P. 1
Plan i Program Specijalizacija 17-11

Plan i Program Specijalizacija 17-11

|Views: 809|Likes:
Published by Nocni Setac

More info:

Published by: Nocni Setac on Aug 05, 2012
Copyright:Attribution Non-commercial

Availability:

Read on Scribd mobile: iPhone, iPad and Android.
download as PDF, TXT or read online from Scribd
See more
See less

01/14/2013

pdf

text

original

Godina XVIII – Broj 17

^etvrtak, 7. 4. 2011. godine SARAJEVO
Specijalna anesteziologija

ISSN 1512-7079

Bolni~ki odjel anesteziologije Neurohirur{ka anestezija Torakalna anestezija Kardiohirur{ka anestezija Anestezija u ginekologiji i aku{erstvu Anestezija u dje~joj hirurgiji

11 3 1 2 2 3

FEDERALNO MINISTARSTVO ZDRAVSTVA
Prilog br. 1

PLAN I PROGRAM1
SPECIJALIZACIJA I SUBSPECIJALIZACIJA ZA DOKTORE MEDICINE, DOKTORE STOMATOLOGIJE I MAGISTRE FARMACIJE
Reanimatologija i intenzivno lije~enje Transfuziologija

PLANOVI I PROGRAMI
SPECIJALIZACIJA ZA DOKTORE MEDICINE ANESTEZIJA I REANIMACIJA Vrsta specijalizacije: OSNOVNA Trajanje specijalizacije: 4 godine (48 mjeseci) Plan specijalizacije:
[IRA TEMATSKA OBLAST Uvodni dio - osnovna teorijska nastava Fiziologija i biohemija Interna medicina Kardiologija Pulmologija Nefrologija Pedijatrija Urgentna medicina Bolni~ki odjel pedijatrije Bolni~ki odjel urgentne medicine Bolni~ki odjel anesteziologije U@A TEMATSKA OBLAST MJESTO TRAJANJE OBAVLJANJA MJESECI STA@A Medicinki 1 fakultet 4 Bolni~ki odjel interne medicine 6 2 2 2 1 2 11

Bolni~ki odjel anesteziologije Bolni~ki odjel ili zavod transfuzijske medicine

11

1

PROGRAM SPECIJALIZACIJE Teoretska obuka: – predavanja, razgovori, diskusija sa mentorom (30% vremena) – seminarske radnje specijalizanata (30% vremena) – individualni rad specijalizanata na Klinici (40% vremena) Prakti~na obuka: – svakodnevni prakti~ni rad u ambulanti, na odjeljenju, u operacionoj sali (70% vremena) – pokazni rad mentora iz zna~ajnih dijagnosti~kih, terapeutskih, operativnih procedura (25% vremena) – eksperimentalni rad (5% vremena) UVODNI DIO - OSNOVNA TEORIJSKA NASTAVA Osnovna teorijska nastava se provodi iz oblasti: – dono{enje klini~kih odluka, – komunikacijske vje{tine, – timski rad, – upravljanja sistemom, – sposobnost sticanja i preno{enja znanja, – etika i propisi, – promocija zdravlja.

Op}a anesteziologija

1

Sastavni dio Pravilnika o izmjenama i dopunama Pravilnika o specijalizacijama i subspecijalizacijama doktora medicine, doktora stomatologije i magistara farmacije objavljenog u "Slu`benim novinama Federacije BiH", broj 11/11

Broj 17 – Strana 2

SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH –

^etvrtak, 7. 4. 2011.

Obavlja se na medicinskom fakultetu u ukupnom trajanju od 1 mjesec, u nastavnim turnusima (ljetni i zimski semestar) po planu koji utvr|uju navedeni fakulteti. FIZIOLOGIJA I BIOHEMIJA Edukaciju iz fiziologije i biohemije specijalizant provodi na Institutu za fiziologiju i biohemiju medicinskog fakulteta u trajanju od 4 mjeseca. U toku edukacije specijalizant treba da savlada: – Homeostaza unutra{njeg miljea. Difuzija i osmoza. Regulacija acido-bazne ravnote`e. – Hemodinamika cirkulacije. Zatajivanje srca. Plu}na cirkulacija. Cirkulatorni {ok. Kapilarna dinamika izmjene teku~ine. Krv: hemostaza i gru{anje. Krvne grupe. Transfuzija. – Plu}na ventilacija. Regulacija disanja. – Nervni sistem. Funkcija mozga nad vegetativnim funkcijama. Autonomni nervni sistem, fiziologija i farmakologija. Receptori i medijatori. – Metabolizam ugljenih hidrata, lipida i bjelan~evina. Energetika i intenzitet metabolizma. – Endokrinologija: hormoni hipofize, {titne i nadbubre`ne `lijezde. Inzulin i dijabetes. INTERNA MEDICINA Edukacija iz interne medicine specijalizant sprovodi na internim odjelima u trajanju 6 mjeseci. Kardiologija U toku edukacije specijalizant treba da savlada: – patofiziologija sr~ane insuficijencije – cirkulatorni kolaps i {ok – lije~enje sr~ane dekompezacije – uro|ene sr~ane mane – reumatska oboljenja srca – arteriska hipertenzija – poreme}aj sr~anog ritma – perikarditis, miokarditis, endokarditis. Pulmologija U toku edukacije specijalizant treba da savlada: – Cirkulatorni poreme}aji u bronhopulmonalnoj funkciji: plu}na embolija i infarkt plu}a, masna embolija, plu}na hipertenzija, cor pulmonale – Obstruktivne bolesti plu}a: hroni~ni bronhitis, astma bronhale – Pneumonije, neoplazme, pneumokonioze – Bolesti medijastinuma Nefrologija U toku edukacije specijalizant treba da savlada: – fiziologija bubrega i funkcijonalno ispitivanje bubrega – akutna i hroni~na insuficijencija bubrega; hepatorenalni sindrom – glomerulonefritis, nefrotski sindrom, pijalonefritis – specifi~ne bolesti bubrega – dijaliza PEDIJATRIJA U toku edukacije specijalizant treba da savlada: – hitna stanja kod djece – dijagnostika metaboli~kih bolesti, neurolo{kih bolesti i alergijskih bolesti – fiziolo{ke posebnosti novoro|ena~ke i dje~je dobi farmakolo{ke posebnosti u dje~joj dobi – klini~ka anestezija u djece URGENTNA MEDICINA Edukacija iz urgentne medicine specijalizant sprovodi na odjelu urgentne medicine u trajanju od 2 mjeseca. U toku edukacije specijalizant treba da savlada:

– –

urgentna stanja u kardiologiji i njihova diferancionalna dijagnoza prema fizikalnom, klini~kom i laboratorijskom statusu (Angina pectoris, akutni infarkt miokarda, kongestivne sr~ane bolesti, kardiogeni {ok, aritmije, hipertenzivne krize) procjena i tretman hitnosti slu~aja za uzimanje u obradu, terapija i konsultacije sa specijalistima drugih disciplina, te eventualno proslije|ivanje na druge odjele urgentna stanja u pulmologiji, njihova diferencijalna dijagnoza prema fizi~kom, klini~kom i laboratoriskom statusu uklju~uju}i i terapiju. (Obratiti pa`nju na plu}nu emboliju, status astmaticus, pneumotoraks, nekardiogeni edem plu}a, masivni pleuralni izljev, atelektaze, strana tijela, hemoptoe, bronhopulmonalne aspiracije, hiperkapnijska stanja, akutno plu}no srce, akutna plu}na insuficija, Goodpasterov sindrom) urgentna stanja sa poreme}ajem svijesti do komatoznih stanja (hiper i hipoglikemiska koma, poreme}aj acidobaznog statusa, cerebralni inzult, iskrvavljenost, hepati~ne encefalopatije, akutna masivna krvarenja vezana za krvare}i ulkus, krvare}i varikoziteti, te{ki oblik akutnog pankreatitisa, hipofizna koma, tireotoksi~ne krize, hematemeza i melena u sklopu plu}ne hiperkapnije, adisonska koma, medikametozne intoksikacije, razna trovanja, alkoholna koma) urgentna stanja u nefrologiji prerenalne, renalne i postrenalne azotemije, uklju~uju}i i stanja i oboljenja koja dovode do azotemije.

ANESTEZIOLOGIJA Edukaciju iz anesteziologije specijalizant sprovodi na Odjelu za anesteziju i reanimaciju u trajanju od 22 mjeseca. OP]A ANESTEZIJA 11 mjeseci Propedeutika – Priprema bolesnika za anesteziju – Preanesteti~ka vizita – Posebna priprema bolesnika sa cerebralnim, plu}nim, bubre`nim, metaboli~kim i endokrinim poreme}ajima – Premedikacija. Izbor tehnike i metode anestezije – Ovladavanje tehnikom intubacije Tehnike i metode op}e anestezije – Intravenska anestezija: barbiturati, benzodiazepini, neuroleptici, ketamin. – Inhalaciona anestezija: u~inci inhalacionih anestetika: halotan, enfluran, izofluran, azotni oksidul. MAC parametar u~inka inhalacionih anestetika. – Mi{i}ni relaksanti: Fiziologija neuromi{i}nog podra`aja. Mehanizam djelovanja nedepolariziraju}ih mi{i}nih relaksanata. Mehanizam djelovanja depolariziraju}ih relaksanata. Naj~e{}e upotrebljavani mi{i}ni relaksanti: sukcinil-holin, pankuronijum, vekuronijum. Inter reakcija mi{i}nih relaksanata i drugih lijekova. Mi{i}ni neuromuskularni blokovi. Antagonisti mi{i}nih relaksanata. – Kombinovana anestezija. – Klini~ko pra}enje toka anestezije. Fiziologija organskih sistema – Karakteristike kardiovaskularnog sistema, funkcija plu}a i ventilacija, funkcija bubrega. Uticaj anestezije i anestetika na organske sisteme – CNS, kardiovaskularni, respiratorni, bubre`ni. – Endokrini odgovor organizma na anesteziju Izvo|enje anestezije kod bolesti osnovnih organskih sistema i metaboli~kih poreme}aja – anestezija bolesnika sa hipotenzijom i koronarnom bolesti – anestezija i sr~ana dekompenzacija – anestezija kod bolesnika sa poreme}enom funkcijom disanja

^etvrtak, 7. 4. 2011. – – – – – – – – –

SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH –

Broj 17 – Strana 3

anestezija i astma anestezija i poreme}aj endokrinog sistema anestezija i dijabetes anestezija i poreme}aj funkcije {titne `lijezde anestezija i poreme}aj paratireiodne `lijezde anestezija i feohromocitom anestezija i dekompenzacija jetre anestezija i dekompenzacija bubrega anestezija za ambulantne intervencije

Ekstrakorporalna cirkulacija. Hipotermija. Mehani~ka i medikamentozna potpora cirkulacije.

Komplikacije op}e anestezije – regurgitacija i aspiracija `elu~anog sadr`aja – acidni aspiracioni pneumonitis – laringospazam – bronhospazam – vazdu{na embolija – maligna hipertemija Lokalna anestezija – mehanizam djelovanja lokalnih anestetika – lokalni anestetici: esterska i amido grupa – indikacije za lokalnu anesteziju, pripreme bolesnika i premedikacija – povr{inska anestezija – infiltartivna anestezija – intravenska regionalna anestezija – blok anestezija – periduralna anestezija, kontinuirana periduralna anestezija, komplikacije – spinalna anestezija i komplikacije Monitoring bolesnika u anesteziji – EKG, monitoring ventilacije, hemodinamski monitoring, neuromuskularni monitoring, monitoring balans tjelesnih teku}ina SPECIJALNA ANESTEZIJA 11 mjeseci Neurohirur{ka anestezija – cerebralna cirkulacija. Cerebralna autoregulacija: reakcija cerebralne cirkulacije na varijacije pritiska, na hipoksiju, na acidobazne promjene. Cerebralni perfuzioni pritisak. Intrakranijalni pritisak. Cerebralni edem. Uticaj anestetika i ostalih lijekova na CNS. – Patofiziologija o{te}enja mozga. Glazgow coma scala (GCS). Mjerenje intrakranijalnog pritiska. – Metode anestezije u neurohirurgiji. Izvo|enje inducirane hipotenzije. Anestezija kod intrakranijalnih tumora i preoperativna priprema. Anestezija kod te{kih kraniocerebralnih trauma. Uticaj kontrolisane ventilacije na hemodinamiku mo`dane cirkulacije. Torakalna anestezija – priprema pacijenata i procjena operabilnosti torakohirur{kog bolesnika – uticaj torakotomije i anestezije na ventilaciju i perfuziju plu}a – specifi~nost anestezije na operativne zahvate na plu}ima, grudnom ko{u, traheji i jednjaku – separisana ventilacija po Carlensu – postoperativni tretman operisanog torakalnog bolesnika – trauma grudnog ko{a, intenzivna mehani~ka i medikamentozna terapija, analgezija i sedacija – anestezija za dijagnosti~ke procedure i endoskopske zahvate u torakalnoj hirurgiji – indikacije za oksigenoterapiju, tehnike izvo|enja – anestezija za pulmektomiju – anestezija za lobektomiju – anestezija za dekortikaciju – anestezija za timektomiju Anestezija u kardiohirurgiji – Kongenitalna oboljenja srca, mitralnih i aortalnih zalisaka, koronarnih arterija

Anestezija u ginekologiji i aku{erstvu – fiziologija i patologija trudno}e – embriotoksi~nost i fetotoksi~nost anestetika i sredstava za premedikaciju – anestezija za operativne zahvate u trudno}i – op}a anestezija za carski rez – regionalna analgezija u aku{erstvu – ambulantne anestezije u ginekologiji i aku{erstvu – neka patolo{ka stanja u trudno}i – reanimacija novoro|en~eta Anestezija u dje~ijoj hirurgiji – fiziolo{ke i anatomske karakteristike novoro|en~eta, nedono{~eta, neonatusa i malog djeteta – anestezija kod novoro|en~eta: naj~e{}e hirur{ke procedure u toj dobi – ingvinalna hernija – pilori~na stenoza – nekrotiziraju}i enterokolitisi – hidrocefalus – anestezija u neonatalnom periodu: naj~e{}e hirur{ke procedure u toj dobi – kongenitalna dijafragmalna hernija – omfalokela i gastro{iza – traheo-ezofagealna fistula – intestinalna opstrukcija – meningomijelokela – klini~ki stavovi o postoperativnom tretmanu neonatusa, indikacije za prolongiranu arteficijalnu ventilaciju – parenteralna nadoknada te~nostima za prematurus, neonatus i malo dijete. REANIMATOLOGIJA Edukaciju iz reanimatologije specijalizant sprovodi na Odjelu za anesteziju i reanimaciju u trajanju od 11 mjeseci. Monitoring – monitoring bolesnika u intenzivnoj njezi – monitoring kardiovaskularnog sistema – CVP – obezbje|enje disajnog puta – plasiranje gastri~ne sonde i urinarnog katetera – radiolo{ke dijagnosti~ke procedure – endoskopske procedure Savladavanje vje{tine tehnike intubacije – traheotomija, pristup centralnim venama, rad sa respiratorima za odrasle i djecu, mehani~ka kardiopulmonalna reanimacija, defibrilacija i kardioverzija, hemodijaliza, hemofiltracija, peritonealna dijaliza, forsirana diureza. Parenteralna terapija te~nostima – ba`darenje mineralnog i acidobaznog statusa, enormni gubici vode i elektrolita, terapija {oka: traumatski, hemoragi~ni, septi~ni, kardiogeni, opekotinski Farmakoterapija – inotropni lijekovi – vazopresori – vazodilatatori – simpatikomimetici – simpatikolitici – antiaritmici – antikoagulansi – trombolitici – hemoterapeutici – neuromuskularni blokatori

Broj 17 – Strana 4

SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH
Tm medulae spinalis Herniae disci intervertebralis CT-mozga Angiografija (krvnih `ila mozga)

^etvrtak, 7. 4. 2011.
3 5 3 2

Insuficijencija funkcije organskih sistema i lije~enja – Multiorganska disfunkcija u sklopu svih oblika {oka. Prevencija i lije~enje. Parenteralna prehrana – indikacije za parenteralnu prehranu, zastupljenost ugljenih hidrata, azota i masti – energetske potrebe – otopine za parenteralnu prehranu Gastroenteralna prehrana – tehnike hranjenja – prehrana kod komatoznih bolesnika, politraumatizovanih, febrilnih, ope~enih. Tretman vitalno ugro`enih bolesnika – komatozna stanja: tumor mozga, trauma mozga, edem mozga, ststus epilepticus, cerebrovaskularni inzulti – {ok: svih etiologija – respiratorna insuficijencija, status astmaticus, postoperativne komplikacije, edem plu}a, respiartorni distres sindrom, aspiracioni pneumonitis, krvna i zra~na embolija – hipertenzivna kriza, hiperglikemi~ka koma, hipoglikemi~ka koma, hepati~na koma, uremi~ka koma – mo`dana smrt, monitoring u neurohirurugiji: EEG, ICP, evocirani potencijali – peritonitis, pankreatitis TRANSFUZIOLOGIJA Edukaciju iz transfuziologije specijalizant sprovodi na odjelu za transfuziologiju u trajanju od 1 mjesec. U toku edukacije specijalizant treba da savlada: – Imunilogija ABO i Rh sistem. Autoimuni procesi vezani za krvne grupe. – Terapija krvlju i krvnim derivatima. Politransfuzije. Posttransfuziona reakcija. – Terapija kod pogre{no ordinirane inkompatibilne krvne grupe. – Senzibilizacija u trudno}i – Tehnika odre|ivanja krvne grupa. U toku specijalizacije, kandidat treba obaviti odre|eni broj zahvata kako slijedi:
VRSTE ZAHVATA anestezija abdominalnih hirur{kih bolesnika anestezija traumatiziranih i ope~enih bolesnika anestezija bolesnika s endokrinim poreme}ajima periduralnih anestezija spinalnih anestezija blokova velikih `ivaca drena`a prsi{ta anestezija pri lobektomiji, bilobektomiji i pulmektomiji, bronhoskopiji i torakoskopiji anestezija za dekortikaciju plu}a, torakoplastiku, timektomiju i intubaciju jednjaka endoprotezom Aneurisme arterije mozga Meningeoma cerebri Intracerebralnog krvarenja Subduralnog ili epiduralnog krvarenja Ugradnje vijka za mjerenje ICP Tm u stra`njoj lubanjskoj jami Tm hemisfera (glioblastoma i sl.) Tm hipofize (transnasalno) Meningocele Crouzon Ugradnje ventric-abdomin. drena`e (Pudenz.) BROJ ZAHVATA 200 120 30 20 20 20 10 po 10 po 5 5 5 5 7 5 5 5 2 3 1 4

DERMATOVENEROLOGIJA Vrsta specijalizacije: OSNOVNA Trajanje specijalizacije: 4 godine (48 mjeseci) Plan specijalizacije:
[IRA U@A MJESTO TRAJANJE TRAJANJE TEMATSKA TEMATSKA OBAVLJANJA MJESECI MJESECI OBLAST OBLAST STA@A Uvodni dio Medicinski fakultet osnovna 1 teorijska nastava Interna Bolni~ki odjel 2 medicina interne medicine Op}a hirurgija Bolni~ki odjel op}e 2 hirurugije Mikrobiologija Mikrobiolo{ki 1 laboratorij Bolni~ki odjel Ginekologija i 1 aku{erstvo ginekologije Rad na bolni~kim 20 odjelima Dermatolo{ki Bolni~ki odjel za odjel za dermatovenerologiju 14 odrasle bolesnike Dermatolo{ki Bolni~ki odjel za 3 odjel za djecu dermatovenerologiju Institut za Jedinica za patolo{ku patofiziologiju 1 fiziologiju Jedinica za Institut za klini~ku klini~ku imunologiju 1 imunologiju Jedinica za Bolni~ki odjel 1 zarazne bolesti infektologije Rad u Dermatovenerolo{ke ambulantama i ambulante i 21 laboratorijima laboratorije Rad prema Glavna (op}a) programu dermatolo{ka 4 ambulanta Rad prema Ambulanta za programu veneri~ne i neveneri~ne bolesti 2 koje se prenose spolnim kontaktom (STD) Rad prema Ambulanta za programu hirur{ke zahvate 2 (dermatohirurgija) Rad prema Ambulanta za 1 programu fototerapiju Rad prema Ambulanta za programu rendgensku terapiju 1 (Dermopan) Rad prema Ambulanta za programu medicinsku kozmetologiju 1 (korektivna dermatologija) Rad prema Ambulanta za programu alergologiju, klini~ku imunologiju 4 i profesionalne bolesti ko`e Rad prema Ambulanta za 2 programu flebologiju

serateh. terapija ulkus kruris. 4. Laboratorij za dermatohistopatologiju i elektronsku mikroskopiju ko`e: indikacija za dermatohistopatolo{ku pretragu. Potrebno je tako|er svladati bit svih laboratorijskih pretraga. Ambulanta za flebologiju: dijagnosti~ki postupci za prepoznavanje poreme}aja periferne venske i arterijske cirkulacije. prick. Ginekologija Uzimanje obrisaka za citolo{ki test po Papanicolau. intradermalni. temeljna na~ela terapije laserom. mikroskopska. vrste transplantata. obrada i lije~enje bolesnika s razli~itim oblicima alopecija i efluvija – dermoabrazija. promjena vezanih uz poreme}aj venozne insuficijencije donjih udova. operativni pristup pigmentiranim tumorskim lezijama ko`e. serolo{ka i imunobiolo{ka dijagnostika spolno prenosivih bolesti. temeljna na~ela lokalne anestezije. Ambulanta za hirur{ke zahvate (dermatohirurgija): operativno odstranjenje manjih benignih i malignih tumora ko`e. koji se mogu repenutirati i na ko`i. izbor promjena za probatornu eksciziju. vo|enje i kontrola medicinske dokumentacije ambulantnih bolesnika. indikacije za operativnu terapiju i psihoterapiju androlo{kih bolesnika. vrijednosti dermatohistopatolo{ke dijagnostike. elektroterapija manjih vaskularnih anomalija. Rad na bolni~kim odjeljenjima Usvojiti iskustva. obrada i lije~enje bolesnika s medikamentoznim reakcijama i s reakcijama za kontrastna sredstva. eradikacija izvora zaraze. diferencijalna dijagnostika i terapija veneri~nih i neveneri~nih bolesti koje se prenose spolnim kontaktom. 7. diferencijalni permiocitogram. obrisaka za dokaz klamidija infekcije. klini~ka imunologija i metaboli~ke bolesti Op}a hirurgija Ekscizije manjih benignih i malignih tumora ko`e. – komunikacijske vje{tine. klamidija i mikroplazmi. pretrage ejakulata (fizikalna. diferencijalnoj dijagnostici i terapiji svih bolesti ko`e. bakteriolo{kih obrisaka iz uretre i ceriksa. ½ Rad prema programu ½ Rad prema programu ½ UVODNI DIO – OSNOVNA TEORIJSKA NASTAVA Osnovna teorijska nastava se provodi iz oblasti: – dono{enje klini~kih odluka. mikrobiolo{ka. Ambulanta za plasti~nu hirugiju: odstranjenje ve}ih tumorskih tvorbi uklju~uju}i i razli~itih patolo{kih tvorbi na prstima. te kondiloma perianalno i perigenitalno. terapija {oka. Ambulanta za veneri~ne i neveneri~ne bolesti koje se prenose spolnim kontaktom (STD): dijagnostika. na~ela medikamentozne terapije. biokemijska i mikrobiolo{ka pretraga). indikacije za biopsiju testisa. Rad prema programu Rad prema programu Rad prema programu Rad prema programu Rad prema programu Ambulanta za andrologiju Ambulanta za plasti~nu hirurgiju (u jedinici za hirurgiju) Ambulanta za proktologiju Laboratorij za virusologiju i mikrobiologiju Laboratorij za dermatohistopatolog iju s odsjekom za elektronsku mikroskopiju Laboratorij za klini~ku imunologiju. uzimanje biolo{kog materijala za pretrage. Ambulanta za medicinsku kozmetologiju: dijagnostika. izrada stru~nih mi{ljenja. – sposobnost sticanja i preno{enja znanja. obrada i lije~enje bolesnika s promjenama ko`e uvjetovanih utjecajima okoline. dijagnostika varikokele. U okviru rada u jedinici za patofiziologiju potrebno je svladati patogenetske mehanizme nekih op}ih. provodna i regionalna anestezija. lije~enje podifi linom i drugo. te indikacije za provo|enje operativne terapije. virusnih. mogu}nosti elektronsko-mikroskopske pretrage u dijagnostici nekih bolesti ko`e. u nastavnim turnusima (ljetni i zimski semestar) po planu koji utvr|uju navedeni fakulteti. – upravljanja sistemom. Obavlja se na medicinskom fakultetu u ukupnom trajanju od 1 mjesec. diferencijalna dijagnostika i terapija bolesti analnog i perianalnog podru~ja. Ambulatna za andrologiju: anamneza androlo{kih bolesnika. 2011. obrisaka za gljivi~ne uzro~nike. incizije i probatorne ekscizije. te upoznavanje bolesnika s osnovnim spoznajama o njegovoj bolesti. klini~ku imunologiju i profesionalne bolesti ko`e: obrada i lije~enje bolesnika s alergijskim i profesionalno uvjetovanim bolestima ko`e. proktoskopija. epidemiolo{ki pristup bolesniku. znanja i vje{tine uzimanju anamneze i dermatolo{kog statusa. Ambulanta za alergologiju. kao i bolesti iz podru~ja andrologije i dermatolo{ke proktologije. Laboratorij za mikrobiologiju i virusologiju: mikrobiolo{ka i virusolo{ka dijagnostika bolesti ko`e. mikrobiolo{ka dijagnostika nespecifi~nih uretritisa. Znanja i vje{tine Interna medicina Endokrinologija. vidljivih sluznica i vanjskog spolovila. Laboratorij za mikologiju i parazitologiju SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH ½ 1 ½ ½ Broj 17 – Strana 5 bolesti potrebno je upoznati naj~e{}e infektivne egzantemske bolesti.^etvrtak. izradba stru~nih mi{ljenja iz podru~ja dermatolo{ke alergologije. duboke biopsije sa {avom. na~ela razli~itih oblika aktinoterapije. – promocija zdravlja. slanje materijala na pretragu. Za vrijeme boravka u jedinici za zarazne . izvo|enje testova (epikutani. kompresijska terapija poreme}aja venske cirkulacije donjih udova. – timski rad. – etika i propisi. te u dijagnostici. skereozacija manjih varikoziteta. Ambulanta za rendgenolo{ku terapiju: indikacije za primjenu zra~enja mekim rendgenskim zrakama (Dermopan). »in vitro« dijagnostika alergijskih bolesti). Ambulanta za fototerapiju: temeljna na~ela UV-A i UV-B terapije. hiposenzibilizacija. serolo{ku i imunofluorescentnu dijagnostiku. Rad u ambulantama i laboratorijima Op}a dermatolo{ka ambulanta: sinteza i primjena iskustava. naro~ito metaboli~kih i endokrinolo{kih poreme}aja. te 20 operativnih zahvata na prstima ruke. krioterapija. znanja i vje{tina ste~enih na odjelima. diferencijalna dijagnostika i terapija dermatoza smje{tenih na kozmetski prominentnim dijelovima tijela prije svega na licu i vlasi{tu. uklju~iv{i i uzimanje biolo{kog materijala za pretrage. analize urina. Ambulanta za proktologiju: dijagnostika. Mikrobiologija Uzimanje obrisaka za dijagnostiku herpes simplex virusa.

status). – upravljanja sistemom. posebno stanja vitalne ugro`enosti novoro|en~eta. Izrada mi{ljenja o profesionalnim bolestima ko`e 19. 4. Krioterapija 11. Vrsta 1. direktna i indirektna metoda imunofl uorescentne pretrage. – etika i propisi. 1 2 1 1 8 25 4 5 2 5 3 2 2 2 Laboratorij za klini~ku imunologiju. 2011. Epikutani test 15. perinatalna . Scratch test 17. Treponema palida u tamnom polju 4. posebno na patolo{ki porod i na mogu}e poro|ajne ozljede djeteta. serolo{ka dijagnostika veneri~nih bolesti. UVB) 12. UVODNI DIO SPECIJALIZACIJE: 6 mjeseci Op}a hirurgija 2 mjeseca – u~estvuje u radu poliklinike. Boravi na odjelu za novoro|enu djecu i upoznaje postupak s tom djecom. Vrsta i broj dijagnosti~kih i terapijskih zahvata koje specijalizant mora izvr{iti u toku 4-godi{nje specijalizacije pod nadzorom i samostalno. Neurologija 1 mjesec – upoznaje specifi~nosti neurolo{ke pretrage (anamneza. Dispanzer za pedijatriju 1 mjesec – upoznaje razvoj zdravog djeteta. Termokauterzija 10. Parazitolo{ka pretraga na acarus 6. a tako|er susre}e i naj~e{}e dje~je bolesti i postupak kod tih stanja. Dermoabrazija (manjih povr{ina) 14. Provo|enje terapije dermopanom 13. naj~e{}e parazitolo{ke pretrage. – komunikacijske vje{tine. Nativni preparat na gljive (KOH) 5. serologiju i imunofluorescentnu dijagnostiku: interpretacije nalaza najva`nijih pretraga u dijagnostici bolesti vezivnog tkiva.Broj 17 – Strana 6 SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Vaskularna hirurgija Neurohirurgija Ortopedija Plasti~na i rekonstruktiv na hirurgija Pedijatrija Dje~ija hirurgija Neonatalna i dojena~ka hirugija Abdominalna hirurgija Torakalna hirurgija Dje~ja traumatologija Dje~ja urologija Plasti~na hirurgija i opekline Dje~ja onkologija Anestezija i intenzivna terapija Godi{nji odmori Bolni~ki odjel vaskularne hirurgije Bolni~ki odjel neurohirurgije Bolni~ki odjel ortopedije Bolni~ki odjel plasti~ne hirurgije Bolni~ki odjel pedijatrije Bolni~ki odjel dje~ije hirurgije ^etvrtak. Mikroskopski dokaz gonokoka u razmazu (Metilensko modrilo) 2. Probatorna ekscizija 7. prete`no u hitnim slu`bama gdje se upoznaje s akutnim hirur{kim bolestima i ozljedama. Prick test 16.5 godina (54 mjeseca) Plan specijalizacije: [IRA TEMATSK A OBLAST Uvodni dio osnovna teorijska nastava Uvodni dio U@A TEMATSKA OBLAST MJESTO TRAJANJE TRAJANJE OBAVLJANJA MJESECI MJESECI STA@A Medicinski fakultet 1 6 Op}a hirurgija Ginekologija i aku{erstvo Pedijatrija Neurologija Anestezija i intenzivna njega Op}a hirurgija Abdominalna hirurgija Torakalna hirurgija Bolni~ki odjel abdominalne hirurgije Bolni~ki odjel torakalne hirurgije Bolni~ki odjel op}e hirurgije Bolni~ki odjel ginekologije Pedijatrijski dispanzer Bolni~ki odjel neurologije Bolni~ki odjel anestezije 6 3 2 2 1 1 1 1 UVODNI DIO – OSNOVNA TEORIJSKA NASTAVA – 1 mjesec Osnovna teorijska nastava se provodi iz oblasti: – dono{enje klini~kih odluka. Izrada mi{ljenja o alergijskim dermatozama 18. Ginekologija i aku{erstvo 1 mjesec – interes se prete`no usmjerava na aku{erstvo. Laboratorij za mikologiju i parazitologiju: nativni preparat i kultura na gljive. Elektrokoagulacija 9. Obavlja se na medicinskom fakultetu u ukupnom trajanju od 1 mjesec. a upoznaje dijagnosti~ke i terapeutske postupke. Nativni preparat na trichomonas vaginalis 3. dijagnosti~ke postupke (punkcije). – sposobnost sticanja i preno{enja znanja. Provo|enje fototerapije (UVA. – timski rad. Mali hirur{ki zahvat (Odstranjenje manjeg tumora) 8. – promocija zdravlja. u nastavnim turnusima (ljetni i zimski semestar) po planu koji utvr|uju navedeni fakulteti. 7. Sklerozacija Pod nadzorom 20 20 5 20 20 150 80 40 40 80 30 15 10 20 20 20 10 10 20 Samostalno 10 10 5 10 10 50 30 10 10 10 10 10 5 10 10 10 5 5 10 Ukupno 30 30 10 30 30 200 110 50 50 90 40 25 15 30 30 30 15 15 30 4 DJE^JA HIRURGIJA Vrsta specijalizacije: OSNOVNA Trajanje specijalizacije: 4. prehranu i kalendar cijepljenja.

Uz hirur{ko rje{avanje patologije urogenitalnog sistema (malformacije bubrega. dijagnosti~nim postupcima i izborom operativne tehnike. tumori. dijagnosti~ki i operacijski postupak kod kraniocerebralnih ozljeda. U prvom redu u dijagnostici. koju tehniku specijalizant mora savladati u potpunosti. algoritam dijagnosti~kih postupaka i pretraga. Kraniocerebralna ozljeda je veoma u~estala ozljeda u traumatologiji dje~je dobi s ~estim letalnim ishodom i izvori{te trajnog invaliditeta Upoznaje i ostalu patologiju (tumor mozga) i principe lije~enja. Specijalizant mora ovladati konzervativnim i aktivno hirur{kim na~inom lije~enja (principi previjanja. provjerava program i izvr{enje istog. {to je za dje~ju hirurgiju od posebnog zna~aja. Specijalizant mora ovladati hitnim hirur{kim intervencijama u neonatalnoj dobi (atrezija probavnog sistema. halazija. abnormalnosti nervnog sistema i konvulzivna stanja. ahalazija. mokra}nog mjehura i uretre) od specijalizanta se tra`i dobro poznavanje dijagnosti~kih metoda. prirodeni i ostali hidrocefalusi. Anestezija i intenzivna njega 1 mjesec – upoznaje djecu u stanjima vitalne ugro`enosti. hernijacije mozga i ovojnica. ultrasoni~ne pretrage i dr. scintigrafi je. operacijskoj indikaciji i operativnoj tehnici ro|enih mana CNS-a (kraniostenoze. U patologiji dojena~ke dobi specijalizant ovladava operacijama koje su naj~e{}e u toj dobi. jer je urogenitalni sistem naj~e{}e priro|eno malformiran. torzije ovarija. Okvirni program specijalizacije iz dje~je hirurgije osposobljava kandidata za samostalan stru~an rad. U edukaciju je uklju~en rad na endoskopijama. mekonijski ileus i dr. ne samo zbog razli~itosti uzrasta ve} u prvom redu zbog izrazito specifi~ne patofiziolo{ke reakcije djeteta u opeklinskoj bolesti. dijagnoze i dijagnosti~ke postupke te ovladava hirur{kim vje{tinama i operativnim tehnikama. uklje{tenja kila. defekti o{ita. kao {to su npr. Program boravka na pojedinim odjelima: – abdominalna hirurgija (3 mjeseca) – torakalna hirurgija (2 mjeseca) – vaskularna hirurgija (1 mjesec) NEUROHIRURGIJA 2 mjeseca Tokom boravka na neurohirurgiji specijalizant dje~je hirurgije mora biti podu~en naro~ito na dva polja rada ove struke. {to je posebno zna~ajno za novoro|ena~ku i ranu pred{kolsku dob. rana nekroektomija plastika po Thierchu). 2011. principima multimodalne terapije (hemotera- . na kojima specijalizant provodi odre|eno vrijeme.) U edukaciju je uklju~eno i savladavanje ratne hirur{ke doktrine. Specijalizant mora ovladati protokolom lije~enja dje~jih hiru{kih tumora.^etvrtak. ileusi razne etiologije i dr. Asistira i izvodi operativne zahvate pod nadzorom specijalista hirurga. defekti prednje trbu{ne stijenke. kao {to su malformacije prsnog ko{a. problemi vezani za hemangiome i limfangiome. endoskopske i radiolo{ke melode. ovlada hitnom dijagnostikom i odlukama o redoslijedu operativnih indikacija kod takvog ozlje|enika i da je dobro upu}en u pra}enju ranog posttraumatskog stanja. Ovladava principima ratne hirur{ke doktrine primijenjene na dje~ji uzrast. zbog visokog obolijevanja. gnojne promjene grudnog ko{a i druga patolo{ka stanja. 4. Mora savladati principe konzervatvnih i operativnih postupaka u lije~enju ozljeda imaturnog skeleta tetiva. veliki deformiraju}i o`iljci i dr. ileusi dojena~ke dobi. U okviru programa specijalizant ovladava teoretskim znanjem iz dje~je hirurgije. Posebno se posve}uje pa`nja na operativnu tehniku anastomoza u probavnom sistemu. resekcije `eluca. uretera. mogu}nosti operativnih zahvata i postoperativnu terapiju. Mora se upoznati s principima rehabilitacije djeteta i resocijalizacije te{ko invalidne djece. OP]A HIRURGIJA 6 mjeseci U edukaciji iz op}e hirurgije specijalizant upoznaje hirur{ku patologiju. Tako|er se educira iz hirurgije prsnog ko{a. krivi vrat i dr. otapoze. Dio programa mora biti posve}en edukaciji i dijagnosti~kim postupcima abdominalnih hirur{kih bolesti. respiratorni distres. Du`an je upoznati rehabilitaciju ope~enog djeteta mogu}nost za rekonstruktivne zahvate na o`iljcima uzrokovanim opekotinom. etiopatogenezu i patofiziologiju istih. 7. Mora biti podu~en o principima asepti~kog rada. terapiji i operativnoj tehnici onih hirur{kih bolesti koje se rje|e susre}u u dje~joj dobi (holeciste. malformacije ki~menog kanala i dr. Plasti~na hirurgija i opekotine: 2 mjeseca Dje~joj dobi rje{ava probleme priro|enih ili ste~enih malformacija bilo u funkcionalnom ili estetskom smislu (sindaktilije. kao {to su na primjer herniotomije.) Specijalizant mora dobro ovladati svim problemima vezanim za opekotine. pilorostenoze. Dje~ja onkologija: 2 mjeseca Osposobljava specijalizanta za dijagnostiku malignih solidnih tumora u dje~joj dobi. kao osnova za izbor lije~enja i operativnu indikaciju. DJE^JA HIRURGIJA 24 mjeseca Definicija: Dje~ja hirurgija je hirur{ka struka usmjerena na probleme hirur{ke patologije djeteta od ro|enja do kraja adolescencije. promjene na plu}ima. upoznat s hirur{kim instrumentarijem i instrumentima endoskopskih aparata koji se upotrebljavaju u dje~joj hirurgiji. upoznaje dje~je hirur{ke bolesti. Specijalizantski program edukacije iz dje~je hirurgije sadr`i i edukaciju u srodnim i za dje~ju hirurgiju zna~ajnim granama medicine. Opekotina je jedna od naj~e{}ih i veoma specifi~nih ozljeda djece. kako bi istu mogao primijeniti u ratnim uslovima rada. teratome. invalidnosti i smrtnosti djece od nesretnih slu~ajeva.) tako tako|er i brojnih patolo{kih priro|enih promjena (duplikature crijeva. ligamentarnog sistema te aktivno poznavanje imobilizarijskih metoda. Abdominalna i torakalna hirurgija: 4 mjeseca Glavni cilj edukacije specijalizanta u ovom segmentu dje~je hirurgije usmjeren je na savladavanje znanja o dijagnosti~kim i operativnim postupcima. radi u poliklinici i hitnoj hirur{koj slu`bi. SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 17 – Strana 7 o{te}enja.). koja ~esto tra`i hitnu hirur{ku intervenciju jer se radi o stanjima koja su inkompatibilna sa `ivotom. Dje~ja traumatologija 5 mjeseci Zauzima posebno mjesto u dje~joj hirurgiji. anorektalne anomalije. kako u domeni akutnih stanja abdomena (apendicitisi. Dje~ja urologija: 2 mjeseca [iroko podru~je rada dje~je hirur{ke struke.) Nadalje. neurohirur{ki. Mentor specijalizanta brine o obimu i kvalitetu edukacije. osnove reanimacije i pra}enje vitalnih funkcija. hirurgija jetre i `u~nih vodova i mnoga druga patolo{ka stanja abdomena). Od specijalizanta se tra`i da savlada postupke reanimacije politraumatiziranog djeteta. posebno se educira u dijagnostici. Edukacija specijalizanta dje~je hirurgije provodi se kroz 24 mjeseca prema u`im strukama i podru~jima rada unutar dje~je hirurgije i u odre|enom vremenu Neonatalna i dojena~ka hirurgija: 4 mjeseca U fokusu je interesa dje~je hirur{ke struke jer sadr`i specifi~nu patologiju neonatalne dobi. operativni zahvati na plu}ima i dr. megakolon.

ekstenzije i sadrenu imobilizaciju. koje se nominalno i broj~ano mogu odrediti kao: herniotomija 50. Anestezija i intenzivna terapija: 2 mjeseca Specijalizant se upoznaje s preoperativnom pripremom djeteta. endoskopske pretrage na djetetu. hipospadija 5. radioterapija i dr. Posebno se educira u problemima neonatolo{ke intenzivne njege. traheotomija 2. Upoznaje i ovladava reanimacijom bolesnika. hipospadije. dijagnostike i operativnim zahvatima na kongenitalnim malformacijama lokomotornog sistema. endokrinologiji. kandidat mora samostalno obaviti minimalni broj operacija. torakocenteza i drena`a 4. Dio vremena provodi u radu Jedinice intenzivne terapije. apendektomija 20. MJESTO TRAJANJE OBAVLJANJA STA@A 5 Medicinski fakultet Medicinski fakultet Bolni~ki odjel infektologije Mikrobiolo{ki laboratorij Bolni~ki odjel interne medicine pija. PEDIJATRIJA 8 mjeseci Specijalizant boravkom na pedijatriji upoznaje normalan rast i razvoj djeteta. posebno transplantacijske hirurgije. i u~estalost epidemijskih poreme}aja zdravlja ove populacije posebni osvrt na epidemiologiju kancera Bolni~ki odjel neurologije i psihijatrije 1 Neurologija i psihijatrija 20 dana Pedijatrija Bolni~ki odjel pedijatrije ½ Onkologija Transfuziologija Bolni~ki odjel onkologije Zavod za transfuzijsku medicinu Federacije Bosne i Hercegovine ½ 10 dana Biostatistika i informacioni sistemi biostatistika informacioni sistemi u epidemiologiji i javnom zdravstvu uklju~uju}i boravak i u Centru za zra~enje Zavoda za javno zdravstvo Federacije Bosne i Hercegovine zavodi za javno zdravstvo zavodi za javno zdravstvo Zavod za javno zdravstvo Federacije Bosne i Hercegovine ili Katedra za higijenu zavod za javno zdravstvo ili Katedra za socijalnu medicinu 1½ 1 ½ Higijena i zdravstvena ekologija 1½ Socijalna medicina i organizacija zdravstvene za{tite Rad na epidemiologiji op}a epidemiologija 1 17 Higijenskoepidemiolo{ka slu`ba (doma zdravlja ili zavoda za javno zdravstvo) zavodi za javno zdravstvo zavodi za javno zdravstvo Bolnica 3 specijalna epidemiologijea zaraznih bolesti specijalna epidemiologija nezaraznih bolesti specijalna epidemiologija intrahospitalnih infekcija 6 5 2 . pod nadzorom starijeg specijaliste. u{ke. op}om lokalnom anestezijom koja se upotrebljava u dje~joj dobi. gastroenterologiji 1 4 3 2 Interna medicina 2 Pulmologija Bolni~ki odjel za plu}ne bolesti posebni osvrt na: neurologija: u~estalost i riziko faktore cerebro-vaskularnih inzulta. Dijagnosti~ki postupci: endoskopije (rektoskopije 20. . Kandidat ovladava rutinskim i specifi~nim laboratorijskim pretragama. retencija testisa 15. Specijalizant upoznaje cjelovit postupak u lije~enju opeklinske bolesti. vaskularnim bolestima.Broj 17 – Strana 8 SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH [IRA TEMATSKA OBLAST Uvodni dio U@A TEMATSKA OBLAST ^etvrtak. DJE^JA ORTOPEDIJA 1 mjesec Edukacijom na ortopedskom odjelu specijalizanta dje~je hirurgije primarno je upoznati s osnovnim principima rada. Tokom specijalizantskog sta`a. kao i lije~enje kasnih posljedica opekotina (kelodi. Upoznaje cjelovitu patologiju dje~je dobi. a kao uslov za polaganje specijalisti~kog ispita. konzervativni i rani operativni pristup. Upoznaje i ostalu patologiju vezanu za ortopedsku struku. Upoznaje alternativne terapije u tretmanu raka djece psiholo{ke i psihosocijalne probleme bolesnog djeteta i njegove porodice. tumora ko`e i podko`ja i dr. repozicija frakturnih ulomaka (konzervativno 30. 4. vr{i samostalne intubacije i upoznaje komplikacije koje nastaju za vrijeme i neposredno po anesteziji. posebno onu koja se odnosi na potrebu hirur{kog lije~enja. Izvodi. Thischplastika 5. dojen~eta i djeteta i upoznaje epidemiolo{ke probleme pedijatrijskog odjela. virusologiji.).psihijatrija: u~estalost masovnih poreme}aja stanja zdravlja populacije psiholo{ke i psihijatrijske masovne pojave posebni osvrt na hemato-onkolo{ka oboljenja. cistoskopije 10) EPIDEMIOLOGIJA Vrsta specijalizacije: OSNOVNA Trajanje specijalizacije. obrada velikih rana 50. 36 mjeseci (3 godine) Plan specijalizacije: Op}a teorijska nastava Obavezna teorijska nastava iz ove oblasti (poslijediplomska edukacija) Infektivne bolesti Mikrobiologija po 15 dana na: bakteriologiji. principe operacijskih metoda. Boravak na pedijatrijskim odjelima raspore|uje se: – neonatolo{ka intenzivna njega (1 mjesec) – gastroenterologija s parenteralnom ishranom (2 mjeseca) – nefrologija (2 mjeseca) – pulmologija (1 mjesec) – neuropedijatrija (1 mjesec) PLASTI^NA I REKONSTRUKTIVNA HIRURGIJA 1 mjesec Cilj edukacije specijalizanata na podru~ju plasti~ne i rekonstruktivne hirurgije je upoznavanje savremenih mogu}nosti lije~enja. fimoza 10. parazitologiji i imunologiji po 15 dana na: kardiologiji. operativno 15). kontrakture).) kao i tretmanom komplikacija vezanih za hemoterapiju i zra~enje. usnice i nepca. ishranu i njegu zdravog i bolesnog novoroden~eta. cistostomija 2. zbog visokog obolijevanja i smrtnosti od sepse u ranom postoperativnom toku novoroden~eta i dojen~eta. anus praetera 3. suture `ivaca i tetiva 5. 7. 2011. Neophodno je upoznavanje s rekonstruktivnim zahvatima priro|enih anomalija (malformacija {ake. resekcija crijeva 5.

dezinsekcija. uklju~uju}i i istra`ivanje i analizu riziko faktora u nastanku. – osnovni principi medicine zasnovane na dokazima i klini~ke epidemiologije. – sposobnost sticanja i preno{enja znanja. 3. zoonoze. predlo`iti i planirati mjere za spre~avanje i suzbijanje.odabrana poglavlja. u nastavnim turnusima (ljetni i zimski semestar) po planu koji utvr|uju navedeni fakulteti. – kori{tenje i citiranje stru~ne literature. specijalizant pola`e zavr{ni kolokvij koji obuhvata provjeru znanja iz svih oblasti iz kojih se sastoji ova nastava. – etika i propisi. Epidemiolog je teorijski i prakti~no osposobljen da samostalno prikuplja.01. savladavanja znanja i vje{tina iz menad`erske epidemiologije SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Zavod za javno zdravstvo Federacije Bosne i Hercegovine Broj 17 – Strana 9 1 Definicije: Epidemiologija kao grana biomedicine i zdravstva (Frascati klasifikacija: 3. kao {to su prirodne nepogode i katastrofe. – op}a epidemiologija. – demografska i vitalna statistika.odbrana poglavlja. – biostatistike i informacionih sistema u epidemiologiji i javnom zdravstvu: – deskriptivna biostatistika sa primjerima iz prakse. – kolokvijum iz osnova rukovo|enja u zdravstvu. modifikacija efekta. Nakon zavr{enog dijela teoretske nastave i polo`enih svih kolokvija. karcinomi.upoznavanje sa postoje}im i mogu}im bazama podataka. relativni rizik. predvi|eno je za individualni samostalni rad.38. stru~nih ekskurzija. – kolokvijum iz komunikacija i zagovaranja.izra~unavanje. u okviru posebno organizovane ili ve} postoje}e edukacije iz predvi|enih oblasti. Drugim rije~ima. – epidemiologija vanrednih stanja i urgentna epidemiologija. – osnova nau~no-istra`iva~kog rada. – regresija i korelacija . – specijalne epidemiologije nezaraznih bolesti. – istra`ivanje epidemije. – kolokvijum iz op}e epidemiologije. osposobljen da formuli{e i testira hipoteze o izvorima i putevima preno{enja zaraznih bolesti. – metodologija nau~nog rada. prevencije i suzbijanja bilo koje bolesti koja je zbog masovnosti ili zbog drugog razloga va`na za stanovni{tvo. informati~ko vo|enje registara masovnih pojava i bolesti.OSNOVNA TEORIJSKA NASTAVA 1 mjesec Osnovna teorijska nastava se provodi iz oblasti: – dono{enje klini~kih odluka. te sam provoditi neke od tih mjera. dizajn i analiza deskriptivnih metoda. skriningsenzitivnost. – mjerenje u~estalosti bolesti. NPV). Sastoji se od predavanja. procjenjuje zdravstveno stanje populacije. kontrolirati provo|enje tih mjera. Izu~ava u~estalost. seminari. – kolokvijum iz specijalne epidemiologije zaraznih bolesti. Specijalisti~ki sta` iz epidemiologije se smatra obavljenim kada specijalizant pro|e kroz sve vidove teorijske i prakti~ne nastave. – epidemiolo{ke metode: elementi. dizajn i analiza analiti~kih metoda (unakrsni odnos. Tako|e je. dezinfekcija. mjesto i uloga epidemiologije danas. endokrine bolesti. kvizovi. UVODNI DIO . – osnova infektivnih bolesti . – izbor kontrolne grupe. uklju~uju}i i mjere spre~avanja zaraznih bolesti prema stanovni{tvu: – imunizacija. vakcinacija. – upravljanja sistemom. standardizacija mortaliteta. osposobljen je da se uspje{no samostalno bavi problemima etiologije.Uvodni dio . – bias i konfaunding. analizira i tuma~i podatke o zdravlju. – kolokvijum iz osnova infektivnih bolesti. Program teoretske nastave obuhvata teoretske osnove iz: – op}e epidemiologije: – istorijat. Uloga epidemiologa je i da bude pripravan u slu~aju vanrednih situacija.poslijediplomska edukacija Obavlja se isklju~ivo na katedrama za epidemilogiju i biostatistiku/zdravstvenu statistiku i ostalim katedrama medicinskih fakulteta. i evaluirati rezultate. te evaluacijom rezultata. – bioetika. sparivanje ispitanika (matching). ispiti) u najmanjem trajanju od 320 ~asova nastave (80 mjese~no) od kojih: 50% – Predavanja. primjenom razli~itih epidemiolo{kih studija. seminara. – epidemiologija kao bazi~na medicinska nauka. 2011. distribuciju i kontrolu bolesti u populaciji. te faktora pona{anja i genetsku komponentu izu~avanjem genetske epidemiologije: – osnovi epidemiologije okoli{a. kao i faktorima rizika za nastanak bolesti nepoznate etiologije. – nadzor u javnom zdravstvu.^etvrtak. polo`i predvi|ene kolokvijume. op}e i specijalne epidemiologije. stratifikacija. epidemiologije. Specijalizacijom iz epidemiologije (cilj programa specijalizacije): doktor medicine se osposobljava da mo`e suvereno i samostalno izu~iti svaki problem u vezi masovne pojave bilo koje bolesti. bioterorizam i pandemije novoiskrslih bolesti. . trovanja hranom. – osnova rukovo|enja u zdravstvu. – kolokvijum iz specijalne epidemiologije nezaraznih bolesti. i provjere znanja (kolokviji. – kolokvijum iz osnova interne medicine i pulmologije sa posebnim osvrtom na u~estalost i riziko faktore masovnih nezaraznih bolesti.odabrana poglavlja. specijalizant je obavezan da polo`i: – kolokvijum iz osnova mikrobiologije. – kolokvijum iz biostatistike i medicinske informatike. – komunikacijske vje{tine. – osnova interne medicine . 4. – promocija zdravlja. – primjenjena informatika . defini{e javno-zdravstvene prioritete i preduzima odgovaraju}e mjere u prevenciji i kontroli poreme}aja zdravlja. ali. PPV. rije{iti (rje{avati) pitanja uzroka i uzro~nika. – osnova pulmologije . – timski rad. deratizacija. specifi~nost. – primjeri iz prakse: istra`ivanje epidemije kontaktnog tipa. posebno menad`erske epidemiologije sa osnovama organizacije sistema zdravstvene za{tite. da mo`e analizirati i ocijenili stanje.odabrana poglavlja. 7. Obavlja se na medicinskom fakultetu u ukupnom trajanju od 1 mjesec. Teoretske osnove .03. odbrani specijalisti~ki sta` i savlada sve vje{tine koje su predvi|ene ovim programom. tako|er. – istra`ivanje i analiza riziko faktora: kardiovaskularne bolesti. – zavr{ni kolokvijum iz menad`erske. – primjeri iz prakse: istra`ivanja epidemija nezaraznih bolesti astma i karcinom plu}a. – izolacija i socijalno distanciranje. – osnova mikrobiologije . vje`bi. sa posebnim osvrtom na menad`ersku epidemiologiju.kako nezaraznih tako i zaraznih. – specijalna epidemiologija zaraznih bolesti. prakti~ne vje`be 30% – Individualni rad na zadatom projektu 20% – Individualni rad sa mentorom Ostalo vrijeme koje specijalizant ne boravi na nastavi.38) bavi se prou~avanjem i spre~avanjem (prevencijom) i kontrolom masovnih i zna~ajnih bolesti u populaciji . Na~ini provjere znanja: Poslije odslu{ane i obavljene teoretske nastave.

uz savjetovanje sa mentorom cjelokupnog sta`a iz epidemiologije radi na: – rje{avanju problema rutinskog rada. – u~estvovanje u istra`ivanju i nadzoru nad intrahospitalnim infekcijama. Znanja i vje{tine koje specijalizant mora da savlada u toku specijalisti~kog sta`a po planiranim oblastima Napomena: Va`nost savladavanja svake pojedine vje{tine kojima treba da vlada specijalista epidemiolog podijeljena prema kategorijama: gleda. te vje{tine iz drugih oblasti koje su zna~ajne za epidemiologiju (kao {to je menad`erska epidemiologija. gdje god je to primjenljivo.veoma va`no i obavezno znati za sprovesti. + . kantonalnoj. – va`e}om legislativom iz ove oblasti (zakoni. te podne{en u pismenoj formi (kao prijedlog projekta) prijedlog u~estvovanja na nau~no-istra`iva~kom projektu iz jedne od oblasti koja je predvi|ena ovim planom i programom.nije obavezno. Specijalna epidemiologija zaraznih bolesti 6 mjeseci Sta` se izvodi u zavodima za javno zdravstvo u Federaciji Bosne i Hercegovine. i na osnovu prakti~nog rada tokom sta`a. i ostalo. – epidemiolo{kim izvi|anjem na terenu. komunikacija i zagovaranje). epidemiologije zaraznih bolesti. a koje su uklju~ene u epidemiolo{ke aktivnosti zbog: pra}enja bolesti srca i krvnih sudova. Ovjeru polo`enog kolokvija.va`no i obavezno znati. obradi. – rad na istra`ivanju. – sa svakodnevnim radom epidemiolo{ke slu`be. – evaluaciji i planiranju ostalih epidemiolo{kih mjera na ovom nivou organizacije sistema zdravstvene za{tite prema postoje}oj epidemiolo{koj situaciji Da bi se dobio potpis iz ovog dijela sta`a.Broj 17 – Strana 10 SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH – ^etvrtak. epidemiologije nezaraznih bolesti. nakon ~ega rangirana kao: +++ . – analize i izvje{tavanja prema svim relevantim nivoima. a prema registrima bolesti. – sudjelovanju u svakodnevnom radu epidemiolo{ke slu`be.obavezno za sprovesti. – pra}enja prijavljivanja zaraznih bolesti. 2011. obradi. – rad na istra`ivanju..obavezno za znati: . relevantni za rad specijaliste epidemiologa na bilo kom nivou zdravstvene za{tite). Specijalna epidemiologija nezaraznih bolesti 5 mjeseci Sta` se izvodi u zavodima za javno zdravstvo u Federaciji Bosne i Hercegovine. 7. EPIDEMIOLOGIJA 17 mjeseci Specijalisti~ki sta` iz epidemiologije predvi|a usvajanje vje{tina na osnovu dobivenih teoretskih znanja tokom teoretskog dijela edukacije. analizi i kontroli pove}anog javljanja masovnih oboljenja koje sprovodi zavod. gdje se radi na: – upoznavanju sa strukturom i dinamikom rada toga zavoda. – obavlja samostalan rad na odjelima na koji budu raspore|eni odlukom {efa tima za intrahospitalne infekcije u toj instituciji. Da bi se dobio potpis iz ovog dijela sta`a. obavezno je kolokvirati na kraju kod mentora sta`a uz obavezni pismeni izvje{taj specijalizanta o aktivnostima tokom ovog dijela specijalisti~kog sta`a i ura|en najmanje 1 seminarski rad na zadatu temu koju odre|uje mentor sta`a. Menad`erska epidemiologija 1 mjesec Sta` se izvodi u Zavodu za javno zdravstvo Federacije Bosne i Herecgovine. obavezno je kolokvirati na kraju kod mentora sta`a uz obavezni pismeni izvje{taj specijalizanta o aktivnostima tokom ovog dijela specijalisti~kog sta`a i ura|en najmanje 1 seminarski rad na zadatu temu koju odre|uje mentor sta`a. – analizi i izvje{tavanju prema svim relevantim nivoima a vezano za masovne nezarazne bolesti. +/. gdje se specijalizant upoznaje sa: – strukturom i dinamikom rada Zavoda. ali i drugih slu`bi kad god su one uklju~ene u istra`ivanja koja se rade u okviru epidemiolo{kih slu`bi. asistira i izvodi. – analize i izvje{tavanja prema svim relevantim nivoima. specijalnoj odnosno univerzitetsko-klini~koj bolnici u okviru tima za nadzor nad intrahospilanim infekcijama. obavezno je kolokvirati na kraju kod mentora sta`a uz obavezni pismeni izvje{taj specijalizanta o aktivnostima tokom ovog dijela specijalisti~kog sta`a i ura|en najmanje 1 seminarski rad na zadatu temu koju odre|uje mentor sta`a. analizi i kontroli epidemija primjenom epidemiolo{kih metoda u analizi. a sve primjenom epidemiolo{kih metoda u analizi. – analize i izvje{tavanja prema svim relevantim nivoima. pravilnici. – pra}enja prijavljivanja i nadzora zaraznih bolesti na nivou Federacije BiH. – organizaciji obavezne imunizacije. obradi. obavezno je kolokvirati na kraju kod mentora ovog dijela sta`a uz obavezni pismeni izvje{taj specijalizanta o aktivnostima tokom ovog dijela specijalisti~kog sta`a i ura|en najmanje 1 seminarski rad . – u~estvovanje u istra`ivanju i nadzoru nad intrahospitalnim infekcijama. – evaluaciji i planiranju ostalih epidemiolo{kih mjera prema hroni~nim nezaraznim bolestima. Da bi se dobio potpis iz ovog dijela sta`a. evaluaciji i planiranju ostalih epidemiolo{kih mjera na ovom nivou organizacije sistema zdravstvene za{tite prema postoje}oj epidemiolo{koj situaciji Da bi se dobio potpis iz ovog dijela sta`a. gdje se u~estvuje u: – upoznavanju sa tehnikama epidemiolo{kog nadzora nad hospitalnim infekcijama. 4. Program specijalizacije se sastoji od: Epidemiologije 3 mjeseca Sta` se izvodi u higijensko epidemiolo{koj slu`bi doma zdravlja ili zavoda za javno zdravstvo. Uslovi za sticanje potpisa iz ove edukacije su: polo`eni svi predvi|eni kolokviji. uklju~uju}i i saobra}ajne nesre}e na ovom nivou organizacije sistema zdravstvene za{tite prema postoje}oj situaciji na terenu primjenom epidemiolo{kih metoda u analizi. gdje se radi na: – pra}enju prijavljivanja i nadzora nad nezaraznim bolesti. analizi i kontroli kretanja hroni~nih bolesti i riziko faktora u nastajanju. Specijalna epidemiologija intrahospitalnih infekcija i menad`menta istih 2 mjeseca Sta` se izvodi u op}oj. – Primjenom osnovnih principa menad`erske epidemiologije. karcinoma i ostali koji se bave masovnim hroni~nim nezaraznim bolestima. – rad na istra`ivanju. – planiranje obaveznih imunizacije i imunizacija pod odre|enim epidemiolo{kim okolnostima. ali i drugih slu`bi kad god su one uklju~ene u istra`ivanja koja se rade u okviru epidemiolo{kih slu`bi. tokom kojeg se. gdje god je to primjenjljivo. – epidemiolo{kim izvi|anjem na terenu. Vje{tine koje specijalizant mora usvojiti su iz: op}e epidemiologije. Da bi se dobio potpis iz ovog dijela sta`a. ++ . obzirom na multidisciplinarnost teoretske nastave obavlja odgovorna osoba visoko{kolske institucije svojim potpisom i pe~atom institucije. – upoznavanje sa radom ostalih ustanova koji se nalaze na tom kantonu. – epidemiolo{kim izvi|anjem na terenu koje je iz oblasti riziko faktora za nastanak nezaraznih bolesti. – pra}enju prijavljivanja i nadzora zaraznih bolesti. polo`en zavr{ni kolokvij. a posebno komunikacije sa svim zainteresovanim stranama u slu~aju epidemija i vanrednih situacija. obavezno je kolokvirati na kraju kod mentora sta`a uz obavezni pismeni izvje{taj specijalizanta o aktivnostima tokom ovog dijela specijalisti~kog sta`a i ura|en najmanje 1 seminarski rad na zadatu temu koju odre|uje mentor sta`a. dijabetesa.

intervencija i praksa na terenu Prevencija vode}ih nezaraznih poreme}aja zdravlja . posebno ekolo{ke i presje~ne Populacione strategije prevencije i kontrole nezaraznih oboljenja . i na osnovu prakti~nog rada tokom ovog dijela sta`a. hemokultura 46. distribucija + + vakcina 6. 36. Epidemiolo{ki nadzor u vanrednim + situacijama 4. – tehnikom pregleda infektolo{kog pacijenta. Nadzor nad bezbjednom imunizacijom hladni lanac vakcinisanja.primjena na terenu Javnozdravstveni nadzor nad kretanjem hroni~nih nezaraznih bolesti i nad faktorima rizika (pu{enje i sl. endemijskog ili su novoiskrsle/ emergentne. Vje{tine kojima specijalizant mora da savlada u toku specijalizacije: Broj Naziv vje{tine 45. koji se dostavljaju mentoru cjelokupnog sta`a iz epidemiologije. – referiranja kazuistike. 23. Oblast: INFEKTIVNE BOLESTI 3 mjeseca Specijalisti~ki sta` iz infektivnih bolesti predvi|a usvajanje vje{tina na osnovu dobivenih teoretskih znanja tokom teoretskog dijela edukacije. mjestu i osobama Gleda Asistira Izvodi + + + + + + ++ + + + + + + ++ + ++ +++ 33. tuberkuloza. 19. {ifriranje. 42. – svakodnevnom infektolo{kom kazuistikom. 7. 22. koprokultura. Program specijalizacije se sastoji od upoznavanja sa: – funkcionisanjem i radom infektolo{kog odjela. SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH 35. nosa i nazofarinksa 47. – specifi~nom infektolo{kom kazuistikom. – odre|ivanjem terapije i pra}enjem u~inka terapije. 32. 26. Nadzor nad kontraindikacijama za + + vakcinisanje 8. 18. bez obzira na ozbiljnost i zna~aj bolesti. 4. 50. odnosno klinike. Da bi se dobio potpis iz ovog dijela sta`a. 37. 44. Sta` se izvodi na infektivnim klinikama. Vakcinacija izvo|enje i analiza + ++ + 5. Uzimanje briseva iz grla. i sl. specijalizant je obavezan ovladati sa uzimanjem epidemiolo{ke anamneze od pacijenata koji dolaze na odjel/kliniku. Tokom sta`a.bilo da su epidemijskog karaktera. 17.pra}enje i evaluacija sprovedenih mjera + + + + + + + + + + + + + + + + + + + + + + + ++ ++ ++ ++ ++ ++ ++ ++ ++ ++ ++ ++ + + + +/+ + + + + + +++ + + +++ ++ +++ +++ +++ +++ ++ +/+ + ++ + + + + ++ + + 38.komparativna analiza Unapre|enje registara . 16. 39. drugih lica i klicono{a Pravljenje modela predvi|anja za zarazne i hroni~ne bolesti. Istra`ivanje epidemija primjenom epidemiolo{kih metoda Prijava i odjava epidemije Uzimanje uzoraka biolo{kog materijala za mikrobiolo{ki pregled Uzimanje uzoraka materijala za mikrobiolo{ki pregled iz neposredne okoline oboljelog Sastavljanje epidemiolo{kog upitnika Pravljenje baze podataka Obrada podataka prikupljenih epidemiolo{kim upitnikom Predlaganje mjera za suzbijanje bolesti Kontrola realizacije mjera suzbijanja Izvje{taj i referisanje o epidemiji Vo|enje dokumentacije o vakcinisanim. uklju~uju}i i efekte na cjelokupno javno zdravstvo Evaluacija ko{tanja i efektivnosti mjera intervencije Koristiti studije i metodologiju medicine zasnovane na dokazima i klini~ke epidemiologije Broj 17 – Strana 11 + + + + ++ ++ ++ + + + + ++ ++ +++ + + ++ + +++ +++ +++ na zadatu temu koju odre|uje mentor sta`a. 27.unos.) 2. 51. Skrining u na{oj nacionalnoj praksi planiranje i izvo|enje Nadzor. 29. Epidemiolo{ki nadzor nad nekim zaraznim bolestima (npr. . 34. 25. kolektivu. Epidemiolo{ki nadzor nad bolestima koje se mogu prevenirati vakcinama (morbili.pobolj{anje obuhvata i kvaliteta podataka Op}i principi prevencije nezaraznih bolesti planiranje i realizacija Identifikacija rizi~nih grupa stanovni{tva za zdravstvenu prevenciju Istra`ivanje faktora rizika za vode}e nezarazne bolesti na terenu Predlaganje mjera za redukciju/eliminaciju faktora rizika odgovornih za nastanak vode}ih nezaraznih bolesti Promocija zdravlja u zajednici .) Zdravstveni/sanitarni pregledi Zdravstveni nadzor lica prema pravilniku o obaveznim zdravstvenim pregledime odre|enih kategorija zaposlenih. 40. Epidemiolo{ko obezbje|enje kolektiva + + 11. Nadzor nad ne`eljenim reakcijama poslije + + vakcinisanja 7. 24. 41. HIV/AIDS. koji se dostavljaju mentoru cjelokupnog sta`a iz epidemiologije. Vje{tine kojima specijalizant mora da savlada u toku specijalizacije: Broj Naziv vje{tine Gleda Asistira Izvodi 1. Uzimanje materijala pacijenata za mikrobiolo{ka ispitivanja .^etvrtak. 30. oboljelim i klicono{ama Izra~unavanje osnovnih pokazatelja oboljevanja i umiranja Analiza kretanja zaraznih i drugih oboljenja od zna~aja za populaciju i izrada periodi~nih izvje{taja Standardizacija pokazatelja oboljevanja i umiranja Prikupljanje. 13. i sa bolestima visokog epidemiolo{kog prioriteta. + + + + +/+ + + + 43. evaluacija i prezentovanje rezultata skrininga Planiranje. Dezinfekcija prostora Izolacija kod pojedinih zaraznih bolesti Davanje seruma i desenzibilizacija Postavljenje dijagnoze Analizirati kretanje oboljelih po vremenu. Prevencija i kontrola bolni~kih infekcija + + + 12. 15.urinokultura. dizajniranje izvo|enje i analiza deskriptivnih studija. obavezno je kolokvirati na kraju kod mentora ovog dijela sta`a uz obavezni pismeni izvje{taj specijalizanta o aktivnostima tokom ovog dijela specijalisti~kog sta`a i ura|en najmanje 1 seminarski rad na zadatu temu koju odre|uje mentor sta`a. Zdravstveno-vaspitni rad u porodici. posebno sa bolestima koje imaju epidemiolo{ki zna~aj . 28. 2011. 52. + + + rubeola i druge) 3. – postavljanjem dijagnoze. 31. 21. 20. 49. obrada i analiza podataka u registrima Interpretacija podataka nacionalnih registara nezaraznih oboljenja . crijevne zarazne + + + bolesti. Za{tita putnika u me|unarodnom saobra}aju + + 9. 14. individualni zdravstveno vaspitni + ++ +++ rad i rad sa medijima 10. Uzimanje epidemiolo{ke anamneze 48.

