 sati a1 .72 sati 2. OTORINOLARINGOLOGIJA Edukaciju iz otorinolaringologije specijalizant sprovodi na Klinici za bolesti uha. a1 . Prakti~na nastava: 546 sati b1 .205 sati b3. Edukacija sadr`i: 1.3.382 sati b2. Prakti~na nastava: 546 sati b1 . Edukacija sadr`i: 1. konzervisanje i distribucija krvi – komplikacije transfuzije krvi i derivata – terapija sa krvlju i krvnim derivatima (indikacija i kontra-indikacije) – poreme}aj koagulacije krvi (sa hirur{kog aspekta) – DIK (deseminirana intravaskulama koagulacija) Nakon zavr{ene edukacije specijalizant pola`e kolokvij.82 sati a3 .382 sati b2.82 sati a3 .191 sat b2 . 4.72 sati 2.573 sati b2 . 2011. Urgentna medicina Edukaciju iz urgentne medicine specijalizant sprovodi u Centru urgentne medicine u trajanju od 4 mjeseca.28 sati U toku edukacije specijalizant treba da savlada nastavni program: – osnovni principi hirur{ke tehnike – principi asepse i antisepse – rad u operacionoj Sali Nakon zavr{ene edukacije specijalizant pola`e kolokvij.

Osposobljava se za samostalnu klini~ku dijagnostiku nepravilnosti usta i zuba. izrada studijskih modela. lije~enje odraslih sa raznim malokluzijama. epidemiologiju malokluzija i zdravstveno-odgojni rad. izrada funkcionalnog aparata. Maksilofacijalna hirurgija (2 mjeseca) Upoznaje hirur{ko lije~enje te{kih deformacija vilica i lica (skeletne II klase.morfologija. mandibule. razvitak mlije~nih i stalnih zuba.205 sati b3 . analiza rendgenskih filmova (intraoralni i ortopantonografija). klasifikacija. ortodontsko protetsko lije~enje i ortodontsko hirur{ko lije~enje.82 sati a2.109 sati 2. izradu i primjenu pokretnih mehani~kih aparata. izradu i primjenu pokretnih i fiksnih dr`a~a prostora. bionator. izrada `i~anih elemenata za aktivne pokretne ortodontske aparate. – timski rad. terapiju nepravilnosti orofacijalnog sistema: pokretnim mehani~kim aparatima. Teoretska nastava: 273 sati a1 .popravka ortodontskog aparata.) i upoznaje se sa osnovama terapije fiksnim aparatima (labiolingvalna tehnika. Zdravstveni odgoj djece i roditelja. poliprstenasta sa okruglim i ~etvrtastim lukom. Obavlja se na stomatolo{kom fakultetu u ukupnom trajanju od 1 mjesec. autotransplantaciju zuba. Preventivna i dje~ja stomatologija 4 mjeseca Osposobljava se za samostalno rje{avanje dijagnosti~kih i terapeutskih problema kod posljedica ranog gubitka mlije~nih i stalnih zuba. funkcionalnih aparata raznih tipova. skeletnog otvorenog zagri`aja. sprovo|enje preventivnih i interceptivnih mjera u oblasti ortopedije vilica.monobloka. u nastavnim turnusima (ljetni i zimski semestar) po planu koji utvr|uje navedeni fakultet. – etika i propisi. tele Rtg dijagnostiku. lije~enje osoba sa malokluzijama i parodontalnim oboljenjima. proba i predaja funkcionalnog aparata . profilnih tijela Rtg snimaka. primjenu miofunkcionalne terapije za grupe i pojedince uz razna sredstva i pomagala. predaja pokretnih aktivnih aparata. endokrine disfunkcije. postavljanje dijagnoze i plana terapije okluzalnih anomalija. nalaz. lokalna oboljenja. veli~inu zuba. lije~enje djece sa te{kim malokluzijama. funkcionalnim aparatima (propulzor. uzimanje konstrukcionog zagri`aja i predaja vestibularne plo~e.monobloka . lokalne faktore.. – upravljanja sistemom. specijalizant izu~ava iz oblasti ortodoncije: pravilan i nepravilan rast i razvoj kraniofacijalnog sistema. asimetrije lica. Prakti~na nastava: 819 sati b1-573 sati b2 . u~estalost. funkcionalma.^etvrtak. intraekstraoralni lukovi i dr.rascjepi i sindromi. ORTODONCIJA Vrsta specijalizacije: OSNOVNA Trajanje specijalizacije: 3 godine (36 mjeseci) Plan specijalizacije: [IRA TEMATSKA OBLAST Uvodni dio . Upoznaje lije~enje malokluzija fiksnim aparatima.82 sati a3 . klini~ka. funkcionalna ispitivanja. nutricione potrebe i vrste hrane. traume. PLASTI^NA I REKONSTRUKTIVNA HlRURGIJA Edukaciju iz plasti~ne i rekonstruktivne hirurgije specijalizant sprovodi na Klinici za plasti~nu i rekonstruktivnu hirurgiju u trajanju od 6 mjeseci. Katalog znanja: – Anamneze. kongenitalne anomalije. Pedijatrija 1 mjesec Fiziologija i patologija novoro|en~eta .41 sat U toku edukacije specijalizant treba da savlada nastavni program: – osnovni principi plasti~ne i rekonstruktivne hirurgije – vrste transplantacije tkiva – mikrovaskularni re`anj – zna~aj vaskularizacije u plasti~noj hirurgiji Nakon zavr{ene edukacije specijalizant pola`e kolokvij. – komunikacijske vje{tine. SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 17 – Strana 139 4. Patrona`ni rad. labijalni frenulum. metabolizam i ishrana. prenatalni razvitak i dinamiku rasta vilica i lica. proba i predaja funkcionalnog aparata . germektomiju i drugih zuba. Savjetovali{ni metod rada. 4. Dijagnostiku nepravilnosti kraniofacijalnog sistema. izradu konturnih plombi za obezbje|ivanje aproksimalnog kontakta radi sprje~avanja gubitka prostora zbog aproksimalnih karijesa. lije~enje te{kih kongenitalnih anomalija .razne metode – Analiza rendgenskih filmova (intraoralni i ortopantomografija). maksile. op}e nasljedne faktore. razna oboljenja. Ortodoncija 18 mjeseci Anamneza. Etiologiju nepravilnosti kraniofacijalnog sistema. postnatalni rast kranijuma. usana i nepca. – Postavljanje dijagnoze i plana terapije okluzalnih anomalija – Predaja pokretnih aktivnih aparata – Uzimanje konstrukcionog zagri`aja. intraoralnu i ekstraoralnu Rtg dijagnostiku. rascjepa i sindroma . analiza studijskih modela. otkrivanje i hirur{ko otklanjanje retiniranih zuba. regulator funkcije i dr. fiksnih aparata. terapijska readaptacija i kontrola pacijenata. dinamiku rasta stalnih zuba i zubnih lukova u raznim stadijumima. uzimanje konstrukcionog zagri`aja. Na~in provjere znanja: kolokvij. hirur{kim zahvatima kod raznih sindroma vezanih za orofacijalni sistem idr. morfolo{ka . karijes.). rani gubitak mlije~nih i stalnih zuba.osnovna teorijska nastava Teorijska i prakti~na nastava na fakultetu Ortodoncija MJESTO OBAVLJANJA STA@A Stomatolo{ki fakultet Stomatolo{ki fakultet Klinika za ortodonciju TRAJANJE MJESECI 1 8 18 4 2 2 1 36 Preventivna i dje~ja Klinika za dje~ju i preventinu stomatologija stomatologiju Maksilofacijalna hirurgija Klinika za maksilofacijalnu hirurgiju Oralna hirurgija Pedijatrija Klinika za oralno-hirur{ke discipline Klinika za pedijatriju univerzitetsko-klini~ke bolnice UVODNI DIO . – promocija zdravlja. Teorijska i prakti~na nastava na fakultetu 8 mjeseci Kroz nastavu organizovanu na fakultetu. analizu fotografije i dr. Uticaj ekolo{kih uslova na zdravlje djece. Oralna hirurgija 2 mjeseca Upoznaje hirur{ko lije~enje prekobrojnih zuba. uzimanje otisaka raznim materijalima.) Savladati ratni hirur{ki minimum. – sposobnost sticanja i preno{enja znanja.OSNOVNA TEORIJSKA NASTAVA Osnovna teorijska nastava se provodi iz oblasti: – dono{enje klini~kih odluka. 7.na studijskim modelima. preoperativno i postoperativno lije~enje. analizu ortopantomografskih Rtg snimaka. 2011. {tetne navike. Vakcinacije. kao i rendgen dijagnostiku. hip i hiperprodukciju. funkcionalno ispitivanje – Uzimanje otisaka raznim materijalima – Analiza studijskih modela . nalaz. uro|enih rascjepa lica. uzimanje otisaka za reparaturu . poreme}aj funkcija. Edukacija sadr`i 1. frenulektomiju i druge intervencije u okviru ortodontsko-hirur{kog lije~enja. dijagnostiku uro|enih mana.

– komunikacijske vje{tine. zakon. kontrola zdravstvene potro{nje.drvo odlu~ivanja. zdravstevno zakonodavstvo. reumatizam. pisanje stru~ne publikacije. higijena naselja i urbanizam. mentalna oboljenja. deskriptivna statistika. HIGIJENA: ekologija. pojam zdravstve politike i metod delovanja. karakteristike ishrane i uhranjenosti. modeli za predvi|anje. primarna zdravstvena za{tita. voda. ishrana. 6. metode ekonomskih analiza u zdravstvu. finansiranje zdravstvene za{tite. zaklju~ivanje na osnovu uzoraka. 4. Provodi se u Federalnom ministarstvu zdravstva. mjere za sprje~avanje i suzbijanje zaraznih bolesti. funkcionalne karakteristike sistema. izvori podataka i njihova vrijednost. vi{estruka linearna regresija i korelacija.OSNOVNA TEORIJSKA NASTAVA Osnovna teorijska nastava se provodi iz oblasti: – dono{enje klini~kih odluka. zdravstveni informacioni sistem. Linearna regresija i korelacija. higijena sela i privremenih naselja. karakteristike zarazne bolesti . vi{ekriterijumsko odlu~ivanje. Uzimanje konstrukcionog zagri`aja i predaja vestibularne plo~e – Predaja kose ravni – Izrada i predaja podveza brade – Uzimanje otisaka za reparaturu . {kolska sredina. 7. determinante zahtjeva. ZDRAVSTVENA ZA[TITA: jedinice socijalnomedicinskog posmatranja. – sposobnost sticanja i preno{enja znanja. pravilnici i uputstva. tehnologije planiranja. nivoi odlu~ivanja tradicionalne i moderne tehnike. sistem primarne zdravstvene za{tite. bolni~ki sistem. potrebe i njihovo mjerenje. mjerenje zdravstenog stanja. kardiovaskularne bolesti. unapre|enje zdravlja djece i omladine. 2. ZDRAVSTVENA EKONOMIKA: pojam cijena i tro{kova u zdravstvu. nau~nostru~na literatura. zdravstveni odgoj . analiza odlu~ivanja . cilj i predmet mjerenja. analiti~ki i eksperimentalni.multidisciplinarni pristup. analize sistema. procjena zdravstvene tehnologije. RUKOVO\ENJE. nabavka opreme. obezbje|enje kvaliteta u zdravstevnoj za{titi. najva`nije tehnike istra`ivanja. 7. PROMOCIJA ZDRAVLJA I ZDRAVSTEVNI ODGOJ: pona{anje. karakteristike stanja u BIH. ekonomi~nost. zdravstevno odgojni programi. rak. komunalna higijena.crijevnih zaraza. korisnik i njegova uloga. multivarijantna statistika. EPIDEMIOLOGIJA: epidemiolo{ki metod. SOCIJALNA MEDICINA Vrsta specijalizacije: OSNOVNA Trajanje specijalizacije: 3 godine (36 mjeseci) Plan specijalizacije: [IRA TEMATSKA OBLAST Uvodni dio osnovna teorijska nastava Teorijska nastava Socijalna medicina U@A TEMATSKA OBLAST MJESTO OBAVLJANJA STA@A Stomatolo{ki fakultet TRAJANJE MJESECI 1 Stomatolo{ki fakultet 8 24 Socijalno-medicinska Institut za socijalnu patologija medicinu medicinskog fakulteta ili zavodi za javno zdravstvo Organizacija Federalno ministarstvo zdravstva zdravstvene djelatnosti i zdravstveno zakonodavstvo Zdravstvena zavodi za javno ekonomika zdravstvo i zavodi za zdravstveno osiguranje Zdravstvena statistika Institut za socijalnu i metode istra`ivanja medicinu medicinskog fakulteta Promocija zdravlja i zavodi za javno zdravstveni odgoj zdravstvo Epidemiologija zavodi za javno zdravstvo Higijena zavodi za javno zdravstvo 9 9 2 3 1 1 2 36 UVODNI DIO . razlike u odnosu na druge sektore. ostali nivoi zdravstvene za{tite. metode procjene. osnovne klasifikacije. zna~aj tehnologije za zdravstvo. . STATISTIKA: biostatistika. navike i obi~aji i njihov uticaj na zdravlje. sanitacija sredine. organizacione strukture. kori{}enje zdravstevne za{tite. deskriptivni. zakonski propisi i sanitarna kontrola. zdravstveno stanje stanovni{tva svijeta. Prakti~ni trening: Socijalno-medicinska patologija u trajanju od 9 mjeseci. metode i tehnike zdravstveno-odgojnog rada. evidencija i dokumentacija. izrada plana. 2011. kontrolni mehanizmi. – etika i propisi. 4. atmosfera. buka. socijalna za{tita i teorija socijalne sigurnosti. – timski rad. baze podataka. efikasnost. zdravstevna potro{nja. sistem odlu~ivanja. 8. u nastavnim turnusima (ljetni i zimski semestar) po planu koji utvr|uje navedeni fakultet. njihova primjena i evaluacija. Obavlja se na stomatolo{kom fakultetu u ukupnom trajanju od 1 mjesec. – promocija zdravlja. 5. 3. razvoj zdravstvene za{tite. kontrola kvaliteta. oblici pona{anja i njihovo formiranje. Provodi se u zavodima za javno zdravstvo i zavodima za zdravstveno osiguranje. ekologija rada. veza izme|u pona{anja zdravlja i bolesti. Organizacija zdravstvene djelatnosti i zdravstveno zakonodavstvo u trajanju od 9 mjeseci. ZDRAVSTVENI SISTEMI: sistematski pristup.Broj 17 – Strana 140 – SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH ^etvrtak. respiratornih infekcija i transmisivnih zaraza. organizacija djelatnosti. klasifikacioni sistemi. funkcionisanje zdravstvene za{tite. ustanova za pred{kolski uzrast. Teorijska nastava na stomatolo{kom fakultetu: 1. osnovne metode i postavke istra`iva~kog rada. Zdravstvena ekonomika u trajanju od 2 mjeseca. klasifikacioni sistemi. planiranje i ispitivanje ishrane. analiza vremenskih serija. UPRAVLJANJE I KONTROLNI MEHANIZMI: principi teorije rukovo|enja. indikatori. – upravljanja sistemom. pojam zdravlja i njegove za{tite. faktori rizika. kategorije koje podlije`u zakonskoj regulativi. masovna nezarazna oboljenja. Provodi se na Institutu za socijalnu medicinu medicinskog fakulteta ili zavodima za javno zdravstvo.popravku ortodontskog aparata – Terapijska readaptacija i kontrola pacijenata Laboratorija: – Izrada studijskih modela na vi{e na~ina – Izrada `i~anih elemenata za aktivne pokretne ortodontske aparate – Izrada funkcionalnog aparata Detaljniji sadr`aj programa specijalisti~kog usavr{avanja }e odrediti voditelj programa specijalizacije odre|en od strane Federalnog ministra zdravstva u saradnji sa strukovnim udru`enjem.

Obuka u Centru za Medicinsku informatiku B2 . norminalne grupe. – timski rad. – promocija zdravlja. formiraranje i rad u jednoj maloj grupi sa najmanje pet seansi za gojazne. te kori{tenje tih sredstava i IT u svrhu za{tite zdravlja stanovni{tva. HIV pozitivne ili roditelje hendikepirane djece po izboru Sprovo|enje najmanje 15 zdravstveno-odgojnih intervjua Definisanje minimalnog skupa podataka za pra}enje odre|enog programa (pravljenje obrazaca) Definisanje i razvoj jedne baze podataka Jedna kontrola kvaliteta (ta~nost i pouzdanost) podataka koji se rutinski prikupljaju (bilo za bolni~ki ili za vanbolni~ki sistem zdravstvene za{tite) Jedan prijedlog za uklju~ivanje u proces ugovaranja nadoknade tro{kova za rad ustanova (finansiranje ustanove) ili za izvo|enje nekog programa (finansiranje programa aktivnosti) Procjena izra~unavanja tro{kova za definisane medicinske usluge Jedno pore|enje kvaliteta rada dvije ili vi{e stacionarnih.^etvrtak. Medicinska informatika Teoretski 12 mjeseci Prakti~ni 24 mjeseca (50% sati) (30% sati) (20% sati) (50% sati) (30% sati) (20% sati) Ukupno 36 mjeseci Cilj programa specijalizacije: Program specijalizacije medicinske informatike ima za cilj da educira doktore stomatologije kako bi ovladali znanjima i vje{tinama u~enja uz pomo} savremenih tehni~kih sredstava.) MEDICINSKA INFORMATIKA Vrsta specijalizacije: OSNOVNA Trajanje specijalizacije: 3 godine /36 mjeseci/ PLAN SPECIJALIZACIJE Osnovna teorijska nastava Stomatolo{ki fakultet Prema programu Katedra za medicinsku informatiku 1 11 24 Prakti~ni dio treninga Hardver i softver za medicinare Katedra za medicinsku informatiku Zdravstveni informacioni zavodi za javno sistemi zdravstvo Zdravstvena edukacija zavodi za javno zdravstvo Zdravstvena statistika zavodi za javno zdravstvo Medicinska zavodi za javno dokumentaristika zdravstvo Informacijske tehnologije Katedra za u zdravstvu medicinsku informatiku Medicinska elektronika Katedra za medicinsku informatiku Kvalitet i upravljanje Agencija za kvalitet i sistemom kvaliteta akreditaciju u zdravstvu u Federaciji Bosne i Hercegovine i zavodi za javno zdravstvo 4 4 2 2 4 4 2 2 NASTAVNI PROGRAM Teoretska nastava Du`ina trajanja teoretskog dijela je 12 mjeseci: A1 . doma zdravlja Jedan plan rada definisane slu`be unutar zdravstvene ustanove Pravljenje jednog programa izvo|enja odre|ene preventivne aktivnosti (skrining. 4. – sposobnost sticanja i preno{enja znanja.osnovna teorijska nastava 1 mjesec Osnovna teorijska nastava se provodi iz oblasti: – dono{enje klini~kih odluka. SPISAK PROCEDURA KOJE SPECIJALIZANT TREBA PRAKTI^NO DA URADI: Jedno me|unarodno pore|enje zdravstevnog stanja stanovni{tva Jednu procjenu zdravstevnog stanja stanovni{tva Federacije BiH sa najnovijim podacima Jednu procjenu zdravstvenog stanja stanovni{tva odre|enog regiona sa najnovijim podacima Dvije procjene zdravstvenog stanja stanovni{tva op}ina po izboru Pronala`enje i izra~unavanje ~etiri najnovija indikatora zdravstevnog stanja za koja ne postoje rutinski podaci Jednu standardizaciju op}ih stopa smrtnosti za odre|eno podru~je Jednu standardizaciju po godinama starosti i poluspecifi~nih stopa mortaliteta od odre|ene bolesti za odre|eno podru~je ^etiri analize vremenskih serija (trendova) pokazatelja zdravstvenog stanja i socijalno-ekonomskog razvoja Jedan plan rada za zdravstvene ustanove u cjelini (bolnice.Individualno u~enje u Centru Prakti~na nastava Du`ina trajanja prakti~nog dijela je 24 mjeseca: B1 . pu{a~e.Seminari u specijalisti~kom radu A3 . – komunikacijske vje{tine. UVODNI DIO Uvodni dio . konsenzus pristup i dr. SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH [IRA TEMATSKA OBLAST Teoretski dio U@A TEMATSKA OBLAST Broj 17 – Strana 141 MJESTO OBAVLJANJA STA@A TRAJANJE MJESECI 12 Zdravstvena statistika i metode istra`ivanja u trajanju od 3 mjeseca. diskusije sa mentorom A2 . – upravljanja sistemom. 2011.Predavanja. Promocija zdravlja i zdravstveni odgoj u trajanju od 1 mjesec. vakcinacija ili zdravstveno-odgojni program) Jedna op}a evaluacija programa rada Jedna ekonomska evaluacija ostvarenog zdravstvenog programa (analiza tro{kova i efekata toga programa) Organizacija i izvo|enje jednog stru~nog sastanka sa zadatom temom Priprema. organizovanje i odr`avanje tri predavanja: jedno za djecu {kolskog ili pred{kolskog uzrasta.Diskusije i demonstracije sa supervizorom B3 . 7. u nastavnim turnusima (ljetni i zimski semestar) po planu koji utvr|uju navedeni fakulteti. Provodi se u Institutu za socijalnu medicinu medicinskog fakulteta.Rad u nau~noistra`iva~kim projektima Ukupan edukativni program: Nastavni predmet 1. jedno za trudnice i jedno za oboljele od hroni~nih masovnih nezaraznih bolesti Organizovanje. – etika i propisi.izrada "drveta odlu~ivanja" Dvije simulacije procesa protoka pacijenata u ljekarskoj ordinaciji Izrada jednog kvalitativnog modela predvi|anja neke pojave (Delfi metod. . Obavlja se na medicinskom fakultetu u ukupnom trajanju od 1 mjesec. uz minimiziranje tro{kova zdravstvenih usluga i zadovoljstvo korisnika. Provodi se u zavodima za javno zdravstvo. odnosno dvije ili vi{e ambulantno-poliklini~kih ustanova na osnovu podataka rutinske statistike Dvije grafi~ke prezentacije stohasti~kih analiza .

3. ZDRAVSTVENA EDUKACIJA Prakti~na i teoretska edukacija iz ove oblasti traje 3 mjeseca U toku edukacije iz ovog djela programa specijalizant treba da savlada sljede}e sadr`aje: – Klasi~ni oblici zdravstvene edukacije – Cjelo`ivotna zdravstvena edukacija – Simulacije i multimedija – Ra~unari u istra`ivanjima – Telematika i u~enje na daljinu (DL. Prakti~ni dio treninga se provodi u zavodima za javno zdravstvo.5. Prakti~ni dio treninga se provodi na Katedri za medicinsku informatiku. specijalizant treba da ovlada znanjima i vje{tinama iz ove oblasti polaganjem kolokvija i izradom seminarskih radova. Nakon provedene edukacije specijalizant treba da ovlada znanjima i vje{tinama iz ove oblasti polaganjem kolokvija i izradom seminarskih radova. MEDICINSKA DOKUMENTARISTIKA Prakti~na i teoretska edukacija iz ove oblasti traje 6 mjeseci Edukacija iz ove oblasti fokusirat }e se na sljede}im metodskim jedinicama: – Definicija medicinske dokumentaristike – Klasifikacije i standardi – Dokumentacija i evidencija u zdravstvu – Medicinski zapis – Statisti~ka istra`ivanja kao izvor podataka za medicinsku dokumentaciju i evidenciju – Priprema podataka za obradu na ra~unaru – Odre|ivanje kategorija odgovora – Unos podataka i postlogi~ka kontrola – Statisti~ka obrada i analiza podataka – Postupak istra`ivanja – Pretpostavke za primjenu statisti~kih metoda – Pregled statisti~kih postupaka – Svrstavanje podataka – Jednosmjerna tabulacija – Grafi~ko prikazivanje distribucije frekvencija – Jednostavnija analiza dviju varijabli – Testiranja – Principi medicinske dokumentacije i evidencije – Trendovi razvoja Teoretski dio treninga se provodi na Katedri za medicinsku informatiku. Nakon provedene edukacije. INFORMACIJSKE TEHNOLOGIJE U ZDRAVSTVU Prakti~na i teoretska edukacija iz ove oblasti traje 6 mjeseci U toku edukacije iz ovog djela programa specijalizant treba da savlada sljede}e sadr`aje: – Teorija informacija – Teorija organizacije. 2011.6. ZDRAVSTVENA STATISTIKA Prakti~na i teoretska edukacija iz ove oblasti traje 3 mjeseca Edukacija iz ove oblasti fokusirat }e se na sljede}im metodskim jedinicama: – Nau~na metoda u statisti~kim istra`ivanjima – Metoda uzoraka – Analiza i interpretacija podataka – Sastavljanje izvje{taja o rezultatima statisti~kih istra`ivanja – Mjesto i uloga ra~unara u statistici – Aplikativna zdravstvena statistika Teoretski dio treninga se provodi na Katedri za medicinsku informatiku.Distance Learning) Teoretski dio treninga se provodi na Katedri za medicinsku informatiku.4. Svi seminarski radovi biti }e pregledani i ocijenjeni od strane mentora i {efa Katedre i predstavljat }e dokumentaciju kandidata na Katedri za medicinsku informatiku Medicinskog fakulteta. 3. 4. specijalizant treba da ovlada znanjima i vje{tinama iz ove oblasti polaganjem kolokvija i izradom seminarskih radova: 3.3. CPU. Nakon provedene edukacije. 3. Prakti~ni dio treninga se provodi u zavodima za javno zdravstvo. Provjera znanja Evaluacija znanja i vje{tina specijalizanta provest }e se nakon apsolviranja svakog predmeta odbranom seminarskog rada po izboru mentora i kolokvijem iz svake oblasti. Poslije zavr{ene edukacije specijalizant treba da izradi seminarske radove i polo`i kolokvij. Prakti~ni dio treninga se provodi u zavodima za javno zdravstvo. organizacija kao kibernetski sistem – Zdravstvena organizacija u mre`nom okru`enju . M) – Klasifikacija ra~unarskih sistema – Obrada i pohranjivanje podataka u ra~unarima – Programska podr{ka – Osnovni programski jezici i gotovi programski paketi – Proceduralno i neproceduralno programiranje Teoretski dio treninga se provodi na Katedri za medicinsku informatiku. Prakti~ni dio treninga se provodi u zavodima za javno zdravstvo. Teoretska nastava iz oblasti medicinske informatike prema sljede}em programu: – Hardver i softver za medicinare – Zdravstveni informacioni sistemi – Zdravstvena edukacija – Zdravstvena statistika – Medicinska dokumentaristika – Informacijske tehnologije u zdravstvu – Medicinska elektronika – Kvalitet i upravljanje sistemom kvaliteta HARDVER I SOFTVER ZA MEDICINARE Prakti~na i teoretska edukacija iz ove oblasti traje 6 mjeseci U toku edukacije iz ovog djela programa specijalizant treba da savlada sljede}e sadr`aje: – Arhitektura ra~unarskih sistema (U/I. 7.2.Broj 17 – Strana 142 SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH ^etvrtak. ZDRAVSTVENI INFORMACIONI SISTEMI Prakti~na i teoretska edukacija iz ove oblasti traje 6 mjeseci U toku edukacije iz ovog djela programa specijalizant treba da savlada sljede}e sadr`aje: – Definicije i pojmovi ZIS-a – Organizacija zdravstvenog informacionog sistema – Prikupljanje podataka – Obrada podataka – Arhiviranje podataka – Kori{tenje podataka i informacija – Klasifikacija zdravstvenih informacionih sistema – Standardizacija u medicinskoj informaci Teoretski dio treninga se provodi na Katedri za medicinsku informatiku. Nakon provedene edukacije specijalizant treba da ovlada znanjima i vje{tinama iz ove oblasti polaganjem kolokvija i izradom seminarskih radova. Nakon provedene edukacije specijalizant treba da ovlada znanjima i vje{tinama iz ove oblasti polaganjem kolokvija i izradom seminarskih radova: 3.