70. zavoda za javno zdravstvo ili medicinskog fakulteta. 69. analize podataka o oboljenjima i oboljelim sa posebnim osvrtom na masovne zarazne i nezarazne bolesti koje pripadaju ovoj kazuistici: tuberkuloza. 62. npr. 63. Postavljanje dijagnoze Tuma~iti podatke iz postoje}ih registara masovnih oboljenja na klinikama Izra~unati mjere u~estalosti vode}ih oboljenja u odnosu na poznate parametre Analizirati kretanje oboljelih po faktorima rizika Gleda Asistira Izvodi + + + + + ++ - +/+ +/+ ++ +++ 60. Hemokultura Urinokultura Koprokultura Identifikacija bakterija na osnovu biohemijskih i serolo{kih osobina Epidemiolo{ki markeri . dijabetes mellitus-om i hipotireozama. i na osnovu prakti~nog rada tokom ovog dijela sta`a. Oblast: PULMOLOGIJA 1 mjesec Specijalisti~ki sta` iz pulmologije predvi|a usvajanje vje{tina na osnovu dobivenih teoretskih znanja tokom teoretskog dijela edukacije. Oblast: INTERNA MEDICINA 2 mjeseca Specijalisti~ki sta` iz interne medicine predvi|a usvajanje vje{tina na osnovu dobivenih teoretskih znanja tokom teoretskog dijela edukacije. Da bi se dobio potpis iz ovog dijela sta`a. Da bi se dobio potpis iz ovog dijela sta`a. obavezno je kolokvirati na kraju kod mentora ovog dijela sta`a uz obavezni pismeni izvje{taj specijalizanta o aktivnostima tokom ovog dijela specijalisti~kog sta`a i ura|en najmanje 1 seminarski rad na zadatu temu koju odre|uje mentor sta`a. koji se dostavljaju mentoru cjelokupnog sta`a iz epidemiologije. Pregled pulmolo{kog pacijenta 74. Vje{tine kojima specijalizant mora da savlada u toku specijalizacije: Broj Naziv vje{tine 72. – postoje}ih pristupa i prijedloga rje{enja prevencije prevaliraju}ih riziko-faktora masovnih nezaraznih bolesti na ovim odjelima. Bakteriolo{ki pregled razli~itih uzoraka 55. virusologije. koji se dostavljaju mentoru cjelokupnog sta`a iz epidemiologije. 2011. registara. – evidencije. – u~estalosti i menad`mentom epidemijskih endokrinih poreme}aja. Postavljanje dijagnoze Tuma~iti podatke iz postoje}ih registara masovnih oboljenja plu}a Gleda Asistira Izvodi + + + + + ++ - . posebno tuberkuloze. Ispitivanje osjetljivosti bakterija na antibiotike i hemioterapeutike in vitro Serolo{ka dijagnostika infekcija razli~ite etiologije Uzimanje uzoraka vode za bakteriolo{ki pregled Uzimanje uzoraka namirnica za bakteriolo{ki pregled Pregled stolice na helminte i protozoe Tuma~enje razli~itih mikrobiolo{kih rezultata Gleda Asistira Izvodi 3 5 5 5 5 5 5 5 5 5 5 5 5 1 1 1 1 1 1 1 1 1 3 3 1 3 0 0 0 0 0 0 0 0 0 5 5 0 3 internisti~kom kazuistikom na odjelima/klinikama na kojima borave. Uzimanje epidemiolo{ke anamneze kod slu~ajeva koji imaju neku od epidemijskih bolesti 73.svaki u trajanju od po 15 dana. – virusolo{kih dijagnosti~kih procedura i radom ove laboratorije. 65. obavezno je kolokvirati na kraju kod mentora ovog dijela sta`a uz obavezni pismeni izvje{taj specijalizanta o aktivnostima tokom ovog dijela specijalisti~kog sta`a i ura|en najmanje 1 seminarski rad na zadatu temu koju odre|uje mentor sta`a. – u~estalosti i menad`mentom kardiovaskularnih bolesti tokom boravka na kardiologiji i vaskularnim bolestima. i na osnovu prakti~nog rada tokom ovog dijela sta`a. Oblast: Mikrobiologija 2 mjeseca Specijalisti~ki sta` iz mikrobiologije predvi|a usvajanje vje{tina na osnovu dobivenih teoretskih znanja tokom teoretskog dijela edukacije. Sta` se izvodi na klinikama za internu medicinu. Ovaj sta` se sastoji iz 4 obavezna dijela: bakteriologije. 56. ~uvanja i slanja materijala te interpretacijom rezultata. 7. rezistotipizacija. – modernom dijagnostikom i terapijom internisti~kih bolesti pove}anje u~estalosti. 57. registara. Da bi se dobio potpis iz ovog dijela sta`a. fagotipizacija. – menad`menta pulmolo{kih oboljenja. Program specijalizacije se sastoji od upoznavanja sa osnovnim principima: – bakteriolo{kih dijagnosti~kih procedura i radom ove laboratorije. i na osnovu prakti~nog rada tokom ovog dijela sta`a. 71. 64. hibridizacija i dr. vaskularnih bolesti. 4.Broj 17 – Strana 12 SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH – ^etvrtak. – imunolo{kih dijagnosti~kih procedura i radom ove laboratorije. karcinom plu}a. obavezno je kolokvirati na kraju kod mentora ovog dijela sta`a uz obavezni pismeni izvje{taj specijalizanta o aktivnostima tokom ovog dijela specijalisti~kog sta`a i ura|en najmanje 1 seminarski rad na zadatu temu koju odre|uje mentor sta`a. Vje{tine kojima specijalizant mora ovladati u toku specijalisti~kog sta`a iz ove oblasti: Broj Naziv vje{tine 53. – parazitolo{kih dijagnosti~kih procedura i radom ove laboratorije. 59. koji se dostavljaju mentoru cjelokupnog sta`a iz epidemiologije. – modernom dijagnostikom i terapijom pulmolo{kih oboljenja. – u~estalosti i menad`mentom hroni~nih hepatitisa i drugih masovnih hroni~nih oboljenja tokom boravka na gastroentorolo{koj klinici Vje{tine kojima specijalizant mora da savlada u toku specijalizacije: Broj Naziv vje{tine 66. Uzimanje epidemiolo{ke anamneze kod slu~ajeva koji imaju neku od epidemijskih bolesti 67. – evidencije. Pregled internisti~kog pacijenta 68. Program specijalizacije se sastoji od upoznavanja sa osnovnim principima: – funkcionisanja pulmolo{kih odjela i ambulanti. te gastroenterologije svaki u trajanju od po 15 dana. Sta` se izvodi u mikrobiolo{koj laboratoriji bolnice. Sta` se izvodi na bolni~kim odjelima za plu}ne bolesti. 75. 61. – na~inom uzimanja. – u~estalosti tuberkuloze. parazitologije i imunologije . analize podataka o oboljenjima i oboljelim iz kazuistike koje je odgovaraju}a za svaki odjel na kojem borave. astma. 58. endokrinologije. astme i karcinoma plu}a kao bolesti koje su me|u vode}im bolestima u na{oj zemlji. Program specijalizacije se sastoji od upoznavanja sa osnovnim principima: – funkcionisanja internisti~kih odjela i ambulanti. Kontrola ispravnosti funkcionisanja sterilizatora 54. Ovaj sta` se sastoji iz 4 obavezna dijela: kardiologije. posebno tuberkuloze i karcinoma plu}a. – postoje}ih pristupa i prijedloga rje{enja prevencije prevaliraju}ih riziko-faktora masovnih nezaraznih bolesti iz ove oblesti.serotipizacija.

Da bi se dobio potpis iz ovog dijela sta`a. Prakti~ni rad sa korisni~kim paketima za obradu teksta. – monitoringa i evaluacije izvje{taja o kretanju bolesti. bunara. te hemato-onkolo{kih oboljenja. u trajanju od po 10 dana za svaku oblast . Vje{tine kojima specijalizant mora da savlada u toku specijalizacije: Broj Naziv vje{tine 91. 89. Vje{tine kojima specijalizant mora da savlada u toku specijalizacije: Broj Naziv vje{tine 78. koji se dostavljaju mentoru cjelokupnog sta`a iz epidemiologije. menad`ment i riziko faktore cerebro-vaskularnih inzulta. Sta` se izvodi u zavodima za javno zdravstvo u Federaciji Bosne i Hercegovine. i na osnovu prakti~nog rada tokom ovog dijela sta`a. analize podataka o oboljenjima i oboljelim zaraznih i masovnih nezaraznih bolesti. U okviru ovog dijela specijalisti~kog sta`a obavezno je provesti 15 dana u Zavodu za javno zdravstvo Federacije Bosne i Hercegovine . + + + + +/+/+/+/- + ++ - 88. Da bi se dobio potpis iz ovog dijela sta`a. Da bi se dobio potpis iz ovog dijela sta`a. Vje{tine kojima specijalizant mora da savlada u toku specijalizacije: Broj Naziv vje{tine 83. registara. – registara demografske i vitalne statistike. Planiranje i izvo|enje zdravstveno edukativnih programa 95. obavezno je kolokvirati na kraju kod mentora ovog dijela sta`a uz obavezni pismeni izvje{taj specijalizanta o aktivnostima tokom ovog dijela specijalisti~kog sta`a i ura|en najmanje 1 seminarski rad na zadatu temu koju odre|uje mentor sta`a. Sta` se izvodi u zavodima za javno zdravstvo u Federaciji Bosne i Hercegovine. obavezno je kolokvirati na kraju kod mentora ovog dijela sta`a uz obavezni pismeni izvje{taj specijalizanta o aktivnostima tokom ovog dijela specijalisti~kog sta`a i ura|en najmanje 1 seminarski rad na zadatu temu koju odre|uje mentor sta`a. ili katedrama za higijenu pri medicinskim fakultetima u trajanju od 1 mjesec. dezinsekcija i deratizacija Bakteriolo{ko ispitivanje vazduha uzimanje uzoraka i procjena kvaliteta Sanitarna inspekcija vodnih objekata vodovoda. Statisti~ko opisivanje podataka . koji se dostavljaju mentoru cjelokupnog sta`a iz epidemiologije. Posebnu pa`nju tokom ovog sta`a. 86.5 mjeseci Specijalisti~ki sta` iz higijene i zdravstvene ekologije predvi|a usvajanje znanja i vje{tina iz ove oblasti na osnovu teoretskog i prakti~nog rada tokom ovog dijela sta`a. povr{inskih voda Broj 17 – Strana 13 + + + +/+/+/+ + Oblast: Primjenjena statistika u medicini i zdravstvu (biostatistika) sa informacionim sistemima u epidemiologiji i javnom zdravstvu 1.ukupno 20 dana. Bakteriolo{ko ispitivanje vazduha uzimanje uzoraka i procjena kvaliteta Gleda Asistira Izvodi + +/- Neurologija i psihijatrija 20 dana Specijalisti~ki sta` iz neurologije i psihijatrije predvi|a usvajanje znanja iz ove oblasti na osnovu prakti~nog rada tokom ovog dijela sta`a. – unosa i upotrebe registara bolesti. koji se dostavljaju mentoru cjelokupnog sta`a iz epidemiologije. restorana itd. 2011. ili katedrama za socijalnu medicinu pri medicinskim fakultetima u trajanju od 1 mjesec. treba obratiti iz neurologije na u~estalost. a kod psihijatrije na u~estalost masovnih poreme}aja stanja zdravlja populacije. Sanitarna inspekcija vodnih objekata vodovoda. Prikazivanje statisti~kih podataka tabeliranje i grafi~ko prikazivanje 79. Izra~unati mjere u~estalosti vode}ih oboljenja u odnosu na poznate parametre Analizirati kretanje oboljelih po riziko faktorima SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH +/+ +/+ ++ +++ 84. Da bi se dobio potpis iz ovog dijela sta`a. 90. povr{inskih voda Uzimanje uzoraka za fizi~ko-hemijski pregled vode Ocjena sanitarno higijenskog stanja u objektima dru{tvene ishrane . 4. koji se dostavljaju mentoru cjelokupnog sta`a iz epidemiologije. 77. – izvje{tajnih i dokumentacionih obrazaca podataka i bolesti koji su obavezni da se vode u sistemu zdravstva a koje prikupljaju zavodi. Statisti~ka analiza podataka u nekom od postoje}ih statisti~kih paketa 81. grafi~kim paketima.^etvrtak.{kolske kuhinje. Ocjena sanitarno higijenskih uslova u objektima za proizvodnju i preradu namirnica Dezinfekcija. 85.primjena deskriptivne statistike: relativni brojevi. Sta` se izvodi na bolni~kim odjelima za neurologiju i psihijatriju. obavezno je kolokvirati na kraju kod mentora ovog dijela sta`a uz obavezni pismeni izvje{taj specijalizanta o aktivnostima tokom ovog dijela specijalisti~kog sta`a i ura|en najmanje 1 seminarski rad na zadatu temu koju odre|uje mentor sta`a.Centar za zra~enje. . 76. 7. – evidencije. Prezentacija podataka i dobijenih rezultata Gleda Asistira Izvodi + +/+ 87. Izrada strate{kog i operativnog plana zdravstvene ustanove 96. statisti~kim paketima 82. Procjena kvaliteta rada za dvije ili vi{e zdravstvenih ustanova Gleda Asistira Izvodi + + + + + + +/+/+/+/+/+/+/+/+/+/+/+/- + +/- + + + + +/+/+/- + + + Oblast: HIGIJENA I ZDRAVSTVENA EKOLOGIJA 1. bunara. Procjena kvaliteta rada za dvije ili vi{e zdravstvenih ustanova 92. mjere centralne tendencije. Posebnu pa`nju treba posvetiti u~estalosti epidemijskih poreme}aja zdravlja ove populacije i njihovim etiolo{kim ili faktorima rizika (izme|u ostalog i problemu pove}ane tjelesne te`ine). obavezno je kolokvirati na kraju kod mentora ovog dijela sta`a uz obavezni pismeni izvje{taj specijalizanta o aktivnostima tokom ovog dijela specijalisti~kog sta`a i ura|en najmanje 1 seminarski rad na zadatu temu koju odre|uje mentor sta`a. Ispitivanje zadovoljstva korisnika zdravstvene za{tite 94. Program specijalizacije se sastoji od upoznavanja sa osnovnim principima: – dnevne evidencije prijava kretanja bolesti koje vodi taj zavod. Izrada plana rada epidemiolo{ke slu`be zavoda ili druge zdravstvene organizacije 93.5 mjeseci Specijalisti~ki sta` iz biostatistike sa medicinskom informatikom predvi|a usvajanje vje{tina na osnovu dobivenih teoretskih znanja tokom teoretskog dijela edukacije. mjere varijabiliteta 80. Socijalna medicina i organizacija zdravstvene za{tite 1 mjesec Specijalisti~ki sta` iz socijalne medicine i organizacije zdravstvene za{tite predvi|a usvajanje znanja i vje{tina iz ove oblasti na osnovu teoretskog i prakti~nog rada tokom ovog dijela sta`a. Pedijatrija 15 dana Specijalisti~ki sta` iz pedijatrije predvi|a usvajanje znanja iz ove oblasti na osnovu teoretskog i prakti~nog rada tokom ovog dijela sta`a. Sta` se izvodi u zavodima za javno zdravstvo u Federaciji Bosne i Hercegovine.

– upravljanja sistemom. kineziterapija vrste vje`bi i startni polo`aji).5 odre|ivanja. Nefrologija. – etika i propisi. Zavr{ni ispit: Tokom specijalisti~kog sta`a specijalizant je obavezan aktivno u~estvovati u najmanje jednom nau~no-istra`iva~kom projektu iz podru~ja epidemiologije. Posebnu pa`nju treba posvetiti dijagnosti~kim procedurama. – Propisivanje fizioterapije na temelju medicinske dijagnoze i fizijatrijskog pregleda . neurologije. – Kronaksimetrija . – promocija zdravlja. 7. odnosno u transfuziolo{kim centrima i odsjecima za transfuziju. Gastroenterologija. gornjih i donjih ekstremiteta. Transfuziologija 10 dana Specijalisti~ki sta` iz transfuziologije predvi|a usvajanje znanja iz ove oblasti na osnovu teoretskog i prakti~nog rada tokom ovog dijela sta`a. pedijatrije. Hematologija. – timski rad. dijagnostika invalidnosti.3 odre|ivanja. infektologije. . u nastavnim turnusima (ljetni i zimski semestar) po planu koji utvr|uju navedeni fakulteti. Kineziterapija. 1 1 1 2 2 Sta` se izvodi na bolni~kim odjelima za pedijatriju u trajanju od 15 dana. Klini~ki sastanci.OSNOVNA TEORIJSKA NASTAVA 1 mjesec Osnovna teorijska nastava se provodi iz oblasti: – dono{enje klini~kih odluka. obavezno je kolokvirati na kraju kod mentora ovog dijela sta`a uz obavezni pismeni izvje{taj specijalizanta o aktivnostima tokom ovog dijela specijalisti~kog sta`a i ura|en najmanje 1 seminarski rad na zadatu temu koju odre|uje mentor sta`a. psihijatrije. Radna terapija. vokacijskom rehabilitacijom . Obavlja se na medicinskom fakultetu u ukupnom trajanju od 1 mjesec.Broj 17 – Strana 14 SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Bolni~ki odjel pedijatrije Neurohirurgija Bolni~ki odjel neurohirurgije Vaskularna i Bolni~ki odjel kardiohirurgija vaskularne hirurgije Ortopedija sa Bolni~ki odjel protetikom ortopedije Traumatologija Bolni~ki odjel ortopedije i traumatologije Medicinska Bolni~ki odjel psihologija i fizikalne medidefektologija cine Radiodijagnostika Bolni~ki odjel radiologije Bolni~ki odjel Fizikalna medicina i fizikalne medirehabilitacija cine Profesionalna Zavod za rehabilitacija medicinu rada Godi{nji odmori Pedijatrija ^etvrtak. Da bi se dobio potpis iz ovog dijela sta`a. Sadr`aj obuke: Fizijatrijski pregled.3 odre|ivanja. Edukacijske vizite.krivulja . obavezno je kolokvirati na kraju kod mentora ovog dijela sta`a uz obavezni pismeni izvje{taj specijalizanta o aktivnostima tokom ovog dijela specijalisti~kog sta`a i ura|en najmanje 1 seminarski rad na zadatu temu koju odre|uje mentor sta`a. Privremena proteza. – Elektrostatus . – Procjena prognoze onesposobljene i hendikepirane osobe i potreba za fizioterapijom. FIZIKALNA MEDICINA I REHABILITACIJA 23 mjeseca Ovaj dio specijalizacije se obavlja na bolni~kim odjelima za fizikalnu medicinu i rehabilitaciju. Primjena fizikalnih metoda u lije~enju i rehabilitaciji posebno iza povreda. Pomagala. interne medicine. koji se dostavljaju mentoru cjelokupnog sta`a iz epidemiologije. Konzultacijski pregledi i evaluacije. bolesti i operacija na lokomotornom sistemu.3 odre|ivanja. 2011. Aplikacija fizikalnih procedura primjenjivih u rehabilitaciji. Sta` se izvodi na bolni~kim odjelima za onkologiju od 15 dana. koji se dostavljaju mentoru cjelokupnog sta`a iz epidemiologije. Radna terapija u rehabilitaciji. te preventivnim i kontrolnim mjerama koje se poduzimaju u transfuziologiji prema bolestima koje se prenose krvlju i krvnim derivatima.3 odre|ivanja. Endokrinologija Reumatologija Bolni~ki odjel interne medicine Neurologija Bolni~ki odjel neurologije 4 3 3 Program specijalizacije: UVODNI DIO . radnom terapijom. elektrodijagnostika. Rehabilitacija osoba s amputacijom ekstremiteta.5 propisivanja. Interpretacija radiolo{kih i drugih nalaza u fizikalnoj i rehabilitacijskoj medicini. hod. Onkologija 15 dana Specijalisti~ki sta` iz onkologije predvi|a usvajanje znanja iz ove oblasti na osnovu teoretskog i prakti~nog rada tokom ovog dijela sta`a. – IT . 48 mjeseci (4 godine) Plan specijalizacije: [IRA TEMATSKA OBLAST Uvodni dio osnova teorijska nastava Bazi~ne klini~ke specijalnosti U@A TEMATSKA OBLAST MJESTO TRAJANJE TRAJANJE OBAVLJANJA MJESECI MJESECI STA@A Medicinski fakultet 1 1 1 23 1 4 19 Interna medicina Bolni~ki odjel (Kardiologija. socijalnom. sportskih povreda. FIZIKALNA MEDICINA I REHABILITACIJA Vrsta specijalizacije: osnovna Trajanje specijalizacije. Banda`iranje i formiranje bataljka. Da bi se dobio potpis iz ovog dijela sta`a. s posebnim osvrtom na proteze. Potrebne vje{tine: – Fizijatrijski pregled i ocjena nesposobnosti . obavezno je kolokvirati na kraju kod mentora ovog dijela sta`a uz obavezni pismeni izvje{taj specijalizanta o aktivnostima tokom ovog dijela specijalisti~kog sta`a i ura|en najmanje 1 seminarski rad na zadatu temu koju odre|uje mentor sta`a koji se dostavljaju mentoru cjelokupnog sta`a iz epidemiologije. Sta` se izvodi u Zavodu za transfuzijsku medicinu Federacije Bosne i Hercegovine. Da bi se dobio potpis iz ovog dijela sta`a. Dokaz o u~e{}u na projektu je uslov za pristupanje specijalisti~kom ispitu. Principi kineziologije i kineziterapije (biomehanika ki~menog stuba. – komunikacijske vje{tine. i drugih oblasti iz kojih je bio obavezan uraditi dio specijalisti~kog sta`a. – sposobnost sticanja i preno{enja znanja. 4. interne medicine Pulmologija. Posebnu pa`nju treba posvetiti u~estalosti i faktore rizika karcinoma a u sklopu epidemiologije karcinoma.

Osnove psihologijskog i logopedijskog tretmana ispada kognitivnih. Paraplegija i tetraplegija. Specifi~nosti kineziterapije i fizioterapije upalnih i degenerativnih reumatskih bolesti. socijalni i profesionalni problemi u rehabilitaciji osoba s amputacijama. hematologiji i endokrinologiji. Potrebne vje{tine: – Propisivanje povremenih ili jednostavnijih trajnih pomagala .5 mjerenja – Ocjena strukturnih promjena u artritisu . Ekstraartikularni reumatizam. Psiholo{ki.10 propisivanja – Izrada i primjena rasteretnih udlaga: 2 aplikacije – Banda`iranje bataljka . 4. Psiholo{ki problemi osobe na profesionalnoj rehabilitaciji.5 interpretacija – Interpretacija najva`nijih EKG promjena . Potrebne vje{tine: – Mi{i}ni manualni test . Laboratorijski i radiolo{ki nalazi u reumatskim i imunolo{kim bolestima Potrebne vje{tine: – Ocjena upalne aktivnosti . ataksije. Rehabilitacija postreumatskih promjena ekstremiteta. Ostale metode fizioterapije. deformiteti i ankiloza kao posljedica strukturnih promjena zglobova i ki~menog stuba. 7. Bolesti donjeg motornog neurona.5 mjerenja PROFESlONALNA REHABILITACIJA 1 mjesec Principi ocjene preostale radne sposobnosti i profesionalne orijentacije.2 mjeseca Potrebne vje{tine: – Interpretacija imunolo{kih i HLA nalaza . Elektrostimulacija pareti~ne muskulature. Radna terapija. stenokardija.2 odre|ivanja – Interpretacija laboratorijskih nalaza .5 interpretacija – Interpretacija nalaza urina i parcijalnih bubre`nih funkcija .1 mjesec Najva`niji klini~ki entiteti u nefrologiji. kognitivnih emocionalnih i bihevioralnih poreme}aja. hroni~ni bronhitis. Rasteretne stabiliziraju}e i dinami~ke udlage. . Kineziterapija motori~kih ispada. socijalna i profesionalna rehabilitacija. Kineziterapija. Radna terapija. insuficijencija miokarda. Rehabilitacija seksualnih funkcija i funkcija sfinktera.3 banda`iranja – Primjena funkcionalne elektri~ne stimulacije . Alternativni rekonstrukcijski operativni zahvati. Rehabilitacija djece s cerebralnom paralizom Specifi~nosti fizikalne terapije dje~je dobi. Farmakoterapija reumatskih i imunolo{kih bolesti. Postinfarktno stanje. Cerebrovaskularni inzulti. Potrebne vje{tine: – Funkcionalna evaluacija (Barthelov indeks) . Metodologija profesionalne rehabilitacije i zapo{ljavanja osoba sa onesposobljenjem. Rehabilitacija osoba sa smanjenim vitalnim kapacitetom te opstruktivnim bolestima bronha i plu}a . vaskulitis. dijagnostika i terapija poreme}aja sfinktera i seksualnih funkcija.5 mjerenja – Ocjena funkcionalne sposobnosti u artritisu i spondilitisu .2 aplikacije. Periduralne i epiduralne infiltracije.5 odre|ivanja – Testiranje kognitivnih funkcija (LOTCA) . Socijalna i profesionalna rehabilitacija. Terapija bolova. Artroze. Elektroneuromiografija. amiloidoza. Reumatoidni artritis. Pomagala. senzornih i emocionalnih poreme}aja. Ateroskleroza.2 odre|ivanja – Interpretacija radiolo{kih nalaza . SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 17 – Strana 15 [kola hodanja. Kolica.1 mjesec Pulmologija: Astma.2 testiranja Rehabilitacija hroni~nih neurolo{kih bolesti Rehabilitacijski postupci u rehabilitaciji mi{i}ne distrofije. parkinsonizma. osovina i du`ina ekstremiteta. Psiholo{ka. Potrebne vje{tine: – Procjena motori~ke zrelosti novoro|en~eta 2 testiranja Neurohirurgija 1 mjesec Komocija i kontuzija mozga.3 mjerenja – Mjerenje opsega pokreta u zglobovima . Ortoze i druga pomagala.2 interpretacije – Interpretacija nalaza respiratornih funkcija 2 interpretacije – Interpretacija nalaza endokrinih `lijezda Reumatologija sa klini~kom imunologijom 3 mjeseca Upalne reumatske bolesti. Terapija spasticiteta.^etvrtak. Mjerenje opsega.2 kateterizacije Rehabilitacija kraniocerebralnih ozljeda i cerebrovaskularnih inzulta Klini~ka ocjena intenziteta i pro{irenosti motori~kih ispada Procjena i kategorizacija senzornih. Metode evaluacije artritisa.3 interpretacije – Interpretacija ultrazvu~ne i pletizmografske pretrage arterija na ekstremitetima. Funkcionalne elektri~ne ortoze. hroni~nih degenerativnih bolesti donjeg motornog neurona. Vaskularna i kardiohirurgija 1 mjesec Oboljenja perifernih krvnih i limfnih sudova. Rehabilitacija hroni~nih reumatskih bolesnika Kontrakture. Prilago|eni automobil. 2011. Sistemske bolesti veziva. Terapija spazma. posebno roditelja. gastroenterologiji. Prevencija dekubitusa. BAZI^NE KLINI^KE SPECIJALNOSTI 19 mjeseci Kardiologija: Hipertenzija. Polineuropatija. Rehabilitacija nakon infarkta. Oboljenja i mane u kardiohirurgiji Ortopedija sa protetikom 2 mjeseca Kongenitalne mane i mane u razvoju.3 mjerenja – Mjerenje nagiba zdjelice. Radikularne lezije. Ankilozantni spondilitis. Kineziterapija. Potrebne vje{tine: – Mjerenje opsega pokreta zgloba i mi{i}ne snage . Potrebne vje{tine: – Neurolo{ki pregled 3 pregleda Pedijatrija 1 mjesec Klini~ke i laboratorijske osobitosti dje~ije paralize i reumatskih bolesti dje~ije dobi s posebnim naglaskom na reumatsku groznicu i juvenilni hroni~ni poliartritis. Metode dijagnostike artritisa. Burger .5 odre|ivanja – Intermitentna ~ista kateterizacija . Invalidski sport. Degenerativne bolesti ki~me i vertebrogeni bolni sindromi. Infarkt miokarda. multiple skleroze. Rekonstruktivni operacijski zahvati. Mjerenje mi{i}ne snage. Bolesti mi{i}a. Defektolo{ki pristup u edukaciji djeteta i okoline. Prevencija i lije~enje sekundarne artroze. M. Terapija spasticiteta. plu}na fibroza. radiolo{ka i elektrodijagnosti~ka procjena visine povrede.2 odre|ivanja Neurologija 3 mjeseca Bolesti centralnog nervnog sistema. alergija i anafilaksija. Urodinamska obrada. Ekstrapiramidni sindromi. Tumori mozga i ki~mene mo`dine. du`ine i opsega ekstremiteta po 10 mjerenja Rehabilitacije ozljeda ki~mene mo`dine Klini~ka. Mjerenje opsega pokreta u zglobu. Potrebne vje{tine: – Evaluacija invalidnosti (Barthelov indeks) .

2 puta asistent. operativnih procedura (25% vremena) – eksperimentalni rad (5% vremena) UVODNI DIO – OSNOVNA TEORIJSKA NASTAVA – 1 mjesec Osnovna teorijska nastava se provodi iz oblasti: – dono{enje klini~kih odluka. na odjeljenju. 10 puta asistent kod konizacije i 5 samostalnih konizacija. izvodi 10. te 5 instrumentalnih revizija matri{ta. specijalizant provodi na odjeljenju za ginekologiju i aku{erstvo. mane razvoja i specifi~ne metode hirurgije male zdjelice. Mora savladati upale. pra}enja i lije~enja poreme}enih trudno}a. Analiza i interpretacija promjena kostiju i zglobova posebno onih u reumatskim bolestima. – promocija zdravlja. kolposkopiju. – upravljanja sistemom. razgovori. biopsiju. 10 manuelnih lju{tenja posteljice i 10 exploracija matri{ta. nakon visokog poba~aja. tumore. sam vodi 2 takva poroda. 5 samostalnih abdominalnih histerektomija. 48 mjeseci (4 godine) Plan specijalizacije [IRA TEMATSKA OBLAST Uvodni dio osnovna teorijska nastava Op}a hirurgija Transfuziologija Ginekologija i aku{erstvo Opstetricija i fetalna medicina Ginekolo{ka hirurgija Reprodukcijska ginekologija i ginekolo{ka endokrinologija Ultrazvu~na dijagnostika Ginekolo{ka onkologija Anestezija i reanimacija Ginekolo{ka i perinatalna patologija Ginekolo{ka citodijagnostika Laboratorijska dijagnostika Neonatologija Urologija Socijalna medicina Bolni~ki odjel urologije zavodi za javno zdravstvo ili Katedra za socijalnu medicinu Medicinskog fakulteta 2 U@A TEMATSKA OBLAST MJESTO TRAJANJE TRAJANJE OBAVLJANJA MJESECI MJESECI STA@A Medicinski fakultet 1 Bolni~ki odjel op}e hirurgije Bolni~ki odjel transfuziologije Bolni~ki odjel ginekologije i aku{erstva 8 1 35 12 10 4 2 3 1 ½ 1 ½ 1 1 NASTAVNI PROGRAM Teoretska obuka: – predavanja. – etika i propisi. Ultrazvu~na dijagnostika bolesti i ozljeda zglobova. gdje se upoznaje s metodama otkrivanja. frakcioniranu abraziju. Aloartroplastike. Prevencija nesposobnosti. 5 izvo|enja iste. 7.Broj 17 – Strana 16 SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH ^etvrtak. 20 puta asistira kod vaginalnih histerektomija. diskusija sa mentorom (30% vremena) – seminarske radnje specijalizanta (30% vremena) – individualni rad specijalizanta na odjeljenjima (40% vremena) Prakti~na obuka: – svakodnevni prakti~ni rad u ambulanti. nakon ~ega najmanje izvodi samostalno po 5 poroda zadkom i 5 poroda vakum ekstarcijom. Ultrazvuk GINEKOLOGIJA I AKU[ERSTVO Vrsta specijalizacije: osnovna Trajanje specijalizacije. 5 puta kod radikalnih operacija zbog maligne bolesti. . Patologija dojke – posebno skrining. Operacije: 10 puta. u operacionoj sali (70% vremena) – pokazni rad mentora iz zna~ajnih dijagnosti~kih. 4. testovi emocionalnog stanja. savremenim metodama vo|enja poroda i nadzora stanja majke i djeteta. 10 asistiranja kod serkla`e. Radiologija 1 mjesec Upoznavanje sa metodologijom radiolo{koih prikaza kostiju i zglobova. Ginekolo{ka hirurgija Sadr`aj obuke: Sta` sprovodi na odjelu uroginekologije. ginekolo{ke onkologije. 2011. Upoznaje se detaljno sa radom ra|aone. Amniocenteza: asistira 10. Nakon toga provodi na odjelima za patolo{ku trudno}u. Obavezno {to ~e{}e provo|enje u porodu kod vakum ekstrakcije i poroda zadkom. Opstetricija i fetalna medicina Sadr`aj obuke: Sta` obavezno zapo~inje radom u ra|aoni. 10 puta prvi asistent. Principi interpretacije: CT. histeroskopiju. Obavlja se na medicinskom fakultetu u ukupnom trajanju od 1 mjesec. – timski rad. 10 asistiranja kao prvi asistent i 10 samostalnih operacija carskog reza. projekcioni testovi Problemi govora i govorna rehabilitacija. – sposobnost sticanja i preno{enja znanja. MRI. Dijagnosti~ke metode uroginekologije. Kognitivni testovi. GINEKOLOGIJA I AKU[ERSTVO 35 mjeseci Edukaciju iz ginekologije i aku{erstva u trajanju od 35 mjeseci. Sudjeluje u vizitama na odjelu za puerpere i u radu ambulante za trudnice. Operativni program: 5 asistiranja kao drugi asistent kod carskog reza. Medicinska psihologija i defektologija 1 mjesec Psiholo{ki problemi invalidne osobe i `rtava rata ili katastrofe. – komunikacijske vje{tine. terapeutskih. Artroskopska biopsija i terapija. izvodi 2 Amnioskopija: asistira 50. Sinovijektomije. Neophodna je prisutnost na 5 ra|anja blizanaca. Kroz isto vrijeme de`ura u ra|aoni najmanje 6 puta mjese~no. Sam mora u~initi 10 PH-metrija. u nastavnim turnusima (ljetni i zimski semestar) po planu koji utvr|uju navedeni fakulteti. Posttraumatski stresni sindromi. Traumatologija 2 mjeseca Politraumatizam Urgentna stanja u lokomotornoj hirurgiji. aspiraciju cavuma uterusa.

fetusa. Planiranje porodice. najmanje 10 kod resekcije crijeva. Uterina aktivnosti po~etak poroda. sa posebnim osvrtom na odabiranje najsvrsishodnijeg lije~enja: hirur{ka terapija. Neonatologija Sadr`aj obuke: Spacijalizant se upoznaje sa zbrinjavanjem i njegom novoro|en~eta. ciljana biopsija. Organizacija postnatalne za{tite: redovni pregledi. 100 pregleda u kasnoj trudno}i. Karcinom jajnika. Prevencija i rano otkrivanje ginekolo{kih oboljenja. Sva nastavna tema traje po 2 nastavna sata. Ultrazvu~na dijagnostika: fetalna biometrija. mamografija. Spolno prenosive bolesti. Radioterapija genitalnog karcinoma. radijacijska. Ante-natalna dijagnostika. EPH gestoze. Neplodni brak. Perinatalna za{tita. ishrana. Uroinfekcije u trudno}i. Karcinom vulve i vagine. stres) u postpartalnom periodu. invazivni Ca. Trofonlasti~ka bolest. metode planiranja porodice. 2 operacije kile i 2 {ivanja crijeva. fetalni protok krvi. Teoretska nastava Teoretska nastava se provodi u trajanju od 100 sati predavanja i seminara iz svih podru~ja struke. nau~i je koristiti u fetalnoj medicini i u ginekologiji. uslovi stanovanja. Zdravstveni odgoj u vezi rizika ginekolo{kih oboljenja i trudno}e. Fetalna maturacija. Mora uraditi samostalno 100 pregleda u ranoj trudno}i. Teratogene nokse i lijekovi u trudno}i. Fetalne infekcije i sindrom intraamnijalne infekcije. mogu}no{}u i izvedbom neonatalne op}e i intezivne njege. Habituralni poba~aji. rutinska biometrija. Upoznaje se sa planiranjem i na~inom kontrole lije~enih bolesnica. Ginekolo{ka i perinatalna patologija Sadr`aj obuke: Specijalizant upoznaje mikroskopske i makroskopske promjene posteljice. te histolo{ka analiza fetalnih organa. Ginekolo{ke operacije. Vanmateri~na trudno}a. Detekcija karcinoma dojke. Ginekolo{ka citodijagnostika Sadr`aj obuke: Specijalizant upoznaje osnove vaginalne eksfolijativne cito dijagnostike. Nakon zavr{ene edukacije specijalizant pola`e kolokvij. kvalitetom `ivota i suzbijanjem posljedica zra~enja. Teme organizirane nastave: Endokrine pretrage u menstruacijskom ciklusu. novoro|en~eta kod raznih patolo{kih stanja. diplerska kolor tehnika. sprje~avanje i suzbijanje bolesti u trudno}i. punkcija). Laboratorijska dijagnostika Sadr`aj obuke: Po jednu nedjelju dana specijalizant provodi u biohemijskom i endokrinolo{kom laboratoriju. Normalni i usporeni rast fetusa. Post menopauza. zakonska za{tita trudnica. Upoznaje se i sa mikrobiolo{kom i op}om laboratorijskom dijagnostikom. Rh imunizacija. planiranje porodice. OP]A HIRURGIJA Edukaciju iz op}e hirurgije specijalizant sprovodi na odjelu za op}u i abdominalnu hirurgiju u trajanju od 8 mjeseci. Iz domena ginekologije upoznaje histolo{ke promjene ondometrijskog ciklusa. Sadr`aj obuke: Potrebe. Upoznaje se sa dijagnostikom benignih i malignih bolesti dojke: klini~ki pregled. organizacija op}e zdravstvene za{tite sa provo|enjem mjera koje predstavljaju dio prenatalne za{tite. zahtjevi i kori{tenje zdravstvene za{tite. patrona`ne posjete trudnici i novoro|en~etu. Fiziologija plodove vode. Nakon zavr{ene edukacije specijalizant pola`e kolokvij iz svakog nastavnog predmeta. Endometrioza. dijagnostikom i tretmanom uznapredovalog klini~kog raka. . Programiranje i planiranje zdravstvene za{tite `ena u vezi reproduktivnog zdravlja. Gleda i izvodi bojenje lipidnih stanica i test pjene (Clemens) iz plodove vode. kada se upoznaje sa osnovnim metodama ~ije rezultate }e kao specijalista interpretirati. Preinvazivni karcinom vrata materice. higijena trudno}e. higijena trudnice (li~na higijena. Karcinom trupa materice. s osnovnim principima nadzora novoro|en~eta u prvim danima nakon poroda. Sudjeluje u svim dijagnosti~kim zahvatima.^etvrtak. Kori{tenje abdominalnog i vaginalnog detektora. asistira kod 10 korektivnih zahvata na adnexima. Asistira kod 5 operacija na mjehuru. 4. Kardiotokografija. asistira kod 30 laparaskopija – 3 u~ini samostalno. Perinatalna asfikcija ~eda. SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 17 – Strana 17 Reproduktivna ginekologija i ginekolo{ka endokrinologija Sadr`aj obuke: Specijalizant detaljno nau~i obradu neplodnog braka. Nakon zavr{ene edukacije specijalizant pola`e kolokvij. normalne stanice. Hemoterapija genitalnog karcinoma. lije~enje i kontrole. kolposkopija. 10 apendektomija i 10 operacija kile. Laparoskopija i principi mikrohirurgije. Dijabetes i trudno}a. Cainsitu. Organizacija prenatalne za{tite: priprema mladih za pravilan ulazak u brak. vi{eplodna trudno}a. asistira kod 5 HSG i persulflacija – samostalno u~ini po 2. 2011. Organizacija i finansiranje zdravstvene za{tite. Samostalno mora uraditi: 2 apendektemije. Uklju~uje se u rad hirur{ke ambulante i de`ura dva puta mjese~no. a prakti~no nau~i tehniku inkubacije. benigne. Ginekolo{ka onkologija Sadr`aj obuke: Upoznaje principe radijacijske i hirur{ke terapije malignoma genitala `ene. predoperacijske pripreme i njega bolesnika. displazije. Anestezija i reanimacija Sadr`aj obuke: Specijalizant nau~i teorijske osnove anestezije. hemo i hormonska terapija. prognoza i terapija. UROLOGIJA Edukaciju iz urologije specijalizant sprovodi na odjelu za urologiju u trajanju od 2 mjeseca. Ginekolo{ka urologija. Operacije: instrumentalni prekid trudno}e kod 20 slu~ajeva – samostalno. Prijevremeni porod i tokoliza. Demonstira mu se obdukcija fetusa – neonatusa. 7. probleme peri i post menopauze. preinvazione i invazione neoplasti~ke promjene genitalnih organa. Nakon zavr{ene edukacije specijalizant pola`e kolokvij. savjetovanje trudnice i ~lanova porodice. te 200 pregleda kod ginekolo{ke kazaistike. cervikografija. Prostaglandini u opstetriciji. Ultrazvu~na dijagnostika Sadr`aj obuke: Specijalizant upoznaje osnovne principe dijagnostike UZ. Upoznaje i savladava terapiju {oka. Opstetri~ke koagulopatije. Karcinom vrata materice: oblici. punkcija. 2 puta samostalno {ije mjehur. sterilizacija. Od zahvata: 10 asistencija kod velikih abdominalnih operacija. Upoznaje se sa stadijima klini~kog raka. aspiracija materi{ta. Sadr`aj obuke: Upoznaje se sa osnovama urolo{ke dijagnostike i lije~enja. Upoznaje metode i izvodi ih (ranog otkrivanja raka. te s na~elima. Sadr`aj obuke: Upoznati se sa principima asepse. poreme}aje menstrualnog ciklusa. SOCIJALNA GINEKOLOGIJA Edukaciju iz socijalne ginekologije specijalizant sprovodi u vanbolni~koj slu`bi za zdravstvenu za{titu `ena u trajanju od 1 mjesec.

prehrana dojen~eta s infektivnom bolesti. klini~ke. interpretacija serolo{kih nalaza. upotreba lijekova i nuspojave. – etika i propisi. Uzroci i uslovi nastanka zaraznih bolesti i njihov socijalno-medicinski zna~aj. imunolo{ke i epidemiolo{ke karakteristike zaraznih oboljenja. te UZV Dje~ija infektologija 6 mjeseci Klini~ki pregled dojen~eta. upotreba lijekova i nuspojave dijetni principi). urinarni kateter. (hemoterapija. 7. – upravljanja sistemom. – sposobnost sticanja i preno{enja znanja. etiolo{ke. Sadr`aj obuke: – krvne grupe ABO sistema – Rh faktor i podgrupe ABO sistema – derivati krvi i supstituenti – uzimanje. respiratorne bolesti. umjetna respiracija. LP. ocjena radne sposobnosti.djece i odraslih. Ulcerozni kolitis. air way. VI/1. sepse. u nastavnim turnusima (ljetni i zimski semestar) po planu koji utvr|uju navedeni fakulteti. punkcija organa i {upljina. hospitalne infekcije. Hroni~ne i rekurentne virusne infekcije. infekcije u imunokompromitiranih (AIDS). TRANSFUZIOLOGIJA Edukaciju iz transfuziologije. uvo|enje urinarnih katetera. upalne bolesti centralnog nervnog sistema. otoskopija. virusni i nepoznati). mijenjanje kanile. konzervisanje i distribucija krvi – komplikacije transfuzije krvi i derivata (indikacija i kontra indikacije) – poreme}aj koagulacije krvi (sa hirur{kog aspekta) – DIK (diseminirana intravaskularna koagulacija) – Nakon zavr{ene edukacije specijalizant pola`e kolokvij. terapija dehidriranog pacijenta. EKG i EEG. – komunikacijske vje{tine. uzimanje materijala za bakteriolo{ke pretrage. 2011. Vje{tine: intubacija. Principi njege i terapije vitalno ugro`enog djeteta. respiratorne infekcije. CVP. reanimacija. Oportunisti~ke infekcije i infekcije imunosupresivnih bolesnika. osipne bolesti. mali hirur{ki zahvati (prepariranje vene. 4. primarna obrada rane).2 mjeseca (hemoterapija. Infekcije kod kongenitalnih anomalija. Principi i metode dijagnostike zaraznih bolesti. Vje{tine: gastro. ~itanje RTG slika. akutni i hroni~ni infektivni proljevi. transfuzijskom centru ili odsjeku za transfuziju. primjena parenteralne terapije. urogenitalne infekcije. Diferencijalna dijagnoza febrilnih stanja. Op}i odjeli 5 mjeseci Diferencijalna dijagnoza febrilnih stanja. higijensko dijetalne mjere. urgentna stanja u infektologiji dje~je dobi. uvo|enje subklavia katetera. Obavlja se na medicinskom fakultetu u ukupnom trajanju od 1 mjesec. Hepatologija 2 mjeseca Akutni i kroni~ni virusni hepatitis. Hospitalne infekcije. II.Broj 17 – Strana 18 SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH ^etvrtak. parazitarni. Vje{tine: LP. Gastroenterologija 2 mjeseca Problem akutnih i kroni~nih gastroenterokolitisa razne etiologije (bakterijski. specijalizant provodi u Zavodu za transfuzijsku medicinu Federacije Bosne i Hercegovine. nuspojave. – promocija zdravlja. Patogenetske. respiratorne infekcije. rekto i kolonoskopija. VI/2) . patolo{ke. principi i vje{tine vakcinacije. Terapija i profilaksa zaraznih bolesti. – timski rad. uzimanje materijala za bakteriolo{ke i virusolo{ke pretrage. dijetni principi). Op}i odjeli (I. vakcinacija. INFEKTOLOGIJA Vrsta specijalizacije: OSNOVNA Trajanje specijalizacije : 4 godine /48 mjeseci/ PLAN SPECIJALIZACIJE [IRA TEMATSKA OBLAST Uvodni dio op}a teorijska nastava Infektologija U@A TEMATSKA OBLAST MJESTO TRAJANJE TRAJANJE OBAVLJANJA MJESECI MJESECI STA@A Medicinski fakultet 1 Bolni~ki odjel infektologije Op}a ambulanta sa klini~kom epidemiologijom Op}i odjeli Dje~ija infektologija Gastroenterologija Hepatologija Centar za intenzivnu njegu infektolo{kih bolesnika Interna medicina Bolni~ki odjel interne medicine Kardiologija Nefrologija Pulmologija Gastroenterologija Hematologija i imunologija Endokrinonologija Pedijatrija Neurologija Klini~ka biohemija Klini~ka mikrobiologija Bakteriologija Virusologija Medicinska mikologija Medicinska parazitologija Epidemiologija sa zdravstvenom statistikom zavod za javno zdravstvo 3 Bolni~ki odjel pedijatrije Bolni~ki odjel neurologije Biohemijski laboratorij Mikrobiolo{ki laboratorij 4 2 1 5 2 2 ½ ½ 12 2 2 2 2 2 2 20 2 5 6 2 2 3 UVODNI DIO OSNOVNA TEORIJSKA NASTAVA 1 mjesec Osnovna teorijska nastava se provodi iz oblasti: – dono{enje klini~kih odluka. ko`ni dijagnosti~ki testovi. diferencijalna dijagnoza febrilnih stanja. infekcije u imunokompro- . INFEKTOLOGIJA 20 mjeseci Op}a ambulanta sa klini~kom epidemiologijom Aktivno sudjelovanje pri pregledu akutnih infektolo{kih bolesnika . Rje{avanje svakodnevnih epidemiolo{kih klini~kih problema na odjelima i u ambulanti. Infekcije u ratnim i vanrednim stanjima. urogenitalne infekcije. principi antibiotske i hemoterapije. Vje{tine: parenteralna terapija. problem lije~enja. u trajanju od 1 mjeseca. uroinfekti.

mikarditis i perikarditis. mikrobiolo{ke. reumatska o{te}enja. cor pulmonale. osnove humoralnog imunog odgovora. b. {e}ernom bolesti i bolestima metabolizma. reanimacija. hepatitis. 7. makrofaga. bronhiektazije. reumatska bolest. mijelodisplazije. infekcijski i drugi endo i miokarditisi. 2011. tubulointersticijske bolesti bubrega. urgentna stanja u neurologiji. Dijagnostika (pregled mokra}e. poreme}aji crijevne cirkulacije. kaplji~ne …). bronhitis i emfizem plu}a. bronhijalna astma. limfocita. gastritis. nuklearna kardiologija. arterijska hipertenzija. savremene metode u dijagnostici.B statusa. {ok. urgentni infektolo{ki bolesnici. ~itanje RTG slika. kongenitalne sr~ane mane reumatska bolest. tetanus. ulcerozni kolitis. pseudomernbranozni kolitis divertikuloza. koch. tuberkuloza. upoznavanje sa na~inom uzimanja materijala za mikrobiolo{ku dijagnostiku iz sterilnih i nesterilnih medija. poreme}aji hemostaze. Vakcinacije. `utica. monocita. EKG i EEG. akutna i hroni~na renalna irisuficijencija. transplantacija srca. transplantacija ko{tane sr`i. epilepsije. bolesti grarkulocita. radioizotopske pretrage. dermatomiozitis. hipertenzija). utvr|ivati terapiju i njezin efekt. dispneja. nuspojave. tromboflebitis. sindrom vaskulitisa. akutne i kroni~ne upale CNS. cerebralna cirkulacija. glomerulopatije. urinu. Pulmologija (RTG. punkcija perikarda. hroni~ne bolesti jetre Neurolo{ki status u odnosu na razvojnu dob. Zadaci. nefroza. Specifi~nosti kardiolo{kog pregleda djeteta. jednjaka. Elektroforetske i imunoelektroforetske promjene serumskih bjelan~evina. bronhoskopija) 2 mjeseca Radiolo{ke pretrage. tjelesnih teku}ina i ko`e. testovi funkcije bubrega. Specifi~nosti pregleda bolesnika s bolestima endokrinih `lijezda. bolesti pleure i medijastinuma. kateterizacija srca. Fiziologija i klini~ke osobine novoro|en~eta. biopsija jetre. epilepsija. gastroskopije. EKG i EEG. peritonitis: enteroragije. endokarditis. bolesti slezene. ko`ni dijagnosti~ki testovi. EEG Dijagnoza bolesti bubrega i mokra}nih putova. poreme}aj acidobaznog statusa i njegova korekcija. u zajednici s klini~kim mikrobiologom sudjelovati u pra}enju. konvulzije. mogu}nost i vrijednost dokaza antigena bakterija u urinu i dr. EPIDEMIOLOGIJA SA ZDRAVSTVENOM STATISTIKOM 3 mjeseca Ovladavanje principima i metodama epidemiolo{kog izvi|anja i epidemiolo{ke ankete. punkcija organa i {upljina. otkrivanju i spre~avanju bolni~kih infekcija. infarkt miokarda). gastrointestinalna alergija. ko{tane sr`i. intrakardijalna terapija. nefropatije. ko`ni dijagnosti~ki testovi. hemostaza. trombocitopenija. Principi i metode suzbijanja i sprje~avanja zaraznih bolesti. Poreme}aji metabolizma vode i elektrolita. Gastroenterologija s hepatologijom 2 mjeseca Dijagnosti~ke metode bolesti jetre. osnove elektromiografije.umjetno disanje . Posebno zna~enje celularnog imuniteta u infektu. mali hirur{ki zahvati. upoznavanje sa citolo{ko-hematolo{kom i mikrobiolo{kom dijagnostikom limfnih ~vorova. toksikoza. LP. Vje{tine: parenteralna terapija. metabolisti~ke i infiltrativne bolesti jetre: transplantacija jetre. hroni~ne bolesti plu}nog intersticija sarkoidoza. UZV) 2 mjeseca EKG. sepse. KLINI^KA BIOHEMIJA 1 mjesec Upoznavanje sa biohemijskim i citolo{kim pretragama relevantnim za infektologiju (promjene u krvi. asistiranje kod traheotomije. sindrom glavobolje. polineneuropatije. malapsorpcija. KLINI^KA MIKROBIOLOGIJA 2 mjeseca Utvr|ivati etiologiju bolesti. lNTERNA MEDICINA 12 mjeseci Kardiologija (EKG. trovanja. Principi sprje~avanja zaraznih bolesti u miru. LP. sindrom malapsorpcije. ~itanje RTG slika. sistematski eritemski lupus. radiologija u kardiologiji. te UZV Centar za intenzivnu njegu infektolo{kih bolesnika 3 mjeseca Neuroinfektolo{ki pregled. ventilacijska funkcija plu}a. ulkusna bolest i druge bolesti `eluca. funkcija i metod rada klini~kog epidemiologa. elektrolita i A. diferencijalna dijagnoza neurolo{kih sindroma. ciroza. hipoglikemija nedono{}e. policitemija. bilirubina. uvo|enje privremenog pace maker. bolesti jednjaka. prehrana. osnove EKG u dje~joj dobi. imunolo{ke pretrage. Upoznati laboratorijske pretrage iz podru~ja endokrinologije. kolonoskopija. apendicitis. NEUROLOGIJA 2 mjeseca Neurolo{ki klini~ki pregled. radioizotopne pretrage radiolo{ke pretrage. reumatoidni artritis. imunolo{ki razvoj djeteta. iritabilno crijevo. bolesti perikarda. Imunolo{ke bolesti bubrega (glomerulonefritisi). hospitalne infekcije. biopsija. umjetna respiracija. Prijavljivanje zaraznih bolesti i statisti~ka obrada materijala. uzimanje materijala za bakteriolo{ke i virusolo{ke pretrage. indikatora infekta). imunolo{ke. urolitijaza. mjerenje CVP punkcija arterijskih krvi SOC defibrilacija. te UZV. Endokrinologija i bolesti metabolizma 2 mjeseca Ovladati dijagnostikom i lije~enjem bolesti iz podru~ja endokrinologije. ehoakardiografija i dopler. citolo{ke i histolo{ke pretrage). Funkcionalno ispitivanje jetre i bubrega. kolangitis kolelitijaza: pankreatitis cisti~na fi broza Hematologija i imunologija 2 mjeseca Struktura i funkcija ko{tane sr`i i uop}e imunopoetskog sistema. urinar ni kateter. crohnova bolest. prehrana. dijabetologije i bolesti metabolizma. hemoragije. Gasne analize u dijagnostici respiratornih infekcija. angiokardiografija. imuni kompleksi. planiranje racionalne obrade i dono{enje dijagnosti~kih i terapijskih zaklju~aka. osnove EEG. ispitivati osjetljivost izoliranih uzro~nika te na osnovu izvr{enog. Epidemiologija pojedinih grupa zaraznih bolesti (crijevne. dijagnosti~ke metode (biokemijske. `eluca i crijeva. bilijarnog trakta. urinar ni kateter. poreme}aji metabolizma. akutne i hroni~ne upale plu}a. poreme}aji frekverkcije i ritma. likvoru i tkivnim te~nostima). tromboembolije). kolecistitis. {ok. PEDIJATRIJA 4 mjeseca Poreme}aji metabolizma vode. uzimanja uzoraka za bakteriolo{ku obradu mokra}e-kultura. (angina pektoris. dijabetologije i bolesti metabolizma. anemija. Vje{tine: parenteralna terapija.^etvrtak. punkcija organa i {upljina. bolesti verka (verikoziteti. SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 17 – Strana 19 mitiranih (AIDS). zatajivanje srca poreme}aji ritma srca. opstrukcija mokra}nih putova. leukemija. upoznavanje sa novim metodama dijagnostike iz molekularne biologije. infekcija mokra}nog sistema. plazma stanica.intubacija Broj zahvata i postupaka 10 10 . biopsijske citolo{kohistolo{ke metode. uzimanje materijala za bakteriolo{ke i virusolo{ke pretrage. test optere}enja. polineuritisi. Sjegronov sindrom. U toku specijalizacije specijalizant je obavezan obaviti odre|eni broj zahvata i postupaka: Vrsta zahvata i postupka Respiratorna insuficijencija . Nefrologija 2 mjeseca Sindromi (nalaz urina nefrilis. biohemijske pretrage. nefropatije. ishemi~na bolest srca. 4. ratu i elementarnim nepogodama. poreme}aji stanja svijesti i motornog razvoja. principi antibiotske i hemoterapije. naj~e{}e anomalije srca.