– Uloga prirodnih ljekovitih sirovina u terapiji. od toga 33 mjeseca na nau~no-obrazovnim i stru~nim institucijama koje ispunjavaju propisane uslove. – Homeopatija. – Upoznavanje analiti~kih postupaka za analizu lijekova koji se izdaju bez recepta u apoteci i specijaliziranim prodajama. specijalizant treba da ovlada znanjima i vje{tinama iz ove oblasti polaganjem kolokvija i izradom seminarskih radova. 1. 4. specijalizant treba da ovlada znanjima i vje{tinama iz ove oblasti polaganjem kolokvija i izradom seminarskih radova. – komunikacijske vje{tine. 3. 2011. specijalizant treba da ovlada znanjima i vje{tinama iz ove oblasti polaganjem kolokvija i izradom seminarskih radova. – SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Farmakognozija i hemija Katedra droga Farmakologija i toksikologija Katedra Mikrobiologija Proizvodnja i prerada lijekova Kontrola lijekova Broj 17 – Strana 143 6 mjeseci 1 mjesec 1 mjesec 1 mjesec Novi koncept zdravstvene organizacije i uticaj razvoja IT na organizacioni sistem – Komunikacioni procesi – Telematika u medicini – Internet u medicini i zdravstvu – Uticaj razvoja informacionih tehnologija na informacioni sistem i procese odlu~ivanja – Rein`injering poslovnih procesa zdravstvene organizacije Teoretski dio treninga se provodi na Katedri za medicinsku informatiku. – Analiza droga po farmakopejskim propisima. specijalnih vje`bi i individualnog rada sa mentorom. specijalizant treba da izradi specijalisti~ki rad na temu koju odredi mentor.Kontrolni laboratorij Galenski laboratorij Apoteka i biljna apoteka Uprava Bosne i Hercegovine za za{titu zdravlja bilja i Federalni agromediteranski zavod 3 mjeseca 4 mjeseca 4 mjeseca (2+2) 1 mjesec 3 mjeseca Galenska proizvodnja Apotekarska djelatnost Ljekovito bilje Godi{nji odmori PLANOVI I PROGRAMI SPECIJALIZACIJA ZA MAGISTRE FARMACIJE FARMAKOGNOZIJA Vrsta specijalizacije: OSNOVNA Trajanje specijalizacije: 3 godine (36 mjeseci) Plan specijalizacije: TEMATSKA OBLAST Uvodni dio . Nakon provedene edukacije. Tokom usavr{avanja. industriji i galenskoj laboratoriji sa naglaskom na lijekove koji se izdaju bez recepta u apoteci.osnovna teorijska nastava Op}i dio: predavanja. odabere dodatno usavr{avanje u u`im podru~jima na kojima }e specijalizant radi. u dogovoru sa kandidatom. u nastavnim turnusima (ljetni i zimski semestar) po planu koji utvr|uje navedeni fakultet. – Lijekovi koji se izdaju bez recepta u apoteci i specijaliziranoj prodaji. KVALITET I UPRAVLJANJE SISTEMOM KVALITETA Prakti~na i teoretska edukacija iz ove oblasti traje 3 mjeseca U toku edukacije iz ovog djela programa specijalizant treba da savlada sljede}e sadr`aje: Definicija sistema kvaliteta – Standardi za sisteme upravljanja kvalitetom i serija standarda ISO .^etvrtak. – Standardizacija droga. Specijalizacija se obavlja 33 mjeseca.8. – Fitoterapija. Organizirana nastava obuhvata sljede}i program: . a preostala 3 mjeseca obuhvataju godi{nji odmor. – sposobnost sticanja i preno{enja znanja. – etika i propisi. – Usvajanje dobre prakse za izradu i kvalitet lijekova u apoteci. Uvodni dio . specijalizant se osposobljava za: – Istra`ivanje u oblasti prirodnih ljekovitih sirovina. – Sakupljanje biljnog materijala i dobivanje kvalitetne droge. Obavlja se na farmaceutskom fakultetu u ukupnom trajanju od 1 mjesec. seminara. ljekovitih pripravaka i lijekova. od toga 18 mjeseci na Farmaceutskom fakultetu. Mentoru je prepu{teno da. Nakon zavr{ene edukacije. 7.osnovna teorijska nastava Osnovna teorijska nastava se provodi iz oblasti: – dono{enje klini~kih odluka. 3. Nakon provedene edukacije. – Priprema dokumentacije za dobivanje dozvole za promet lijekova koji se izdaju bez recepta u apoteci i specijaliziranim prodajama. Specijalizacija traje 36 mjeseci. Prakti~ni dio treninga se provodi na Katedri za medicinsku informatiku. Prakti~ni dio treninga se provodi u Agenciji za kvalitet i akreditaciju u zdravstvu u Federaciji Bosne i Hercegovine i zavodima za javno zdravstvo.7. Prakti~ni dio treninga se provodi na Katedri za medicinsku informatiku. a ostatak vremena predvi|en je za individualno usavr{avanje kandidata pod nadzorom mentora. seminar i specijalne vje`be MJESTO (INSTITUCIJA) OBAVLJANJA STA@A Farmaceutski fakultet Farmaceutski fakultet TRAJANJE 1 mjesec 11 mjeseci Specijalizacija iz Farmakognozije je postdiplomski proces usavr{avanja magistara farmacije u kojem specijalizant pro{iruje postoje}a i sti~e nova znanja i vje{tine. Institut za mikrobiologiju Farmaceutska industrija Agencija za lijekove i medicinska sredstva Bosne i Hercegovine . MEDICINSKA ELEKTRONIKA Prakti~na i teoretska edukacija iz ove oblasti traje 3 mjeseca U toku edukacije iz ovog djela programa specijalizant treba da savlada sljede}e sadr`aje: – Komunikacijska elektronika – Dijagnosti~ka elektronika – Trendovi u razvoju medicinske elektronike Teoretski dio treninga se provodi na Katedri za medicinsku informatiku. – promocija zdravlja. – timski rad. Nakon provedene edukacije.9000 – Uvo|enje sistema kvaliteta u zdravstvenu organizaciju – Na~ela upravljanja kvalitetom Teoretski dio treninga se provodi na Katedri za medicinsku informatiku. – upravljanja sistemom. Organizirana nastava za specijalizante na Farmaceutskom fakultetu u trajanju od 12 mjeseci provodi se u obliku predavanja. – Pra}enje istra`ivanja i novosti iz oblasti farmakognozije.

ljekovitih pripravaka i izoliranih supstanci. Agencija za lijekove i medicinska sredstva BiH-Kontrolni laboratorij 3 mjeseca – Analitika droga i ljekovitih pripravaka od droga po propisima farmakopeja i drugih valoriziranih priru~nika.osnovna teorijska nastava Uvodni dio . – Rokovi valjanosti droga i ljekovitih pripravaka. Kolokvij. – Ispitivanje stabilnosti. – Stavljanje ljekovitih pripravaka droga u promet. 2 analize eteri~nih ulja i 3 analize ljekovitih pripravaka. – Gajeno ljekovito bilje. Specijalizant je du`an da. – Utvr|ivanje radioaktivnosti biljnog materijala. – Standardizacija. Specijalizacija iz Farmakognozije se zavr{ava odbranom specijalisti~kog rada. – Stvaranje uslova za uzgoj ljekovitog bilja. 2 analize fasifikata. pripremi 3 razne tinkture i izvr{i kontrolu ve} proizvedene 2 ~ajne smjese i 2 sirupa. Specijalizant je du`an uraditi najmanje 3 analize ~ajnih smjesa. – Sakupljanje ljekovitog bilja i prirodnih ljekovitih sirovina. – Samoniklo ljekovito bilje. Galenski laboratorij 4 mjeseca – Proizvodnja ljekovitih pripravaka i njihova kontrola. biolo{kih i mikrobiolo{kih modernih metoda. Apoteka i biljna apoteka 2+2 = 4 mjeseca – Oficinalne i neoficinalne droge u apoteci. ekstrakata droga i ljekovitih pripravaka. Specijalizant treba pripremiti 2 ~ajne smjese i odrediti sadr`aj eteri~nih ulja u najmanje 3 aromati~ne droge. Kolokvij. – Zdravstvena za{tita i automedikacija. uz nadzor stru~nog lica. vodi dnevnik koji na kraju ovjerava {ef apoteke u kojoj je specijalizant radio dio specijalisti~kog sta`a. djelovanje. Kolokvij. Specijalizant radi uz nadzor stru~njaka. ISPITIVANJE I KONTROLA LIJEKOVA Vrsta specijalizacije: OSNOVNA Trajanje specijalizacije: 3 godine (36 mjeseci) Plan specijalizacije: TEMATSKA OBLAST MJESTO (INSTITUCIJA) OBAVLJANJA STA@A Farmaceutski fakultet TRAJANJE 1 mjesec 11 mjeseci 2 mjeseca 2 i ½ mjeseci 4 mjeseca 1 mjesec 1 mjesec Uvodni dio . – Odre|ivanje fasifikata droga i eteri~nih ulja. 2011. 4. Kolokvij. – Fitoterapija. droga `ivotinjskog i mineralnog porijekla: makroskopija. te polaganjem prakti~nog i teoretskog ispita pred Komisijom. – Izolacija neheterozidne supstance iz biljne droge. Katedra za farmakognoziju i hemiju droga 6 mjeseci – Farmakognozijsko ispitivanje ljekovitog bilja. – Nabavka droga i ljekovitih pripravaka. – Prerada ljekovitog bilja u ~ajne smjese i fitopreparate. Istra`ivanje u oblasti ljekovitog bilja i drugih prirodnih ljekovitih sirovina. 4. mjerenja Agencija za lijekove i medicinska sredstva BIH Kontrolni Laboratorij Kontrola aktivnih i pomo}nih Farmaceutska industrija supstanci Kontrola kvaliteta lijekova Agencija za lijekove i (gotovih lijekova i galenskih medicinska sredstva BIH pripravaka) Kontrolni Laboratorij Kontrola kvaliteta primarnog Farmaceutska industrija pakovanja Biljni lijekovi i homeopatski Agencija za lijekove i proizvodi medicinska sredstva BIH Kontrolni Laboratorij Biolo{ki lijekovi Agencija za lijekove i medicinska sredstva BIH Kontrolni Laboratorij Medicinski proizvodi Agencija za lijekove i medicinska sredstva BIH Kontrolni Laboratorij Grani~ni proizvodi Zavod za javno zdravstvo Federacije BiH i Agencija za sigurnost hrane BiH Proizvodnja lijekova Farmaceutska industrija Stabilnost ljekovitih supstanci i Farmaceutska industrija lijekova 1 mjesec 1 mjesec ½ mjeseca 1 i ½ mjeseca 1 mjesec . – Dozvoljene koli~ine za{titnih sredstava. – Izolacija heretozidne supstance iz biljne droge.1 mjesec – Mikrobiolo{ke metode za ispitivanje antimikrobnih i antifugalnih efekata droga. – Pakovanje i ~uvanje ljekovitih pripravaka. – Uloga ljekovitog bilja u terapiji. specijalizant radi seminarske radove pod rukovodstvom mentora. na~ini kontrole i odre|ivanje ostatka. – Standardizacija jedne droge i jednog herbalnog lijeka. 7. Kolokvij. 9. – Prirodni uslovi za razvoj ljekovitog bilja. Kolokvij. reagensi. histohemijske reakcije.Broj 17 – Strana 144 – SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH ^etvrtak. Specijalizant sti~e stru~no zvanje: specijaliste iz farmakognozije. – Homeopatija. – Razgovor sa pacijentima i vo|enje evidencije davanja stru~nih savjeta. Tokom usavr{avanja na Farmaceutskom fakultetu. upotreba. 3. Uprava za za{titu zdravlja bilja BiH i Federalni agromediteranski zavod 1 mjesec Upoznavanje sa sredstvima za za{titu ljekovitog i aromati~nog bilja i droga. – Odre|ivanje te{kih metala. – Farmakopejske metode ispitivanja kvaliteta droga. a nakon svake zavr{ene oblasti pola`e kolokvij (ukupno 10 kolokvija). – Doziranje preparata. 2. mikroskopija. – Ljekoviti pripravci. – Primjena farmakognozijskih. 6. Kolokvij. Organizacije za proizvodnju i preradu ljekovitog bilja 1 mjesec – Uzgoj i odabiranje ljekovitog bilja koje se mo`e kultivirati. Kolokvij. Specijalizant u~estvuje u radu u apoteci i biljnoj apoteci. 7. trajanje. – Dobivanje masnih i eteri~nih ulja. hemijskih. Specijalizant je du`an uraditi najmanje 3 mikrobiolo{ka odre|ivanja droga. 8. 5.specijalna teorijska Farmaceutski fakultet nastava Uzorci. – Ljekovito bilje i ekologija. Institut za mikrobiologiju . Specijalizant je du`an uraditi farmakognozijsko odre|ivanje najmanje 5 oficijelnih doma}ih i 5 neoficijelnih droga po propisima farmakopeja. Katerda za farmakologiju i toksikologiju 1 mjesec – Biolo{ke metode odre|ivanja djelovanja droge i ljekovitih pripravaka na eksperimentalnim `ivotinjama. – Mikro biolo{ka ~isto}a. – ^uvanje droga i ljekovitih pripravaka po propisima farmakopeja.

Uzorak i uzorkovanje – Statisti~ko uzorkovanje.24 mjeseca (21 mjesec + 3 mjeseca za specijalisti~ki rad) UZORCI. Informacije o lijekovima SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Medicinski fakultet . . – Analiti~ki zahtjevi i postupci kontrole kvaliteta. – Rukovanje. Biolo{ki terapeutici 5. specijalist ispitivanja i kontrole lijekova jest stru~njak koji: – samostalno provodi sve analiti~ke postupke u laboratoriju za ispitivanje i/ili kontrolu – kvaliteta lijekova i snosi punu odgovornost za svakoga pojedinog saradnika koji mu poma`e u analiti~kom radu. Laboratorijske tehnike – ^i{}enje i kalibracija volumetrijskog posu|a. – Postupci ba`darenja.2. biolo{ke i fizi~ke poredbene tvari. – sposobnost sticanja i preno{enja znanja. specijalizant treba odslu{ati 241 sat teorijskog dijela specijalizacije te polo`iti ispite iz navedenih predmeta. Pretformulacijska ispitivanja 3. ekolo{ke mjere. obradu i ~uvanje uzoraka. Dizajniranje novih lijekova 2. – Provjera na modelima.osnovna teorijska nastava 1 mjesec Osnovna teorijska nastava se provodi iz oblasti: – dono{enje klini~kih odluka.^etvrtak. Reagensi – Specifikacije za reagense. 1. 1.3.specijalna teorijska nastava 11 mjeseci Popis predmeta s brojem sati aktivne nastave potrebnih za njihovu izvedbu Predmet 1. – Ekvivalentnost standardnih otopina. Cilj: Specijalizanti se osposobljavaju za samostalno izvo|enje svih. – Sastavljanje propisa za ispitivanje. – Ulazna kontrola. Program specijalizacije: Teoretski dio: 12 mjeseci Uvodni dio . rukovanje savremenom analiti~kom opremom. {to podrazumijeva sve radove od planiranja laboratorijskog prostora.5. ~uvanje i ozna~avanje reagensa. – Laboratorijski dnevnik.6. – Etaloni. – timski rad. Uvodni dio . – upravljanja sistemom. odr`avanje kvalitetne razine nalaza. a u dvogodi{njem razdoblju treba prirediti najmanje jednu postersku prezentaciju. Savremeni farmaceutski oblici lijekova 7. otrovnost. unapre|enje postoje}ih i razvoj novih analiti~kih postupaka. 1. – Tehnike kromatografije i spektroskopije i ostale instrumentalne tehnike. istra`ivanje i razvoj u struci i zdravstvu. – samostalno pu{ta lijekove u promet. u nastavnim turnusima (ljetni i zimski semestar) po planu koji utvr|uje navedeni fakultet. Mjerni ure|aji – Odr`avanje i ba`darenje mjernih ure|aja. MJERENJA 2 mjeseca MJESTO OBAVLJANJA PRAKTI^NOG RADA: Agencija za lijekove i medicinska sredstva BIH . metodologije i instrumentacije. – Izbor dobavlja~a. – Me|uproizvodi. 1. – Upotreba. Postmarketin{ko pra}enje lijeka 10. – Provedba ba`darenja.Kontrolni laboratorij 1. 7. opreme i materijala. – rukovodi laboratorijem.institut za farmakologiju i toksikologiju Agencija za lijekove i medicinska sredstva BIH Kontrolni Laboratorij Agencija za lijekove i medicinska sredstva BIH Kontrolni Laboratorij Agencija za lijekove i medicinska sredstva BIH Kontrolni Laboratorij Agencija za lijekove i medicinska sredstva BIH Kontrolni Laboratorij ½ mjeseca 6. filtriranja i su{enja. do odabira i kontrole analiti~kih metoda. – promocija zdravlja. Poredbene tvari – Hemijske. – Ambala`a. – Ispitivanje kvaliteta reagensa. izboru analiti~kih postupaka. – Pomo}ne supstance. Osnove pretklini~kog i klini~kog istra`ivanja lijekova u regulatorne svrhe Ukupno sati 15 16 20 15 22 Za pristupanje specijalisti~kom ispitu iz "Ispitivanja i kontrole lijekova". – komunikacijske vje{tine. 4. `ivotni ciklus lijeka od razvoja preko registracije do postregistracijskih aktivnosti. – Operacije talo`enja. Obavlja se na farmaceutskom fakultetu u ukupnom trajanju od 1 mjesec. te za izobrazbu saradnika. Validacija analiti~kih metoda 1 mjesec 11. – etika i propisi. te zna~aju ispitivanja i kontrole kvaliteta lijekova. Prirodni produkti u otkrivanju i razvoju lijekova 12.1. Po zavr{etku specijalizacije. – Priprema radnih standarda. – Knjige zapisa. REAGENSI. Analiti~ka toksikologija 1 mjesec 14. – Pakovanje i ozna~avanje. – Specifikacija. Sirovine – Aktivne supstance. – Sigurnosne mjere. 2011. Prakti~ni rad . Biostatistika 13. pufer otopine i volumetrijske otopine. – Stabilnost. – Izbor i upotreba poredbenih tvari. – Uzorkovanje u kontroli proizvodnje i uzorkovanje iz prometa. 1. a osobito slo`enijih analiza lijekova. – Vaganje. Tokom specijalizacije treba se razviti kriti~ki stav prema dometima i rizicima kvalitete lijekova. jedanput godi{nje odr`ati stru~no predavanje na stru~nom sastanku u FBiH/BiH. pravilan prijem.4. standardne otopine. – Mjerenje. – Zahtjevi u farmakopejama. te pobolj{anja postoje}ih i uvo|enje novih postupaka kontrole lijekova. – Prijenos i doziranje otopina. – Za{titne mjere pri rukovanju supstancama: sigurnost reakcije. organizacije rada. Kontrola kvaliteta prirodnih ljekovitih proizvoda UKUPNO 1 mjesec 3 mjeseca Broj 17 – Strana 145 15 30 20 7 10 15 20 21 15 241 Registracija gotovih lijekova Farmakovigilancija Osiguranje farmaceutske kvalitete Nadzor Specijalisti~ki rad Tokom obavljanja specijalizacije specijalizant je obavezan izu~avati stru~nu literaturu. Kontrola kvaliteta lijekova 8. – Dokumentacija. Zakonodavstvo na podru~ju lijekova 2 mjeseca 9. Biofarmacija s farmakokinetikom 4.

. – Tehnike predobrade uzorka. KONTROLA KVALITETA LIJEKOVA (GOTOVIH LIJEKOVA I GALENSKIH PRIPRAVAKA) 4 mjeseca MJESTO OBAVLJANJA PRAKTI^NOG RADA: Agencija za lijekove i medicinska sredstva BiH . – Analiti~ki postupci.Kontrolni laboratorij – Farmaceutski polimeri. – Prilagodbe i zamjene slu`benih metoda. – Serumi i vakcine. 2. – Analiti~ke metode i postupci. 7.Kontrolni laboratorij – ^vrsti oralni pripravci. – Obilje`ja i zahtjevi kvaliteta.5 mjeseci MJESTO OBAVLJANJA PRAKTI^NOG RADA: Farmaceutska industrija 2. – Kinetika kemijske reakcije i postojanost. Mjerenje fizi~kih konstanti – Provedba postupaka. – Elementi dobre proizvo|a~ke prakse. – Kontrola kvaliteta. – Dokumentacija.5 mjeseca MJESTO OBAVLJANJA PRAKTI^NOG RADA: Medicinski fakultet .Kontrolni laboratorij – Biolo{ki i biotehnolo{ki lijekovi. – Analiti~ki postupci. me|uproizvoda. – Otopine i disperzije.5 mjeseci MJESTO OBAVLJANJA PRAKTI^NOG RADA: Zavod za javno zdravstvo Federacije BiH i Agencija za sigurnost hrane BiH – Dodaci prehrani. – Provjera kvaliteta proizvoda. – Vje`be na modelima. – Zahtjevi kvaliteta. – Pakovanje i ~uvanje uzorka. – Pronala`enje i pretra`ivanje literature. – Utvr|ivanje strukture one~i{}enja. – Obilje`ja i kontrola kvaliteta proizvoda.1. – Bolni~ka proizvodnja lijekova. – Dokumentacija. – Prosudba podataka. – Kategorizacija podataka (~lanaka). – Fitoterapija. BILJNI LIJEKOVI I HOMEOPATSKI PROIZVODI 1 mjesec MJESTO OBAVLJANJA PRAKTI^NOG RADA: Agencija za lijekove i medicinska sredstva BIH . – Zahtjevi kvaliteta. 2. – Kontejneri za lijekove. Sistemi identifikacije lijekova – Potvrda identiteta. – Osloba|anje aktivne supstance. – Priprema uzorka za analizu. – Parenteralni pripravci i drugi sterilni pripravci. – Dokumentacija. – Analiti~ki postupci. – Ispitivanje kompatibilnosti lijek . – Farmaceutski pripravci pod pritiskom. – Nau~ni i stru~ni tekstovi. – Dokumentacija. – Metode priprave. – Krv i krvni derivati. GRANI^NI PROIZVODI 0. – Ispitivanja prema ISO standardima. BIOLO[KI LIJEKOVI . ^isto}a tvari – Izvori i profili one~i{}enja.5 mjeseci MJESTO OBAVLJANJA PRAKTI^NOG RADA: Farmaceutska industrija – Galenska proizvodnja lijekova. – Medicinski pribor i pomagala.primarno pakovanje. Kvantitativni analiti~ki postupci – Odre|ivanja sadr`aja. – Industrijska proizvodnja lijekova. – Sigurnost primjene.4. – Pripravci s prilago|enim osloba|anjem. – Medicinski plinovi. KONTROLA AKTIVNIH I POMO]NIH SUPSTANCI 2. 2. – Polu~vrsti pripravci. KONTROLA KVALITETA PRIMARNOG PAKOVANJA 1 mjesec MJESTO OBAVLJANJA PRAKTI^NOG RADA: Farmaceutska industrija – Materijali za kontejnere. – Karakterizacija. – Dozvoljene granice odstupanja. MEDICINSKI PROIZVODI 1 mjesec MJESTO OBAVLJANJA PRAKTI^NOG RADA: Agencija za lijekove i medicinska sredstva BiH .3.1 mjesec MJESTO OBAVLJANJA PRAKTI^NOG RADA: Agencija za lijekove i medicinska sredstva BiH . – Zaklju~ivanje na temelju podataka dobivenih mjerenjem. – Proizvodnja medicinskih proizvoda. – Kontrola kvaliteta. – Odre|ivanje roka valjanosti. – Radioaktivni pripravci. STABILNOST LJEKOVITIH SUPSTANCI I LIJEKOVA 1 mjesec MJESTO OBAVLJANJA PRAKTI^NOG RADA: Farmaceutska industrija – Informacije proizvo|a~a.Kontrolni laboratorij – Obilje`ja i zahtjevi kvaliteta polaznih sirovina. – Dokumentacija. – Farmakopejski propisi. – Obilje`ja i zahtjevi kvaliteta.5. – Odlu~ivanje o upotrebi supstanci. mjerne pogre{ke. Dokumentacija. – Postupak odobravanja. – Uslovi i parametri ispitivanja.Broj 17 – Strana 146 SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH ^etvrtak. 2011. – Analiti~ki postupci. – Proizvodnja imunolo{kih lijekova. – Tradicionalni biljni lijekovi.Institut za farmakologiju i toksikologiju – Temeljni izvori informacija. – Mjerenja. – Dijagnosti~ka sredstva. – Uskla|enost tehnolo{kih parametara i me|unarodnih standarda. gotovih proizvoda.2. 4. – Kriteriji ispitivanja ~isto}e. PROIZVODNJA LIJEKOVA 1. izbor metode. 2. – Ljekoviti flasteri. vrijednosti ili aktivnosti. INFORMACIJE O LIJEKOVIMA 0. – Postupci odobravanja.

Dizajniranje novih lijekova 2. – timski rad. Specijalisti~ki rad mora predstavljati originalnu i izvornu obradu prakti~ne problematike koja doprinosi razvoju farmaceutske struke u podru~ju ispitivanja i kontrole lijekova.tehnolo{ke i nadzorne dokumentacije. te pobolj{ava ve} poznate farmaceutske oblike. – Vodi brigu o kvaliteti rada i obu~avanju kadrova. nadopunjavanju i odr`avanju opreme i pribora. SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Uvodni dio . – Krivotvoreni lijekovi. – Farmaceutska. – Organizira i rukovodi radom u proizvodnji. – Ocjena dokumentacije. – Vodi brigu oko pobolj{anja radnih uvjeta i za{tite okoline.specijalna teorijska nastava 2 mjeseca Teorijska nastava na Farmaceutskom fakultetu u trajanju od 2 mjeseca prema sljede}em rasporedu: Predmet 1. specijalist farmaceutske tehnologije je stru~njak koji: – Samostalno dizajnira uvo|enje novih. – Implementira sve elemente dobre proizvo|a~ke prakse. – Vodi brigu o nabavi. te ju uvodi u praksu. opreme i strojeva. 7. – Organizacija i provedba ispitivanja u laboratoriju. – Sadr`aj dokumentacije.osnovna teorijska nastava 1 mjesec Osnovna teorijska nastava se provodi iz oblasti: – dono{enje klini~kih odluka. zna~aj kodiranja u jedinstvenom {ifrarniku. koji moraju biti djelotvorni. Uvodni dio . – Vodi brigu o validaciji prostora. – Izvje{taji stru~njaka. sigurni i kvalitetni. OSIGURANJE FARMACEUTSKE KVALITETE 1 mjesec MJESTO OBAVLJANJA PRAKTI^NOG RADA: Agencija za lijekove i medicinska sredstva BiH . pretra`ivanje. – Prijavljivanje i obrade nuspojava. – komunikacijske vje{tine. unos podataka u nacionalnu bazu.osnovna teorijska nastava MJESTO (INSTITUCIJA) OBAVLJANJA STA@A Farmaceutski fakultet TRAJANJE 1 mjesec Farmaceutska industrija Bolnica Galenski laboratorij Agencija za lijekove i medicinska sredstva BiHKontrolni laboratorij Institut za klini~ku farmakologiju Imunolo{ki zavod Institut za inteklektualno vlasni{tvo Institut za geneti~ko in`enjerstvo i biotehnologiju Zavod za transfuzijsku medicinu Federacije BiH Federalno ministarstvo zdravstva Klini~ka farmakologija Imunologija u farmaciji Intelektualno vlasni{tvo Geneti~ko in`enjerstvo i biotehnologija Krv i krvni derivati Farmaceutska legislativa Cilj: Specijalizacija iz farmaceutske tehnologije pro{iruje teoretska i prakti~na znanja farmaceuta iz podru~ja oblikovanja lijekova. 2011. Obavlja se na farmaceutskom fakultetu u ukupnom trajanju od 1 mjesec. Biolo{ki terapeutici 5. – promocija zdravlja. Kontrola kakvo}e lijekova Ukupno sati 15 16 20 15 22 15 30 . Po zavr{etku specijalizacije. – Povla~enje lijekova. utjecaj na izmjene u sigurnosnim informacijama u sa`etku opisa svojstava lijeka i uputi. – Periodi~no izvje{tavanje o sigurnosti lijeka. – sposobnost sticanja i preno{enja znanja. Pretformulacijska ispitivanja 3. Osnove pretklini~kog i klini~kog istra`ivanja lijekova u regulatorne svrhe 6. farmakolo{ko-toksikolo{ka i klini~ka dokumentacija. postupaka i energenata.Kontrolni laboratorij – Organizacija slu`be nadzora nad kvalitetom lijekova u proizvodnji i prometu.Kontrolni laboratorij – relevantni va`e}i zakoni i podzakonski akti iz oblasti registracije gotovih lijekova – Registracijski postupci. FARMACEUTSKA TEHNOLOGIJA Vrsta specijalizacije: OSNOVNA Trajanje specijalizacije: 3 godine (36 mjeseci) Plan specijalizacije: TEMATSKA OBLAST Uvodni dio . regulatorna va`nost. – Korektivne i preventivne radnje.^etvrtak. 4. u nastavnim turnusima (ljetni i zimski semestar) po planu koji utvr|uje navedeni fakultet. opreme. razvoju ili laboratoriju. SPECIJALISTI^KI RAD 3 mjeseca Specijalizant u dogovoru s mentorom utvr|uje podru~je i cilj specijalisti~kog rada. tehnolo{ke procese i analiti~ke metode.specijalna teorijska nastava Proizvodnja lijekova Bolni~ka farmacija Galenska proizvodnja Kontrola lijekova Farmaceutski fakultet Broj 17 – Strana 147 2 mjeseca 15 mjeseci 3 mjeseca 3 mjeseca 6 mjeseci 2 mjeseca 1 mjesec 2 mjeseca 2 mjeseca 1 mjesec 1 mjesec REGISTRACIJA GOTOVIH LIJEKOVA 2 mjeseca MJESTO OBAVLJANJA PRAKTI^NOG RADA: Agencija za lijekove i medicinska sredstva BiH . – Vodi brigu o razvoju procesne tehnologije. Specijalisti~ki rad se izra|uje u pisanom obliku. – Vodi izradu tehni~ko . – upravljanja sistemom. te osposobljava specijalizanta za dizajniranje. – Zaklju~na ocjena kvaliteta. procesna i zavr{na kontrola. zna~enje. – Bioekvivalencija. – Reklamacije. Biofarmacija s farmakokinetikom 4. NADZOR 1 mjesec MJESTO OBAVLJANJA PRAKTI^NOG RADA: Agencija za lijekove i medicinska sredstva BiH. Uvodni dio . FARMAKOVIGILANCIJA 1 mjesec MJESTO OBAVLJANJA PRAKTI^NOG RADA: Agencija za lijekove i medicinska sredstva BiH . – Uzorkovanje na terenu. Suvremeni farmaceutski oblici lijekova 7.Kontrolni laboratorij – Ispitivanje i ocjena kvaliteta: ulazna. – Dobra proizvo|a~ka praksa. – Prihva}anje izmjena.Glavni ured za farmakovigilanciju – Termini. oblikovanje i vrednovanje farmaceutskih oblika. – Ocjena dokumentacije. – Zaklju~na ocjena. – Informacije za javnost. – etika i propisi.

Validacija analiti~kih metoda 12. Istra`iva~ke metode u farmaceutskoj industriji UKUPNO SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH 20 7 7 10 15 15 20 227 ^etvrtak. fotostabilnost – tehnike stabilizacije Farmaceutski oblici i formuliranje lijekova – Aktive i pomo}ne supstance – ^vrste oralne forme – tablete – kapsule – Lijekovi sa modificiranim osloba|anjem – Procesna kontrola kvaliteta – Topikalna apsorpcija i topikalni farmaceutski sistemi – kreme. Prirodni produkti u otkrivanju i razvoju lijekova 13. reagensi.Kontrolni laboratorij – Odobravanje lijekova za promet – Dobra laboratorijska praksa (GLP) – Farmakopeje – OMLC mre`a laboratorija – Fizi~kohemijske i mikrobiolo{ke metode ispitivanja lijekova – Specifikacije – Standardi. Razvoj generi~kih lijekova 14. `ive. Zakonodavstvo na podru~ju lijekova 9. toksoidi.dodatni patent certifikat (ekskluzivnost) – Pretra`ivanje patenata Institut za geneti~ko in`enjerstvo i biotehnologiju – Biotehnologija i geneti~ki in`injering – Tipovi terapeutskih protein proizvoda – Rekombinantna DNA tehnologija – Genska terapija – Farmakogenetika – Farmakogenomika Zavod za transfuzijsku medicinu Federacije BiH – Krv i krvni derivati – metode i tehnike uzimanja i ~uvanja krvi – proizvodnja derivata krvi i pribora za transfuziju – ~uvanje i uskladi{tenje krvi. Farmaceutska industrija 15 mjeseci Razvoj lijekova – `ivotni ciklus inovativnih lijekova – `ivotni ciklus generi~kih lijekova – predformulacijska istra`ivanja – fizi~ka farmacija – tehnike optimiziranja farmaceutskih formulacija i procesa Sistem kvaliteta u farmaceutskoj industriji – Dobra proizvo|a~ka praksa (GMP) – Dobra praksa automatizacije (GAMP) – Procesna tehnolo{ka kontrola (PAT) – Dizajn kvaliteta (QbD) – Scale up – Transfer tehnologije – Validacija proizvodnih procesa – Varijacije (change control) Biofarmacija – biofarmaceutska klasifikacija (BCS) – in vitro ispitivanje lijekova (dissolution) – IVIVC (in vitro in vivo korelacija) – Bioraspolo`ivost/bioekvivalentnost Hemijska kinetika i stabilnost lijekova – mehanizam degradacije – kinetika stabilnosti lijekova – oksidacija. konjugirane vakcine. pedijatrija i odrasli Galenski laboratorij – Izrada galenskih pripravaka – Polu~vrsti pripravci. proizvodnje i odobravanja lijekova za promet) – Pakovni materijali Bolni~ka farmacija – Medicinska pomagala – Zakon o lijekovima i medicinskim sredstvima – klasifikacija – Infuzione otopine – Inkopatibilnost lijekova u infuzionim otopinama – Parenteralna prehrana – Oftalmi~ki proizvodi – Rukovanje i priprema citostatika – Rukovanje i priprema radiofarmaka Ra~unanje individulanih potreba pacijenata neonatologija. Terapijski sustavi biofarmaceutika 11. istra`ivanjem i rje{avanje odstupanja – Procjena i odobravanje varijacija Institut za klini~ku farmakologiju – Dobra klini~ka praksa (GCP) – Eti~ki komitet (Helsin{ka deklaracija) – Uloga sponozora u klini~kom ispitivanju – Monitoring klini~kih ispitivanja – Farmakovigilanca Imunolo{ki zavod – Imunoterapija – Savremene metode pripreme imunolo{kih preparata – Vakcine – Inaktivne. 7. emulzije – topikalni sterilni proizvodi – Parenteralni lijekovi – parenteralna aplikacija i vrste injekcija – GMP uslovi za proizvodnju injekcija – voda za injekcije – pirogeni – metode sterilizacije i sterilnost – liofilizacija – Antibiotici (specifi~ni proizvodni uslovi) – Oftalmi~ki proizvodi – Biotehnolo{ki lijekovi – Biolo{ki sli~ni lijekovi (regulatorni aspect razvoja.Broj 17 – Strana 148 8. – Kontrola i nadzor nad proizvodnjom i prometom galenskih i magistralnih pripravaka. – Rektalni farmaceutski oblici: ~epi}i. – Teku}i pripravci. Postmarkenti{ko pra}enje lijeka 10. hidroliza. masti. – Izrada magistralnih pripravaka. gelovi – supozitorije – suspenzije. Agencija za lijekove i medicinska sredstva BiH . – Ljekoviti oblici droga. 4. 2011. krvnih derivate – vo|enje dokumentacije o proizvodnji i kontroli – . kontrola i primjena – One~i{}enja – Validacija analiti~kih metoda – Registracija dokumentacije i njena procjena – Postupak i ocjena rezultata laboratorijskog ispitivanja lijekova – Uo~avanje. dokumentiranje. rekombinantne vektor vakcine – Proizvodnja vakcina s antigenim supstancama za stvaranje specifi~nog aktivnog imuniteta i antitoksina iz nativnog seruma za neutralizaciju homolognih toksina (teku}i i liofilizirani) – Serumi i antiserumi – Imunogenicitet Institut za intelektualno vlasni{tvo – Patent i intelektualna svojina – Postupak dodjele patenta – Zahtjevi patentibilnosti – Kr{enje patenta – Hatch Waxman zakon – SPC .

Tri mjeseca su predvi|ena za godi{nji odmor. SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 17 – Strana 149 Farmaceutska legislativa (Federalno ministarstvo zdravstva) – Zakon o lijekovima i medicinskim sredstvima – pravilnik o registraciji lijekova – pravilnik o GMP (dobra proizvo|a~ka praksa) – Agencija za lijekove i medicinska sredstva BIH – ICH (Me|unarodna konferencija o harmonizaciji) – EMEA (Evropska agencija za lijekove) – FDA (Agencija za lijekove i hranu USA) TOKSIKOLO[KA HEMIJA Vrsta specijalizacije: OSNOVNA Trajanje specijalizacije: 3 godine (36 mjeseci) Plan specijalizacije: MJESTO (INSTITUCIJA) OBAVLJANJA STA@A Uvodni dio . Mentoru je prepu{teno da u dogovoru sa kandidatom odabere dodatno usavr{avanje u u`im podru~jima na kojima }e specijalizant raditi. Specijalizacija traje 36 mjeseci. spektroskopske i kromatografske metode. – timski rad. vode. – komunikacijske vje{tine. – Ovladavanje osnovnim biohemijskim analizama koje se koriste u klini~koj toksikologiji. specijalizant radi seminarske radove pod rukovodstvom mentora. te razvoj novih analiti~kih postupaka. Specijalizacija obuhvata: 1. 2011. – Pravilan prijem.osnovna teorijska nastava 1 mjesec Osnovna teorijska nastava se provodi iz oblasti: – dono{enje klini~kih odluka. odre|ivanje anionskog i osmolskog procjepa i dr. njihovih metabolita ili odgovaraju}ih biomarkera ekspozicije i djelovanja. identifikacije i odre|ivanja toksi~nih materija. njihovih metabolita i toksi~nih materija iz tjelesnih te~nosti. Rad u klini~kom centru uklju~uje izradu seminarskih radova. obradu i ~uvanje uzoraka. specijalizant se osposobljava za: – Usvajanje dobre laboratorijske prakse i dobre kontrolne laboratorijske prakse. – Toksikologija `ivotne i radne sredine. seminara. imunohemijskih metoda. – Toksikologija ishrane. – sposobnost sticanja i preno{enja znanja. – etika i propisi. – Toksikologija sredstava koja se zloupotrebljavaju za u`ivanje. a ostatak vremena je predvi|en za individualno usavr{avanje kandidata pod nadzorom mentora. a nakon svake zavr{ene oblasti specijalizant pola`e kolokvij (ukupno 6 kolokvija). . hrane i dr. – Imunohemijske metode koje se koriste u toksikologiji. elektrokemijske metode. spektroskopskim i hromatografskim metodama. – upravljanja sistemom. biolo{kih metoda i odre|enih biohemijskih analiza bitnih za procjenu izlo`enosti toksi~nim materijama. na~ini identifikacije. – Zakonski propisi o hemijskim supstancama. – Primjena zakonskih propisa i izrada dokumentacije za stavljanje u promet toksi~nih supstanci. – promocija zdravlja. Tokom usavr{avanja na Farmaceutskom fakultetu. U ovo su uklju~ene klasi~ne volumetrijske i gravimetrijske metode. – Provo|enje sistematske izolacije. – Izolacija lijekova. klasi~nih hemijskih metoda. a nakon svake zavr{ene oblasti pola`e kolokvij (ukupno 12 kolokvija). Specijalni dio u trajanju od 7 mjeseci sa sljede}im programom: – Klasi~ne i instrumentalne analiti~ke metode koje se koriste za identifikaciju toksi~nih materija i njihovih metabolita u biolo{kom materijalu. – Procjena rizika od djelovanja toksi~nih supstanci.^etvrtak. Specijalizacija se izvodi 33 mjeseca. u nastavnim turnusima (ljetni i zimski semestar) po planu koji utvr|uje navedeni fakultet. Centar za otrovanja 1 mjesec – Organizacija i rad centra za otrovanja. – Metode ekstrakcije uzorka iz biolo{kog materijala vode. vje`bi i individualnog rada s mentorom. Organizirana nastava za specijalizante na Farmaceutskom fakultetu u trajanju od 8 mjeseci se provodi u obliku predavanja. 7. Tokom usavr{avanja. – Uzimanje uzoraka za analizu. toksi~nim supstancama i toksi~nom otpadu.analiza toksikolo{ka vje{ta~enja pri narkotika i te{kih metala Federalnoj upravi policije Godi{nji odmori Specijalizacija iz toksikolo{ke hemije je postdiplomski proces usavr{avanja magistara farmacije u kojem specijalizant pro{iruje postoje}a i sti~e nova znanja i vje{tine. – Toksikologija bojnih otrova. 4. od toga 12 mjeseci na Farmaceutskom fakultetu. Univerzitetsko-klini~ke bolnice 7 mjeseci – Rad u toksikolo{koj laboratoriji u sklopu biohemijske laboratorije i laboratorijsko pra}enje lijekova u terapiji.osnovna teorijska Farmaceutski fakultet nastava Organizovana nastava Farmaceutski fakultet TEMATSKA OBLAST Klini~ka toksikologija Otrovanja Toksikologija `ivotne sredine Ispitivanje kvaliteta hrane i vode za pi}e Kvaliteta vode za pi}e u vodovodu Laboratorijska dijagnostika Univerzitetsko-klini~ke bolnice Centar za otrovanja zavodi za javno zdravstvo zavodi za javno zdravstvo Laboratorij u vodovodu Zavod za medicinu rada TRAJANJE 1 mjesec 7 mjeseci 7 mjeseci 1 mjesec 2 mjeseca 2 mjeseca 2 mjeseca 2 mjeseca 1 mjesec 2 mjeseca 2 mjeseca 4 mjeseca 3 mjeseca Sudska medicina u toksikologiji Institut za sudsku medicinu medicinskog fakulteta Kriminalisti~ka tehnika Laboratorij za kriminalisti~ku tehniku MUP-a Akcidentne situacije i vojna Federalna ili kantonalna toksikologija uprava civilne za{tite Odsjek za hemijska i Toksikologija s higijenom radne sredine . primjenom razli~itih otapala i na druge na~ine. Organizirana nastava obuhvata sljede}i program: Uvodni dio . – Otrovno bilje. uzorcima atmosfere. – Rad u hematolo{koj laboratoriji na identifikaciji najzna~ajnijih biomarkera trovanja olovom i te{kim metalima. holin esteraze. – Ocjena i unapre|enje postoje}ih. – Dobra laboratorijska praksa i dobra kontrolna laboratorijska praksa. uklju~uju}i odre|ivanje aktivnosti acetilholin esteraze. od toga 33 mjeseca na nau~no-obrazovnim i stru~nim institucijama koje ispunjavaju propisane uvjete*. – Odabrana poglavlja iz toksikologije i toksikokinetike. Obavlja se na farmaceutskom fakultetu u ukupnom trajanju od 1 mjesec. hrane i dr. – Pra}enje prijema i toka tretmana intoksiciranih pacijenata. a tri preostala mjeseca ~ini godi{nji odmor. – Primjena savremenih instrumentalnih analiti~kih metoda. na ~vrstim adsorbensima. – Rad na imunohemijskim metodama za odre|ivanje koncentracije lijekova i toksi~nih materija u tjelesnim te~nostima. – Statisti~ko vrednovanje rezultata i metode validacije.

voda. Akcidentne situacije i vojna toksikologija 2 mjeseca – Upoznavanje sa metodama i postupcima rada u akcidentnim situacijama i havarijima u industriji i sl. – Interpretacija rezultata i davanje stru~nog mi{ljenja u slu~aju trovanja te{kim metalima. – Metode procjene rizika. – Redovni godi{nji pregledi i povremeni pregledi radnika. na daphnia magna i drugim `ivotinjskim vrstama. herbicida i fungicida u prehrambenim proizvodima kromatografskim i imunohemijskim metodama. – Ocjena i pobolj{anje postoje}ih metoda ispitivanja i uvo|enje novih metoda. Tokom usavr{avanja specijalizant se osposobljava za: – Samostalno izvo|enje analiti~kih postupaka u klini~kim laboratorijama. – Uzimanje uzoraka iz `ivotne sredine (zemlja. Rad u Odsjeku za hemijska i toksikolo{ka vje{ta~enja pri Federalnoj upravi policije: Analiza narkotika i te{kih metala 4 mjeseca – Upoznavanje sa metodama i postupcima rada u slu~aju analize post mortem materijala u sumnji na trovanje narkoticima. rad sa indikatorskim cjev~icama i drugim mobilnim detektorskim sistemima.. 4. – Odre|ivanje karbon monoksida i karboksihemoglobina u krvi. lakohlapivih supstanci i pesticida u vodi za pi}e. – Odre|ivanje te{kih metala u vodi za pi}e metodom atomske apsorpcione spektroskopije. – Odre|ivanje organskih polutanata i pesticida u vodi za pi}e spektroskopskim i kromatografskim metodama. – Uzimanje uzoraka tjelesnih te~nosti. Rad u federalnim ili kantonalnim zavodima za javno zdravstvo . – Rad se zavr{ava sa dva kolokvija. – Uzimanje uzoraka vode. – Redovni i periodi~ni pregled vode za pi}e. Odre|ivanje biomarkera izlo`enosti te{kim metalima. Kori{tenje baza podataka i drugih izvora informacija u savjetovanju zdravstvenih radnika i pacijenata u vezi otrovanja. a za prakti~ni rad. Rad u laboratoriji Zavoda za medicinu rada 2 mjeseca – Upoznavanje sa sistemom i organizacijom medicine rada. Rad se zavr{ava sa dva kolokvija. atmosfera). – Uzimanje uzoraka hrane i pi}a i inspekcijski nadzor nad uvozom i prometom prehrambenih proizvoda. – Osiguranje kvaliteta rada u laboratoriji. – Postojani organski polutanti u `ivotnoj sredini. Kolokvij. uzimanje uzoraka lebde}ih ~estica iz atmosfere na radnom mjestu. – Identifikacija odre|ivanje sadr`aja narkotika u tjelesnim teku}inama kod `ivih pacijenata i u post mortem materijalu. organskim otapalima i dr. Rad se zavr{ava sa dva kolokvija. – Ispitivanje prisustva te{kih metala u hrani. Rad se zavr{ava sa tri kolokvija. specijaliziranim institucijama. Toksikologija `ivotne sredine 2 mjeseca – Ovladavanje biolo{kim testovima i prakti~no izvo|enje biolo{kih testova na akutnu i hroni~nu toksi~nost primjenom testova na mikroorganizmima. – Odre|ivanje etanola u tjelesnim te~nostima. kandidati se osposobljavaju u. 7. MEDICINSKA BIOHEMIJA Vrsta specijalizacije: OSNOVNA Trajanje specijalizacije: 3 godine (36 mjeseci) Plan specijalizacije: TEMATSKA OBLAST Uvodni dio . – Interpretacija rezultata i priprema izvje{taja za sudske i policijske organe. 2011. Teoretska organizirana nastava . Rad se zavr{ava sa tri kolokvija. Specijalizacija traje 36 mjeseci i odvija se na nau~no-obrazovnim i stru~nim institucijama koje ispunjavaju propisane uvjete. Odre|ivanje narkotika i nedozvoljenih sredstava u biolo{kom materijalu kromatografskim i imunohemijskim metodama. Rad u laboratoriji vodovoda 2 mjeseca – Zakonski propisi o kvalitetu vode za pi}e. Kolokvij. Teoretski dio nastave za kandidate odvija se na Farmaceutskom fakultetu Univerziteta u Sarajevu. – Ispitivanje prisustva mikotoksina u prehrambenim proizvodima imunohemijskim i kromatografskim metodama. – Ispitivanje tragova insekticida. – Odre|ivanje te{kih metala u biolo{kom materijalu i biomarkera djelovanja izlaganja te{kim metalima. – Primjena indikatorskih cjev~ica i terenskih kompleta za brzu identifikaciju toksi~nih supstanci i bojnih otrova. – Odre|ivanje toksi~nih plinova u atmosferi na radnom mjestu. – Procjena rezultata analiza i pisanje nalaza. – Procjena nalaza i pisanje mi{ljenja o eventualnim letalnim ishodima koji su posljedica djelovanja toksi~nih supstanci. Rad na Institutu za sudsku medicinu medicinskog fakulteta 1 mjesec – Upoznavanje sa na~inom uzimanja post mortem materijala i slanjem na toksikolo{ku analizu.laboratorij za ispitivanje kvaliteta hrane i vode za pi}e 2 mjeseca Zakonski propisi koji se odnose na zdravstvenu ispravnost prehrambenih proizvoda i maksimalno dozvoljeni sadr`aj toksi~nih supstanci. – Odre|ivanje biomarkera djelovanja bojnih otrova i toksi~nih supstanci u biolo{kom materijalu. za pojedine oblasti. – Uzimanje uzoraka atmosfere na radnom mjestu. – Interpretaciju rezultata i u~e{}e u izboru programa dijagnosti~kih pretraga. Rad se zavr{ava sa dva kolokvija. – Priprema uzorka za ispitivanje organskih polutanata. Rad se zavr{ava sa dva kolokvija. mulj.Broj 17 – Strana 150 – SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH – ^etvrtak.osnovna teorijska nastava Teoretska nastava Klini~ka biohemijska diagnostika Hematolo{ka laboratorijska dijagnostika MJESTO (INSTITUCIJA) OBAVLJANJA STA@A Farmaceutski fakultet Farmaceutski fakultet Katedra za biohemiju farmaceutskog fakulteta Hematolo{ki laboratorij Zavod za transfuzijsku medicinu Federacije Bosne i Hercegovine Zavod za imunologiju Mikrobiolo{ki laboratorij TRAJANJE MJESECI 1 5 18 51 2 1 3 Imunolo{ka dijagnostika Mikrobiologija i parazitologija Godi{nji odmori Specijalizacija iz medicinske biohemije za magistre farmacije je postdiplomski proces usavr{avanja magistara farmacije kroz koji specijalizant pro{iruje postoje}e i sti~e nova znanja i vje{tine. – Procjena ugro`enosti radnika na radnom mjestu. Rad u laboratoriji za kriminalisti~ku tehniku MUP-a 2 mjeseca – Analiza narkotika i nedozvoljenih sredstava u zaplijenjenom materijalu i biljnom materijalu.

derivati i metaboliti. hemoglobin. pulovi. ispitivanje ABS-a urina). spektrofotometrija. – timski rad. urin. – Hormoni. – Biolo{ke varijacije. – Autoanalizatori. turbidimetrija. skrining. Program se uglavnom odnosi na primjenu laboratorijskih tehnika i principa u sklopu klini~ko biohemijske dijagnostike sa osvrtom na interpretaciju rezultsta.osnovna teorijska nastava 1 mjesec Osnovna teorijska nastava se provodi iz oblasti: – dono{enje klini~kih odluka. srca. GTT. Podru~je klini~ko biohemijske dijagnostike 18 mjeseci Prakti~ni rad kandidata. metaboliti. amnionske teku}ine. Dva kolokvija odnose se na program hematologije. hromatografske tehnike. suha hemija. transudati.analitika i dijagnosti~ki zna~aj. u trajanju od 18 mjeseci odvija se u okviru Katedre za biohemiju farmaceutskog fakulteta i obuhvata sljede}e oblasti: – Pretrage urina (sediment. – Priprema i kontrola pripravaka krvi na antigene i antitijela hepatitisa i HIV-a. borelije. konjugati . tumorski markeri . hemijski. – komunikacijske vje{tine. Obavlja se na farmaceutskom fakultetu u ukupnom trajanju od 1 mjesec. – Mikrobiolo{ke i biohemijske karakteristike naj~e{}ih uzro~nika zaraznih bolesti. dijagnosti~ki zna~aj i analitika. dijagnosti~ki zna~aj i analitika. AAS. – Iz navedene oblasti pola`e se jedan kolokvij. kontrolni materijal. amnionska teku}ina). – promocija zdravlja. kalibracija. Anliza gasova u krvi. AIDS-a. fluorimetrija. punktata. Odre|ivanje ukupnih proteina. – Porfirini. – Imunofenotipizacija }elija hematopoetskog sistema. hemostaza. Iz navedenih oblasti predvi|en je jedan kolokvij. ozmometrija. – sposobnost sticanja i preno{enja znanja. Iz navedene oblasti pola`u se tri kolokvija. – Odre|ivanje krvnih grupa. Specijalni dio 5 mjeseci Ovaj oblik nastave za specijalizante magistre farmacije odvija se na Farmaceutskom fakultetu i traje pet mjeseci. zna~aj i odre|ivanje. – Imunohematolo{ka ispitivanja. denzitometrija. – Genotipizacija u farmakogenetici. plinski analizatori. likvor. SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH – – – – Broj 17 – Strana 151 Uvodni dio .^etvrtak. monoklonalna. pretrage za ocjenu eritropoeze. skrining. – Kvantitativne analize na urinu (hormoni. citolo{ki pregledi. Program obuhvata sljede}e oblasti: – Osnovne laboratorijske pretrage u hematologiji. lan~ana reakcija polimeraze). 4. mikroalbuminurija. te molekularne dijagnostike i njene primjene u klini~kim laboratorijama. – Analitika nukleinskih kiselina. Tokom rada u specijaliziranim laboratorijima. – Voda i elektroliti. Odre|ivanje lipida i lipoproteina i njihov dijagnosti~ki zna~aj. radionica i individualnog rada sa mentorom. . jetre. – Priprema uzoraka (krv. crijeva. – Odabrana poglavlja iz imunohemije. primjena u laboratorijama. – Dijagnostika hepatitisa. – Priprema i izrada reagenasa. proto~na citometrija. neoplazija. 7. – Vitamini.terapeutski monitoring lijekova. – Bolesti i pretrage crvene krvne loze. odre|ivanje krioglobulina. Specijalna podru~ja imunolo{ke dijagnostike 2 mjeseca Ovaj dio specijalizacije odvija se u Zavodu za imunologiju i obuhvata: – Pretrage vezane za ocjenu statusa imunog odgovora. kostiju.dijagnosti~ki zna~aj i analitika. Predvi|ena su tri kolokvija vezana za gore navedene tematske cjeline. amino kiseline). specijalizant pola`e kolokvij iz svake navedene oblasti. uloga geneti~kih markera u laboratorijskoj dijagnostici. HbA1c. afinitet. celularni imunitet. – Primjena molekularne dijagnostike u klini~ko biohemijskim laboratorijama. gu{tera~e. – Uro|ene mane. reumatskih faktora. – Validacija metoda. – Diferencijalna krvna slika. – Dijagnostika virusnih infekcija. – Antitijela kao biohemijski reagensi. vrste analiza. dijabetes. – Odre|ivanje glukoze u plazmi. poliklonalna antitijela.primjena. – Pretrage likvora. pojam refrentna i normalna vrijednost. konduktometrija. dijagnosti~ki zna~aj i analitika. dijagnosti~ki zna~aj. a jedan na program koji se odvija na Zavodu za transfuzijsku medicinu Federacije Bosne i Hercegovine. bolesti i pretrage bijele krvne loze. – Urinokulture. Specijalna podru~ja mikrobiologije i parazitologije 1 mjesec Ovaj dio specijalizacije odvija se u Mikrobiolo{kom laboratoriju i odvija se prema sljede}em programu: – Metode sterilizacije i dezinfekcije. – Odabrana poglavlja iz klini~ke biohemije . NPN spojevi . Tokom svog usavr{avanja. – Preanaliti~ke i analiti~ke gre{ke: statistika u klini~ko biohemijskim laboratorijama. – Detekcija autoantitijela. PCR. 2011. – Laboratorijska etika u klini~koj biohemiji. imunofiksacija. – etika i propisi. specijalizant radi i seminarske radove pod rukovodstvom mentora i nakon pojedina~nih oblasti u dogovoru sa mentorom pola`e kolokvij. – Pojam konstantna i proporcionalna gre{ka. izvore preanaliti~kih i analiti~kih gre{aka. u nastavnim turnusima (ljetni i zimski semestar) po planu koji utvr|uje navedeni fakultet. – Priprema standarda. unakrsna reaktivnost. Provodi se u obliku seminara. ispitivanje citotoksi~nosti leukocita. nefelometrija. Specijalna podru~ja hematolo{ke laboratorijske dijagnostike 6 mjeseci Pet mjeseci (5 mjeseci) planirano je da kandidat provede u hematolo{kom laboratoriju i jedan (1) mjesec na Zavodu za transfuzijsku medicinu Federacije Bosne i Hercegovine. zloupotreba lijekova. U sklopu programa slu{aju se: – Laboratorijske tehnike koje se primjenjuju u klini~ko biohemijskim laboratorijama sa specijalnim osvrtom na odre|ivanje specifi~nih analita (separacione metode. eksudati. – Priprema materijala za laboratorijske mikrobiolo{ke pretrage. a obuhvata i izabrana poglavlja iz klini~ke biohemije. – Konzerviranje krvi. kontrola kvaliteta. – Kontrola antikoagulantne terapije. – Testovi za ispitivanje funkcije bubrega. fruktozamin. fizikalni pregled. biohemijski analizatori. urinu i likvoru. – Humoralni imunitet. – upravljanja sistemom. predavanja. dobra laboratorijska praksa. refraktometrija. – Enzimi. – Mogu}e interference u biohemijskim analizama. – Transfuziolo{ko lije~enje i ne`eljene postinfuzijske reakcije. – Funkcija komplementa: pojmovi. funkcionalni testovi glomeruli i tubuli. avidnost. elektorforeza.

specijalizant pola`e kolokvij (ukupono 4 kolokvija).osnovna teorijska Farmaceutski fakultet nastava Organizovana nastava: Farmaceutski fakultet predavanja. Rad se zavr{ava kolokvijem iz navedenih oblasti (ukupno 4 kolokvija). – Ure|ivanje i spre~avanje dvojne medikacije. – Odabrana poglavlja iz biohemije lijekova. klini~ka Univerzitetsko-klini~ka farmakologija i toksikologija bolnica. Univerzitetsko-klini~ka bolnica rad na klinikama: pedijatrija. nefrologija. seminara. – Anamneza primjene lijekova. seminari. – Odabrana poglavlja prirodnih ljekovitih sirovina i lijekova prirodnog porijekla. od toga 33 mjeseca na nau~no-obrazovnim i stru~nim institucijama koje ispunjavanju propisane uslove. Univerzitetsko-klini~ka bolnica. Specijalizacija traje 36 mjeseci. KLINI^KA FARMACIJA Vrsta specijalizacije: OSNOVNA Trajanje specijalizacije: 3 godine (36 mjeseci) Plan specijalizacije: MJESTO (INSTITUCIJA) OBAVLJANJA STA@A Uvodni dio . Institut za klini~ku farmakologiju Rad u bolni~koj apoteci Univerzitetsko-klini~ka bolnica. Specijalizacija obuhvata: Organizirana nastava za specijalizante na Farmaceutskom fakultetu u trajanju od 11 mjeseci provodi se u obliku predavanja. biohemijski laboratorij Registracija i kontrola lijekova Agencija za lijekove i medicinska sredstva BIHKontrolni laboratorij Krv. – neuropsihijatrija. Nakon zavr{ene svake oblasti. u nastavnim turnusima (ljetni i zimski semestar) po planu koji utvr|uje navedeni fakultet. – sposobnost sticanja i preno{enja znanja. – Optimiziranje ekonomi~nosti terapije. Organizirana nastava iz oblasti farmakologije obuhvata sljede}i program: – Biofarmaceutske osobine lijekova. specijalizant radi seminarske radove pod rukovodstvom mentora. – upravljanja sistemom. specijalizant se osposobljava za: – Usvajanje dobre apotekarske prakse. Univerzitetsko-klini~ka bolnica Institut za klini~ku farmakologiju 4 mjeseca – Odabrana poglavlja iz farmakoterapije. – Patobiohemijski mehanizmi i modeli. a ostatak vremena predvi|en je za individualno usavr{avanje kandidata pod nadzorom mentora. klini~ka farmakologija Primjena lijekova u klini~koj Univerzitetsko-klini~ka praksi bolnica. – U~e{}e u klini~kom ispitivanju lijekova. Uvodni dio . hirur{ke klinike. – Odabrana poglavlja iz farmakokinetike i klini~ke farmakokinetike. – Usvajanje znanja o farmakokinetici i bioekvivalenciji lijekova. klini~ka farmakologija 3 mjeseca – U~e{}e u radu komisije za lijekove univerzitetsko-klini~ke bolnice. – Priprema parenteralnih otopina za individualnu opskrbu pacijenta. – Nadzor priprave lijeka za pojedinog pacijenta i nadzor pravilne upotrebe lijeka. – Informatika u farmaciji.osnovna teorijska nastava 1 mjesec Osnovna teorijska nastava se provodi iz oblasti: – dono{enje klini~kih odluka. interne klinike. Univerzitetsko-klini~ka bolnica. – Timski rad sa ostalim zdravstvenim radnicima i savjetovanje u izboru najbolje terapije za svakog pojedinog bolesnika. klini~ka apoteka 4 mjeseca – Aplikacija lijekova individualnim doziranim pripravcima. – Validacija analiti~kih metoda i postupaka. 4. – Metabolizam stranih supstanci i lijekova. infektivna klinika. 2011. a preostala 3 mjeseca obuhvataju godi{nji odmor. krvni derivati i pripravci iz Zavod za transfuzijsku krvi medicinu Federacije Bosne i Hercegovine Godi{nji odmori TEMATSKA OBLAST UKUPNO TRAJANJE MJESECI 1 10 4 4 3 6 3 1 1 3 36 Specijalizacija iz Klini~ke farmacije je postdiplomski proces usavr{avanja magistara farmacije u kojem specijalizant pro{iruje postoje}a i sti~e nova znanja i vje{tine. interne klinike 6 mjeseci – (gastroenterologija. Mentoru je prepu{teno da u dogovoru sa kandidatom odabere dodatno usavr{avanje u u`im podru~jima na kojima }e specijalizant raditi. Obavlja se na farmaceutskom fakultetu u ukupnom trajanju od 1 mjesec. Rad se zavr{ava kolokvijem iz navedenih oblasti (ukupno 2 kolokvija). – Farmakovigilancija. Tokom usavr{avanja. – Usvajanje dobre klini~ke prakse. klini~ka apoteka Klini~ka farmakologija Univerzitetsko-klini~ka bolnica. – Interakcije lijekova. hirur{ke klinike Biohemijske analize primjene Univerzitetsko-klini~ka lijekova bolnica. – Enteralna i parenteralna prehrana. – Spre~avanje mogu}ih interakcija i ne`eljenih djelovanja lijekova. – promocija zdravlja. od toga 11 mjeseci na Farmaceutskom fakultetu. – Instrumentalne metode koje se koriste u farmakokinetskim ispitivanjima i odre|ivanjima stranih supstanci i matabolita u tjelesnim te~nostima. a nakon svake zavr{ene oblasti pola`e kolokvij (ukupno 10 kolokvija). gerijatrija. – komunikacijske vje{tine. – Informiranje pacijenta i priprema za sudjelovanje u terapiji. specijalne vje`be Farmakologija. 7. specijalnih vje`bi i individualnog rada sa mentorom. – Osnove statistike. – U~e{}e u izboru optimalne terapije i savjetovanje ljekara pri upotrebi lijekova. Tokom usavr{avanja na Farmaceutskom fakultetu. rad na klinikama: pedijatrija. – Odabrana poglavlja iz farmakoekonomike. – Asortiman lijekova i farmakoterapijska doktrina. – timski rad.Broj 17 – Strana 152 SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH ^etvrtak. – Izrada dokumentacije koja se odnosi na evaluaciju i optimizaciju primjene lijekova kod pojedinog pacijenta. Specijalizacija se obavlja 33 mjeseca. dermatologija. – U~e{}e u klini~kom ispitivanju lijekova i bioekvivalencije lijekova. – U~e{}e u izradi klini~kih lista lijekova. . – etika i propisi. – Imunohemijske metode za odre|ivanje lijekova u tjelesnim te~nostima. kadriologija). – Odre|ivanje terapijskih doza za pojedinog pacijenta kod primjene supstanci male terapijske {irine.