Broj 17 – Strana 20
- ambu ventilacija - aparaturna ventilacija Zastoj srca - masa`a srca - defibrilacija - medikamentozna konverzija Toaleta di{nih putova Subklavia kateter CVP Braunila Periferna vena Urinarni kateter Nazogastri~na sonda Lumbalna punkcija Subokcipitalna punkcija Traheotomija asistencija Skarifikacija Punkcija ko{tane sr`i Punkcija limfnog ~vora Mikrobiolo{ka, citolo{ka, bakteriolo{ka dijagnostika - Sterilni materijali (krv, urin, CSL itd.) - Nesterilni materijali (brisevi, ispirak nazofarinksa, bronhoalveolarni ispirak, itd.)

SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH
10 10 10 10 10 25 10 10 20 25 15 50 50 10 2 2 5 5

^etvrtak, 7. 4. 2011.

20 50

INTERNA MEDICINA Vrsta specijalizacije: Trajanje specijalizacije : Plan specijalizacije:
[IRA TEMATSKA OBLAST

OSNOVNA 4 godine (48 mjeseci)

U@A TEMATSKA MJESTO TRAJANJE OBLAST OBAVLJANJA MJESECI STA@A Uvodni dio - op}a Medicinski 1 teorijska nastava fakultet INTERNA MEDICINA Bolni~ki odjel 18 interne medicine Kardiologija 4 Pulmologija 2 Gastroenterologija Hematologija Nefrologija Endokrinologija Reumatologija i imunologija INFEKTOLOGIJA NEUROLOGIJA LABORATORIJSKA DIJAGNOSTIKA NUKLEARNA MEDICINA RAD NA INTERNOM ODJELU Bolni~ki odjel infektologije Bolni~ki odjel neurologije Hematolo{ki i biohemijski laboratorij Bolni~ki odjel nuklearnemedicin e Bolni~ki odjel interne medicine 3 2 2 2 3 2 2 2

2 21

PROGRAM SPECIJALIZACIJE UVODNI DIO - OSNOVNA TEORIJSKA NASTAVA 1 mjesec Osnovna teorijska nastava se provodi iz oblasti: – dono{enje klini~kih odluka, – komunikacijske vje{tine, – timski rad, – upravljanja sistemom,

– sposobnost sticanja i preno{enja znanja, – etika i propisi, – promocija zdravlja. Obavlja se na medicinskom fakultetu u ukupnom trajanju od 1 mjesec, u nastavnim turnusima (ljetni i zimski semestar) po planu koji utvr|uju navedeni fakulteti. RAD NA INTERNIM ODJELIMA Kardiologija i koronarna jedinica 4 mjeseca Sadr`aj obuke: Obrada bolesnika u ehokardiografskom kabinetu. Specijalizant se upoznaje sa indikacijama, metodologijom i interpretacijom ehokardiografskih nalaza (samostalno izvesti i intepretirati najmanje 30 testova). Upoznati dinami~ku elektrokardiografiju, ehokardiografiju (sve tehnike), kateterizaciju srca, angiokardiologiju, koronarografiju, interventne metode na koronarnim i perifernim krvnim `ilama i metode elektrofiziolo{kog ispitivanja srca probleme trajne i privremene elektrostimulacije srca i pra}enje rada elektrostimulatora srca. Ovladati dijagnostikom i lije~enjem sr~anih aritmija, reanimacijom, tehnikom uspostavljanja perifernog i sredi{njeg venskog puta, Upoznati izvo|enje i pra}enje hemodinamskih parametara, privremenu elektrostimulaciju srca i elektrokonverziju srca. Pregled kardiovaskularnog bolesnika, planiranje racionalne obrade i dono{enje dijagnosti~kih i terapijskih zaklju~aka pod nadzorom specijalista. Rad, odnosno prakti~na nastava u urgentnom centru, odnosno slu`bi gdje se upoznaje sa urgentnom dijagnostikom i terapijom. Rad u ergometrijskom kabinetu gdje se specijalizant upoznaje sa indikacijama, kontraindikacijama, tuma~enjem rezultata, odnosno osamostaljuje se za samostalni rad u ergometriji. Kardiolo{ka obrada bolesnika u sali za kateterizaciju (invazivna dijagnostika) gdje se upoznaje sa indikacijama, kontraindikacijama i metodama invazivne dijagnostike. Specijalizant mora da ovlada sljede}im vje{tinama: – ergometrijsko testiranje – konverzija ritma primenom DC {oka (sinhronog i asinhronog) – perikardna punkcija – mjerenje venskog pritiska – ugradnja privremenog pejsmekera (preko jugularne vene) – Doppler perifernih arterija i vena. – principi kontinuiranog mjerenja pritiska (Holter metoda). Po zavr{etku sta`a kolokvijum. Pulmologija 2 mjeseca Sadr`aj obuke: Teoretski dio: Klini~ka fiziologija i funkcijski testovi plu}a; Invazivni i neinvazivni dijagnosti~ki postupci u pulmologiji; Nespecifi~ne bolesti bronhija, plu}a i pleure; Tumori u grudnom ko{u; Respiracijska insuficijencija, tromboembolisam, cor pulmonale; Plu}na i vanplu}na tuberkuloza; Klini~ki i odeljenski seminari, prikazi. Prakti~ni dio: pregled pulmolo{kog bolesnika, planiranje racionalne obrade i dono{enje dijagnosti~kih i terapijskih zaklju~aka pod nadzorom specijaliste. Aktivan rad na klini~kim odeljenjima Aktivan rad u intenzivnoj respiracijskoj njezi U~e{}e u ambulantno-poliklini~koj slu`bi U~e{}e u timu za funkcijsku dijagnostiku Tuma~enje RTG nalaza grudnog ko{a i scintigrafije plu}a (u okviru rada na odeljenju).

^etvrtak, 7. 4. 2011.

SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH –

Broj 17 – Strana 21

Ovladati pleuralnom punkcijom i evakuacijom, eksuflacijom pnematoraksa, toaletom bronha, interpretacijom ventilacijskih testova testovima difuzije, acidobaznim statusom, intrakutanim testiranjima, fizikalnom terapijom u pulmologiji te temeljnim mikrobiolo{kim testovima i torakalnom radiologijom Upoznati pulmolo{ku endoskopiju, laboratorij za funkcijsko ispitivanje respiracijskog sistema, alergolo{kim i mikrobiolo{kim pretragama. Gastroenterologija 3 mjeseca Sadr`aj obuke: Teoretski dio: Odabrana poglavlja i inovacije iz gastroenterologije i hepatologije Prakti~ni dio: – Gastroeneterohepatolo{ka obrada bolesnika u stacionaru i poliklinici - 160 – asistencija u rutinskoj, urgentnoj i operativnoterapijskoj endoskopiji organa za varenje - 60 – asistencija u dijagnosti~koj i interventnoj ultrasonografiji - 60 – asistencija u laparaskopiji - 10 – punkcija abdomena i diferencijalna dijagnoza ascitesa 10 punkcija – slijepa biopsija jetre - 5 biopsija – Slijepa biopsija tankog crijeva - 5 biopsija – Asistencija u timu za litotripsiju - 30 – Samostalno izvo|enje i tuma~enje odre|enih (specifi~nih) ispitivanja funkcije crijeva, jetre i pankreasa - 40 – Analiza i tuma~enje odre|enih radiolo{kih ispitivanja organa za varenje Asistencija u scintigrafskim i RIA ispitivanjima GIT-a - 20. Po obavljenom sta`u kolokvijum - provera uspeha savladanog gradiva. Hematologija 2 mjeseca Sadr`aj obuke: Teoretski dio: Odabrana poglavlja iz hematologije Klini~ki seminari Obavezno prisustvo stru~nim sastancima hematolo{ke sekcije Rad sa nastavnikom. Prakti~ni dio: – Hematolo{ka obrada bolesnika u hospitalnim uslovima (osnovna obrada, tuma~enje baznih vrednosti hematolo{kih analiza, dopunske dijagnoze metode lije~enja) i ovladati interpretacijom nalaza krvne slike i nalaza koagulograma. – Hematolo{ka obrada bolesnika u ambulantnim uslovima. – Rad u jedinici intenzivne njege (ovladavanje principima neodlo`ne medicinske pomo}i u hemoragijskim sindromima, agranulocitozama i akutnim leukemijama, hipoglikemijama, hiperkalijemijama i hipokalijemijama, cerebralnim komama zbog hemoragijskog sindroma i sl.). – Upoznati i rad specijaliziranih jedinica sterilne jedinice za intenzivno lije~enje hematolo{kih bolesnika, Centar za transplantaciju ko{tane sr`i i Centar za hemofilije. – Upoznavanje sa dopunskim dijagnosti~kim metodama u hematologiji (citolo{ko citohemijske analize punktata ko{tane sr`i, laboratorijska dijagnostika hemoragijskih sindroma, imunofenotipizacija, citogenetika) – Upoznavanje sa na~inom izvo|enja punkcije ko{tane sr`i i samostalno izvo|enje i upoznavanje sa izvo|enjem biopsije kosti i indikacijama za biopsiju, upoznavanje sa izvo|enjem i indikacijama za lumbalnu punkciju. – Upoznavanje sa terapijskim procedurama (protokolima) u lije~enju akutnih leukemija, malignih limfoma i drugih malignih hematolo{kih oboljenja. – Upoznavanje sa indikacijama za stalne perfuzione katetere i na~inom odr`avanja istih.

Upoznavanje sa principima supstitucione transfuziolo{ke terapije kod deficita pojedinih komponenti krvi i na~ini primjene raznih krvnih derivata. – Upoznavanje sa njegom te{kih hematolo{kih bolesnika (njega usne duplje, op}a njega, antipiretska terapija i sl.). – Upoznavanje sa indikacijama za citofereze i plazmafereze i na~ini primjene. – Upoznavanje sa laboratorijskim metodama u hematologiji i primjena radioizotopa (vijek eritrocita, trombocita). – Upoznavanje sa indikacijama obrade ko{tane sr`i za kulture }elija. Po obavljenom sta`u kolokvijum. Nefrologija 2 mjeseca Sadr`aj obuke: – Obrada i pra}enje nefrolo{kih bolesnika, pregled nefrolo{kog bolesnika, planiranje racionalne obrade i dono{enje dijagnosti~kih i terapijskih zaklju~aka pod nadzorom specijaliste. – Ovladati pretragom urina, postavljanjem urinarnih katetera ultrazvu~nom dijagnostikom hitnih stanja u nefrologiji (opstrukeija, hidronefroza, tumor) – Upoznati tehniku biopsije bubrega, principe i postupak hemodijalize, ultrazvu~nu dijagnostiju u nefrologiji, radiolo{ke dijagnosti~ke i terapijske metode u nefrologiji. – Urgentna stanja u nefrologiji – Funkcionalno ispitivanje bubrega – Upoznavanje sa hemodijalizom i peritonalnom dijalizom – Upoznavanje sa plazmaferezom – Upoznavanje sa pripremom za transplantaciju i lije~enje bubrega. Po obavljenom sta`u obavezan kolokvijum. Endokrinologija s dijabetologijom 2 mjeseca Sadr`aj obuke: Pregled bolesnika s bolestima endokrinih `lijezda, {e}ernom bolesti i bolestima metabolizma, planiranje racionalne obrade i dono{enje dijagnosti~kih i terapijskih zaklju~aka pod nadzorom specijaliste. Endokrinolo{ka obrada bolesnika u hospitalnim uslovima (osnovna obrada, tuma~enje baznih vrijednosti hormona, izvo|enje supresionih i stimuli{u}ih testova i njihova interpretacija, dopunske dijagnozne metode i lije~enje). Endokrinolo{ka obrada bolesnika u ambulantnim uslovima (rad u poliklinici sa nastavnikom). Ovladati dijagnostikom i lije~enjem bolesti iz podru~ja endokrinologije, dijabetologije i bolesti metabolizma. Ovladati tehnikom pregleda o~ne pozadine. Upoznati laboratorijske pretrage iz podru~ja endokrinologije, dijabetologije i bolesti metabolizma. Rad u jedinici intenzivne i urgentne nege (potpuno ovladavanje principima neodlo`ne medicinske pomo}i i dijabetskim komama, hipoglikemiji, akutnoj hipokalcemiji, adisonskoj i tireotoksi~noj krizi). Upoznavanje sa primenom vizualizacionih tehnika u endokrinologiji (ultrazvuk, nuklearna medicina, CT i magnetna rezonanca). Ovladavanje postupcima intenzificirane inzulinske terapije u dijabetesu (indikacije, kontraindikacije, mere kontrole). Upoznavanje sa indikacijom i primjenom inzulinskih pulzatilnih pumpi. Ovladavanje principima supstitucijske terapije kod deficita pojedinih ili grupa hormona. Ovladavanje principima supresione terapije kod hiperfunkcije endokrinih `lijezda. Upoznavanje sa laboratorijskim metodama u endokrinologiji, posebno sa RIA postupcima. Po obavljenom sta`u obavezno je polaganje kolokvijuma.

Broj 17 – Strana 22

SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH

^etvrtak, 7. 4. 2011.

Reumatologija i imunologija 3 mjeseca Sadr`aj obuke: Samostalna obrada najmanje po jednog bolesnika iz svake grupe reumatolo{kih oboljenja. Samostalno vo|enje istorije bolesti za najmanje 10 bolesnika. Ovladavanje laboratorijskom dijagnostikom reumatolo{kih oboljenja. Ovladavanje rendgenolo{kom dijagnostikom reumatolo{kih oboljenja. Ovladati dijagnostikom i lije~enjem imunolo{kih bolesti, u prvom redu multisistematskih autoimunih bolesti, reumatskih bolesti i imunodeficijencija. Savladavanje tehnike punkcije zglobova sa intraartikularnim davanjem lijekova - samostalno izvo|enje 10 procedura. Savladavanje tehnike lokalne primene lijekova (periradikularno, periartikularno, enteze) samostalno izvo|enje 20 procedura. Upoznati alergolo{ke principe dijagnostike i lije~enja, zna~enje ko`nih testova i provokacijskih testova u alergologiji. Upoznati osnovne karakteristike laboratorijskih testova (serolo{kih, celularnih), principe imunoflourescencije, enzimskih testova, njihovu primjenu i interpretaciju rezultata. Alergolo{ka-imunolo{ka obrada bolesnika u stacionaru i poliklinici. Asistencija u rutinskoj i urgentnoj dijagnostici i adekvatnoj pomo}i u stacionaru i poliklinici. Asistencija i u~e{}e u proceduri dozno provokativnih testova u poliklinici i dnevnoj bolnici. Ovladavanje tehnikom izvo|enja sternalne funkcije pleuralne, perikardne i abdominalne i uzimanje uzoraka arterijske krvi po tri intervencije. Obuka aplikacija ambu maske i intubacije, traheotomije, vje{ta~kog disanja i dehidrilacije. Asistencija i obuka u izvo|enju ko`nih proba, biopsije ko`e, potko`nog tkiva i mi{i}a sa interpretacijom. Samostalno izvo|enje i asistencija u izvo|enju specifi~nih testova in vivo. Po obavljanju sta`a kolokvijum. INFEKTOLOGIJA 2 mjeseca Sadr`aj obuke: Pregled infektolo{kog bolesnika, planiranje racionalne obrade i dono{enje dijagnostni~kih i terapijskih zaklju~aka pod nadzorom specijaliste. Ovladati dijagnostikom i lije~enjem zaraznih bolesti i upoznati temeljne laboratorijske pretrage u infektologiji. Aktivan rad sa bolesnicima na sljede}im odjeljenjima: Odjeljenju za infekcije gastrointestinalnog trakta Odjeljenju za infekcije hepatobilijarnog sistema Odjeljenju AIDS-a Odjeljenju za nejasna febrilna stanja Odjeljenju za intenzivnu njegu i reanimacije. Po obavljenom sta`u kolokvijum. NEUROLOGIJA 2 mjeseca Sadr`aj obuke: Teoretski dio: Uvod u neurologiju, neurolo{ka propedeutika, savremeni pristup u neurologiji; Dijagnostika neurolo{kih oboljenja; Kome - diferencijalna dijagnoza, reanimacija, lije~enje; Glavobolja; Cerebrovaskularne bolesti; Epilepsije i drugi paroksizmalni poreme}aji; Neuromi{i}ne bolesti; Kraniocerebralne povrede; Ekstrapiramidne bolesti. Dje~ja neurologija (naglasak je na grani~na podru~ja sa internom medicinom). Prakti~ni dio: Pregled neurolo{kog bolesnika, planiranje racionalne obrade i dono{enje dijagnosti~kih i terapijskih zaklju~aka pod nadzorom specijaliste.

Ovladati dijagnostikom i lije~enjem naj~e{}ih neurolo{kih bolesti, osobito relevantnih za internu medicinu, ovladati tehnikom punkcije cerebrospinalne teku}ine. Upoznati principe elektroencefalografije, elektromiografije, pregled o~ne pozadine. Urgentna neurologija. LABORATORIJSKA DIJAGNOSTIKA 2 mjeseca Sta` iz laboratorijske dijagnostike ima za cilj da ljekarima na specijalizaciji interne medicine pru`i neophodna znanja i upozna ih sa hematolo{kim, biohemijskim i drugim laboratorijskim pretragama koje se primjenjuju u obradi internisti~kog bolesnika. NUKLEARNA MEDICINA 2 mjeseca Sta` iz nuklearne medicine ima za cilj da ljekarima na specijalizaciji interne medicine pru`i neophodna znanja i upozna ih sa vje{tinama koje ova medicinska disciplina primjenjuje u funkcionim, hemodinamskim i morfolo{kim ispitivanjima, kao i u terapiji pojedinih oboljenja, i to iz sljede}ih oblasti: Nuklearna kardiologija i pulmologija: Radiokardiografija; Nuklearna miokardiografija; Nuklearna ventrikulografija; Farmakolo{ki stres testovi; Ventilaciona perfuziona ventilacija plu}a. Nuklearna gastroenterohepatologija: Kvantitativne scintigrafske metode za ispitivanje gastrointestinalnog sistema; Scintigrafija i SPET jetre; Hepati~ka radionuklidna angiografija; Imunoscintigrafija karcinoma kolona i rektuma; Hepato-bilijarna scintigrafija i procjena motiliteta holeciste. Nuklearna onkologija i hematologija: Nuklearno-medicinske metode u onkologiji; Imunoscintigrafija i radioimunoterapija malignih tumora; Ispitivanja ferokinetike i eritropoeze kao i kinetike i vijeka trombocita; Ispitivanje apsorbcije i metabolizma vitamina B12; Scintigrafija slezene i limfnog sistema. Nuklearna endokrinologija: Kvantitativni testovi i racionalna nuklearno-medicinska dijagnostika tireoidnih disfunkcija; Scintigrafija kore nadbubre`nih `lijezda i tumora hromafilnog tkiva; Scintigrafija paratireoidnih i pljuva~nih `lijezda. Nuklearna nefro-urologija i nuklearna osteologija: Radiorenografija i karakteristike patolo{kih radiorenograma; Odre|ivanje renalnih klirensa; Scintigrafija bubrega; Nuklearno-medicinske metode u procjeni uspjeha transplantacije bubrega i andrologiji; Scintigrafija skeleta u benignim i malignim bolestima kostiju. Po obavljenom sta`u kolokvijum. RAD NA INTERNOM ODJELU 21 mjesec Rad na internom odjelu ima za cilj da ljekarima na specijalizaciji omogu}i prakti~nu primjenu ste~enih znanja i vje{tina. Ovo uklju~uje rad na odjelu i u poliklinici, te de`urstva. Bolni~ko pra}enje bolesnika putem odgovaraju}ih medicinskih protokola. Medicinska dokumentacija i evidencija. KLINI^KA FARMAKOLOGIJA S TOKSIKOLOGIJOM Vrsta specijalizacije: OSNOVNA Trajanje specijalizacije : 4 godine /48 mjeseci/ PROGRAM SPECIJALIZACIJE
[IRA OBLAST U@A OBLAST MJESTO OBAVLJANJA STA@A Medicinski fakultet TRAJANJE MJESECI 1 6 Klini~ka Bolni~ki odjel farmakologija Intenzivna njega Bolni~ki odjel intenzivne njege Infektologija Bolni~ki odjel infektologije 1 1 2

Uvodni dio - op}a teorijska nastava Uvodni dio

^etvrtak, 7. 4. 2011.
Farmakolo{kotoksikolo{ki laboratorij Neurologija Pedijatrija Farmakologija s toksikologijom Farmakologija Kardiologija Gastroenterologija Klini~ka imunologija i reumatologija Intenzivna njega Endokrinologija i dijabetes Nefrologija Psihijatrija Klini~ka pedijatrijska toksikologija Toksikologija Zakonodavstvo

SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH
Farmakolo{ko-toksik olo{ki laboratorij Bolni~ki odjel neurologije Bolni~ki odjel pedijatrije Bolnica Farmaceutska industrija Bolni~ki odjel interne medicine Bolni~ki odjel interne medicine Bolni~ki odjel interne medicine Bolni~ki odjel intenzivne njege Bolni~ki odjel interne medicine Bolni~ki odjel interne medicine Bolni~ki odjel psihijatrije Bolni~ki odjel pedijatrije Bolnica Federalno ministarstvo zdravstva, Zavod zdravstvenog osiguranja i reosiguranja Federacije Bosne i Hercegovine, Agencija za lijekove i medicinska sredstva Bosne i Hercegovine - Kontrolni laboratorij ½ ½ 1 12 6 2 2 2 2 1 1½ 2 2 3½

Broj 17 – Strana 23 1 mjesec

Pedijatrija Zna~ajke primjene lijekova u dje~joj dobi.

1

Godi{nji odmor

4

Uvodni dio - osnovna teorijska nastava 1 mjesec Osnovna teorijska nastava se provodi iz oblasti: – dono{enje klini~kih odluka, – komunikacijske vje{tine, – timski rad, – upravljanja sistemom, – sposobnost sticanja i preno{enja znanja, – etika i propisi, – promocija zdravlja. Obavlja se na medicinskom fakultetu u ukupnom trajanju od 1 mjesec, u nastavnim turnusima (ljetni i zimski semestar) po planu koji utvr|uju navedeni fakulteti. Uvodni dio specijalizacije 6 mjeseci Klini~ka farmakologije 1 mjesec Savladavanje tra`enja podataka o nuspojavama i priprema izvje{taja za prijavitelje i farmaceutsku industriju. Intenzivna njega odraslih 1 mjesec Savladavanje osnovnih tehnika obrade i lije~enja otrovanih narkomana. Infektologije 2 mjeseca Savladavanje osnovnih principa lije~enja zaraznih bolesti Farmakolo{ko-toksikolo{ki laboratorij 15 dana Interpretacija nalaza laboratorijskih pretraga i koncentracija lijekova u krvi Neurologija 15 dana Uvid u lije~enje glavnih neurolo{kih bolesti

KLINI^KA FARMAKOLOGIJA S TOKSIKOLOGIJOM 12 mjeseci Bolnica - rje{avanje terapijskih i toksikolo{kih problema (konkretnih uz krevet bolesnika i simuliranih) hospitaliziranih bolesnika. Ambulanta - priprema klini~ko-farmakolo{kih mi{ljenja (terapijskih ili kao dijela dokumentacije za registraciju lijeka). Aktivno sudjelovanje u klini~kom eksperimentu na ambulantnim bolesnicima (bar 4). Laboratorij - sudjelovanje u eksperimentima na zdravim dobrovoljcima (bioekvivalencija, osnove farmakokinetskih studija i izra~unavanja), priprema plana ispitivanja, provedba eksperimenta, priprema zavr{nog izvje{taja - (bar 3). Interpretacija rezultata mjerenja koncentracija lijekova u tjelesnim teku}inama. Agencija za lijekove i medicinska sredstva BiH - Ured za farmakovigilanciju: – upoznavanje s aktivno{}u Ureda, – prijem prijava, obrada prijava, priprema "povrata informacija" prijaviteljima. Pisanje povratnih pisama (20-ak). Slu`enje dokumentacijom Ureda koja redovno sti`e iz SZO, bibliotekom Instituta za klini~ku farmakologiju pri medicinskom fakultetu i svim glavnim izvorima informacija o lijekovima; – upoznavanje s radom bolni~ke komisije za lijekove, radom na bolni~koj listi lijekova, konceptom i radom s rezervnim lijekovima (antibioticima, antiemeticima i dr.); – upoznavanje s pripremom Biltena o lijekovima i Pharmacima. Sastavljanje vijesti, komentara i drugih dijelova navedenih publikacija – priprema bar 3 teksta za Bilten ili Pharmaca. – upoznavanje i sudjelovanje u drugim informacijskim aktivnostima Instituta za klini~ku farmakologiju pri medicinskom fakultetu (npr. za potrebe Zavoda zdravstvenog osiguranja i reosiguranja Federacije Bosne i Hercegovine). Kolokvij. FARMAKOLOGIJA (farmaceutska industrija s Istra`iva~kim institutom) 6 mjeseci Upoznavanje laboratorijskih tehnika i vje{tina (vaganje piptiranje, centrifugiranje, mjerenje el. potencijala itd.). Upoznavanje manipulacija s laboratorijskim `ivotinjama (anestezija, intraperitonalna ili druga primjena lijeka, uzimanje uzoraka krvi, seciranje `ivotinja, preparcija tkiva i organa, transplantacija ko`e i drugih tkiva, itd.) i zahvati fiksacija. Upoznavanje neophodnih uvjeta za ispravno uzgajanje laboratorijskih `ivotinja u stajama, razli~ite vrste anestezije, rad anestezije. Decerebracija, tehnike rada i mjerenja u~inka lijekova. Krvni pritisak, EKG, pletizmografija, EEG, intrakranijalni tlak, diuraza, analgezija. U~inak neurotropnih lijekova (ekscitacija inhibicija posttetani~ka potencijacija, itd.), biohemijske metode, vezanje: za receptor, u~inci lijekova na neurotransmitere; eksperimentalni ulkus i njegova terapija; Farmakokinetika radioaktivno ozna~ene materije: ispitivanje akutne i hroni~ne toksi~nosti; pretra`ivanja strane literature na zadanu temu prije postavljanja eksperimenta; sudjelevanje u pripremi plana pokusa ispitivanja lijekova na `ivotinjskim modelima: vo|enje laboratorijskog dnevnika, bilje`enje rezultata pokusa: statisti~ka obrada rezultata pokusa na ra~unalu, sudjelovanje u pripremi nau~nih radova s rezultatima provedenih eksperimenata; sudjelovanje u pripremi nau~nih i stru~nih skupova, predavanja i sl.; sudjelovanje u izradi farmakolo{ko-toksikolo{kog mi{ljenja

u nastavnim turnusima (ljetni i zimski semestar) po planu koji utvr|uju navedeni fakulteti. kardiologije i nefrologije TOKSIKOLOGIJA 3. metode otkrivanja. – promocija zdravlja. Nakon svakog boravka kolokvij. vodi. ZAKONODAVSTVO 1 mjesec Federalno ministarstvo zdravstva. bioekvivalencija lijekova): . KLINI^KA FIZIOLOGIJA Vrsta specijalizacije: OSNOVNA Trajanje specijalizacije : 3 godine /36 mjeseci/ PLAN SPECIJALIZACIJE 4 2 1 Funkciono ispitivanje respiratornog sistema Funkciono ispitivanje kardiovaskularnog sistema Funkciono ispitivanje digestivnog sistema. priprema klini~ko-toksikolo{kih informacija.5 mjeseci 8. upoznavanje tehnika dekontaminacije. Naglasak je na ciljanom radu u vezi s problemima klinike farmakologije i toksikologije uz posebnu pa`nju na slu`enje literaturom ovih podru~ja. KARDIOLOGIJA 2 mjeseca 2. postupci s otrovnim djetetom (op}i detoksikacijski i specijalni antidotski). Upoznavanje s principima zakonodavstva podru~ja lijekova i rada navedenih ustanova koje pokrivaju pojedine aspekte klini~ke farmakologije i toksikologije. PSIHIJATRIJA 2 mjeseca Program i vje{tine od 1-8 obuhva}aju sve aktivnosti na podru~ju racionalne farmakoterapije. nadalje prepoznavanju otrovanja. – upravljanja sistemom. – sposobnost sticanja i preno{enja znanja. 7. Agencija za lijekove i medicinska sredstva Bosne i Hercegovine Kontrolni laboratorij. Intenzivna njega Pedijatrijska klinika . . Obavlja se na medicinskom fakultetu u ukupnom trajanju od 1 mjesec. otkrivanje otrova brzim priru~nim testovima). upu}ivanje klini~ko-toksikolo{kih informacija u druga sredi{ta u dr`avi.5 mjeseci Klini~ko laboratorijska dijagnostika (uzorkovanje. – etika i propisi. Ambulanta . KLINI^KA PEDIJATRIJSKA TOKSIKOLOGIJA 2 mjeseca Bolnica . dokazivanja mjerenja otrova i lijekova u biolo{kom materijalu). priprema biolo{kog materijala za analizu. ekotoksikologija (uzorkovanje. Zavod zdravstvenog osiguranja i reosiguranja Federacije Bosne i Hercegovine.informacijski centar: prakti~ni rad s bazama podataka o otrovanjima lijekovima i drugim otrovima. prevencije lije~enja. klini~kog ispitivanja i razvoja novih terapijskih principa. – timski rad. analiza otrova u zraku. GASTROENTEROLOGIJA 2 mjeseca 3. tlu i biosferi.odjeli neuropedijatrije. NEFROLOGIJA S ODJELOM ZA POSTUPKE DIJALIZE 1. HEMATOLOGIJA 2 mjeseca 4. 4. UVODNI DIO Teoretska i prakti~na nastava iz ove oblasti 8 mjeseci Teoretska i prakti~na nastava iz oblasti klini~ke fiziologije organizovana na medicinskom fakultetu. upoznavanje s osobitostima i epidemiologije otrovanja djece i preventivnim djelatnostima. KLINI^KA IMUNOLOGIJA I REUMATOLOGIJA 2 mjeseca 5. 2011. MJESTO TRAJANJE TRAJANJE OBAVLJANJA (mjeseci) (mjeseci) STA@A Medicinski 9 fakultet 1 8 16 1.farmakokinetska i toksokinetska izra~unavanja (izra~unavanja farmakokinetskih parametara i simulacija. sudjelovanje u izradi toksikolo{kih mi{ljenja). pankreasa i jetre Funkciono ispitivanje endokrinih `lijezda Funkciona ispitivanja `iv~anog sistema Sta` iz drugih grana Klini~ka fiziologija u internoj medicini Zarazne bolesti Klini~ka fiziologija i hirurgija Pedijatrija Neuropsihijatrija 1 Bolni~ki odjel kardiologije 2 Bolni~ki odjel gastroenterohep atologije 2 Bolni~ki odjel endokrinologije Bolni~ki odjel neurologije 11 Bolni~ki odjel interne medicine Bolni~ki odjel infektologije Bolni~ki odjel hirurgije Bolni~ki odjel pedijatrije Bolni~ki odjel neurologije i psihijatrije 2 1 5 1 2 2 1 UVODNI DIO OSNOVNA TEORIJSKA NASTAVA 1 mjesec Osnovna teorijska nastava se provodi iz oblasti: – dono{enje klini~kih odluka.prepoznavanje otrovanja u djece. pedijatrijske gatroenterologije. INTENZIVNA NJEGA 2 mjeseca 6. postupaka s akutno i hroni~no otrovanim u smislu pra}enja. proizvodnji uporabi. primjena sredstava za{tite kod intervencija u kriznim stanjima. . aktivno sudjelovanje u lije~enju akutno otrovane djece. upoznavanje s bazama podataka o otrovima u prometu.krizna stanja (ovladavanje pretra`ivanjem baze podataka.Broj 17 – Strana 24 SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH [IRA OBLAST Uvodni dio Op}a teorijska nastava Teoretska i prakti~na nastava iz ove oblasti Klini~ka fiziologija Ispitivanje zapremine i fizikohemijskih karakteristika tjelesnih te~nosti Funkcija ispitivanja bubrega Imunolo{ka ispitivanja Bolni~ki laboratorij univerzitetsko-k lini~ke bolnice Bolni~ki odjel nefrologije Bolni~ki odjel imunologije univerzitetsko-k lini~ke bolnice Bolni~ki odjel pulmologije U@A OBLAST ^etvrtak. te pretra`ivanje javnih baza podataka o otrovanjima u Evropi i SAD. ENDOKRINOLOGIJA I DIJABETES 1 mjesec 7. individualizacija terapije. – komunikacijske vje{tine.

ITV test. metodama ispitivanja energetskog metabolizma. detekcija hemolize. 7. Upoznaje se sa metodama i osposobljavanja za tuma~enje nalaza dobijenih ispitivanjem pojedinih baza hemostaze. mokra}ne be{ike (elektromiografija. . Sti~e znanja o savremenim laboratorijsko-dijagnosti~kim testovima iz imunohematologije. leukocitne loze (kvantitativna i kvalitativna skretnja bijele krvne slike. gasne analize u mirovanju i ergometriji. 2. ehografija. 8. Upoznaje se sa metodologijom klini~kih i biohemijskih ispitivanja nutritivnog statusa. savremene metode kori{}enjem celularnih i subcelularnih sistema. radioimunolo{ke tehnike. povr{inskih imunoglobilina V }elija). radioizotopsko odre|ivanje protoka i rezidualnog urina). radioizotopsko ispitivanje plu}ne cirkulacije. odre|ivanje procentualnog odnosa T i V limfocita. razgradnih proizvoda fibrina. odre|ivanje du`ine `ivota leukocita i trombocita. plazme. difuzije i plu}ne cirkulacije (ispitivanje raspodjele inhaliranih gasova. biohemijske analize.^etvrtak. test hemiluminiscencije). poreme}aja koagulacije i fibrinolize (vrijeme koagulacije krvi. odre|ivanje osmolarnosti krvi i mokra}e. trombocitnih faktora). angiografija. brzom dijagnostikom i urgentnom korekcijom ovih disbalansa. biolo{ko. odre|ivanja pH krvi.Funkcionalno ispitivanje digestivnog sistema. sa mjerenjem pokazatelja acidobaznog bilansa (metode. Upoznaje se sa dijagnostikom poreme}aja eritrocitne loze (radioizotopsko odre|ivanje eritopoeze. protrombinsko vrijeme. alkalne rezerve. odre|ivanja sastava tjelesnih te~nosti i pra}enja acidobazne ravnote`e sa mjerenjem i izu~avanjem raspodjele vode u razli~itim tjelesnim prostorijama (metode razrje|enja te{kom vodom. 7. procjena difuzijskog kapaciteta plu}a. u dijagnosti~ke svrhe ispituje uticaj izazvanih poreme}aja odre|enog homostaznog sistema na funkcije pojedinih organa ili sistema. osposobljava se za analizu. intubacione i scintigrafske metode). Ispitivanje zapremine i fizikohemijskih karakteristika tjelesnih te~nosti 4 mjeseca Specijalizant se upoznaje sa metodama mjerenja volumena. radioizotopske metode ispitivanja perifernog krvotoka i radioimunolo{ke metode ispitivanja kardiovaskularnog sistema). pankreasa i jetre 2 mjeseca Upoznaje se sa metodama i tuma~enjem nalaza dobijenih ispitivanjem motorike pojedinih dijelova digestivnog sistema (radiolo{ke procedure. odre|ivanje faktora koagulacije. enzimopatija i hemoglobinopatija). 4. ferokinetike. amonijum hlorid. 3. du`ine `ivota eritrocita. registracija krivulja protok/volumen i izvedeni parametri. reapsorpacije i sekrecije proksimalnih tubula (odre|ivanje tubularnog transporta glukoze. EDTA). bilo{ko doziranje pojedinih od hormona. Funkcionalno ispitivanje respiratornog sistema 1 mjesec Upoznaje se sa metodama i tuma~enjem nalaza dobijenih ispitivanjem plu}ne ventilacije (standardna spirografija. glumerularne filtracije (klirens inulina. pletizmografija. realna angiografija). pristupe izu~avanja regulacionih sistema u fiziolo{kim i patofizilo{kim uslovima. flebografija. scintigrafija srca i njegovih {upljina. mjerenje rastegljivosti plu}a. savladava indikacije za upotrebu nutritivnih rastvora i ishrane . tuma~enje i prakti~nu primenu dobijenih podataka: 1. Funkcionalno ispitivanje endokrinih `lijezda 2 mjeseca Upoznaje se sa funkcionim testovima i nalazima dobijenim ispitivanjem hipofize (adenohipofiza radioizotopske. radioimunolo{ko ispitivanje digestivnih hormona). kreatinina. plu}ne mehanike (penumotohografija. 5. citohemijska karakterizacija poreme}aj leukocita). radioaktivnim natrijumom i dr. Sti~e prakti~na znanja o kontroli fiziolo{kih parametara u koronarnoj jedinici. vrijeme krvarenja. hemoliti~kih i drugih reakcija i upoznaje principe lije~enja nadoknadom krvi. sekretorne funkcije distalnih tubula (odre|ivanje izlu~ivanja H jona. interstinalne apsorpcije (radioizotopske metode i dr. scintrigrafija bubrega. Ispitivanje hematopoeznog sistema i homeostaze 2 mjeseca Osposobljava se za tuma~enje nalaza osnovnih laboratorijskih hematolo{kih ispitivanja i nalaza biohemijskih citolo{kih analiza u ovoj oblasti. PAH diodrast). za ispitivanje funkcionalnog stanja i funkcije limfocita (testovi aktivacije limfocita. Funkcionalno ispitivanje kardiovaskularnog sistema 2 mjeseca Upoznaje se sa metodama i tuma~enjem nalaza invazivnog ispitivanja hemodinamike (kineventrikulografija. enzimsko testiranje renina ili angiotenzina). klirens ureje. SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 17 – Strana 25 KLINI^KA FIZIOLOGIJA 16 mjeseci Specijalizant upoznaje principe i istra`ivanja. Upoznaje se sa metodama i tuma~enjem nalaza dobijenih ispitivanjem bubre`ne cirkulacije (odre|ivanje zapremine protoka krvi i plazme PAH i diodrast. o ispitivanjima posttransfuzionih. protok/ volumen sa sobnim vazduhom i smjesom HeO2. vazoporesinski test. PSP test).per os i tuba`om. Upoznaje se sa metodologijom funkcionalnih ispitivanja organa i sistema ~oveka. vaskularnog integriteta (test kapilarne rezistencije. pO2. kao i dinamiku promena koje nastaju pri korekciji homeostaze. brzine i obnove `eljeza u krvi u toku 24 ~asa. Savladava znanja o imunologiji krvnih grupa i njihovoj prakti~noj primeni. Funkcija ispitivanja bubrega 2 mjeseca Ovladava tuma~enjem nalaza dobijenih rutinskim pregledom mokra}e i odre|ivanjem sadr`aja jedinjenja neproteinskog azota u krvi. osmotskog klirensa i klirensa slobodne vode). Detaljno se upoznaje sa na~inom pripremanja i klini~kom aplikacijom parenteralnih rastvora. imunofluorescentne metode. upoznaje se sa nalazima dobijenim endoskopskim ispitivanjem. pojedinih hranljivih materija). pCO2 baznog ekcesa). obilje`enim eritrocitima. radioizotopska kvantitativna selektivna kardiografija.). sekrecije (klasi~ne metode. raepsorptivne funkcije distalnih i sabirnih kanali}a (test dilucije i koncentracije. kumarinske i trombolizne terapije. visokozimetrija) ispitivanje raspiratornih poreme}aja aciobazne ravnote`e. Imunolo{ka ispitivanja 1 mjesec Upoznaje se sa klini~ko-laboratorijskim metodama za dokazivanje antigena i antitijela (parcipitacione. test optere}enja). 2011. sti~e prakti~na znanja o kontroli funkcija pojedinih sistema u bolesnika sa poreme}enom hemeostazom (posebno vodeno-sonom) i acidobaznim disbalansom. viskoznost krvi). laboratorijsko pra}enje heparinske. Upoznaje se sa metodama i nalazima dobijenim ispitivanjem realne hipertenzije. Ovladava metodama ispitivanja krvnog pritiska. adhezivnosti. radioizotopska metoda). peritonealne dijalize i drugim postupcima ekstrakorporalne depuracije. osnovama dijetetike (ispitivanje i odre|ivanje ukupnih kalori~nih potreba. sa postupcima izvo|enja alergolo{kih ko`nih testova i osposobljava se za tuma~enje nalaza dobijenih ovim ispitivanjima. funkcije bubrega zbirnim testovima (radiorenografija.). koronarografija. sa odre|ivanjem koli~ine elektrolita i opasnih sastojaka koji uti~u na raspodjelu vode i odr`avanje osmotske ravnote`e (standardne laboratorijske metode). 4. otkrivanje povr{inskih antigena T }elija. 6. hisografija) neinvazivnog ispitivanja hemodinamike (elektrokardiografija. Osposobljava se za tuma~enje nalaza dobijenih ovim ispitivanjima. antipirinom. inhalaciona scinigrafija plu}a). serolo{ke analize komplementa). poreme}aja trombocita (odre|ivanje broja trombocita. za procjenu funkcionog stanja granulocita (hemotaksa. Upoznaje se sa metodama hemodijalize. Sti~e znanja iz metodologije ispitivanja pankreasa i jetre i osposobljava se za tuma~enje nalaza. osposobljava se za dijetetsku korekciju u stanjima op}e i specifi~ne malnutracije i hiperalimentacije.

klini~ku sliku i lije~enje intoksikacija izazvanih razli~itim biolo{kim etiolo{kim faktorima. Upoznaje neurolo{ke poreme}aje nastale u toku hipoksemija i endogenih intoksikacija organizma. osposobljava se za klini~ku primjenu nalaza funkcionih ispitivanja i korekciju poreme}aja razli~itih vidova homeostaze. Klini~ka fiziologija i hirurgija 2 mjeseca Ovladava etiopatogenezom. KLINI^KA IMUNOLOGIJA Vrsta specijalizacije: OSNOVNA Trajanje specijalizacije : 3 godine /36 mjeseci/ PLAN SPECIJALIZACIJE [IRA OBLAST Uvodni dio MJESTO TRAJANJE TRAJANJE OBAVLJANJA STA@A Medicinski 9 mjeseci fakultet Osnovna teorijska 1 mjesec nastava Teoretska i 8 mjeseci prakti~na nastava iz ove oblasti 27 mjeseci Imunolo{ki laboratorijski metodi Imunodijagnoza i imunoterapija imunolo{kih bolesti iz oblasti interna medicina Imunodijagnoza i imunoterapija imunolo{kih bolesti iz oblasti pedijatrija Transplantacija tkiva i organa Imunolo{ki laboratorij UKB Bolni~ki odjeli interne medicine 8 mjeseci U@A OBLAST Prakti~an stru~ni rad 8 mjeseci Bolni~ki odjeli pedijatrije 2 mjeseca Imunodijagnoza i imunoterapija imunolo{kih bolesti iz oblasti zarazne bolesti Imunodijagnoza i imunoterapija iz oblasti maligne bolesti Imunodijagnoza i imunoterapija imunolo{kih bolesti iz oblasti dermatologija Imunodijagnoza i imunoterapija imunolo{kih bolesti iz oblasti neurologija Bolni~ki odjeli za transplantaciju i Zavod za transfuzijsku medicinu FBIH Bolni~ki odjeli infektologije 1 mjesec 2 mjeseca Bolni~ki odjeli onkologije 2 mjeseca Bolni~ki odjeli dermatologije 1 mjesec Bolni~ki odjeli neurologije 1 mjesec UVODNI DIO OSNOVNA TEORIJSKA NASTAVA 1 mjesec Osnovna teorijska nastava se provodi iz oblasti: – dono{enje klini~kih odluka. patogenezu i diferencijalnu dijagnostiku razli~itih tipova sinkope. pituitrinski test). poreme}aja svijesti razli~itog stupnja . izazvani potencijali i dr. Funkcionalno ispitivanje `iv~anog sistema 1 mjesec Ovladava znanjima pregleda likvora (biohemijska. upoznaje se sa klini~kom slikom i klini~kom dijagnostikom {oka. doziranja i ne`eljenih efekata lijekova u dje~ijoj dobi. akutnih delirijuma i konfuznih stanja. ovladava njegom i ishranom takvih bolesnika. Upoznaje patogenezu. klini~ke dijagnostike i lije~enja u hematologiji. Upoznaje na~ine primjene. nefrologiji. farmakoterapiju i reanimatologiji. Prakti~no radi u specijalisti~ko-konsultativnoj ambulanti za funkciona ispitivanja i dijagnostiku. Upoznaje osnovne principe njege i ishrane dojen~eta i malog djeteta. kardiologiji.). Sti~e znanja iz etiopatogeneze. fosfata. Neuropsihijatrija 1 mjesec Savla|uje etiopatogenezu. Upoznaje se sa dijagnosti~kim metodama i sti~e znanja o kontroli klini~ko-fiziolo{kih pokazatelja i lije~enju urgentnih stanja u pedijatriji ({ok. zapaljenskih. principe postoperativne njege bolesnika. Savla|uje dijagnostiku i lije~enje urgentnih stanja u neurologiji. imunolo{ka ispitivanja). upoznaje se sa intenzivnim lije~enjem takvih bolesnika i osposobljava da kori{}enjem i sintezom raspolo`ivih dijagnosti~kih pokazatelja sagledava i prati stanje bolesnika u cjelini. dimijelinizuju}ih o{te}enja centralnog nervnog sistema i perifernih nerava. radioizotopske i radioimunolo{ke metode). dehidracija. {titne `lijezde. Upoznaje se sa metodama ispitivanja i dokazivanja hipertenzije endokrinog porekla. klini~koj alergologiji. ovladava dijagnosti~kim metodama i lije~enjem naj~e{}ih urgentnih stanja u ovoj grani medicine. Prati biolo{ke. 2011. neurohipofize . SPECIJALISTI^KI STA@ IZ DRUGIH GRANA Klini~ka fiziologija u internoj medicini 5 mjeseci Specijalizant savla|uje osnovna znanja iz etiopatogeneze. ispitivanje bilansa minerala uz pumo} markera). 7. ovladava znanjima o infuzionoj terapiji i ishrani takvih bolesnika. Prati ne`eljena i toksi~na dejstva lijekova. nadbubre`ne `lijezde (radioizotopske. krvavljenja i sti~e prakti~na znanja o kontroli klini~kofiziolo{kih parametara preoperativno ili postoperativno nastalih poreme}aja hemostaze i disfunkcija pojedinih organa ili sistema. upoznaje se sa metodama ispitivanja `iv~anog sistema . citolo{ka.naro~ito koma. biomagnetskim i imunopatolo{kim. prou~ava patogenezu i sti~e znanja iz diferencijalne dijagnostike i lije~enja urgentnih stanja koja mogu nastati u toku sli~nih zaraznih i nezaraznih oboljenja. klini~ke dijagnostike poreme}aja hemeostaze i disfunkcije pojedinih organa ili sistema u razli~itim urgentno nastalim stanjima u internoj medicini. paratireodinih `lijezda. a posebno vaskularnih. gastroenterologiji. crush sindroma. pulmologiji. jedinicama intenzivne njege bolnica i osposobljava se za samostalno rje{avanje klini~ko-fiziolo{kih problema u timskom radu. angiografija i ispitivanje mo`danog krvotoka). Prou~ava etiologiju. dijagnostiku. . Sti~e osnovna znanja iz oblasti medicinske psihologije i to naro~ito psihologije somatskih bolesti. Zarazne bolesti 1 mjesec Specijalizant izu~ava etiopatogenezu. endokrinog pankreasa (biolo{ko doziranje insulina. – komunikacijske vje{tine. 9. Upoznaje postupke reanimacije. radioimunolo{ke. Pedijatrija 2 mjeseca Specijalizant ovladava znanjima iz fiziologije i patolo{ke fiziologije dojen~eta i malog djeteta. hromatografske. radioizotopskim (scintigrafija mozga. fluorimetrijske i kolorimetrijske metode). konvulzije) i postupcima reanimacije u dje~ijoj dobi. (odre|ivanje Ca. endokrinologiji i bolestima metabolizma.elektrofiziolo{kim (EEG.Broj 17 – Strana 26 SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH ^etvrtak. toksi~ne i alergijske reakcije bolesnika na lijekove.dehidratacioni test. opekotina. upoznaje klini~ku sliku i sti~e znanja iz dijagnostike naj~e{}ih neurolo{kih oboljenja. reografskim. 4. test infuzije hipertoni~kih rastvora. alkalne fosfataze. Upoznaje specifi~nosti reakcija bolesnika razli~ite starosne dobi pri poreme}ajima homeostaze. polnih `lijezda (odre|ivanje rizi~nih steroida u mokra}i i plazmi). sti~e osnovna znanja za tuma~enje nalaza dobijenih ovim ispitivanjem.

dermatopolimiozitis. – izvo|enja i tuma~enja lupus band testa (LBT). amiloidoza. mije{ana bolest vezivnog tkiva. – pseudoalergijske reakcije (preosetljivosti na kontrastna sredstva. – odre|ivanje "imunolo{kog statusa" po potrebi. – separacija plazme . imunoelektroforeza. – antinuklearna antitijela i anti DNK antitijela. Valdenstromova makroglobulinemija. – tehnologija produkcije monoklonskih antitijela. Specijalizant se upoznaje sa i obu~ava za izvo|enje sljede}ih laboratorijskih imunolo{kih metoda: – detekcija i odre|ivanje imunokompleksa u tjelesnim te~nostima i tkivima. Prakti~an stru~ni rad na klinici 27 mjeseci Imunolo{ki laboratorijski metodi 8 mjeseci Specijalizant se upoznaje sa i obu~ava za izvo|enje sljede}ih laboratorijskih imunolo{kih tehnika: – uzimanje krvi i drugih tjelesnih te~nosti za imunolo{ka ispitivanja. 7. ALERGOLOGIJA 1 mjesec Specijalizant sti~e znanje o imunopatogenezi. – detekcija i odre|ivanje krioglobulina. slezena. – Behcetov sindrom. Sjogrenov sindrom). plazmocitom. ankiloziraju}i spondilitis. RF). u nastavnim turnusima (ljetni i zimski semestar) po planu koji utvr|uju navedeni fakulteti. Njegenerova granulomatoza. – primjena fluorescentne mikroskopije i citoflourimetrije. MIF-a i drugih medijatora reakcije kasne preosjetljivosti in vitro. – imunolo{ka dijagnoza leukemija i limfoma primjenom panela monoklonskih antitijela. – odre|ivanje koncentracije imunoglobulina u krvi i drugim tjelesnim te~nostima imunodifuzionim metodima. Imunodijagnoza i imunoterapija imunolo{kih bolesti iz oblasti interna medicina 8 mjeseci REUMATOLOGIJA . – odre|ivanje koncentracije krioglobulina. serumska bolest. Specijalizant se upoznaje i obu~ava za izvo|enje sljede}ih laboratorijskih imunolo{kih metoda: – laboratorijska dijagnostika monoklonskih gamapatija (elektroforeza. ukupni imunoglobulini. benigna monoklonska gamapatija).Ukupno trajanje 1 mjesec Specijalizant sti~e znanje o imunopatogenezi. – aplikacija i tuma~enje ko`nih testova za procjenu reakcije kasne preosjetljivosti (primarni i sekundarni odgovor). – akutne i hroni~ne limfocitne i mijeloidne leukemije. – ispitivanje proliferacije limfocita u kulturi mije{anih limfocita. anafilati~ka reakcija. A. krioglobulini). . Reiterov sindrom. atopijski dermatitis. – osnovni hromatografski metodi i viskozimetrija. Program prakti~ne obuke specifi~nih imunolo{kih testova koji }e se izvoditi u okviru klini~kog sta`a iz medicinske imunologije dat je u okviru pojedinih oblasti specijalne imunopatologije. – ispitivanje proliferativne sposobnosti limfocita u kulturi na nespecifi~ne mitogen (PHA. ujedom insekata). – dokazivanje imunokompleksa u tkivima imunohistohemijskim metodima. preosetljivosti na aspirin). PNjM itd. – promocija zdravlja. – kultivisanje i odr`avanje }elijskih linija koje se koriste u imunolo{kim testovima. – sposobnost sticanja i preno{enja znanja. HEMATOLOGIJA 1 mjesec Specijalizant sti~e znanje o imunopatogenezi.). alergije izazvane lijekovima. – uklju~ivanje u eksperimentalni rad i samostalno izvo|enje odabranih eksperimentalnih cjelina. – komplementa. – interpretacija rezultata fenotipizacije limfocita dobijenih fluorescentnom mikroskopijom i citofluorimetrijom. – ispitivanje citotoksi~ne funkcije limfocita (LMC. limfni ~vorovi). – imunofenotipizacija limfocita. reumatska groznica. – imunofenotipizacija }elija iz ko{tane sr`i. sistemski eritemski lupus. krioglobulinemije). 2011. imunodijagnozi i imunoterapiji sljede}ih bolesti: – diskrazije plazma }elija (multipli mijelom. 4. sistemska skleroza. bolesti te{kog i lakog lanca. – izolacija limfocita iz krvi i drugih limfati~nih organa (ko{tana sr`. – odre|ivanje subpopulacija limfocita monoklonskim antitijelima.seruma. UVODNI DIO Teorijska i prakti~na nastava na fakultetu 8 mjeseci Sljede}e oblasti imunologije: – Molekularna imunologija i imunologija – Celularna imunologija i imunoregulacija – Laboratorijski imunolo{ki metodi – Infekcijska imunologija – Transplantacijska imunologija – Tumorska imunologija – Op}a imunopatologija – Laboratorijski imunolo{ki metodi – Specijalna imunopatologija sa principima imunodijagnoze i imuno-terapije. – odre|ivanje subpopulacija limfocita tehnikama stvaranja rozeta. – upravljanja sistemom. alergijska bronhijalna astma. – odre|ivanje koncentracije komponenti komplementa. lokalne anestatike. – dokazivanje normalnih i patolo{kih proteina i imunoglobulina metodima imunoelektroforeze. NK i LAK citotoksi~nost). – autoimunske i imunske anemije. SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 17 – Strana 27 – timski rad. – mjerenje produkcije IL-1. – osnovne tehnike genetskog in`enjerstva. urtikarija. – organizacija rada laboratorije za klini~ku imunologiju. imunodijagnozi i imunoterapiji sljede}ih bolesti: – reumatske bolesti (reumatoidni artritis. RAST). neutrofilima i trombocitima. angioedem. – etika i propisi. – limfni (Hodgkin i non Hodgkin). – odre|ivanje i tuma~enje nalaza "imunolo{kog statusa" kod sumnje na imunodeficijenciju. Cilj. – vaskulitisi razli~ite etiologije (poliarteritis nodosa. Metodolo{ki postupci koji }e se specijalizantima demonstrirati: – sensitivni i automatski metodi za odre|ivanje koncentracije imunoglobulina. Obavlja se na medicinskom fakultetu u ukupnom trajanju od 1 mjesec. – reumatoidnog faktora. neutropenije i trombocitopenije. alergijske gastroenteropatije. – odre|ivanje ukupnog i specifi~nog IgE (PRIST. autoimunski i imunski poreme}aji koagulacije. psorijazni artritis. hranom. Specijalizant se upoznaje i obu~ava za izvo|enje sljede}ih laboratorijskih imunolo{kih metoda: – ko`ni testovi rane preosetljivosti. – mjerenje produkcije LIF-a. IL-2 i responsivnost }elija na IL-2. – odre|ivanje koncentracije imunokompleksa (PEG. Con.^etvrtak. – detekcija i odre|ivanje antitela prema eritrocitima. ADCC. imunodijagnozi i imunoterapiji sljede}ih bolesti: – alergijske bolesti (alergijski rinitis. – dokazivanje tkivnih antigena imunohistohemijskim metodima.

Broj 17 – Strana 28 – – –

SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH

^etvrtak, 7. 4. 2011.

odre|ivanje histamina, testovi provokacije reakcije na alergen, izvo|enje specifi~ne hiposenzibilizacije.

ENDOKRINOLOGIJA 1 mjesec Specijalizant sti~e znanje o imunopatogenezi, imunodijagnozi i imunoterapiji sljede}ih bolesti: – organspecifi~na autoimuna endokrina oboljenja (hroni~ni tireoiditis, primarni miksedem, Hashimotov tireoiditis, Gravesova bolest, tireogastri~na bolest, hroni~na adrenokortikalna insuficijencija, perniciozna anemija, diabetes mellitus tip I, poliendokrinopatije, mukokutana kandidijaza). Specijalizant se upoznaje i obu~ava za izvo|enje sljede}ih laboratorijskih imunolo{kih metoda: – detekcija i odre|ivanje autoimunih antitela (antitireoglobulinska, antiinsulinska, antigastri~na antitela) u tjelesnim te~nostima (metodom RIA i ELISA) i tkivima (imunofluorescentna i peroksidazna tehnika). NEFROLOGIJA 1 mjesec Specijalizant sti~e znanja o imunopatogenezi, imunodijagnozi i imunoterapiji sljede}ih bolesti: – glumerulonefritis (izazvan antitijelima prema bazalnoj membrani (sindrom Goodpasture), izazvan imunokompleksima (proliferativni, mezangioproliferativni, membranozni), – bubulointersticijski nefritis (izazvan antitijelima prema bazalnoj membrani, izazvan imunokompleksima). Specijalizant se upoznaje i obu~ava za izvo|enje sljede}ih laboratorijskih imunolo{kih metoda: – detekcija i odre|ivanje antitijela i imunokompleksa u tkivu bubrega imunofluorescentnim i imunoperoksidaznim tehnikama, – detekcija i odre|ivanje imunokompleksa u serumu (PEG, Cilj, RF). PULMOLOGIJA 1 mjesec Specijalizant sti~e znanje o imunopatogenezi, imunodijagnozi i imunoterapiji sljede}ih bolesti: – atopijska astma, hipersensitivni pneumonitis, aspergiloza, sarkoidoza, sindroma Goodpasture. Specijalizant se upoznaje i obu~ava za izvo|enje sljede}ih laboratorijskih imunolo{kih metoda: – dokazivanje preosetljivosti na pojedine antigene, – karakterizaciju limfnih }elija bronhijalnog alveolarnog livata (BAL). GASTROENTEROLOGIJA 1 mjesec Specijalizant sti~e znanje o imunopatogenezi, imunodijagnozi i imunoterapiji sljede}ih bolesti: – alergijske gastroenteropatije, rekurentne aftozne ulceracije, hroni~ni atrofi~ni gastritis, perniciozna anemija, celijakija, Kronova bolest, ulcerozni kolitis, hepatitisa B, hepatitis non-A non-B, hroni~na aktivni hepatitis, primarna bilijarna ciroze. Specijalizant se upoznaje i obu~ava za izvo|enje sljede}ih laboratorijskih imunolo{kih metoda: – ispitivanje preosetljivosti na pojedine alergene – detekcija i odre|ivanje antitela prema `eluda~noj sluznici. KARDIOLOGIJA 1 mjesec Specijalizant sti~e znanje o imunopatogenezi, imunodijagnozi i imunoterapiji sljede}ih bolesti: – Dresslerov sindrom, akutna reumatska groznica, autoimuni miokarditis. Specijalizant se upoznaje i obu~ava za izvo|enje sljede}ih laboratorijskih imunolo{kih metoda: – detekcija i odre|ivanje antisr~anih antitela u telesnim te~nostima i tkivima.