kao i instrumentalnih analiti~kih i imunokemijskih metoda u kontroli ispravnosti i kvaliteta prehrambenih proizvoda i predmeta op}e upotrebe. Program specijalizacije: Uvodni dio . Cilj: Specijalizanti se osposobljavaju za: . – etika i propisi. 1. Po zavr{etku specijalizacije. Teorijski dio: 12 mjeseci (uklju~uju}i godi{nji odmor) Predmet Pojam i definicija hrane. – Medicinska oprema. EKO hrana. organizacija rada. te{ki metali. Rad se zavr{ava kolokvijem iz navedenih oblasti (ukupno 3 kolokvija). pi}a. – Pra}enje odgovora pacijenta na terapiju u odnosu na primjenjenu dozu. ukupno 3 kolokvija). za pojedinog pacijenta. – Prepoznavanje manifestacija sporednih ili toksi~nih djelovanja. Univerzitetsko-klini~ka bolnica. Agencija za lijekove i medicinska sredstva BIH-Kontrolni laboratorij 1 mjesec – Upoznavanje sa na~inom registracije lijekova u BiH. odabir i kontrola analiti~kih metoda. – komunikacijske vje{tine.osnovna teorijska nastava Teoretski dio Ispitivanje zdravstvene ispravnosti hrane. – Procjenu zdravstvene/higijenske ispravnosti i kvaliteta `ive`nih namirnica na osnovu rezultata ispitivanja i poznavanja svojstava namirnica. bilo kao gotovih proizvoda ili poluproizvoda u prehrambeno-proizvodnom procesu. – sposobnost sticanja i preno{enja znanja. – SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH – Broj 17 – Strana 153 Primjena dobre farmaceutske prakse na klini~kim odjelima. – Prakti~ni rad: 24 mjeseca (21 mjesec + 3 mjeseca za specijalisti~ki rad). biohemijski laboratorij 3 mjeseca – Odre|ivanje koncentracije lijeka u tjelesnim te~nostima imunohemijskim metodama i drugim instrumentalnim metodama. farmakokinetskih i farmakodinamskih interakcija i njihovo uklanjanje. Rad se zavr{ava sa jednim kolokvijem iz navedenih oblasti (ukupno 2 kolokvija). – Toksikolo{ke analize. postizanje optimalnog u~inka bez ne`eljenih djelovanja. 7. dijetetskih namirnica i suplemenata). Zavod za transfuzijsku medicinu Federacije BiH 1 mjesec – Krv. – Primjenu dobre laboratorijske prakse i dobre kontrolne laboratorijske prakse. krvni derivati i pripravci iz krvi. SANITARNA HEMIJA Vrsta specijalizacije: OSNOVNA Trajanje specijalizacije: 3 godine (36 mjeseci) Plan specijalizacije: TEMATSKA OBLAST Uvodni dio . – Standardni operacioni postupci. – Rukovodi laboratorijem za ispitivanje `ive`nih namirnica i predmeta op}e upotrebe (planiranje laboratorijskog prostora. biolo{ke i imunohemijske metode ispitivanja/kontroli `ive`nih namirnica Osnove tehnolo{kih procesa proizvodnje hrane Sistemi osiguranja kvaliteta hrane Aditivi u prehrambenoj industriji Rezidue i kontaminanti hrane (veterinarski lijekovi. na osnove odre|ene koncentracije lijeka u krvi. opreme i materijala. – promocija zdravlja. GMO Senzorna i fizi~ko-hemijska svojstva `ive`nih namirnica Principi dobre laboratorijske prakse Analiti~ke metode u ispitivanju/kontroli `ive`nih namirnica Mikrobiolo{ka svojstva `ive`nih namirnica Mikrobiolo{ke. – Utvr|ivanje optimalne doze. Rad se zavr{ava kolokvijem iz navedene oblasti (ukupno 1 kolokvij). vode za pi}e i predmeta op}e upotrebe Mikrobiolo{ka ispitivanja hrane. obradu i ~uvanje uzoraka prehrambenih proizvoda (hrane. hormoni. – Ocjenu i unapre|enje postoje}ih.^etvrtak. vodi za pi}e i predmetima op}e upotrebe Upoznavanje sa sistemom osiguranja sigurnosti hrane (HACCP) Legislativa u oblasti hrane i analiza rizika Specijalisti~ki rad MJESTO OBAVLJANJA STA@A Farmaceutski fakultet Farmaceutski fakultet zavodi za javno zdravstvo zavodi za javno zdravstvo Zavod za javno zdravstvo Federacije BiH Prehrambena industrija Agencija za sigurnost hrane BiH Farmaceutski fakultet TRAJANJE MJESECI 1 11 6 Pravilan prijem/uzorkovanje. u nastavnim turnusima (ljetni i zimski semestar) po planu koji utvr|uje navedeni fakultet. – timski rad. – Primjenu zakonskih propisa iz oblasti kontrole hemijske i mikrobiolo{ke ispravnosti prehrambenih proizvoda. napitaka i vode za pi}e i predmeta op}e upotrebe. specijalista sanitarne hemije je stru~njak koji: – Samostalno provodi sve postupke u procesu ispitivanja/ kontrole ispravnosti i kvaliteta `ive`nih namirnica. pobolj{anja postoje}ih i uvo|enje novih metoda ispitivanja) i snosi odgovornost za ostale saradnike u laboratoriju. 4. te razvoj novih analiti~kih postupaka. izrada i primjena. 2011. – Upoznavanje sa instrumentalnim tehnikama koje se koriste za ispitivanje lijekova. nekoj od internih klinika i nekoj od hirur{kih klinika (po izboru mentora. Obavlja se na farmaceutskom fakultetu u ukupnom trajanju od 1 mjesec. pi}a. Funkcionalna hrana. – Izdavanje mi{ljenja o zdravstvenoj/higijenskoj ispravnosti i kvalitetu prehrambenih proizvoda. – Prepoznavanje mogu}ih farmaceutskih.osnovna teorijska nastava 1 mjesec Osnovna teorijska nastava se provodi iz oblasti: – dono{enje klini~kih odluka. vode i predmeta op}e upotrebe i sanitarna mikrobiologija Identifikacija i odre|ivanje {tetnih materija u hrani. – Interpretacija i evaluacija rezultata biohemijskih analiza. – Primjenu biolo{kih i mikrobiolo{kih metoda ispitivanja ispravnosti i kvaliteta prehrambenih proizvoda i predmeta op}e upotrebe. – Primjenu klasi~nih hemijskih i elektrohemijskih metoda. – upravljanja sistemom. vode. mikotoksini. – Samostalno izdaje mi{ljenje o zdravstvenoj/higijenskoj ispravnosti i kvalitetu prehrambenih proizvoda. pesticidi i drugi kontaminanti) Osnove statistike Procjena i analiza rizika Legislativa u oblasti hrane UKUPNO Ukupno sati 5 20 15 15 15 25 15 15 10 30 15 35 15 230 6 6 1 2 3 Plan specijalizacije: – Teorijski dio: 12 mjeseci (uklju~uju}i godi{nji odmor). Rad na klinikama se zavr{ava kolokvijem na pedijatriji.

vodi za pi}e i predmetima op}eupotrebe – Identifikacija i odre|ivanje rezidua antibiotika u hrani – Identifikacija i odre|ivanje hormona u hrani – Identifikacija i odre|ivanje mikotoksina u hrani – Identifikacija i odre|ivanje pesticida u hrani – Identifikacija i odre|ivanje te{kih metala u hrani Upoznavanje sa sistemom osiguranja sigurnosti hrane (HACCP) – Shvatanje koncepta HACCP sistema na prakti~nom primjeru u prehrambenoj proizvodnji Legislativa u oblasti hrane i analiza rizika – Upoznavanje sa konceptom rada Agencije za sigurnost hrane – Upoznavanje sa legislativom i zna~ajnim legislativnim tijelima iz oblasti hrane – Upoznavanje sa principima procjene i analize rizika Specijalisti~ki rad NUTRICIJA I DIJETETIKA Vrsta specijalizacije: OSNOVNA Trajanje specijalizacije: 3 godine (36 mjeseci) Plan specijalizacije: TEMATSKA OBLAST Uvodni dio . – promocija zdravlja. – Primjenu dijetoterapije u razli~itim patofiziolo{kim stanjima. – Fizi~ko-hemijska ispitivanja `ive`nih namirnica po grupama: Voda za pi}e i fla{irane vode. vode i predmeta op}e upotrebe i sanitarna mikrobiologija – Mikrobiolo{ka kontrola hrane i briseva. specijalista nutricije i dijetetike je stru~njak koji: – Samostalno obavlja praksu dijeteti~ara (od procjene prehrambenog statusa do formiranja preporuka za prehranu) za pojedince i kolektive. otkrivanje i intervencije problema nepravilne prehrane u odre|enih populacija.osnovna teorijska nastava 1 mjesec Osnovna teorijska nastava se provodi iz oblasti: – dono{enje klini~kih odluka. parenteralne i potpune parenteralne prehrane. hiperlipidemija. 2. – Procjena prehrane primjenom odgovaraju}ih metoda (dnevnici. – Formulisanje smjernica u konkretne savjete za pravilnu prehranu. Identifikacija i odre|ivanje {tetnih materija u hrani. – Djeluje kao dio zdravstvenog tima na svim nivoima zdravstvene za{tite. bezalkoholna pi}a i napici. – etika i propisi. Obavlja se na farmaceutskom fakultetu u ukupnom trajanju od 1 mjesec. 1. ~uvanje uzoraka. – Savjetovanje u oblasti enteralne. a nakon svake zavr{ene oblasti pola`e kolokvij (ukupno 14 kolokvija). – komunikacijske vje{tine. – Dizajnira studije i rukovodi istra`iva~kim projektima u oblasti dijetetike i nutricije. u nastavnim turnusima (ljetni i zimski semestar) po planu koji utvr|uje navedeni fakultet. – Procjenu nutricionog statusa.osnovna teorijska nastava Teoretska nastava Biohemijske analize Antropometrijska mjerenja u procjeni prehrambenog statusa Statisti~ke metode i ra~unarske aplikacije Nutricija Dijetetika Dijetoterapija MJESTO OBAVLJANJA TRAJANJE STA@A MJESECI Farmaceutski fakultet 1 Farmaceutski fakultet Univerzitetsko-klini~ka bolnica Univerzitetsko-klini~ka bolnica Farmaceutski fakultet Odgovaraju}i objekti kolektivne prehrane Univerzitetsko-klini~ka bolnica Univerzitetsko-klini~ka bolnica 11 1 ½ 1 3 2 8 Plan specijalizacije: 1. – upravljanja sistemom. – Primjenu ra~unarskih aplikacija u dijetetici. specijalizant radi seminarske radove pod rukovodstvom mentora. Po zavr{etku specijalizacije. pivo i vino.Broj 17 – Strana 154 SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Procesi pripreme hrane Promocija zdravlja Specijalisti~ki rad ^etvrtak. Kafa. 2. Program specijalizacije: Uvodni dio . – Sudjeluje u planiranju strategije prehrane stanovni{tva i promoviranju zdravlja. Meso i mesne prera|evine (uklju~uju}i ribu i morske plodove). kakao i nadomjesci. Objekti kolektivne prehrane zavodi za javno zdravstvo Farmaceutski fakultet 1½ 2 5 Tokom usavr{avanja na Farmaceutskom fakultetu. Prakti~ni rad: 24 mjeseca (19 mjeseci + 5 mjeseci za specijalisti~ki rad). – Procjenu glavnih faktora rizika u epidemiologiji naju~estalijih problema vezanih za prehranu. Dje~ja hrana i dijetetski proizvodi namijenjeni prehrani odre|enih grupa stanovni{tva. – sposobnost sticanja i preno{enja znanja. – Identificiranje strategija za prevenciju. Teorijski dio: 12 mjeseci (uklju~uju}i godi{nji odmor) Predmet Biohemija Osnove biohemije sa osnovama stani~ne i molekularne znanosti Osnovni metaboli~ki putevi humanog organizma. Cilj: Specijalizanti se osposobljavaju za: – Primjenu osnovnih principa pravilne prehrane i izradu jelovnika za pojedince i grupe s obzirom na spol. prera|evine i konzervirani proizvodi. vo|enje dokumentacije o uzorcima. vode za pi}e i predmeta op}e upotrebe – Prijem uzoraka. Prakti~ni rad . upitnici). – Edukatora u oblasti nutricije kao faktora o~uvanja zdravlja.. Konzervirani proizvodi od mesa (uklju~uju}i ribu i morske plodove). Vo}ni sokovi. gojaznost) Biohemijski parametri u ocjeni nutricionog statusa Broj sati 20 . 7. Teorijski dio: 12 mjeseci (uklju~uju}i godi{nji odmor). – timski rad. 4. – Primjenu i dizajn odgovaraju}ih epidemiolo{kih studija u dijetetici.24 mjeseca (21 mjesec + 3 mjeseca za specijalisti~ki rad) Ispitivanje zdravstvene ispravnosti hrane. otvorenim vodotocima – Sanitarni pregledi. Mikrobiolo{ka ispitivanja hrane. Mlijeko i mlije~ni proizvodi. dob i dr. napitaka i pija}e vode iz vodovoda – Kontrola vode u bazenima i centrima za rekreaciju. 2011. povr}e. ~aj. Alkoholna pi}a. Vo}e. nutrijenti i ostali sastojci hrane u kemizmu humanog organizma Stani~na i molekularna osnova bolesti i metaboli~ke komplikacije koje prate odre|ena klini~ka stanja (dijabetes.

^etvrtak. dojilje. APOTEKARSKA FARMACIJA Vrsta specijalizacije: OSNOVNA Trajanje specijalizacije: 3 godine (36 mjeseci) Plan specijalizacije: [IRA U@A TEMATSKA TEMATSKA OBLAST OBLAST Uvodni dio Osnovna teorijska nastava Teoretska nastava Farmakoterapija i specifi~nosti farmakoterapije* Izvori informacija o lijekovima. vjerovanja. uklju~uju}i dodatke prehrani. 4. sitosti i izbora hrane Psiholo{ki zasnovani poreme}aji prehrane i rezultiraju}a klini~ki definisanja stanja Farmakoterapija i dijetoterapija Medicinska terminologija i klasifikacija bolesti Razumijevanje pojmova etiologije bolesti i riziko-faktora Uobi~ajene terapije oboljenja. teorija motivacije) Psiholo{ka dimenzija gladi.nutrijenti i antinutrijenti Tablice prosje~nog sastava namirnica Smjernice za unos nutrijenata u fiziolo{kim stanjima (dojen~ad. Interakcije lijekova. kori{tenje baza podataka o sastavu namirnica Modifikacija ishrane za pojedince sa razli~itim prehrambenim navikama. odrasli. 7. 2011. Specijalisti~ki rad Za rad u savjetovali{tima i drugim mjestima u izravnom kontaktu s pacijentom/korisnikom specijalista nutricije i dijetetike mora imati polo`en i stru~ni ispit za magistre farmacije. izra~un stvarnog unosa nutrijenata. uticaj hrane i lijekova na metabolizam Primjena nutrijenata kao farmakolo{kih agenasa (dijetoterapija) Dijetetika Teorijske osnove modifikacije prehrane i unosa nutrijenata sa primjenom u prevenciji ili tretmanu oboljenja Tehnike u procjeni adekvatnosti jelovnika. zamjenski obroci) Psihologija i poreme}aji prehrane Psiholo{ki faktori koji uti~u na prehrambeno-zdravstvene navike i pona{anje (osobnost. kulturolo{kim i socio-ekonomskim razlikama Potencijalne opasnosti kod modificiranja prehrane i mogu}e posljedice za pojedinca Vrste i primjene hrane. dijetetske namirnice i nutrijente u formi lijeka Osnove enteralne i parenteralne prehrane Na~in i mogu}nosti primjene modifikacija prehrane u dijagnostici i istra`iva~kom radu Primijenjena imunologija Imunolo{ke osnove etiologije bolesti Efekti nutrijenata na imunolo{ki odgovor Genetika i nutrigenomika Principi genetike i uloga u etiologiji bolesti Osnovne postavke nutrigenomike Statisti~ke metode i ra~unarske aplikacije u dijetetici Nau~no-istra`iva~ke ankete. interpretacija rezultata. funkcionalnu hranu. SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 17 – Strana 155 Procesi pripreme hrane Upoznavanje sa sistemima proizvodnje. trudnice. grupa i zajednica Osnove primjene deskriptivnih i analiti~kih epidemiolo{kih studija u istra`ivanju povezanosti nutricije i zdravlja Osnove politike javnog zdravstva na lokalnom nivou i na nivou Evropske Unije Patofiziologija Osnove i patofiziologija pojedinih organa i sistema organa Deontologija Profesionalna etika Legislativa UKUPNO 10 5 30 15 15 30 10 10 20 Antropometrijska mjerenja u procjeni prehrambenog statusa Statisti~ke metode i ra~unarske aplikacije – Planiranje i analiza jelovnika pomo}u nutricionisti~kih programa – Dizajn eksperimenta – Evaluacija prehrambenih epidemiolo{kih studija Nutricija – Evaluacija jelovnika za djecu – Evaluacija jelovnika za adolescente – Evaluacija jelovnika za stare osobe Dijetetika – Enteralna i parenteralna prehrana Dijetoterapija – Dijetetski re`im prehrane kod pretilosti – Dijetetski re`im prehrane kod dijabetesa – Dijetetski re`im prehrane kod dislipidemija – Dijetetski re`im prehrane kod hipertenzije – Karcinoma – Dijetetski re`im prehrane kod patolo{kih stanja probavnog trakta – Dijetetski re`im prehrane uz kontrolu minerala – Dijetetski re`im prehrane u posebnim stanjima (AIDS. dodaci prehrani. ne`eljeni efekti Sprovo|enje farmaceutske zdravstvene za{tite U@A TEMATSKA OBLAST Farmaceutski fakultet TRAJANJE MJESECI 1 11 Farmaceutski fakultet 2 Farmaceutski fakultet Farmaceutski fakultet Farmaceutski fakultet 1 1 2 10 25 10 210 2. procjene potreba u nutrijentima. planiranje i analiza jelovnika Posebne vrste hrane (oboga}ena hrana.24 mjeseca (19 mjeseci + 5 mjeseci za specijalisti~ki rad) Biohemijske analize – Identifikacija i odre|ivanje {e}era – Analize proteina (elektroforetsko razdvajanje i odre|ivanje proteina seruma) – Mjerenje aktivnosti enzima . prehrambene epidemiolo{ke studije i eksperimenti Savremene tehnologije i mogu}nost prakti~ne primjene u dijetetici (nutricionisti~ki programi i primjena u planiranju i analizi jelovnika) Promocija zdravlja Metode i na~ini promocije zdravlja i podizanje svijesti o zna~aju prehrane u o~uvanju zdravlja u pojedinaca. djeca. dijetetske namirnice. statisti~ka obrada. funkcionalna hrana. adolescenti. Prakti~ni rad . interakcije hrane i lijekova. dodatne i zamjenske obroke. distribucije i opskrbe hranom Uticaj ugostiteljskih resursa na planiranje jelovnika i efekat na kvalitet i odr`ivost ponude hrane koja zadovoljava nutricione potrebe korisnika Uticaj kuhanja i drugih metoda obrade hrane na sastav hrane u kontekstu obezbje|enja nutricionih potreba Antropometrija Antropometrijska mjerenja i procjena prehrambenog statusa Nutricija Sastojci hrane . gerijatrijska populacija) Principi pravilne prehrane. distribucije i opskrbe hranom u kuhinjama – kolektiva – Uticaj resursa na planiranje jelovnika i efekat na kvalitet i odr`ivost ponude hrane koja zadovoljava nutricione potrebe korisnika Promocija zdravlja – Metode i na~ini promocije zdravlja i podizanje svijesti o zna~aju prehrane u o~uvanju zdravlja u pojedinaca. opekotine) Procesi pripreme hrane – Upoznavanje sa sistemima proizvodnje. grupa i zajednica – Prakti~ne primjene deskriptivnih i analiti~kih epidemiolo{kih studija u istra`ivanju povezanosti nutricije i zdravlja – Osnove politike javnog zdravstva na lokalnom nivou i na nivou Evropske Unije. uticaj okoline.

– Savlada znanja i vje{tine koje podupiru promociju zdravlja i samolije~enja sa lijekovima bez recepta. – etika i propisi. – Poznavanje profila ne`eljenih efekata lijeka. – Farmakoterapija infektivnih bolesti. – timski rad. ne`eljenih efekata i interakcija lijekova. – Farmakoterapijski pristup bolesnicima sa poreme}ajima funkcije bubrega i jetre. – upravljanja sistemom.osnovna teorijska nastava 1 mjesec Osnovna teorijska nastava se provodi iz oblasti: – dono{enje klini~kih odluka. bolesti gastrointenstinalnog. – Savlada znanja i vje{tine koje nastaju usljed nepravilne upotrebe. ekonomski opravdane) farmakoterapije. – sposobnost sticanja i preno{enja znanja. eti~koj i ekonomskoj kategoriji. Obavlja se na farmaceutskom fakultetu u ukupnom trajanju od 1 mjesec. – Uklju~ivanje i preno{enje znanja u zdravstvenom prosvje}ivanju stanovni{tva u svom radnom okru`enju. APOTEKARSKA FARMACIJA Specijalizacija iz Apotekarske farmacije je nau~ni i obrazovni proces u kojem specijalizant dobija teorijska i prakti~na znanja na osnovu kojih je sposoban pru`iti potrebna znanja i vje{tine za sprovo|enje racionalne farmakoterapije i organizovati i voditi farmaceutsku slu`bu. Prakti~ni dio Drugu i tre}u godinu specijalizant usvaja prakti~na znanja u odre|enim ustanovama* i na svom radnom mjestu pri ~emu se svaki segment prakti~nog dijela bazira na uvodnim teorijskim predavanjima i sugestijama odre|enog mentora. Specijalisti~ki rad specijalizant je du`an uraditi u okviru 6 mjeseci i polo`iti specijalisti~ki ispit. U drugoj i tre}oj godini specijalizant se uklju~uje u osposobljavanje i sprovo|enje prakti~nog dijela u referentnim stru~nim ustanovama. – Nadogradi znanje o snabdijevanju stanovnika lijekovima. kriti~ka procjena publikovanih ispitivanja Interakcije lijekova. Ustanove u kojima se obavlja prakti~ni dio specijalizacije su navedene u tabeli sa periodima boravka. – Komunikolo{ke metode. . odnosno izradom seminarskog rada. – Individualni pristup pacijentu na osnovu poznavanja faktora koji se odnose na lijek. pra}enje terapije. – Nadogradi znanje o legislativi i oblicima zdravstvene za{tite. – Potrebne vje{tine: – Sprovo|enje koncepta Farmaceutske zdravstvene za{tite (Pharmaceutical care) koriste}i vje{tine komunikacije. bolest. Prvu godinu specijalizant pro{iruje teorijska znanja iz odre|enih predmeta koje je slu{ao na farmaceutskom fakultetu i to: MODUL Farmakoterapija i specifi~nosti farmakoterapije* Izvori informacija o lijekovima. – Poznavanje i razumijevanje etiolo{kih faktora i faktora rizika od zna~aja za razvoj bolesti/poreme}aja. u nastavnim turnusima (ljetni i zimski semestar) po planu koji utvr|uje navedeni fakultet. Specifi~nosti farmakoterapije se odnose na: – Specifi~nosti farmakoterapije u starih bolesnika i djece. dok je ostali dio predvi|en za individualno osposobljavanje pod vodstvom mentora. – Nadogradi znanje o na~inu preno{enja informacija u zdravstvu. Prakti~ni dio traje 24 mjeseca odnosno 4 semestra. – Kori{tenje izvora informacija o lijeku. izbor lijeka. karcinoma. Cilj osposobljavanja u odabranim odre|enim ustanovama i na svom radnom mjestu je da specijalizant: – Pru`i potrebna znanja i vje{tine za sprovo|enje racionalne (efikasne. – Poznavanje terapije zasnovane na dokazima (evidence based medicine EBM). – Farmakoterapija bolesti centralnog nervnog sistema. 7. – Pro{iri znanje o lijeku kao osnovnoj. ne`eljeni efekti Sprovo|enje Farmaceutske zdravstvene za{tite Socijalna farmacija sa epidemijama Farmakokinetika Farmakoekonomika Farmaceutska komunikologija Klini~ka toksikologija BROJ ESPB 36 SEMESTAR I SEMESTAR II (Broj ESPB) (Broj ESPB) 12 Du`ina trajanja 2 mjeseca Farmakoterapija obuhvata sljede}e oblasti: – Farmakoterapija bolesti kardiovaskularnog sistema. – Principi farmakoekonomije. Teoretski dio Uvodni dio . bezbjedne. – Principi farmakokinetike. – Farmakoterapija endokrinog i muskuloskeletnog sistema. – Primjena lijekova u specifi~nim populacionim grupama. farmakoterapija zasnovana na dokazima. pacijenta. – Hematolo{ki i biohemijski poreme}aji. – Osnovi menad`menta lijekova.Broj 17 – Strana 156 Socijalna farmacija sa epidemijama Farmakokinetika Farmakoekonomika Farmaceutska komunikologija Klini~ka toksikologija Prakti~ni rad Prakti~ni rad Prakti~ni rad SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Farmaceutski fakultet Farmaceutski fakultet Farmaceutski fakultet Farmaceutski fakultet Farmaceutski fakultet Farmaceutski fakultet Klinika i klini~ka apoteka Referentna apoteka 1 1 1 1 1 4 10 10 ^etvrtak. Specijalizacija traje 3 godine odnosno 6 semestara i obuhvata organizovani oblik specijalizacije jednu godinu. NAZIV USTANOVE Farmaceutski fakultet Klinika i klini~ka apoteka Referentna apoteka UKUPNO PERIOD BORAVKA 4 mjeseca 10 mjeseci 10 mjeseci 24 mjeseca 6 1 mjesec 12 6 6 6 6 6 12 36 2 mjeseca 1 mjesec 1 mjesec 1 mjesec 1 mjesec 1 mjesec 1 mjesec 11 mjeseci Potrebna znanja: – Poznavanje savremenog pristupa farmakoterapiji osnovnih organskih poreme}aja. 4. – Nadogradi znanje o upotrebi i djelovanju lijekova. – Primjena lijekova kod bolesnika sa poreme}ajima rada bubrega i/ili jetre. U prvoj godini specijalizant dobija potrebna teorijska znanja. – Specifi~nosti farmakoterapije u trudnica i dojilja. – Poznavanje klini~ki zna~ajnih interakcija lijekova. – komunikacijske vje{tine. Teorijski dio specijalisti~kog sta`a traje 12 mjeseci odnosno 2 semestra. 2011. – promocija zdravlja. Specijalizant pola`e predvi|ene predmete pismenim ili usmenim putem.

– Baze demografskih podataka. regresija). – Kompjuterski statisti~ki programi. REFI. – Informacijska pismenost. . Specijalni dio teoretske nastave 11 mjeseci – Uvod u teoriju informacijskih nauka (Podatak. djelovanju apotekara u primarnoj zdravstvenoj za{titi. – Odlu~ivanje nakon analize podataka. va`e}e direktive i smjernice iz oblasti farmacije. Na~in provjere ste~enog znanja: Svaki od predlo`enih Modula sadr`i o~ekivane ciljeve i rezultate. – Proizvodnja informacija za korisnika. programska podr{ka. – Klasifikacije lijekova (Anatomsko-terapeutsko kemijska klkasifikacija . Procjena obuhvata: kratka test pitanja. spol. – Uloga farmaceuta (kao menad`era) u racionalnoj terapiji. revijskim i originalnim stru~nim radovima publikovanim u vode}im me|unarodnim ~asopisima.Glavni ured za farmakovigilanciju – Informacije o lijekovima pojedinih farmakolo{kih grupa prema indikacijama. izradu plana Apotekarske djelatnosti. matrice podataka. vje`bi i individualnog rada s mentorom. a nakon svake zavr{ene oblasti pola`e kolokvij u vidu seminara. Rote lista. – Osnove klini~ke farmakologije i klini~ke farmacije i upoznavanje s njenom informati~kom slu`bom. – Izvori informisanja o lijekovima i pomo}nim ljekovitim sredstvima. – Informacijska tehnologija (Razvoj kompjuterske informatike. – Komunikacije unutar farmaceutske djelatnosti. publiciranje i pretra`ivanje stru~nih i nau~nih ~asopisa. – Analiza prikupljenih podataka o potro{nji lijekova. u nastavnim turnusima (ljetni i zimski semestar) po planu koji utvr|uje navedeni fakultet. funkcije vjerovatno}e. Nakon svakog modula organizuje se procjena postignutog cilja.DDD). analizu slu~ajeva. – timski rad. Organizirana nastava obuhvata sljede}i program: Uvodni dio . – Ne`eljeni efekti lijekova (prikupljanje i pra}enje ne`eljenih efekata lijekova i saradnja sa Centrom za pra}enje nuspojava WHO). – Programska podr{ka stru~nim farmaceutskim problemima.zna~aj i smisao. – Rad sa edukativnim programima iz podru~ja farmaceutske informatike i modelima ekspertnih farmaceutskih sistema. elementi opisa varijabli itd. 1. kontraindikacijama. Internet i informacije o lijekovima. – Informacije o lijekovima za pojedine grupe pacijenata (dob. – Stvaranje baza podataka za dopunu i razvoj aplikativnih programa.osnovna teorijska nastava Specijalna teorijska nastava Obuka prema programu MJESTO OBAVLJANJA STA@A Farmaceutski fakultet Farmaceutski fakultet Agencija za lijekove i medicinska sredstva BiH Glavni ured za farmakovigilanciju Katedra za klini~ku farmakologiju farmaceutskog fakulteta. – Baze podataka o lijekovima u svijetu (Martindale. apotekara u bolni~koj apoteci. – etika i propisi. analiza slu~ajeva iz prakse (case study. Vidal. Baze i banke podataka o lijekovima. informacija . – Menad`ment u farmaciji. 4. Materijal za specijalizaciju ~ine: Pripremljen pisani materijal koji je zasnovan na relevantnim ud`benicima iz farmakoterapije. Agencija za lijekove i medicinska sredstva BiH . – Statisti~ka pravila obrade podataka (Parametrijski i neparametrijski testovi. nosioci informacija). djelovanju. izradu seminarskih radova. Specijalizacija na drugim mjestima prema planu: – Teoretska i prakti~na nastava . – – SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 17 – Strana 157 Pru`anje savjeta pacijentu. farmakoekonomski modeli i analiza. ne`eljenim efektima i interakcijama. – Izrada prijedloga za racionalizaciju upotrebe i potro{nje lijekova. Ekspertni kompjuterski farmaceutski sistemi. Obavlja se na farmaceutskom fakultetu u ukupnom trajanju od 1 mjesec.PBL). preporu~enim smjernicama me|unarodnih (evropskih) udru`enja za tretman odre|enih bolesti/poreme}aja. Zvanje: Specijalista Farmaceutske informatike.osnovna teorijska nastava 1 mjesec Osnovna teorijska nastava se provodi iz oblasti: – dono{enje klini~kih odluka. Nakon uspje{no zavr{enih 9 modula kandidati sti~u zvanje specijaliste Apotekarske farmacije. – Kori{tenje informati~kih podataka za izradu javno zdravstvenih programa i promovisanje zdravog na~ina `ivota. Organizacija i sprovo|enje ODIT-a (kontrole) kvaliteta pru`ene zdravstvene usluge. usmene prezentacije slu~ajeva iz prakse.12 mjeseci. nacionalnim vodi~ima za terapiju. 7. poslovanju apoteka. kompjuterski sistemi. rad na registraciji lijekova Agencija za lijekove i medicinska sredstva BIH Kontrolni laboratorij Klini~ka apoteka Apoteka Farmaceutska industrija Kantonalni zavod zdravstvenog osiguranja zavodi za javno zdravstvo Federalno ministarstvo zdravstva Veledrogerija TRAJANJE MJESECI 1 11 4 Obuka prema programu 4 Obuka prema programu 3 3 3 3 1 1 1 1 Obuka prema programu Obuka prema programu Obuka prema programu Obuka prema programu Obuka prema programu Obuka prema programu Obuka prema programu Specijalizacija na fakultetu (Farmaceutski fakultet): – Teoretska i prakti~na nastava . – Klasifikacijski sistemi i obrada nau~nih i stru~nih ~asopisa. Tokom usavr{avanja na Farmaceutskom fakultetu. – upravljanja sistemom. Rad sa modernim bazama podataka. – Priprema izvje{taja i referata. trudno}a itd). operativni sistemi.ATK i definisane dnevne doze . PDR i druge). tekst procesorima i programima za tabelarno ra~unanje). problem based learning . – Etika informiranja i publiciranja. – promocija zdravlja.^etvrtak. – Farmakoekonomika.24 mjeseca. seminara. 2011. specijalizant radi seminarske radove pod rukovodstvom mentora. – komunikacijske vje{tine. – sposobnost sticanja i preno{enja znanja.). FARMACEUTSKA INFORMATIKA I FARMAKOEKONOMIKA Vrsta specijalizacije: OSNOVNA Trajanje specijalizacije: 3 godine (36 mjeseci) Plan specijalizacije: [IRA TEMATSKA OBLAST Uvodni dio . Na~ini preno{enja znanja i komunikacija sa pacijentom. – Zdravstvena statistika (Izbor entiteta. Organizirana nastava za specijalizante na Farmaceutskom fakultetu u trajanju od 12 mjeseci se provodi u obliku predavanja. – Prikupljanje. Korelacija.