Imunodijagnoza i imunoterapija imunolo{kih bolesti iz oblasti PEDIJATRIJA 2 mjeseca Specijalizant sti~e znanje o imunopatogenezi, imunodijagnozi i imunoterapiji sljede}ih bolesti: – 165 deficijencija B limfocita (agamaglobulinemija, ste~ena hipogamaglobulinemija, prolazna hipogamaglobulinemija dojena~ke dobi, selektivna IgA deficijencija), – deficijencija T limfocita (kongenitalna timusna aplazija, hroni~na mukokutalna kandidijaza), – kombinovane imunodeficijencije (te{ka kombinovana imunodeficijencija Nezelof sindrom, ataksija telangiektazija, sindrom Njiskott-Aldrich, imunodeficijencije zbog nedostatka enzima (ADA, PNP), imunodeficijencije zbog poreme}aja }elijske membrane), poreme}aje fagocitne funkcije (hroni~na granulomatozna bolest, sindrom Chediak-Higashi, sindrom hiper IgE), deficijencije komplementa. Upoznaje se sa problemima sekundarnih imunodeficijencija, pedijatrijskog AIDS-a, sa alergijskim oboljenjima kod djece (posebno atopijskim dermatitisom), reumatskim oboljenjima kod djece (posebno juvenilnim artritisom - Morbus Still), sa problemom substitucione terapije gamaglobulinima, timusnim graftovima ili hormonima, problemima vakcinacije. Specijalizant se upoznaje i obu~ava za izvo{enje sljede}ih laboratorijskih imunolo{kih metoda: – ispitivanje parametara celularne i humoralne imunosti ("imunolo{ki status"): ko`ne probe kasne preosetljivosti, stimulaciju limfocita mitogenima i antigenima, kvantifikacijana fenotipizacija subpopulacija limfocita, odre|ivanje komplementa, imunoglobulina, elektroforeza proteina, – laboratorijsko pra}enje substitucione terapije gamaglobulinima, – ispitivanje preosetljivosti na alergene. Transplantacija tkiva i organa 1 mjesec Specijalizant sti~e znanje o imunopatogenezi, imunodijagnozi i imunoterapiji: – transplantacije bubrega, ko{tane sr`i i pankreasa (indikacije za transplantaciju, selekcija davaoca, imunolo{ka procjena primaoca i davaoca), – primjena imunosupresivne terapije (posebno Ciklosporina i kortikosteroidnih hormona, citotoksi~nih lijekova, antilimfocitnog seruma i monoklonskih antitijela), imunolo{ka kontrola postransplantacionog lije~enja, komplikacije imunosupresivne terapije, – odbacivanje kalema, bolesti kalema protiv doma}ina. Specijalizant se upoznaje i obu~ava za izvo|enje sljede}ih laboratorijskih imunolo{kih metoda: – odre|ivanje antigena glavnog histokompatibilnog kompleksa, – mije{ana kultura limfocita, – izvo|enje unakrsne reakcije, – organizacija i formiranje panela za HLA tipizaciju i banke HLA, – pro~i{}avanje ko{tane sr`i. Imunodijagnoza i imunoterapija imunolo{kih bolesti iz oblasti ZARAZNE BOLESTI 2 mjeseca Specijalizant sti~e znanje o imunopatogenezi, imunodijagnozi i imunoterapiji sljede}ih bolesti: – infekcije koje dovode do nastanka sekundarnih imunodeficijencija i to: virusne infekcije (infektivna mononukleoza, hepatitis A, B i nonA - nonB, CMV), parazitarne infekcije (toxoplazmoza, leishmanioza), – postinfekcijske bolesti sa autoimunom genezom (hroni~ni aktivni hepatitis, postvakcinalni emcefalomijelitis, akutni idiopatski polineuritis (Guillain-Barre) – infekcije koje neposredno o{te}uju imunski sistem (SIDS-AIDS) – osposobljava se za primjenu imunoprofilakse (aktivna i pasivna).

^etvrtak, 7. 4. 2011.

SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH

Broj 17 – Strana 29

Specijalizant se upoznaje i obu~ava za izvo|enje sljede}ih laboratorijskih imunolo{kih metoda: – dokazivanje antigena i antitijela na HBV i njihov zna~aj za dijagnozu, tok i prognozu bolesti – metode laboratorijske dijagnostike HIV infekcije, dokazivanje antitijela na HIV, dokazivanje antigena i zna~aj za dijagnozu tok i prognozu bolesti. Imunodijagnoza i imunoterapija iz oblasti MALIGNE BOLESTI 2 mjeseca Specijalizant sti~e znanje o imunodijagnozi i imunoterapiji malignih bolesti i to: – principi, na~in i komplikacije primene imunosupresivne terapije (citostatski agensi, antilimfocitni serum, monoklonska antitela) – imunolo{ka osnova i opravdanost primjene imunoterapije kod malignih bolesti (indikacije, efekti primene) – vidovi imunoterapije (specifi~na, nespecifi~na, sistemska, lokalna, aktivna, pasivna), tehnike primjene, doze 167 – vrste modifikatora biolo{ke reakcije (organski adjuvansi, sintetski adjuvansi, limfokini, monoklonska antitela, transfer faktor, timusni hormoni). Specijalizant se upoznaje i obu~ava za izvo|enje sljede}ih laboratorijskih imunolo{kih metoda: – imunodijagnostika malignih bolesti (detekcija tumorskih markera u tumoru i cirkulaciji), detekcija u tumoru normalnih tkivnospecifi~nih struktura, detekcija tumor specifi~nog imuniteta, otkrivanje mikrometastaza in vivo primenom obilje`enih monoklonskih antitijela – odre|ivanje op}e imunolo{ke kompetencije ("imunolo{ki status") sa posebnim osvrtom na antitumorske mehanizme i tehnike za njihovo odre|ivanje (citotoksi~ni T limfociti, NK }elije, LAK }elije) – imunoprognostika i pra}enje imunoterapije (vrste imunolo{kih poreme}aja kod razli~itih neoplazija i njihova prognoza, procjena efekata pojedinih imunodifikatora in vitro i in vivo). Imunodijagnoza i imunoterapija imunolo{kih bolesti iz oblasti DERMATOLOGIJA 1 mjesec Specijalizant sti~e znanje o imunopatogenezi, imunodijagnozi i imunoterapiji sljede}ih bolesti: – autopijski dermatitis, kontaktni dermatitis, pemfigus vulgaris, bulozni pemfigoid, dermatitis herpetiformis, eritema multiforme, diskoidni lupus, vaskulitisi, psorijati~ni artitis, hroni~na mukokutna kandidijaza. Specijalizant se upoznaje i obu~ava za izvo|enje sljede}ih laboratorijskih imunolo{kih metoda: – detekcija i odre|ivanje razli~itih antitkivnih antitijela (antitijela na intercelularnu supstancu, antitijela na bazalnu membranu) – izvo|enje i tuma~enje LBT – odre|ivanje imunokompleksa u tjelesnim te~nostima i tkivima – detekcija i odre|ivanje krioglobulina. Imunodijagnoza i imunoterapija imunolo{kih bolesti iz oblasti NEUROLOGIJA 1 mjesec Specijalizant sti~e znanje o imunopatogenezi, imunodijagnozi i imunoterapiji sljede}ih bolesti: – autoimune demijeliniziraju}e bolesti (multipla skleroza, akutni diseminovani encefalomijelitis, akutni indiopatski polineuritis) – mijastenije gravis, Sindrom Eaton-Lambert, SSPE, Subakutne spongioformne encefalopatije – neurolo{ki poreme}aji kod SIDE. Specijalizant se upoznaje i obu~ava za izvo|enje sljede}ih laboratorijskih imunolo{kih metoda: – specifi~nosti oligoklonalnskih imunoglobulina u cerebrospinalnom likvoru – primjena odgovaraju}ih testova celularne imunosti u pra}enju toka ovih bolesti.

KATALOG VJE[TINA (uz navedeni broj procedura ili zahvata koje treba uraditi) Tehnike ispitivanja humoralnih komponenti imunog odgovora – odre|ivanje koncentracije imunoglobulina - 6 – odre|ivanje koncentracije komponenti komplementa - 7 – odre|ivanje imunokompleksa (metode PEG, Cilj) - 8 – odre|ivanje koncentracije krioglobulina - 5 – imunodifuzija - 7 – imunoelektroforeza – nefelometrija – elektroimunodifuzija – radioimunoesej - 10 – ELISA test - 10 – Tehnike ispitivanja celularnih komponenti imunog odgovora – ko`ne probe kasne preosetljivosti - 8 – separacija limfocita na gustinskom gradijentu - 10 – kvantitiranje limfocita tehnikama direktne i indirektne imunodifluorescencije - 10 – tehnika stvaranja rozeta (sa ov~ijim, mi{ijim i autologim eritrocitima) - 8 – aktivacija limfocita mitogenima i antigenima - 10 – in vitro detekcija limfokina - 15 – detekcija citokina na }elijskim linijama – ispitivanje funkcije neutrofila i makrografa - 15 – Imunohematolo{ke tehnike – odre|ivanje krvnih grupa - 5 – Combs-ov test – inhibitori faktora koagulacije – Tehnike ispitivanja alergijskih bolesti – ko`ne probe rane preosjetljivosti - 10 - RIST - RAST – Tehnike ispitivanja autoimunskih bolesti – odre|ivanje ANA - 6 – odre|ivanje anti-DNK antitijela – odre|ivanje RF - 5 – odre|ivanje organ-specifi~na antitijela – imunohistopatologija bubrega i ko`e – Specifi~ne tehnike u tumorskoj imunologiji – dijagnoza monoklonskih gamapatija – imunodijagnostika mononuklearnih i limfnih neoplazmi 10 – detekcija CEA i AFP KLINI^KA PSIHOLOGIJA Vrsta specijalizacije: OSNOVNA Trajanje specijalizacije: 3 godine /36 mjeseci/ PLAN SPECIJALIZACIJE
[IRA OBLAST Uvodni dio - osnovna teorijska nastava Psihologija i psihopatologija Psihologija dje~ijeg uzrasta Neurolo{ki poreme}aji i psihopatolo{ka stanja Bolesti ovisnosti Preveniranje mentalnih poreme}aja MJESTO OBAVLJANJA STA@A Medicinski fakultet Psihijatrijska klinika Pedijatrijska klinika Neurolo{ka klinika Zavod za bolesti ovisnosti Centar za mentalno zdravlje u zajednici TRAJANJE MJESECI 1 17 6 3 6 3

Specijalisti~ki sta` traje 36 mjeseci u okviru kojeg se organizuje prakti~na obuka, a prema planu i programu specijalizacije iz klini~ke psihologije. Plan i program specijalizacije predvi|a usvajanje teorijskih znanja i razvoj konkretnih vje{tina pod nadzorom imenovanog mentora, a u okvirima klini~ke psihologije, razvojne psihologije, psihopatologije odraslih, psihopatologije djetinjstva i mladosti, neurofiziologije, psiholo{ke procjene (psihodijagnostika), psiholo{kog savjetovanja, psiholo{kog preventivnog rada u zajednici. Uvodni dio - osnovna teorijska nastava 1 mjesec Osnovna teorijska nastava se provodi iz oblasti:

Broj 17 – Strana 30

SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH –

^etvrtak, 7. 4. 2011.

– dono{enje klini~kih odluka, – komunikacijske vje{tine, – timski rad, – upravljanja sistemom, – sposobnost sticanja i preno{enja znanja, – etika i propisi, – promocija zdravlja. Obavlja se na medicinskom fakultetu u ukupnom trajanju od 1 mjesec, u nastavnim turnusima (ljetni i zimski semestar) po planu koji utvr|uju navedeni fakulteti. Psihologija i psihopatologija Psihijatrijska klinika (sva odjeljenja) 17 mjeseci Prou~avanje i pra}enje psihopatologije djetinjstva i mladosti: – Mentalna subnormalnost; – Poreme}aji psiholo{kog razvoja; – Poreme}aji pona{anja i emocija sa po~etkom obi~no u djetinstvu i adolescenciji; – Psihoze razvojnog doba; – Razvojne disharmonije; – Suicidalnost u razvojnom periodu; – Poreme}aji ishrane; – Poreme}aji spavanja; – Poreme}aji prilago|avanja; – Zlostavljanje i zanemarivanje djece; – Zloupotreba supstanci u adolescentnom periodu; – Epilepsija; Prou~avanje i pra}enje psihopatologije odraslih: – Shizofrenija, shizotipalni i sumanuti poreme}aji; – Poreme}aji afekta (raspolo`enja); – Neurotski, sa stresom povezani i somatiformni poreme}aji; – Pona{ajni sindrom povezani sa fiziolo{kim poreme}ajima i fizi~kim faktorima; – Poreme}aji odrasle li~nosti i pona{anja; – Mentalna subnormalnost; Podru~je rada: – Psiholo{ka procjena (psihodijagnostika) – Prikupljanje podataka, intervju sa pacijentom i pratnjom (anamneza, heteroanamneza); – Procjena intelektualnih sposobnosti za odrasle; – Procjena mentalnog propadanja i o{te}enja; – Eksploracija li~nosti - procjena strukture li~nosti; – Primjena projektivnih tehnika za djecu i odrasle; – Ispitivanje pojedina~nih psihi~kih funkcija za odrasle; – Integracija podataka, psiholo{ki nalaz i mi{ljenje; – Psiholo{ko savjetovanje; – Psiholo{ko savjetovanje porodice; – Procjena intelektualnih sposobnosti za djecu do 14 godina; – Opservacija djeteta; – Procjena psihomotornog razvoja djeteta; – Procjena intelektualnih sposobnosti pri kategorizaciji djece; – Ispitivanje pojedina~nih psihi~kih funkcija za djecu do 14 godina; – Psiholo{ko ispitivanje sposobnosti za posao; – Timski rad u multidisciplinarnom timu; Psihologija dje~jeg uzrasta Pedijatrijska klinika (sva odjeljenja) 6 mjeseci – Prou~avanje i pra}enje psihopatologije djetinjstva: – Mentalna subnormalnost; – Poreme}aji psiholo{kog razvoja; – Razvojne disharmonije; – Poreme}aji ishrane; – Poreme}aji spavanja; – Zlostavljanje i zanemarivanje djece; – Epilepsija; – Uticaj hroni~nih oboljenja na psihi~ki razvoj djece; – Prou~avanje i pra}enje psihosomatskih poreme}aja. Podru~je rada: – Psiholo{ka procjena (psihodijagnostika)

Klini~ki intervju sa roditeljima/pratiocima i (ovisno o dobi) sa djetetom, heteroanamnesti~ki podaci, analiza medicinske dokumentacije, opservacija i dr.; – Procjena psihomotornog razvoja djece od ro|enja do 2. godine `ivota (struktuirani intervju sa roditeljima, opservacija, primjena razvojnih skala); – Procjena psihomotornog razvoja djece iznad 2 godine `ivota (struktuirani intervju sa roditeljima, opservacija, primjena razvojnih skala, procjena specifi~nih aspekata razvoja - govor, pona{anje i sl.); – Primjena i interpretacija testova inteligencije; – Primjena i interpretacija tehnika za procjenu specifi~nih kognitivnih funkcija; – Primjena i interpretacija upitnika li~nosti; – Primjena i interpretacija projektivnih tehnika; – Obrada pacijenata za upu}ivanje na kategorizaciju; – Procjena mentalnog propadanja i o{te}enja; – Integracija podataka, psiholo{ki nalaz i mi{ljenje; – Psiholo{ki tretmani i edukacija – Psihoedukacija i savjetovanje roditelja u cilju stimulacije psihomotornog razvoja kod djece sa usporenim i disharmoni~nim pm-razvojem; – Krizne intervencije, psihoedukacija i savjetovanje roditelja djece hospitalizirane na Neonatalogiji i Pedijatrijskoj intenzivnoj njezi; – Krizne intervencije, psihoedukacija i savjetovanje djece (i njihovih roditelja) sa hroni~nim i te{kim medicinskim stanjima; – Krizne intervencije sa roditeljima djece u terminalnoj fazi bolesti; – Psiholo{ke tehnike tretmana boli i suzbijanja hroni~nih bolnih stanja; – Pridr`avanje zdravstvenih preporuka i savjeta (djeca i roditelji); – Savjetodavni rad i druge psiholo{ke intervencije koje pridonose u~inkovitom lije~enju akutnih i hroni~nih bolesti i pobolj{anju prilagodbe na bolest (djeca i roditelji); – Psiholo{ka priprema za operativne zahvate i invazivne medicinske procedure; – Psiholo{ki postupci opu{tanja, tehnike relaksacije; – Edukacija zdravstvenih radnika i ostalih saradnika; – Podru~je psiholo{ke prevencije – Primjena psiholo{kih znanja u promociji i o~uvanju zdravlja; – Poticanje zdravih i sprje~avanje nezdravih pona{anja. Neurolo{ki poreme}aji i psihopatolo{ka stanja (Neurolo{ka klinika) 3 mjeseca Prou~avanje i pra}enje: – Organski psihi~ki poreme}aji, uklju~uju}i simptomatske poreme}aje; – Psihopatologija i o{te}enja specifi~nih psihi~kih funkcija nastala kao posljedica neurolo{kih oboljenja; – Anatomska osnova neuropsiholo{kih funkcija; – Uloga neurotransmisije u organizaciji kognitivnih funkcija; Podru~je rada: – Prikupljanje podataka, intervju sa pacijentom i pratnjom (anamneza, heteroanamneza); – Ispitivnje kognitivnih funkcija (pam}enje, mi{ljenje, ekspresivne funkcije, izvr{ne funkcije); – Procjena mentalnog propadanja i o{te}enja; – Integracija podataka, psiholo{ki nalaz i mi{ljenje; – Psiholo{ko-savjetodavni rad sa pacijentom i porodicom; – Timski rad u multidisciplinarnom timu. Bolesti ovisnosti (Zavod za bolesti ovisnosti) 6 mjeseci Prou~avanje i pra}enje – Psihopatologija i poreme}aji pona{anja izazvani zloupotrebom psihoaktivnih supstanci; – Prevencija rizi~nih pona{anja. Podru~je rada:

^etvrtak, 7. 4. 2011. –

SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH

Broj 17 – Strana 31

Prikupljanje podataka, intervju sa pacijentom i pratnjom (anamneza, heteroanamneza); – Procjena intelektualnih sposobnosti za odrasle; – Eksploracija li~nosti - procjena strukture li~nosti; – Inventri i upitnici li~nosti za odrasle; – Projektivne tehnike; – Integracija podataka, psiholo{ki nalaz i mi{ljenje; – Individualni i grupni savjetodavni rad sa ovisnicima i njihovim porodicama; – Rana detekcija rizi~nih pona{anja; – Informativno - propagandne aktivnosti, – Planiranje i u~e{}e u specifi~nim programima prevencije, lije~enja i rehabilitaciji prema savremenim principima tretmana ovisnika; – Primjena propisanih mjera za{tite i samoza{tite u radu sa ovisnicima; – Timski rad u multidisciplinarnom timu. Preveniranje mentalnih poreme}aja (Centar za mentalno zdravlje u zajednici) 3 mjeseca Prou~avanje i pra}enje – Preventivnog psiholo{kog rada u zajednici, a u okviru primarne zdravstvene za{tite; – Multidisciplinarnog rada u zajednici. Podru~je rada – Primjena psiholo{kih znanja u promociji i o~uvanju zdravlja; – Savjetodavni rad i druge psiholo{ke intervencije koje pridonose u~inkovitom lije~enju akutnih i hroni~nih bolesti i pobolj{anju prilagodbe na bolest; – Izrada i provedba programa primarne prevencije u zajednici (psiholo{ka edukacija i savjetovanje); – Individualni i grupni savjetodavni rad sa hroni~nim pacijentima i njihovim porodicama; – Edukativne i savjetodavne aktivnosti za zdravstvene radnike u slu`bama primarne zdravstvene za{tite; – Krizne intervencije u zajednici; – U~e{}e u multidisciplinarnom radu na nivou primarne zdravstvene za{tite. MAKSILOFACIJALNA HIRURGIJA Vrsta specijalizacije: OSNOVNA Trajanje specijalizacije : 4 godine /48 mjeseci/ Plan specijalizacije:
[IRA U@A MJESTO TEMATSKA TEMATSKA OBAVLJANJA OBLAST OBLAST STA@A Uvodni dio Medicinski fakultet op}a teorijska nastava Maksilofacijalna Bolni~ki odjel hirurgija MFH Op}a hirurgija Abdominalna Bolni~ki odjel hirurgija abdominalne hirurgije Urgentna Bolni~ki odjel medicina urgentne medicine Traumatologija Bolni~ki odjel traumatologije Neurohirurgija Bolni~ki odjel neurohirurgije Otorinolaringol Bolni~ki odjel ORL ogija Plasti~na i Bolni~ki odjel plasti~ne hirurgije rekonstruktivn a hirurgija Stomatologija Stomatolo{ki fakultet Transfuziologija Bolni~ki odjel transfuziologije TRAJANJE TRAJANJE

NASTAVNI PROGRAM A.Teoretska nastava: a1 - predavanja, razgovori, diskusija sa mentorom (30% vremena) a2 - seminarske radnje specijalizanta (30% vremena) a3 - individualni rad specijalizanta na Klinici (40% vremena) B.Prakti~na nastava; b1 - svakodnevni prakti~ni rad u ambulanti, na odjeljenju, u operacionoj sali (70% vremena) b2 - pokazni rad mentora iz zna~ajnih dijagnosti~kih, terapeutskih, operativnih procedura (25% vremena) b3 - eksperimentalni rad (5% vremena) UVODNI DIO OSNOVNA TEORIJSKA NASTAVA 1 mjesec Osnovna teorijska nastava se provodi iz oblasti: – dono{enje klini~kih odluka, – komunikacijske vje{tine, – timski rad, – upravljanja sistemom, – sposobnost sticanja i preno{enja znanja, – etika i propisi, – promocija zdravlja. Obavlja se na medicinskom fakultetu u ukupnom trajanju od 1 mjesec, u nastavnim turnusima (ljetni i zimski semestar) po planu koji utvr|uju navedeni fakulteti. MAKSILOFACIJALNA HIRURGIJA Edukaciju iz maksilofacijalne hirurgije specijalizant provodi na odjelu za maksilofacijalnu hirurgiju u trajanju od 26 mjeseci. Edukacija sadr`i:
Nastavni predmet Uvod u maksilofacijalnu hirurgiju Povrede maksilofacijalne regije Onkolo{ki problemi maksilofacijalne regije Upalni procesi maksilofacijalne regije Uro|ene i ste~ene anomalije maksilofacijalne regije Hirur{ka oboljenja pljuva~nih `lijezda Hirur{ka oboljenja nerava MFR Urgentna maksilofacijalna hirurgija Hirur{ka tehnika Dijagnostika Eksperimentalna hirurgija Ukupno sati Teoretski 4 182 182 91 136 91 91 46 319 46 50 1238 Prakti~ni 0 546 546 273 410 273 273 136 955 136 128 3676 Ukupno 4 728 728 364 546 364 364 182 1274 182 178 4914

1 mjesec

26 mjeseci 10 mjeseci 2 mjeseca

2 mjeseca 2 mjeseca 4 mjeseca 5 mjeseci 3 mjeseca

2 mjeseca 1 mjesec

1. Nastavni predmet - Uvod u maksilofacijalnu hirurgiju 1. Teoretska nastava: 4 sati al - 1 sat a2 - 1 sat a3 - 2 sata Nastavne jedinice: historijski razvoj MFH; zna~aj MFH; za~eci MFH na ovim prostorima; savremena dostignuta MFH 2. Nastavni predmet: Povrede maksilofacijalne regije 1. Teoretska nastava: 182 sati al - 55 sati a2 - 55 sati a3-72 sata 2. Prakti~na nastava: 546 sati b1 - 382 sata b2 - 136 sata b3 - 28 sati

27 sati a3 . Teoretska nastava: 50 sati al . 3. Nastavni predmet: Hirur{ka oboljenja nerava MFR 1.Broj 17 – Strana 32 SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH ^etvrtak. operativne procedure kod oboljenja nerava MFR.191sat .136 sati b3 . topografskoanatomski odnosi glave i vrata. Nastavni predmet: Urgentna maksilofacijalna hirurgija 1. terapija. dijagnostika. Edukacija sadr`i: Nastavni predmet Abdominalna hirurgija Centar urgentne medicine Traumatologija Neurohirurgija Ukupno sati Teoretski 91 91 91 182 455 Prakti~ni 273 273 273 546 1365 Ukupno 364 364 364 728 1820 1.20 sati 2.7 sati Nastavna jedinica: uvod u eksperimentalni rad. Teoretska nastava: 182 sati a1 .41 sat a3 . terapija. etiologija.37 sati 2. dijagnostika.14 sati. Nastavni predmet: Upalni procesi MFR 1.27 sati a2 .127 sati 2. klasifikacija. sociolo{ko . lokalitet. etiologija.Teoretska nastava: 91 sat al . lokalitet. dijagnosti~na oprema. Klasifikacija. operativne procedure kod upalnih procesa.15 sati a3 . Teoretska nastava: 136 sati al .27 sati a2 . Nastavni predmet: Hirur{ka tehnika 1.37 sati 2. dijagnostika.96 sati a2 . Teoretska nastava: 319 sati al .28 sati Nastavna jedinica: etiologija.191 sat b2 . dijagnostika. interpretacija.15 sati a2 . klasifikacija. Prakti~na nastava: 136 sati b1-95 sati b2 . Teoretska nastava: 91 sat al -27 sati a2 . Prakti~na nastava: 273 sati b1 -191 sat b2 .epidemiolo{ki zna~aj.34 sati b3 . terapija. rad na pokusnim `ivotinjama. 8. rad na le{evima.55 sati a2 . Prakti~na nastava: 273 sati b1 . terapija.14 sati a2 . Prakti~na nastava: 273 sati b1-191 sat b2. Teoretska nastava: 91 sat al . 4.37 sati 2.27 sati a3 . simptomatologija. 6. 7.95 sati b2 . simptomatologija. Nastavna jedinica: etiologija.14 sati a2 . terapija. sociolo{ko-epidemiolo{ki zna~aj. simptomatologija. etiologija. Edukacija sadr`i: 1. Prakti~na nastava: 410 sati b1-287 sati b2-102 sata b3 -21 sat Nastavna jedinica: embriolo{ki aspekt.55 sati a3 .27 sati a3. Predvi|eni program edukacije sprovest }e: OP]A HIRURGIJA Edukaciju iz op}e hirurgije specijalizanat sprovodi na hirur{kim odjelima u trajanju od 10 mjeseci. Teoretska nastava: 91 sat al .14 sati a3 . simptomatologija. Prakti~na nastava: 546 sati bi . Nakon zavr{ene edukacije specijalizant pola`e kolokvij za svaki nastavni predmet. Teoretska nastava: 46 sati al .668 sati b2 . Prakti~na nastava: 136 sati b1 .68 sati b3 .382 sati b2 .7 sati Nastavna jedinica: uzroci smrtnosti. 2011. operativne procedure kod tumora MFR. simptomatologija. klasifikacija. operativne procedure kod povreda MFR. Nastavna jedinica: patofiziologija upale. operativne procedure kod oboljenja pljuva~nih `lijezda.34 sata b3 .48 sati Nastavna jedinica: principi hirur{ke tehnike MFH.7 sati Nastavna jedinica: dijagnosti~ke metode. Nastavni predmet: Eksperimentalna hirurgija 1. 5. Prakti~na nastava: 273 sati b1 . dijagnostika.fiziolo{ki aspekt.239 sati b3 .68 sati b3 . operativne procedure kod deformacije MFR.27 sati a3 .41 sat a2 . terapija. etiologija. Nastavni predmet: Dijagnostika 1. Nastavni predmet: Uro|ene i ste~ene anomalije MFR 1.14 sati Nastavna jedinica: anatomsko-fiziolo{ki aspekt. Prakti~na nastava: 128 sati b1 .68 sati b3.14 sati a3.72 sata 2.14 sati Nastavna jedinica: anatomsko . Nastavni predmet: Onkolo{ki problemi MFR 1.37 sati 2.18 sati 2. Abdominalna hirurgija Edukaciju iz abdominalne hirurgije specijalizant sprovodi na odjelu za abdominalnu hirurgiju u trajanju od 2 mjeseca.18 sati 2. Prakti~na nastava: 955 sati b1 . simptomatologija.54 sata 2. klasifikacija. 7. hitne intervencije 9. dijagnostika.96 sati a3 . 10. Nastavni predmet: Hirur{ka oboljenja pljuva~nih `lijezda 1. 11.32 sata b3 . Teoretska nastava: 46 sati al .27 sati a2 . urgentna stanja. 4.89 sati b2 . klasifikacija.

32 sati U toku edukacije specijalizant treba da savlada nastavni program: dijagnosti~ke metode u ORL. 3.109 sati 2.191 sat b2 .159sati b3.34 sati b3. 2.136 sati b3. Teoretska nastava: 273 sati al . Nakon zavr{ene edukacije specijalizant pola`e kolokvij.287 sati b2 -102 sati b3. Edukacija sadr`i: 1. terapija.41 sat a3 . trija`a bolesnika. Teoretska nastava: 91 sat al .95 sati b2 . 2011. Nakon zavr{ene edukacije specijalizant pola`e kolokvij.95 sati b2 . Prakti~na nastava: 546 sati bl . Edukacija sadr`i: 1. simptomatologija.37 sati 2. {ok.37 sati 2.68 sati b3.28 sati U toku edukacije specijalizant treba da savlada nastavni program: dijagnostika neurohirur{kih oboljenja. onkolo{ki problemi u ORL. Edukacija sadr`i: 1.21 sat U toku edukacije specijalizant treba da savlada nastavni program: osnovni principi plasti~ne i rekonstruktivne hirurgije. TRANSFUZIOLOGIJA Edukaciju iz transfuziologije specijalizant provodi u Zavodu za transfuzijsku medicinu Federacije Bosne i Hercegovine. 4. Teoretska nastava: 46 sati al . reanimacioni postupci.^etvrtak. Teoretska nastava: 46 sati al . Prakti~na nastava: 410 sati b1.27 sati a3 .14 sati U toku edukacije specijalizant treba da savlada nastavni program: osnovni principi hirur{ke tehnike.18 sati 2. rad u operacionoj sali. Prakti~na nastava: 136 sati . Traumatologija Edukaciju iz traumatologije specijalizant sprovodi na Traumatolo{koj klinici u trajanju od 2 mjeseca.14 sati a2. principi asepse i antisepse. terapija. indikacije za ortodontski tretman. 2. Neurohirurgija Edukaciju iz neurohirurgije specijalizant sprovodi na odjelu za neurohirurgiju u trajanju od 4 mjeseca.72 sata 2. Nakon zavr{ene edukacija specijalizant pola`e kolokvij. rehabilitacija neurohirur{kih bolesnika. Teoretska nastava: 91 sat al -27 sati a2 -27 sati a3.14 sati U toku edukacije specijalizant treba da savlada nastavni program: dijagnostika urgentnih stanja. SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 17 – Strana 33 b2. Prakti~na nastava: 637 sati b1 .14 sati a3 . mikrovaskulami re`anj. oboljenja nerava.41 sat a2 .68 sati b3 . transfuziolo{kom centru. Teoretska nastava: 182 sati al . Prakti~na nastava: 273 sati b1 .7 sati Nastavna jedinica: preventivni zna~aj ortodoncije. STOMATOLOGIJA Edukaciju iz stomatologije specijalizant sprovodi na Stomatolo{kom fakultetu u trajanju od 2 mjeseca. simptomatologija. vrste transplantacije tkiva.446 sati b2. Nastavni predmet: Ortodoncija 1.82 sati a2 .55 sati a3 .82 sati a3 .18 sati 2. Teoretska nastava: 136 sati al . oprema operacionih sala. Edukacija sadr`i: 1. cefalometrijska premjeravanja. Prakti~na nastava: 273 sata U toku edukacije specijalizant treba da savlada nastavni program: dijagnostika traumatiziranih bolesnika.27 sati a2 . nosa i grla u trajanju od 5 mjeseci.14 sati a3 . Centar urgentne medicine Edukaciju iz urgentne medicine specijalizant sprovodi u odjelu urgentne medicine u trajanju od 2 mjeseca. OTORINOLARINGOLOGIJA Edukaciju iz otorinolaringologije specijalizant sprovodi na odjelu za bolesti uha. 7. Nakon zavr{ene edukacije specijalizant pola`e kolokvij. zna~aj vaskularizacije u plasti~noj hirurgiji. simptomatologija. Nakon zavr{ene edukacije specijalizant pola`e kolokvij.55 sati a2 . Edukacija sadr`i: Nastavni predmet Oralna hirurgija Ortodoncija Ukupno sati Teoretski 46 46 92 Prakti~ni 136 136 272 Ukupno 182 182 364 1. Nakon zavr{ene edukacije specijalizant pola`e kolokvij.54 sati 2.14 sati a2 . Prakti~na nastava: 136 sati b1 . terapija. Teoretska nastava: 46 sati al -14 sati a2-14 sati a3-18 sati 2. 4. simptomatologija. Prakti~na nastava: 136 sati b1 .382 sati b2 . klini~ka slika. Edukacija sadr`i: 1. Nastavni predmet: Oralna hirurgija 1. Edukacija sadr`i: 1. rehabilitacija. PLASTI^NA I REKONSTRUKTIVNA HIRURGIJA Edukaciju iz plasti~ne i rekonstruktivne hirurgije specijalizant sprovodi na Klinici za plasti~nu i rekonstraktivnu hirurgiju u trajanju od 3 mjeseca. ili odsjeku za transfuziju u trajanju od 1 mjesec.34sati b3. terapija. Nakon zavr{ene edukacije specijalizant pola`e kolokvij.7 sati Nastavna jedinica: dijagnostika oralnih oboljenja.

akutno otrovanje. profesionalna patologija i toksikologija. poreme}aj koagulacije krvi (sa hirur{kog aspekta). informatizacija medicine rada i sporta. MEDICINA RADA I SPORTA Vrsta specijalizacije: Trajanje specijalizacije: PLAN SPECIJALIZACIJE TEMATSKA OBLAST Uvodni dio . fleksibilno radno vrijeme. sposobnost za bavljenje sportom (rekreacionom i u trena`nom procesu). organa i osteomuskularnog sistema. vo|enje registara. komunikologije i psihologije rada. konflikt i medijacija u konfliktu. rad u smjenama i no}ni rad. – promocija zdravlja. Mogu}a usmjerenja specijalizacije su: – Profesionalna patologija i toksikologija. za{tita reproduktivnog zdravlja na radnom mjestu. povrede na radu. metodologije nau~nog istra`ivanja i pisanja. Rh faktor i podgrupe ABO sistema. ergonomija. statistike. procjena indeksa radne sposobnosti. vulnerabilne skupine radnika. eti~ki kodeks za stru~njake medicine rada). javno zagovaranje. – etika i propisi. fiziologija rada i sporta. Mentalno zdravlje radnika 2 mjeseca Mentalno zdravlje. koncept i principi ocjene faktora rizika radnog mjesta. higijene rada i sporta. ocjena radne i sportske sposobnosti Preventivni pregledi u medicini rada i sporta 3 mjeseca Preventivni pregledi (prvi prethodni pregled pri zapo{ljavanju. menad`ment u medicine rada i sportu (organizacija rada i liderstvo. preventivni pregledi svih u~esnika u saobra}aju. Tokom prvog dijela izbornog programa neophodna . 7. – Epidemiologija i registri u medicine rada. mjere suzbijanja alkohola. preventivne aktivnosti. nesre}a na poslu i bolest. Teoretska nastava iz medicine rada – Katedra za medicinu rada medicinskog fakulteta 5 mjeseci Osnove i zadaci medicine rada.Broj 17 – Strana 34 SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH ^etvrtak. – Menad`ment: upravljanje i organizacija rada. u nastavnim turnusima (ljetni i zimski semestar) po planu koji utvr|uju navedeni fakulteti. – Profesionalno zdravlja izlo`enih jonizuju}em i nejonizuju}em zra~enju. inspekcije rada i uloga. – sposobnost sticanja i preno{enja znanja. tjelovje`ba i aktivan odmor. droge i drugih psihoaktivnih supstanci na radnom mjestu. epidemiologija medicine rada. mjere prevencije. – Medicina sporta. Sigurnost i zdravlje u saobra}aju 1 mjesec Sigurnost i zdravlje u saobra}aju (profesionalna selekcija.osnovna teorijska nastava Teoretska nastava medicine rada Analiza radnih zahtjeva i {tetnosti radnih mjesta Profesionalna patologija i toksikologija (klini~ko iskustvo) Testiranja funkcionalnih sposobnosti. U prvom dijelu neophodno je obavezno sticanje i provjera teoretskih znanja iz: deontologije. snaga zadovoljstva i motivacije na radnom mjestu). Promocija zdravlja 1 mjesec Promocija zdravlja na radnom mjestu. ljekarsko uvjerenje za boravak u i putovanje izvan zemlje. 2011. etika medicine rada. komunikacija.7 sati U toku edukacije specijalizant treba da savlada nastavni program: krvne grupe ABO sistema.34 sati b3 . – timski rad. Nakon zavr{ene edukacije specijalizant pola`e kolokvij. psihosocijalni faktori. starenje i radna sposobnost. Obavlja se na medicinskom fakultetu u ukupnom trajanju od 1 mjesec. principi toksikologije u medicine rada. ocjena radne i sportske sposobnosti OSNOVNA 4 godine (48 mjeseci) MJESTO TRAJANJE OBAVLJANJA STA@A MJESECI Medicinski fakultet 1 Medicinski fakultet Katedra za medicinu rada Zavod za medicinu rada 5 2 12 2 Klinika za profesionalnu patologiju i toksikologiju* Zavod za medicinu rada i Zavod za sportsku medicinu Preventivni pregledi u medicini rada i Zavod za medicinu rada i sporta Zavod za sportsku medicinu Sigurnost i zdravlje u saobra}aju Zavod za medicinu rada Mentalno zdravlje radnika Zavod za medicinu rada Javno-zdravstvene funkcije medicine zavodi za javno zdravstvo rada i sporta. smrtne povrede. indikacije i metodologija upu}ivanja na invalidsku komisiju). zdrava radna mjesta i zdrav okoli{. derivati krvi i supstituenti. b1 -95 sati b2 . ocjena privremene sprije~enosti za rad. terapija sa krvlju i krvnim derivatima (indikacija i kontra-indikacije). – Urgentna stanja na radnom mjestu. Povrede na radu i sportu 2 mjeseca Pru`anje prve pomo}i na radnom mjestu. nacionalno i internacionalno zakonodavstvo u podru~ju zdravlja i za{tite na radu. salutogeneza. skrininga na alkohol i droge. patologije i toksikologije rada i izbornih predmeta iz u`e discipline medicine rada i sporta. periodi~ni preventivni pregledi. DIK (diseminirana intravaskularna koagulacija). vakcinacija i sanitacija. sindrom hroni~nog umora i zamor-upravljanje stresom na radu. epidemiologije. Analiza radnih zahtjeva i {tetnosti radnih mjesta 2 mjeseca Procjena faktora rizika radnog i sportskog okoli{a: metod uzro~no-posljedi~ne veze. aktivan odmor. – Profesionalna rehabilitacija. Izborni program specijalizacije na sastoji se iz dva dijela. Sigurnost i zdravlje na radnom mjestu (tripartitivnost i uloge. konzervisanje i distribucija krvi. antistres program. adaptirano radno mjesto. profesionalna orijentacija/selekcija/ rehabilitacija. uzimanje. organizacija i strategija razvoja zdravlja na radnom mjestu. psihologija rada i sporta. Javno-zdravstvene funkcije medicine rada i sporta 2 mjeseca Javno-zdravstvene funkcije medicine rada i sporta. – komunikacijske vje{tine. Povrede na radu Urgentni centar + Zavod za medicinu rada Promocija zdravlja na radnom mjestu Zavod za medicinu rada Izborni program specijalizacije Godi{nji odmor Zavisno od programa 3 1 2 2 2 1 11 4 Uvodni dio – osnovna teorijska nastava 1 mjesec Osnovna teorijska nastava se provodi iz oblasti: – dono{enje klini~kih odluka. komplikacije transfuzije krvi i derivate. preventivni pregledi. struktura. epidemiologija povre|ivanja u saobra}aju u slu`bi prevencije). Profesionalna patologija i toksikologija (klini~ko iskustvo) 12 mjeseci Testiranja funkcionalnih i radnih sposobnosti 2 mjeseca Testiranja funkcionalnih sposobnosti sistema. Izborni program specijalizacije 11 mjeseci Cilj: sticanje kompetencija za naziv specijaliste medicine rada i sporta u izabranoj u`oj disciplini medicine rada. – upravljanja sistemom. podr{ka i regularan nadzor. 4. savjetovanja i obuka.

sposobnost timskog rada u multidisciplinarnim timovima i u~e{}a u konzilijarnom odlu~ivanju. ljekara koji rade na podru~ju prepoznavanja. odnosno mentor. evaluirati ih. i 2. biti sposoban razumljivo i na prikladan na~in prenijeti relevantne informacije i obja{njenja pacijentu (usmeno i pismeno). Op}e kompetencije: Zavr{etkom specijalizacije specijalizant medicine rada treba biti sposoban: uzeti anamnezu i provesti fizikalni pregled. ocjenjivati uslove na pojedinim mjestima rada pod kojima se odr`avaju trena`ne. izvoditi prakti~ne procedure. sumnju od nastupa prijevremene invalidnosti). intervencije. Posebne kompetencije: Zavr{etkom specijalizacije iz medicine rada i sporta specijalizant treba ste}i sljede}a posebna znanja i vje{tine: koristiti radnu anamnezu kao klju~ni alat (usmenom i pismenom komunikacijom) i upravljati njenim zna~ajem u identifikaciji i procjeni zdravstvenih rizika radnog mjesta metodom uzro~no posljedi~ne veze. procjena ergonomskih rizika za razvoj muskuloskeletnih poreme}aja. razumjeti va`nost nau~nog pristupa struci. Specijalizant je savladao tematsko podru~je na osnovnom stepenu i potrebna mu je pomo} i stru~ni nadzor u radu i rje{avanju problema iz tematskog podru~ja. javno zagovarati salutogenezu i zdrava radna mjesta. . II Analizirati uticaj {tetnosti. 7. poznavati i primjenjivati na~ela medicinske etike i deontologije. 2. njegovoj porodici. sastaviti protokole/procedure i odr`avati standarde u djelatnosti medicine rada i sporta. otkriti i dati nau~ne osnove za prepoznavanje faktora. anga`ovati se u promociji zdravlja radne populacije. obuke. stavove drugih kolega te drugih stru~njaka. provoditi medicinske postupke pri povredama na radu i bolestima nastalim iznenada na radnom mjestu. sposobnost prepoznavanja. rje{avati klini~ke probleme. kroz neprekidno u~enje i samoprocjenu unaprijediti kompetencije i stavove nu`ne za podizanje kvaliteta stru~nog rada. predlo`iti mjere za racionalni rad slu`bi medicine rada na svim nivoima. procijeniti i prepoznati akutnu medicinsku hitnost. dijagnoze. Ima za svrhu aktivno u~estvovanje i sticanje kompetencija za nau~no istra`ivanje u podru~ju medicine rada. izradu. procijeniti i prepoznati akutnu medicinsku hitnost na radnom mjestu i sportskom okoli{u. odnosno koordinirati i utvrditi prioritete u timskom radu. opasnosti i napora iz radnog okoli{a na potomstvo/reprodukciju: – – povezati uticaj mutagenih i teratogenih faktora na o{te}enje ploda. upravljanje starenjem i radnom sposobno{}u. informisati se i uva`iti stavove pacijenta i njegove porodice. Zavr{etkom specijalisti~kog usavr{avanja specijalizant medicine rada i sporta mora imati u potpunosti usvojene op}e i posebne kompetencije (kompetencije va`ne za granu specijalizacije medicine rada u stepenu 3) za koje je odgovoran glavni mentor. poznaje odgovaraju}u literaturu i u mogu}nosti je samostalno raditi i rje{avati probleme iz tematskog podru~ja. klini~ki procjenjivati i donositi samostalno odluke. znati i primjenjivati principe dobre prakse odnosno medicine temeljene na dokazima. u~estvovati u programima specijalizacije za specijaliste medicine rada i sporta. lije~iti i prevenirati bolesti uzrokovane radom i sportom. bolesti u vezi sa stresom na radu i bolesti u vezi s radom i sportom. biti sposoban definisati. Drugi dio odnosi se na pisanje projekta. procijeniti psiholo{ki i socijalni status pacijenta. opasnosti i napora/zahtjeva iz radnog i sportskog okoli{a na zdravlje radnika: – – opisati njihov uticaj na nastanak profesionalnih bolesti. provoditi profesionalnu orijentaciju mladih. u~estvovati u istra`ivanjima i razvoju iz podru~ja medicine rada i sporta. provoditi savjetovanja. preuzeti odgovornosti voditelja aktivnosti za{tite zdravlja i sigurnosti u radu i u sportu. biti sposoban raditi timski. KOMPETENCIJE KOJE SPECIJALIZANT STI^E ZAVR[ETKOM SPECIJALIZACIJE Stepen usvojenih kompetencija: 1. razjasniti mehanizme djelovanje specifi~nih {tetnosti obzirom na gestacijsku dob. posjedovati profesionalnost. usvojiti principe upravljanja svojom praksom i karijerom u cilju profesionalnog razvoja. upravljati rizicima privremene sprije~enosti za rad. zdravstveni odgoj i zdravstveno prosvje}ivanje radnika i u~esnika u sportu. zajedno s na~inima na koje se ona primjenjuju u rje{avanju klini~kih i istra`iva~kih problema: I Analizirati uticaj {tetnosti. pripreme edukativnih predavanja i savjetovanja. organizacije rada. prijedlozi za verifikaciju novih profesionalnih bolesti. sara|ivati s nadzornim i javnozdravstvenim slu`bama. monitoriranja i upravljanja stresom na radu i sportu. prepoznati simptome i znake poreme}aja koji su u mogu}oj uzro~noj vezi s faktorima rizika radnog mjesta. ukoliko se procjeni postizanje stepena kompetencija 1. poznavati va`nost i na~in efikasnog vo|enja detaljne dokumentacije te isto primjenjivati u svom radu u skladu s va`e}im propisima. vo|enja projekata i planiranja. dati ocjenu privremene i trajne sprije~enosti za rad. slijediti korake procjene rizika radnog mjesta: otkrivati i mjeriti (monitorirati) rizike. Tokom programa do sticanja tre}eg stepena usvojenih kompetencija (stalna evaluacija i procjena prema stepenu usvojenih kompetencija. primjeni i prenosu novih medicinskih znanja i iskustava te u~estvovati u provo|enju programa specijalizacije i u`e specijalizacije. dati nalaz i mi{ljenje o uzro~nim faktorima rizika u odnosu na dijagnozu. ocijeniti potrebu uvo|enja medicinski programiranog aktivnog odmora u cilju prevencije hroni~nog umora. Nau~noistra`iva~ki temelji posebnih kompetencija medicine rada i sporta Zavr{etkom specijalizacije medicine rada i sporta specijalizant treba uzeti u obzir sljede}a na~ela. u~estvovati u nau~no-istra`iva~kom radu po{tuju}i eti~ka na~ela nau~no-istra`iva~kog rada i klini~kih ispitivanja. raditi efikasno u sistemu zdravstvene za{titi i podru~ja rada. prepoznati uslove pravovremenog uvo|enja rehabilitacije i preventivnih intervencija na radnom mjestu i sportskom okoli{u. imati razvijenu vje{tinu u~enja i preno{enja znanja. lije~enje i spre~avanje bolesti u vezi s radom i sportom. kolegama i ostalim stru~njacima s ciljem zajedni~kog u~e{}a u planiranju i provo|enju zdravstvene za{tite. invalida i lica sa ote`anom zapo{ljivo{}u. Specijalizant je u potpunosti savladao tematsko podru~je. intervenisati. lije~enja i prevencije bolesti koje se javljaju u radnika i sportista. potrebno je tokom usavr{avanja davati stru~nu pomo} kako je ve} navedeno). navesti mehanizme nastanka profesionalnih bolesti i djelovanje specifi~nih {tetnosti obzirom na intenzitet i du`inu izlo`enosti (ekspozicije). 3.^etvrtak. poznavati vje{tinu komunikacije s pacijentima. natjecateljske i rekreacijske aktivnosti (sumnju od nastupa profesionalne bolesti. biti sposoban doprinijeti stvaranju. kolegama i nemedicinskim stru~njacima. humanost i eti~nost uz obavezu o~uvanja privatnosti i dostojanstva pacijenta. probrati i pravilno dokumentovati relevantne podatke o pacijentu. sposobnost liderstva. SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 17 – Strana 35 je izrada: seminarskih radova koji obuhvataju odre|ene vulnerabilne skupine u medicini rada i sportskom okoli{u. druge ljekare i eksperte na podru~ju bolesti uzrokovanih radom i sportom. 2011. procijeniti mentalni status pacijenta. dati nalaz i mi{ljenje u ocjeni radne i sportske sposobnosti pri zapo{ljavanju radnika odnosno profesionalnoj selekciji za odre|ena zanimanja/sportove prilago|ene njihovim fiziolo{kim i psiholo{kim mogu}nostima. publikovanje i prezentaciju specijalisti~kog rada iz odabranog u`eg podru~ja specijalizacije uz pomo} glavnog mentora. 4. Specijalizant je djelimi~no savladao tematsko podru~je i uz djelimi~ni stru~ni nadzor u mogu}nosti je raditi i rje{avati probleme iz tematskog podru~ja. povrede ili bolesti u vezi s radom i sportom.

III Procijeniti uticaj napora na zdravlje radnika i u~esnika u sportu. Po zavr{etku specijalizacije specijalista medicine rada treba: – uspostaviti saradnju sa: klini~kom medicinom. – zavodima za medicinu rada i zavodima za javno zdravstvo u Federaciji BiH. epidemiologiju prekanceroznih stanja– oblikovati njihovo pra}enje i kontrolu. Organizirati blisku saradnju sa: – izabranim lije~nicima op}e/porodi~ne medicine. bolesti vezanih uz rad i sport i bolesti pogor{anih radom. – ergonomska analiza optere}enja radnog mjesta i sportskog trena`nog i rekreacijskog procesa s prijedlogom mjera za pobolj{anje u suzbijanju muskuloskeletnih poreme}aja. analiza funkcije vida mjerene ortoretorom. – izlo`iti okolnosti razvoja koje donosi upotreba kompjuterske tehnologije u odnosu na povjerljivost podataka. specijalistom {kolske medicine i pedijatrije. Mora poznavati osnove finansijskog upravljanja u zdravstvenoj ustanovi i na~ela mediko-ekonomske evaluacije laboratorijskih testova. poznavanjem tehnolo{kih procesa i radnog okoli{a. opasnostima i naporima koji su prisutni na radnom mjestu. – navesti dostupne tehnike za {irenje podataka. Tako|er treba biti upoznat s postoje}im shemama akreditacije i postupka u kojemu se akreditacija dobiva. IV Ispitati upotrebu odgovaraju}ih vrsta tehni~kih i li~nih za{titnih sredstava u radu i sportu. vje{tina pregovaranja. Specijalizanti mogu. 2011. – provoditi ankete o zdravstvenom stanju. MEDICINSKA BIOHEMIJA Vrsta specijalizacije: OSNOVNA Trajanje specijalizacije: 3 godine /36 mjeseci/ PLAN SPECIJALIZACIJE [IRA OBLAST Uvodni dio Op}a teorijska nastava Teorijska i prakti~na nastava iz ove oblasti Teorijski i stru~ni rad iz odabranih poglavlja hemije. – kantonalnim zavodom za zapo{ljavanje – katedrom medicine rada na medicinskom fakultetu. – ostalim ustanovama. – analiza PEF-peack flow . 4. liste. te drugih administrativnih poslova. rad u wordu. – samostalno izvo|enje i interpretacija epikutanih testiranja. procjenu osoblja. posebno toksikologijom u provo|enju dijagnosti~kog postupka kod profesionalnih bolesti.Broj 17 – Strana 36 SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH ^etvrtak. kao posmatra~i. strate{kog planiranja. – davati stru~no mi{ljenje o sredstvima za{tite na radu. Akreditacija Po zavr{etku specijalizacije specijalist medicine rada treba biti svjestan zahtjeva za kontinuiranim profesionalnim razvojem i cjelo`ivotnim u~enjem. – samostalno izvo|enje i interpretacija ispitivanja osjetnih funkcija (analiza audograma sa komparativnim hronolo{kim analizama audiometrije. podr{ke i liderstva. specijalista medicine rada treba imati osnovna znanja o va`nim aspektima upravljanja slu`bom medicine rada uklju~uju}i kontrolu financijskih sredstava. V Unaprijediti epidemiologiju u medicine rada i sporta: epidemiologiju nesre}a na radu i sportu. – analiza rizika za bolovanje iz sfere kvalitete `ivota i radnog i sportskog okoli{a. – procjena organizacije rada. nadzora. – poslodavcima i stru~njacima za{tite na radu. – samostalno izvo|enje i interpretacija spiro/ergonometrije.metrije na radnom mjestu i u uslovima prekida ekspozicije. stru~nih udru`enja i projekata. – pokazati osnovne aspekte upotrebe kompjutera – baze podataka. – sudjelovati na sastancima Odbora za{tite na radu. – razjasniti prednosti i mane takvih sistema i potrebu za{tite podataka. – srednjim {kolama. – specificirati uticaj na nastanak povrede i sindroma prenaprezanja. Internet – i kako to svakodnevno upotrebljavati. – medicinskim vje{tacima. Stoga su bitan dio programa ove specijalizacije klini~ke obaveze povezane s laboratorijskim testiranjima. Klini~ko iskustvo Treba naglasiti da klini~ko iskustvo specijalizanta mora biti integrirano s dijagnosti~kim postupcima i njihovom validno{}u. – doktorom medicine. upravljanje osobljem. epidemiologiju profesionalnih bolesti. bolovanja. ozljeda na radu. – konzilijarno rje{avanje klini~kih problema u slu~aju profesionalnih bolesti. posebnih osjetnih funkcija (ukus i miris). – inspektorima za{tite na radu. Informatizacija i obrada podataka Po zavr{etku specijalizacije specijalista medicine rada treba: – prikazati temeljno razumijevanje informacijskih tehnologija. – sudjelovati u izradi Procjene opasnosti na radnom mjestu. Organizacija rada i upravljanje Po zavr{etku specijalizacije. – sudjelovati u edukaciji o organizaciji i pru`anju prve pomo}i na radnom mjestu. – samostalno izvo|enje i interpretacija EMNG i EMG. izvje{taje i validaciju (elektronski potpis). – provo|enje preventivnih zdravstvenih pregleda. timskog rada. a posebno kompjutersku obradu podataka. 7. – konzilijarno rje{avanje uticaja stresa na radu i mobinga na zdravlja. procesa ugovaranja. ocjeni radne sposobnosti. sudjelovati na sastancima i radionicama u sklopu trajne edukacije. analiza kolornog vida. arhiviranje. Sticanje posebnih vje{tina za sljede}e prakti~ne dijagnosti~ke postupke: – samostalno izvo|enje prick testiranja. – davati stru~no mi{ljenje o vakcinaciji i imunizaciji. Znati dati stru~no mi{ljenje o profesionalnim bolestima i radnoj sposobnosti obzirom na zdravstveno stanje radnika i uslova rada: – educirati i informisati radnike i poslodavce o {tetnostima. pripreme poslovnog plana. fizi~ke hemije i instrumentalnih analiza Teorijski i prakti~ni rad iz statistike U@A OBLAST MJESTO TRAJANJE TRAJANJE OBAVLJANJA STA@A Medicinski 9 mjeseci fakultet 1 mjesec 8 mjeseci Katedra za biohemiju medicinskog fakulteta 2 mjeseca Katedra medicinskog fakulteta (koja obra|uje statistiku) 1 mjesec Op}i specijalisti~ki sta` Specijalisti~ki sta` Bolni~ki iz op}e klini~ke laboratorij za biohemije biohemiju 14 mjeseci 12 mjeseci . – procjena rizika radnog mjesta.

@eluda~ni sok: organolepti~ki pregled. A. pH vrijednosti. sinovijalne te~nosti i znoj: volumen. Obu~ava se razli~itim manuelnim tehnikama i kori{}enju automatskih analizatora. UVODNI DIO OSNOVNA TEORIJSKA NASTAVA 1 mjesec Osnovna teorijska nastava se provodi iz oblasti: – dono{enje klini~kih odluka. pH. glukoza. kao i kori{}enje ra~unara u statisti~koj obradi rezultata. joni Na. ureja. alaminaminotransferaza. proteini. tehni~kim karakteristikama. izgled. hemijska analiza `u~nih kamenaca. mucin. mokra}na kiselina. hemoglobin. butirilholinesteraza. krv. Cl. elektroforeza proteina. aldolaza. Fe. spektrofluorimetara. Tako|e. Teorijski i stru~ni rad iz odabranih poglavlja hemije. mogu}nostima rada. krvi. albumin. ukupna kiselina fosfataza. ukupni. Obu~ava se da pravilno koristi. Specijalisti~ki sta` iz op}e klini~ke biohemije 12 mjeseci U toku rada specijalizant se obu~ava osnovnim principima rutinskog klini~ko-biohemijskog rada. pregled sedimenta. glukoza. plamenih fotometara. . aspartataminotransferaza. 2. pregled sediment. HDL-holesterol. Obu~ava se i pravilnom kori{}enju. 2011. kreatinin. a-hidroksibutirat dehidrogenaza. lipoprotein lipaza. mukopolisaharidi. Mjerenje aktivnosti enzima seruma: alkalna fosfataza. – upravljanja sistemom. pravljenju rastvora odre|ene pH vrijednosti i mjerenju pH vrijednosti rastvora sa razli~itim instrumentima i pH-metrima. fibrinogen. boja. 2. glukoza. urobilinogen. Feces: boja. laktat. hemoglobin. Cu. kolorimetara. intenzivnoj terapiji i parenteralnoj ishrani Bolni~ki odjel hematologije Bolni~ki odjel nuklearne medicine SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH 1 mjesec Broj 17 – Strana 37 Bolni~ki laboratorij za imunolo{ka ispitivanja 10 mjeseci 1 mjesec 3 mjeseca Bolni~ki odjel endokrinologije 1 mjesec Bolni~ki odjel gastroenterologije 1 mjesec Bolni~ki odjelnefrologije 1 mjesec Bolni~ki odjeli neurologije i psihijatrije Bolni~ki odjel onkologije 1 mjesec 1 mjesec Bolni~ki odjel pedijatrije 1 mjesec Bolni~ki odjel anesteziologije i reanimacije 1 mjesec Teorijska i prakti~na nastava na fakultetu (9 mjeseci) iz osnovne teorijske nastava iz oblasti op}e i klasi~ne biohemije. pravljenju razli~itih puferskih smje{a. izgled. 4. hemoglobin. krv. Odre|ivanje sadr`aja izoenzima laktat dehidrogenaze. titrabilna kiselost. spektrofotometara. skrob. – timski rad. molaritet krvi. kreatinin. aminopeptidaza. slobodna i vezana HCL. 5-nukleotidaza. hemoglobin. holesterol. Duodenalni sok: organolepti~ki pregled. glutamiltranspeptidaza. `u~ne boje. U toku prakti~nog rada specijalizant se obu~ava da pravilno i samostalno radi sve rutinske biohemijske analize koje se rade u Biohemijskoj laboratoriji zdravstvene ustanove u koju je upu}en: Krv. izgled. direktni i indirektni bilirubin. joni Na. Ca. eritrociti (svje`i i blijedi). pravljenju rastvora razli~itih koncentracija. piruvat. Teorijski i prakti~ni rad iz statistike 1 mjesec Specijalizant se obu~ava kori{}enju statisti~kih metoda i testova i njihovoj primjeni u obradi laboratorijskih rezultata. vidljivi sastojci. izgled. `u~ne kiseline.152-holesterol. obu~ava se razli~itim tehnikama filtriranja i dijalize. Klini~ko-biohemijsko kori{}enje radioimunolo{kih metoda 1 mjesec Specijalizant radi mjesec dana u Laboratoriji (Odeljenju) za Nuklearnu medicinu. laktat dehidrogenaza. pregled sedimenta. 7. pH vrijednost. – etika i propisi. specijalizant se obu~ava da pravilno i samostalno radi sve biohemijske analize koje se rade u laboratoriji. fizi~ke hemije i instrumentalnih analiza 2 mjeseca U toku prakti~nog rada specijalizant se obu~ava da pravilno mjeri volumene i mase sa razli~itim instrumentima. bakterije. Mg. urobilin. ukupni urobilin. mokra}na kiselina. Klini~kobiohemijsko kori{}enje radio-imunolo{kih metoda Klini~ko-biohemijs ki rad iz imunologije Klini~kobiohemijske interpretacije: Klini~kobiohemijske interpretacije u hematologiji Klini~kobiohemijske interpretacije u endokrinologiji Klini~kobiohemijske interpretacije u gastroenterologiji Klini~kobiohemijske interpretacije u nefrologiji Klini~kobiohemijske interpretacije u neuropsihijatriji Klini~kobiohemijske interpretacije u onkologiji Klini~kobiohemijske interpretacije u pedijatriji Klini~kobiohemijske interpretacije u reanimaciji. Tako|e. kreatin kinaze i alkalne fosfataze. Cl. paraziti. Eksudati. primjeni i odr`avanju razli~itih vrsta laboratorijskih. kosistencija. malat dehidrogenaza. acetilholinesteraza. K. cilindri. elektroforeza proteina. diamino oksidaza. hemoglobin. metodologijama i tehnikama rada i postoje}om opremom. masti. K. ukupni proteini. primjeni i odr`avanju razli~itih aparatura za elektroforezu i razli~itim vrstama elektroforeza. preparacionih i ultra-centrifuga. pipetiranju sa razli~itim vrstama obi~nih i automatskih pipeta. mogu}nostima rada.^etvrtak. leukociti. Sediment urina: epitelne }elije. proteini. Mg. sulfati. molalitet. serum plazma: volumen krvi. mokra}na kiselina. fostor. azot iz ureje (BUN). urina. tehni~kim karakteristikama. izolaktat dehidrogenaza. boja. U toku prakti~nog rada specijalizant se obu~ava osnovnim principima kori{}enja radioaktivnih suspstanci . proba sa gvajakom. u nastavnim turnusima (ljetni i zimski semestar) po planu koji utvr|uju navedeni fakulteti. ukupni lipidi. ketonska tela. kristali. vitamini. atomskih spektralnih analizatora i potenciometara sa jon-selektivnim elektrodama za odre|ivanje razli~itih jona u biolo{kim materijalima. aparatima i instrumentima. fosfati. K. Obavlja se na medicinskom fakultetu u ukupnom trajanju od 1 mjesec. LDL-holesterol. leuzinamino peptidaza. ureja. mlije~na kiselina. Cl. a-amilaza. – sposobnost sticanja i preno{enja znanja. krv. joni Na. Prakti~ni stru~ni rad na klinici. ukupni aceditet. Urin: volumen za 24 sata. Ca. bolirubin. pH. VMA. fluorimetara i denzitometara. transudati. piruvat kinaza. Op}i specijalisti~ki sta` 1. boja. kreatin kinaza. trigoliceridi. katalaza. bikarbonati. mi{i}na vlakna. razli~itim aparatima za hromatografiju i vrstama hromatografije. Benze-Jones-ov protein. specifi~na te`ina. odnosno institutu i drugim zdravstvenim ustanovama (27 mjeseci) koji obuhvata: 1. 5-HIAA. benzidinska proba. U toku prakti~nog rada specijalizant se upoznaje sa strukturom i organizacijom klini~ko-biohemijske slu`be ili odjeljenja. – komunikacijske vje{tine. – promocija zdravlja. mioglobin.

Specijalizant se obu~ava savremenim svatanjima biohemije i patobiohemije neurohumoralne regulacije i korelacije. 3. u kvantitativnom odre|ivanju razli~itih parametara u ispitivnimbiolo{kim materijalima. kao i pravilnom tuma~enju dobijenih rezultata hormonskih analiza. anti-epileptici. specijalizant se obu~ava savremenim shvatanjima biohemije i patobiohemije. U toku prakti~nog rada specijalizant se obu~ava da pravilno i samostalno uzima uzorke krvi. Specijalizant se u toku prakti~nog rada obu~ava osnovnim principima i tehnikama imuno-hemijskih analiza. pravljenje razmaza krvi. 6. Posebna pa`nja je usmerena na teorijski i prakti~ni zna~aj kompletne hemijske analize urina i prepoznavanje elemenata u sedimentu urina. U toku prakti~nog rada specijalizant se obu~ava osnovnim principima imunohemije. Posebna pa`nja je usmerena na pravilno tuma~enje i zna~aj dobijenih rezultata pojedinih klini~ko-biohemijskih analiza. izvo|enje biohemijsko-hematolo{kih analiza i izvo|enje specifi~nih funkcionalnih testova hemostaze. samostalnom izvo|enju specifi~nih imunohemijskih analiza. plazmi. kao i klini~ko-biohemijskih analiza koje su od zna~aja u dijagnostici malignih oboljenja. na~inu ~uvanja 153 . kao i molekularnim mehanizmima sinteze. U toku prakti~nog rada specijalizant se obu~ava da pravilno i samostalno mjeri sadr`aj pojedinih hormona i/ili njihovih metaboliteta u krvi.radioaktivnih supstanci. Posebna pa`nja je usmjerena na savla|ivanje mikro-metoda izrade klini~kobiohemijskih analiza koje se koriste u pedijatriji. neuroleptici. Posebna pa`nja je usmerena na prakti~no odre|ivanje. Specijalizant se teorijski i prakti~no obu~ava izvo|enju razli~itih funkcionalnih testova koji se koriste u dijagnostici pojedinih psihijatrijskih oboljenja. 4.Broj 17 – Strana 38 SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH ^etvrtak. samoza{titi i za{titi radnog prostora. Specijalizant se upoznaje sa razli~itim funkcionalnim testovima koji se koriste u dijagnostici gastroenergolo{kih oboljenja. U toku prakti~nog rada specijalizant se obu~ava da pravilno i samostalno radi brojenje krvnih elemenata. spektrofluorimetrijske. kao i pravilnoj interpretaciji dobijenih rezultata. obra|uje i ~uva uzorke krvi za izvo|enje hematolo{kih analiza. urinu. Klini~ko-biohemijske interpretacije u gastroenterologiji 1 mjesec Specijalizant se obu~ava osnovnim principima laboratorijskog rada u gastroenterologiji. Specijalizant se teorijski i prakti~no obu~ava odre|ivanju terapijskih koncentracija pojedinih lijekova u krvi. lu~enja i djelovanja hormona. Tako|e. 5. zna~aj i pravilno tuma~enje laboratorijskih rezultata razli~itih tumorskih markera. zna~aju pojedinih analiza hormona i/ili njihovih metabolita u funkcionalnoj dijagnostici i terapiji razli~itih pato-endokrinolo{kih stanja i oboljenja. zna~aju pojedinih hematolo{kih analiza za funkcionalnu dijagnostiku i terapiju razli~itih patolo{kih stanja i oboljenja i pravilnom tuma~enju dobijenih rezultata hematolo{kih analiza. cerebro-spinalnoj te~nosti i tkivima koji se rutinski rade u Laboratoriji za endokrinolo{ke analize u koju je upu}en. Klini~ko-biohemijske interpretacije: 1. U toku Specijalizant se obu~ava osnovnim principima laboratorijskog rada u oblasti hematologije. Specijalizant se teorijski i prakti~no obu~ava izvo|enju razli~itih funkcionalnih testova i klirensa koji se koriste u funkcionalnoj dijagnostici bubre`nih oboljenja. pravilnoj pripremi pacijenata za izvo|enje testova i pravilnom tuma~enju dobijenih rezultata. specijalizant se prakti~no obu~ava hemijskoj analizi konkremenata iz urinarnog trakta i zna~aju dobijenih rezultata u prevenciji njihovog ponovnog stvaranja. neophodnoj pripremi biolo{kog materijala i razli~itim rastvorima koji se koriste za poja~anje radioaktivnosti). egzokrinog pankreasa i gastrointestinalnog trakta. Posebna pa`nja je usmjerena na pravilno kori{}enje radioimunolo{kih tehnika i enzimskih imunolo{kih tehnika u mjerenju sadr`aja hormona i/ili njihovih metabolita u razli~itim biolo{kim materijalima. pravilnoj pripremi pacijenata za izvo|enje testova i pravilnom tuma~enju dobijenih rezultata. Tako|e. bojenje preparata razmaza krvi. zna~aju pojedinih klini~kobiohemijskih analiza u funkcionalnoj dijagnostici i terapiji razli~itih patolo{kih stanja i oboljenje jetre. Klini~ko-biohemijske interpretacije u neuropsihijatriji 1 mjesec U toku prakti~nog rada specijalizant se obu~ava zna~aju pojedinih klini~ko-biohemijskih analiza u dijagnostici razli~itih neurolo{kih oboljenja. Teorijski i prakti~no se obu~ava kori{}enju supstanci razli~ite radioaktivnosti (alfa. 2011. Specijalizant se teorijski i prakti~no obu~ava da samostalno mjeri sadr`aje pojedinih hormona i/ili njihovih metaboliteta u razli~itim biolo{kim materijalima koriste}i spektrofotometrijske. Tako|e. `u~nih puteva. prepoznavanje elemenata na razmazu. kao i pravilnom tuma~enju dobijenih rezultata. polu`ivotu trajanja radioaktivnosti. Klini~ko-biohemijske interpretacije u pedijatriji 1 mjesec Specijalizant se obu~ava da samostalno radi sve klini~kohemijske analize koje se koriste u funkcionalnoj dijagnostici razli~itih sistemskih oboljenja kod djece. zna~aju pojedinih imunohemijskih analiza u dijagnostici i terapiji razli~itih oboljenja i pravilnom tuma~enju dobijenih rezultata. antidepresivi. Specijalizant se upoznaje sa razli~itim funkcionalnim testovima koji se koriste u dijagnostici endokrinolo{kih oboljenja. Klini~ko-biohemijske interpretacije u nefrologiji 1 mjesec Specijalizant se teorijski i prakti~no obu~ava analiti~kim postupcima i zna~aju pojedinih klini~ko-biohemijskih analiza u dijagnostici razli~itih patolo{kih stanja i oboljenja bubrega i urinarnog trakta. 7. Klini~ko-biohemijske interpretacije u hematologiji 3 mjeseca 3. 7. pravilnoj pripremi pacijenata za izvo|enje testova i pravilnom tuma~enju dobijenih rezultata. Klini~ko-biohemijske interpretacije u endokrinologiji 1 mjesec Specijalizant se obu~ava osnovnim principima laboratorijskog rada u endokrinologiji. prepoznavanju patolo{kih elemenata na razmazu. prvenstveno radioimunohemijskih analiza (RIA). serumu. upoznaje se sa aparatima koji se koriste u mjerenju radioaktivnog raspada (broja~i. fluorimetrijske i hromatografske tehnike. B. Klini~ko-biohemijski rad iz imunologije 1 mjesec Specijalizant radi mjesec dana u specijalizovanoj laboratoriji za imunolo{ka istra`ivanja. Specijalizant se teorijski i prakti~no obu~ava zna~aju i pravilnom izvo|enju specifi~nih i ciljanih klini~ko-biohemijskih analiza u funkcionalnoj dijagnostici razli~itih patolo{kih stanja i oboljenja u gastroenterologiji. beta i gama zra~enje). Posebna pa`nja je usmerena na zna~aj i pravilno tuma~enje rezultata pojedinih klini~ko-biohemijskih analiza likvora i prepoznavanju celularnih elemenata u sedimentu likvora u dijagnostici funkcionalnih i infektivnih oboljenja mozga. a koji su od zna~aja zbog svog uskog terapijskog indeksa: joni litijuma. pravilnoj pripremi pacijenata za izvo|enje testova i pravilnom tuma~enju dobijenih rezultata. hematopoeze i hemostaze. . 2. 4. Klini~ko-biohemijske interpretacije u onkologiji 1 mjesec Specijalizant se teorijski i prakti~no obu~ava analiti~kim postupcima i zna~aju pojedinih klini~ko-biohemijskih analiza u dijagnostici i terapiji razli~itih malignih oboljenja.

Teoretska nastava iz oblasti medicinske hidrologije . reanimaciji. – upravljanja sistemom. Tako|e.balneologije Zavod za javno zdravstvo Higijena.BALNEOLOGIJA Vrsta specijalizacije: OSNOVNA Trajanje specijalizacije : 4 godine /48 mjeseci/ PLAN SPECIJALIZACIJE [IRA TEMATSKA OBLAST MJESTO TRAJANJE OBAVLJANJA STA@A MJESECI Medicinski fakultet 1 5 3 7 11 3 3 10 Fizikalna medicina 2 3 Teoretski dio . – promocija zdravlja. intenzivnoj terapiji i parenteralnoj ishrani 1 mjesec Specijalizant radi mjesec dana na Odjeljenju za urgentna stanja. – etika i propisi. tuma~enju dobijenih rezultata i primeni odgovaraju}e terapije. – Terapeutske indikacije klimatskog lije~enja. reanimaciji i intenzivnoj terapiji. Tako|e. Specijalizant se na odjeljenju upoznaje i obu~ava da dijagnostikuje metaboli~ke poreme}aje u urgentnim stanjima. u nastavnim turnusima (ljetni i zimski semestar) po planu koji utvr|uju navedeni fakultet. primjeni i pravilnom odre|ivanju sastava parcijalne i totalne parenteralne ishrane u odnosu na vrstu metaboli~kih poreme}aja i osnovnog oboljenja.^etvrtak. reanimaciju i intenzivnu terapiju.balneologije 5 mjeseci Teoretska nastava se organizuje na Medicinskom fakultetu i obuhvata sljede}e teme: – Biolo{ki efekti i mehanizmi djelovanja klimatskih lije~enja – Biolo{ki efekti i mehanizmi djelovanja termalnog lije~enja – Laboratorijska dijagnostika vezana za biolo{ke efekte termalnog lije~enja – Socijalno-medicinski aspekti bolesti iz klimatskotermalne oblasti.osnovna teorijska nastava Teoretska nastava iz oblasti Medicinski fakultet medicinske hidrologije . 4. obradi i ~uvanju uzetog biolo{kog materijala. Obavlja se na medicinskom fakultetu u ukupnom trajanju od 1 mjesec. obu~ava se da pravilno interpretira dobijene rezultate u smislu dijagnostikovanja razli~itih metaboli~kih poreme}aja i metaboli~kih mana i terapije istih.osnovna teorijska nastava 1 mjesec Osnovna teorijska nastava se provodi iz oblasti: – dono{enje klini~kih odluka. – Termalno lije~enje kod bolesti probavnog aparata – Termalno lije~enje kod bolesti respiratrnog aparata Prakti~na obuka 42 mjeseca Higijena. – Na~ini kori{tenja termalnog lije~enja – Tehnike primjene sredstava termalnog lije~enja – Hitna medicinska pomo} u termalnoj praksi – Fiziokineziterapija i rehabilitacija u hidrolo{koj praksi – Instrumenti i sredstva za krenohidrokineziterapijsko lije~enje – Interna medicina. Hematolo{ke i Toksikolo{ke laboratorije u odnosu na organizaciju rada i potrebe odjeljenja. hematolo{ke i toksikolo{ke analize koje se koriste u dijagnostici i terapiji urgentnih stanja. – komunikacijske vje{tine. epidemiologija i zdravstveno zakonodavstvo 3 mjeseca – pojmovi preventivne i rehabilitacione medicine – primjenjena epidemiologija – higijena i ekologija termalnih i klimatskih lje~ilista Fiziopatologija i op}e klini~ko lije~enje bolesti iz termalno-klimatske oblasti 11mjeseci – primijenjena fiziopatologija 3 mjeseca – interna medicina 3 mjeseca – primjenjena farmakologija 1 mjesec – biolo{ki efekti i mehanizmi djelovanja termalnog lije~enja 4 mjeseca Strukturalna morfologija i primjena sredstava za termalno lije~enje 7 mjeseci – Hidrogeologija 20 dana – Hemijske i hemijsko-fizi~ke osobine mineralnih voda i drugih sredstava za termalno lije~enje 20 dana – struktura i klasifikacija sredstava za termalno lije~enje 1 mjesec – mikrobiologija sredstava za termalno lije~enje 20 dana – tehnike primjene sredstava za termalno lije~enje 4 mjeseca Socijalna medicina 3 mjeseca – programiranje i organizacija zdravstveno-termalnih usluga – socijalno-medicinski aspekti bolesti iz termalno. – Primjena sredstava termalne terapije u pneumolo{koj oblasti – Rehabilitacione metode kod hipokineti~kog sindroma – Gojaznost i termalno Iije~enje – Termalna terapija kod bolesti `u~nih puteva – Termalno Iije~enje kod bolesti metabolizma – Termalno lije~enje kod bolesti lokomotomog aparata – Termalno lije~enje kod bolesti metabolizma. SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 17 – Strana 39 prakti~nog rada specijalizant se obu~ava i specifi~nim tehnikama uzimanja biolo{kog materijala kod djece (krv. urin).klimatske oblasti – zakonodavstvo o mineralnim vodama u mjestima za termalno-klimatsko lije~enje . 2011. – Termalizam kao socijalna pojava – Procjena bakteriolo{ke ~isto}e termalnih voda – Mikrobiologija sredstava termalnog lije~enja – Sredstva na raspolaganju u centrima za termalno lije~enje – Sredstva za lije~enje i termalne ustanove: referentna normativa – Struktura i klasifikacija sredstava za termalno lije~enje. specijalizant se upoznaje sa organizacijom rada Biohemijske. epidemiologija i zdravstveno zakonodavstvo Strukturalna morfologija i primjena sredstava za termalno lije~enje Fiziopatologija i op}e klini~ko lije~enje bolesti iz termalno-klimatske oblasti Bioklimatologija Socijalna medicina Krenoterapija iz internisti~ke oblasti Fizikalna medicina Krenoterapija iz drugih specijalisti~kih oblasti Zavod za javno zdravstvo PROGRAM SPECIJALIZACIJE Uvodni dio . izboru najadekvatnijih biohemijskih i hematolo{kih analiza. MEDICINSKA HIDROLOGIJA . 8. – timski rad. specijalizant se obu~ava da samostalno radi sve biohemijske. Specijalizant se teorijski i prakti~no obu~ava izvo|enju razli~itih funkcionalnih testova koji se koriste u dijagnostici pojedinih metaboli~kih poreme}aja i uro|enih metaboli~kih mana. U toku prakti~nog rada. Specijalizant se tako|e obu~ava zna~aju. 7. – sposobnost sticanja i preno{enja znanja. Klini~ko-biohemijske interpretacije u reanimaciji. intenzivnoj terapiji i totalnoj parenteralnoj ishrani.

4. M) – Klasifikacija ra~unarskih sistema – Obrada i pohranjivanje podataka u ra~unarima – Programska podr{ka – Osnovni programski jezici i gotovi programski paketi – Proceduralno i neproceduralno programiranje Teoretski dio treninga se provodi na Katedri za medicinsku informatiku. – etika i propisi.Rad u nau~noistra`iva~kim projektima Ukupan edukativni program: Nastavni predmet 1.Seminari u specijalisti~kom radu A3 . specijalizant treba da ovlada znanjima i vje{tinama iz ove oblasti polaganjem kolokvija i izradom seminarskih radova. te kori{tenje tih sredstava i IT u svrhu za{tite zdravlja stanovni{tva. – timski rad. MEDICINSKA INFORMATIKA Vrsta specijalizacije: OSNOVNA Trajanje specijalizacije : 3 godine /36 mjeseci/ PLAN SPECIJALIZACIJE [IRA TEMATSKA OBLAST Teoretski dio U@A TEMATSKA OBLAST MJESTO OBAVLJANJA STA@A Medicinski fakultet Katedra za medicinsku informatiku TRAJANJE MJESECI 12 Osnovna teorijska nastava Prema programu 1 11 24 Hardver i softver za medicinare Katedra za medicinsku informatiku Zdravstveni zavodi za javno informacioni sistemi zdravstvo Zdravstvena edukacija zavodi za javno zdravstvo Zdravstvena statistika zavodi za javno zdravstvo Medicinska zavodi za javno dokumentaristika zdravstvo Informacijske Katedra za tehnologije u medicinsku informatiku zdravstvu Medicinska Katedra za elektronika medicinsku informatiku Kvalitet i upravljanje Agencija za kvalitet i sistemom kvaliteta akreditaciju u zdravstvu u Federaciji Bosne i Hercegovine i zavodi za javno zdravstvo 4 4 2 2 4 4 A1 .osnovna teorijska nastava 1 mjesec Osnovna teorijska nastava se provodi iz oblasti: – dono{enje klini~kih odluka.Obuka u Centru za Medicinsku informatiku B2 . – promocija zdravlja.Broj 17 – Strana 40 SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH ^etvrtak. uz minimiziranje tro{kova zdravstvenih usluga i zadovoljstvo korisnika.Predavanja. 2011. Teoretska nastava iz oblasti medicinske informatike prema sljede}em programu: – Hardver i softver za medicinare – Zdravstveni informacioni sistemi – Zdravstvena edukacija – Zdravstvena statistika – Medicinska dokumentaristika – Informacijske tehnologije u zdravstvu – Medicinska elektronika – Kvalitet i upravljanje sistemom kvaliteta HARDVER I SOFTVER ZA MEDICINARE Prakti~na i teoretska edukacija iz ove oblasti traje 6 mjeseci U toku edukacije iz ovog djela programa specijalizant treba da savlada sljede}e sadr`aje: – Arhitektura ra~unarskih sistema (U/I. – komunikacijske vje{tine. UVODNI DIO Uvodni dio . – sposobnost sticanja i preno{enja znanja. Poslije zavr{ene edukacije specijalizant treba da izradi seminarske radove i polo`i kolokvij. Prakti~ni dio treninga se provodi na Katedri za medicinsku informatiku. – upravljanja sistemom. Nakon provedene edukacije. Obavlja se na medicinskom fakultetu u ukupnom trajanju od 1 mjesec.Diskusije i demonstracije sa supervizorom B3 . diskusije sa mentorom A2 .Individualno u~enje u Centru Prakti~na nastava Du`ina trajanja prakti~nog dijela je 24 mjeseca: B1 . u nastavnim turnusima (ljetni i zimski semestar) po planu koji utvr|uju navedeni fakulteti. CPU. 7. (50% sati) (30% sati) (20% sati) Bioklimatologija 3 mjeseca – primjenjena meteorologija i klimatologija – biolo{ki efekti i mehanizmi djelovanja klimatskog lije~enja – terapeutske indikacije klimatskog lije~enja Krenoterapija iz internisti~ke oblasti 10 mjeseci – termalno lije~enje kod bolesti probavnog aparata 4 mjeseca – termalno lije~enje kod bolesti lokomotomog aparata 2 mjeseca 1 mjesec – termalno lije~enje kod bolesti metabolizma – termalno lije~enje kod bolesti kardio-vaskularnog aparata 1 mjesec – termalno lije~enje kod bolesti respiratornog aparata 1 mjesec – termalno lije~enje kod bolesti urinamog aparata 1 mjesec Fizikalna medicina 2 mjeseca – Fizio-kineziterapija i rehabilitacija u hidrolo{koj praksi Krenoterapija iz ostalih specijalisti~kih oblasti 3 mjeseca 20 dana – termalno lije~enje kod dermatolo{kih bolesti 20 dana – termalno lije~enje kod ginekolo{kih bolesti – termalno lije~enje kod otorinolaringolo{kih bolesti 20 dana 20 dana – termalno lije~enje u gerontologiji 10 dana – termalno lijecenje u pedijatriji Mjesto obavljanja i bli`i sadr`aj prakti~ne obuke }e odrediti voditelj programa specijalizacije. Medicinska informatika Teoretski 12 mjeseci Prakti~ni 24 mjeseca (50% sati) (30% sati) (20% sati) Ukupno 36 mjeseci Prakti~ni dio treninga 2 2 NASTAVNI PROGRAM Teoretska nastava Du`ina trajanja teoretskog dijela je 12 mjeseci: Cilj programa specijalizacije: Program specijalizacije medicinske informatike ima za cilj da educira doktore medicine kako bi ovladali znanjima i vje{tinama u~enja uz pomo} savremenih tehni~kih sredstava. Provjera znanja Evaluacija znanja i vje{tina specijalizanta provest }e se nakon apsolviranja svakog predmeta odbranom seminarskog rada po izboru mentora i kolokvijem iz svake oblasti. .

2011.5. ZDRAVSTVENA STATISTIKA Prakti~na i teoretska edukacija iz ove oblasti traje 3 mjeseca Edukacija iz ove oblasti fokusirat }e se na sljede}im metodskim jedinicama: – Nau~na metoda u statisti~kim istra`ivanjima – Metoda uzoraka – Analiza i interpretacija podataka – Sastavljanje izvje{taja o rezultatima statisti~kih istra`ivanja – Mjesto i uloga ra~unara u statistici – Aplikativna zdravstvena statistika Teoretski dio treninga se provodi na Katedri za medicinsku informatiku.3. 7. specijalizant treba da ovlada znanjima i vje{tinama iz ove oblasti polaganjem kolokvija i izradom seminarskih radova: 3. Nakon provedene edukacije. Nakon provedene edukacije specijalizant treba da ovlada znanjima i vje{tinama iz ove oblasti polaganjem kolokvija i izradom seminarskih radova.4. 3. specijalizant treba da ovlada znanjima i vje{tinama iz ove oblasti polaganjem kolokvija i izradom seminarskih radova.6. ZDRAVSTVENA EDUKACIJA Prakti~na i teoretska edukacija iz ove oblasti traje 3 mjeseca U toku edukacije iz ovog djela programa specijalizant treba da savlada sljede}e sadr`aje: – Klasi~ni oblici zdravstvene edukacije – Cjelo`ivotna zdravstvena edukacija – Simulacije i multimedija – Ra~unari u istra`ivanjima – Telematika i u~enje na daljinu (DL. Prakti~ni dio treninga se provodi na Katedri za medicinsku informatiku. Nakon provedene edukacije specijalizant treba da ovlada znanjima i vje{tinama iz ove oblasti polaganjem kolokvija i izradom seminarskih radova. Nakon provedene edukacije. 3.Distance Learning) Teoretski dio treninga se provodi na Katedri za medicinsku informatiku. Prakti~ni dio treninga se provodi u zavodima za javno zdravstvo. organizacija kao kibernetski sistem – Zdravstvena organizacija u mre`nom okru`enju – Novi koncept zdravstvene organizacije i uticaj razvoja IT na organizacioni sistem – Komunikacioni procesi – Telematika u medicini – Internet u medicini i zdravstvu – Uticaj razvoja informacionih tehnologija na informacioni sistem i procese odlu~ivanja – Rein`injering poslovnih procesa zdravstvene organizacije Teoretski dio treninga se provodi na Katedri za medicinsku informatiku.7.^etvrtak. INFORMACIJSKE TEHNOLOGIJE U ZDRAVSTVU Prakti~na i teoretska edukacija iz ove oblasti traje 6 mjeseci U toku edukacije iz ovog djela programa specijalizant treba da savlada sljede}e sadr`aje: – Teorija informacija – Teorija organizacije. 3.2. 3. ZDRAVSTVENI INFORMACIONI SISTEMI Prakti~na i teoretska edukacija iz ove oblasti traje 6 mjeseci U toku edukacije iz ovog djela programa specijalizant treba da savlada sljede}e sadr`aje: – Definicije i pojmovi ZIS-a – Organizacija zdravstvenog informacionog sistema – Prikupljanje podataka – Obrada podataka – Arhiviranje podataka – Kori{tenje podataka i informacija – Klasifikacija zdravstvenih informacionih sistema – Standardizacija u medicinskoj informaci Teoretski dio treninga se provodi na Katedri za medicinsku informatiku. Prakti~ni dio treninga se provodi na Katedri za medicinsku informatiku. specijalizant treba da ovlada znanjima i vje{tinama iz ove oblasti polaganjem kolokvija i izradom seminarskih radova. 4. Prakti~ni dio treninga se provodi u zavodima za javno zdravstvo. MEDICINSKA ELEKTRONIKA Prakti~na i teoretska edukacija iz ove oblasti traje 3 mjeseca U toku edukacije iz ovog djela programa specijalizant treba da savlada sljede}e sadr`aje: – Komunikacijska elektronika – Dijagnosti~ka elektronika – Trendovi u razvoju medicinske elektronike Teoretski dio treninga se provodi na Katedri za medicinsku informatiku. Prakti~ni dio treninga se provodi u zavodima za javno zdravstvo. SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH – – Broj 17 – Strana 41 Svi seminarski radovi biti }e pregledani i ocijenjeni od strane mentora i {efa Katedre i predstavljat }e dokumentaciju kandidata na Katedri za medicinsku informatiku Medicinskog fakulteta. Prakti~ni dio treninga se provodi u zavodima za javno zdravstvo.8. 3. Nakon provedene edukacije. Nakon provedene edukacije specijalizant treba da ovlada znanjima i vje{tinama iz ove oblasti polaganjem kolokvija i izradom seminarskih radova: 3. KVALITET I UPRAVLJANJE SISTEMOM KVALITETA Prakti~na i teoretska edukacija iz ove oblasti traje 3 mjeseca U toku edukacije iz ovog djela programa specijalizant treba da savlada sljede}e sadr`aje: Definicija sistema kvaliteta . MEDICINSKA DOKUMENTARISTIKA Prakti~na i teoretska edukacija iz ove oblasti traje 6 mjeseci Edukacija iz ove oblasti fokusirat }e se na sljede}im metodskim jedinicama: – Definicija medicinske dokumentaristike – Klasifikacije i standardi – Dokumentacija i evidencija u zdravstvu Medicinski zapis Statisti~ka istra`ivanja kao izvor podataka za medicinsku dokumentaciju i evidenciju – Priprema podataka za obradu na ra~unaru – Odre|ivanje kategorija odgovora – Unos podataka i postlogi~ka kontrola – Statisti~ka obrada i analiza podataka – Postupak istra`ivanja – Pretpostavke za primjenu statisti~kih metoda – Pregled statisti~kih postupaka – Svrstavanje podataka – Jednosmjerna tabulacija – Grafi~ko prikazivanje distribucije frekvencija – Jednostavnija analiza dviju varijabli – Testiranja – Principi medicinske dokumentacije i evidencije – Trendovi razvoja Teoretski dio treninga se provodi na Katedri za medicinsku informatiku.

48 mjeseci (4 godine) Plan specijalizacije: [IRA TEMATSKA MJESTO OBLAST OBAVLJANJA STA@A Uvodni dio . Nakon zavr{ene edukacije. Sposobnost komunikacije i upravljanja (menad`menta). Sposobnost obrade podataka kako bi se evaluirale informacije o odgovaraju}oj populaciji dobivene primjenom laboratorijskih postupaka. koje }e omogu}iti odabir metoda koje najbolje odgovaraju klini~kom problemu. Cilj je da specijalizant stekne iskustvo s obzirom na na~in odr`avanja sastanaka. sastaviti protokole i odr`avati standarde u laboratoriju – preuzeti odgovornosti voditelja klini~kog mikrobiolo{kog laboratorija – preuzeti brigu o kontroli bolni~kih infekcija – predlo`iti mjere za racionalnu primjenu antibiotika u bolnici i prevenciju bolni~kih infekcija – sara|ivati s dr`avnim nadzornim i javnozdravstvenim slu`bama – sudjelovati u programima specijalizacije iz medicinske mikrobiologije. Internet itd. lije~enju i prevenciji bolesti uzrokovanih mikroorganizmima – nau~ne osnove za laboratorijsku dijagnozu bolesti. – etika i propisi.osnovna teorijska Medicinski fakultet nastava Klini~ki odjeli Bolni~ka ustanova sa tra`enim odjelima Bakteriologija Mikrobiolo{ki laboratorij Sanitarna mikrobiologija Virusologija Imunologija Parazitologija Mikologija Epidemiologija i obrada podataka Godi{nji odmori Mikrobiolo{ki laboratorij zavoda za javno zdravstvo Mikrobiolo{ki laboratorij Mikrobiolo{ki laboratorij Mikrobiolo{ki laboratorij Mikrobiolo{ki laboratorij zavodi za javno zdravstvo TRAJANJE MJESECI 1 6 17 1 6 6 3 3 1 4 – – – – Iskustvo u istra`ivanju i razvoju. te u sklopu nje obradom podataka prema odgovaraju}im shemama. MEDICINSKA MIKROBIOLOGIJA S PARAZITOLOGIJOM Vrsta specijalizacije: osnovna Trajanje specijalizacije. – timski rad. Sticanje trajnih navika ~itanja. priprema poslovnog plana. te biti upoznati s principima vanjske kontrole kvalitete. Poznavanje svih mjera za o~uvanje zdravlja i sigurnosti u laboratoriju. Originalan na~in razmi{ljanja i kriti~ka procjena objavljenih radova su va`ni da bi specijalizant. programa za statisti~ku obradu podataka itd. dono{enje odluka na lokalnoj razini i va`nost odr`avanja dobrih me|uljudskih odnosa. te sudjelovati u redovnom klini~kom nadzoru.strate{ko planiranje. . Specijalizante treba poticati na sudjelovanje na odgovaraju}im kursevima o upravljanju koje }e odr`avati profesionalni predava~i. Informati~ka tehnologija i komunikacijske sposobnosti Od samog po~etka specijalizant se treba upoznati s osnovnim aspektima kompjuterizacije laboratorija . O~uvanje zdravlja i sigurnost Od samog po~etka specijalizant treba biti u potpunosti upoznat sa svim aspektima o~uvanja zdravlja i sigurnosti u laboratoriju. te svjestan zakonskih obaveza i mjera koje laboratorij treba zadovoljiti. Standardi za sisteme upravljanja kvalitetom i serija standarda ISO . sastancima voditelja laboratorija. Obavlja se na medicinskom fakultetu u ukupnom trajanju od 1 mjesec. – Prakti~no znanje dobiveno direktnim upoznavanjem s na~inom rada u laboratoriju. Nakon provedene edukacije.baze podataka. te u edukaciji ostalih stru~njaka iz podru~ja bolesti uzrokovanih mikroorganizmima – sudjelovati u istra`ivanjima i razvoju iz podru~ja mikrobiolo{ke biopatologije. Klini~ki odjeli 6 mjeseci Tokom specijalizacije mikrobiolog treba: . – komunikacijske vje{tine. – promocija zdravlja. te razviti sposobnosti potrebne za vo|enje laboratorija. pretra`ivanja litrature. – sposobnost sticanja i preno{enja znanja. Ciljevi Tokom razdoblja od 4 godine specijalizant treba ste}i sljede}a znanja i sposobnosti: – ^injeni~no znanje o bolestima koje uzrokuju mikroorganizmi. Nadzor i procjena kvalitete Svi specijalizanti trebaju od po~etka biti upoznati s provo|enjem nadzora. PROGRAM SPECIJALIZACIJE Uvodni dio . Specijalizant treba ste}i iskustvo (pod nadzorom) u planiranju rada laboratorija. – upravljanja sistemom. Ove sposobnosti uklju~uju poznavanje informati~ke tehnologije.te njihovom svakodnevnom upotrebom. Po zavr{etku specijalizacije specijalizanti trebaju u potpunosti svladati ova dva navedena podru~ja. te drugim sastancima lokalnog tipa. Prakti~ni dio treninga se provodi u Agenciji za kvalitet i akreditaciju u zdravstvu u Federaciji Bosne i Hercegovine i zavodima za javno zdravstvo.Broj 17 – Strana 42 – SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH – ^etvrtak. 2011.9000 – Uvo|enje sistema kvaliteta u zdravstvenu organizaciju – Na~ela upravljanja kvalitetom Teoretski dio treninga se provodi na Katedri za medicinsku informatiku. te sudjelovanje na stru~nim sastancima klini~ara i patologa.osnovna teorijska nastava 1 mjesec Osnovna teorijska nastava se provodi iz oblasti: – dono{enje klini~kih odluka. Medicinski mikrobiolog treba biti osposobljen za: – dati ljekarsko mi{ljenje o dijagnozi. u nastavnim turnusima (ljetni i zimski semestar) po planu koji utvr|uju navedeni fakulteti. – Interpretacijske sposobnosti kako bi na osnovu laboratorijskih podataka mogao stvoriti klini~ki korisno mi{ljenje. 7. specijalizant treba da izradi specijalisti~ki rad na temu koju odredi mentor. Specijalizanti trebaju shvatiti pojam osiguranja i kontrole kvalitete. planiranje tro{kova laboratorija itd. pridonio razvoju ove specijalnosti. te upotrebu baza podataka. konsultiranja s kolegama na nau~nim skupovima i prezentiranje nau~nih radova u sklopu trajnog medicinskog usavr{avanja. kao i implementaciju postupaka za osiguranje i kontrolu kvalitete. 4. TEME O UPRAVLJANJU KAO DIO OSNOVNOG PROGRAMA SPECIJALIZACIJE Upravljanje Aspekti upravljanja . specijalizant treba da ovlada znanjima i vje{tinama iz ove oblasti polaganjem kolokvija i izradom seminarskih radova. bilo individualno. – Naglasak treba staviti na va`nost sticanja klini~kog iskustva i multidisciplinarnosti. bilo kao ~lan tima. Specijalizantima se mo`e dopustiti da kao promatra~i budu prisutni sastancima laboratorijskog osoblja. sklapanje ugovora s fizi~kim i pravnim osobama i ugovaranje laboratorijskih pretraga koje }e se za njih obavljati. ~uvanje povjerljivosti informacija.

te javljati preliminarne rezultate obrade ako su primjenjivi s obzirom na daljnji tok lije~enja bolesnika. Kriti~ki procijeniti potrebu za novim metodama u laboratoriju. fazno . klinika za ko`ne bolesti. Odrediti stepen hitnosti za obradu pojedinih uzoraka. latex aglutinaciju. te prema tome preporu~iti odgovaraju}i na~in doziranja. Mikroskopiranje Po zavr{etku specijalizacije. bolnici. uklju~uju}i i one s fluorescentnim bojama. te prepoznati mogu}e artefakte. izvoditi rutinske tehnike bojanja. te sudjelovanjem u zajedni~kom rje{avanju klini~kih slu~ajeva. Tako|er treba znati koje su osjetljive ta~ke u obradi uzoraka. Specijalizant treba usvojiti kontinuitet koji postoji kod obrade uzorka (od uzimanja uzorka. pa sve do izdavanja kona~nog nalaza). te izvan granica dr`ave trenutno va`e}im mjerama i preporukama za siguran rad u mikrobiolo{kim laboratorijima principima rada u mikrobiolo{kim sigurnosnim kabinetima pri stepenu zaraznosti III. uklju~uju}i atmosferske uslove. SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 17 – Strana 43 ste}i iskustvo u bliskoj saradnji s klini~arima kroz svakodnevni rad na klini~kim odjelima. Biti upoznat s postoje}im referalnim centrima. upoznati se sa principima imunoterapije i imunoprofilakse. znati izvoditi i interpretirati testove minimalne inibitorne koncentracije (MIK) i minimalne baktericidne koncentracije (MBC) kada je to potrebno. preuzimanja. biti upoznat s bolni~kim odjelima. utemeljene na tehnologiji nukleinskih kiselina (NAT) i monoklonskim protutijelima. Bakteriologija 17 mjeseci Specijalizacija iz bakteriologije obuhvata sljede}e u`e oblasti: – Mjere sigurnosti u laboratoriju – Sterilizacija i dezinfekcija – Rukovanje s uzorcima – Mikroskopiranje – Metode kultivacije – Daljnja obrada kultura – Dijagnostika tuberkuloze – Ispitivanja antimikrobnih lijekova – Nove tehnologije – Kontrola infekcija u bolnicama i op}oj populaciji – Upotreba antimikrobnih lijekova – Kontrola kvaliteta – Slu`bena kontrola – Licenca – Upravljanje Mjere sigurnosti u laboratoriju Prije prakti~nog rada u laboratoriju. dekontaminaciju i kontrolu protoka zraka.: velike vizite. uklju~uju}i komercijalno dostupne testove. kao i u~inke na na~in rada i broj osoblja u laboratoriju.) tamo gdje takvi odjeli postoje. mikrobiolog treba: ste}i iskustvo u rje{avanju problema kontrole infekcija. i fluorescentnim mikroskopom. specijalizant treba biti upoznat s osnovnim mjerama sigurnosti u laboratoriju (za{titna odje}a i higijena). Kontrola infekcija u bolnicama i op}oj populaciji Tokom specijalizacije. uklju~uju}i analizu koristi s obzirom na tro{ak. poznavati {iroku paletu selektivnih. pipeta). upoznat s na~inom rada komisije za kontrolu infekcija na lokalnom i regionalnom nivou. prikazi slu~ajeva. sara|ivati s medicinskom sestrom za kontrolu bolni~kih infekcija u obavljanju njenih svakodnevnih obaveza. te postupcima za njihovu sigurnu upotrebu. uklju~uju}i i mjere kod posebno zahtjevnih uzoraka. Nove tehnologije Po zavr{etku specijalizacije mikrobiolog treba: poznavati va`nije nove tehnologije dostupne u medicinskoj mikrobiologiji. mikrobiolog treba znati: izvoditi testove za identifikaciju naj~e{}ih patogena. prepoznati mogu}e patogene me|u kolonijama u mije{anoj kulturi. poznavati dostupne referalne centre za daljnju identifikaciju uklju~uju}i serotipizaciju. mikrobiolog treba biti upoznat sa: postupcima za siguran transport uzoraka ili kultura unutar zdravstvene ustanove. uklju~uju}i izbijanje epidemija i njihovo suzbijanje. te njihovo podrijeklo. Poznavati postupke pripreme podloga za op}u upotrebu. te treba znati napraviti plan sterilizacije i dezinfekcije u laboratoriju. pravilnim rukovanjem uzorcima i kontaminiramin predmetima (npr. Pri tome je posebno va`an rad na odjelima kojima je mi{ljenje mikrobiologa od posebne va`nosti (npr: jedinice za intenzivno lije~enje). te odlaganja mikrobiolo{kog otpada. kao i dijelovima op}e populacije koji zahtijevaju posebne mjere za kontrolu infekcija. mikroskopom s tamnim poljem. te znati odabrati odgovaraju}u podlogu. 4. kao i u edukaciji svih . kao i kinetiku rasta na krutim i teku}im podlogama. ~uvanja. infektivna klinika. te opasno{}u koja postoji pri nastanku aerosola i postupcima prilikom nezgoda kod kojih do|e do prosipanja zaraznog materijala. Ispitivanja antimikrobnih lijekova Po zavr{etku specijalizacije mikrobiolog treba: znati izvoditi testiranja osjetljivosti izolata na antibiotike koriste}i uobi~ajenu tehniku disk . pedijatrija. Metode kultivacije Po zavr{etku specijalizacije mikrobiolog treba znati: osnovne razlike u metabolizmu me|u mikroorganizmima. osigurati slu`bu i izvan radnog vremena. Specijalizant treba biti upoznat s metodama kontrole.^etvrtak. kao i testove za brzu dijagnostiku. daljnjeg testiranja.: eza. 7. te ih pravilno upotrebljavati principe mnogostruke identifikacijske tehnologije. pregledavati obojene preparate. laboratorijskog pribora.difuzije i zona inhibicije. Po zavr{etku specijalizacije. izvoditi ispitivanja antimikrobnih lijekova koriste}i biolo{ke i automatizirane metode. U~estvovati na sastancima koji slu`e edukaciji kao npr. te poznavati ostale tehnologije ispitivanja osjetljivosti. poznavati fizikalne uslove rasta mikroorganizama. Sterilizacija i dezinfekcija Po zavr{etku specijalizacije mikrobiolog treba znati principe i upotrebu postupaka sterilizacije i dezinfekcije prilikom pripreme podloga. kao i postupcima za njihovo pakiranje i slanje unutar. razumjeti rezultate ispitivanja antimikrobnih lijekova u odnosu na terapeutski i toksi~ni u~inak na bolesnika. Daljnja obrada kultura Po zavr{etku specijalizacije. odlu~iti o daljnjem testiranju i obradi uzoraka ako je to potrebno. preko kultivacije. 2011. te pravilno koristiti njihove usluge. transporta (uklju~uju}i transportne podloge). te ih izdvojiti u svrhu dobivanja ~iste kulture neophodne za daljnju obradu. mikrobiolog treba znati: principe mikroskopiranja s mikroskopom sa svijetlim poljem. odnosno gdje ovaj kontinuitet mo`e biti naru{en. odjeli za transplantaciju. ELISA. oboga}enih i inhibitornih podloga dostupnih za op}u i specijalnu upotrebu. principe identifikacijskih podloga. itd. brze metode dostupne u medicinskoj mikrobiologiji.kontrastnim mikroskopom. te sa specijaliziranim odjelima (hematologija. poznavati automatizirane. kao i unutarnju kontrolu tih postupaka Obraditi naj~e{}e vrste uzoraka. kao i fenotipizaciju i genotipizaciju. te kako ovaj rizik svesti na najmanju mogu}u mjeru. Rukovanje s uzorcima Po zavr{etku specijalizacije mikrobiolog treba znati: optimalan na~in uzimanja. U tom kontekstu va`no je znati za koje mikroorganizme i u kojim klini~kim slu~ajevima je potrebna produ`ena inkubacija. identifikacije i dokumentiranja za sve vrste uzoraka. Dijagnostika tuberkuloze Po zavr{etku specijalizacije mikrobiolog teba znati: osnovna na~ela dijagnostike tuberkuloze. optimalnu temperaturu.

upravljanje osobljem i administrativne poslove. treba dobiti uvid u prednosti i nedostatke sistema za obradu podataka. interpretirati rezultate. precipitacija. Samostalno u~enje specijalizanta tokom ~itave specijalizacije . te njenu pravilnu primjenu. te obradu podataka prema tim protokolima. kao i znati ih primijeniti u klini~kim slu~ajevima i pri istra`ivanju: struktura mikroorganizama. Komplement. savladati Imunolo{ke laboratorijske metode (direktna i indirektna aglutinacija. ELISA test. kao i u svrhu kontrole bolni~kih infekcija. Gra|a i svojstva protutijela. imunolo{ki sistem i imunost prema infekcijama. aktivno sudjelovati na stru~nim i nau~nim sastancima i kongresima. transplantiranih bolesnika. mikrobiolog treba imati osnovna znanja o va`nim aspektima vo|enja laboratorija uklju~uju}i kontrolu finansijskih sredstava. biti upoznat sa svim dokumentima donesenim na dr`avnom nivou odnosno nivou bolnice koji se odnose na kontrolu infekcija. taksonomija mikroorganizama. Sanitarna mikrobiologija 1 mjesec Po zavr{etku specijalizacije mikrobiolog treba: ste}i iskustvo u javnozdravstvenoj mikrobiologiji osnovne metode dijagnostike mikrobiolo{ke ispravnosti hrane. sudjelovati u kursevima trajnog medicinskog usavr{avanja. Upravljanje Po zavr{etku specijalizacije. pra}enje rezistencije na antibiotike. poznavati dostupe tehnologije za prikaz podataka. Nespecifi~ni imunitet. ste}i iskustvo u kontroli zaraznih bolesti u op}oj populaciji rade}i s epidemiolozima. sudjelovati u obilasku klini~kih i ostalih dijelova bolnice u svrhu kontrole infekcija. mehanizmi obrane doma}ina. Epidemiologija i statistika te obrada podataka 1 mjesec Po zavr{etku specijalizacije mikrobiolog treba: poznavati osnovna na~ela epidemiolo{ke metodologije. 7. Mikologija 3 mjeseca Po zavr{etku specijalizacije mikrobiolog treba znati: osnovne dijagnosti~ke metode u mikologiji. NEUROHIRURGIJA Vrsta specijalizacije: osnovna Trajanje specijalizacije. trudnica. upoznati principe izolacije bolesnika. onih koji sudjeluju u kontroli infekcija. Imunodeficijencije. dijalizu itd). te na klini~kim odjelima. Licenca Po zavr{etku specijalizacije mikrobiolog mora poznavati zahtjeve koje treba zadovoljiti laboratorij da bi dobio razli~ite vrste licenci. specifi~ne probleme povezane s imunokompromitiranim bolesnicima. sudjelovati u nau~nim istra`ivanjima. bolni~ke apoteke. poznavati osnove informati~ke tehnologije. a osobito kompjuterske obrade podataka. Western blot). te praonice rublja. Ovdje treba uklju~iti i obilazak bolni~ke kuhinje {to ga obavljaju epidemiolozi. Potrebno je sara|ivati s vode}im osobljem centralne jedinice za sterilizaciju. kada se za mi{ljenje obratiti parazitologu u referentnom centru. kao i ste}i osnovna znanja o potrebi za za{titom podataka. 4. Imunost na infekciju. fiziologija i genetika. kada se za mi{ljenje obratiti virusologu u referentnom centru. ciljanu i profilakti~ku primjenu antimikrobnih lijekova. dezinfekciju. poznavati osnovne statisti~ke metode. principe imunizacije kod virusnih bolesti. Slu`bena kontrola Tokom specijalizacije specijalizant treba: razumjeti principe slu`bene kontrole sudjelovati u mikrobiolo{koj slu`benoj kontroli unutar laboratorija. ste}i iskustvo u pravilnoj obradi uzoraka dobivenih od ustanova zadu`enih za vanjsku kontrolu kvalitete. Specijalizant tako|er treba sudjelovati u klini~koj kontroli {to ga obavljaju ljekari drugih specijalnosti. Imunolo{ka preosjetljvost. poznavati postoje}e protokole za vanjsku kontrolu kvalitete. Imunologija 6 mjeseci U toku specijalizacije specijalizant treba savladati sljede}e nastavne jedinice: Antigeni. vode i zraka. 2011. antimikrobni lijekovi. ]elijski imunitet. kao i u svrhu kontrole bolni~kih infekcija.: preporuke koje se odnose na MRSA. upoznati fizikalne i hemijske agense koji se upotrebljavaju u kontroli bolni~kih infekcija. 72 mjeseca (6 godina) Plan specijalizacije: [IRA TEMATSKA OBLAST MJESTO OBAVLJANJA STA@A Uvodni dio . u potpunosti svladati tehniku pretra`ivanja stru~ne i nau~ne literature.Nau~ne osnove medicinske mikrobiologije: Specijalizanti trebaju usvojiti sljede}a znanja. kada se za mi{ljenje obratiti mikologu u referentnom centru. njihov na~in djelovanja i mehanizmi rezistencije. RVK. epidemiologija zaraznih bolesti njihovo pra}enje i kontrola. upoznati preporuke donesene od pojedinih radnih grupa (npr. specifi~ne probleme povezane s imunokompromitiranim bolesnicima.Broj 17 – Strana 44 SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH ^etvrtak. kako u klini~ke svrhe tako i u svrhu kontrole bolni~kih infekcija. Kontrola kvaliteta Po zavr{etku specijalizacije mikrobiolog treba znati: razumjeti pojmove kontrole i osiguranja kvalitete. upoznavanje sa metodologijom proizvodnje vakcina i seruma. direktna i indirektna fluorescencija. poznavati na~ine na koje mikroorganizmi uzrokuju epidemije. interpretirati rezultate u klini~ke svrhe. algoritmi i primjena imunolo{kih laboratorijskih metoda u infektivnoj imunologiji Parazitologija 3 mjeseca Po zavr{etku specijalizacije mikrobiolog treba znati: osnovne dijagnosti~ke metode u parazitologiji. interpretirati rezultate u klini~ke svrhe. metode spre~avanja razvoja rezistencije. hemaglutinacija. te postupak kojim se licenca pribavlja. Posebno se preporu~uje sudjelovanje na kursevima o upravljanju na lokalnom i dr`avnom nivou. klasifikacija i metode tipizacije. Humoralni imunitet. patogenost mikroorganizama. Upotreba antimikrobnih lijekova Po zavr{etku specijalizacije mikrobiolog treba znati: empirijsku. te mjere potrebne kod zdravstvenih radnika.op}a teorijska Medicinski fakultet nastava Op}a hirurgija Bolni~ki odjel op}e hirurgije Anesteziologija i intenzivno Bolni~ki odjel lije~enje anesteziologije Neurologija Bolni~ki odjel neurologije Neuropatologija Laboratorij za patologiju Neuroradiologija Radiolo{ki odjle Neuroanatomija Medicinski fakultet katedra za anatomiju Maksilofacijalna hirurgija Bolni~ki odjel maksilofacijalne hirurgije Vaskularna hirurgija Bolni~ki odjel vaskularne hirurgije Dje~ija hirurgija Bolni~ki odjel dje~ije hirurgije Otorinolaringologija Bolni~ki odjel ORL Klini~ka neurohirurgija Bolni~ki odjel neurohirurgije Eksperimentalna neurohirurgija Medicinski fakultet Godi{nji odmori UKUPNO TRAJANJE MJESECI 1 3 3 6 1 ½ 1 ½ ½ ½ 1 47 1 6 72 . Virusologija 6 mjeseci Po zavr{etku specijalizacije mikrobiolog teba znati: osnovne dijagnosti~ke i odabrane metode u virusologiji. te metode njihove kontrole.