– Pra}enje neadekvatnog doziranja s obzirom na dob. – Podaci za informisanje javnosti. – Menad`ment u apotekarskoj djelatnosti. – Inventura i defektura. u toku vizite i sl. – Obrada izdatih recepata. – Priprema dokumentacije za metode koje se koriste za registraciju lijeka. – Rad na izradi smjernica za propisivanje lijekova. uputstvo za lijek. ekskreciju prirodnih supstrata i metabolite. Pretra`ivanje svjetskih baza podataka o lijekovima preko Interneta.priprema za statisti~ku obradu. – Klini~ko-farmakolo{ki programi za ispitivanje lijekova i informati~ka obrada rezultata. pra}enje ukupne potro{nje lijekova. koji se koriste u zavodu za javno zdravstvo. – Aktivno u~estvovanje u sistemu raspodjele jedini~ne terapije. Agencija za lijekove i medicinska sredstva BiH-Kontrolni laboratorij – Hemijsko-farmaceutska dokumentacija za registraciju lijekova i pomo}nih ljekovitih sredstava. – Dokumentacija za finansijske potrebe apoteke. – Metaboli~ka interferencija lijekova na rezultate laboratorijskih testova. – Statisti~ka provjera ekvivalentnosti preparata (Kompjuterska podr{ka u obradi rezultata analiti~kih metoda). – Priprema dokumentacije za registraciju lijekova. – Pravilna komunikacija sa pacijentom. Kolokvij ili seminar. pra}enje potro{nje lijekova po pacijentu. – Analiza potro{nje kao pomo} formiranja listi lijekova. – Savjetovanje u izboru lijekova koje bolesnik kupuje bez recepta. koji se koriste u Zavodu zdravstvenog osiguranja. – Fiziolo{ki. planiranje parenteralne ishrane i op}enito ishrane bolesnika). indikacije itd. – Uzorkovanje i uzorci . – Dokumentacija za statisti~ke podatke nadle`nim organima (pra}enje upotrebe i potro{nje lijekova). farmakolo{ki i toksikolo{ki utjecaj lijekova na resorpciju. Kolokvij ili seminar. – Podaci o propisivanju lijekova na nivou primarne zdravstvene za{tite. – Ispisivanje signature i dodatnih informacija o lijeku putem letka. – Propisi o istra`ivanju i ispitivanju lijekova (zakonodavstvo u oblasti istra`ivanja i ispitivanja lijekova.. . ljekaru. – Primjena informati~kih principa u farmakologiji i klini~koj farmakologiji. – Rad na prijemu trebovanja kao dio zdravstvenog tima. – Zakonski propisi i preporuke. – Statisti~ka obrada podataka o uspje{nosti lije~enja. 4. – Menad`ment u fondu za javno zdravstvo. – Rad na pripremanju stru~nih informacija za ljekare.. koji se koriste u farmaceutskoj industriji. 7. Kolokvij ili seminar. nadzor propisane terapije u svrhu prevencije medikacijske pogre{ke. – Podaci o propisivanju lijekova na nivou primarne zdravstvene za{tite. predvi|anje klini~ki va`nih interakcija lijekova. – Priprema informacija za lijekove koji se izdaju bez recepta. – Rad na izdavanju lijekova. – Baze podataka o sirovinama. Kantonalni zavod zdravstvenog osiguranja – Rad na informacionim sistemima. – Ekspertni sistemi u kontroli lijekova (kori{tenje baze analiti~kih podataka). – Statisti~ka analiza pojave interakcija. – Rad na farmakoekonomskim studijama. – Rad na formiranju liste najpropisivanijih lijekova s aspekta morbididetne statistike. farmakoekonomika. – Izvori podataka o lijekovima. Zavodi za javno zdravstvo – Rad na informacionim sistemima. – Rad na odjeljenjima univerzitetsko-klini~ke bolnice (informisanje ljekara i pacijenata). – Tehni~ka podr{ka u kontroli lijekova. Klini~ka apoteka – Rad na farmaceutskom informacionom sistemu klini~ke apoteke. Katedra za klini~ku farmakologiju farmaceutskog fakulteta – Metodologija pretklini~kih i klini~kih istra`ivanja. metabolizam.Broj 17 – Strana 158 – SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH ^etvrtak. – Rad na izdavanju lijekova i priprema jedini~ne terapije za pacijenta. – Priprema informacija za lijekove OTC grupe. – Statisti~ki izvje{taji o potro{nji lijekova. – Podaci o kori{tenju lijekova na nivou specijalisti~ko konsultativne i bolni~ke zdravstvene za{tite. – Uzorci za analiti~ko pra}enje lijekova. – Baze podataka o vlastitim lijekovima (Farmaceutska industrija kao izvor podataka o lijekovima). Apoteka – Rad na farmaceutskom informacionom sistemu mjesne apoteke. – Menad`ment u farmaceutskoj industriji. – Odabir informacija za unutra{nje pakovanje tj. spol. nuspojava i odabir racionalne terapije za pacijenta. – Podaci o promociji i prodaji lijekova (Marketing). Farmaceutska industrija – Rad na informacionim sistemima. izdavanja lijekova pojedina~no za odre|enog pacijenta koriste}i najnovija saznanja. bilo na teret sredstava zdravstvenog osiguranja ili sredstava samih osiguranika. – Informati~ke metode u galenskoj produkciji (priprema informacija o individualno pripremljenim magistralnim i galenskim pripravcima). 2011. – Statisti~ka obrada podataka o farmakokineti~kim istra`ivanjima. ATK grupama. – Savjetovanje pacijenta o izbjegavanju kori{tenja istih generi~kih lijekova. – Primjena ste~enog znanja u radu sa kompjuterskom obradom recepata. farmakokineti~ki parametri u odabiru terapije.toksikolo{ka i klini~ka dokumentacija). – Menad`ment u klini~koj apoteci. – Kreiranje najadekvatnijih baza podataka koje koristi Zavod zdravstvenog osiguranja. – Uspostava sveobuhvatne i jedinstvene evidencije o izdatim lijekovima. nuspojava i odabir racionalne terapije za pacijenta (odre|ivanje terapije prema individualnom pacijentu. tj. transport. propisi i direktive Svjetske zdravstvene organizacije i drugih razvijenih zemalja). – Razvrstavanje lijekova prema ATK/DDD klasifikaciji. – Menad`ment u zavodu za javno zdravstvo. Kolokvij ili seminar. – Racionalizacija uputa o na~inu uzimanja lijeka. – Obrada podataka pri svim segmentima rada (pripremanje novih informacija o lijekovima). opojnih droga. – Analiza interakcija. – Bezbjedno zbrinjavanje lijekova isteklog roka trajanje ekolo{ka farmacija. te racionalizacija upotrebe lijekova. – Priprema dokumentacije za registraciju lijekova i pomo}nih ljekovitih sredstava (farmakolo{ko .

testikularna disfunkcija u sistemskim bolestima. hipokalcemija. Transplantacija gu{tera~e. terapiju i rehabilitaciju. plu}a. bubreg. dijabeti~no stopalo. – komunikacijske vje{tine. hirzutizam. konzilijarno-poliklini~ki rad. Funkcionalni i nefunkcionalni tumori. Bolesti uzrokovane sekrecijom hormona iz tkiva koji nisu klasi~ne endokrine `lijezde. hipoaldosteronizam. Turnerov sindrom. dijabetes insipidus odr`avanje osmotalnosti tjelesnih teku}ina. hipertireoza. kontrola ovulacije. Federalno ministarstvo zdravstva – zakonska regulativa iz oblasti farmaceutike – liste esencijalnih lijekova – organizacija farmaceutskih slu`bi Veledrogerija – Podaci o propisivanju lijekova na nivou primarne zdravstvene za{tite. somatostatin. Bolesti hipotalamusa i hipofize Funkcionalno ispitivanje hipotalamo-hipofizne osovine klinika. Operativni zahvati u bolesnika sa {e}ernom bolesti. policisti~ni ovariji. timus. testikularna feminizacija. Poreme}enja metabolizma kalcija i metaboli~ke bolesti kostiju. biolo{ki inaktivni gonadotropini. Trudno}a. – etika i propisi. Detaljni program uklju~uje temeljne principe i metode konzilijarrno-poliklini~kog na~ina rada. kolecistokinin. gonadalna poreme}enja. hipotireoza. novootkrivena {e}erna bolest koja zahtijeva hospitalizaciju (dijabeti~ka ketoacidoza. akutna poreme}enja matabolizma kalcija. impotencija. komplikacije na oku.osnovna teorijska nastava 1 mjesec Osnovna teorijska nastava se provodi iz oblasti: – dono{enje klini~kih odluka. dijagnostika i lije~enje hipotalami~kih bolesti i hipofi ze. endogeni opioidi. osteoporoza. inzulin. gu{avost. dijabetologije i bolesti metabolizma Laboratorijska dijagnostika endokrinologije. dijabetologije i bolesti metabolizma kao npr. PROGRAM SUBSPECIJALIZACIJA INTERNISTI^KE SUBSPECIJALIZACIJE ENDOKRINOLOGIJA I DIJABETOLOGIJA Vrsta specijalizacije: SUBSPECIJALIZACIJA Trajanje specijalizacije: 2 godine (24 mjeseci) Uslovi za specijalizaciju zavr{ena osnovna specijalizacija – Interna medicina PLAN SUBSPECIJALIZACIJE MJESTO OBAVLJANJA STA@A Uvodni dio . akutna insufi cijencija nadbubre`ne `lijede. – timski rad. menopauza. hipoparatireoidizam. ginekomastija. akne. pseudohipoparatireoidizam multipla endokrina neoplazija. premenstrulani sindrom. gastroenteropatije. Hipotalamo-adrenalno gonadalna sekrecija. Odre|eni organi kao sekretori hormona: gastrointestinalni sistem. . upale. – Podaci apoteka o izdatim lijekovima. hiperglikemija. hiperosmolarna koma. hiperplazija medule. Gravesova bolest. 2011. 7. hipoglikemija). gestacioni oblik {e}erne bolesti. KAH. reprodukcijska poreme}enja. Kroni~ne komplikacije {e}erne bolesti. neurotenzin. srce. Testovi optere}enja u {e}ernoj bolesti. – Podaci zdravstvenog osiguranja o nadoknadi za vrijednost recepata. Akutne komplikacije {e}erne bolesti . toksi~ni adenom {titnja~e. prerani pubertet i pseudopubertet. – Informacije o podacima proizvo|a~a i veledrogerija o prodaji. Primarni i sekundarni hiperparatireoidizam. insufi cijencija nadbubre`ne `lijede. laktacidoza. Program u`e specijalizacije 1. – promocija zdravlja. u nastavnim turnusima (ljetni i zimski semestar) po planu koji utvr|uju navedeni fakulteti. – sposobnost sticanja i preno{enja znanja. menopauza Bolesti nadbubre`ne `lijezde: Bolesti suvi{ka mineralokortikoida. alopecija. te svih ostalih bolesti iz podru~ja endokrinologije. sindrom rudimentarnih testisa.dijeta.osnovna teorijska nastava Medicinski fakultet TEMATSKA OBLAST Bolni~ki tretman bolesti iz oblasti endokrinologije. Cushingov sindrom. – Analiziranje prikupljenih podataka. VIP (vazoaktivni intestinalni peptid). Infekcije u {e}ernoj bolesti. Prostaglandini. Obavlja se na fakultetima zdravstvenog usmjerenja u ukupnom trajanju od jedan mjesec. hipopituitairizam. poreme}enja menstruacije. dijabetologije i bolesti metabolizma Ginekolo{ka problematika u podru~ju endokrinologije. Endokrinolo{ko poreme}enje gonada Normalni menstruacijski ciklus. specifi~nu problematiku za{tite bolesnika iz podru~ja endokrinologije dijabetologije i bolesti metabolizma a kao posebna problematika uklju~en je rad s djecom i trudnicama zbog bolesti iz navedenih podru~ja. genitourinarni sistem. hormonalno aktivni tumor jajnika. dijabetologije i bolesti metabolizma za koje se dijagnosti~ki pregled pretage i lije~enja ne mogu provoditi u ambulantno-poliklini~kim crvjetima te zbog toga zahtijevaju hospitalizaciju. – upravljanja sistemom. graviditeti bolesti {titnja~e. dijabetologije i bolesti metabolizma Endokrinologija i dijabetologija dje~jeg uzrasta Godi{nji odmor Bolni~ki odjel interne medicine Bolni~ki odjel interne medicine Bolni~ki laboratorij 1 Bolni~ki odjel ginekologije Bolni~ki odjel pedijatrije ½ ½ 2 TRAJANJE MJESECI 1 11 8 Ciljevi u`e specijalizacije Ciljevi u`e specijalizacije iz endokrinologije. funkcionalni testovi. Pagetova bolest. Rad na bolni~kom odjelu interne medicine 11 mjeseci Rad bi se sastojao od dijagnostike i lije~enja svih hitnih stanja iz podru~ja endokrinologije. komplikacije steroidne kontracepcije.hipoglikemija. Oblici poja~anog lije~enja inzulinom. Periferna inzulinska rezistencija. ko`a. izolirani deficit gonadotropina. Hipotunfkcija hipotalmoneurohipofizarnog sistema. Uvodni dio . SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 17 – Strana 159 – Statisti~ka analiza potro{nje. – Rad na kreiranju jedinstvene metodologije i pristupa bazama podataka. nasljedne metaboli~ke bolesti s promjenama na kostima. hiperkalcemija. Clinefelterov sindrom. Bolesti {titnja~e: Regulacija funkcije {titnja~e. oralni hipoglikemici. feokromatcitom. apopleksija hipofize. supstanca P i tehnikinini. masno tkivo.^etvrtak. nefropatije. Dijabetologija Definicija i klasifikacija. upale {titnja~e. sindromi poliglandularne insuficijencije. Mu{ki hipogonadizam. testikularni tumori. te faktori rasta. osteomalacija. 4. klini~ku i laboratorijsku dijagnostiku. edukacija i samokontrola. kardiovaskularne komplikacije. Lije~enje {e}erne bolesti . peptidini hormoni. U`a specijalizacija uklju~uje javno zdravstvenu problematiku. kontrolirana tjelesna aktivnost. Djelovanje gonadotropina i steroidnih hormona. nadzor i provo|enje supspecijalizirane zdravstvene za{tite bolesnika iz podru~ju endokrinologije dijabetologije i bolesti metabolizma. neuropatije. dijabetologije i bolesti metabolizma su osposobljavanje doktora medicine specijalista za interne bolesti za organizaciju. mu{ka kontracepcija. pseudohipoaldosteronizam. dijabetologije i bolesti metabolizma Poliklini~ki rad iz oblasti endokrinologije. mu{ka neplodnost. oftalmopalija. tireotoksi~na kriza. karcinomi {titnja~e.

rast u visinu. Provjera znanja: na kraju boravka potrebno je polo`iti kolokvij. . posljedice lije~enja malignih bolesti na endokrini sistem. Poliklini~ki rad u internoj medicini 8 mjeseci Sadr`aj: dijagnostika i lije~enje iz podru~ja: – endokrinologije. Provjera znanja: na kraju boravka pola`e se kolokvij. anoreksija. – bolesti metabolizma. 7. GASTROENTEROHEPATOLOGIJA Vrsta specijalizacije: SUBSPECIJALIZACIJA Trajanje specijalizacije: 2 godine (24 mjeseci) Uslovi za specijalizaciju zavr{ena osnovna specijalizacija – Interna medicina – Infektologija PLAN SUBSPECIJALIZACIJE TEMATSKA OBLAST Uvodni dio . Pregled fundusa. dijagnostikom i terapijom gastroenterolo{kih bolesti u u`em smislu i bolesti pankreasa. posebno problem {e}erne bolesti i komplikacija. dijagnostiku i terapiju bolesti hepatobilijarnog sistema radom na klini~kom odjelu. Specijalisti su obavezni voditi dnevnik rada i u~inak dijagnosti~kih i terapijskih postupaka. paraneoplasti~ka sekrecija peptida koji nisu povezani s endokrinolo{kim sindromom (kalcitonin. Fetalna i neonatalna endokrinologija. dijabetologije i bolesti metabolizma (2 semestra) i polo`iti propisane ispite. hipoglikemije. dijabetologije i bolesti metabolizma. Specijalisti trebaju aktivno sudjelovati u radu i odre|ivanju odre|enih pretraga. {titnja~e. hCS humoralni. predvi|a se rad i upoznavanje s osnovama dijagnosti~kih postupaka (npr. Metaboli~ke bolesti Debljina. endokrinolo{ki pristup lije~enju karcinoma prostate. nadbubre`ne `lijezde. – upravljanja sistemom. poreme}enje metabolizma masti. ateroskleroza porfirija. Niski rast uzrokovan poreme}enjima u funkciji endokrinih `lijezda. Inzulin. funkcionalni tumori i tumorima sli~na stanja u ovarijima. te drugih faktora iz okoline na endokrinolo{ke i metaboli~ke funkcije. denzitometrija. Uticaj lijekova na endokrinu funkciju. ovisni dijabetes u djece i komplikacije MODY oblik {e}erne bolesti. Obilazak na pedijatriji 15 dana Sadr`aj: Pedijatrijske problematike iz podru~ja endokrinologije. hipoglikemija i hiperinzulinizma. hiperreninizam. U sklopu ovog boravka. Gestacijski dijabetes i komplikacije. Visoki rast: klasifi kacija i klini~ka slika. – timski rad. SIAD). eritrocitoza. hipofize. ateroskleroze. Me|udjelovanje lijekova u {e}ernoj bolesti. intervencijska) Abdominalna hirurgija MJESTO OBAVLJANJA STA@A Medicinski fakultet Bolni~ki odjel gastroenterologije i pankreatologije Bolni~ki odjel hepatologije Infektologija Pedijatrijska gastroenterologija Bolni~ki odjel gastroenterologije Bolni~ki odjel gastroenterologije Bolni~ki odjel gastroenterologije Bolni~ki odjel gastroenterologije Abdominalna hirurgija TRAJANJE 1 mjesec 5 mjeseci 3 mjeseca 1 mjesec 1 mjesec 1 mjesec 1 mjesec 4 mjeseca 3 mjeseca 1 mjesec 15 dana 15 dana 2 mjeseca Radiologija i nuklearna medicina Radiologija i nuklearna medicina Gastroenterolo{ka onkologija Onkolo{ki odjel Godi{nji odmori Godi{nji odmori Program u`e specijalizacije: Uvodni dio . Moraju savladati tehniku biopsije jetre i perkutane transhepati~ke kolangiografije (PTC). – promocija zdravlja. poreme}enja apetita. neuroendokrini tumori (adenomi hipofize. somatostetin. CRH. Obavlja se na fakultetima zdravstvenog usmjerenja u ukupnom trajanju od jedan mjesec. cel-karcinom plu}a. Rad u laboratoriju 1 mjesec Sadr`aj: laboratorijske pretrage potrebne za dijagnostiku i lije~enje bolesnika iz podru~ja endokrinologije. nervoza. 2011. – sposobnost sticanja i preno{enja znanja. Tako|er su obavezni polo`iti kolokvij nakon obilaska Klini~kog odjela. posebno metabolizma masno}a. Pri tome izvode funkcionalne testove iz tog podru~ja. Poreme}enja metabolizma masti u {e}ernoj bolesti.osnovna teorijska nastava Gastroenterologija i pankreatologija Hepatologije Infektologija Pedijatrijska gastroenterologija Ultrazvuk I (dijagnosti~ki) Ultrazvuk II (intervencijski) Endoskopija I (dijagnosti~ka) Endoskopija II (ERCP. Obilazak na ginekologiji 15 dana Sadr`aj: Ginekolo{ke problematike u podru~ju endokrinologije. druge bolesti povezane s jelom. dijabetologije i bolesti melabolizma. mu{kih spolnih hormona. u nastavnim turnusima (ljetni i zimski semestar) po planu koji utvr|uju navedeni fakulteti. rast drugih kostiju i ko{tano sazrijevanje. Paraneoplasti~ni endokrini sindromi (lu~enje GH. `enska kontracepcija i komplikacija steroidne kontracepcije. Indikacija ovulacije.osnovna teorijska nastava 1 mjesec Osnovna teorijska nastava se provodi iz oblasti: – dono{enje klini~kih odluka. hCG. neurotenzin. te svih drugih endokrinolo{kih poreme}aja. @enska neplodnost. Merkel cel tumor) endokrino lije~enje uznapredovalog tumora dojke. gladovanje. U drugom dijelu specijalisti rade na klini~kom odjelu i aktivno sudjeluju u konzilijarnoj gastroenterolo{koj aktivnosti te u gastroenterolo{koj poliklinici Hepatologija 3 mjeseca Specijalisti upoznaju ktini~ku sliku. metaboli~ki u~inci alkohola. Dijagnostika promjena u stanicama i tkivima dijabeti~kog organizma. RTG pretrage odre|enih endokrinih organa. karcinoidi. asistirana reprodukcija. – dijabetologija. te drugih poreme}aja. Hormonalna kontrola rasta. Bolesti dojke. paratireoideje. radioizotopna dijagnostika. Gastroenterologija i pankreatologija 5 mjeseci Specijalisti interne medicine rade na klini~kom odjelu gdje se upoznaju sa klini~kom slikom. osteomalacija. hiperkalcemija. ovjerenog od voditelja odjela. neuroblastomi. dijabetologije i bolesti metabolizma. Rad s biostatorom "umjetna gu{tera~a".Broj 17 – Strana 160 SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH ^etvrtak. ACTH. Procjena rasta krivulja rasta. duhana. pinealomi. medularni karcinom {titnja~e. posebno bolesti hipotalamusa. te interpretaciju histolo{kog nalaza biopsije jetre uz saradnju patologa kompetentnog u hepatologiji. endometrioza. Obavezno je uklju~iti se u poslijediplomsku nastavu iz endokrinologiie. – etika i propisi. Specijalist je obavezan raditi svakodnevno uz nadzor i pomo} odgovaraju}eg specijalista i mentora. gastropankreasnih hormona. giht. prirast na visini. 4. Provjera znanja: na kraju boravka potrebno je polo`iti kolokvij. NMR. Sekundarno uzrokovan niski rast. UZV dijagnostika). – komunikacijske vje{tine. Hormoni i maligne bolesti. CT. purina. Ginekolo{ki ultrazvuk.

transfuzijski centar ili odsjek za transfuziju Godi{nji odmori TEMATSKA OBLAST TRAJANJE MJESECI 1 13 4 2 2 2 Program u`e specijalizacije Svrha u`e specijalizacije je savladavanje znanja i vje{tina iz podru~ja hematologije koje }e omogu}iti samostalan rad na subspecijalisli~kom hematolo{kom odjelu. 2011. u nastavnim turnusima (ljetni i zimski semestar) po planu koji utvr|uju navedeni fakulteti. pseudocista pankreasa. Ultrazvuk I. slezene. pankreasa. – 5 nazogastri~nih sondi. – 10 pacijenata koji boluju od jetrene bolesti i – 20 ambulantnih pacijenta samostalno obradi. bilijarnog trakta. – komunikacijske vje{tine. Hematolo{ki odjel 13 mjeseci Tokom rada u hematolo{kom odjelu specijalist }e se osposobiti za provo|enje znanja i vje{tina iz hematologije. 1 mjesec Specijalisti svladavaju tehnike intervencijskih zahvata i postupaka pod kontrolom ultrazvuka: – ciljane biopsije jetre – aspiracijske punkcije fokalnih lezija jetre. SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH – – Broj 17 – Strana 161 U drugom dijelu specijalisti rade na klini~kom odjelu te sudjeluju aktivno u konzilijarnoj i ambulantnoj aktivnosti hepatolo{ke slu`be. specijalista. 3 mjeseca Specijalisti u~e tehnike intervencijske endoskopije: – polipektomije – hemostaze krvare}ih lezija (sklerozacija. onkolo{ke. – promocija zdravlja. Specijalisti se upoznaju s metodama radiolo{ke dijagnosti~ke bolesti probavnog trakta te metodama nuklearne medicine relevantnim za probavni trakt. Ultrazvuk II. hematolo{ke. Tokom sta`a specijalist mora usvojiti i samostalno provoditi i organizirati dijagnostiku i lije~enje hematolo{kih bolesnika (uklju~uju}i intenzivnu hemo-radioterapiju) integriraju}i savremene internisti~ke. sudjeluju aktivno na indikacijskim sastancima i prisustvuju operacijskim zahvatima. tumora pankreasa. – centar za transplantaciju ko{tane sr`i. Specijalizant treba da u toku kru`nja uradi: – 20 rektoskopija. ambulanti i dnevnoj bolnici te davanje hematolo{kih subspecijalisti~kih konzilijarnih mi{ljenja na zahtjev drugih doktora medicine.^etvrtak. pneumodilazacija kod ahalazije – endoskopska retrogradna kolangiopankreatografi ja (ERCP) – papilotomija – opservacija ekstrakcije kamenaca iz `u~ovoda i postavljanja endogenih proteza. – timski rad. laserska fotokoagulacija) – sklerozacija varikoziteta jednjaka i `eluca – rekanalizacija tumora laserom i bu`iranjem. Uvodni dio . Obavlja se na fakultetima zdravstvenog usmjerenja u ukupnom trajanju od jedan mjesec.osnovna teorijska nastava 1 mjesec Osnovna teorijska nastava se provodi iz oblasti: – dono{enje klini~kih odluka. aorte. 4. 1 mjesec Specijalisti moraju savladati klasi~nu real-time dijagnostiku bolesti jetre. Specijalist treba provesti minimum 3 mjeseca prakti~nog rada u hematolo{koj ambulanti. HEMATOLOGIJA Vrsta specijalizacije: SUBSPECIJALIZACIJA Trajanje specijalizacije: 2 godine (24 mjeseca) Uslovi za specijalizaciju zavr{ena osnovna specijalizacija: – Interna medicina PLAN SUBSPECIJALIZACIJE MJESTO OBAVLJANJA STA@A Uvodni dio . – drena`a interabdominalnih kolekcija – postavljanje ekstremnih bilijarnih proteza. Infektologija 1 mjesec Specijalisti rade na klini~kom infektolo{kom odjelu koji se bavi gastroenterolo{kom problematikom te upoznaju metode mikrobiolo{ke dijagnostike (mikrobiologija i parazitologija gastrointestinalnog trakta). u`ih specijalista i pojedina~nih bolesnika. 5 jetrenih biopsija asistira u toku 50 ultrazvu~nih pregleda gornjeg abdomena U toku boravka na klinici treba da vodi uz mentorstvo – 10 pacijenata sa gastroiintestinalnim krvarenjem. Abdominalna hirurgija 1 mjesec Specijalisti rade na hirur{kom odjelu. – sposobnost sticanja i preno{enja znanja. – 5 abdominalnih paracenteza. elektrokoagulacija. – Treba da asistira u toku 100 proksimalnih endoskopija. odnosno dnevnoj hematolo{koj bolnici. . te lije~enja hematolo{kih bolesti. hematolo{ki hematolo{kih poreme}aja i biohemijski laboratoriji Transfuziologija Zavod za transfuzijsku medicinu Federacije BiH. te abdominalnih izljeva i kolekcija. Tokom u`e specijalistizacije svaki se specijalist mora upoznati s radom specijaliziranih jedinica koje pru`aju subspecijalisti~ke. posebice klini~ke i laboratorijske dijagnostike. ali i vrlo diferencirane dijagnosti~ko-terapijske postupke.osnovna teorijska Medicinski fakultet nastava Hematologija Bolni~ki odjel hematologije Citologija i patologija Citolo{ki laboratorij/patologija Dijagnostika koagulacionih i Koagulacijski. – etika i propisi. 4 mjeseca Specijalisti moraju pod nadzorom u~initi sljede}i broj pretraga – ezofagogastroduodenoskopija 500 – rektosigmoidoskopija (kruta i fleksibilna) 200 – totalna kolonoskopija 100 – laparoskopija (tokom cijelog programa) 10 Endoskopija II. bubrega. – 5 ERCP pretraga. Pedijatrijska gastroenterologija 1 mjesec Specijalisti se upoznaju s problematikom gastroenterologije dje~je dobi rade}i na odgovaraju}em odjelu i specijalisti~koj ambulanti. hepatalnih vena i donje {uplje vene. – upravljanja sistemom. Endoskopija I. 7. rnikrobiolo{ke i farmakoterapijske principe. – 30 distalnih endoskopija. Od vje{tina rade funkcionalne testove te biopsije tankog crijeva. Gastroenterolo{ka onkologija 15 dana Specijalist aktivno radi u onkolo{kom timu i dobiva uvid u radioterapiju i hemoterapiju gastrointestinalnih tumora. proteze – bu`iranje stenoza jednjaka. – centar za hemofilije. Kolokvij je obavezan nakon svakog segmenta specijalizacije. – sterilne jedinice za uvodno lije~enje akutnih leukemija i ostalu primjenu agresivne hemo-radioterapije. Potom moraju svladati primjenu "Color fl owu mapping" i tehnike po Doppleru bolesti splanhni~kog sistema (portalna hipertenzija).