Za specijalizante neurohirurgije ugraditi u program specijalizacije organiziranu nastavu 100 sati godi{nje i to: Neurotrauma 15 sati Tumori CNS 15 sati Dje~ja neurohirurgija 10 sati Spinalna neurohirurgija 10 sati Neuroradiologija 10 sati Neuropatologija 10 sati Neuroonkologija 10 sati . operacije kompresivnih intrakranijalnih hemoragija. Neurhirurg je. Kandidat na kraju specijalizacije iz klini~ke neurohirurgije mora imati ispunjen u cijelosti slijede}i operacljski program: – do 20 operacija intrakranijskih tumora – do 25 spinalnih operacija (tumora i degenerativnih bolesti) – do 15 operacija hidrocefalusa i kongenitalnih malformacija spinalnog i kranijalnog podru~ja – 50 raznih drugih operacija: hirur{ki postupci za uklanjanje boli. – sposobnost sticanja i preno{enja znanja. NEUROANATOMIJA 2 mjeseca Nije potrebno posebno isticati koliko je znanje neuroanatomije bitno za neurohirurga. te dijelom i mikropreparatima zagreba~ke neuroanatomske zbirke. pa u cijelosti i samostalno vodi neuroradiolo{ku dijagnostiku bez direktnog u~e{}a neurohirurga. 4. ORGANIZIRANA TEORETSKA NASTAVA Organizirana nastava odr`ava se u sklopu neurologije i op}e hirurgije po 6 predavanja u turnusu. kompjuterski tomogram. zatim mora vladati jednim stranim jezikom. VASKULARNA HIRURGIJA 15 dana Tokom 15 dana treba se upoznati sa savremenom dijagnostikom organskih procesa arterijskog sistema i s principima operacijskog rada na perifernim krvnim `ilama na arterijama. a posebno hirur{ke terapije preloma zigomati~ne kosti. stoga tokom ovog dijela specijalizacije specijalizant se mora upoznati s topografskom anatomijom glave i vrata. – komunikacijske vje{tine. NEUROPATOLOGIJA 1 mjesec Tokom jednog mjeseca specijalizant mora nau~iti osnove neuropatolo{ke anatomije {to zna~i da kandidat treba prisustvovati obdukcijama i u~estvovati pri patolo{ko-histolo{koj dijagnostici. prou~avati i upoznavati se s makroanatomskim humanim preparatima mozga i mo`danih krvnih `ila. te ve}im dijelom i mikrohirur{ki operacijski postupak kao i savremenu operacijsku tehniku koja je i dalje u sna`nom zamahu. Potrebno je da nau~i granice pouzdanosti mikro i makro dijagnoze. nalaz nuklearne magnetske rezonance. To ukupno iznosi do 120 operacija {to bi trebao biti optimum. engleskim ili njema~kim. OP]A HIRURGIJA 3 mjeseca ANESTEZIOLOGIJA I INTENZIVNO LIJE^ENJE SA LABORATORIJSKOM DIJAGNOSTIKOM 3 mjeseca NEUROLOGIJA 6 mjeseci Tokom {est mjeseci ste}i dostatno znanje iz klini~ke neurologije. Temeljno je pri svemu tome da kandidat slijedom racionalnih postupaka {to proizlaze iz ste~enog znanja nau~i. U tom dijelu specijalizacije mora upoznati tehniku anastomoza krvnih `ila . du`an znati eksplicirati svaki neuroradiolo{ki nalaz odnosno protuma~iti angiogram. a potom i umije postaviti pravodobno indikaciju za operacijsko lije~enje. Napokon interventna neuroradiologija ~ini je suradnom strukom u dono{enju indikacije za lije~enje nekih intrakranijskih procesa (prete`no vaskularnih). – etika i propisi. odre|enih oboljenja i stanja iz oblasti maksilofacijalne hirurgije. kao i dijagnostiku i terapiju. Upoznati se sa savremenim dijagnosti~kim dostignu}ima koja su u svakodnevnoj neurolo{koj praksi. OTORINOLARINGOLOGIJA 1 mjesec Kandidat provodi jedan mjesec kroz koje vrijeme upoznaje nove otorinolaringologije i na~ela operativnog rada u grani~nim podru~jima. U okviru neurohirur{kog operacijskog programa mora svladati klasi~nu operacijsku tehniku. – timski rad. DJE^JA HIRURGIJA 15 dana Tokom 15 dana upoznati osobitosti hirur{ke obrade i operacijske tehnike u dje~joj dobi te hirur{ko lije~enje malformacija. NEURORADIOLOGIJA 1 mjesec Neuroradiolo{ka dijagnostika pretrpjela je najvi{e promjena zadnja dva desetlje}a. SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 17 – Strana 45 Sadr`aj obuke: UVODNI DIO OSNOVNA TEORIJSKA NASTAVA 1 mjesec Osnovna teorijska nastava se provodi iz oblasti: – dono{enje klini~kih odluka. posebice na relaciji otolo{ko-neurohirur{ke problematike. me|utim. treba se upoznati teorijski i prakti~ki sa stereotaksijskom metodom pristupa pojedinim intrakranijskim tvorbama ili bolesnim procesima. svladati osnove mikrohirur{ke tehnike i potrebnu manuelnu vje{tinu u toj tehnici. Obavlja se na medicinskom fakultetu u ukupnom trajanju od 1 mjesec. Dodatno ovim podru~jima neurohirurgije specijalizant mora ste}i znanja iz savremenog informacijskog sistema. Neuroradiolog postao je suveren. Kona~no specijalizant mora nau~iti izraditi neurolo{ki nalaz i logi~ki ga interpretirati te na osnovu toga dati smjernice za daljnje vrijedne dijagnosti~ke postupke. Kandidat se upoznaje sa hirur{kim tehnikama i hirur{kim pristupima koji se mogu koristiti kod pristupa na strukturalne lezije prednje lobanjske jame. operacije cerebrovaskularnih anomalija. u nastavnim turnusima (ljetni i zimski semestar) po planu koji utvr|uju navedeni fakulteti. KLINI^KA NEUROHIRURGIJA 46 mjeseci Kandidat mora teorijski ovladati gradivom iz svih podru~ja neurohirurgije: – kraniocerebralne ozljede i njihove posljedice – neuroonkolo{ke hirurgije – cerebrovaskularne hirurgije – dje~je neurohirurgije – hirurgije perifernog i autonomnog nervnog sistema. – promocija zdravlja. a posebice karoti~kim arterijama. 7. a koji kandidat mora obavezno ispuniti. osnovne elektroencefalografije. EKSPERIMENTALNA NEUROHIRURGIJA 1 mjesec Specijalizant mora obaviti na eksperimentalnoj `ivotinji radnje kojima }e ste}i nu`na iskustva za op}i operativni rad. – upravljanja sistemom. MAKSILOFACIJALNA HIRURGIJA 1 mjesec Tokom jednog mjeseca kandidat se osposobljava za samostalno rje{avanje slu~ajeva u oblasti dijagnostike i terapije. ili bolje re}i s takvim znanjem treba konkurisati na konkurs za specijalizaciju iz neurohirurgije. neurofiziologije. Upoznaje se sa postavljanjem i izradom spoljnih i unutra{njih proteza. U tom dijelu specijalizacije pa`nju treba obratiti upoznavanju hirur{ke anatomije vrata (traheotomija) te pristupe paranazalnim sinusima (transsfenoidalni pristup).^etvrtak. Pored navedenog operacijskog programa. elektrcmiografije. gornje i donje vilice. 2011. Upoznaje optimalne termine za intervenciju kod kranio-facijalnih povreda. Tako|er mora se upoznati sa temeljnim principima stereotaksijske neurohirurgije.

uo~avanje i postavljanje indikacije za aniografsku obradu. – komunikacijske vje{tine. – prisustvovanje vr{enja pretrage kompjuterizirane tomografije mozga. uo~avanje klini~kih osobitosti cerebrovaskularnih bolesti. Obrada i klasifikacija bolesnika s epilepsijom na odjelu speeijaliziranom za dijagnostiku i lije~enje epilepsije. planiranju dijagnostike i terapije. pra}enje bolesnika tokom svih dijagnosti~kih postupaka. da se upozna sa radom u Hitnoj neurolo{koj ambulanti i stekne bazi~na znanja iz urgentnih neurolo{kih stanja. Rasprava i primjena novih terapijskih postupaka.Broj 17 – Strana 46 Neurooftalmologija Stereotaksija Nova saznanja iz neurohirurgije NEUROLOGIJA SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH 5 sati 5 sati 5 sati ^etvrtak. – sposobnost sticanja i preno{enja znanja. Kontinuirano sudjelovanje u hitnoj neurologijskoj probrematici radom u hitnoj neurolo{koj ambulanti. Sti~e bazi~na znanja iz Dopler sonografije. uz lije~nika specijalistu. u nastavnim turnusima (ljetni i zimski semestar) po planu koji utvr|uju navedeni fakulteti.osnovna teorijska obuka Klini~ka neurologija U@A TEMATSKA MJESTO TRAJANJE OBLAST OBAVLJANJA MJESECI STA@A Medicinski 1 fakultet Bolni~ki odjel 26 neurologije Neurolo{ka ambulanta i rad na 3 odjelu Intenzivna i 5 poluintenzivna njega Cerebrovaskularne 6 bolesti Epilepsija 3 Demijelinizacione 3 bolesti Neuromuskularne 3 bolesti Ekstrapiramidni 3 poreme}aji 16 Interna medicina Psihijatrija Neurohirurgija Neurootologija Neurooftalmologija Neuroradiologija Bolni~ki odjel interne medicine Bolni~ki odjel psihijatrije Bolni~ki odjel neurohirurgije Bolni~ki odjel ORL Bolni~ki odjel oftalmologije Bolni~ki odjel radiodijagnostik e Bolni~ki odjel pedijatrije Bolni~ki odjel infektologije Bolni~ki odjel fizijatrije Medicinski fakultet anatomija i patologije 3 3 1 1 1 2 2 1 1 Druga podru~ja Dje~ja neurologija Neuroinfektologija Neurorehabilitacija Neuroanatomija i neuropatologija 1 5 Izborno podru~je UVODNI DIO OSNOVNA TEORIJSKA NASTAVA 1 mjesec Osnovna teorijska nastava se provodi iz oblasti: – dono{enje klini~kih odluka. KLINI^KU NEUROLOGIJU Trajanje 27 mjeseci prema sljede}em planu: Neurolo{ka ambulanta i rad na Klinici 3 mjeseca Specijalizant treba da ovlada vje{tinama uzimanje anamneze. vr{enje svih postupaka reanimacije. mjerenje povi{enog intrakranijskog tlaka. komatozni bolesnik. 7. evaluacija i postupci odr`avanja. utvr|ivanje mo`dane smrti. Primjena kriterija i pokazatelja klasifikacije vrste i dubine poreme}aja svijesti. prevencije CVB i rane rehabilitacije pacijenata sa CVB. planiranje dijagnostike i terapije za pacijente sa cerebrovaskularnim bolesti. Anamneza. uo~avanje klini~kih manifestacija i osobitosti lije~enja epilepsije u 30 bolesnika s epilepsijom. 4. kasnije samostalno uz nadzor lije~nika specijaliste. 2011. – upravljanja sistemom. sudjelovanje u analizi rezultata nalaza CT-a sa specijalistom boneurologom. prou~avanje epilepsijskih modela i genetike epilepsije na odjelu i u ambulantnom radu. Rasprava o uzrocima bolesti i neurolo{koj simptomatici s nadle`nim lije~nikom specijalistom neurologije. u hitnoj ambulanti i neurolo{kom odjelu specijaliziranom za dijagnostiku i lije~enje cerebrovaskularnih bolesnika. edukacija na podru~ju detekcije i na~ina korekcije poreme}aja acidobaznog statusa. – timski rad. nefrologije i/ili vaskularne hirurgije. Cerebrovaskularne bolesti 6 mjeseci Prijem na Kliniku. sudjelovanje u analizi rezultata zajedno sa specijalistom neurologije. Sudjelovanje u dijagnosti~kim i terapijskim postupcima. Ovladava tehnikom lumbalne punkcije i indikacijama za punkciju. te vo|enju bolesni~ke dokumentacije pacijenata iz oblasti urgentne neurologije. radiologije. Klini~ka i dijagnosti~ka obrada 20 bolesnika s hitnom neurolo{kom problematikom uz nadzor lije~nika specijaliste. radiologom neurohirurgom i vaskularnim hirurgom u oko 40 bolesnika. neurolo{ki pregled 50 do 60 cerebrovaskularnih bolesnika uz pomo} i nadzor nadle`nog lije~nika. – etika i propisi. Upoznavanje s aritmogenom epilepsijom i . – Prisustvovanje dijagnosti~kim postupcima neophodnim u postavljanju dijagnoze i defi niranju vrste cerebrovaskularne bolesti Epileptologija 3 mjeseca Rad na odjelu s bolesnicima i rad u neurofiziologijskom laboratoriju Anamneza. Prakti~ne vje{tine: prakti~no savladavanje vje{tine intubacije. Obavlja se na medicinskom fakultetu u ukupnom trajanju od 1 mjesec. izvo|enje neurolo{kog pregleda. Intenzivna ili poluintenzivna njega 5 mjeseci Specijalizant sti~e znanja o pregledu. – konsultacije o specifi~nostima cerebrovaskularne problematike s neurologom i specijalistom interne medicine posebno u pitanjima regulacije arterijske hipertenzije. te u ambulanti za dijagnostiku i lije~enje epilepsije. Upoznavanje s osnovnim principima klini~kog dijagnosti~kog i terapijskog pristupa hitnom neurolo{kom bolesniku. – promocija zdravlja. dijabetesa i kardiologijskih poreme}aja – uo~avanje indikacije i izvo|enje lumbalne punkcije u cereborovaskularnih bolesnika. – angiografska obrada. klini~ka obrada. Vrsta specijalizacije: OSNOVNA Trajanje specijalizacije: 4 godine (48 mjeseci) Plan specijalizacije: [IRA TEMATSKA OBLAST Uvodni dio .

diferencijalno dijagnosti~ke osobitosti. Neurootologija 1 mjesec Ovladati osnovama audiometrije. PNG – kraniokorporografija – audiologija i postupci ispitivanja Neurooftalmologija 1 mjesec Ovladati osnovama neurooftalmologije i usvojiti sljede}e prakti~ne vje{tine: – analize o~nog dna. 7. liolter EEC-a. EP) i dje~je neurologije. Neurohirurgija 1 mjesec Upoznati se sa operativnim zahvatima na centralnom i perifernom nervnom sistemu.5 mjeseci. neurolo{ki pregled 40 bolesnika s ekstrapiramidnom simptomatologijom uz pomo} i nadzor nadle`nog lije~nika u hitnoj ambulanti i neurolo{kom odjelu specijaliziranom za dijagnostiku i lije~enje bolesnika s ekstrapiramidnom simptomatologijom. neuromi{i}nih bolesti. na~in njihove primjene i samostalno primjenjivanje ljestvice uz kontrolu lije~nika specijalista Diferenciranje demijelinizacijskih bolesti: – multipla skleroza – drugi oblici demijelinizacijskih bolesti – stepenovanje stadija demijelinizacijske bolesti pomo}u EDSS-a – Upoznavanje s dijagnosti~kim postupcima u demijelinizacijskim bolestima – likvorska dijagnostikia i njene karakteristike – imunologijski testovi. Analiza evocirartih potencijala i brain mappinga i drugih neurofiziologijskih postupaka u 20 bolesnika. Demijelinizacione bolesti 3 mjeseca Anamneza. evoriranih potencijala. prostorne i frekvencijske analize EEG-a. Prisustvovanje vr{enju pretrage kompjuterizirane tomografije mozak MR-a i ostalih dgn. radiologom i imunologom. Ste}i bazi~na znanja iz oblasti epileptologije. EMNG. Prikaz primjene i sudjelovanje u primjeni botulinum toksina 2. vrste. neurolo{ki pregled 30 bolesnika s demijelinizacijskom bolesti uz pomo} i nadzor nadle`nog lije~nika u hitnoj ambulanti i neurolo{kom odjelu specijaliziranom za dijagnostiku i lije~enje bolesnika s demijelinizacijskim bolestima. neurokutanih bolesti i kongenitalnih poreme}aja Neuroinfektologija 1 mjesec Ste}i znanje iz oblasti infektivnih bolesti nervnog sistema . – objektivno-tonometrija i akcelerometrija . Indikacije za specijalna snimanja. osobito uvje`bavanje ispitivanja papile o~nog `ivca – prakti~na edukacija perimetrije – prakti~na edukacija ispitivanja i detekcije dvoslika – klini~ka i prakti~ka edukacija ispitivanja i utvr|enja povi{enog intraokularnog tlaka Neuroradiologija 2 mjeseca Upoznati tehnike pojedinih neuroradiolo{kih dijagnosti~kih metoda Dje~ija neurologija 2 mjesec Anamneza neurolo{kih bolesti u djetinjstvu. Rad u neurofiziologijskom laboratoriju: Upoznavanje s tehnikom snimanja EEG-a. uo~avanje klini~kih osobitosti demijelinizacijskih poreme}aja. poreme}ajima neuromuskularne spojnice i primarnim neurogenim poreme}ajem. Neuromuskularne bolesti 3 mjeseca Podjela neuromuskularnih bolesti. DRUGA PODRU^JA 16 mjeseci Interna medicina 3 mjeseca od toga na Intenzivnoj njezi 1. magnetske stimulacije. primjena i njihov zna~aj u dijagnostici demijelinizacijskih bolesti – neurofi ziologijska dijagnostika . Specijalizant treba da ovlada internisti~kim pregledom te osnovama dijagnostike i lije~enja internisti~kih bolesti. Elektrodijagnostike epilepsije. uo~avanje klini~kih karakteristika ekstrapiramidnih bolesti.evocirani potencijali – neurooftalmologijska dijagnostika Rasprava o uzrocima bolesti i neurolo{koj simptomatici s nadle`nim lije~nikom specijalistom neurologije Pra}enje bolesnika tokom svih dijagnosti~kih postupaka. U~enje tehnike vremenske. SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 17 – Strana 47 drugim paroksizmalnim poreme}ajima svijest neepilepti~ke geneze. Psihijatrija 3 mjeseca Ovladati psihijatrijskim pregledom. Lije~enje neuromuskularnih bolesti s posebnim osvrtom na vo|enje imunosupresivne terapije. Dijagnostika neuromuskularnih bolesti s posebnim osvrtom na rad u elektromiografskom laboratoriju. na kardiologiji 1 mjesec i 15 dana na endokrinologiji. uo~avanje klini~kih karakteristika u 30 do 40 bolesnika u ambulanti i specijaliziranom odjelu. 4. najprije uz pomo} nadle`nog lije~nika a zatim samostalno uz naknadnu kontrolu i konsultacije. indikacije za klini~ku primjenu EEGa. kasnije samostalno uz nadzor lije~nika specijalista u 20 bolesnika s epilepsijom i 20 bolesnika s drugim neurolo{kim ispadima. uvjeti snimanja. medikamentozna priprema za hirurgijsku imunosupresiju (timektomija). Prepoznati smetnje u razvoju i ocijeniti psihosocijalni razvoj. Usvojiti indikacije za pojedine dijagnosti~ke postupke i tuma~enje nalaza. anamneza i neurolo{ki pregled bolesnika s primarnim mi{i}nim bolestima. pra}enje uvo|enja terapije na odjelu te ambulantno uz nadzor lije~nika specijalista. Specijalizant mora ovladati diferencijalnom dijagnozom akutnih i hron~nih neurolo{kih bolesti i usvojiti znanja iz razli~itih podru~ja neurologije. vestibulografije i nistagmografije i usvojiti prakti~ne vje{tine: – pristup ispitivanju vertiginoznih sindroma – dijagnostika i lije~enje Menierove bolesti i sindroma – elektronistagmografi ja. brain mappinga. dijagnostikom i terapijom psihijatrijskih poreme}aja i komplikacijama psihofarmakoterapije. Analiziranje EEG-a uz pomo}. Organizacija i upoznavanje osnovnih osobina i rukovanja s aparaturom.^etvrtak. nistagmografije i dr. artefakti. neurolo{ki pregled djeteta. Ekstrapiramidni poreme}aji 3 mjeseca Anamneza. Kvantificiranje demijelinizacijskih bolesti ocjenskim ljestvicama uz prethodno upoznavanje ocjenskih ljestvica. na~ina njihove primjene i samostalno primjenjivanje ljestvice uz kontrolu lije~nika specijaliste. 2011. Kvantificiranje ekstrapiramidnih poreme}aja – subjektivno-ocjenskim ljestvicama uz prethodno upoznavanje ocjenskih ljestvica. postupaka te sudjelovanje u analizi rezultata naloga sa specijalistom neurologom. Ste}i bazi~na znanja iz klini~ke neurofiziologije (EEG. ordiniranje imunosupresivnog postupka plazmaforeze (kod 20 do 30 bolesnika). videopoligrafije i EEG biotelemetrije u bolesnika s epilepsijom.distonije – stepenovanje stadija bolesti pojedinih poreme}aja primjerice Parkinsonove bolesti po Hoehnu i Yahru – hepatolentikularna degeneracija Samostalna obrada 20 bolesnika s hipokinetsko rigidnim sindromima i 15 s hiperkinetskim (na odjelu i u ambulanti za ekstrapiramidne bolesti) Samostalna obrada 56 bolesnika uz prikaz klini~ke slike u 40 bolesnika Lije~enje ekstrapiramidnih poreme}aja.rad u laboratoriju uz asistenciju nadle`nog lije~nika Diferenciranje ekstrapiramidnih poreme}aja – hipokinetsko-rigidni sindromi – hiperkinetski sindromi .

Interne medigastroenterologija. Sta` iz izborne oblasti se mo`e obaviti i u drugom Univerzitetskom centru u zemlji ili inostranstvu uz saglasnost mati~ne ustanove specijalizanta. Obavlja se na medicinskom fakultetu u ukupnom trajanju od 1 mjesec. 4. komplementarne metode kao i druge tehnike koje su u vezi s primjenom nuklearne fizike u medicini. – sposobnost sticanja i preno{enja znanja. 2011. Kandidat se posebno informira o mogu}nostima primjene nuklearno-medicinskih metoda u internoj medicini. – komunikacijske vje{tine. u nastavnim turnusima (ljetni i zimski semestar) po planu koji utvr|uju navedeni fakulteti. poznavanja laboratorijskih testova.5 mjeseci Zapo~inje sta`iranje iz psihijatrije 1 mjesec Tre}a godina Zavr{ava sta`iranje iz psihijatrije 2 mjeseca Epileptologija 3 mjeseca Dje~ja neurologija 2 mjeseca Neuromi{i}ne bolesti 3 mjeseca Ekstrapiramidni poreme}aji 3 mjeseca ^etvrta godina Demijelinizacione bolesti 3 mjeseca Infektologija 1 mjesec Neurohirurgija 1 mjesec Neurorehabilitacija 1 mjesec Izborno podru~je 5 mjeseci Tokom specijalizantskog sta`a iz oblasti klini~ke neurologije specijalizant je du`an polo`iti sljede}e kolokvije: – Anamneza i neurolo{ki pregled – Dijagnosti~ki postupci u neurologiji – Motorni sistem i senzibilitet – Urgentna stanja u neurologiji – Cerebrovaskularne bolesti – Ekstrapiramidalni poreme}aji – Demijelinizacijske bolesti – Epilepsije – Neuromi{i}ne bolesti – Bolesti ki~menog stuba i ki~mene mo`dine – Glavobolje – Neurodegenerativne bolesti i demencije NUKLEARNA MEDICINA Vrsta specijalizacije: OSNOVNA Trajanje specijalizacije: 4 godine (48 mjeseci) MJESTO TRAJANJE TRAJANJE OBAVLJANJA MJESECI MJESECI STA@A Medicinski fakultet 1 6 Interna medicina Nuklearna medicina Klini~ka medicina Bolni~ki odjel Interne medicine Op}a hirurgija Bolni~ki odjel op}e hirurgije Radiodijagnostika Bolni~ki odjel i radioterapija radiologije Anesteziologija i Bolni~ki odjel intenzivno anesteziologije lije~enje Bolni~ki odjel nuklearne medicine Kardiologija. neuropsihologije i sl). ocjenu klini~kih stanja i funkcija. cerebrovaskularnih bolesti. UVODNI DIO specijalizacije . Bolni~ki odjel endokrinologija. dozimetriju i za{titu od zra~enja. 1 mjesec kandidat treba obnoviti i pro{iriti znanja i vje{tine klini~ke obrade hirur{kog bolesnika s posebnim naglaskom na mogu}nostima primjene nuklearno-medicinskih metoda u hirurgiji. testa optere}enja ergometrijom te ultrazvu~nog pregleda srca. – promocija zdravlja. likvor dijagnostike. IZBORNO PODRU^JE Ovaj period (5 mjeseci) specijalizant provede rade}i na izbornom podru~ju u dogovoru sa mentorom ili ustanovom za koju specijalizira. radiobiologiju. Neurorehabilitacija 1 mjesec Usvojiti osnove rehabilitacije neurolo{kih bolesti Neuroanatomija i neuropatologija 1 mjesec Ovladati znanjima iz neuroanatomije te osnovama neuropatolo{kih dijagnosti~kih metoda – evaluacija patologije bolesti krvnih `ila na preparatima mozga uklju~uju}i histolo{ke analize – evaluacija patologije degenerativnih bolesti mozga na preparatima mozga uklju~uju}i histolo{ke analize – evaluacija patologije tumora mozga na preparatima uklju~uju}i histolo{ke i citolo{ke analize – evaluacija patologije traume mozga uklju~uju}i histolo{ke analize. Specijalizant sti~e usmjereno znanje iz pojedinih neurolo{kih oblasti (neurofiziologije.5 mjesec Zapo~inje sta`iranje iz podru~ja CVB Druga godina Zavr{ava sta`iranje iz CVB 6 mjeseci Neurooftalmologija 1 mjesec Neuroradiologija 2 mjeseca Neurootologija 1 mjesec Interna klinika (kardiologija i endokrinologija) 1. Program specijalizacije: UVODNI DIO OSNOVNA TEORIJSKA NASTAVA 1 mjesec Osnovna teorijska nastava se provodi iz oblasti: – dono{enje klini~kih odluka.Broj 17 – Strana 48 SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH PLAN SPECIJALIZACIJE [IRA TEMATSKA OBLAST Uvodni dio osnovna teorijska nastava Uvodni dio U@A TEMATSKA OBLAST ^etvrtak. cine nefrologija. – timski rad. Kru`enje po godinama specijalizacije: Prva godina Klinika i hitna neurolo{ka ambulanta 3 mjeseca Neuroanatomija i neuropatologija 1 mjesec Intenzivna njega Klinike za neurologiju 6 mjeseci Intenzivna njega interne klinike 1. elektrokardiograma. 7. lije~enje s otvorenim radionuklidima i tomu komplementarne metode.rad na odjelima: Interna medicina – 6 mjeseci 3 mjeseca kandidat treba obnoviti i pro{iriti znanja i vje{tine klini~ke obrade internisti~kog bolesnika. hematologija 3 1 1 1 27 10 Godi{nji odmori 4 Plan specijalizacije Specijalnost nuklearne medicine uklju~uje kori{tenje umjetnih radioaktivnih tvari u in-vivo i in-vitro dijagnostici. – upravljanja sistemom. – etika i propisi. Op}a hirurgija – .

znaci za dijagnosti~ke postupke procjenu indikacije. odre|ivanje terapijskih doza otvorenih izvora radionuklida.-perf. primjenu radioimunolo{kih metoda. gastroenterologije. laboratorijska priprema obilje`enih jedinjenja i tehnika obilje`avanja. radioimunolo{ke metode.plu}a pomo}u DTPA-99m-Tc aerosola 15 (S) Odre|ivanje plu}nog klirensa 10 (S) Ispitivanje ezofagusnog tranzita 10 (S) Otkrivanje i procjena GE refluksa 10 (S) Ispitivanje pra`njenja `eluca 20 (A) Otkrivanje i procjena entero-gastri~nog refluksa 5 (S) Ispitivanje poreme}aja absorpscije vitamina B 12 10 (S) Ispitivanje poreme}aja apsorpscije `u~nih kiselina 5 (A) Otkrivanje Meckelovog divertikuluma 5 (S) Scintigrafija jetre 30 (S) SEPT jetre (i slezine) 20 (A) Hepati~ka radionuklidna angiografija 20 (A) Procena pula krvi u fokalnim lezijama jetre 30 (S) Imunoscintigrafija TU abdomena 20 (S) Leukoscintigrafija . Specijalizant prou~ava specijalni dio klini~ku. odvajanje slobodnog odvezanog liganda. scintigrafiju i SPET 10 (S) d` 4 = 40 Kontrola rada gama scintilacione kamere 5 (S-A) Izbor aplikativnih programa za obradu podataka iz gama kamere za funkciona i/ili hemodinamska ispitivanja. testove. nefrologije. `l. odnosno dijagnosti~ku nuklearnu medicinu. pravljanje osnovnih rastvora. obradu rezultata dijagnoznih nuklearno-medicinskih ispitivanja. detekcijom heterotopije `eluda~ne sluznice. interpretaciju i prikazivanje scintigrafskih nalaza. .Rukovanje radioaktivnim izotopima Prakti~no se obu~ava za rukovanje radioaktivnim izotopima. pod nadzorom mentora. . primenu radioimunolo{kim metodama. . . primjenom radioimunolo{kih metoda. radioaktivnim jodom 15 (A+ S) Radionuklidna ventrikulografija 30 (S) Odre|ivanje globalnih i regionalnih ejeks. ali pod nadzorom. leukocita i trombocita. radioizotopsku scisternografiju.^etvrtak. zna~i procjenu indikacije.Nuklearna hematologija Upoznaje odre|ivanje zapremine krvi. 20 (S) Radionuklidna moikardiografija 40 (S) Analiza stres-redistribucionih scint. te~ni scintilacijski broja~i). uzimanje anamneznih podataka. inkubiranje.Nuklearna nefrologija Prou~ava radiorenografiju i scintigrafiju bubrega. kontejneri. tehnika rada s kalibratorom doza. scintigrafiju sr~anih {upljina i miokarda. Odgovornost. dinamiku ispitivanja bubrega (vaskularizacija i ekskretorna funkcija). scintigrafiju plu}a. ispitivanje "prvog prolaza" i fiziolo{kih vremenskih intervala (ejekcijska frakcija. dinamska ispitivanja (plu}na cirkulacija. pedijatrijsku nuklearnu medicinu. gonade. pregled bolesnika. radioizotopsku limfografiju. lije~enje pleuralnih i peritonealnih efuzija radionuklidima. EDUKACIJA IZ KLINI^KE MEDICINE 10 mjeseci Upoznavanje i detaljno ovladavanje tehnikom fizikalnog pregleda i dijagnosti~kim postupcima. izvr{iti minimalno 300 razli~itih in-vivo dijagnosti~kih i minimalno 90 terapijskih nuklearno-medicinskih postupaka. scintigrafija) i in vitro (ru~ni i automatski gama broja~i.indeksa i vremena 10 (S) Ventilaciona scint. pod nadzorom mentora voditelja jedinice ili radili{ta. Osposobljava se za vo|enje dokumentacije.Nuklearna endokrinologija Izu~ava {titastu `lijezdu. regionalna pokretljivost miokardnog zida). scintigrafiju kostiju i zglobova. Katalog znanja i ve{tina Priprema i pode{avanje gama scintilacione kamere za funkciona i/ili. radioizotopsku angiografiju mozga i ispitivanje mo`danog krvotoka. postavljanje indikacije za terapijsku primjenu radionuklida. morfolo{ki i funkcijskim ispitivanjem jetre. placenta). elucija generatora. Vr{i ispitivanje du`ine `ivota eritrocita. SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 17 – Strana 49 Radiologija i radioterapija 1 mjesec – kandidat treba obnoviti i pro{iriti znanja i vje{tine radiolo{ke obrade bolesnika te terapije zatvorenim izvorima zra~enja. in vivo i in vitro. lije~enje funkcijski aktivnih karcinoma tireoideje radiaktivnim jodom.k. Obra|uje podatke pomo}u ra~unara. Upoznaje se ferokinetikom. izvo|enje i interpretaciju postupka. (Tl-201) 30 (S) "Njashout" krive 30 (S) SPET miokardiografija 10 (A) Perfuziona scintigrafija plu}a 15 (S) Ventilaciona scintigrafija pluga (133-D`e) 10 (A) Odre|ivanje ven. EDUKACIJA U JEDINICAMA NUKLEARNE MEDICINE 27 mjeseci Tokom 28 mjeseci rada u jedinicama nuklearne medicine kandidat mora odgovorno. endokrinologije. . 10 (A) Scintigrafija paratireoidnih `lijezda 10 (A) Lije~enje hipertireoidizma radioaktivnim jodom 15 (A + S) Lije~enje toksi~nog adenoma {t. scintigrafiju. slezine i dr. hemodinamska ispitivanja. voditelja jedinice i radili{ta.Ostale grane nuklearne medicine Upoznaje metode detekcije tumora.Neuronuklearna medicina Upoznaje metode: scintigrafiju mozga. administraciju. ventilacija). ispitivanje periferne cirkulacije. Anesteziologija i intenzivno lije~enje 1 mjesec – kandidat treba obnoviti i pro{iriti klini~ka znanja i posebno prakti~ne vje{tine koje su potrebne u hitnim stanjima. urgentnu nuklearnu medicinu. Upoznaje se sa ispitivanjem in vivo i radioimunolo{kim ispitivanjima drugih endokrinih `lijezda (endokrini pankreas. Radi u radioimunolo{koj laboratoriji: (pripremanje liganda i vezuju}ih supstancija. 4. hematologije. terapijsku aplikaciju. 7. ispitivanjem vitamina B. 2011. morfolo{kih i dinamskih ispitivanjem bilijarnog sistema. . tromoscintigrafiju. hipofiza. odre|ivanjem protoka krvi kroz jetru. . . . kao i/ili emisionu kompjuterizovanu monofotonsku tomografiju (SPET) 10 (S) d` 2 = 20 Test fiksacije radioaktivnog joda u {titastoj `lezdi 20 (S) Scintigrafija {titaste `lijezde pomo}u 99m-Tc 30 (S) Scintigrafija {titaste `lijezde pomo}u 131-J 10 (S) Scintigrafija kore nadbubre`nih `lijezda 10 (A) Dinamska scintigrafija pljuva~nih `lijezda 15 (S) Scintigrafija sr`i nadbubre`nih `lijezda 10 (A) Scintigrafija neuroblastoma i tumora hromafinog tk. klini~ku primjenu radioaktivnacijske analize.Za{tita od zra~enja Sprovodi mjere za za{titu od zra~enja: pripremanje dijagnoznih i terapijskih doza za oralnu i parenteralnu aplikaciju. funkcije l. Za terapijske postupke odgovornost. scintigrafiju. pra}enje efekata izotopske terapije. kontrola kvaliteta) i radi sa mjernim sistemima In vivo (stati~ka i dinami~ka mjerenja. nadbubre`ne `lijezde. lije~enje policitemije radioaktivnim fosforom. za{titu od zra~enja i pra}enje bolesnika koji primaju terapijsku dozu.Nuklearna kardipulmologija Upoznaje kvantitativnu selektivnu kardioangiografiju. dozimetriju. ispitivanje poreme}aja intestinalne resorpscije i tranzita. paratireoidne `lijezde.Nuklearna gastroenterologija Upoznaje se sa ispitivanjem pljuva~nih `ljezda i `eluca. odre|ivanje efektivnog protoka krvi i glomerulske filtracije. lije~enje hipertireoze radioaktivnim jodom. scintigrafijom pankreasa. frakcija 30 (S) Parametrijski sken srca (amplitudna i fazna analiza) 20 (S) Procena sistolnih i dijastolnih par. patofiziologijom kao i principima terapije oboljenja i poreme}aja iz oblasti kardiologije.

Asistencije kod konvencionalne operacije ablacije retine. 1 11 . trebaju biti upoznati s kompliciranim dijagnosti~kim postupcima: Indirektna oftalmoskopija. OP]I DIO specijalizacije . plazme i eritrocita 20 (S) Nuklearna angiografija mozga 10 (S) Odre|ivanje regionalnog protoka krvi kroz mozak 10 (A) Perfuziona scintigrafija mozga 20 C OFTALMOLOGIJA Vrsta specijalizacije: OSNOVNA Trajanje specijalizacije: 4 godine (48 mjeseci) PLAN SPECIJALIZACIJE [IRA TEMATSKA OBLAST Uvodni dio osnova teorijska obuka Op}i dio Op}a hirurgija Bolni~ki odjel op}e hirurgije ORL Bolni~ki odjel ORL Maksilofacijalna Bolni~ki odjel hirurgija MFH Neurohirurgija Bolni~ki odjel neurohirurgije Plasti~na Bolni~ki odjel hirurgija plasti~ne hirurgije Neurologija Bolni~ki odjel neurologije Interna medicina Bolni~ki odjel (Reumatologija i interne medicine Endokrinologija) Oftalmolo{ka ambulanta Bolni~ki odjel oftalmologije Odjel za prednji segment Odjel i Kabinet za glaukom Odjel za traumatologiju Odjel za orbitu. 4. – komunikacijske vje{tine. Konzervativno lije~enje glaucoma. efek. plazme (ERPF) 20 (S) Radiorenografija sa stimulisanjem diureze 15 (S) Radionuklidni kaptoprilski test 15 (S) Scintigrafija skeleta (parcijalna i celog tela) 20 (S) Scintigrafija slezine 20 (S) Odre|ivanje du`ine eritrocita 20 (S) Ispitivanje ferokinetike 10 (A) Odre|ivanje du`ine `ivota trombocita 10 (A) Odre|ivanje zapremine krvi.abdomena 20 (S). Tako|er. tumore i plasti~nu i rekonstruktivnu hirurgiju Odjel za uveitis Kabinet za vidno polje 8 17 4 4 3 U@A TEMATSKA OBLAST MJESTO TRAJANJE TRAJANJE OBAVLJANJA MJESECI MJESECI STA@A Medicinski fakultet 1 5 2 ½ ½ ½ ½ ½ ½ 6 2 1 1 1 6 3 3 UVODNI DIO OSNOVNA TEORIJSKA NASTAVA 1 mjesec Osnovna teorijska nastava se provodi iz oblasti: – dono{enje klini~kih odluka.Broj 17 – Strana 50 SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Kabinet za kontaktne le}e Stra`nji segment oka Odjel i kabinet za retinu te Kabinet za elekroretinografij u Odjel za neurooftalmologi ju Kabinet za fluoresceinsku angiografiju Kabinet za ultrazvuk Kabinet za laser Dje~ji odjel Odjel za dje~iju oftalmologiju Kabinet za strabologiju Bolni~ki odjel oftalmologije Bolni~ki odjel oftalmologije ^etvrtak. Gonioskopija. Biomikroskopija Goldmannovom prizmom. 7. 2011. Asistencije kod vitreoretinalne hirurgije pomo}u silikon- 2 2 1 . Asistencija kod glaukomskih operacija. YAG laser kapsulotomije. u nastavnim turnusima (ljetni i zimski semestar) po planu koji utvr|uju navedeni fakulteti. Asistencije kod vitreoretinalne hirurgije. – timski rad. Asistencije operacije katarakte. . – promocija zdravlja. Asistencija keratoplastike. ren. Implantacija intraokularnih le}a (10 operacija). – etika i propisi. ali svakako trebaju kod njih asistirati. . Obavlja se na fakultetima zdravstvenog usmjerenja u ukupnom trajanju od 1 mjesec. Asistencije kod laserskih operacija glaucoma. 99m-TC-DTPA ili 99m-Tc-MAG3 30 (S) Radiorenografija sa odre|ivanjem brzine glomerulske filtracije GFR 99m-Tc-DTPA 30 (S) Radiorenografija sa odr.i krvnih sudova (graftovi) 5 (A) Sekvencijalna HBS 20 (S) Dinami~ka HBS 30 (S) Radiorenografija pomo}u 131-J-OIH.orbite 5 (S). Glaukom: Dijagnostika glaukoma.kostiju i zglobova 10 (S). Biomikroskopija panfunduskopom. .rad na odjelima: Bolni~ki odjel op}e hirurgije Bolni~ki odjel ORL Bolni~ki odjel MFH Bolni~ki odjel neurohirurgije Bolni~ki odjel plasti~ne hirurgije Bolni~ki odjel neurologije Bolni~ki odjel interne medicine (Reumatologija i Endokrinologija) 5 mjeseci 2 mjeseca ½ mjeseca ½ mjeseca ½ mjeseca ½ mjeseca ½ mjeseca ½ mjeseca Ambulanta sa pokusom vida Prednji segment oka Prednji segment oka 17 mjeseci Tokom specijalisti~kog sta`a na prednjem o~nom segmentu specijalizanti moraju izvr{iti sljede}e operacione zahvate: Ekstrakapsularna ekstrakcija katarakte (20 operacija). . zbog vrlo slo`ene vitreoretinalne patologije i traume specijalizanti ne mogu samostalno vr{iti operacijske zahvate.intestinuma i kolona 10 (S). – upravljanja sistemom. Tonometrija i tonografija. prot. Stra`nji segment oka 11 mjeseci Tokom specijalisti~kog sta`a na stra`njem o~nom segmentu. – sposobnost sticanja i preno{enja znanja.

. papilom. – kolorimetrija. – direktna i indirektna oftalmoskopija. – kompjuterizirana perimetrija i perimetrija po Goldmannu.asistencija 10 – enukleacija 5 – enukleacija . – Ishihara tablice. Asistencije kod operacija probojnih ozljeda oka. verruca i dr. Operacija strabizma 5-10 operacija. Strabologija 3 mjeseca Dijagnosti~ki postupci kod strabizma. Asistencije kod operacije ptoze. Neurooftalmologija s perimetrijom 1. Vje{tine koje }e specijalizant savladati u toku specijalizacije: Osposobljavanje i kori{tenje oftalmolo{ke opreme i prosu|ivanjue nalaza potrebnih za dijagnostiku i lije~enje oftalmolo{kih bolesnika: – biomikroskopija.asistencije OP]A HIRURGIJA Vrsta specijalizacije: OSNOVNA Trajanje specijalizacije: 4.asistencija 5 – lacerokontuzne rane u podru~ju kapaka i orbite 3 lacerokontuzne rane u podru~ju kapaka i orbite asistencija 10 3 – operacije suznog aparata (dakriocistektomija) – operacije suznog aparata (dakriocistekltomija) asistencije 10 3 – dakriocistorinostomija . Konzervativno lije~enje strabizma (vje`be na koordinatoru. 7. cista. Konzervativna terapija neurooftalmolo{kih bolesti. – aplanaciona tonometrija. – dijagnostika bolesti suznih puteva (ispiranje kanala. – kori{tenje prizmi.asistencija 10 – trabekulektomija 3 – krioaplikacija kod glaukoma 3 – operacije strabizma 3 – operacije strabizma . – ortopti~ko i pleopti~ko lije~enje.^etvrtak. Terapijski postupci kod upalnih bolesti oka. Asistencije kod plasti~ne i rekonstruktivne hirurgije. Dje~ja oftalmologija 3 mjeseca Asistencije kod operacija kongenitalne katarakte. . – lije~enje na eutiskopu i stolnom koordinatoru. Asistencija kod vitreoretinalne hirurgije s endokriopeksijom i endolaserskom fotokoagulacijom.). – primjena lasera (YAG i Argon). – skijaskopija. SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH – Broj 17 – Strana 51 skog ulja i perfluorkarbona. – sinoptofor. 2011.5 godine (54 mjeseci) PLAN SPECIJALIZACIJE [IRA U@A TEMATSKA TEMATSKA OBLAST OBLAST Uvodni dio osnovna teorijska nastava Op}i uvodni dio Op}a hirurgija Bolni~ki odjel op}e hirurgije Anesteziologija Bolni~ki odjel i reanimacija anestezije Bolni~ki odjel Dijagnostika (Mikrobiolo{ka mikrobiolo{ke i i laboratorijska) laboratorijske dg. Enukleacija bulbusa 5 operacija. – fitovanje kontaktnih le}a. – keratometrija po Javalu. – pokus vida i Snellenove tablice. pleoptoforu i dr. Asistencije kod operacija orbite. chordeolum. – komunikacijske vje{tine.asistencija 20 – operacije glaukloma .asistencija 20 – eksktrakapsularna ekstrakcija katarakte 3 – fakoemulzifikacija . – elektroretinografija. – adaptometrija. – timski rad. odre|ivanje refrakcije.asistencija 5 – operacijke entropijuma i ektropijuma 10 – operacije entropijuma i ektropijuma .asistencija 10 – vitreoretinalne operacije . xanthelasma. – odre|ivanje i propisivanje o~ne proteze. Dijagnostika neurooftalmolo{kih bolesti. dakriocistografija). Dijagnosti~ki postupci kod djece s prematurnom retinopatijom. – kompjuterizirana refraktometrija.).5 mjesec Stati~ka i kineti~ka perimetrija. pterygium. 4. sinoptoforu. – ispitivanje na dvoslike po Hess-Lankesteru. Op}a hirurgija Abdominalna hirurgija Anestezija sa reanimacijom Traumatologija sa ortopedijom Torakalna hirurgija Neurohirurgija Urologija Ginekologija sa aku{erstvo Dje~ja hirurgija Endoskopska hirurgija Plasti~norekons truktivna hirurgija Vaskularna i kardijalna hirurgija Endokrina i Onkolo{ka hirurgija Maksilofacijalna hirurgija ORL hirurgija Bolni~ki odjel abdominalne hirurgije Bolni~ki odjel anestezije Bolni~ki odjel traumatologije Bolni~ki odjel torakalne hirurgije Bolni~ki odjel neurohirugije Bolni~ki odjel urologije Bolni~ki odjel ginekologije Bolni~ki odjel dje~je hirurgije Bolni~ki odjel abdominalne hirurgije Bolni~ki odjel plasti~ne hirurgije 48 20 1 8 2 2 2 1 2 1 MJESTO TRAJANJE TRAJANJE OBAVLJANJA MJESECI MJESECI STA@A Medicinski fakultet 1 5 3 1 1 2 Bolni~ki odjel vaskularne hirurgije Bolni~ki odjel onkolo{ke hirurugije Bolni~ki odjel MFH Bolni~ki odjel ORL Ratna hirurgija Bolni~ki odjel op}e hirurugije 2 2 1 1 1 UVODNI DIO OSNOVNA TEORIJSKA NASTAVA 1 mjesec Osnovna teorijska nastava se provodi iz oblasti: – dono{enje klini~kih odluka. – fluoresceinska angiografija. – ehosonografija. – gonioskopija. Plasti~na i rekonstruktivna hirurgija oka i orbita 1 mjesec Mali operativni zahvati na okolini oka i adneksima (chalazion.asistencija 10 – perforativne povrede 3 – perforativne povrede .Operativni zahvati koji su obuhva}eni specijalizacijom – ekstrakapsularna operacija katarakte . – pleoptofor. Asistencije kod slo`enih oblika strabizma. Asistencije kod operacija tumora vje|a.

Kardijalna hirurgija: Upoznavanje tehnike ekstrakorporalne cirkulacije. postupak s politraumatizirarkim bolesnikom. repozicija luksacija. Vje{tine koje kandidat usvaja u toku specijalizacije po pojedinim u`im specijalnostima op}e hirurgije: Traumatologija: Rukovanje ekstenzijskim stolom i traumatolo{kim pomagalima. postavljanje sadrenog zavoja. b) Posebni dio: Operacije na ko`i i potko`nom tkivu u poliklini~koj hirurgiji. odre|ivanje optimalnog vremena za operaciju tipi~nih i naj~e{}ih bolesti dje~je dobi. postavljanje nazogastri~ne sonde. sterilizacija. postavljanje elasti~no-kompresivnog zavoja. temelji hirur{ke tehnike (otvaranje i zatvaranje. antikoagulaciona terapija. lije~enje opekotina. hernije dje~je dobi. Nastava predavanja na klinici sastoji se od odabranih poglavlja specijalne hirurgije za op}eg hirurga. obrada hitnog hirur{kog bolesnika. postoperativne komplikacije u op}oj hirurgiji. traheostomija. operacije `u~nih puteva. upoznavanje instrumentarija u urologiji. priprema bolesnika za transport u ve}e medicinske centre. dijagnostika i komplikacije preloma. u nastavnim turnusima (ljetni i zimski semestar) po planu koji utvr|uju navedeni fakulteti. hemostatski zahvati zbog portalne hipertenzije. upotreba instrumentarija. krvarenja iz probavnog trakta. transfuzija krvi kod hirur{kih bolesnika. tromboembolektomija i {av krvne `ile. Vrijeme za izvodjenje nastave: U poslednja dva semestra specijalizacije. uspostavljanje venskog puta. epidermalni ko`ni transplantati u op}oj hirurgiji. varikoziteti i posttrombotski sindrom. hitne operacije na `enskim spolnim organima. kongenitalne malformacije u hitnoj hirurgiji. preoperativna priprema i postoperativna njega i monitonog hirur{kog bolesnika. fizikalno-dijagnosti~ki testovi u vaskularnoj hirurgiji. bolesti crvuljka. tuma~enje vrijednosti CVP.Broj 17 – Strana 52 SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH – – – – – – – – – – – – – – – – – ^etvrtak. – promocija zdravlja. Urologija: Temeljne urolo{ke pretrage i dijagnosti~ke tehnike. prva pomo} kod krvarenja. Plasti~no-rekonstruktivna hirurgija: Procjena ozljede tetiva. ekstenzija preloma. bolesti anusa i rektuma. peritonitis i apscesi trbu{ne {upljine. kateterizacija i suprapubi~ka drena`a mokra}nog mjehura. kateterizacija mokra}nog mjehura. tamponada nosa. prepariranje). upotreba monitora i respiratora. Anesteziologija: Ventilacija bolesnika na masku.reanimacija. upoznavanje tehnika elektrostimulacije srca i potpore cirkulacije. pristupi na srcu i zbrinjavanje ozljeda srca. vrste rane i zarastanje rane. digitorektalni pregled. satne diureze i krvnog mjerenja krvnog pritiska. intervencija kod balanitisa i parafimoze. algoritam dijagnostike u Op}oj hirurgiji postavljanje indikacije za operaciju i temelji hirur{ke taktike. temelji dijagnostike akutnih okluzija arterija i vena. postavljanje zavoja. punkcije tjelesnih {upljina. 7. amputacije. Na svako poglavlje otpada 7 sati nastave. odr`avanje homeostaze intravenskom nadoknadom. blokada interkostalnih `ivaca. repozicija prijeloma. procjena vitaliteta ko`nih re`njeva. temelji dijagnostike bolesti krvnih `ila. hemoseparacije i autotransfuzije. akutni abdomen. incizije i drena`e. bronha i plu}a Resekcija pankreasa i biliopankreati~ne anastomoze Odobrena poglavlja hirur{kih bolesti `u~nih putova Hirur{ka terapija portalne hipertenzije Bolesti tankog i debelog crijeva (dje~ja hirurgija 2 sata) Bolesti anusa i rektuma Hirurgija arterija Hirurgija vena Izabrana poglavlja iz dje~je hirurgije za op}eg hirurga Izabrana poglavlja iz urologije za op}eg hirurga Izabrana poglavlja iz ginekologije za op}eg hirurga lzabrana poglavlja iz traumatologije Izabrana poglavlja iz plasti~ne hirurgije Izabrana poglavlja iz mikrohirurgije i terapije limfedema – Hirurgija {ake – Izabrana poglavlja iz onkologije i hemoterapije za op}eg hirurga – Izabrana poglavlja iz anesteziologije za op}eg hirurga – Izabrana poglavlja iz radiologije za op}eg hirurga – Izabrana poglavlja iz ultrazvu~ne dijagnostike za op}eg hirurga. ano-rektoskopija. repozicija hernija. upoznavanje temeljnih odrednica transplantacije organa. 4. instrumentarij i proteze u vaskularnoj hirurgiji. drena`a toraksa-indikacija i izvo|enje. intestinalne stome. algoritam obrade urolo{kog bolesnika. anamneza i status hirur{kog bolesnika. pravila asepti~kog rada. `ivaca. konzervativno lije~enje preloma i temelji osteosinteze. infekcije u hirurgiji. hernije. traheotomija. anamneza i status vaskularnog bolesnika. drena`a prsi{ta. dojen~eta i starijeg djeteta kod kongenitalnih i ste~enih bolesti. hitni zahvati na jetri i `u~nim putevima. Nastavne cjeline: – Hirurgija endokrinih `lijezda – Hirurgija dojke – Hirur{ke bolesti pleure. Nastava se izvodi u Klini~kim ustanovama = 200 sati. hemostaza. splenektomija-hirur{ka taktika i terapija. Op}i uvodni dio u trajanju od 5 mjeseci obuhvata organiziranu nastavu kao i rad na odjelima: Op}a hirurgija 3 mjeseca Anesteziologija i reanimacija 1 mjesec Dijagnostika (Mikrobiolo{ka i laboratorijska) 1 mjesec Organizirana nastava 100 sati godi{nje Ukupan broj 400 sati nastave Od broja sati nastave predaje se: 200 sati – od glavnog mentora 200 sati – na klinikama Nastava predavana od mentora dijeli se na: a) op}i dio b) posebni dio a) Op}i dio: Asepsa i antisepsa. ginekolo{ki pregled palpatorno. hitne osteosinteze. Dje~ja hirurgija: Hirur{ki status novoro|en~eta. postavljanje `elu~ane sonde. mjesta ligature magistralnih arterija. urolo{ka endoskopija. – upravljanja sistemom. indikacije i na~in izvo|enja kraniotomije-neurohirur{ka hemostaza. toaleta iritestinalnih stoma. Vaskularna hirurgija: Temelji operacijske tehnike. – etika i propisi. traheostomija. postavljanje subklavija katetera. pristupnika arterije i vene. prelomi rebara i komplikacije. cistoskopija. 2011. operacijska taktika bolesti gastroduodenuma. drena`a toraksa. . hitne operacije u op}oj hirurgiji. upoznavanje tehnike i primjene hemodilucije. reanimacija. intubacija. nefrektomija indikacija i na~in izvo|enja zbrinjavanje ozljeda mokra}nog mjehura i uretre. osiguravanje venskih puteva. Obavlja se na medicinskom fakultetu u ukupnom trajanju od 1 mjesec. koniotomija. osiguravanje diureze hirur{kim postupkom. ozljede tetiva i {ake. Procjena op}eg i lokalnog stanja ope~enog. plu}a i medijastinuma – Hirur{ka terapija priro|enih i ste~enih bolesti srca – Ozljede srca i velikih krvnih `ila – Bolesti jednjaka i dijafragme (dje~ja hirurgija 3 sata) Hirur{ka terapija bolesti gastroduodenuma Transplantacijska hirurgija Resekcijska terapija u hirurgiji jetre Ozljede traheje. {ivanje rana. akutni pankrealitis. preoperativna priprema i postoperativna njega. davanje klizme. – sposobnost sticanja i preno{enja znanja. perkutana cistostomija. upoznavanje s traumatolo{kim instrumentima i implantatima. ginekolo{ka diferencijalna dijagnostika kod hirur{ke bolesnice. specijalizanti iz svih ustanova u BiH bili bi obavezni odslu{ati nastavu u nekom Klini~kom centru. Vje{tine kojima kandidat treba ovladati u toku specijalisti~kog sta`a iz op}e hirurgije Vje{tine koje kandidat usvaja od glavnog mentora i saradnika: Anamneza i status hirur{kog bolesnika. intravensko kaniliranje. ileus. dijagnostika i terapija {oka .

Dg kod jednog organa sa vi{e bolesti'' ^ETVRTA TEMA . Ovladati urgentnim stanjima u dijagnosti~kim i operativnim metodama povreda mekih tkiva. 7. osteosinteze patele 1. adjuvantna. instrumentarijumu. osteostnteze lakta (Monteggina. temelji neurohirur{ke dijagnostike. terapijskim i rehabilitacionim postupcima kod urolo{kog bolesnika. osteomijelitisa i ozljeda zglobova. abdominalne. Endokrina i onkolo{ka hirurgija 1 mjesec U toku boravka u dijela Endokrine hirurgije specijalizacije. operacijski pristup na suprarenalku 2. Urologija 2 mjeseca Specijallizant mora dobiti temeljno teoretsko i prakti~no znanje o diagnosti~kim. TNM sistem/ekstenzitet tu. osteosinteze podlaktice 1. osteosinteze priksimalnog kraja tibije 2.^ETVRTI SEMESTAR: ''Komplikacije u hirur{kom lije~enju'' PETA TEMA . uloga hirurgije u onkologiji s obzirom na namjenu /kurativna. – minimalno invazivnim endoskopskim postupcima. histolo{ki tip/ indikacije za razli~ite na~ine lije~enja. retenciji urina. tamponada rektuma. Neurohirurgija: Neurolo{ki status kod kranicerebralne traume. osteoslnteze dijafize potkoljenice 2. specijalizant op}e hirurgije treba obavezno asistirati pri sljede}im operativnim zahvatima: Vrsta operativnog zahvata apendektomija herniotomija kolecistektomija resekcija `eluca enterostome operacija analne fistule resekcija tankog crijeva resekcija debelog crijeva operacija hemeroida Broj 50 30 30 8 10 5 10 5 5 Posebni odgoji: specijalizant bira (ili po savjetu mentora) ustanovu za abdominalnu hirurgiju u inostranstvu u kojoj provodi ~etiri mjeseca. SPECIJALIZANTSKE TEME SU: PRVA TEMA . vaskularne hirurgije. i njihova kombinacija/hirurgija. operacije na jetri svinje 3. tehnike u traumatologiji i ortopediji. op}i principi neurohirur{ke tehnike. plastike Achilove tetive 1. asistencije pri laparoskopskoj kolecistektomiji 10. stepen diferenciranosti terapija i prognoza. osteosinteze distalnog kraja humerusa 1. urologije. kardijalne. specijalizant se treba upoznati sa temeljima operacijske tehnike i dijagnostike onkolo{kih i endokrinih bolesti. simptomatska.trakta Rektoskopija Kolonoskopija Broj 10 5 20 20 Broj i vrsta obaveznih operacijskih zahvata koje kandidat treba samostalno izvr{iti: Vrsta operativnog zahvata apendektomija operacija hernije kolecistektomija biliodigestivne anastomoze koledohotomija resekcija `eluca enterostome resekcija tankog crijeva resekcija debelog crijeva fistula ani operacija hemeroida operacija ileusa operacija perforiranog `elu~anog ulkusa postoperativna kila Hartmanova operacija Jejunostomija Splenektomija Lobektomija lijevog re`nja jetre Nekrozektomija pankreasa Broj 20 15 10 2 3 5 5 3 2 3 7 3 6 3 5 5 3 2 U toku dijela specijalizacije u Endoskopskoj hirurgiji specijalizant provodi: vje`be na fantomu 3. imunoterapija/ rezultati lije~enja. postavljanje Sengstaaken-Blakemoorove sonde. U toku specijalizacije svaki specijalizant mora obraditi po jednu semestralnu temu u svakom semestru specijalizacije. Torakalna hirurgija: Temelji operacijske tehnike. endokrina terapija. U toku specijalizacije na abdominalnoj hirurgiji. pri lije~enju prijeloma. osteosinteze kostiju stopala 2. palijativna. traheotomija 1. kandidat obavezno asistira pri operacijama radi savladavanja op. osteosinteze ru~nog zgloba 1. 2011. rekonstruktivna/. zglobova. epididimitis. Sprovodi postoperativno lije~enje i rehabilitaciju. Broj i vrsta obaveznih operacijskih zahvata koje kandidat treba samostalno izvr{iti: osteosinteze klju~ne kosti 2. osteosinteze dijafize femura 1. osteosinteze acromialne luksacije 1. Histolo{ka verifikacija i tipizacija tumora.DRUGI SEMESTAR: ''Dijagnostika i terapija ~e{}ih hirur{kih bolesti'' TRE]A TEMA . pseudoartroza. te o operativnoj terapiji. osteosinteze proksimalnog humerusa 2. urodinamika i drugo. osteosinteze proksinlalnog femura 2.PETI SEMESTAR: ''Noviteti u hirur{kom lije~enju i dijagnostici'' Abdominalna hirurgija 20 mjeseci U toku specijalizacije specijalizant mora apsolvirati teoretsko i prakti~no znanje o: – dijagnosti~kim i terapijskim operativnim postupcima u abdominalnoj hirurgiji. radioterapija. osteosinteze distalnog kraja femura 1. Boravi i izvodi endoskopsku dijagnostiku i terapiju na odjelima gastroenterohepatologije i hirurgije koji se bave tom problematikom. podru~ja urgentne neurohirurgije. dijagnostika bronhoskopijom i uvo|enje fleksibilnog bronhoskopa. torakalne. Nadalje: akutni skrotum. kostiju. dijagnosti~ki dio endoskopske hirurgije.^etvrtak. operacijski pristupi i neurohirur{ki instrumentarij. pri operacijama kralje{nice. osteosinteze dijafize humerusa 2. osteosinteze kostiju {ake i prstiju 2. uzrocima i terapijskim postupcima rje{avanja . diferencijalnodijagnosti~kim. hematurija. Gastroenterologija sa endoskopskom hirurgijom 1 mjesec Specializant mora obaviti sljede}e endoskopske poretrage: Endoskopska pretraga Ezofagogastroduodenoskopija Injekcijska skleroterapija pri krvarenju iz gornjih i donjih parija d. 4. Specijalizant treba biti upoznat s osnovnim saznanjima o patofiziologiji. operacijski pristupi i instrumentarij u Torakalnoj hirurgiji. operacijski pristup na gu{tera~u 2. trahoestomija. Specijalizant mora sudjelovati i aktivno u~estvovati u konzilijumu o mukltidisciplinarnom lije~enju malignih bolesti Traumatologija i ortopedija 8 mjeseci U toku specijalisti~kog sta`a u Traumatolo{kom odjelu. olecranon) 2. osteosinteze gle`nja 2.PRVI SEMESTAR: ''Topografska anatomija sa hirur{kim pristupom'' DRUGA TEMA .TRE]I SEMESTAR: ''Komplikacije operacije jedne bolesti . polihemoterapija. SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 17 – Strana 53 Abdominalna hirurgija: Temelji endoskopske hirurgije uvo|enje endoskopskih troakara. kateterizaciji. prema Programu klinike u kojoj specijalizira. Specijalizant samostalno treba izvr{iti operacijske zahvate: strumektomija 3.

antitromobocitna i antiagragaciona terapija – operativne procedure u vaskularnoj hirurgiji. {av plu}a 2. kriptorhizam 10. – patologija ingvinalnog kanala kod djece. varikokela. subduralni ili epiduralni hematom 2. perkutana cistostoma 2 i nefroi ureterostoma po 1. principi mikrohirurgije i transplantacije tkiva. nefrektomija 2. fimoza 5. {av mjehura. torakotomija (djeca. obrada opekotine 5 ozljede {ake (primarna obrada) 5. hirur{ka doktrina – patofiziologija ranjenika – ratna rana. oblikovanje slobodnih re`njeva 10. Samostalno vr{i sljede}e zahvate: eksplantacija periferne vene na nozi 2. {av i anastomoza krvne `ile 3. uspostavljanje centralnih venskih katetera 10. uretera i vrata mokra}nog mjehura. tromboenmolektomija 2. 2011. ugradnja Pace makera 8. Vaskularna hirurgija 2 mjeseca Specijalizant mora pridobiti temeljno i prakti~no znanje o: – patofiziologij hemodinamike arterijske i venske cirkulacije na ekstremitetima – dijagnostici kod vaskularnog bolesnika – akutnoj arterijskoj okluziji – povredi arterija – okluzivna bolest arterija – varikoziteti – tromboflebitis – flebotromoboza – tromboemboli~na bolest – portalna hipertenzija – pristup i prikaz arterija za ligaturu i rekonstrukciju – fibrinoliti~ka. varikozne vene 2. – Patofiziolo{ke aktivnosti djeteta na hirur{ki zahvat. odrasli) 5. hemoterapeutika i antibiotika u odnosu na bubre`nu funkciju. Neurohirurgija 2 mjeseca Asistira pri svim operacijama prema Programu ustanove kojoj specijalizira. obstrukcije na razini prijeloureterskog vrata. Anesteziologija 1 mjesec Popis obaveznih zahvata koje kandidat samostalno vr{i u toku dijela specijalizacije iz anesteziologije: endotrahealna intubacija 1. Torakalna hirurgija 2 mjeseca Dijagnostika i diferencijalna dijagnostika i terapija hirur{kih torakalnih bolesti. Obavezno je asistirati pri svim operacijama kongenitalnih anomalija samostalno vr{i operacije: hernioplastika 5. upoznavanje s temeljnim principima aparata za anesteziju. hidrokela 2. Samostalno vr{i operacijske zahvate: cistotomija. 7. Specijalizant treba napraviti sljede}e operacije: Z plastike 3. intubacija bolesnika na masku 2. traheostomija 2. obrada opekotine 3. infekcijama urinarnog sistema i temeljima saznanja o akutnom zatajivanju bubre`ne funkcije i hemodijalize. reanimacija bolesnika 1. trnasfuziolo{ka slu`ba u ratu opekotine u ratu biolo{ki rat. operacija cistoureteralnog refluksa 8. Samostalno vr{i operacijske zahvate: operacijski pristup na arterije 4. drena`a toraksa 2. Plasti~no-rekonstruktivna hirurgija 2 mjeseca Hirur{ka tehnika u podru~ju plasti~ne. Asistira prema redovnom Programu ustanove u kojoj specijalizira. hitna ugradnja Pace makera 1. drena`a pleuralne {upljine 4. kriptorhizam 5 apendekliimija 5. opskrba preloma kostiju lobanje 1. Specijalizant samostalno vr{i sljede}e operacijske zahvate: punkcija pleuralne {upljine 4. ozljeda {ake (primarna obrada) 3. spinalna dekompresija 2. amputacija 4. lumbotomija 2. specijalizant obavezno asistira pri: hernioplastika 10. sternotomija (djeca. uvo|enje centralnih intervenskih katetera 5. Potrebno je da bude upoznat s nehirur{kim bolestima bubrega. – Kongenitalne anomalije za hitnu hirur{ku korekciju. osteosinteza kosti ruke 3. oblikovanje slobodnih re`njeva 5. Samostalno vr{i sljede}e operacije: slobodni ko`ni transplantati 5. kraniotomija (bez cerebralnog dijela operacije) 2. radikalna nekrektomija pripovredi ruke 3. odrasli) 2. 4. resekcija rebara 1. Aktivno sudjeluje u dijagnostici neurohirur{kog bolesnika. indikacije za respirator i o~itovanje monitoringa bolesnika postavljanje bolesnika na respirator 2 indikacije za prelazak na spontanu respiraciju. sekundarna rekonstrukcija ozlije|ene {ake 2. Upoznaje i farmakologiju. Parenteralna i enteralna prehrana bolesnika . Ovladati: rezultate plinskih analiza i rezultata drugih laboratorijskih parametara.perkutana i otvorena 5. epinervalni {av `ivca na ruci 2 roracijaki re`anj 2. orhidopeksija 5. presadjivanje ko`e 3. va|enje torakalnih drenova 5. ureterotomija 3. elektivna) 2. sekundarna rekonstrukcija ozlije|ene {ake 5. – invaginacije u dje~joj dobi. infekcije u ratu – blast i kra{ povrede – udru`ene povrede u ratu anestezija u ratu. reparatorne i rekonstruktivne hirurgije.Broj 17 – Strana 54 SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH – – – – – – – – – – – – – – – – – – ^etvrtak. operacija strume 2 Dje~ja hirurgija 2 mjeseca Specijalizant na specijalizaciji op}e hirurgije u toku boravka na dje~joj hirurgiji u trajanju od dva mjeseca treba spoznati: – Kongenitalne anomalije novoro|en~eta inkopatibilne sa `ivotom. operacija fraktura 6. transpozicijski re`anj 2. preparacija ili punkcija periferne arterije 2. torakatomija 2. Asistira na sljede}im operacijama: slobodni ko`ni transplantati 10. primarni {av ko`e 30. – distress sindrom u dje~ijoj dobi Osim asistencija u redovnom i hitnom programu. cistostomija . Asistiranje pri hirur{kim zahvatima iz torakalne hirurgije. – Megacolon congenitum. eksploracija skrotuma 2. hirurgija priro|enih sr~anih gre{aka 5. estetske. osteoplasti~na trepanacija 2. Samostalno vr{i sljede}e zahvate: lumbalna punkcija 4. hemijski rat povrede jonizuju}im oru`jem prelomi u ratu povrede {ake u ratu povrede zglobova u ratu amputacije ekstremiteta u ratu povrede magistralnih krvnih sudova u ratu povrede perifernih nerava u ratu povrede ki~mene mo`dine u ratu kcp povrede u ratu povrede vrata u ratu povrede toraksa u ratu povrede abdomena u ratu torakoabdominalne povrede u ratu povrede urogenitalnog trakta u ratu povrede zdjelice u ratu Kardijalna hirurgija 2 mjeseca Asistira na sljede}im zahvatima: koronarna hirurgija 15. U toku specijalizantskog sta`a specijalizant asistira pri urolo{kim zahvatima prema Programu Odjela u kojem specijalizira. intradermalni {av 10. Ratna hirurgija: 1 mjesec Specifi~nost organizacije i funkcionisanje hirur{ke slu`be u ratu i vanrednim stanjima: – organizacija sanitetske posebno hirur{ke slu`be u ratu. drena`a perikarda (hitna. operacija hidronefroza 5. eksterna ventrikularna drena`a. valvularna hirurgija 15.

rekonstruktivn ortopedije e procedure Trauma Bolni~ki odjel ortopedije Hirurgija Bolni~ki odjel gornjih ortopedije ekstremiteta Sportska Bolni~ki odjel ortopedija i ortopedije traumatologija Bolni~ki odjel ortopedije Bolni~ki odjel ortopedije Bolni~ki odjel ortopedije Bolni~ki odjel ortopedije Bolni~ki odjel ortopedije Bolni~ki odjel ortopedije Bolni~ki odjel ortopedije Bolni~ki odjel ortopedije Broj 17 – Strana 55 3 3 3 3 12 3 3 3 Provjera znanja U zavr{nom dijelu specijalizacije specijalizant obavlja pismene ili usmene kolokvijume strog propisane prema planu specijalizacije i mentorskoj listi. da govori najmanje jedan strani jezik (engleski je mandatoran). rekonstruktivn e procedure Onkolo{ka ortopedija Boravak u ortopedskoj ustanovi van mati~ne ku}e Peta godina Bolni~ki odjel Odrasli. eksperimentalni rad. SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Dje~ija ortopedija Trauma Spinalna hirurgija Hirurgija gornjih ekstremiteta ^etvrta godina Spinalna hirurgija Odrasli.^etvrtak. te njegova saznanja iz telemedicine koje se sastoji iz: – klini~ke analize sa evaluacijom rezultata lije~enja odre|enih bolesti. Rad pojedinca na klinici se reflektuje na rad ~itavog kolektiva. – odslu{ana obavezna dva posljednja semestra u toku specijalizacije na odgovaraju}oj ustanovi . ukoliko se iska`e `elja za tim obaviti i van akademske ustanove ukoliko postoje potrebni servisi u odabranoj bolnici. – upravljanja sistemom. Da bi osigurali gore navedene prioritete. 4. obavljani seminari. Prva godina specijalizacije mo`e se. – pisanjem i objavljivanjem recenziranih ~lanaka u doma}im i stranim glasilima s temama iz domena specijaliazcije. 2011.samo Klinika. po principu da svaki specijalizant pro|e isti trening od 2 do 5 godine. – timski rad. PRVA GODINA UVODNI DIO OSNOVNA TEORIJSKA NASTAVA 1 mjesec Osnovna teorijska nastava se provodi iz oblasti: – dono{enje klini~kih odluka. – komunikacijske vje{tine. . Poseban akcenat se stavlja na nova nau~ne saznanja koja unapre|uju klini~ki ishod lije~enja oboljenja muskuloskeletnog sistema. Vrhunska njega pacijenata je najva`niji cilj i zapravo neodvojiv dio procesa odgajanja specijalizanta. – sposobnost sticanja i preno{enja znanja. Od svih specijalizanata se o~ekuje da poka`u profesionalizam kao i adekvatno pona{anje na poslu kao i van njega ~itavo vrijeme trajanja specijalizacije. neophodno je da se program specijelizacije sprovodi isklju~ivo u akademskim ustanovama (teaching hospitals). pisanje radova. 7. – etika i propisi. da je predan poslu. tako da se invidualizam ne uzima u radu ne uzima kao prednost. sposobnost timskog rada. da je informati~ki obrazovan. – vo|enje klini~ke ili klini~ko-patolo{ke konferencije s tematikom domena podru~ja specijalizacije. od specijalizanta se o~ekuje da posjeduje izuzetne ljudske kvalitete. unaprijediti i iskoristiti dosada{nje akademsko iskustvo u obuci novih generacija specijalista ortopedske hirurgije. prisustvo na nau~nim i stru~nim skupovima. ORTOPEDIJA Vrsta specijalizacije: OSNOVNA Trajanje specijalizacije: 5 godina /60 mjeseci/ PROGRAM SPECIJALIZACIJE [IRA OBLAST Uvodni dio osnovna teorijska nastava Uvodni dio prva godina Abdominalna hirurgija U@A OBLAST MJESTO TRAJANJE TRAJANJE OBAVLJANJA MJESECI MJESECI STA@A Medicinski fakultet 1 3 12 3 3 3 11 Bolni~ki odjel abdominalne hirurgije Dje~ja Bolni~ki odjel hirurgija dje~je hirurgije Plasti~na Bolni~ki odjel hirurgija plasti~ne hirurgije Vaskularna Bolni~ki odjel hirurgija vaskularne hirurgije Bolni~ki odjel Urgentna medicina/trau urgentne medicine matologija Intenzivna Bolni~ki odjel njega i intenzivne medireanimacija cine i reanimacije Reumatologija Bolni~ki odjel interne medicine Kardiolo{ka Bolni~ki odjel intenzivna interne medicine njega Radiologija Bolni~ki odjel radiologije Neurologija Bolni~ki odjel neurologije Neurohirurgija Bolni~ki odjel neurohirurgije 1 1 1 1 3 1 1 1 1 1 1 1 12 Druga godina Urgentna medicina Dje~ija ortopedija Odrasli. Provjerava se njegov nivo klini~kog. rekonstruktivne procedure Trauma Boravak u partnerskoj bolnici Tre}a godina Bolni~ki odjel urgentne medicine Bolni~ki odjel ortopedije Bolni~ki odjel ortopedije Bolni~ki odjel ortopedije Bolni~ki odjel ortopedije 10 sedmica 10 sedmica 10 sedmica 10 sedmica 10 sedmica 12 MISIJA Misija programa specijalizacije iz ortopedske hirurgije da obezbijediti najve}i mogu}i kvalitet zdravstvene njege za na{e pacijente. S druge strane. Tako|e. pregledi literature. samoinicijativa je dobro do{la. stru~nog znanja.