ocjena radne sposobnosti i kardiolo{ka ambulanta prevencija kardiovaskularnih bolesti Godi{nji odmori KARDIOLOGIJA Vrsta specijalizacije: SUBSPECIJALIZACIJA Trajanje specijalizacije: 2 godine (24 mjeseca) Uslovi za specijalizaciju zavr{ena osnovna specijalizacija – Interna medicina PLAN SUBSPECIJALIZACIJE TEMATSKA OBLAST MJESTO OBAVLJANJA STA@A TRAJANJE MJESECI Program u`e specijalizacije: I. – etika i propisi.mjerenjem krvnog pritiska – upoznati i fonomehanokardiografiju (samostalno izvesti 20 pretraga). te – temeljito upoznati s principima i provo|enjem njege lijekom intenzivne hemo-radioterapije. posebno normalna morfologija kao i sva relevantna patolo{ka stanja perifernog krvnog razmaza ko{tane sr`i. – promocija zdravlja. 7. dvodimenzionalnih i Doppler ehokardiografskih pretraga). – timski rad. Obavlja se na fakultetima zdravstvenog usmjerenja u ukupnom trajanju od jedan mjesec. Tokom rada potrebno je upoznati i osnove molekulske biologije. transfuzijski centar ili odsjek za transfuziju 2 mjeseca Rad u transfuziolo{koj jedinici postavlja spoznaje o metodologiji lije~enja preparatima krvi. cijelo vrijeme uklju~en u de`urstva. 4.mogu}nosti i dometi bolesti mati~ne hematopoetske stanice limfoproliferacijske bolesti benigne bolesti granulocita i limfocita anemije . te temeljne pretrage u dijagnostici hematolo{kog i imunolo{kog laboratorija (kompletna krvna slika. sredi{njeg venskog. Radom na angiolo{kom odjelu i ambulanti specijalist treba ovladati dijagnostikom i lije~enjem vaskularnih bolesti. i 24 h .5 2 1 0. Sudjeluje na stru~nim sastancima i u svim drugim vidovima kontinuirane nastave. kultura ko{tane sr`i. poreme}aja hemostaze. hematolo{ki i biokemijski laboratorij 2 mjeseca Rad u ostalim laboratorijima pretpostavlja upoznavanje osnovnih na~ela dijagnostike. U toku rada na kardiolo{kom odjelu i u poliklini~koj slu`bi specijalist mora ovladati savremenom dijagnostikom i lije~enjem kardiovaskularnih bolesti uklju~uju}i sljede}e laboratorijske i dijagnosti~ke metode: – ovladati elektrokardiografijom (o~itovati najmanje 100 nalaza). 2011.) . likvora. – Rad na kardiolo{kom odjelu i u poliklinici 4 mjeseca – Rad na angiolo{kom odjelu i u poliklinici 2 mjeseca – Rad u koronarnoj jedinici 4 mjeseca – Godi{nji odmor 1 mjesec Ukupno: 12 mjeseci Specijalist interne medicine je.dijagnosti~ki pristup i lije~enje bolesti hemostaze transplantacija ko{tane sr`i osnove molekulske biologije u hematologiji kultura ko{tane sr`i Ukupno Broj sati 5 5 10 15 20 5 5 15 5 5 5 95 Kardiolo{ki odjel i Rehabilitacija kardiovaskularnih bolesnika. GODINA Uvodni dio . Uz prakti~ni rad na odgovaraju}im odjelima i laboratoriju obavezna je dodatna edukacija Tema principi organiziranja klini~kih pokusa organizacija hematopoetskog sistema eksperirnentalna hematologija .(20 pretraga). te osnove imunohematolo{ke dijagnostike. – ovladati ehokardiografijom (samostalno izvesti 150 jednodimenzionalnih. subpopulacija limfocita. – ovladati testovima optere}enja (samostalno izvesti najmanje 100 pretraga) – ovladati neinvazivnom rendgenskom dijagnostikom kardijalnih bolesti – ovladati fukcionalnim ispitivanjem respiratornog sistema (spirometrija) – ovladati pregledom o~ne pozadine. Koagulacijski. – komunikacijske vje{tine. te arterijskog puta) – dijagnostika i lije~enje sr~anih aritmija .Broj 17 – Strana 162 SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Uvodni dio .5 2 Citolo{ki laboratorij/patologija 4 mjeseca Rad u citolo{kom laboratoriju podrazumijeva savladavanje znanja citolo{kih pretraga. Trajno se provodi provjera znanja. ovladati ultrazvukom u angiologiji (samostalno izvesti 50 pretraga). metabolizam u eritrocitu.osnovna teorijska nastava Kardiologija Angiologija Intenzivna njega koronarnih bolesnika Dje~ja kardiologija Kardiovaskularna hirurgija Radioizotopni laboratorij ^etvrtak. a na kraju se pola`u ispiti. limfnog ~vora.osnovna teorijska nastava 1 mjesec Osnovna teorijska nastava se provodi iz oblasti: – dono{enje klini~kih odluka. Specijalist bi trebao tokom specijalisti~kog sta`a savladati sljede}e vje{tine: – citolo{ka punkcija kosti (50 pretraga) – biopsija kosti (25 pretraga) – citolo{ka punkcija limfnog ~vora (30 pretraga) – citolo{ki pregled razmaza periferne krvi i punktata ko{tane sr`i (50 pretraga) – citolo{ki pregled razmaza purkktata limfnog ~vora (30 pretraga) – postavljanje centralnog katetera u venu cavu (20) – intratekalna primjena citostatika (10) – evakuacija pleuralnog izljeva i primjena citostatika intrapleuralno (5) – odre|ivanje veli~ine slezene i limfnih ~vorova UZV (20 pretraga) – uzimanje uzoraka za mikrobiolo{ku pretragu (hemokultrrre. Radom u koronarnoj jedinici specijalist mora ovladati dijagnostikom i lije~enjem bolesti srca koji se lije~e u koronarnoj jedinici. imunolo{ke pretrage. na~in pripreme krvi i krvnih pripravaka. imunolo{ka klasifikacija akulnih leukemija i limfoproliferacijskih bolesti). slezene i jetre. nakon odobrenja mentora. u nastavnim turnusima (ljetni i zimski semestar) po planu koji utvr|uju navedeni fakulteti. – upravljanja sistemom. na~inu odre|ivanja krvi i krvnih grupa za lije~enje. Posebno mora ovladati sljede}im vje{tinama: – izvo|enje i pra}enje hemodinami~kih parametara (ovladati tehnikom uspostavljanja perifernog. brisevi itd. – sposobnost sticanja i preno{enja znanja. upoznati osnove izvo|enja i o~itovanja angiografije. Medicinski fakultet Kardiolo{ki odjel i kardiolo{ka ambulanta Angiolo{ki odjel i angiolo{ka ambulanta Jedinica koronarne njege Dje~ja kardiologija Odjel kardiovaskularne hirurgije Radioizotopni laboratorij 1 9 3 4 1. posebice u dijagnostici hematolo{kih bolesti Zavod za transfuzijsku medicinu Federacije BiH.

^etvrtak. kaptoprilska renografija. te prevencija kardiovaskularnih bolesti . u nastavnim turnusima (ljetni i zimski semestar) po planu koji utvr|uju navedeni fakulteti. . II. . . 15 dana Specijalist se mora upoznati s problemima rehabilitacije i ocjene radne sposobnosti. Nefrolo{ka patologija 1 mjesec Tokom boravka u Zavodu za patologiju specijalist treba spoznati klju~na znanja za interpretaciju histolo{kog nalaza biopsije bubrega. . ocjene radne sposobnosti i prevencija kardiovaskularnih bolesti 15 dana a) Tokom rada na odjelu i u poliklinici specijalist mora ovladati dijagnostikom i lije~enjem kardivaskularnih bolesti uklju~uju}i i sljede}e sadr`aje: – upoznati osnove vektokardiografije (samostalno izvesti najmanje 20 pretraga) – ovladati mikrokateterizacijom srca (izvesti najmanje 20 pretraga) – upoznati kateterizaciju srca. . 2011. . Tokom boravka u odjelu upoznaje postupak pregleda o~ne pozadine. Sti~e znanja o ambulantnom zbrinjavanju bubre`nih bolesnika uz mentorstvo nadle`nog nefrologa. – sposobnost sticanja i preno{enja znanja. poliklinika 7 mjeseci Tokom boravka specijalisti rade u klini~kom odjelu gdje se upoznaju s klini~kom prezentacijom i lije~enjem bubre`nih bolesti. Predvi|eno je ovladati 70 analiza dijagnosti~kog i 20 analiza interventnog ultrazvuka. Upoznaje postupke kontinuirane arterio-venske i venovenske hemofiltracije. 1 mjesec c) Rad na odjelu dje~je kardiologije . .5 5 0. – komunikacijske vje{tine. mikcijske citografi je. osnove intervencijske kardiologije – ovladati problemom trajne i privremene implantacije kao i pra}enjem rada elektrostimulatora (samostalno obaviti 100 kontrolnih pregleda s eventualnim programiranjem) – upoznati se s problematikom kardio-hirur{kog bolesnika (prisustvovati operacijskim zahvatima. . peritonejske dijalize kao i zbrinjavanjem komplikacija u dijaliziranih bolesnika. sudjelovati u dijagnostici i lije~enju postoperativnih komplikacija) – upoznati osnove elektrofiziolo{kog ispitivanja provodnog sistema srca b) Rad na angiolo{kom odjelu i ambulanti . tj. . 7. 2 mjeseca e) Rad u izotopnom laboratoriju . protok plazme kroz bubreg. . Nuklearna medicina 15 dana Specijalist upoznaje dijagnosti~ke pretrage kori{tene pri evaluaciji bubre`nih bolesti (dinami~ka scintigrafija bubrega. – promocija zdravlja.osnovna teorijska nastava 1 mjesec Osnovna teorijska nastava se provodi iz oblasti: – dono{enje klini~kih odluka. Drugi dio klini~kog dijela obuhva}a rad u nefrolo{ko-poliklini~koj slu`bi. . Sudjeluje u interpretaciji nalaza urologije. – upravljanja sistemom. Tako|er dobiva zadatke prezentacije recentne literature na stru~nim odjelnim sastancima. Ultrazvuk 3 mjeseca Specijalist treba ovladati dijagnosti~kim ultrazvukom bubrega. . Obavlja se na fakultetima zdravstvenog usmjerenja u ukupnom trajanju od jedan mjesec. . d) Rad na odjelu kardiovaskularne hirurgije . a tako|er treba samostalno izvesti pribli`no 20 perkutanih biopsija. GODlNA 5 mjeseci – Rad na kardiolo{kom odjelu i u poliklinici 1 mjesec – Rad na angiolo{kom odjelu i ambulanti 1 mjesec i 15 dana – Rad na odjelu dje~je kardiologije 2 mjeseca – Rad na odjelu kardiovaskularne hirurgije 1 mjesec – Rad na rakdioizotopnom laboratoriju – Rehabilitacija kardiovaskularnih bolesnika. Tokom boravka u klini~kom odjelu sudjeluje i aktivno prezentira probleme na zajedni~kim sastancima s urolozima. . . . – – SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Urologija Poreme}aj urodinamike Laboratorijska dijagnostika Godi{nji odmori Urolo{ka klinika Interna klinika Klini~ki laboratorij Broj 17 – Strana 163 1 1 1 2 reanimacija privremena elektrostimulacija srca (samostalno uvesti 20 elektroda) – elektrokonverzija (samostalno izvesti 10 elektrokonverzija). . Uz nadzor nefropatologa potrebno je u~initi analizu 100 histolo{kih preparata. s obzirom da u ve}ini slu~ajeva ti bolesnici ~ine urolo{ku kazuistiku. . te koronarografiju). kao i postupak kontinuiranog mjerenja krvnog tlaka. 1 mjesec i 15 dana Specijalist se mora upoznati s dijagnostikom i lije~enjem dje~jih kardiolo{kih bolesti. . – timski rad. 4. Specijalist upoznaje tehniku biopsije bubrega. rezidualni urin). f) Rehabilitacija i ocjena radne sposobnosti kardiovaskularnih bolesnika. Aktivno sudjeluju uz mentorstvo nadle`nog nefrologa u procjeni dijagnosti~kih postupaka i terapijskog pristupa. te upoznati probleme prevencije kardiovaskularnih bolesti. Dobiva informacije o pripremi bolesnika za transplantaciju kao i posttransplantacijsku evaluaciju bolesnika. renalne angiografije i kompjuterizirane tomografije. 1 mjesec Specijalist se upoznaje s primjenom radioizotopa u kardiologiji i angiologiji.5 Uvodni dio .osnovna teorijska Medicinski fakultet nastava Nefrologija Interna klinika TEMATSKA OBLAST Nefrolo{ka patologija Ultrazvuk u nefrologiji (dijagnosti~ki i interventni) Radiolo{ka dijagnostika nefrolo{kih stanja Nuklearna medicina u nefrologiji Dijaliza i transplantacija Tipizacija tkiva Zavod za patologiju Urolo{ka klinika Institut za radiologiju Institut za nuklearnu medicinu Interna klinika Zavod za transfuzijsku medicinu Federacije BiH Cantar za tkivnu tipizaciju TRAJANJE MJESECI 1 7 1 3 1 0. angiokardiografi ju i koronarografiju (samostalno izvesti 20 kateterizacija desnog i lijevog srca. . . NEFROLOGIJA Vrsta specijalizacije: SUBSPECIJALIZACIJA Trajanje specijalizacije: 2 godina (24 mjeseci) Uslovi za specijalizaciju zavr{ena osnovna specijalizacija – Interna medicina PLAN SUBSPECIJALIZACIJE MJESTO OBAVLJANJA STA@A Uvodni dio . radiolozima i patolozima. Nefrolo{ki odjel. Dijaliza i transplantacija 5 mjeseci Specijalist treba ovladati tehni~kim postupcima hemodijalize. Tako|er upoznaje tehniku perkutana transluminalne dilatacije renalnih arterija. biti osposobljen za samostalan rad i interpretaciju nalaza. – etika i propisi. Radiologija 1 mjesec Specijalist se upoznaje u Zavodu za radiologiju s klju~nim radiolo{kim pretragama vezanim za bolesti bubrega. Edukaciju interventnog ultrazvuka mogu}e je provesti u urolo{kom odjelu.

Broj 17 – Strana 164 SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH ^etvrtak. traume lokomotornog sistema. 6.15 dana) Klini~ki laboratorij 1 mjesec Specijalist treba ovladati analizom nativne mokra}e. provo|enje dijagnosti~kog i terapijskog postupka bolesnika (barem 5 bolesnika svakodnevno). 9. 2011. odluke o eventualnoj hospitalizaciji itd. upoznati ko`na o~itovanja reumatskih bolesti. peritonejske dijalize b) upoznaje sljede}e postupke: – radiolo{ke dijagnosti~ke pretrage – izotopne dijagnosti~ke pretrage – bakteriolo{ka analiza mokra}e – urodinamsko ispitivanje – urolo{ke endoskopske pretrage – pregled o~ne pozadine – kontinuirana arterio-venska i veno-venska hemofiltracija – 100 histolo{kih analiza biopsije bubrega – 50 citolo{kih analiza sedimenta urina – kontinuirano automatsko mjerenje krvnog tlaka REUMATOLOGIJA Vrsta specijalizacije: SUBSPECIJALIZACIJA Trajanje specijalizacije: 2 godine (24 mjeseca) Uslovi za specijalizaciju zavr{ena osnovna specijalizacija Interna medicina Fizikalna medicina i rehabilitacija PLAN SUBSPECIJALIZACIJE TEMATSKA OBLAST Uvodni dio . radna terapija. Uvodni dio . MR i angiografije. uklju~uju}i povremene laboratorijske kontrole. Vje{tine koje mora svladati: – Lokalna infiltracija zglobova 20 infiltracija – Evaluacija aktivnosti artritisa 30 odre|ivanja – Evaluacija kralje{nice u ankilozantnom spondilitisu 10 odre|ivanja 1. reslorativne zahvate na lokomotornom sistemu. Tako|er sudjeluju u ambulantnom radu gdje upoznaju i obilje`ja trajnog pra}enja bolesnika. aloartroplastiku. funkcijske testove makrofaga. Reumatologija 9 mjeseci Specijalisti interne medicine rade na klini~kom odjelu gdje su zadu`eni za obradu. 4. u nastavnim turnusima (ljetni i zimski semestar) po planu koji utvr|uju navedeni fakulteti. Zavod za transfuzijsku medicinu Federacije BiH Cantar za tkivnu tipizaciju 15 dana Specijalist upoznaje osnovne postupke tipizacije tkiva. Posebno mora upoznati izvo|enje serolo{kih testova.reumatskih bolesnika. euzinoila.osnovna teorijska nastava Reumatologija Klini~ka imunologija Fizikalna terapija i rehabilitacija reumatskih bolesnika Dje~ja reumatologija Ortopedija Dermatologija Radiologija Laboratorijska dijagnostika Godi{nji odmor MJESTO OBAVLJANJA STA@A Medicinski fakultet Bolni~ki odjel interne medicine Institut za imunologiju Bolni~ki odjel fizikalne medicine Bolni~ki odjel pedijatrije Bolni~ki odjel ortopedije Bolni~ki odjel dermatologije Institut za radiologiju Bolni~ki laboratorij TRAJANJE MJESECI 1 9 4 3 1 1 1 1 1 2 – etika i propisi. te se upoznati s citolo{kom analizom urina. Ortopedija 1 mjesec Specijalist boravi u klini~kom i poliklini~kom odjelu gdje mora upoznati priro|ene i ste~ene mane. operativnu prevenciju lije~enja artroza. RIA).15 dana). Posebno treba svladati indikacije i tehniku biopsije ko`e. . – sposobnost sticanja i preno{enja znanja. Socijalna i vokacijska rehabilitacija. domet i zna~enje histolo{ke i DIF analiza uzorka ko`e. – upravljanja sistemom. Valjalo bi da se pobli`e upozna s metodama ultrazvu~ne pretrage zgloba i artroskopijom koljena. 7. Obavlja se na fakultetima zdravstvenog usmjerenja u ukupnom trajanju od jedan mjesec. dijagnosti~kim postupkom i lije~enjem ko`nih bolesti koje mogu postojati u sklopu multisistemskih . Dje~ja reumatologija 1 mjesec Specijalist radi na klini~kom odjelu dje~je reumatologije gdje upoznaje osobitosti klini~ke slike. Tako|er upoznaje ispitivanje funkcija mi{i}a male zdjelice (Klinika za ginekologiju . 5. zna~enje imunofenotipizacije }elija. Poreme}aji urodinamike 1 mjesec Specijalist upoznaje tehniku i interpretaciju funkcije i inervacije donjih mokra}nih putova (Klinika za neurologiju . Tokom u`e specijalizacije iz nefrologije kandidat treba: a) ovladati sljede}im postupcima: – 100 pregleda mokra}e – 70 analiza dijagnosti~kog ultrazvuka – 20 analiza interventnog ultrazvuka – 20 perkutanih biopsija bubrega – postupak hemodijalize. Upoznaje metode izvo|enja tih tehnika. Dermatologija 1 mjesec Tokom boravka u dermatolo{koj ustanovi (odjelu i ambulanti) specijalist se mora upoznati s klini~kom slikom.reumatskih bolesti. – timski rad. Klini~ka imunologija 4 mjeseca Specijalisti rade na klini~kom odjelu gdje su zadu`eni za obradu. Upoznaje metode tipizacije glavnog sistema histokompatibilnosti i njihovo zna~enje. odluke o eventualnoj hospitalizaciji itd. a moraju savladati i predvi|ene vje{tine. 4. (jedan dan sedmi~no). 3. Fizikalna terapija i rehabilitacija reumatskih bolesnika 3 mjeseca Specijalist mora svladati indikacije i kontraindikacije za primjenu pojedinih fizikalnih postupaka u reumatskim i srodnim bolestima Medicinska rehabilitacija reumatskih bolesnika. bazofila. kvantitativnog i kvalitativnog odre|ivanja bjelan~evina seruma. provo|enje dijagnosti~kog i terapijskog po stupka bolesnika (barem 5 bolesnika svakodnevno). mastocita. 2. Urologija 1 mjesec Specijalist sudjeluje u indikacijskim vizitama te upoznaje urolo{ke endoskopske pretrage. Klini~ki laboratorij 1 mjesec Tokom boravka u laboratoriju upoznaje metode elektroforeze imunoelektroforeze. Radiologija 1 mjesec Specijalist sudjeluje dnevno u analizi rentgenograma kostiju i zglobova te nalaza CT. bakteriolo{ka analiza mokra}e. 8. invalidski {port i pomagala. a edukacija je usko vezana uz prethodni boravak u Centru za dijalizu. (jedan dan sedmi~no).osnovna teorijska nastava 1 mjesec Osnovna teorijska nastava se provodi iz oblasti: – dono{enje klini~kih odluka. uklju~uju}i po vremene laboratorijske kontrole. dijagnosti~kog postupka i lije~enja djece . Tako|er sudjeluju u ambulantnom radu gdje upoznaju i obilje`ja trajnog pra}enja bolesnika. ELI SA. Tako|er upoznaje principe i interpretaciju. 7. – promocija zdravlja. metode odre|ivanja autoantitijela (imunofluorescencija. – komunikacijske vje{tine.

evaluiranja specijalizanata. Sljede}i principi moraju biti posebno nagla{eni: Edukacijsko okru`enje Program specijalizacije iz medicinske onkologije mora obezbijediti intelektualno okru`enje za sticanje znanja.etika Profesionalizam mora biti podstican tokom trajanja treninga. . modernih radiolo{ko-dijagnosti~kih servisa. konferencije. Neophodno je i postojanje onkolo{ke hirurgije. Osnovni nau~ni principi (biologija malignoma. etiologija. tumorska imunologija. . te odr`avanja posve}enosti visokih stadarda medicinskih istra`ivanja. epidemiologija. te prezentiranje i publiciranje rezultata nau~nih istra`ivanja. – SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 17 – Strana 165 Interpretacija radiolo{kih promjena u reumatskim bolestima 20 interpretacija – Interpretacija artroscintigrama 5 interpretacija – Diferencijalna dijagnoza kristala sinovijske membrane 5 interpretacija – Evaluacija strukovnih promjena u poliartritisu 10 odre|ivanja – Propisivanje privremenih ortoza 5 propisivanja – Periartikularne infiltracije 10 infi ltracija – Ultrazvu~na pretraga zgloba 2 pretrage – Artroskopija koljena 1 pretraga – Evaluacija radne sposobnosti reumatskih bolesti 10 procjena Kolokvij je obavezan nakon svakog segmenta specijalizacije. aktivno u~e{}e u istra`ivanjima. . te kona~no ustanova koje se bave klini~kom farmakologijom i tumorskom imunologijom. pregled radiolo{kih. Zbog toga specijalizanti trebaju biti ohrabrivani da uzmu u~e{}a u radu profesionalnih organizacija. 2011. MEDICINSKA ONKOLOGIJA Vrsta specijalizacije: SUBSPECIJALIZACIJA Trajanje specijalizacije: 2 godina (24 mjeseca) Uslovi za specijalizaciju zavr{ena osnovna specijalizacija – Sve osnovne specijalizacije internisti~ke grupe – Radioterapija PLAN SPECIJALIZACIJE TEMATSKA OBLAST Uvodni dio . mjesto na kojem se provodi trening iz medicinske onkologije mora uklju~ivati mogu}nost opserviranja i tretmana pacijenata sa nizom malignih oboljenja u ambulantnom i hospitalnom miljeu. Odgovornost Linije odgovornosti moraju biti jasno postavljene tokom trajanja treninga iz medicinske onkologije. Jako se preporu~uje aktivna participacija u internacionalnim istra`iva~kim projektima. Bolni~ka infrastruktura Neophodni su fukcionalni savremeni ambulatorni i hospitalni prostori u kojima se lije~e bolesnici sa malignim bolestima. Mora biti obezbije|ena odgovaraju}a supervizija specijalizanta tokom trajanja cjelokupnog programa. Taj cilj mo`e biti postignut jedino ako su dostupni odgovaraju}i izvori i sredstva. odjela za nukleranu medicinu. Standardi komisije ^lanovi komisije moraju pokazati interes za podu~avanje i pru`iti primjer specijalizantima dokumentiranim anga`manom kroz sljede}e aktivnosti: aktivna podjela prakse u tretmanu bolesnika sa malignim oboljenjima. Program subspecijalizacije Kratki sadr`aj: 1. Uvodni dio . Edukacijski program Edukacijski program iz medicinske onkologije mora obezbijediti specijalizantu trening i iskustvo na visokom nivou. dru{tvenih programa i institucionalnih komiteta. 7. Specijalni zahtjevi Komisije ^lanovi komisije Program specijalizacije mora uklju~iti minimum od tri kvalificirana ~lana. onkolo{ke konzultacije ili konziliji. mora mu se obezbijediti mogu}nost procjenjivanja efikasnosti razli~itih terapijskih programa kao I pru`anje svih relevatnih informacija prema pacijentu. od specijalizanata se takodjer o~ekuje odr`avanje vrijednosti profesionalizma. . simpoziji. klini~kih prosudbi i pristupa neophodnih za prakticiranje medicinske onkologije. Osavremenjivanje vje{tina i znanja Nakon dobivanja certifikata iz mediciske onkologije. nacionalnim i internacionalnim nau~nim udru`enjima. pohadjanje razli~itih nacionalnih ili internacionalnih nau~nih sastanaka. 1 mjesec 2. Program mora uklju~ivati i postojanje konzilija za maligne bolesti kao i vodi~e za dobru klini~ku praksu. Profesionalizam . Institutionalni zahtijevi: Klinika Infrastrukturno. vje{tina. kontinuirana medicinska edukacija. patolo{kih ili drugih dijagnosti~kih materijala. Klini~ke aktivnosti tako|er uklju~uju i aktivnu participaciju u nau~no istra`iva~kom radu. kao i odjela za radijacijsku onkologiju. Specijalizantu se mora dati mogu}nost sticanja kontinuirane odgovornosti za pacijente sa akutnom ili hroni~nom bole{}u sa ciljem upoznavanja prirodne historije karcinoma.^etvrtak. dovoljnom da specijalizant stekne adekvatnu kompetenciju specijalista medicinskog onkologa. . odgovornosti prema pacijentu i dru{tvu. . . 4. pogotovu za medicinske onkologe koje zanima akademska karijera.osnovna teorijska nastava. transfuziolo{kih zavoda. suprevizija bolesnika sa malignomima u specijaliziranim onkolo{kim ustanovama. . mjere ranog otkrivanja i prevencije malignoma. ambulantno pra}enje onkolo{kih bolesnika. . U cilju ovladavanja sveobuhvatnih klini~kih i tehni~kih vje{tina koje specijalist medicinski onkolog mora imati. Tako|er je neophodno i postojanje adekvatnih patolo{kih laboratorija. . uklju~uju}i i voditelja programa. od specijalista se o~ekuje osavremenjivanje ste~enih znanja i vje{tina putem participiranja u programima kontinuirane medicinske edukacije kao {to su kursevi. provo|enje razli~itih dijagnosti~ko terapijskih procedura. klini~ka istra`ivanja i statistika) . Svi ~lanovi moraju biti certificirani iz medicinske onkologije i svaki od njih mora posvetiti adekvatno vrijeme (minimum 10 sati sedmi~no) za programe u~enja. . istra`ivanja. 2 mjeseca . . koje uklju~ujuju stavljanje u prvi red pacijentovih interesa. .osnovna teorijska nastava Osnovni nau~ni principi onkologije Patologija/laboratorijska medicina/molekularna biologija Hirurgija Radioterapija Lije~enje bolesnika sa malignomima Godi{nji odmori MJESTO OBAVLJANJA STA@A Medicinski fakultet Medicinski fakultet Bolni~ki odjel patologije 3 Bolni~ki odjel hirurgije Institut za radioterapiju Bolni~ki odjel onkologije 1 1 14 2 TRAJANJE MJESECI 1 2 Standardni zahtjevi za specijalizaciju iz medicinske onkologije Dvogodi{nje trening program iz medicinske onkologije uklju~uju primarnu njegu bolesnika sa malignim bolestima. razli~ite klini~ke konferencije. . . aktivno ~lanstvo u regionalnim. Program mora naglasiti vrijednost razvijanja kriti~ke analize klini~kih problema i sposobnosti dono{enja odgovaraju}ih odluka.

radiolo{kih i izotopskih pretraga u postavljanju dijagnoze. . profili toksi~nosti citostatika. . centralnog nervnog sistema. ne`eljeni u~inci lije~enja. mjere ranog otkrivanja i prevencije malignoma: razumijevanje uloge nasljednih i faktora okoli{a u nastanku tumora. sposobnost kriti~kog prosudjivanja nau~ne vrijednosti publiciranih radova i njihovog utjecaja na klini~ku praksu Osnovni principi otkrivanja i lije~enja malignoma (razumijevanje potrebe multidisciplinarnog pristupa s integracijom razli~itih subspecijalnosti uz prepoznavanje doprinosa svake od struka uklju~enih u postavljanje dijagnoze. – sposobnost sticanja i preno{enja znanja. SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH ^etvrtak. pravilnog provo|enja i interpretacije klini~kih istra`ivanja): Biologija malignoma: poznavanje biologije normalne }elije i procesa karcinogeneze. upoznavanje s procjenom biopti~kog materijala od strane patologa i njihovom va`no{}u u procjeni pro{irenosti bolesti. palijativnu medicinu prihvatiti kao integralni dio onkologije koji ima multidisciplinarnu dimenziju Mjere suportivnog lije~enja: – Mu~nina i povra}anje: etiologija mu~nine i povra}anja te poznavanje mehanizama antiemetika – Infekcije i neutropenija: prepoznavanje i rje{avanje infekcija i neutropenijske groznice. pra}enju i procjeni efekta lije~enja Citostatsko lije~enje: indikacije i ciljevi primjene citostatika u primarnoj i metastatskoj bolesti. ekspresije i regulacije naslje|a. . li~na komunikacija sa stru~njacima raznih struka omogu}uje upoznavanje vrijednosti i nedostataka pojedinih modaliteta. regulatprna i zakonska pitanja u oblikovanju istra`ivanja. 2011. lije~enje }elijama i gensko lije~enje Suportivno i palijativno lije~enje: razumijevanje mjera simptomatskog lije~enja njihovih ograni~enja i ne`eljenih u~inaka. "staging"u. korisnost i ograni~enja uporabe tumorskih markera u krvi. . ~uvanja i primjene mati~nih }elija ko{tane sr`i – Mjere za{tite organa: indikacije i ne`eljeni u~inci lijekova koji {tite organe. cijena i u~inkovitost lije~enja. po`eljno je sudjelovanje u interdisciplinarnim sastancima. do III. kao i biti svjestan posebnosti bolesnika starije dobi): Patologija/laboratorijska medicina/molekularna biologija: uspostavljanje dijagnoze malignoma citologijom ili patologijom.Broj 17 – Strana 166 3. procjena va`nih komorbiditeta radi utvr|enja individualnog omjera rizika i koristi. konkomitantnom i adjuvantnom lije~enju. uklju~uju}i citokine i hematopoetske faktore rasta. simptomi i na~ini lije~enja uklju~uju}i punkcijsku evakuaciju – Ekstravazacija lijekova: mjere prevencije. osnove "ciljanih" lijekova kao {to su monoklonalna antitijela. tumorske vakcine. Hirurgija . . . 1 mjesec 5. . – etika i propisi. kod dijagnosti~ki nerazja{njenih bolesnika osigurati adekvatan uzorak tkiva – Paraneoplasti~ki sindromi: prepoznavanje u~inaka tumora na druge sisteme i mjere lije~enja – Problemi prehrane: indikacije i komplikacije enteralne i parenteralne prehrane . . priprema sa`etaka. osnovna znanja o }elijskoj i humoralnoj imunosti i ulozi citokina. sekundarne i tercijarne prevencije Klini~ka istra`ivanja i statistika: razumijevanje oblikovanja i izvodjenja klini~kih istra`ivanja. . genitourinarnih organa. dr`avna regulacija klini~kih istra`ivanja. . uklju~uju}i trajne u~inke. ovisno o komorbiditetima te rje{avanje ne`eljenih u~inaka Biolo{ko lije~enje: aktivnost i indikacije biolo{kih terapeutika. . – promocija zdravlja. 14 mjeseci Uvodni dio . . odabir odgovaraju}ih laboratorijskih metoda u "staging"u i pra}enju bolesnika. indikacije leukocitnih faktora rasta – Anemija: indikacije i komplikacije primjene eritrocita i eritropoetina – Trombopenija: indikacije i komplikacije primjene trombocita – Primjena mati~nih }elija ko{tane sr`i: metode prikupljanja. protutumorsku imunocitotoksi~nost i direktan u~inak citokina na tumor Etiologija. . metode "screeninga" i procjene individualnog rizika. znanje o palijativnim zahvatima i njezi i razumijevanje indikacija njihove primjene te uklju~enju u klini~ku praksu. me|uodnosi tumora i doma}inovog imunog sistema. tehnike molekularne biologije. . uloga i rad povjerenstava za lijekove i za etiku. specifi~nost i "cost-benefit" dostupnih metoda ranog otkrivanja. kriteriji potrebnog broja bolesnika. . . . Osnovni nau~ni principi (razumijevanje biologije zlo}udnih tumora. uloge onkogena i njihove interakcije s lije~enjem. 1 mjesec 6. iskustvo informiranja bolesnika i dobijanja pismenog pristanka na klini~ko istra`ivanje. pisanje radova. . . faze koji su u toku u ustanovi specijalizacije. dojke. prepoznavanje situacija kada su metode ranog otkrivanja primjerene. doziranje i pravodobnost primjene. . osjetljivost. nepoznatog primarnog sijela) . – upravljanja sistemom. . primjena kao poja~anje u~inaka radioterapije. prepoznavanje i tretman – Onkolo{ka hitna stanja: prepoznavanje (npr. . . . 4. epidemiologija. osnova lije~enja. . farmakokinetika. `lijezda s unutarnjim lu~enjem. funkcije gena. . poznavanje specifi~nih ne`eljenih u~inaka i njihovo rje{avanje kao i primjena u kombinaciji s citostaticima. procjena kvalitete `ivota. Lije~enje bolesnika s pojedinim vrstama malignoma (glave i vrata. . kompresija le|ne mo`dine). principi indikacije genetske obrade i savjetovanja. . – timski rad. Radioterapija . "snage" eksperimenta. informacije o na~inima financiranja klini~kih istra`ivanja. – komunikacijske vje{tine. ko`e. . Obavlja se na fakultetima zdravstvenog usmjerenja u ukupnom trajanju od jedan mjesec. lije~enje u akutnim ili kroni~nim stanjima. eti~ka. markera }elijske membrane i DNA markera Procjena pro{irenosti bolesti: TNM sistem. . pisanje prijedloga istra`iva~kih projekata. . indikacije klini~kih. sarkomi. . Tumorska imunologija. analize hromosoma. . a kada nisu dostatne. . mjere prevencije. . kriteriji odgovora na lije~enje. . polaznik treba biti sposoban rije{iti bolesnikove komorbiditete koji mogu pogor{ati ne`eljene i `eljene u~inke lije~enja. . farmakogenomika i farmakologija pojedinih lijekova. postera i usmenih saop}enja. 7. primjena u neoadjuvantnom. osnove statistike. posebno PCR. Patologija/laboratorijska medicina/ molekularna biologija . ginekolo{ki. . uklju~uju}i antigeni~nost tumora. procjene pro{irenosti. organizacije. . . . . plu}a i mezoteliom. tamponada. razumijevanje }elijskog ciklusa. . . . kinetika tumorskih }elija.osnovna teorijska nastava Osnovna teorijska nastava se provodi iz oblasti: – dono{enje klini~kih odluka. proliferacija i apoptoza. . osnove znanja o epidemiolo{kim faktorima i deskriptorima bolesti. 3 mjeseca 4. u nastavnim turnusima (ljetni i zimski semestar) po planu koji utvr|uju navedeni fakulteti. i savremeno lije~enje malignoma i komplikacija. poznavanje vrijednosti prevencije i razlikovanje primarne. otkrivanje i kvantificiranje. probavnih organa. i individualno prilago|avanje doze i vremena primjene. ravnote`a proliferacije i }elijske smrti. saradnja u istra`ivanjima I. tehnike za{tite gonada i osiguranja plodnosti bolesnika uklju~uju}i pohranu gameta – Mukozitis: razlikovanje upalnog od citostaticima induciranog mukozitisa: topikalna primjena lijekova protiv bolova – Pleuralni i perikardijski izljevi: znaci. . . interpretacija rezultata. spoznaje o novim patolo{kim tehnikama i njihovoj va`nosti u "staging"u i lije~enju bolesnika.

Rak gu{tera~e: razumijevanje rizi~nih faktora. sposobnost prijenosa informacije o navedenom bolesniku). potencijalo kurativnog kombiniranog na~ina lije~enja. razlike lokalizirane i invazivne bolesti. probave. kurativne uloge hirurgije u lokaliziranoj bolesti te biolo{kog lije~enja u palijaciji uznapredovale bolesti. primjena prije ili nakon hirurgije ili sistemskog lije~enja. postavljanju dijagnoze i pra}enju. Rak vagine i vulve: razumijevanje povezanosti s izlaganjem dietilstilbestrolu in utero kao i potrebe posebnog pra}enja tih `ena. rizi~nih faktora i toka bolesti raka ovog podru~ja. kombiniranog lije~enja lokalizirane bolesti i bolesti uretera.i biolo{ke terapije u uznapredovaloj bolesti. ulogu hirurgije. Sarkomi Ko{tani sarkomi: razumijevanje predisponiraju}ih situacija i stanja. te prikaza dojke ultrazvukom i MRI. patofiziologije. te lije~enja metastatske bolesti. izlije~enju i palijaciji bolesnika s malignomima. Rak `eluca: poznavanje rizi~nih faktora. spoznaja uloge hirurgije u "staging"-u. Rak prijelaznog epitela: razumijevanje rizi~nih faktora. dehidracije u terminalnih bolesnika – Komunikacije: vje{tina komunikacije s oboljelim i ~lanovima porodice uklju~uju}i lo{e vijesti i te{ke situacije. indikacije primjene zra~enja kao kurativnog i palijativnog lije~enja. va`nosti alfa-fetoproteina u "screening"u. "staging" s endoskopijom i odlu~ivanje o lije~enju: zra~enje. Rak ko`e . genetskog testiranja i savjetovanja. koristi hemo i/ili hormonske terapije uznapredovale bolesti i indikacije u adjuvantnom lije~enju. uloge endoskopije i molekularne dijagnostike. posebno postoperativnog. indikacija primjene hemoterapije lokalizirane i uznapredovale bolesti. uloga kombinovanog lije~enja. ulozi hemoterapije u lije~enju lokalizirane bolesti u kombinaciji s zra~enjem te u lije~enju uznapredovale bolesti. prepoznati nasljedne tipove raka debelog crijeva i razlike u njihovu {irenju i lije~enju. te sistemske i intraarterijske hemo i biolo{ke terapije. uloge hemoterapije. dijagnosti~kih pretraga. indikacije dopunske prehrane. uloga elektivne polihemoterapije. hirur{kih zahvata posebno potencijalno kurativne hirurgije. va`nost histolo{kog stepenovanja.^etvrtak. uloge hemoterapije i zra~enja u palijaciji uznapredovale bolesti. kao i primjenu kombiniranog lije~enja za posebne tumore. Rak plu}a nemalih }elija: poznavanje kriterija neoperabilnosti. Rak glave i vrata: poznavanje tehnike pregleda glave i vrata. hirurgija. Sarkomi mekih tkiva: razumijevanje hirurgije primarne tvorbe i indikacija o~uvanja ekstremiteta. komunikacija s drugim zdravstvenim i nezdravstvenim radnicima u okviru tima – Rehabilitacija: poznavanje uloge fizikalnog lije~enja. va`nost kombiniranog lije~enja. Rak penisa: poznavanje veze s infekcijom ljudskim papilloma virusom. Rak jetre i `u~nih vodova: razumijevanje epidemiologije i rizi~nih faktora. rizici i koristi hirur{kog lije~enja kao definitivnog lije~enja ili kao nadopuna sistemskog ili radioterapijskog lije~enja. rizi~ni faktori i smisao "screening"-a. kombiniranog lije~enja. Rak prostate: poznavanje epidemiologije i metoda "screening"-a. Rak probavnih organa: Rak jednjaka: poznavanje rizi~nih faktora. kao i palijativne uloge hemo i biolo{ke terapije u uznapredovaloj bolesti. hemoterapije i zra~enja u lokaliziranoj bolesti. genetike. intravezikalne aplikacije lijekova za povr{inski rak mjehura. uloga biolo{kih agenasa u lije~enju rane ili uznapredovale/metastatske bolesti. indikacija odre|ivanja PSA. indikacija i obzira za o~uvanje ekstremiteta i adjuvantnu hemoterapiju. Rak anusa: poznavanje veze s infekcijom ljudskim papillomavirusom. uloge hirurgije po~etnom "staging"-u i lije~enju te kasnijoj sistemnoj terapiji. Rak debelog crijeva: poznavanje va`nosti hirur{kog "staging"-a i indikacija adjuvantnog lije~enja raka debelog i zavr{nog crijeva i uloge hemo. poznavanje uloge hirurgije koja je kurativna u rijetkim bolesnicima. ljestvica boli. zra~enja u multidisciplinarnom lije~enju uznapredovale bolesti. osnove planiranja zra~enja i dozimetrije. anoreksije i kaheksije. hirur{ke ili radijacijske terapije u ranom stupnju bolesti i primjene hormonskog lije~enja i hemoterapije u uznapredovaloj bolesti. 4. prepoznavanje patolo{kih i prognosti~kih faktora. palijativne hemoterapije I suportivnog lije~enja. 2011. uloge hemoterapije u pro{irenoj bolesti i indikacije tretmana CNSa. uloge pra}enja. kurativne uloge hirurgije u ranom stupnju bolesti. Rak zametnih }elija: dioba bolesnika prema klasifikaciji Me|unarodne kolaboracijske grupe za zametne }elije. Rak plu}a i mezoteliom: poznavanje rizi~nih faktora. va`nosti porodi~ne anamneze i genskog testiranja i savjetovanja. uloge hemoterapije. jedinstvenih genetskih obilje`ja. palijacija simptoma respiracije. `iv~anog sistema. indikacije za intervenciju protiv boli – Drugi simptomi. zra~enja i hemoterapije te da je kombinirana hemoterapija kurativna u uznapredovaloj bolesti. znakova i simptoma. uloge hemoterapije i hormona u lije~enju i lokalizirane i metastatske bolesti. kombinovanog na~ina lije~enja i o~uvanja organa. uklju~uju}i i preneoplasti~ke promjene i utemeljeni odabir primarnog lije~enja. Radioterapija: Principi radijacijske biologije. kurativne hirurgije u ranom stepenu bolesti i kombiniranog lije~enja uznapredovale bolesti. vrijednosti hirurgije. Rak plu}a malih }elija: poznavanje multimodalnog na~ina lije~enja ograni~ene bolesti. hirurgije invazivnih tvorbi ranog stupnja. hirurgije i zra~enja te posebnosti GISTa. Ginekolo{ki rak: Rak jajnika: razumijevanje predispozicija. palijativne hemoterapije i suportivnog lije~enja. korisnost tumorskih markera u dijagnozi i pra}enju bolesti. indikacija za endoskopiju u postavljanju dijagnoze i "staging"-u. sklonosti recidivu. lije~enja i pra}enja. va`nosti "staging"a kao osnove za odluku o hirurgiji i/ili zra~enju kao kurativnom modalitetu. hemoprevencije. kriterija operabilnosti. hemoterapija. a palijativna u ostalim. terapije govora i gutanja Hirurgija: Komunikacijom s hirurzima ste}i razumijevanje indikacija i kontraindikacija hirur{kog lije~enja. poznavanje postoperativnih komplikacija. uklju~uju}i hormonske I HER2 receptore koje su bitne u odlu~ivanju o lije~enju. radne terapije. kurativne uloge hirurgije u lokaliziranoj bolesti. poznavanje primjene po{tednih zahvata i primjene hirurgije prije ili nakon drugih modaliteta. spektra patolo{kih obilje`ja. Rak dojke: Razumijevanje interpretacije mamograma. hirur{kog i nehirur{kog "staging"-a lokalizirane bolesti. ko`e i sluznica. Rak maternice: razumijevanje uloge hormona i hormonskog lije~enja u etiologiji. posljedice lije~enja te rizik nastanka novih malignoma. – – SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 17 – Strana 167 Palijativno lije~enje terminalne bolesti: Bol: procjena mjesta i ja~ine boli. Rak genitourinarnih organa: @ljezdani rak bubrega: razumijevanje dijagnostike i paraneoplasti~nih zna~ajki. akutni i kasni u~inci zra~enja Lije~enje bolesnika s pojedinim vrstama malignoma: Razumijevanje lije~enja pojedinih vrsta malignoma i njihovih posebnosti: epidemiologije. mogu}nosti o~uvanja organa. 7. va`nosti citologije urina i cistoskopije u "staging"-u i pra}enju. Rak grli}a maternice: razumijevanje faktora rizika. Mezoteliom: poznavanje rizi~nih faktora. razumijevanje farmakologije i toksi~nosti analgetika.

disfunkcije endokrinih `lijezda (hipotireoidizam nakon zra~enja vrata. za lije~nike na specijalizaciji dva puta godi{nje prema rasporedu koji se o~itava sa web stranice European Bord of spec prijave i algoritam odr`avanja ispita vr{e se prema uputstvima na istoj web stranici. problema terminalne njege. vje{tinu komunikacije s drugim ~lanovima tima koji lije~i bolesnika). rukovanje i uklanjanje citostatskih i biolo{kih lijekova) – Aspiracija i biopsija ko{tane sr`i (izvo|enje zahvata. – komunikacijske vje{tine. poznavanje principa genskog testiranja i savjetovanja – Odr`anje zdravlja: savjetovanje bolesnika i ~lanova porodice o poznatim faktorima rizika u prehrani. dijagnosti~ke i terapijske procedure (30% sati) Uvodni dio . nau~iti vje{tinu komunikacije s bolesnikom i porodicom. – etika i propisi. va`nost izlaganja suncu. zra~enja i hemoterapije primarnih i metastatskih tumora. neplodnost nakon hemoterapije) – Mjere hemoprevencije malignoma/klini~ka istra`ivanja – Pretrage tokom pra}enja bolesnika Eti~ka. razumijevanje debljine tumora i drugih prognosti~kih faktora. – promocija zdravlja. Psihosocijalni aspekti malignoma Prepoznavanje psihosocijalnih uticaja. – sposobnost sticanja i preno{enja znanja. njega i pristup trajnim intravenskim kateterima. Melanom: razumijevanje rizi~nih faktora i razli~itosti u izgledu melanoma i njegovih prekursora kao {to su displasti~ni nevusi. Obavezni kolokviji tokom specijalizacije i "in service assessment". indikacije hirur{kog zahvata za dijagnozu i kurativno uklanjanje. diskusija sa mentorom (30% sati) a2) seminarski radovi specijalizanata (30 % sati) a3) individualni rad specijalizanta na klinici (40% sati) Prakti~na nastava b1) svakodnevni prakti~ni rad na odjeljenju i ambulanti (70% sati) b2) rad sa mentorom. sindroma s njima povezanih. uloge hemoterapije za pojedine tipove. u nastavnim turnusima (ljetni i zimski semestar) po planu koji utvr|uju navedeni fakulteti. a s ciljem pravodobne detekcije mogu}ih problema. 7. 4. ISPIT: "In service assessment" odr`ava European Board of Spec. – timski rad. Rak nepoznatog primarnog porijekla Va`nost histopatologije. Kompetencije koje polaznik sti~e zavr{etkom specijalizacije .Primjena citostatskog. PEDIJATRIJSKE SUBSPECIJALIZACIJE PEDIJATRIJSKA NEFROLOGIJA Vrsta specijalizacije: SUBSPECIJALIZACIJA Trajanje specijalizacije: 1. biolo{kog i suportivno/palijacijskog lije~enja bolesnika sa solidnim malignomima u saradnji sa specijalistima radioterapijske i hirur{ke onkologije te drugim dijagnosti~kim i terapijskim strukama. adjuvantne biolo{ke terapije. prepoznavanje lije~ivih bolesti kao i palijacijsko lije~enje. rizika i koristi od hemoterapije uznapredovale bolesti. tumorskih markera. sarkomi nakon zra~enja). alkoholu i izlaganju suncu – Trajne posljedice: prepoznavanje trajnih posljedica {to uklju~uje: rizik malignoma povezanih s lije~enjem (AML nakon hemoterapije. pravna i ekonomska pitanja – Informirani pristanak – Eti~ka pitanja klini~kih istra`ivanja – Pravna pitanja lije~enja. Obavlja se na fakultetima zdravstvenog usmjerenja u ukupnom trajanju od jedan mjesec. sposobnost integriranja ~lanova porodice. kulturnih i duhovnih aspekata. poznavanje indikacija i primjene psihotropnih lijekova. ma{inskog odr`avanja vitalnih funkcija – Cijene lije~enja – Prepoznavanje sukoba interesa u radu zdravstvenih radnika – Profesionalnost i humanost u pona{anju prema bolesnicima i ~lanovima porodice Vje{tine – Davanje citostatika (znanje prepisivanja i sigurnog davanja citostatika. 2011. Rak ko`e bazalnih ili plo~astih }elija: razlikovanje ko`nih promjena. ku}ne njege. pomo}i vjerskog lica. mehanizama prilago|avanja bolesnika i porodici. Rak `ljezda sa unutarnjim lu~enjem Razumijevanje dijagnosti~kih procedura i na~ina lije~enja. . razlikovanje dobro}udnih ko`nih promjena od potencijalno opasnih. dostupnih resursa i potrebe za intervencijama u bilo kojoj fazi bolesti. spolne funkcije. duhanu. osnovno iskustvo u interpretaciji nalaza) – Lumbalna punkcija i aplikacija lijekova u subkutane rezervoare uz prepoznavanje i rje{avanje mogu}ih komplikacija Provjera znanja i vje{tina polaznika tokom specijalizacije Potrebno je osigurati adekvatan i redovan kontakt polaznika s voditeljem specijalizacije koji }e pratiti napredak polaznika i o tome jednom godi{nje izvjestiti pismeno mati~nu ustanovu polaznika. Malignomi centralnog nervnog sistema Uloga hirurgije.odjel nefrologije PROGRAM SUBSPECIJALIZACIJE Teoretska nastava a1) predavanja.5 godine (18 mjeseci) Uslovi za specijalizaciju zavr{ena osnovna specijalizacija – Pedijatrija PLAN SUBSPECIJALIZACIJE TEMATSKA OBLAST Uvodni dio .Broj 17 – Strana 168 SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH ^etvrtak.osnovna teorijska nastava 1 mjesec Osnovna teorijska nastava se provodi iz oblasti: – dono{enje klini~kih odluka. procesa `alovanja kao i u~inka na psihu lije~nika i zdravstvenog osoblja. psihi~kih problema. razgovori.osnovna teorijska nastava Pedijatrijska nefrologija MJESTO OBAVLJANJA STA@A Medicinski fakultet TRAJANJE MJESECI 1 7 1 1 1 2 1 2 2 18 Pedijatrijska klinika nefrologija Laboratorijska dijagnostika Laboratorij za klini~ku hemiju i u pedijatrijskoj nefrologiji biohemiju Nuklearna medicina u Institut za nuklearnu medicinu pedijatrijskoj nefrologiji Radiodijagnostika u Radiologija pedijatrijskoj nefrologiji Nefrologija Bolni~ki odjel interne medicine Dje~ija hirurgija Hemodijaliza Nefrologija Bolni~ki odjel dje~je hirurgije Centar za hemodijalizu Referalni klini~ki centar van Bosne i Hercegovine . prepoznavanja i savjetovanja osoba pod pove}anim rizikom. hospicija i skupina bolesnika za potporu u lije~enje bolesnika. znati prenijeti lo{u vijest i adekvatno se tome pona{ati. razumijevanje mjera primarne prevencije. Informiranje bolesnika – Gensko savjetovanje: procjena rizika raka u bolesnika i ~lanova porodice. posljedice lije~enja. – upravljanja sistemom.

2011.Tc-DTPA – Diuretska dinamska scintigrafija bubrega – Radioizotopna cistografija (direktna.83 sata b2) . Mikcijska cistouretrografija (MCUG) 4. Infekcija urinarnog trakta 5. Edukacija sadr`i: 168 sati Teoretska nastava: 50 sati a1) . Hroni~no bubre`no zatajenje 19. 7.83 sata b2) . Edukacija sadr`i: 168 sati Teoretska nastava: 50 sati a1) .15 sati a2) . SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 17 – Strana 169 Pedijatrija Edukaciju na Pedijatrijskoj klinici iz nefrologije specijalizant provodi na Nefrolo{kom odjeljenju i Nefrolo{kom savjetovali{tu u trajanju od 7 mjeseci. Osnovni sindromi i algoritam dijagnosti~kog postupka 4. Rtg analiza 2. Neuropatska vezikoureteralna disfunkcija i dr. Nefrologija (internisti~ka) Edukaciju iz interne medicine specijalizant sprovodi na Odjelu za internisti~ku nefrologiju u trajanju od 2 mjeseca. indirektna) Nakon zavr{ene edukacije specijalizant pola`e kolokvij.15 sati a2) . Kompjuterizovana tomografija bubrega (CT) 7.15 sati a3) . Teoretska nastava a1) .166 sata b2) .20 sati Prakti~na nastava: 118 sati b1) . . Opstruktivna uropatija 6. Radiolo{ka dijagostika u dje~joj nefrologiji Edukaciju iz radiologije specijalizant sprovodi na Odjelu za radiologiju u trajanju od 1 mjesec. Vezikoureteralni refluks 8.30 sati a2) . Nakon zavr{ene edukacije specijalizant pola`e kolokvij. Simptomi i znaci oboljenja urinarnog sistema 2. Tubulopatije 14.35 sati U toku edukacije specijalizant treba da se upozna sa radiolo{kim tehnikama koje se primjenjuju u pedijatrijskoj nefrologiji: 1.137 sati a2) .30 sati a3) . Sekundarne bolesti glomerula 13. Bolesti glomerula (glomerulonefritisi i sli~na stanja) 11. Anomalije urinarnog sistema 7. Edukacija sadr`i: 336 sati Teoretska nastava: 100 sati a1) . Akutno bubre`no zatajenje 18. Magnetna rezonanca (MR) Nakon zavr{ene edukacije specijalizant pola`e kolokvij. Ekskrecijska urografija (IVU) 5. 4. Nuklearna medicina u dje~joj nefrologiji Edukaciju iz nuklearne medicine specijalizant sprovodi na Odjelu za nuklearnu medicinu u trajanju od 1 mjesec.20 sati Prakti~na nastava: 118 sati b1) . Primarne bolesti glomerula 12.83 sata b2) . Urolitijaza 10. Hipertenzija 17. Tubulointersticijski nefritis 15. Edukacija sadr`i: 168 sati Teoretska nastava: 50 sati a1) . Transplantacija bubrega Nakon zavr{ene edukacije specijalizant pola`e kolokvij iz svakog nastavnog predmeta. Vaskularne bolesti bubrega 16.319 sati Nastavne jedinice: 1.35 sati U toku edukacije specijalizant treba da savlada nastavni program: – Stati~ka scintigrafija bubrega Tc-DMSA – Dinamska scintigrafija bubrega.751 sati b2) .137 sati a3) .35 sati U toku edukacije specijalizant treba da se upozna sa laboratorijskim testovima u procjeni bubre`ne funkcije. – Kvalitativni pregled mokra}e – Fizikalnohemijske karakteristike mokra}e – Hemijska analiza mokra}e – Mikroskopski pregled sedimenta mokra}e – Testovi za procjenu glomerularne funkcije bubrega – Karakterizacija proteinurije na osnovu odre|ivanja ukupnih proteina – Test za procjenu protoka krvi kroz bubrege – Testovi za procjenu funkcije distalnog tubula – Izlu~ivanje albumina u mokra}i – Niskomolekulski proteini kao znakovi tubulske proteinurije – Patobiohemijski uzroci i laboratorijski nalazi u u~estalijim poreme}ajima tubulskog prometa i metabolizma.^etvrtak.70 sati U toku edukacije specijalizant treba da savlada nastavni program iz oblasti nefrologije odraslih: – Akutno zatajenje bubrega – Hroni~no zatajenje bubrega – Dijaliza i transplantacija u lije~enju zatajenja bubrega – Imunopatogeni mehanizmi bubre`nog o{te}enja – Glavne glomerulopatije – Glomerulopatije udru`ene s multisistemskim bolestima – Tubulointersticijske bolesti bubrega – Vaskularne bolesti bubrega – Nasljedni tubularni poreme}aji – Nefrolitijaza – Opstrukcija mokra}nih puteva – Tumori urinarnog sistema – Biopsija bubrega Nakon zavr{ene edukacije specijalizant pola`e kolokvij. Laboratorijska dijagostika u dje~ijoj nefrologiji Edukaciju iz klini~kog laboratorija specijalizant provodi na Laboratoriju za klini~ku hemiju i biohemiju u trajanju od 1 mjesec. Dje~ja hirurgija Edukaciju iz dje~ije hirurgije specijalizant sprovodi na Odjelu za dje~ju hirurgiju u trajanju od 1 mjesec. Retrogradna uretrografija 6.15 sati a3) .15 sati a3) .20 sati Prakti~na nastava: 118 sati b1) . Metode ispitivanja urinarnog sistema 3.184 sata Prakti~na nastava b1) . poreme}aji mokrenja 9. Ultrazvuk urotrakta 3.40 sati Prakti~na nastava: 236 sati b1) .15 sati a2) . Dijaliza 20.

– etika i propisi. hemodinamska nestabilnost. Rad na neurohirur{koj klinici. u nastavnim turnusima (ljetni i zimski semestar) po planu koji utvr|uju navedeni fakulteti. – timski rad. od kojih najmanje tri pacijenta na prvom pregledu . vi{estruko zatajenje organa. Hidronefroza 4. Edukacija sadr`i: 336 sati Teoretska nastava: 100 sati a1) . Rad u neurorazvojnom savjetovali{tu sa mentorom: 4-8 pacijenata dnevno. – Zadr`avanje teku}ine rezistentno na diuretike u slu~aju kardijalne ili pulmonalne insuficijencije (edem plu}a) – Odstarnjenje toksi~nih metaboli~kih produkata – Prevencija po `ivot opasnih disbalansa elektrolita – Korekcija acidobaznog statusa – Eliminacija medijatora u sepsi. – komunikacijske vje{tine. Vezikoureteralni refluks 6. odjel za djecu Rad na oftalmolo{koj klinici neurooftalmologija Radu u neurofiziolo{kom laboratoriju i kabinetu za epilepsije Rad na neuroradiolo{kom odjelu Rad na pedijatrijskoj klinici sa neonatologijom Rad u poliklini~koj pedijatrijskoj slu`bi UKUPNO ^etvrtak.6 mjeseci (intenzivno u~enje programa dje~je neurologije po referentnom ud`beniku). Hemodijaliza Edukaciju iz hemodijalize specijalizant sprovodi u centru za hemodijalizu u trajanju od 2 mjeseca. 4.5 mjeseca Rad na oftalmolo{koj klinici .83 sata b2) . – promocija zdravlja. Torzija testisa 11. Rad na neurolo{koj klinici za odrasle: 4-8 pacijenata dnevno. Referalni klini~ki centar van Bosne i Hercegovine Edukaciju iz pedijatrijske nefrologije specijalizant sprovodi u Referalnom klini~kom centru van Bosne i Hercegovine prema planu koji sa~ini voditelj jedinice u trajanju od 2 mjeseca.Broj 17 – Strana 170 SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Rad na odjelu koji se bavi heredodegenerativnim neurometaboli~kim oboljenjima i genetikom Rad u neurorazvojnom savjetovali{tu Rad na neurolo{koj klinici za odrasle Rad na neurohirur{koj klinici. 2011.5 mjeseca Radu u neurofiziolo{kom laboratoriju i kabinetu za epilepsije: 6-8 pacijenata dnevno pod vodstvom mentora. Obavlja se na fakultetima zdravstvenog usmjerenja u ukupnom trajanju od jedan mjesec. 7. Megaureter 3. Cirkumcizija 12. interpretacija neuroradiolo{kih procedura pod vodstvom mentora . – upravljanja sistemom. 100 interpretacija EP . Valvula stra`nje uretre 9. 200 EMG interpretacija.166 sata b2) . pankreatitisu i traumi – Hroni~na renalna insuficijencija Nakon zavr{ene edukacije specijalizant pola`e kolokvij.15 sati a2) .neurooftalmologija .15 sati a3) . Rad na neuropedijatrijskom odjelu i savjetovali{tu sa mentorom: 4-8 pacijenata dnevno. Hirur{ko lije~enje bolesti urinarnog sistema 2. U uslovima ~etvorogodi{nje specijalizacije iz pedijatrije i neurologije subspecijalizacija traje 18 mjeseci.30 sati a2) . od kojih najmanje tri pacijenta na prvom pregledu . Rad na neuroradiolo{kom odjelu: edukacija UZ mozga.1 mjeseca. – sposobnost sticanja i preno{enja znanja. NEUROPEDIJATRIJA Vrsta specijalizacije: SUBSPECIJALIZACIJA Trajanje specijalizacije: 1.1 mjeseca (intenzivno u~enje programa neurorazvojne medicine po referentnom ud`beniku). Kongenitalna opstrukcija vrata mokra}nog mjehura 8.1 mjesec (intenzivno u~enje programa neurologije adultne dobi po referentnom ud`beniku). Urodinamika i bubre`na funkcija 5.20 sati Prakti~na nastava: 118 sati b1) . odjel za djecu . Cistoskopija 7. od kojih najmanje tri pacijenta na prvom pregledu.osnovna teorijska nastava Rad na neuropedijatrijskom odjelu i savjetovali{tu TRAJANJE STA@A TRAJANJE STA@A ZA PEDIJATRA ZA NEUROLOGA 1 6 1 - 1 1 1 1 ½ ½ 6 1 18 2 ½ ½ 5 7 1 18 Na subspecijalizaciju se primaju lije~nici koji su nakon zavr{enog Medicinskog fakulteta zavr{ili i specijalizaciju iz pedijatrije ili neurologije. Tumori urinarnog trakta Nakon zavr{ene edukacije specijalizant pola`e kolokvij.6 mjeseci. ARDS. .1 mj.40 sati Prakti~na nastava: 236 sati b1) .35 sati U toku edukacije specijalizant treba da savlada nastavni program iz dje~je hirurgije: 1. Rad na odjelu koji se bavi heredodegenerativnim neurometaboli~kim oboljenjima i genetikom (intenzivno u~enje programa heredodegenerativnih neurometaboli~kih oboljenja po referentnom ud`beniku). Edukacija sadr`i: 168 sati Teoretska nastava: 50 sati a1) . U sada{njim uslovima subspecijalizacija za specijaliste iz pedijatrije podrazumijeva: Uvodni dio pedijatrija osnovna teorijska nastava 1 mjesec Osnovna teorijska nastava se provodi iz oblasti: – dono{enje klini~kih odluka. u~initi najmanje 500 samostalnih EEG interpretacija.0.5 godina (18 mjeseci) Uslovi za specijalizaciju zavr{ena osnovna specijalizacija – Pedijatrija – Neurologija PLAN SUBSPECIJALIZACIJE TEMATSKA OBLAST Uvodni dio .0. Ekstrofija mokra}nog mjehura 10.30 sati a3) .70 sati U toku edukacije specijalizant treba da savlada nastavni program iz oblasti hemodijalize: – Akutno bubre`no zatajenje sa dodatnim komplikacijama kao {to su {ok. te "oncall" slu`ba najmanje 15 dana u mjesecu . . Nakon zavr{ene edukacije specijalizant pola`e kolokvij.