Specijalizant zadu`en za ambulantu taj dan ne ide u operacionu salu ukoliko {ef specijalizanata druga~ije ne odredi. Preoperativni pregled i prijem na kliniku zajedno sa starijim specijalizantom na odjelu. Specijalizant se u operacionoj sali mora pojaviti na vrijeme da bi osigurao adekvatnu preparaciju. Da je upoznat sa svim slu~ajevima u traumatolo{koj ambulanti u danu u kojem je odre|en za rad u istoj. 7. Da uzme u~e{}e na svim predavanjima i sastancima organiziranim na klinici. kao i da svoja bazi~na znanja podigne na visok nivo {to }e mu omogu}iti nastavak treninga na drugoj godini. Da u~estvuje u hitnim operacijama kada je u pripravnosti 5. Rotacije na op}oj hirurgiji: Znanja i vje{tine ste~ene u toku dvanaestomjese~ne rotacije su prerekvizit za uspje{an dalji nastavak treninga ortopeda. Briga o bolesnicima na klinici. 2. urgentnoj medicini/ traumatologiji. neurologiji I neurohirurgiji. te po mjesec dana na dje~joj hirurgiji. Organizacija rada ambulante u toku dana za koji je odre|en je odgovornost starijeg specijalizanta. Da supervizira rad mla|ih specijalizanata u traumatolo{koj ambulanti 7. Du`nost starijeg specijalizanta je da kontaktira specijalistu. godine specijalizacije predvi|eno je da jedan dio vremena provede u drugoj bolnici sa kojom klinika ima saradnju kao i anga`man u radu sa studentima. 8. U toku ove godine specijalizant ne}e imati de`ure na ortopedskoj klinici. predavanjima na klinici ukoliko mu {ef specijalizanata ne dodijeli drugi zadatak. Da supervizira rad mla|ih specijalizanata u operacionoj sali 4. Ovo se posebno odnosi za pacijente koji trebaju da budu primljeni na kliniku. ve} }e biti na on call slu`bi sa anseteziologom kako bi bio upoznat sa principima anestezije. 4. DRUGA GODINA: Teme: Centar urgentne medicine Dje~ja ortopedija Odrasli. i 5.Dec Dec . Od specijalizanta se u ovoj godini o~ekuje da se poka`e visok nivo zainteresiranosti. intenzivnoj njezi i reanimaciji. mla|im specijalizantima. rekonstruktivne procedure Trauma Boravak u partnerskoj bolnici Rotacije Jun -Aug Aug -Nov Nov -Jan Jan -Mar Mar -Jun TRE]A GODINA Teme: Dje~ja ortopedija Trauma Spinalna hirurgija Hirurgija gornjih ekstremiteta Rotacije: Jun . 3. 5. rekonstruktivne procedure Trauma Hirurgija gornjih ekstremiteta Sportska ortopedija i traumatologija Rotacije Jun -Aug Aug -Nov Nov -Jan Jan -Mar Mar -Jun STARIJI SPECIJALIZANT U toku 4. Obavlja jutarnje vizite sa mla|im specijalizantima 3.Jun PETA GODINA Teme: Odrasli. 2. Odgovoran je za postoperaativni obilazak i pra}enje pacijenata. Kartoni i liste pacijenata moraju biti revidirane u tom periodu svakog jutra.Dec Dec . Da prisustvuje svim kursevima. rekonstruktivne procedure Onkolo{ka ortopedija Boravak u ortopedskoj ustanovi van mati~ne ku}e Rotacije: Jun . kao i nakon zavr{enog operativnog zahvata. plasti~noj hirurgiji. te teoretska priprema prije svake operacije je mandatorna za svakog mla|eg specijalizanta. .Jun ^ETVRTA GODINA Teme: Spinalna hirurgija Odrasli.Sep Sep . vaskularnoj hirurgiji. 10. U~e{}e u operativnim procedurama u toku dana na koje je dodijeljen. Svaka indikacija za operativni zahvat mora biti prvo prodiskutovana sa starijim specijalizantom koji }e u~estvovati na operaciji. Jedan od specijalizanta druge godine je svaki dan dodijeljen za rad u traumatolo{koj ambulanti u toku radnog vremena. U toku ove godine. O~ekuje se da mla|i specijalizant razvije sposobnost razumijevanja principa ortopedije i tehnika kroz postavljanje pitanja. Pomo} u edukaciji studenata i specijalizanata drugih oblasti na rotaciji na klinici. 6. pola`e se pisani test u skladu sa temama pokrivenim kru`enjem u ovoj godini. sastanaka. specijalizant treba da provede 2 mjeseca na abdominalnoj hirurgiji. 9. radiologiji. demonstracije studentima. Na kraju prve godine. problemima. 4. 8. Ukoliko nije anga`iran u punom kapacitetu u ambulanti na raspolaganju je spinalnom odjelu. 7. Sve vizite moraju zavr{iti prije odlaska u operacionu salu. Da organizira prijem pacijenata u traumatolo{koj ambulanti 6. Njegova odgovornost je organizacija vizita. Svakodnevni obilazak pacijenata na klinici u pratnji specijaliste ili nadle`nog starijeg specijalizanta.Mar Mar . MLA\I SPECIJALIZANT Njihove du`nosti podrazumijevaju: 1. novim prijemima. Stariji specijalizant mora biti dostupan za sve hitne operacije koje se obavljaju u de`uri za koju je odre|en.Sep Sep . Prije pozivanja specijaliste potrebno je da obavijesti nadle`nog starijeg specijalizanta koji }e se upoznati sa slu~ajem i o istom obavijestiti nadle`nog specijalistu. Obavlja se na medicinskom fakultetu u ukupnom trajanju od 1 mjesec. Detaljno studiranje svakog slu~aja. Prije odlaska ku}i svakog dana. 2011. – promocija zdravlja. reumatologiji. terapijom. obavijestiti de`urnog specijalizanta o operativnim zahvatima obavljenim u toku dana. u nastavnim turnusima (ljetni i zimski semestar) po planu koji utvr|uju navedeni fakulteti. Du`nosti: 1. diskusijama. te kroz rad na klinici i biblioteci.Broj 17 – Strana 56 SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH ^etvrtak.Mar Mar . kardiolo{koj intenzivnoj njezi. sta`erima. Odgovaraju nadle`nom specijalisti za svoj rad.

stopalo. a potrebe ambulante pokriva drugi on call specijalizant. Svaki specijalizant na kraju akademske godine pola`e ispit koji se odnosi na teme iz te akademske godine. Smjernice za pra}enje razvoja projekta: G2: Do 1. hirur{ki pristup. marta na petoj godini. sportska medicina. specijalizant prati dodijeljenog mentora u svim aktivnostima koji se de{avaju van zgrade bolnice. povrede {ake i ki~me nakon pregleda od strane starijeg specijalizanta moraju biti pregledane sa nadle`nim subspecijalistom koji se bavi ovom problematikom. sedmici. Rezultati testiranja se prezentiraju na redovnom stru~nom kolegiju klinike.svi specijalizanti 5-7 minuta po ~lanku. Manje povrede koje ne iziskuju pregled specijaliste. Diskusiju vodi {ef klinike. Na ovom sastanku se prezentiraju i statisti~ki podaci o broju primljenih pacijenta. Da se odgovorno pona{a i mijenja starijeg specijalizanta u toku njegovog odsustva. Nakon radnog vremena. Prezentacije slu~ajeva: bit }e odr`ane u 1. Oblasti koje pokriva: anatomija. Kompleksne povrede kao {to su dje~ja truama. Ovo podrazumijeva da specijalizant prati u radu starijeg specijalistu (mentora). potrebna oprema i sl. Do 1. te ukoliko nije mogu}e obezbijediti pregled u roku od 30 minuta neophodno je obavijestiti starijeg specijalizanta. op}a traumatologija (bazi~ni AO kurs. planiranje operacije (templating). RAD U OPERACIONOJ SALI Specijalizant ortopedije treba da bude spreman (adekvatno obu~en) 15 minuta prije incizije. se upu}uju nadle`nom ljekaru porodi~ne medicine. 12. i{~a{enje. SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 17 – Strana 57 Potrebno je da prisustvuje izmjeni pacijenta izme|u zahvata kako bi ubrzao operativni program. OTORINOLARINGOLOGIJA Vrsta specijalizacije: OSNOVNA Trajanje specijalizacije: 4 godine /48 mjeseci/ PLAN SPECIJALIZACIJE [IRA TEMATSKA OBLAST Uvodni dio op}a teorijska nastava Uvodni dio U@A TEMATSKA OBLAST MJESTO TRAJANJE TRAJANJE OBAVLJANJA MJESECI MJESECI STA@A Medicinski fakultet 1 5 . Da bude upoznat sa medikamentoznom i drugom vrstom terapije. 4. Slu~ajeve }e prezentirati specijalizanti starijih godina. preoperativno planiranje. U toku de`ure de`urni specijalizant }e asistirati na operativnim zahvatima. G3: Najkasnije 6 mjeseci nakon predaje preliminarnog projekta. traumatolo{ku ambulantu pokriva de`urni specijalizant. KONSULTACIJE Sve potrebne ortopedske konsultacije bit }e proslije|enje de`urnom specijalizantu koji }e dalje kanalisati konsultacije sa starijim kolegama. neophodno je formalno prezentirati projekat na nau~nom vije}u ustanove Institut za NIR. Ukoliko obim posla u ambulanti prevazilazi mogu}nosti de`urnog specijalizanta. Du`nosti i anga`man u ambulanti ima 2 cilja. Svaki pacijent sa ozbiljnom povredom kojeg pregleda mla|i specijalizant a koji ima prelom. Sticanje zvanja specijaliste je uslovljeno zavr{etkom istra`iva~kog projekta. Svaki specijalizant mora voditi dnevnik operativnih zahvata na kojima je u~estvovao i koje je uradio. velika vizita. Ortotika i protetika i sl. trauma. Specijalizant "on call" se poziva u ambulantu u koliko potrebe slu`be to zahtijevaju. Da organizira otpuste pacijenata sa popratnom dokumentacijom. Svake sedmice sesija "Core Curriculum" u trajanju od 3. Velika vizita: jednom mjese~no.. Revizija operisanih slu~ajeva i diskusija. Otpusna pisma diktira ukoliko je mogu}e odmah po odluci za otpust. Ova evaluacija je bitan instrument za unapre|enje programa.5 sata se odr`ava stru~ni kolegij klinike sa rotiraju}im "temama": Prezentacije slu~aja. da se zadovolje potrebe slu`be kao i edukacioni karakter.). konsultacije na drugim klinikama. Niti jedan pacijent se ne mo`e primiti na ortopedsku kliniku a da se prethodno ne obavijesti nadle`ni specijalista. gornjih extr. a koja tretira bazi~na ortopedska znanja obavezna je za sve specijalizante. Kursevi dje~je ortopedije. EVALUACIJA [ef klinike }e redovno svakih 6 mjeseci provjeravati napredak svakog specijalizanta. Dalje. Nakon 3 godine planirati specijalizirane kurseve. 2011. Prezentacija u junu (G5). U vanrednim okolnostima odgovorni stariji specijalizant-administrator }e odlu~iti o rasporedu specijalizanta shodno prioritetima i edukacionom benefitu. sko~ni zglob. STRU^NI SASTANCI NA KLINICI Jedom sedmi~no na ranije odre|eni dan na u trajanju od 2-2. Neophodno je poduzeti sve mjere da se reduciraju liste ~ekanja na pregled. Specijalizanti }e anonimno evaluirati rad sa mentorima na kraju svake akademske godine. 13. povredu ligamenata ili neku drugu ozbiljniju povredu. obavezno mora biti pregledan i od strane starijeg specijalizanta ili specijaliste. G4/G5: Prezentacija u trajanju od 20 minuta na 4. indikacioni sastanak. ISTRA@IVA^KI PROJEKTI/RESEARCH Od svakog specijalizanta se o~ekuje da zavr{ni orginalni projekat u toku zavr{ne godine specijalizacije koji }e biti predat na "peer rewiew". Specijalizanti su du`ni pripremiti po jedan slu~aj za ovaj sastanak. Kompletan manuscript predati do 1. Svrha sastanka je prezentacija svih elektivnih slu~ajeva za narednu sedmicu zajedno sa diskusijom u pogledu indikacije za operaciju. spinalna hirurgija. Pored anatomije 20 tema iz oblasti subspecijalnosti bit }e odr`ano i to: odrasli rekonstrukcija. posljednji sastanak bit }e posve}en istra`iva~kom radu. Odr`ava se jednom sedmi~no. Prezentacija stru~ne literature: Jedan dan (ranije odre|en) u svakom mjesecu na kojima }e biti prezentirani radovi iz najuglednijih ~asopisa. bazi~ne nauke. epidemiolo{ki podaci i sl. diskusije. sa odre|ivanjem nivoa hitnosti i organiziranjem operacione sale. {aka. Od specijalizanta se o~ekuje da ta~no odgovori na preko 60% postavljenih pitanja. godini u toku redovnog stru~nog kolegija. Prezentacija . konzilijarni pregledi. Od specijalizanta se o~ekuje da teoretski i prakti~no bude spreman da participira u zahvatu shodno godini treninga na kojoj se nalazi. Sva rtg dijagnostika mora biti pregledana od strane starijeg specijalizanta i moraju biti prezentirana na sastanku sljede}eg jutra. operacije u drugoj ustanovi i sl. Diskusija. jula treba da preda pisanu formu projekta koja }e pro}i stru~nu debatu. Prezentacije slu~ajava. U mjesecima u kojima ima 5 sastanaka. 11. Indikaciju za operativni zahvat donosi de`urni specijalista sa starijim specijalizantom. Revizija operisanih slu~ajeva: namijenjena radi kontrole kvaliteta i diskusiju.^etvrtak.5 sata. Svaki pacijet upu}en na pregled specijalisti prvo biva pregledan od strane specijalizanta koji obavije{tava nadle`nog specijalistu. Specijalizant koji nije pripremljen za zahvat ne}e mo}i u istom u~estvovati. 7. Preporu~eni kursevi: Prve 2 godine: patologija. RAD U AMBULANTI (elektivni pregledi) Rad u ambulanti je obavezan za sve specijalizante koji taj dan nisu u operacionoj sali. Po`eljno je da se evaluacija obavlja elektronskim putem. i 3. juna specijalizant treba da odredi starijeg specijalistu koji }e nadzirati projekat. dje~ja ortopedija i tumori. Potrebno je ovakve odluke donositi ekspeditivno. Abstrakt projekta poslati na neki od odabranih kongresa. TRAUMATOLO[KA AMBULANTA Pokrivanje traumatolo{ke ambulante u toku radnog vremena je du`nost specijalizanta 2 godine. zajedno sa disekcijom.

kandidati moraju svladati i principe tih novijih tehnika. commando operacije i re`njevi u rekonstrukciji. punkcije sinusa. postintubacijski granulom. CT-a. Asepsa i antisepsa.indikacije. OTONEUROHIRURGIJA 7 mjeseci Otoneurohirurgija obuhvata hirurgiju temporalne kosti. infekcije. funkcionalna endoskopska hirurgija sinusa. citologija u ORL. rinomanometrija. respiratorne insuficijencije. – timski rad. septoplastika. aplikacija autotransplantata u miringoplastici. miringoplastika.indikacije. inlerpozicijska stapedektomija. statoakustikusa i rinobaze). Specijalizant tako|er mora ste}i osnovne pojmove iz ekstraduralnog transtemporalnog pristupa pontocerebralnom uglu i stra`njoj lubanjskoj jami. lije~enje opeklina. dopler karotida i vertebralnih arterija. Radiologija i radioterapija Radiodijagnostika: standardne RTG pretrage. interpretacija. radioaktivne materije u dijagnostici in vivo i in vitro. lije~enje . hirur{ko lije~enje frontobazalnih ozljeda. funkcionalna endoskopska hirurgija sinusa. Napominjemo da moderna hirurgija baze lubanje obuhva}a ne samo kranijofacijalne resekcije ve} i pristupe epifarinsku kao najte`e dostupnoj regiji baze lubanje. ventilacija bubnji{ta.Broj 17 – Strana 58 Op}a hirurgija Bolni~ki odjel op}e hirurgije Anesteziologija Bolni~ki odjel i intenzivna anesteziologije njega Radiologija i Bolni~ki odjel radioterapija radiologije Maksilofacijalna Bolni~ki odjel hirurgija MFH Neurohirurgija Bolni~ki odjel neurohirurgije Otoneurohirurgija Bolni~ki odjel ORL RinofaringolariBolni~ki odjel ngologija ORL Onkohirurgija Bolni~ki odjel ORL Plasti~na Bolni~ki odjel hirurgija glave i ORL vrata AudiovestibuloBolni~ki odjel logija ORL Fonijatrija Bolni~ki odjel ORL Dje~ija ORL Bolni~ki odjel ORL Endoskopija u Bolni~ki odjel ORL ORL Godi{nji odmor SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH 1 1 1 1 1 7 8 7 6 5 3 5 3 4 ^etvrtak. operacije malatrezije zvukovoda. malignih tumora ORL podru~ja radionuklidima. hemoterapeutski protokoli. sinehije. njihovo lije~enje i prevencija. indikacije i kontraindikacije za hemoterapiju. osnove radioterapije. RTG pretrage s kontrastom. Anestezija u induciranoj hipotenziji. EMR glave i vrata . princip tumorske hirurgije larinksa. antrotomija. ORL u djece. zna~aj savremene alergologije i imunologije u ORL. emobilizacija. Prepariranje vene. S obzirom na napredak koji je zabilje`ila intratemporalna i egzotemporalna hirurgija facijalisa koja se bazira na mikrohirur{koj neurohirur{koj tehnici. tamponada nosa. Radioterapija: planiranje zra~enja za pojedine lokalizacije ORL podru~ja. op}i i specifi~ni alergolo{ki testovi. Sterilizacija. radionuklidi u dijagnostici i terapiji bolesti {titnja~e. Obrada hitnog hirur{kog bolesnika. kraniograma. testiranje funkcije larinksa. postupak kod raznih vrsta rana. pareze i paralize glasnica. akutne i hroni~ne upale gornjeg respiratornog trakta (dijagnostika i terapije). alergolo{ko testiranje. Vje{tine: tehnika ORL pregleda. – promocija zdravlja. UVODNI DIO . timpanoplastika (Sheehy i Plasteter) primjena auto i homotransplantata u timpanoplastici. Obavlja se na medicinskom fakultetu u ukupnom trajanju od 1 mjesec. indirektna mikrolaringostroboskopia. Reanimacija. hipertrofi~ni ventrikularni nabori). indirektna i direktna laringomikroskopija. Postupak s politraumatiziranim bolesnikom. mogu}nosti. tehnike laringealnim fiberskopom. plastika rascjepa nepca i usne. rekurens.po odjelima Op}a hirurgija Osnovne hirur{ke tehnike. operacija frontalnog sinusa. Maksilofacijalna hirurgija Hirur{ko i konzervativno zbrinjavanje ozljeda gornje i donje ~eljusti te zigomati~ne kosti. testovi fonacijske funkcije. 2011. edemi larinksa. stapedektomija. hirurgiju kranijalnih `ivaca. rinoplastika. rane i kasne komplikacije. operacija egzostoze zvukovoda. Obrada bolesnika. mogu}nosti. akcesorijus. atikoantirotomija. za{tita od zra~enja. hirurgiju baze lubanje. stroboskopia. patolo{ke tvorbe u laranksu (polipi. drena`ne operacije Menierove bolesti. principi i provo|enje njege tokom intenzivne hemo i radioterapije. Za vrijeme specijalizacije kandidat sudjeluje u izvo|enju sljede}ih operacijskih zahvata: radikalna i konzervativna timpanomastoidektomija. benigni maligni tumori larinksa. kongenitane anomalije larinksa. – komunikacijske vje{tine. UVODNI DIO OSNOVNA TEORIJSKA NASTAVA 1 mjesec Osnovna teorijska nastava se provodi iz oblasti: – dono{enje klini~kih odluka. rekonstrukcija kod manjih tumora aree nosa. `drijela i larinksa. u nastavnim turnusima (ljetni i zimski semestar) po planu koji utvr|uju navedeni fakulteti. radiolo{ke tehnike za analizu morfologije i funkcije larinksa. dijagnostika endoskopija nosa i epifarinksa. 4. noduli. 7. limfna i krvo`ilna mre`a glave vrata. intratemporalna dekompresija facijalisa. – sposobnost sticanja i preno{enja znanja. Monitoring bolesnika u kriti~nom stanju. Endotrahealna intubacija. za{titna i respiratorna funkcija larinksa. mastoidektomija. frenikus. interpretacija. ultrazvuk glave i vrata. otomikrohirurgiju. RINOFARINGOLARINGOLOGIJA 8 mjeseci RINOLOGIJA Teorija: anatomija i fiziologija nosa i paranazalnih sinusa. – upravljanja sistemom. CT glave i vrata . Operacije: operacija maksilarnog sinusa. Neurohirurgija Hirurgija prednje i srednje lubanjske jame (hirurgija neurinoma. – etika i propisi. komplikacije hemoterapije. Kontrolirana mehani~ka ventilacija. sinusa. subglotidni laringitisi. Uvo|enje centralnog venoznog katetera. Specifi~nosti anestezije u operacijama usne {upljine. Kandidat treba savladati hirurgiju stapedovestibularnog zgloba uz napomenu da su metode protetske rehabilitacije potpuno preokrenule nekada{nji koncept lije~enja konduktivnih nagluhosti uzrokovanih otosklerozom i timpanosklerozom. fenestracija. Neuroplasti~ni zahvati na ostalim kranijskim `ivcima kao {to su: hipoglosus. strana tijela nosa. Vje{tine: direktoskopija. LARINGOLOGIJA Teorija: fonatorna. o~itovanje RTG slika nosa. leukoplakije. ciste. endoaralni pristup. nadzor zra~enih bolesnika. Anesteziologija i intenzivna njega Indikacije i kontraindikacije za op}u anesteziologiju.

Tako|er treba u ovu problematiku ubrojiti malanome glave i vrata. vezane za ovu u`u disciplinu: Teorija: teorije nastajanja glasa. kandidat se mora upoznati s patologijom karcinoma hipofarinksa. tehnike rinoplastike. zatim superficijalnu i totalnu parotidektomiju. rekonstrukcija defekata nosa. fiziologija i patofiziologija slu{nog procesa. lubanje. U program specijalizacije svakako ulaze i hirurgija paratireoidnih tjele{aca odnosno hirur{kih principa kod primarnih i sekundarnih hiperparatireoidizma. strana tijela u di{nim putevima. ~ela i obrve. ehabilitacijska hirurgija uha s postavljanjem implantata. mucanje. 2011. metodolo{ki princip u audiolo{koj dijagnostici. Pritom treba svladati osnove rekonstruktivnih tehnika koje impliciraju rekonstruktivne tehnike s regionalnim. problem povezanosti gornjeg i donjeg respiratornog trakta. jezika i orofarinksa. tireoidektomija s disekcijom vrata. U hirurgiji larinksa neophodno je svladati tehniku izvo|enja parcijalnih vertikalnih laringektomija. artikulacije i rezonancije. hiporinofonija. anatomija i fiziologija vestibularnog sistema. tehnike koje omogu}avaju govornu funkciju nakon totalne laringektomije. tro~etvrtinske laringektomije. kao i upoznavanje te kombinaciju otorinolaringolo{kih i neurohirur{kih tehnika operacijskih zahvata. kao i razli~itim tehnikama diseksije vrata. supraliminarna audiometrija. traheoforingealne govorne fistule i shantove uz ugradnju govornih proteza. PLASTI^NA HIRURGIJA GLAVE I VRATA 6 mjeseci Plasti~na hirurgija glave i vrata obuhva}a rekonstruktivnu hirurgiju glave i vrata. kao i hirurgiju paraganglioma temporalne kosti. Operacije: principi fonohirurgije (laringomikroskopija. te rekonstruktivne tehnike nakon odstranjenja velikih tumora s razli~itim metodama. ispitivanje sluha kod djece. tumori gornjeg medijastinuma. rezonancije i fonacije. hirurgija malformacija vanjskog i srednjeg uha. Iz podru~ja bolesti nosa i sinusa izdvajamo kao specifikum anomalije i tumore nosa. U ovu problematiku tako|er ulaze operacije neuronoma glave i vrata (uz tehnike neuroplastike) te glomus tumori. tehnike testiranja fonacije. ocjenska vestibulologija. spasti~ka disfonija. supraglotidne laringektomije. Kandidat tako|er treba teoretski i prakti~no ovladati tehnikama kod operacija primarnih tumora na vratu i metastatskih tumora vrata. Zasebno treba obraditi tonizilarni problem. Neophodno je svladavanje hirur{kog rje{avanja malignih tumora nosa i paranazalnih {upljina. AUDIOLOGIJA 5 S VESTIBULOLOGIJOM 5 mjeseci Teorija: uvod u audiologiju. osnove mikrohirur{ke tehnike. mikrohirur{ka terapija facijalisa. 7. U savladavanju patologije {titnja~e isti~emo sljede}e: dijagnostika eutireoti~kih. rehabilitacija nagluhih.^etvrtak. supraliminarna audiometrija. tehnika otoplastike. radiolo{ke tehnike testiranja govornog procesa. odnosno putem subtotalne i totalne resekcije hipofarinksa. afonija. govorna audiometrija. laserska kordektomija. lije~enje vestibularnih poreme}aja. tehnika dje~je audiometerije. hiperkineti~ke disfonije. totalna tireoidektomija. rehabilitacija ravnote`e. spektralna analiza. tehnike kod obostranih paraliza glasnica. re`njevi za mikrohirur- {ku rekonstrukciju defekata vlasi{ta. kao i upoznavanje imedijatne i naknadne rekonstrukcije nakon ovih operacija. holesteatom uha. alergiju kod djece. lokalni re`njevi za rekonstrukciju nosa. dijagnostikom. odnos slu{anja i govora. Nagla{avamo neophodnost upoznavanja kandidata s problemom karcinoma cervikalnog dijela jednjaka tj. audiometrija evociranim slu{nim potencijalima. uloga akusti~ke kontrole u procesu govora. ONKOHIRURGIJA GLAVE I VRATA 7 mjeseci Tokom obuke iz onkohirurgije glave i vrata specijalizanti trebaju savladati znanje iz tumora glave. malforacije nosa (antezije. hirur{ke tehnike za rekonstrukciju gornje i donje usne. liminarna tonalna audiometrija. Eustahijeve . procjenom operabilnosti. kao i tumori baze usne {upljine. rascjepi) endoskopska rinohirurgija. hirur{ka terapija mikrotija i makrotija. tumorske infiltracije karotide. estetsku hirurgiju glave i vrata te mikrorehirurgiju glave i vrata. 4. Specijalizant mora upoznati i hirur{ku tehniku tumora baze lubanje. Vje{tine: stroboskopija. odstranjenje benignih tvorbi. hirurgija endokranijalnih implantata. U tako {iroko zacrtanu definiciju plasti~ne hirurgije glave i vrata ulaze mnogi operativni zahvati i s mnogim od njih ORL specijalizanti moraju biti upoznati: principi hirur{kog rje{avanja laceracija vlasi{ta. tj. odnosno hirur{kim tehnikama i rekonstrukcijama cervikalnog dijela jednjaka. ~ela i obrve. hirur{ke tehnike u njihovu rje{avanju. poreme}aji vestibularne funkcije i ravnote`e: periferni i centralni. lobektomija. odabir slu{nog pomagala. akusti~ke analize govornog signala. rje{avanje laringealnih stenoza. strana tijela nosa te endoskopsku problematiku u nosu i sinusima. re`njevi za rekonstrukciju defekata na vratu. hipertireoti~kih i hipotireoti~kih nodoznih i difuznih struma. hirur{kom radioterapijskom i imunoterapijskom smislu tako definirana onkohirurgija glave i vrata obuhva}a: dijagnozu i lije~enje ve}ih tumora temporalne kosti uz savladavanje parcijalne ili totalne resekcije temporalne kosti. DJE^JA OTORINOLARINGOLOGIJA 5 mjeseci U svim ORL podru~jima postoje specifi~nosti dje~je patologije koje se razlikuju od op}e ORL patologije istog podru~ja a to su anatomija. Tokom specijalizacije moraju na teoretskom i prakti~nom nivou biti obra|eni sljede}i entiteti: upalne bolesti uha kod dojen~adi. osnove otoneurologije. udaljenim kutanim i slobodnim mikrovaskularnim re`njevima. anomalije i tumori uha iz ~ega proizlazi i specifi~na (~esto ote`ana) dijagnosti~ka procedura. aerodinami~ki testovi. (To se ti~e podru~ja `lijezdi slinovnica. govorna audiometrija. tiroplastike. usporeni govorni razvoj. audiometrijski scereening. Vje{tine: audiolo{ki pregled. testovi fonacije. tehnike medijalizacije i lateralizacije glasnice). SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 17 – Strana 59 Operacije: laringomikroskopija. lubanje. uvod u vestibulologiju. timpanometrija. U ovu problematiku svakako ulaze i pristupi tumorima epifarinksa i mogu}nosti njihovog hirur{kog rje{avanja. Neophodno je upoznavanje s problemom velikih krvnih `ila u onkohirurgiji. dizatrije. tonalna audiometrija. aerodinami~ki testovi fonacije. Posebno podru~je odnosi se na komplikacije bolest: uha kod dojen~eta. subtotalna tireoidektomija. kao i dijagnostike te hirur{kog rje{avanja aneurizmi u podru~ju glave i vrata. respiracije i rezonancije. hemoterapiju kod djece. tkivni ekspanderi u rekonstrukciji glave i vrata. odnos fonacije. rehabilitacija sluha i govora u djece. teorije slu{anja. bolesti larinksa i traheje. rehabilitacija prostorne ravnote`e. profesionalne disfonije. adenoidne vegelacije. vrata i gornjeg medijastinuma (dakle osim tumora mozga i spinalne mo`dine) i to u dijagnosti~kom. hirurgija karcinoma sublingvalne i submandibularne `lijezde hirurgiju tumora akcesornih salivarnih `lijezdi. ocjenska audiologija. implantacijske tehnike. patologija fonacije. akumetrija. rhinolalia. rezonancije i artikulacije. FONIJATRIJA 3 mjeseca Tokom boravka na Odjelu za fonijatriju specijalizant bi trebao ste}i sljede}a znanja i vje{tine. instrumentalno ispitivanje. rje{avanje sinehija prednje komisure. laringofisura. kvantitativne metode pretra`ivanja funkcije sluha. te njegovog hirur{kog rje{avanja medijalnom i lateralnom faringektomijom. cjelokupni pristup njihovoj patologiji svakako obuhva}a: dijagnostiku tumora. Za vrijeme specijalizacije. uticaj CNS-a na govorni proces. audiometrija novoro|ena~ke dobi i male djece. osnove akustike. subtotalne laringektomije. odabir slu{nog pomagala. tiroplastike. dislalije. hiperrinofonija. hirurgija {titnja~e tj. biopsija. tehnika audiometriranja. rekonstrukciju orbite nakon velikih resekcija. rekonstrukcijske tehnike nekon traume u{ke. psihogena afonija. juvenilni angiofibrom. elektrofiziologija slu{nog sistema. tehnika timpanometrije i izazivanja slu{nih potencijala. patologija.

umetanje i va|enje proteze jednjaka. mastoidektomija. Specijalizacija nudi {irok trening i priprema budu}eg patologa za uspje{an rad na patologiji. direktoskopija BercyWardovim direktoskopom. Tehnike: Dobijanje osnovnog znanja iz tehnika svjetlosne mikroskopije. – etika i propisi. neuropatologija. bronhoskopija s rigidnim tubusom. OSNOVNA 5 godina (60 mjeseci) MJESTO TRAJANJE TRAJANJE OBAVLJANJA STA@A 10 mjeseci Medicinski 1 mjesec fakultet Medicinski 9 mjeseci fakultet katedra za patologiju Bolni~ki odjel 38 mjeseci patologije 19 mjeseci 3 mjeseca 6 mjeseci 3 mjeseca 4 mjeseca 3 mjeseca 12 mjeseci GLAVNI CILJEVI SPECIJALIZACIJE Specijalizacija iz patologije i citopatologije je nau~ni i odgojni proces. i patologiju transplantacije organa). i deontologijom u trajanju od 3 mjeseca. stenoze jednjaka. endoskopska adenoidektonkija. timpanomastoidektonkija.Broj 17 – Strana 60 SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH ^etvrtak. hirurgija sfenoidnog sinusa. traheje i bronha. vrat). postavljanje ventilacijskih cjev~ica. transtrahealna. – Citopatologiju u trajanju od 4 mjeseca. citopatologija. direktna laringomikroskopija. strana tijela bronha. u nastavnim turnusima (ljetni i zimski semestar) po planu koji utvr|uju navedeni fakulteti. u zvanju specijaliste patologa iz svih podru~ja zdravstva. – Patologija stanice i okoli{a (ultrastrukturna patologija). – Patologija jetre. [to se prakti~nog dijela ti~e specijalizant bi trebao svladati sljede}e zahvate: klasi~na direktoskopija. 7. antrotomija. fistule vrata. – Usmjerena patologija sa izborom jednog od 5 mogu}ih programa (hirur{ka patologija. – ORL-patologija (glava. internisti~ka patologija. lateralna cerviktornija . `u~nih kanala. imedijatna "staging" rekonstrukcija larinksa i traheje. i uspje{no sticanje akademskog obrazovanja za potpun i samostalan rad poslije polo`enog specijalisti~kog ispita sa . Op}i dio: 38 mjeseci Hiru{ka i internisti~ka patologija: 19 mjeseci Podru~ja – Plu}na patologija. zajedno sa intraoperativnim biopsijama na zale|enim rezovima. Trajanje i struktura specijalizacije Specijalizacija iz patologije traje 5 (pet) godina i sastavljena je iz: – Uvodnog dijela. – Nefropatologija. Patolo{ka anatomija Autopsije: Dobijanjem osnovnog znanja i prakti~nih iskustava u autopsijskoj patologiji. tonzilektomija. stenoze larinksa i traheje. sa aspekta nacionalne patologije i klini~ko-patolo{kih primjera. elektronske mikroskopije. Biopsije: Usvajanjem znanja iz op}e biopsijske dijagnostike. operacije {titnja~e kod djece. – Kardiovaskularna patologija. Potreba izvo|enja sljede}ih endoskopskih zahvata: operacije manjih malignih tumora. – Dermatopatologija. 4. – Op}a patologija. histomorfometrije. koja traje ukupno 38 mjeseci i obuhvata: – Usmjerenu biopsijsku i autopsijsku patologiju u trajanju od 31 mjesec. te patofiziologija i patologija di{nih i probavnih puteva. Osnove menad`menta: u zdravstvu i organizacija slu`be za patologiju. pregled larinksatraheje i bronha s fiberskopom. imunohistokemije. odstranjenje stranog tijela larinksa. antroskopija. – Patologija endokrinih `lijezda. – Molekularna patologija. koji se temelji na autopsijskoj djelatnosti uklju~uju}i i biopsijske rad sa tehnikama. PROGRAM SPECIJALIZACIJE Uvodni dio: 10 mjeseci Osnovna teorijska nastava 1 mjesec Osnovna teorijska nastava se provodi iz oblasti: dono{enje klini~kih odluka. pregled jednjaka s fiberskopom. Obavlja se na medicinskom fakultetu u ukupnom trajanju od 1 mjesec. operacije nosnog septuma. patologija pleure i medijastinuma. traheotomija. Bilo bi va`no insistirati na samostalnom izvo|enju sljede}ih zahvata: paracenteza. OTORINOLARINGOLO[KA ENDOSKOPIJA 3 mjeseca Teorijski preduvjeti za izvo|enje endoskopskih zahvata u otorinolaringologiji su poznavanje anatomije i fiziologije di{nih i probavnih puteva. osnovnog znanja o histopatologiji organa. 2011. – Imunopatologija (sa osvrtom na autoimune bolesti. sa toksilogijom. medijalne i lateralne ciste vrata. Ovaj dio specijalizacije traje 10 mjeseci. ezofagoskopija s rigidnim tubusom. cijevi. problem dugotrajne intubacije. timparkoplastika. PATOLO[KA ANATOMIJA Vrsta specijalizacije: Trajanje specijalizacije: PLAN SPECIJALIZACIJE [IRA U@A TEMATSKA TEMATSKA OBLAST OBLAST Uvodni dio Op}a teorijska nastava Uvod u patolo{ku anatomiju Patolo{ka anatomija Hirur{ka i internisti~ka patologija Neuropatologija Onkopatologija Ginekolo{ka patologija Citopatologija Forenzi~ka patologija Usmjereni dio Izbor jedne od pet oblasti krajnjim ciljem profesionalnog usmjerenja i usmjerenja u univerzitetskog i pedago{kog radnika i nau~nika. histokemije. – upravljanja sistemom. – Gastrointestinalna patologija. kako bi bio sposoban (na) samostalno izvoditi autopsijske i biopti~ke-dijagnosti~ke djelatnosti. forenzi~na patologija) u trajanju 12 mjeseci. u kome specijalizant dobija teoretsko i prakti~no znanje iz podru~ja patologije. te jednjaka i hipofarinksa.operacije tumora i apscesa vrata. – Eksperimentalna patologija. traheoskopija i ekstrakcija stranog tijela. operacije parotidne `lijezde. – timski rad. intubacija. – sposobnost sticanja i preno{enja znanja. – Forenzi~nu patologiju. proto~ne citometrije. – – komunikacijske vje{tine. citogenetike i molekularne genetike. endoskopska eksploracija nosa i epifarinksa. imunofluoroscence. i pankreasa. fistula. adenoidektomija. – Urogenitalna patologija. Cransbronhalna biopsija. – promocija zdravlja. rje{avanje nosnih likvora.

. . . . . . . . – 20 usmjerenih autopsija sa opisom. . . . . . . . proto~ne citometrije. Na po~etku se upoznaje sa tehnikom uzimanja uzoraka i samostalno napravi nekoliko prakti~nih pokusa biopsije na odstranjenim organima. . . . . . Prakti~na i specijalna tehnika: histokemije. . . . . . . . . . . . . . . . . . .5 mjesec Citopatologija endokrinih `ljezda . . .^etvrtak. . . . . Aktivno u~e{}e na klini~ko patolo{kim konferencijama (ukupno 10). . Poseban akcenat je na samostalnom radu pod nadzorom mentora u biopsijama "ex tempore" sa najmanje 300 slu~ajeva. . . – 1000 ginekolo{ko-citolo{kih pregleda sa mi{ljenjem. koje je namijenjeno za upoznavanje citopatologije odre|enog podru~ja. 4 mjeseca Forenzi~na patologija (skupa sa toksikologijom. . . . . . . .5 mjeseca Citopatologija dojke . 1 mjesec Druga aspiracijska citopatologija . . Sudjelovanje u radu sa klini~arima pri izboru najboljeg na~ina ozdravljenja i uspje{nosti lije~enja pri napravljenoj biopsiji. . . . . 5 mjeseci – Sudjelovanje u svim redovnim i vanrednim klini~kopatolo{kim sastancima. 1 mjesec Citopatologija abdominalnih organa i retroperitoneuma . 1. . hematopatologije. ali su i sistemske prirode. sa opisom zavr{nih nalaza i dijagnosti~kim mi{ljenjem. . . . SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH – Broj 17 – Strana 61 Neuropatologija: 3 mjeseca Onkopatologija (sa te`i{tem na patologiju dojke. citogenetike. . . . . . . . Specijalizant svaki dan sudjeluje pri uzimanju citolo{kih uzoraka za aspiracijsku tehniku. perifernog `iv~anog sistema i skeletnih mi{i}a kao i dobiti znanja iz nacionalne patologije centralnog i perifernog `iv~anog sistema i skeletnih mi{i}a. . . . . . . . . . . sa ocjenom aktivnosti. . . . . . 2 mjeseca – Nefropatologija sa transplantacijom. najmanje 100 resektata organa i najmanje 20 internisti~ko-patolo{kih usmjerenih autopsija. molekularne patologije. . . . U vremenu. . . Rad mora biti tijesno povezan sa klini~arem koji ~eka od patologa histopatolo{ku dijagnozu ili odre|enje etiopatogeneze i stepena razvoja bolesti. . . . . . . pod nadzorom mentora a kasnije samostalno sudjeluje u izvo|enju zahtjevnijih primjera. – 10 klini~ko-patolo{kih konferencija. . Poseban akcenat je na metodama za semikvantitativnu i kvantitativnu ocjenu imunofenotipizaciju (imunofluorecentnim mikroskopom i elektronskim mikroskopom). . Specijalizant mora da napravi najmanje 20 usmjerenih autopsija iz problematike hiru{ke patologije sa klini~ko patolo{kom korelacijom i mi{ljenjem. . . . . . . . . . . . Potrebna je detaljna samostalna obrada biopsija sa formulisanjem zaklju~nog mi{ljenja pod nadzorom i usmjerenjem mentora. 1 mjesec Ginekolo{ka citopatologija . – 15 pregleda biopsija perifernog `iv~anog sistema sa dijagnozom i mi{ljenjem. 200 . Tako|e specijalizant sara|uje sa klini~kim konzilijem iz tog podru~ja. . . imunohistokemije. . dermatopatologija. dijagnozom i zaklju~nim mi{ljenjem. imunopatologija. . od toga 70% biopsija i 30% resektata organa. . . U toku jedne godine osposobljavanja iz citopatologije specijalizant mora napraviti najmanje 800 primjera tankoiglene aspiracijske biopsije (FNB) i pregledati slijede}i broj uzoraka: Aspirati patolo{kih procesa Dojke . 1 mjesec Plu}na citologija (aspiracijska i eksfolijativna) 1 mjesec Druga eksfolijativna citopatologija . . . . . . 0. ireverzibilnosti koji se odnosi na hronicitet bolesti. . . . . – 1000 citopatolo{kih pregleda sa mi{ljenjem. . . Neuropatologija Specijalizant u jednoj godini izobrazbe iz poglavlja neuropatologije mora dobiti znanje iz histologije i funkcionalne anatomije centralnog. . . . . . . . Pregleda ih prvenstveno sam i nakon toga skupa sa mentorom. . . . prevashodno u podru~ju degenerativnih i upalnih bolesti. 2 mjeseca Citopatologija endokrinih `ljezda . . . . . . U dana{nje vrijeme ve}i dio internisti~ke patologije zauzimaju endoskopske biopsije i biopsije unutarnjih organa namijenjene dijagnosticiranju netumorskih bolesti. . . 2 mjeseca Citopatologija limfati~nog sistema . Citopatologija Potpun program osposobljavanja: Upoznavanje s tehnikom obrade materijala u citopatologiji . . kosti. . . 1 mjesec Citopatologija eksudata . Mora uraditi najmanje: – 200 sekcija centralnog `iv~anog sistema sa dijagnozom i mi{ljenjem. . . Aktivno u~e{}e na svim doma}im ali i me|unarodnim susretima i odlascima na seminare iz podru~ja hiru{ke patologije. . . tumora {titnja~e i drugih endokrinih `lijezda). deontologijom) 3 mjeseca Specijalizant mora u prve 4 godine specijalizacije obaviti najmanje: – 200 autopsija. . . 4. . . . . . . elektronske mikroskopije. . . 7. – 4000 histopatolo{kih pregleda sa dijagnozom i mi{ljenjem. . . specijalizant mora pregledati i dati dijagnozu sa zaklju~nim mi{ljenjem za najmanje 800 biopsija. 300 Mekih tkiva. 6 mjeseci Ginekolo{ka patologija. . . . . . . . . . . . . 1 mjesec Citopatologija tumora mekih tkiva . . . . ultrastrukturna patologija . specijalizant pregleda kolekcije preparata iz tog podru~ja uz kori{tenje odgovaraju}e literature. . . 100 Drugih organa . . . . . 2011. . . Internisti~ka patologija Sticanje znanja i biopti~ko dijagnosti~kih iskustava sa samostalnim radom pod nadzorom neposrednog mentora. . . Usmjerena poglavlja: (izbor jednog od od 5 navedenih programa) Hiru{ka patologija Rad obuhvata podru~je hiru{ke patologije sa namanje 1000-1200 biopsija. . . 400 [titnja~e . skupa sa fetalnom i neonatologijom i patologijom usmjerenom na eksfolijativnu citopatologiju 3 mjeseca Citopatologija. . sa akcentom na imunopatologiju. . . . . . Specijalizant mora upoznati nova dostignu}a u gerijatrijskoj patologiji. . . 1 mjesec Specijalizant svaki dan pregleda od 24-30 objektnih stakala sa pribli`no 8-10 dijagnosti~kih primjera iz razli~itih podru~ja aspiracijske i eksfolijativne citopatologije. . . . . . 200 Limfti~nog tkiva . Detaljan program osposobljavanja: – Gastrointestinalna i hepatobilijarna patologija . . . . . . . te diseminacije bolesti. . . . . U momentu zavr{ene prve godine subspecijalizacije. . . . . . . . 5 mjeseci Plu}na patologija i kardiovaskularna patologija . . . . . tumora mekih tkiva. stani~nih kultura. . – 500 pregleda biopsijskih uzoraka centralnog `iv~anog sistema sa dijagnozom i mi{ljenjem. . Po zavr{etku jedne godine obrazovanja iz neuropatologije specijalizant mora biti osposobljen za samostalno dijagnosticiranje neurolo{kih i `iv~ano-mi{i}nih bolesti na{e sredine. . – 300 pregleda zale|enih histopatolo{kih rezova sa mi{ljenjem. Po~ne sa manje zahtjevnim odstranjenim uzorcima pacijenata. reverzibilnosti. Sa transplantacijom organa podru~je djelovanja patologa se ra{irilo i otvoreni su novi stru~ni vidici. Bolesti su ograni~ene na organ. .

Metabolizam vode. . . . . . . Rana klini~ka detekcija nasljednih i uro|enih bolesti metabolizma. minerala. . . . . . Poreme}aj acido-bazne ravnote`e i savremeni na~ini korekcije. . . . . u nastavnim turnusima (ljetni i zimski semestar) po planu koji utvr|uju navedeni fakulteti. . – promocija zdravlja. Obavlja se na medicinskom fakultetu u ukupnom trajanju od 1 mjesec. . neonatologija i intenzivna terapija Dje~ja pulmologija Neuropedijatrija Dje~ja endokrinologija Dje~ja hematoonkologija Fizijatrija i rehabilitacija Alergoimunoreu matologija Prijemnotrija`na op}a pedijatrija i urgentna pedijatrija Klini~ka infektologija Dje~ja hirurgija Dje~ja dermatovener ologija Bolni~ki odjel infektologije Bolni~ki odjel dje~je hirurgije Bolni~ki odjel dermatologije 1 mjesec 1 mjesec 15 dana 1 mjesec 39 mjeseci 4 mjeseca 4 mjeseca 4 mjeseca 4 mjeseca 4 mjeseca 4 mjeseca 4 mjeseca 4 mjeseca 2 mjeseca 3 mjeseca 2 mjeseca Klini~ka pedijatrija U okviru sta`a i klini~ke pedijatrije specijalizant treba da upozna rad svih odjeljenja i aktivno se uklju~i u rad odjeljenja. . potrebe u bjelan~evinama. . Metode i principi dijagnostike u dojena~koj dobi. . . – komunikacijske vje{tine. 200 Eksudati . . Sudjelovanje u dijagnosti~ko laboratorijskim postupcima 6 mjeseci (Forenzi~na toksikologija u trajanju 3 mjeseca i forenzi~na alkohologija u trajanju od 3 mjeseca) PEDIJATRIJA Vrsta specijalizacije: OSNOVNA Trajanje specijalizacije: 4 godine /48 mjeseci/ PROGRAM SPECIJALIZACIJE [IRA OBLAST Uvodni dio osnovna teorijska obuka Klini~ka pedijatrija U@A OBLAST MJESTO TRAJANJE TRAJANJE OBAVLJANJA STA@A Medicinski fakultet 1 mjesec Univerzitetskoklini~ka bolnica klinika za pedijatriju Dje~ja gastroenterohepa tologija Dje~ja nefrologija Dje~ja kardiologija Perinatologija. . . Bolesti jetre i `u}nih puteva. . . . . . 7. . . KLINI^KA PEDIJATRIJA Dje~ja gastroenterohepatologija 4 mjeseca Bolesti probavnog sistema. . . . . . Peroralna i intravenska rehidracija. . . . . . . . Potpun program obuhvata: Samostalni rad pod neposrednim vodstvom mentora 6 mjeseci Rad obuhvata najmanje 20 ekspertiza na krivi~nopravnom podru~ju. enterokolitis. . . . . .Broj 17 – Strana 62 SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Dje~ja otorinolaring ologija Dje~ja oftalmologija Dje~ja ortopedija Dje~ja i preventivna stomatologija Radiolo{ka dijagnostika Preventivna i socijalna pedijatrija Mentalno zdravlje i psihijatrija Bolni~ki odjel ORL Bolni~ki odjel oftalmologije Bolni~ki odjel ortopedije Stomatolo{ki fakultet Bolni~ki odjel radiologije zavodi za javno zdravstvo Bolni~ki odjel psihijatrije ^etvrtak. . . . Patologija dojena~ke dobi: Fiziologija dojen~eta i karakteristike dojen~eta. . . . . . . . Rast i razvoj. Akutni i hroni~ni poreme}aji u vezi sa ishranom. . . . dijagnostika i prevencija. . . . . . 300 Forenzi~na patologija Poglavlje koje obuhvata rad specijalizanta na civilnopravnom i krivi~nopravnom podru~ju sa poglavljima usmjerenim na laboratorijski rad. . . . – timski rad. Kolokvij – Anamneza gastroenterolo{ko-hepatolo{kog pacijenta – Fizikalni pregled gastroenterolo{ko -hepatolo{kog pacijenta – Mjerenje tjelesne te`ine i visine i ostalih parametara antropometrije – Interpretacija antropometrijskih parametara na osnovu percentilnih krivulja – Na~in uzimanja uzoraka stolice za analize i interpretacija nalaza – Lije~enje akutnog proljeva (fiziolo{ke osnove apsorcije elektrolita i vode kao temelj rehidracijskih postupaka) – Plasiranje nazogastri~ne sonde – Ishrana kod akutnog proljeva – Priprema i na~in izvo|enja testova za malabsorpciju – Priprema za ultrazvu~ni pregled abdomena – Priprema pacijenta za biopsiju tankog crijeva – Priprema pacijenta za proksimalnu endoskopiju – Priprema pacijenta za distalnu endoskopiju . celija~ni sindrom (malabsorpcije). . 4. . . . Cisti~na fibroza. . – upravljanja sistemom. UVODNI DIO OSNOVNA TEORIJSKA NASTAVA 1 mjesec Osnovna teorijska nastava se provodi iz oblasti: – dono{enje klini~kih odluka. . Avitaminoze i hipovitaminoze. Ulkus `eluca i duodenuma. – sposobnost sticanja i preno{enja znanja. infekcije i parazitalne infekcije crijeva. . . 15 dana 15 dana 1 mjesec 15 dana 1 mjesec 1 mjesec Eksfolijativna citopatologija Bris vrata materice. . megakolon. 3000 Plu}a . 2011. Tumori abdominalnih organa. Principi ishrane prirodna i vje{ta~ka ishrana. Malformacija i funkcionalni poreme}aji. . Prevencija i lije~enje bolesti. . . . . uglji~nim hidratima i vitaminima. . . 300 Drugo. mastima. . . – etika i propisi. . najmanje 20 sudsko medicinskih obdukcija sa zaklju~nim izvedenim mi{ljenjem u krivi~nopravnim i krivi~nim podru~jima i 15 zavr{nih nalaza iz civilnopravnih i krivi~nopravnih slu~ajeva. Splenomegalija. . . .

transkutane saturacije kiseonika. Na~in i pripreme pacijenata za rendgenolo{ko ispitivanje urinarnog sistema i interpretacija dobijenih nalaza: – nativni snimak abdomena – intravenozna urografija – mikciona cistoureterografija – angiografija.sr~ane kateterizacije. RTG grudnog ko{a. Upotreba inkubatora i pode{avanje optimalne temperature okoline. Dje~ja kardiologija 4 mjeseca Uro|ene i ste~ene bolesti srca i krvnih sudova kod djece. tubolopatije. hiperbilirubinemija. Vje{tine: Upotreba grija~a. EKG i druge dijagnosti~ke metode u kardioreumatologiji. venografija – na~in izvo|enja i interpretacija radioizotopskih ispitivanja – izotopska renografija bubrega – scintigrafija bubrega – radioizotopska MCUG – priprema za sljede}e procedure i njihova interpretacija: endoskopija. – sistemskih kao i reumatolo{kih oboljenja – ovladati kardiopulmonalnom reanimacijom – usvojiti algoritme za poreme}aje ritma protokol prevencije ateroskleroze-preventivna kardiologija algoritam prevencija subakutnog bakterijskog endokarditisa pre i posthirur{ko pra}enje kardijalnih pacijenata status reumatskih pacijenata laboratorijsko-dijagnosti~ke pretrage u sklopu sistemnih obolenja – izvo|enje i interpretacija reumatskih testova – ovladati modificiranim table tilt testom – primjenom relevantnih medikamenata. kompjuterizovana tomografija bubrega i nukleara magnetna rezonansa. Reumatska groznica. Malformacije urinarnog sistema. Funkcionalni testovi kod oboljenja urinarnog trakta. perkusija) – Auskultacije fiziolo{kog i patolo{kog nalaza na srcu (30 + 30) – Interpretacije EKG (30): novoro|en~e. Kolokvij Specijalizant je obavezan ovladati sljede}im prakti~nim znanjem i vje{tinama iz: – Fizikalni pregled (inspekcija. 7. Transiluminacija. respiracija. akutni i hroni~ni.prakti~no izvo|enje . reanimacije novoro|en~eta. Primjena lijekova. Identificiranje i tretman djece sa respiratornim distresom Vje{tina: Intubacija. njega. Fiksacija. pred{kolsko.^etvrtak. Uzimanje uzoraka perferne arterijske krvi za gasne analize. {kolsko dijete i adolescent – Interpretacije Rtg snimka srca i plu}a (30) – Interpretacije 24 satnog EKG . posebno adenosina i PGE1. intenzivna terapija 4 mjeseca Za to vrijeme treba ovladati patologijom i fiziologijom novoro|ena~ke dobi. Kompresija grudnog ko{a (kardijalna reanimacija). nefrogene hipertenzije. fizikalni pregled. Hipertenzije u dje~joj dobi. 4. Embriopatije. Kolokvij Anamneza nefrolo{kog pacijenta Fizikalni pregled nefrolo{kog pacijenta Na~ini prikupljanja uzoraka urina za analize i njihova interpretacija Priprema na~in izvo|enja i interpretacija funkcionalnih testova bubrega – koncentracija du{ika uree u krvi i kreatinina u serumu – klirens testovi – izotopsko odre|ivanje glomerularne filtracije – test koncentracione sposobnosti bubrega – test optere}enja kiselinama Priprema i tuma~enje ultrasonografije urinarnog trakta. Odre|ivanje gestacione dobi i veli~ine za dob. cistopatije. Tretman pneumotoraksa: Aspiracija iglom Upotreba umbilikalnog (venskog i arterijskog) katetera kod bolesne i rizi~ne novoro|en~adi. Savremena terapija oboljenja urinarnog trakta. VSD. Metode pregleda urinarnog trakta. Grijanje. Perinatologija. Tehnike uzimanja mokra}e i pregled sedimenta. Nedono{~e. biopsija bubrega. Kontrola temperature okoline za bolesnu i rizi~nu novoro|en~ad. Primjena kiseonika kod bolesne i rizi~ne djece Vje{tine: Mjerenje koncentracije kiseonika. Ugro`eno novoro|en~e.B. Visokodiferencirana njega bolesnog novoro|en~eta (samo za specijalizante koji }e raditi na Intenzivnoj njezi II i III nivoa) Eksangvinotransfuzija . porodiljske traume. lije~enje. kolagenose. rizici. Identifikacija i tretman djece sa infekcijom. Identifikacija riziko faktora i prepoznavanje rizi~ne i bolesne novoro|en~adi. zglobnim promjenama) – ovladati protokolima dijagnostike i terapije kardiovaskularnih. Apgar score. vla`enje i mije{anje kiseonika sa zrakom. ductus… (uklju~uju}i i vegetacije. Dje~ja nefrologija 4 mjeseca Oboljenja bubrega i mokra}nih puteva. Kolokvij Primarna reanimacija novoro|en~eta Vje{tine: Sukcija.Holtera (5) – Interpretacije normalnog ultrazvu~nog nalaza srca (10) i jednostavnih uro|enih sr~anih anomalija: ASD. urolitijaza. nefroze. izliv i tromboti~ne mase) – Interpretacija nalaza nuklearne magnetne rezonance srca – Interpretacija nalaza kompjuterizovane tomografije srca – Upoznavanje sa osnovnim principima invazivne dijagnostike i terapije . fetopatije i njihova prevencija. Mije{anje kiseonika i komprimiranog zraka. Ventilacija balonom i maskom. SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH – – – – – Broj 17 – Strana 63 – Interpretacija nativnog RTG abdomena – Poznavanje funkcionalnih testova jetre – Interpretacija markera na hepatitis A. Vje{tina: Procjena gestacione dobi novoro|en~eta. Transport novoro|en~adi Vje{tina: Priprema transporta Kontinuirana njega rizi~ne novoro|en~adi. Vje{tine: Uvo|enje umbilikalnog venskog katetera. Specijalizant treba: – voditi brigu o hospitaliziranim pacijentima (anamneza. nefritis. krvnog pritiska na gornjim i donjim ekstremitetima. Fiksacija tubusa. neonatologija. Prakti~no izvo|enje. mjerenje pulsa. Monitoring kiseonika Vje{tine: Upotreba puls oksimetrije. reumatoidni artritis. Provjera polo`aja tubusa Prepoznavanje i tretman pneumotoraksa Vje{tine: Detekcija pneumotoraksa. svi tehni~ki pregledi i terapeutski zahvati uklju~uju}i i eksangvinotransfuziju. 2011. Procjena polo`aja (na RTG-u) Identifikacija i pristup djeci sa niskim krvnim pritiskom Vje{tina: Mjerenje krvnog pritiska Identifikacija i tretman djece sa hipoglikemijom Vje{tina: Skrining test {e}era u krvi Primjena intravenozne terapije kod bolesne i rizi~ne novoro|en~adi Vje{tina: Insercija i odr`avanje intravenske infuzije Ishrana bolesne i rizi~ne djece Vje{tina: Ishrana putem nazogastri~ne sonde Identifikacija i tretman djece sa hiperbilirubinemijom. prepoznavanje riziko faktora. ishrana i `ivot u inkubatoru. palpacija. dojen~e. disritmije.