Tako|er sudjeluju u ambulantnom radu gdje upoznaju i obilje`ja trajnog pra}enja bolesnika. 4. upoznati ko`na o~itovanja imunolo{kih bolesti. peroralnih. od kojih najmanje tri pacijenta na prvom pregledu . nutritivne alergene. PEDIJATRIJSKA IMUNOLOGIJA I REAUMATOLOGIJA Vrsta specijalizacije: SUBSPECIJALIZACIJA Trajanje specijalizacije: 1. Rad u klini~kom odjelu i poliklinici U pedijatrijskoj ustanovi kandidat upoznaje osobitosti klini~ke slike. Tako|er sudjeluju u ambulantnom radu gdje planiraju uz nadzor. alergergene insekata. Subspecijalizacija se obavlja u referentnoj ustanovi. Rad na neurohirur{koj klinici. Obavlja se na fakultetima zdravstvenog usmjerenja u ukupnom trajanju od jedan mjesec. 2011. dijagnosti~kim postupkom i lije~enjem ko`nih bolesti koje mogu postojati u sklopu multisistemskih . 7. SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH dje~ija fizijatrija intenzivna njega i terapija dje~ija radiologija Fizijatrijska klinika Broj 17 – Strana 171 1 1 1 Pisanje nau~nog projekta i rada u oblasti neuropedijatrije pod vodstvom mentora .1 mjeseca. konjunktivalnih.paralelno sa radom u neurofiziolo{kom laboratoriju. Rad u neurorazvojnom savjetovali{tu sa mentorom: 4-8 pacijenata dnevno.1 mjesec.prema mogu}nosti – pretrage biopti~kog materijala DIF -ko`e – bubrega Dermatologija Tokom boravka u dermatolo{koj ustanovi (odjelu i ambulanti) specijalist se mora upoznati s klini~kom slikom. dijagnosti~kog postupka i lije~enja imunolo{kih poreme}aja u djece. Poseban naglasak na imunodeficijenciji. nazalnih).2 mjeseca (intenzivno u~enje programa neurorazvojne medicine po referentnom ud`beniku). a moraju savladati i predvi|ene vje{tine.autoimunih i alergijskih bolesti. Najmanje 4 mjeseca subspecijalizacije se provodi u referentnoj zdravstvenoj ustanovi u inostranstvu. . – timski rad. RIA – elektroforetske tehnike za kvalitativno i kvantitativno odre|ivanje bjelan~evina – metode odre|ivanja imunokompleksa u serumu – odre|ivanje hemoliti~ke aktivnosti komplementa – odre|ivanje pojedinih komponenata i fragmenata komplementa – funkcionalna citotoksi~nost – odre|ivanje funkcije makrofaga i neutrofila – odre|ivanje funkcije mastocita. Rad na odjelu koji se bavi heredodegenerativnim neurometaboli~kim oboljenjima i genetikom (intenzivno u~enje programa heredodegenerativnih neurometaboli~kih oboljenja po referentnom ud`beniku).osnovna teorijska nastava 1 mjesec Osnovna teorijska nastava se provodi iz oblasti: – dono{enje klini~kih odluka.7 mjeseci. te "oncall" slu`ba najmanje 15 dana u mjesecu . Pedijatrijska reumatologija Reumatologija Specijalisti rade na klini~kom odjelu gdje su zadu`eni za obradu. – sposobnost sticanja i preno{enja znanja. eozinofila – funkcionalni testovi za dokazivanje citokina .5 godina (18 mjeseci) Uslovi za specijalizaciju zavr{ena osnovna specijalizacija – Pedijatrija PLAN SUBSPECIJALIZACIJE TEMATSKA OBLAST Uvodni dio . provokacijskih testova (parenteralnih.5 mjeseci. te upoznati biolo{ku standardizaciju alergena. uklju~uju}i po . – etika i propisi. Kandidat mora ovladati izvo|enjem in vivo ko`nih testova (na inhalacijske. U sada{njim uslovima subspecijalizacija za specijaliste iz neurologije podrazumjeva: Uvodni dio neurologija osnovna teorijska nastava 1 mjesec Osnovna teorijska nastava se provodi iz oblasti: – dono{enje klini~kih odluka. obradu i daljnje odluke o lije~enju bolesnika (jedan dan sedmi~no). – promocija zdravlja. – komunikacijske vje{tine. od toga 2 mjeseca na neonatologiji (intenzivno u~enje programa pedijatrije po referentnom ud`beniku). – timski rad.^etvrtak. – upravljanja sistemom. provo|enje dijagnosti~kog i terapijskog po stupka bolesnika (barem 5 bolesnika svakodnevno).osnovna teorijska nastava Pedijatrijska imunologija bazi~na imunologija imunolo{ka laboratorijska ispitivanja alergologija dermatologija klini~ka imunologija Pedijatrijska reumatologija pedijatrijska reumatologija dje~ija ortopedija Pedijatrijska klinika Ortopedija Imunolo{ki laboratorij Imunolo{ki laboratorij Imunolo{ki laboratorij Dermatolo{ka klinika Pedijatrijska klinika MJESTO OBAVLJANJA STA@A Medicinski fakultet TRAJANJE MJESECI 1 6 1 ½ 1 ½ 3 11 7 1 Pedijatrijska klinika Institut za radiologiju Uvodni dio . – promocija zdravlja. medikamente te testove za procjenu }elijske imunosti). – sposobnost sticanja i preno{enja znanja. provo|enje dijagnosti~kog i terapijskog postupka bolesnika.5 mjeseca Radu u neurofiziolo{kom laboratoriju i kabinetu za epilepsije: 6-8 pacijenata dnevno pod vodstvom mentora. Posebno treba svladati indikacije i tehniku biopsije ko`e. imunofenotipizacija – serolo{ki testovi – odre|ivanje specifi~nih autoantitijela . od kojih najmanje tri pacijenta na prvom pregledu. Tokom rada u klini~kom odjelu specijalisti su zadu`eni za obradu. profesionalni alergeni. Obavlja se na fakultetima zdravstvenog usmjerenja u ukupnom trajanju od jedan mjesec.0. Rad u poliklini~koj pedijatrijskoj slu`bi . inhalacijskih. odjel za djecu . bazofila. u nastavnim turnusima (ljetni i zimski semestar) po planu koji utvr|uju navedeni fakulteti. 100 interpretacija EP . – komunikacijske vje{tine. u~initi najmanje 500 samostalnih EEG interpretacija.IF.0. domet i zna~enje histolo{ke i DIF analize uzoraka ko`e.paralelno sa radom u neurofiziolo{kom laboratoriju. 200 EMG interpretacija. Boravak na pedijatrijskoj klinici sa mentorom: 4-8 pacijenata dnevno.5 mjeseca Rad na oftalmolo{koj klinici . ELISA. u nastavnim turnusima (ljetni i zimski semestar) po planu koji utvr|uju navedeni fakulteti. Pedijatrijska imunologija Rad u imunolo{kom laboratoriju Tokom rada u laboratoriju kandidat mora upoznati i sam izvesti sljede}e pretrage: – separacija krvnih stanica na gradijentu gusto}e – testovi brojenja stanica. Pisanje nau~nog projekta i rada u oblasti neuropedijatrije pod vodstvom mentora .neurooftalmologija . – upravljanja sistemom. – etika i propisi.

dijabetes melitus. patofizilologija i klini~ki tok 3. bolesti hipofize 5. Intenzivna njega i terapija Specijalist mora svladati tretman imunolo{kih poreme}aja i alergijskih stanja koja ugro`avaju `ivot. poreme}aji spolnog razvoja 15. diskusija sa mentorom (30% sati) a2) seminarski radovi specijalizanata (30 % sati) a3) individualni rad specijalizanta na klinici (40% sati) Prakti~na nastava b1) svakodnevni prakti~ni rad na odjeljenju i ambulanti (70% sati) b2) rad sa mentorom. – komunikacijske vje{tine. te odjeljenju intezivne njege u trajanju od 7 mjeseci. bolesti hipotalamusa 4. Socijalna i vokacijska rehabilitacija. rast i razvoj 13.60 sati a2) . terapija dijabetes melitusa 5.221 sata Nastavne jedinice: 1. 2011.60 sati a3) . – sposobnost sticanja i preno{enja znanja. pubertet Nastavni predmet : Dijabetologija 1. bolesti {titne `lijezde 6. 4. aloartroplastiku. klasifikacija i podjela 2. Medicinska rehabilitacija reumatskih bolesnika. Pedijatrija Edukaciju na Klinici za pedijatriju iz endokrinologije i dijabetologije specijalizant sprovodi na odjeljenju i savjetovali{tu za endokrinologiju i dijabetologiju. vremene laboratorijske kontrole.5 godina (18 mjeseci) Uslovi za specijalizaciju zavr{ena osnovna specijalizacija – Pedijatrija PLAN SUBSPECIJALIZACIJE TEMATSKA OBLAST Uvodni dio . Upoznaje metode izvo|enja tih tehnika. Obavlja se na fakultetima zdravstvenog usmjerenja u ukupnom trajanju od jedan mjesec. rahitis 10. hroni~ne komplikacije 8. razgovori. PEDIJATRIJSKA ENDOKRINOLOGIJA I DIJABETOLOGIJA Vrsta specijalizacije: SUBSPECIJALIZACIJA Trajanje specijalizacije: 1. – etika i propisi. dijagnosti~ke i terapijske procedure (30% sati) 1. Teoretska nastava: 151 sat a1) . bolesti paratireoidnih `lijezda 7. – timski rad.45 sati a3) . Prakti~na nastava: 350 sati b1) . sindrom dijabetes melitusa kod novoro|en~eta 9. poreme}aji rasta i razvoja 14. dijagnostika dijabetes melitusa 4. Fizikalna terapija i rehabilitacija reumatskih bolesnika Specijalist mora svladati indikacije i kontraindikacije za primjenu pojedinih fizikalnih postupaka u reumatskim i srodnim bolestima. radna terapija. reslorativne zahvate na lokomotornom sistemu. Edukacija sadr`i: Nastavni predmet Endokrinologija Dijabetologija Intenzivna njega Ukupno sati teoretski 220 151 50 421 prakti~ni 621 350 118 1089 Ukupno 881 501 168 1550 PROGRAM SPECIJALIZACIJE Teoretska nastava a1) predavanja. Nastavni predmet: Endokrinologija Teoretska nastava: 220 sati a1) . pra}enje dijabetes melitusa 7. invalidski {port i pomagala.osnovna teorijska nastava 1 mjesec Osnovna teorijska nastava se provodi iz oblasti: – dono{enje klini~kih odluka. osteogenesis imperfecta 11. (jedan dan sedmi~no) Ortopedija Specijalist boravi u klini~kom i poliklini~kom odjelu gdje mora upoznati priro|ene i ste~ene mane.osnovna teorijska nastava Pedijatrija Endokrinologija Dijabetologija Intenzivna njega Endokrinolo{ka laboratorijska dijagnostika Nuklearna medicina Radiologija Internisti~ka endokrinologija i dijabetologija Ginekologija Genetika Endikrinologija i dijabetologija UKUPNO Institut za klini~ku hemiju i biohemiju Institut nuklearne medicine Institut za radiologiju Interna klinika Ginekolo{ka klinika Institut za humanu genetiku Referentni klini~ki centar van Bosne i Hercegovine MJESTO OBAVLJANJA STA@A Medicinski fakultet Pedijatrijska klinika TRAJANJE MJESECI 1 7 3 3 1 1 2 1 3 1 1 1 18 – upravljanja sistemom.125 sati Nastavne jedinice: 1.100 sati Prakti~na nastava: 621 sati b1) . 2. fetusna endokrinologija 2. savremena dostignu}a u dijagnostici i terapiji 6. Uvodni dio .45 sati a2) .15 sati a2) .225 sati b2) . endokrina regulacija 3. 7. hipoglikemija novoro|en~eta Nastavni predmet: Intezivna njega Teoretska nastava: 50 sati a1) .15 sati . MR i angiografi je. u nastavnim turnusima (ljetni i zimski semestar) po planu koji utvr|uju navedeni fakulteti. – promocija zdravlja. dijabetes melitus.Broj 17 – Strana 172 SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH ^etvrtak. neonatalne hipokalcemije 8. operativnu prevenciju lije~enja artroza.400 sati b2) . odluke o eventualnoj hospitalizaciji itd.61 sat 2. bolesti nadbubre`nih `lijezda 12. Valjalo bi da se pobli`e upozna s metodama ultrazvu~ne pretrage zgloba i artroskopijom koljena. Radiologija Specijalist sudjeluje dnevno u analizi rentgenograma kostiju i zglobova te nalaza CT. vitamin D 9. traume lokomotornog sistemu.

4.35 sati U toku edukacije specijalizant treba da se upozna sa radiolo{kim tehnikama koje se primjenjuju u pedijatrijskoj endokrinologiji: 1.15 sati a3) . pubertet i adolescencija 5.83 sata b2) . Radiologija Edukaciju iz radiologije specijalizant sprovodi na Institutu za radiologiju u trajanju od 1 mjesec.). magnetna rezonanca (MR) Nakon zavr{ene edukacije specijalizant pola`e kolokvij.35 sati U toku edukacije specijalizant treba da se upozna sa odre|ivanjem hormona i endokrinolo{kim testovima(LH-RH test.35 sati U toku edukacije specijalizant treba da savlada nastavni program iz genetike: – mutacije gena – hromosomske aberacije . anomalije spolnih organa djevoj~ice 6. Edukacija sadr`i: 168 sati Teoretska nastava: 50 sati a1) . ultrazvuk 3. hiperosmolarna i laktacidoti~na koma 4.15 sati a3) .166 sata b2) . bolesti spolnih `lijezda Nakon zavr{ene edukacije specijalizant pola`e kolokvij. bolesti hipofize 5.40 sati Prakti~na nastava: 236 sati b1) .249 sati b2) . bolesti {titne `lijezde 6. 6.20 sati Prakti~na nastava: 118 sati b1) .^etvrtak. Edukacija sadr`i: 168 sati Teoretska nastava: 50 sati a1) .20 sati Prakti~na nastava: 118 sati b1) .83 sata b2) . kompjuterizovana tomografija (CT) 5. bolesti paratireoidnih `lijezda 7. tireotoksi~na kriza 7. upale spolnih organa 7. Nuklearna medicina Edukaciju iz nuklearne medicine specijalizant sprovodi na Institutu za nuklearnu medicinu u trajanju od 1 mjesec. Edukacija sadr`i: 336 sati Teoretska nastava: 100 sati a1) . 8. poreme}aji menstrualnog ciklusa 9.15 sati a2) . Teoretska nastava: 50 sati a1) .60 sati Prakti~na nastava: 354 sati b1) . hipofizna koma 5. Edukacija sadr`i: 168 sati 1. Interna medicina Edukaciju iz interne medicine specijalizant sprovodi na Klinici za endokrinologiju.30 sati a3) . 4.15 sati a2) . scintigrafija 4.83 sata b2) .105 sati U toku edukacije specijalizant treba da savlada nastavni program iz oblast endokrinologije i dijabetologije odraslih: 1.15 sati a2) . testovi hormonske funkcije Nakon zavr{ene edukacije specijalizant pola`e kolokvij. Prakti~na nastava: 118 sati b1) .20 sati Prakti~na nastava: 118 sati b1) . 7. 5.15 sati a2) .83 sata b2) . 3.20 sati Prakti~na nastava: 118 sati b1) . djevoj~ice i adolescentice 4. 7. Endokrinolo{ki laboratorij Edukaciju iz endokrinolo{kog laboratorija specijalizant sprovodi na Institutu za klini~ku hemiju i biohemiju u trajanju od 1 mjesec. osobitosti gra|e spolnih organa prije i poslije puberteta 2. bolesti hipotalamusa 4.15 sati a3) . Edukacija sadr`i: 168 sati Teoretska nastava: 50 sati a1) .30 sati a2) . bolesti nadbubre`nih `lijezda 8. Nakon zavr{ene edukacije specijalizant pola`e kolokvij. SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 17 – Strana 173 a3) .70 sati U toku edukacije specijalizant treba da savlada nastavni program: – odre|ivanje hormona – odre|ivanje insulinskih antitijela – test akumulacije radioaktivnim jodom – test supresije {titnja~e – scintigrafija {titnja~e – scintigrafija nadbubre`nih `lijezda – scintigrafija pankreasa – primjena radioizotopa u endokrinologiji Nakon zavr{ene edukacije specijalizant pola`e kolokvij.45 sati a3) . hipoglikemi~na koma 3. Ginekologija Edukaciju iz ginekologije specijalizant sprovodi na Odjelu za ginekologiju i aku{erstvo u trajanju od 1 mjesec. hiperinsulinizam 3.15 sati a3) .45 sati a2) . dijabetes i bolesti metabolizma u trajanju od 1 mjesec. adisonska kriza Nakon zavr{ene edukacije specijalizant pola`e kolokvij iz svakog nastavnog predmeta.83 sata b2) . tumori spolnog sistema 8. Edukacija sadr`i: 504 sati Teoretska nastava: 150 sati a1) .35 sati Nastavne jedinice: 1. dijabetes melitus 2. pregled novoro|en~eta. utvr|ivanje spola novoro|en~eta 3. rtg analiza 2. dijabeti~na ketoacidoza i koma 2. 2011. Genetika Edukaciju iz genetike specijalizant sprovodi na Institutu za humanu genetiku u trajanju od 1 mjesec.deksametasonski test i dr. hipotireoti~na koma 6.35 sati U toku edukacije specijalizant treba da savlada nastavni program iz ginekolo{ke endokrinologije: 1.20 sati 2.

Klini~ke vje{tine: Savjetovanje i komunikacija koja uklju~uje pristup uznemirenim i zabrinutim roditeljima. Punkcija arterije. Tretman komplikacija akutne respiratorne bolesti uklju~uju}i sindrom curenja zraka iz plu}a. Obavezni moduli su klju~ni za uspje{an trening. gdje postoji Jedinica neonatalne intenzivne njege koja je referalni centar. NEONATOLOGIJA Vrsta specijalizacije: SUBSPECIJALIZACIJA Trajanje specijalizacije: 1. uklju~uju}i aplikaciju surfaktanta i vo|enje hroni~ne respiratorne bolesti. – timski rad. – upravljanja sistemom. Svaki modul sadr`i trening iz specifi~nog podru~ja. lumbalna i ventrikularna punkcija. Razvojna i neurolo{ka procjena dojen~adi i djece i procjena onesposobljenosti. Podr{ka osoblja. sa dovoljnim brojem ventilirane djece. 2011. Kooperacija i konsultacija sa drugim specijalistima i subspecijalistima. – komunikacijske vje{tine. abdominalnih organa i kongenitalne displazije kukova. Transfuzija i eksangvinotransfuzija. Vje{tine uklju~uju diferencijalnu dijagnozu. OBAVEZNI MODULI Uvodni dio . – naslje|ivanje – medicinska citogenetika – Sy Turner.osnovna teorijska nastava Osnovna teorijska nastava se provodi iz oblasti: – dono{enje klini~kih odluka. inkubatora.Menad`ment hospitaliziranih pacijenata Klini~ke vje{tine: – Reanimacija novoro|en~eta – Bazi~ni menad`ment novoro|en~adi – Optimalna termalna okolina i odr`avanje ravnote`e te~nosti i elektrolota – Tranzitorni metaboli~ki poreme}aji i njihov tretman – Tretman pacijenata sa respiratornom bole{}u. Nakon zavr{ene edukacije specijalizant pola`e kolokvij. PROGRAM SUBSPECIJALIZACIJE Program je stukturiran u modulima.Broj 17 – Strana 174 SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH ^etvrtak. dijagnoza i menad`ment akutne enteralne bolesti – Menad`ment pacijenata sa renalnom bole{}u – Menad`ment pacijenata sa krvarenjima i drugim hematolo{kim poreme}ajima – Procjena strukturalnog i funkcionalnog integriteta koriste}i klini~ki pregled i posebne pretrage. 9. Primjena odgovaraju}e respiratorne podr{ke. kortikalnih evociranih potencijala i neuromuskularnih evociranih testova. Ljekar u toku subspecijalizacije mora neovisno izvesti reanimaciju i zbrinjavanje najmanje 25 nedono{~adi sa PT<1500 grama i najmanje 10 sa PT< 1000 grama. – etika i propisi. prepoznavanje specifi~nih neonatalnih problema. Down sy i dr. Klini~ki pregled zdravog i bolesnog novoro|en~eta. Menad`ment pacijenata sa perinatalnom asfiksijom. Obavlja se na fakultetima zdravstvenog usmjerenja u ukupnom trajanju od jedan mjesec. Vje{tine edukacije: Neonatolog treba biti osposobljen za uklju~enje u programe edukacije za sestre i doktore. trahealna intubacija i tehnike arteficijelne intubacije. MRI i CT. Modul II . te na Ginekolo{ko-aku{erskoj klinici koja je referalna za patolo{ke trudno}e (i sa vi{e od 1000 poroda godi{nje). Referentni klini~ki centar van BiH Edukaciju iz pedijatrijske endokrinologije i dijabetologije specijalizant sprovodi u Referentnom klini~kom centru van Bosne i Hercegovine prema planu koji sa~ini voditelj programa subspecijalizacije u trajanju od 1 mjesec. Nakon zavr{ene edukacije specijalizant pola`e kolokvij. suprapubi~na aspiracija urina. 4. respiratora i monitora. Postoje dvije vrste modula: obavezni i po`eljni. – sposobnost sticanja i preno{enja znanja. – Transport kriti~no bolesne djece.osnovna teorijska nastava Neonatologija Neonatalna intenzivna njega i terapija Neonatolo{ko savjetovali{te Rodili{te MJESTO OBAVLJANJA STA@A Medicinski fakultet Pedijatrijska klinika Neonatalna intenzivna njega Pedijatrijske klinike Pedijatrijska klinika Ginekolo{ko-aku{erska klinika referentna za patolo{ke trudno}e Hirur{ka klinika Pedijatrijska klinika Odjeljenje za nasljedne i metaboli~ke bolesti Radiologija Ortopedija Laboratorij TRAJANJE MJESECI 1 4 5 1 2 1 1 1 1 ½ ½ Postoperativna hirur{ka intenzivna njega Razvojno savjetovali{te Klini~ka genetika Radiolo{ka dijagnostika Ortopedija Laboratorijska dijagnostika Subspecijalizacija se mo`e odvijati u Univerzitetsko-klini~koj bolnici tercijarnog nivoa. Iskustvo u interpretaciji rezultata ultrazvu~ne pretrage mozga. skrining nedono{~adi i rizi~ne novoro|en~adi na retinopatiju i o{te}enje sluha. Najmanje 1 mjesec potrebno je provesti na Neonatalnoj intenzivnoj njezi Pedijatrijske klinike gdje se obavljaju sve tra`ene procedure iz programa subspecijalizacije ili drugom referentnom klini~kom centru visokog tercijarnog nivoa izvan BiH. Prognoza major neuropatologije. pleuralna drena`a pneumotoraksa. Uloga specijalnih pretraga kao npr. u nastavnim turnusima (ljetni i zimski semestar) po planu koji utvr|uju navedeni fakulteti. timski rad. znanje i vje{tine. 7. Tehnolo{ke vje{tine: Od neonatologa treba o~ekivati da razumije osnovne mehani~ke i elektri~ne funkcije radijalnih grija~a. Dijagnosti~ke vje{tine: Interpretacija rentgenograma grudnog ko{a i abdomena.5 godine (18 mjeseci) Uslovi za specijalizaciju zavr{ena osnovna specijalizacija – pedijatrija PLAN SUBSPECIJALIZACIJE TEMATSKA OBLAST Uvodni dio . Modul I . Tra`enje i interpretacija uobi~ajenih laboratorijskih i mikrobiolo{kih pretraga. Plasiranje arterijskih katetera (umbilikalnih i perifernih) plasiranje venskih linija i dugih (long line) venskih linija. Procjena. – Vo|enje pacijenata sa infekcijama (sepsa. sposobnost interpretacije radiolo{kih i laboratorijskih nalaza. CILJEVI SUBSPECIJALIZACIJE Prakti~ne vje{tine: Reanimacija novoro|en~eta. procjenu gestacijske dobi. Kori{tenje i interpretacija rezultata EEG-a. Klinefelterov sy.Menad`ment hospitaliziranih pacijenata Klini~ka genetika (Odjeljenje za nasljedne i metaboli~ke bolesti) . meningitis) – Vo|enje pacijenata sa kardiovaskularnim problemima uklju~uju}i PDA i perzistentnu plu}nu hipertenziju – Menad`ment gastrointestinalnih poreme}aja: ishrana i poreme}aji – Zaka{njelo pra`njenje stolice. – promocija zdravlja. uklju~uju}i deformacije i malformacije.

URGENTNA PEDIJATRIJA Vrsta specijalizacije: SUBSPECIJALIZACIJA Trajanje specijalizacije: 1. uklju~uju}i razli~ite medije (lekcije. Moduli podu~avanja Formalni trening u metodologiji podu~avanja. zna~aj. medikamentozna terapija – Oblici medicinske pomo}i (prva pomo}. – SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Kardiologija Neurohirurgija Anestezija Pedijatrijska klinika Broj 17 – Strana 175 20 15 20 10 10 10 30 45 545 Dijagnoza i procjena kongenitalne abnormalnosti i dismorfologije Modul III. u nastavnim turnusima (ljetni i zimski semestar) po planu koji utvr|uju navedeni fakulteti.5 godina (18 mjeseci) Uslovi za specijalizaciju zavr{ena osnovna specijalizacija – pedijatrija PLAN SUBSPECIJALIZACIJE TEMATSKA OBLAST Uvodni dio . Iskustvo u preno{enju znanja na mlade ljekare i sestre. Urgentna medicina II: – APLS (primarno i sekundarno zbrinjavanje. op}emedicinska pomo}. Obavlja se na fakultetima zdravstvenog usmjerenja u ukupnom trajanju od jedan mjesec. – promocija zdravlja. – sposobnost sticanja i preno{enja znanja. CT. kori{enje i interpretacija rezultata EEG-a. Urgentna medicina I: – Principi. 2011. – etika i propisi. Po`eljni moduli: Klini~ki moduli: Modul IV .Menad`ment hospitaliziranih pacijenata Primjena ehokardiografije u detekciji PDA Modul V .Menad`ment pacijenata nakon kardio-torakalne hirurgije Modul VI . intraosealna tehnika (5+5+5) – APLS farmakologija i fluidi U trajanju od 60 dana Lokacija: Pedijatrijsko odjeljenje intenzivne i neonatalne njege i terapije. MRI. Dje~ja hirurgija: u trajanju od dva mjeseca Lokacija: Klinika za dje~ju hirurgiju. seminari. – upravljanja sistemom. Iskustvo u interpretiranju i analizi ultrazvu~nih pretraga nervnog sistema. Modul VIII Ultrasonografija abdominalnih organa i displazije kuka Akademski moduli Modul klini~kih istra`ivanja. zadaci i polo`aj urgentne medicine u sistemu zdravstvene za{tite – Organizacija rada u jedinicama hitne pomo}i i specijaliziranim zdravstvenim ustanovama koje zbrinjavaju urgentna stanja – Medicinska dokumentacija – Sistem i metodologija zbrinjavanja urgentnih pacijenata – Principi lije~enja: prva pomo}.^etvrtak. kortikalnih evociranih potencijala i neuromuskularnih elektro-fiziolo{kih testova.Menad`ment hospitaliziranih pacijenata nakon operativnog zahvata – Menad`ment pacijenata nakon neonatalnog operativnog zahvata Modul za menad`ment nehospitaliziranih pacijenata (Neonatolo{ko i neurorazvojno savjetovali{te) – uklju~uje monitoring pacijenata sa kratkoro~nim i dugoro~nim morbiditetom nakon pre`ivljavanja sa planom daljnjeg vo|enja. Lokacija: Hitna pomo} i odjeljenje Pedijatrijske intenzivne i neonatalne njege i terapije. skrining i tretman retinopatije prematuriteta i skrining na o{te}enje sluha kod visokorizi~ne novoro|en~adi. respiratorna i kardiovaskularna evaluacija) – IV