Genetika i njen zna~aj u prevenciji i ranoj dijagnostici. rtg snimak sinusa Kompjuterizirana tomografija Bronholo{ka obrada (bronhoskopija. Kongenitalne anomalije i oboljenja nervnog sistema. U okviru specijalizacije svaki specijalizant bi trebao pro}i kurs koji uklju~uje bazi~nu i naprednu reanimaciju (APLS) Dje~ja pulmologija 4 mjeseca Akutne i hroni~ne infekcije gornjih di{nih puteva. absces plu}a. posturalnu drena`u. Antibiotsku terapiju bronhopneumonija i pneumonija. Tehnika pregleda krvne slike. koagulopatije. 2011. Ovladavanje osnovama genetike. HF) Insercija torakalnog drena. oboljenja perifernih nerava. alergijska oboljenja respiratornog sistema. Direktni monitoring krvnog pritiska (kori{tenje transdjusera). atipi~ne pneumonije. lava`a `elu~anog soka za slanje materijala za BK nalaz. pripremiti rad za stru~no izlaganje uz superviziju mentora. dijabetes mellitus i druga oboljenja vezana za endokrini sistem). 2. Vo|enje te{ke bronhopstrukcije i menad`ment sindroma krupa. hemoglobinopatije. ekstrapulmonalni TBC u dje~ijoj dobi. Inspekciju BCG o`iljka. uo~avanje znakova hemoragijske dijateze. spolnih `lijezda i nadbubrega Na~in izvo|enja i interpretacija OGIT testa sa insulinemijom Prakti~no izvo|enje terapije za pacijenta sa dijabetes mellitusom TIP 1 (dijabetolo{ka {kola) Dje~ja hematoonkologija 4 mjeseca Bolesti hemopoetskog sistema kod djece. Mogu}nost dijagnostike i prevencije genetskih bolesti. cerebralne dje~je pareze i paralize. Anemije. Bronhopneumonije. Terapija surfaktantom . miopatije. neuroza i poreme}aji pona{anja. vibracionu masa`u. {titne `lijezde. aspiraciju i toaletu disajnih puteva. inhalacije putem inhalatora maskom i usnim nastavkom. Protokol tretmana leukoza i malignih hemoblastoza. 4. Obstruktivni sindrom. Napomena: Sticanje vje{tine primarne reanimacije: bilo bi potrebno da u okviru specijalizantskog sta`a specijalizant provede 15 dana u porodili{tu. paratireoideja. 7.Broj 17 – Strana 64 SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH ^etvrtak. Neuropedijatrija 4 mjeseca Neurolo{ka oboljenja i psihi~ki poreme}aji u djece. DIJAGNOSTI^KE METODE: – Uzimanje anamneze sa posebnim osvrtom na hematoonkolo{ke bolesti – Fizikalni pregled hemato-onkolo{kog pacijenta sa posebnim osvrtom na pregled limfnih ~vorova po regijama. TIBC i UIBC . Fe. spolnih }lijezda. bronholava`a. hromosomi i njihove aberacije. leukoze. Zna~aj genetskog savjetovali{ta. Kolokvij Znanja koja treba znati samostalno ~initi: Neurolo{ki pregled neonatusa Neurolo{ki pregled dojen~eta Neurolo{ki pregled pret{kolskog djeteta Neurolo{ki pregled {kolskog djeteta i adolescenta Lumbalna punkcija Priprema plana i programa ispitivanja djeteta sa razvojnim poreme}ajem Priprema plana i programa ispitivanja djeteta sa paroksizmalnim neurolo{kim poreme}ajem Tretman djeteta sa epilepti~nim statusom Znanja koja treba vidjeti: UZ mozga kod dojen~eta EEG registracija u razli~itim vidovima i kod razli~itih uzrasta djeteta EMG registracija kod razli~itih uzrasta djeteta EP registracija kod razli~itih uzrasta djeteta Dje~ja endokrinologija 4 mjeseca Poreme}aj rasta i razvoja. ko{tane sr`i i punktata limfinh `lijezda. palpaciju jetre i slezene – Interpretacija kompletne krvne slike. 4. Uzimanje brisa nosa i grla. te ostalih parametara antropometrije Interpretacija antropometrijskih parametara na osnovu percentilnih krivulja (karte rasta) Procjena stadija puberteta po Tanneru kod djevoj~ica i dje~aka (orhidometar po Praederu) Analiza RTG doru~ja Analiza jonograma i ABS-a u sklopu dijagnostike endokrinolo{kih oboljenja Na~in izvo|enja i interpretacija testa odre|ivanja hormona rasta Interpretacija statusa hormona: hipofize. Infekcije nervnog sistema (meningomieloencefalitis). perkusija. prevesti ~lanak: novosti u dje~ijoj pulmologiji i na kraju specijalisti~kog sta`a polagati kolokvijum. auskulatacija) Rendgen pregledi: standardni rtg snimak (PA i Profil) plu}a. tumori mozga. Endokrina oboljenja (bolest {titnja~e. Odre|ivanje saturacije O2 i terapiju kiseonikom. Kolokvij PROGRAM PRAKTI^NIH ZNANJA I PROCEDURA Anamneza endokrinolo{kog pacijenta Fizikalni nalaz endokrinolo{kog pacijenta Mjerenje tjelesne te`ine i visine pacijenta. TBC plu}a. Uro|ene anomalije gornjih di{nih puteva. Odre|ivanje PEF-a vrha ekspiratornog protoka spirometrom (pik floumetar) 3. Znojni test. bolesti linfati~nog retikuloendotelijalnog sistema. Kolokvij U sklopu kru`enja provesti 15 dana u Zavodu za transfuzijsku medicinu Federacije BiH. Pneumoencefalografija i druge tehni~ke pretrage u neurolo{koj dijagnostici. nadbubre`ne `lijezde. interpretaciju acidobaznog statusa. Obavezno se mora savladati: 1. transfuzijskom centru ili odsjeku za transfuziju. palpacija. bronhografija) Pleuralna punkcija i biopsija plu}a Funkcionalni testovi-osnovi plu}ne funkcije-spirometrija Ko`ni testovi preosjetljivosti:alergo test: inhlacioni i nutritivni alergeni Znojni test Laboratorijske pretrage: hematoonkolo{ke mikrobiolo{ke enzimatske citolo{ke analize U toku provo|enja specijalisti~kog sta`a kandidat je du`an savladati teoretski i prakti~ni dio oboljenja respiratornih organa terapiju oboljenja i terapiju urgentnih oboljenja respiratornog trakta. hipofize. Alergolo{ki test: izvo|enje i interpretacija. procjena i ~itanje snimaka. Primjena ventilacije kontinuiranim pozitivnim pritiskom (CPAP) Provo|enje mehani~ke ventilacije (IPPV.prakti~no izvo|enje. epilepsije. U sklopu boravka provesti 15 dana na institutu za genetiku. IMV. Kolokvij Fizikalni pregled (inspekcija. bronhiektazije. Osnovne karakteristike EEG i REG tehnike.

– SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 17 – Strana 65 Tumorski markeri: feritin. psihoze. Cu u serumu. TA. traheotomija. deplazmatisanih eritrocita. Metode dijagnostike: reanimacija i uvod u anesteziju. TV. Principi lije~enja. hemokulture. anafilakti~nog {oka. bilirubin. Trect – Detaljan fizikalni pregled po sistemima novoro|en~e. Iskrivljenje ki~me. Bronhoskopija. povra}anjem. Strabizam i mogu}nosti korekcije. limfoma i slidnih tumora hemoterapijom – Potpuna terapija (PICC. Pre-post operativno zbrinjavanje djeteta. gastrointestinalne alergije – Upoznati se sa pra}enjem i protokolima lije~enja djece sa primarnom imunodeficijencijom – Specijalizant treba znati: – Status reumatskih pacijenata – Laboratorijske dijagnosti~ke pretrage u sklopu sistemskih oboljenja – Izvo|enje i interpretaciju reumatskih testova – Kolokvij Prijemno trija`na op}a pedijatrija i urgentna pedijatrija 2 mjeseca – Detaljni anamnesti~ki podaci kao vodi~ za daljnje postupke vitalni parametri (P. haptoglobin – Osmotska (hemoliti~ke anemije) – Koagulacioni testovi – Lumbalna punkcija (dijagnosti~ka i terapeutska) – Sternalna punkcija – Punkcija limfnog ~vora – Punkcija slezene – Citomorfolo{ki pregled periferne krvi – Citomorfolo{ki pregled ko{tane sr`i – Mikrobiolo{ke pretrage: brisevi. EHO.^etvrtak. Fe u serumu. IgA – Upoznati se sa testovima provokacije i imunoterapijom – Znati primjeniti farmakoterapiju anafilaksije. Osnovi imunolo{ke za{tite i prevencije dje~ijih zaraznih bolesti. Metode desenzibilizacije. Lumbalna punkcija i pregled likvora. urtikarije – Savladati algoritam terapije atopijskih oboljenja-alergijske astme. Metode pregleda i tehnika uzimanja materijala za pregled. 7. TERAPIJA – Osnovni principi lije~enja leukemija. Venerolo{ka oboljenja u djece. anomalije polo`aja tijela i dr`anja.osipne i druge. alkalna fosfataza rezistencija. Dje~ji ekcemi. Kolokvij Dje~ja oftalmologija 15 dana Bolesti i povrede oka u dje~joj dobi i njihovo zbrinjavanje. grla i nosa. Kolokvij Dje~ja ortopedija 1 mjesec Uro|ene i ste~ene malformacije kostiju i zglobova u dje~joj dobi. aktivna i pasivna imunizacija. antigljivi~na za{tita. kulture PICC. Kutani alergolo{ki testovi. sputum na gljivice – Kariogram za onkolo{ke pacijente – Radiolo{ke pretrage: RTG. profilaksa protiv Pneumocistiti carini) – Priprema citoterapije i na~in njene aplikacije – Intra tekalna terapija – Rehidracije tokom davanja citoterapije uz adekvatan monitoring – Indikacije za davanje derivata krvi (pune krvi. Principi lije~enja i osnovi korekcije vida. anemijom – Konsultativni pregledi – Dnevna bolnica: pra}enje i vo|enje terapije pacijenata – Vo|enje medicinske dokumentacije – Vodi} postupaka terapije kod urgentnih pacijenata – Kolokvij Psihijatrija i mentalno zdravlje 1 mjesec Psihomotorna oboljenja. korekcijske vje`be. (izra`eno u parametrima >)Tax. Sat O2. masti i kortikosteroida. Principi terapije. MRI. alergijskog rinitisa. Nouron specifi~na esteraza. audiometerijske metode. urinokulture. LDH. Bolesti kostiju i sistemske bolesti. Kolikvij Dje~ja otorinolaringologija 15 dana Metode pregleda i interpretacija nalaza kod pregleda uha. Kolokvij Dje~ja dermatovenerologija i alergologija 15 dana Bolesti ko`e u dje~joj dobi. Tumori kostiju kod djece Kolokvij . Kolokvij Dje~ja infektologija 1 mjesec Karakteristi~ne infektivne bolesti dje~je dobi . antibiotska za{tita. respiracije) odre|ivanje i interpretacija TT. insolacije smrzavanja – Zbrinjavanje djeteta u konvulzivnom napadu – Zbrinjavanje djeteta u ambulantno rje{ivom asmati~nom napadu – Savjeti za ishranu zdravog dojen~eta i malog djeteta – Savjeti za dijetalnu ishranu djeteta sa dijarejom. njega pacijenta. plazme oboga}enom trombocitima) Fizijatrija i rehabilitacija 2 mjeseca – Fizijatrijski pregled neurolo{ki o{te}enog djeteta – Fizijatrijski pregled djeteta sa onesposobljenjem druge etiologije – Dijagnosti~ke metode za utvr|ivanje onesposobljenosti – Nau~iti funkcionalni fiziolo{ki razvoj djeteta – Etiolo{ke faktore koji uzrokuju o{te}enje ploda – Habilitacija i rehabilitacija razlikovanje termina – Na~in imobilizacije kod djeteta sa obstetri~kom paralizom pexus brachialis-a – Mogu}nost rehabilitacije kod djeteta sa JRA – Zna~aj ortoza u korekciji stava djece sa "lo{im dr`anjem" – Scoliosis vrste i na~in tretmana – Torticolis prepoznavanje i tretman – Kolokvij Alergoimunoreumatologija 4 mjeseca – Amnezija i fizikalni pregled pacijenata sa alergijskim oboljenjem – Amnezija i fizikalni prgled pacijenata sa imunodeficijencijom Savladati: – Protokole dijagnostike atopijskih oboljenja i anafilaksije – Inicijalni screening za imunodeficijencije – Protokole dijagnostike primarnih imunodeficijencija Znati interpretirati: – Alergo test na inhalacione. Kolokvij Dje~ja hirurgija 1 mjesec Naj~e{}e hirur{ke intervencije u dje~ijoj dobi. nutritivne alergene i ubode insekata – Vrijednosti imunoglobulina IgE (ukupno i specifi~nog) – Vrijednosti imunoglobulina IgG. 4. alfa fetoprotein vanilmandeli~na kiselina u urinu. principi dijagnostike i lije~enje. atopijskog dermatitisa. koncentrovanih trombocita. IgM. plazme. Displazija i luksacija kuka. Metode cijepljenja i vrste vakcina. dojen~e. pred{kolsko i {kolsko dijete i adolescenti – Vje{tina procjene i trija`e pacijenta – Interpretacija osnovnih laboratorijskih nalaza + ABS + jonogram – Interpretacija rtg srca i plu}a – Interpretacija EKG – Vje{tina CRP + upotreba defibrilatora – Postupak kod intoksikacija kausti~nim i nekausti~nim sredstvima – Zbrinjavanje djeteta kod utapanja. primjena obloga. Alergijska oboljenja. 2011. CT.

PLASTI^NA I REKONSTRUKTIVNA HIRURGIJA Vrsta specijalizacije: OSNOVNA Trajanje specijalizacije: 6 godina (72 mjeseca) PROGRAM SPECIJALIZACIJE [IRA OBLAST Uvodni dio osnovna teorijska nastava Uvodni (op}i) dio Hirur{ke infekcije Abdominalna hirurgija U@A OBLAST MJESTO TRAJANJE TRAJANJE OBAVLJANJA STA@A Medicinski fakultet 1 mjesec 2 mjeseca 1 mjesec 1 mjesec 12 mjeseci Specijalni dio . i dr. fetalna hipotrofija i zaostatak infrauterinog rasta. Kolokvij Preventivna i socijalna pedijatrija 1 mjesec Savremeno zakonodavstvo u za{titi materinstva. Principi ishrane potrebe u bjelan~evinama.). Dijete i njegova fizi~ka i humana sredina.druga godina 1 mjesec 2 mjeseca Bolni~ki odjel ORL 1 mjesec Bolni~ki odjel MFH 3 mjeseca Bolni~ki odjel urologije 1 mjesec Bolni~ki odjel ORL 1 mjesec Bolni~ki odjel plasti~ne hirurgije 1 mjesec Bolni~ki odjel oftalmologije 23 mjeseca Bolni~ki odjel plasti~ne hirurgije Bolni~ki odjel abdominalne hirurgije 2 mjeseca 1 mjesec Bolni~ki odjel plasti~ne hirurgije 1 mjesec 7 mjeseci . poreme}aji ~ula vida. urografija. pokazatelji morbiditeta. vrti}i. obdani{ta. Higijena zuba.V. materinalni mortalitet.prirodna. dokumentacije) Tretman akutnih stanja Bolni~ki odjel plasti~ne hirurgije 1 mjesec Bolni~ki odjel plasti~ne hirurgije Bolni~ki odjel Osnove plasti~ne elektivne hirurgije {oka hirurgije Opekotine Bolni~ki odjel plasti~ne hirurgije Osnovi Bolni~ki odjel rekonstruktivne plasti~ne hirurgije hirurgije Osnovi estetske Bolni~ki odjel hirurgije plasti~ne hirurgije 12 mjeseci Ko`ni tumori dermatologija Lije~enje metastatskih malignih oboljenja ko`e i mekih tkiva onkologija Tumori glave i vrata (osnove dijagnostike i terapije) . 8 mjeseci 2 mjeseca Dje~ja i preventivna stomatologija 15 dana Rast i razvoj zubi. krvnih i endokrinih oboljenja u dje~joj dobi. pasivni i aktivni imunitet. Etiologija. Sistematski pregledi prvi.slu`bi za zdravstvenu za{titu djece. energiji.ORL Pedijatrijska plasti~na hirurgija (shize) Maksilofacijalna hirurgija Pedijatrijska plasti~na hirurgija (hipospadije) Urologija Rekonstruktivna i estetska hirurgija nosa ORL Rekonstruktivna i estetska hirurgija nosa Plasti~na hirurgija Rekonstruktivna i estetska hirurgija lica Oftlamologija Rekonstruktivna i estetska hirurgija lica Plasti~na hirurgija Bolni~ki odjel dermatologije Bolni~ki odjel onkologije 2 mjeseca 1 mjesec 6 mjeseci 1 mjesec 1 mjesec Specijalni dio . termovizija. Organizacija za{tite djeteta u svijetu. Kolokvij. Savremene digitalne tehnike (CT. od ~ega tromjese~ni rad u savjetovali{tu za zdravu djecu. sluha i smetnje govora. vitaminima. Zna~aj nutricionih standarda (glad. fetalni i neonatalni traumatizam. fetalni mortalitet. epidemiologija. gingive i higijena usne {upljine. Ustanove u za{titi djeteta.Broj 17 – Strana 66 SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Traumatologija Bolni~ki odjel traumatologije Anesteziologija Bolni~ki odjel i reanimacija anesteziologije Hirur{ka Bolni~ki odjel intenzivna hirur{ke terapija intenzivne terapije Opekotine Bolni~ki odjel za opekotine Patologija ili Bolni~ki odjel sudska medicina patologije ^etvrtak. apetit. vje{ta~ka i dvovrsna ishrana). fertilitet. mortinatalitet. Uticaj ishrane na organe usne {upljine.odjel za preventivno-promotivnu zdravstvenu za{titu {kolske djece i studenata. prevencija i socijalni zna~aj prematuriteta. incidencija. Vakcinacija. prevencija i na~in skupljanja podataka. profilaksa i epidemiologija karijesa. ishrana djece i adolescenata u kolektivima. Principi inferpretacije radiolo{kih analiza.). mineralima i vodi. anoreksija. Minimum i po`eljni optimum zdravstvene za{tite djeteta. Ishrana djeteta od 1-6 godina. Oralne manifestacije kod sistemskih deficitnih. smje{taj djeteta u porodici i preventivne aktivnosti u za{titi zdravlja djece. subtrakciona angiografija i dr. 7. Perinatalni problemi. Kolokvij Radiodijagnostika 1 mjesec Osnovi radiolo{ke dozimetrije i za{tite. vrste cjepiva. 2011. Zdravstvena i socijalna za{tita djeteta u Federaciji BiH/Bosni i Hercegovini. kao i tromjese~ni rad u zavodu za javno zdravstvo . Hendikepirano dijete. pneumoencefalografija. perinatalni mortalitet). Epidemiolo{ki aspekti u pedijatriji. Rasti razvoj djeteta i njegovo pra}enje.prva godina Administrativni poslovi (vo|enje med. jaslice. Planiranje porodice. pasa`a `eluca i crijeva. genoza. ultrazvuk. Demografski pokazatelji u odnosu na djetinjstvo (natalitet. 4. Upoznavanje sa invazivnim i neinvazivnim tehnikama u radiologiji. Priprema djeteta za odre|ene dijagnosti~ke pretrage (I. domovi. Faktori koji uti~u na razvoj denta-facijalnog kompleksa. ponovni i ciljani. mortalitet djece. Registracije nalaza stanja zubi. Napu{teno dijete i adopcija. Sve navedeno u ovom odjeljku treba obaviti kroz devetomjese~ni prakti~ni rad u Domu zdravlja .

– hirur{ki pristupi kod tipi~nih zahvata na lokomotornmom aparatu. . lomova i i{~a{enja). . . – upravljanja sistemom. . . . . Upoznaje se sa lije~enjem hroni~nih rana. . . – dijagnoasti~ki postupci u traumatologiji. . . . . Savlada dijagnostiku. . . . Specijalni dio . – Diferencijalne dijagnoze i na~ina lije~enja akutnih abdominalnih bolesti. . .~etvrta godina Hirurgija glave i vrata . . . . . . . .tre}a godina Rekonstrukcija i estetska (hirurgija) operacija obraza i usana Rekonstrukcija i estetska operacija u{iju Rekonstrukcija i estetska operacija dojki Rekonstrukcija i estetska operacija trupa i ekstremiteta Rehabilitacija Odjel za rehabilitaciju Neurofiziologija . . . . . . .ORL Hirurgija glave i vrata Maksilofacijalna hirurgija Heilognato palatoshize Maksilofacijalna hirurgija Rekonstrukcijsk a hirurgija genitalija Okuloplasti~na hirurgija Oftalmologija Okuloplasti~na hirurgija Plasti~na hirurgija Estetska hirurgija Plasti~na hirurgija Endoskopska hirurgija Plasti~na hirurgija Uro|ene anomalije gornjih ekstremiteta Plasti~na hirurgija Bolni~ki odjel ORL Bolni~ki odjel MFH Bolni~ki odjel plasti~ne hirurgije SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH 12 mjeseci Broj 17 – Strana 67 2 mjeseca Bolni~ki odjel plasti~ne hirurgije Bolni~ki odjel plasti~ne hirurgije Bolni~ki odjel plasti~ne hirurgije Bolni~ki odjel plasti~ne hirurgije Bolni~ki odjel plasti~ne hirurgije 12 mjeseci 1 mjesec 3 mjeseca 3 mjeseca 1 mjesec 1 mjesec 3 mjeseca 1 mjesec Bolni~ki odjel MFH 1 mjesec Bolni~ki odjel urologije Bolni~ki odjel oftalmologije Bolni~ki odjel plasti~ne hirurgije Bolni~ki odjel plasti~ne hirurgije Bolni~ki odjel plasti~ne hirurgije Bolni~ki odjel plasti~ne hirurgije 1 mjesec 1 mjesec 1 mjesec 1 mjesec 1 mjesec 2 mjeseca UVODNI DIO OSNOVNA TEORIJSKA NASTAVA 1 mjesec Osnovna teorijska nastava se provodi iz oblasti: – dono{enje klini~kih odluka. . . . . . 2011. bubrega i dijabetesa i dr. . . dijabeti~ne gangrene (2) Abdominalna hirurgija Specijalizant dobija osnove teoretskog i osnove prakti~nog znanja iz: – akutnih abdominalnih bolesti i drugih naj~e{}ih hirur{kih bolesti trbu{nih organa. – stafilokokne. . 2 – pre{ivanje ulkusa . . o sprje~avanju zaraza i izbjegavanju rizika. . 5 – operacije hernije . – Preoperativna priprema akutnih bolesnika sa udru`enim bolestima srca. . Dobija znanje o postupcima za pravilno dijagnosticiranje hirur{kih infekcija. . . – Peroralna prehrana operativno tretiranih sa naj~e{}im abdominalnim bolestima. . klasifikacija povreda. . . – streptokokne – erizipeloid – antrax – gram negativne – clostridium – druge anaerobne infekcije – aktinomikoze – udru`ene ili mje{ane infekcije – gljivi~ne infekcije – virusne infekcije Specijalizant obavlja tretman ograni~enih gnojnih upala: meka tkiva (10). 7. – sposobnost sticanja i preno{enja znanja. . . – Naj~e{}ih postoperativnih komplikacija i na~ina njihovog sprije~avanja i lije~enja. – komunikacijske vje{tine. – timski rad. . . plu}a. . . . . Obavlja se na medicinskom fakultetu u ukupnom trajanju od 1 mjesec. . . . . . 10 – tretman dehiscencije laparotomije . – osnova ultrazvu~ne dijagnostike kod povreda stoma~ne duplje. . o patogenim mikroorganizmima. . . . . . . . . . . . . . . preoperativno. . – promocija zdravlja. preponskog i femoralnog podru~ja. . . teoretsko poznavanje povreda svih dijelova tijela. 4. . . . Specijalizant je obavezan uraditi sljede}e operacije: – apendektomije . o imunizaciji i preventivnoj upotrebi antibiotika i hemoterapeutika. . sa imunosupresivnim terapeuticima. – konzervativni tretman lomova i komplikacije. . 10 Traumatologija Specijalizant dobija osnove teoretskog i osnove prakti~nog znanja iz: – funkcionalna anatomija lokomotornog aparata – op}i pojmovi povreda (etiologija i mehanizmi povreda. 2 – anastomoze crijeva .^etvrtak. . . . UVODNI (OP]I) DIO: Hirur{ke infekcije 2 mjeseca Abdominalna hirurgija 7 mjeseci Traumatologija 7 mjeseci Anesteziologija i reanimacija 2 mjeseca Hirur{ka intenzivna terapija 2 mjeseca Opekotine 1 mjesec Patologija ili sudska medicina 1 mjesec Transfuziologija 1 mjesec Sadr`aj programa Hirur{ke infekcije Specijalizant dobija teoretsko ili osnovno prakti~no znanje o mehanizmima biolo{ke odbrane ljudskoga tijela. . operativno i postoperativno lije~enje slijede}ih infekcija.Odjel za neurologiju Specijalni dio . . njihovo lije~enje sa razli~itim hirur{kim zahvatima. . . sa protivmikrobnim lijekovima. . . panaricij (6). . 6 – drugi zahvati . . . u nastavnim turnusima (ljetni i zimski semestar) po planu koji utvr|uju navedeni fakulteti. . grudnog ko{a i lokomotornog aparata. – Dijagnosti~kih postupaka kod akutnih abdominalnih bolesti i kod drugih naj~e{}ih hirur{kih abdominalnih bolesti. – etika i propisi. trbu{nog zida. . . . .

. . . – tretman lak{ih i te{kih povreda te politraumatizovanih pacijenata. . . . probavne smetnje. . . . . . . . . . . . Opekotine Specijalizant dobija osnove teoretskog i osnove prakti~nog znanja iz: – stru~na prva pomo} kod opekotina – transport ope~enih – primarni tretman velikih opekotina u centru za tretman opekotina odre|ivanje dubine i povr{ine opekotine patofiziologija opekotina postupci pri lije~enju velikih (opse`nih) opekotina teku}inska terapija opekotinskog {oka urgentni hirur{ki zahvati kod opekotina rane ekscizije opekotine ekscizije do fascije uzimanje ko`e i autotransplantacija uzimanje i konzerviranje homolognih transplantata ko`e indikacije za upotrebu homotransplantata teorije i indikacije uzgoja autolognih transplantata ko`e akutna tubularne nekroze i indikacije za akutnu dijalizu opekotine disajnog traktaakutna respiratorna insuficijencija i indikacija za intubaciju – negativni energetski bilansi i ishrana ope~enih – imunolo{ki aspekt ope~enih (imunosupresija) – hemijske opekotine i antidoti – elektri~ne opekotine i na~in lije~enja – opekotine gromom – masovne opekotine. . – druge posttraumatske komplikacije (tromboembolija.koji su u upotrebi – zakonske obaveze uno{enja podataka u registrima malignih bolesti. 10 – punkcije velikih tjelesnih {upljina . . . . . 5 – tretman mekih tkiva(velike rane. . . – Osnove urgentnih terapeutskih radnji iz urgentne medicine. . . Obavljeni dvogodi{nji uvodni dio hirur{ke specijalizacije i polo`eni kolokvij su uslov za nastavak specijalizacije. tetive. intubacija. . 10 Anesteziologija i reanomatologija Specijalizant dobija osnove teoretskog i osnove prakti~nog znanja iz: – savremene vrste op}e. . . . . . 20 – torakalna drena`a (Bulau drena`a) . . – priprema pacijenta za operaciju (dijabetes. – ocjena i priprema 15 bolesni~kih skupina ASA 2 i 3 (ocjena. Specijalizant treba obaviti sljede}e operacije: – ekstenzije na donjim ekstremitetima . . . . 10 – esharotomija . . poreme}aj elektrolita. . . . . . . . . . . . . . . . . . osteomielitis). Administrativni poslovi. 1 – nekrektomija sa primarnom tangencijalnom ekscizijom . . . – regionalna anestezija i neke tehnike sprovodne anestezije. . . . . . Sudjeluje kod svih klini~ko patolo{kih sastanaka i priprema klini~ko patolo{ki prikaz odabranog hirur{kog slu~aja iz teku}e kazuistike. Hirur{ka intenzivna terapija Specijalizant dobija osnove teoretskog i osnove prakti~nog znanja iz: – intenzivnog tretmanu bolesnika i povrije|enih nakon svih operativnih tretmana i kod hirur{kih bolesni~kih stanja koja zahtijevaju intezivni tretman. – infekcije kod povreda. – operativni zahvati na ko{tanom sistemu (razne vrste osteosinteza). – sudjelovanje kod 15 razli~itih na~ina tretmana bola. odr`avanje. 7. . . . . . . . priprema. . . premedikacija). . . . defekti. – indikacije za hitne (urgentne) operativne zahvate. . . mi{i}i). 15 – punkcije zglobova . . 15 – repozicije lomova i imobilizacije . . . . . . – sudjelovanje u 5 hospitalnih reanimacija gdje sudjeluje reanimacijska ekipa. . – 25 regionalnih i sprovodnih anestezija. . . . . . . . . . . . . . .dokumentacija) 1 mjesec Tretman akutnih stanja 2 mjeseca Osnove elektivne hirurgije {oka 1 mjesec Opekotine 6 mjeseci Osnovi rekonstruktivne hirurgije 1 mjesec Osnovi estetske hirurgije 1 mjesec 12 mjeseci Ovaj dio specijalizacije se provodi na odjelu za Plasti~nu hirurgiju. . . . . . – osnovni i dodatni postupci o`ivljavanja kod respiratornih i/ili cirkulatornih zastoja u postreanimacijskom sindromu. . . . . masna embolija. podaci o premje{tajima) – kvartalne ocjene kvaliteta rada . . .PRVA GODINA: Administrativni poslovi (vo|enje med. . poru~ne ili regionalne i kombinovane anestezije za operativne zahvate. . . . . . . . . . . postoperativni oporavak). . . komplikacije disanja. . 1 Patologija ili sudska medicina Specijalizant dobija osnove teoretskog i osnove prakti~nog znanja o uobi~ajenim autopsijskim i biopsijskim radnjama. . . bu|enje. – terapija {oka i reanimacija. . posttraumatske psihoze i delirantna stanja). . . . . – tipi~ni operativni pristupi za okrajine (ekstremitete) i druge dijelove tijela.) – na~in sastavljanja medicinskih izvje{taja (popis bolesti. . . . . . . . . opekotine i politrauma i ratne opekotine Specijalizant obavi sljede}e operacione zahvate: – primarni tretman ve}e opekotine . . . . . . .Broj 17 – Strana 68 – SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH – – – – – – – – – – – – ^etvrtak. . . plu}ne i druge bolesti). – ocjena bolesnikovog stanja i priprema bolesnika za operativni zahvat. hemoragi~ni {ok) i njihove posljedice na raznim organima. . . – sudjelovanje i obavljenje zahvata kod 10 te{ko povrije|enih ljudi. . . – razli~iti na~ini tretmana postoperativnog bola (tretman bola). 2 – uzimanje autotransplantata ko`e Watsonovim no`em ili elektri~nim – dermatomom . . . . . . . . . . . . . . . – postoperativna njega. . . . . . . . SPECIJALNI DIO 4 godine SPECIJALNI DIO . . i to pred tro~lanom komisijom (dva nastavnika/u~itelja i glavni mentor). . . . 2011. . Specijalizant obavlja sljede}e zahvate: – sudjelovanje pri izvo|enju 50 anestezija (uvo|enje. vrste posttraumatskih komplikacija (traumatski. . – komplikacije pri tretmanu lomova (pseudoartroze. . 5 – osteosinteze (jednostavna) i odstranjenje osteosintetskog materijala. . . . . . . . Provjera znanja Po zavr{enom uvodnom dvogodi{njem radu specijalizant mora obaviti zaklju~ni kolokvij u usmenom i/ili pismenom obliku iz oblasti uvodnog dijela specijalizacije. . 5 – nekrektomija sa ekscizijom do fascije . 4. 1 – fasciotomija . . . . . . 10 – dijagnosti~ka artroskopija . registracija umrlih. . neizlje~ivih bolesti itd. . plasti~na hirurgija 1 mjesec – vo|enje statistike u medicinskoj dokumentaciji – priprema medicinske dokumentacije – ocjena kvaliteta rada – zdravstveno pravna odgovornost – eti~ki problemi Specijalizant treba da ovlada sljede}im segmentima – vo|enje administrativnih poslova – kori{tenje medicinskih obrazaca. . .

3 tetive i 3 krvna suda – na~ini tri osteosinteze pri lomovima kostiju {ake – 3 punkcije centralnih vena – 1 traheotomija – 1 esharo /fasciotomija Osnove hirurgije {ake. dermatologija 1 mjesec a) benigni ko`ni tumori b) eflorescence c) prepoznavanje i dijagnostika d) tretman Specijalizant treba da se upozna sa dijagnostikom i tretmanom razli~itih ko`nih tumora te polo`i kolokvij iz dermatovenerologije. krvnih sudova i kostiju. akutne infekcije ruke – tretman mekih tkiva obraza. Tretman akutnih stanja. papilomi) – tretman laserom Specijalizant treba da ovlada sljede}im: – u~estvovanje u pregledima svih pacijenata.ORL 1 mjesec Rekonstruktivna i estetska hirurgija nosa Plasti~na hirurgija 1 mjesec Rekonstruktivna i estetska hirurgija lica Oftalmologija 1 mjesec Rekonstruktivna i estetska hirurgija lica Plasti~na hirurgija 1 mjesec Ko`ni tumori. tretman. vezana za zdravstveno-pravnu odgovornost – osnovni eti~ki. – SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 17 – Strana 69 prava i du`nosti.DRUGA GODINA: Ko`ni tumori . `ivaca. onkologija 2 mjeseca – melanom. 7. plasti~na hirurgija 1 mjesec – izbor pacijenata – o`iljci (pregled-hipertrofi~ni. plasti~na hirurgija 1 mjesec – cjeljenje i tretman rane – prenos tkiva jednostavnom transplantacijom – prenos tkiva peteljkastim re`njevima – prenos tkiva slobodnim re`njevima – upotreba autolognih transplantata/implantata – tkivna ekspanzija Specijalizant prakti~no i teoretski treba da savlada sljede}e: – kurs mikrohirurgije zasnovan na 30 slobodnih tkivnih prenosa – kurs tretmana i cijeljenja defekata tkiva – na~ini nekrektomiju kod 10 slo`enih tkivnih defekata – na~ini 5 lokalnih re`njeva – na~ini 1 vezani re`anj – plastira 1 tkivni ekspander – plastira 1 mamarnu protezu – asistira u slu~ajevima preparacije 4 jednostvana re`nja Osnove estetske hirurgije. hirur{ki tretman – sarkomi mekih i drugih tkiva – nehirur{ke metode tretmana (radioterapija. sa tretmanom lomova – compartement-sindroma (dijagnostika i terapija) – traheotomija (dijagnostika i terapija) – torakalna drena`a (indikacije i tehnika) – punkcije i preparacije centralnih vena Specijalizant treba da ovlada sljede}im: – administrativni segment – tretman akutnih stanja na {aci – za{ije 3 digitalna ili druga `ivca.ORL 1 mjesec Pedijatrijska plasti~na hirurgija (shize) Maksilofacijalna hirurgija 3 mjeseca Pedijatrijska plasti~na hirurgija (hipospadije) Urologija 1 mjesec Rekonstruktivna i estetska hirurgija nosa . kandidata za estetske intervencije – ambulantno otstranjenje 40 benignih ko`nih lezija – injiciranje lokalnih kortikosteroida u slu~ajevima 5 hipertrofi~nih o`iljaka – ekscizija 5 o`iljaka u estetske svrhe – kurs tretmana laserom SPECIJALNI DIO . li~nih kostiju. sa hirur{kim tretmanom metastaza u regionalnim limfnim ~vorovima i tretman metastaza u drugim lokalizacijama – planocelularni i bazeocelularni epiteliomi. dijagnostika. po~etni tretman opekotina – crste opekotina – tretman opekotina (konzervativni/operativni) – intenzivni tretman opekotina – tretman posteopekotinskih sekvela Specijalizant treba prakti~no i teoretski da ovlada sa materijom: – polaganje kolokvija iz tretmana opekotina (pismeno i usmeno) – primarno samostalno da zbirne 3 opekotine ispod 30% ope~ene povr{ine – primarno samostalno da zbrine i vodi intenzivnu terapiju 5 opekotina iznad 30% ope~ene povr{ine do zacjelivanja – vodi antibioti~nu terapiju ope~enih pacijenata – bude sobni lije~nik svih ope~enih pacijenata u intenzivnoj njezi – na~ini 20 primarnih tangencijalnih nekrektomija – napravi 20 ko`nih transplantata i pokrivanje defekata transplantatima parcijalne debljine ko`e – na~ini 10 Z-plastika ili V-Y plastika – 3 transplantata pune debljine ko`e – savlada tehniku dobijanja ko`e iz kulture tkiva Osnove rekonstruktivne hirurgije. nevusi.onkologija 2 mjeseca Tumori glave i vrata (osnove dijagnostike i terapije) . te maksile i mendibule – tretman povreda udova. plasti~na hirurgija 6 mjeseci – prva pomo} kod opekotina – ocjena povr{ine opekotinske rane. otorinolaringologija 1 mjesec – osnove dijagnostike i terapije – anatomija glave i vrata Specijalizant mora ovladati sljede}im: – kolokvij iz anatomije glave i vrata – asistirati svim operativnim zahvatima u odstranjenjima regije obuhva}ene kolokvijem . plasti~na hirurgija 2 mjeseca – akutne povrede tetiva. 4.dermatologija 1 mjesec Lije~enje metastatskih malignih oboljenja ko`e i mekih tkiva . 2011. hemoterapija) – rak dojke (detekcije. rekonstrukcija) Specijalizant mora ovladati sljede}im: – napraviti 3 modificirane radikalne mastektomije i pazu{ne limfadenektomije – u~estvovati u 5 citolo{kih punkcija dojke – upoznati se sa TNM klasifikacijom – odstraniti 10 malignih tumora ko`e – uraditi 1 ingvinalnu limfadenektomiju – asistirati u slu~aju 4 amputacije/primarne rekonstrukcije dojke Tumori glave i vrata. plasti~na hirurgija 1 mjesec – Dupuytrenova kontraktura – Sindrom karpalnog tunela – Rehabilitacija nakon tretmana Specijalizant treba prakti~no da ovlada sa sljede}im: – napravi 3 selektivne aponeurektomije – 10 dekompresije perifernih nerava – na~ini 3 Kleinertova mehanizma Opekotine. problemi i na~in njihovog rje{avanja.^etvrtak. keloidni. tretman) – tretman benignih ko`nih lezija (tetova`e. lomovi nosa. Lije~enje metastatskih malignih bolesti ko`e i mekih tkiva.

Broj 17 – Strana 70 SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH ^etvrtak. urologija 1 mjesec – osnove tretmana hipospadija – fimoze – vaginoplastika Specijalizant kroz teoretsku i prakti~nu provjeru. maksilofacijalna hirurgija 3 mjeseca a) osnovi tretmana heilo-gnato-palato{iza b) osnovi kraniofacijalne hirurgije Specijalizant kroz teoretsku i prakti~nu provjeru.operativna tehnika) – 1 operacija devijacije nosnog septuma – 1 turbinektomija – 1 rinoplastika – 1 redukcijska rinoplastika – 1 augmentacijska finoplastika Rekonstrukcijska i estetska hirurgija nosa. plasti~na hirurgija 1 mjesec a) rekonstrukcija obrva b) blefaroplastika. mora ovladati rinoplastikom (anatomija nosa. mora ovladati sljede}im: – kolokvij iz hirur{kog tretmana hipo i epispadija – 4 operacije distalnih penilnih hipospadija – 1 vaginoplastika – 5 operacija fimoze – 2 operacije kratkog frenuluma Rekonstrukcijska i estetska operacija nosa. 7. 4. otorinolaringologija 1 mjesec – submukozna resekcija – turbinektomija – korekcije devijacije nosnog septuma – rekonstrukcijske rinoplastike – estetske rinoplastike – reduktivna i augmentacijska rinoplastika Specijalizant kroz teoretsku i prakti~nu provjeru. .Plastika 3 mjeseca Rehabilitacija . zajedno sa redukcijom ko`e i mi{i}nog sloja c) podizanje obrva Specijalizant u datom vremenskom periodu uradi kolokvij iz okuloplasti~ne hirurgije – 1 estetsku blefaroplastiku gornjih kapaka – 1 estetsku blefaroplastiku donjih kapaka – 1 korekciju obrva SPECIJALNI DIO . plastika 2 mjeseca – opskrba i rekonstrukcija vezivnog tkiva na obrazima – rekonstrukcija gornje i donje usne – ritidektomije – hemiski piling – ubrizgavanje masnog tkiva i kolagena – rekonstrukcija pareze obraznog `ivca (stati~ne i dinami~ne operacije) Specijalizant u datom vremenskom periodu uradi – kolokvij iz ridektomije – kolokvij iz anatomije lica (obraza) – 1 li~ni-obrazni re`enj – 1 Abbejev re`anj – 1 Karapandi}ev re`anj – 1 hemijski piling s fenolom – 1 rekonstrukcija pareze obraznog-li~nog `ivca sa stati~nom metodom – 1 rekonstrukcija pareze obraznog-li~nog `ivca sa temporalnim re`njem – asistiranje kod 2 kompleksne ritidektomije na obrazu i vratu (SMAS platizma) Rekonstruktivna i estetska hirurgija u{iju. 2011. mora ovladati sljede}im: – kolokvij iz tretmana shiza – napraviti 5 analiza i preparacija na modelu – napraviti 2 operacije heiloshize – napraviti 2 operacije palatoshize – napraviti 2 veloplastike Pedijatrijska plasti~na hirurgija.Plastika 3 mjeseca Rekonstrukcija i estetska operacija trupa i ekstremiteta .TRE]A GODINA: Rekonstrukcija i estetska (hirurgija) operacija obraza i usana . plastika 2 mjeseca – tumori u{iju – operacije odstoje}ih (klempavih) u{iju – osnovne rekonstrukcije mikrotije i anotije – rascjepljena me|ica – keloidne brazgotine Specijalizant u datom vremenskom periodu uradi – kolokvij iz rekonstrukcije uha – 3 operacije (klempavih) odstoje}ih u{iju – 2 operacije rascjepljene me|ice – 3 operacije u{nih tumora Rekonstrukcija i estetska hirurgija dojki.Plastika 2 mjeseca Rekonstrukcija i estetska operacija u{iju .Odjel za rehabilitaciju 1 mjesec Neurofiziologija .Plastika 1 mjesec Rekonstrukcija i estetska operacija dojki . Maksilofacijalna hirurgija. preoperativna dijagnostika. plasti~na hirurgija 1 mjesec – tretman i rekonstrukcija ko`nih promjena na nosu – totalna rekonstrukcija nosa – glavelarni re`anj – rekonstrukcija nosnog skeleta – estetska rinoplastika – su`enje nosnica Specijalizant treba ovladati gore navedenim tehnikama putem: – 1 rekonstrukcije nekih tkiva nosa glabelarnim re`njem – 1 augmentacijska i 1 redukcijska rinoplastika – 1 korekcija hrskavi~nog dijela nosnog septuma Rekonstruktivna i estetska hirurgija lica. oftalmologija 1 mjesec – tumori – rekonstrukcija ko`nih defekata – rekonstrukcija gornjeg i srednjeg lica – ektropion – medijalna i lateralna kantorafija – dakriocistostomija Ciljevi: Specijalizant mora pro}i teoretsku i prakti~nu provjeru znanja putem: – kolokvija iz anatomije lica – 3 korekcije ektropiona – 1 laterlna kantofacija – 1 operacija po Kuhn-Szymsnovskem – 1 dakriocistostomija Rekonstruktivna i estetska hirurgija lica.Odjel za neurologiju 1 mjesec Rekonstruktivna i estetska hirurgija obraza i usana. plastika 3 mjeseca – benigni i maligni tumori dojki – ginecomastia – rekonstrukcija dojki i bradavica kod mastektomije – subkutana mastektomija – redukcijske i augmentatijske mamoplastike – mastopexia Specijalizant u datom vremenskom periodu uradi – kolokvij iz anatomije dojki – 3 operacije ginekomastije – operi{e dvije redukcijske mamoplastike – operi{e dvije augmentatijske mamoplastike – operi{e dvije rekonstrukcije bradavica i areole – operi{e dvije mastopeksije.

SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 17 – Strana 71 Rekonstrukcija i estetska hirurgija trupa i ekstremiteta.ru~nog zgloba – lomovi zgloba – periulnarne luksacije zape~ja – dorzalna i volarna nestabilnost zape~ja – prelomi distalnog radijusa – interkarpalne artrodeze – skra}enja i elongacije ulne Specijalizant teoretski i prakti~no obavi: – kolokvij iz anatomije zape~ja – tri u~vr{~ivanja zgloba – 1 interkarpalna artrodeza – 1 skra}ivanje ulne PROVJERA ZNANJA Svaki specijalizant ima svoj list specijalizanta (specijalizantsku knji`icu) i odvojeni dnevnik u kojem upisuje sve obavljene operacije i hirur{ke intervencije i obavljene asistencije kod operacija. pregledom literature.Maksilofacijalna hirurgija 1 mjesec Rekonstrukcijska hirurgija genitalija 1 mjesec Okuloplasti~na hirurgija . pedago{ke. istra`iva~ke bilje{ke. PROVJERA ZNANJA Po obavljenom uvodnom dvogodi{njem dijelu. 4. urologija 1 mjesec – hipospadije – epispadije – vaginoplastike – operacije promjene pola Estetska hirurgija.5 mjeseci 1. maksilofacijalna hirurgija 1 mjesec – indikacije – primarna i sekundarna rekonstrukcija mekih tkiva – tehnike rinoplastike – osnove ortodonske i ortognatske rekonstrukcije – osnove razvoja govora i razlikovanje govora – faringoplastike Rekonstruktivna hirurgija genitalija. palatuma – hirur{ke resekcije. plasti~na hirurgija 2 mjeseca Endoskopska hirurgija. seminari). Specijalizant mora najmanje jedanput godi{nje javno prezentirati dobiveno znanje na na~in koji odredi doti~ni ili glavni mentor. plasti~na hirurgija 1 mjesec – anatomija ruke . – Priprema i vo|enje klini~ke ili klini~ko patolo{ke konferencije sa temom koja zahvata podru~je specijalizacije. plastika 3 mjeseca – rekonstrukcija grudne i trbu{ne stijenke – pectus excavatum – abdominoplastika sa liposukcijom – dijabeti~no stopalo – limfadem – uklanjanje nakupina masti upotrebom liposukcije s dermolipektomijom Specijalizant u datom vremenskom periodu uradi – kolokvij iz abdominoplastike i liposukcije – kolokvij iz rekonstrukcije polnog organa – 2 abdominoplastike – 3 liposukcije trbuha sa ekstremitetima – 2 operacije postoperativnih kila Rehabilitacija. U sljede}em dijelu specijalizacije ili nadogradnji specijalizant obavlja pismene i/ili usmene kolokvije na kraju pojedina~nog kru`enja odnosno oblasti. Znanje se provjerava prezentacijom bolesnika. – Objava ~lanka u recenziranom doma}em ili stranom stru~nom ~asopisu sa temom iz programa specijalizacije. specijalizant mora obaviti zaklju~ni kolokvij usmeno ili pismeno ili i jedno i drugo i to pred tro~lanom komisijom (dva u~itelja i glavni mentor).Plasti~na hirurgija 1 mjesec Uro|ene anomalije gornjih ekstremiteta Plasti~na hirurgija 2 mjeseca Hirurgija glave i vrata otorinolaringologija 3 mjeseca Hirurgija glave i vrata maksilofacijalna hirurgija 1 mjesec – karcinom usnog dna.ORL 3 mjeseca Hirurgija glave i vrata .^ETVRTA GODINA: Hirurgija glave i vrata . te svoje stru~ne. spremanjem seminara. ili zavr{ena druga specijalizacija PLAN SPECIJALIZACIJE [IRA OBLAST EDUKACIJE Uvodni dio osnovna teorijska nastava Porodi~na medicina Interna medicina Kardiologija Pulmologija Gastro enterologija Endokrinologija Reumatologija Dermatologija U@A OBLAST TRAJANJE TRAJANJE EDUKACIJE TROGODI[ENJEG DVOGODI[ENJEG PROGRAM PROGRAMA * 1 mjesec 17 mjeseci 5 mjeseci 1. 2011. funkcionalni i radikalni neck dissection – funkcionalna i estetska rekonstrukcija – rekonstrukcija mandibule – proteze i obturatoriji – parotidektomije – rekonstrukcija pareze facijalisa Heilognatopalatoschiza. Uslov za nadogradnju specijalizacije su uspje{no obavljeni kolokviji i zadovoljavaju}a ocjena glavnog mentora.Plasti~na hirurgija 1 mjesec Endoskopska hirurgija . – prezentacija analize grupe bolesnika ili pojedina~nog prikaza slu~aja na stru~nom sastanku grupe stru~njaka u predavaoni (amfiteatru) ili van nje (kongresi.5 mjeseci 1 mjesec 15 dana 15 dana 15 dana 1 mjesec 11 mjeseci 3 mjeseca 1 mjesec 20 dana 20dana 10 dana 10 dana 15 dana . odjel za fizikalnu medicinu i rehabilitaciju univerzitetsko-klini~ke bolnice 1 mjesec Cilj: Spoznati kompleksnost rehabilitacije i njene va`nosti Neurofiziologija 1 mjesec klinika za neurologiju univerzitetsko-klini~ke bolnice Cilj: upoznati metode pre i post operativne elektrodijagnostike i njihovu primjenu kod rekonstrukcije perifernih `ivaca SPECIJALNI DIO . plasti~na hirurgija 1 mjesec Hirurgija ruku (gornjih ekstremiteta) – uro|ene deformacije – kompleksna hirur{ka rehabilitacija nakon operacija ili povreda – reumatski artritis – tumori Hirurgija ruke-ru~nog zgloba. 7.Maksilofacijalna hirurgija 1 mjesec Heilognato palatoshize .^etvrtak.Plasti~na hirurgija 1 mjesec Estetska hirurgija . PORODI^NA MEDICINA Vrsta specijalizacije: OSNOVNA Trajanje specijalizacije: 3 godine/2 godine Uslovi za specijalizaciju: Trajanje specijalizacije 36 mjeseci 24 mjeseca zavr{en program dodatne obuke iz porodi~ne/obiteljske medicine. pisanjem ~lanaka i saradnjom kod istra`ivanja.Oftalmologija 1 mjesec Okuloplasti~na hirurgija .

Porodi~ni lije~nici provode svoju profesionalnu ulogu promovi{u}i zdravlje. plan i program }e biti prilago|en individualnim potrebama obuke specijalizanta. u nastavnim turnusima (ljetni i zimski semestar) po planu koji utvr|uju navedeni fakulteti. U dogovaranju plana njege sa svojim pacijentima oni integri{u fizi~ke. li~ne uravnote`enosti i vrijednosti. Specijalizantski projekti: Svaki specijalizant. Ovim se ispunjava minimum evropskih standarda za specijalizaciju. Teoretska obuka i) konsultacije. U prvoj godini }e biti odvojeni program sa dodatna 24 sata seminara za nove specijalizante: Uvod u porodi~nu medicinu. Horizontalna iskustva Tokom svakog {estomjese~nog ciklusa u ECPM.1. ovo obuhvata 432 sata obuke ili pribli`no 33% od ukupno 1296 sati teoretskog programa. 2. psiholo{ke. Ovo se izvodi direktno ili kroz usluge drugih. Ovaj program se organizira kroz sedmi~na akademska predavanja (akademski poludan APD) u trajanju od po 3 sata. uvijek po{tuju}i individualnost svojih pacijenata. diskusije sa supervizorom (33% sati) ii) seminari tokom specializantskog rada (33% sati) iii) samostalno u~enje u edukativnim centrima (34% sati) B. . Prakti~na obuka i) dnevni rad u edukativnim centrima porodi~ne medicine (ECPM) i drugim klini~kim odjelima (70% sati) ii) diskusija i demonstracija klini~kog rada sa supervizorima (25% sati) iii) istra`ivanje. Obavlja se na medicinskom fakultetu u ukupnom trajanju od 1 mjesec. 2.Broj 17 – Strana 72 Infektivna oboljenja Neurologija Pedijatrija Urgentna medicina Ginekologija Neuropsihijatrija Hirurgija Javno zdravstvo Kvalitet. – etika i propisi. 2. Rje{avanje problema primarne njege iz svake discipline }e biti glavni dio programa akademskih poludana. pribli`no 48 sedmica godi{nje. 2. }e biti du`an uraditi reviziju po nekim aspektima klini~ke prakse na drugoj godini programa obuke iz porodi~ne/obiteljske medicine. koji se uvijek organiziraju istog dana u sedmici radi lak{eg zakazivanja pacijenata koji koriste usluge ECPM. {to je osnova efektivnog i sigurnog pru`anja zdravstvene za{tite. – timski rad. 5 dana tokom 2 godine) b) Medicina rada (10 dana tokom 3 godine. – sposobnost sticanja i preno{enja znanja. 2011. – komunikacijske vje{tine.2 Predmeti interne medicine Specijalizanti }e provesti na obuci iz predmeta/oblasti interne medicine (ne-hirur{kih disciplina) ukupno 7 mjeseci i usmjerit }e se na ona stanja koja se naj~e{}e susre}u u praksi porodi~ne medicine. poma`u}i pacijentima kad je neophodnodno da imaju pristup istim. Oni pru`aju zdravstvenu za{titu individuama u sklopu njihovih porodica. Program obuke A. Ve}ina prakti~ne obuke trebala bi se obavljati u ustanovama za nele`e}e pacijente. 5 dana tokom 2 godine) Revizija klini~ke prakse Svaki specijalizant.2 Teoretska obuka Teoretski program seminara. Porodi~ni ljekari moraju preuzeti odgovornost za odr`avanje i daljnje unapre|enje svojih vje{tina. rade}i u manjim grupama. njegu ili palijativnu za{titu.1 Porodi~na medicina 2. rade}i samostalno. uradit }e istra`iva~ki projekat koji ispunjava ciljeve programa. Teme }e predstaviti ~lanovi katedre porodi~ne medicine kao i nastavnici drugih disciplina po potrebi. i u trajanju od 12 mjeseci organizovanu kao dva {estomjese~na ciklusa za dvogodi{nji plan i program.osnovna teorijska nastava 1 mjesec Osnovna teorijska nastava se provodi iz oblasti: – dono{enje klini~kih odluka. Oni prihvataju svoju profesionalnu odgovornost prema zajednici. u prvom redu odgovorni za obezbje|enje sveobuhvatne i kontinuirane zdravstvene za{tite svake individue koja tra`i zdravstvenu njegu bez obzira na dob. a prema zdravstvenim potrebama i resursima koji su na raspolaganju u zajednici gdje oni rade. Porodi~na medicina Trogodi{nji program (10 dana) Dvogodi{nji program (10 dana) Teoretski dio Prakti~ni dio Ukupno 648 sati 432 sati 2628 sati 1752 sati 3276 sati 2184 sati 2 mjeseca 10 dana 36 mjeseci *ako je kandidat zavr{io drugu specijalizaciju. – upravljanja sistemom.1. 7. Specijalizacija porodi~ne medicine Porodi~ni lije~nici su lije~nici specijalisti edukovani na principima discipline porodi~ne/obiteljske medicine. – promocija zdravlja. edukatora) porodi~ne medicine koji }e biti ili ~lan katedre porodi~ne medicine ili specijalista porodi~ne medicine kao konsultant odabran od katedre porodi~ne medicine za rad sa specijalizantima. preveniraju}i bolest i obezbje|uju}i izlje~enje. Ovo }e svakom specijalizantu pru`iti iskustvo vezano za vo|enje aktivnosti na osiguranju kvaliteta. spol i bolest. koji }e biti organizovani kao "horizontalna" iskustva: a) Fizikalna rehabilitacija u zajednici (10 dana tokom 3 godine. kulturne i egzistencijalne faktore koriste}i znanje i povjerenje koje su stekli kroz ~este kontakte sa pacijentom. Od specijalizanata se o~ekuje prisustvo na najmanje 80% seminara kako bi ispunili uslove da pristupe zavr{nom ispitu. Svaki specijalizant }e biti superviziran i evaluiran od strane mentora (supervizora. Oni su osobni lije~nici. Uklju~uje superviziranu obuku iz porodi~ne medicine u trajanju od 18 mjeseci organizovanu kao tri {estomjese~na ciklusa za trogodi{nji plan i program. Tokom trogodi{njeg programa. svaki specijalizant }e biti raspore|en da provede 10 radnih smjena na sljede}im odjelima. njihove zajednice i njihove kulture. 4. radionica i konsultacija iz klini~kih vje{tina organizira se tokom svih 36 mjeseci. na utvr|ivanje dijagnoze i klini~ke vje{tine kao i vje{tine rje{avanja problema.centar porodi~ne medicine Prakti~na i teoretska edukacija za specijalizaciju iz porodi~ne medicine }e se obavljati u edukacionim (nastavnim) centrima porodi~ne medicine (ECPM) pri domovima zdravlja i katedrama porodi~ne medicine medicinskih fakulteta. socijalne.1 Prakti~na obuka Dom zdravlja . sigurnost i akreditacija u PM Po izboru UKUPNO 15 dana 1 mjesec 3 mjeseca 2 mjeseca 1 mjesec 1 mjesec 1 mjesec 10 dana 10 dana SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH 10 dana 15 dana 2 mjeseca 1 mjesec 1 mjesec 1 mjesec 1 mjesec 10 dana 10 dana 1 mjesec 24 mjeseca ^etvrtak. revizija klini~ke prakse i rad na projektu (5% sati) Uvodni dio .

5 Ginekologija i obstetricija Obuka iz ginekologije i obstetricije usmjerit }e se na ona stanja koja se naj~e{}e susre}u u praksi porodi~ne/obiteljske medicine.8 Javno zdravstvo Obuka }e biti usmjerena na sposobnosti specijalizanata da identificiraju zdravstvene potrebe i zahtjeve populacije tehnikom socijalno medicinske dijagnostike. Specijalizanti }e uraditi jedan pojedina~ni i jedan grupni seminarski rad. 2. Razmatranje ovih problema }e biti glavni prioritet programa sedmi~nih akademskih polu-dana.3 Pedijatrija Obuka iz pedijatrije }e se usmjeriti na ona stanja koja se naj~e{}e susre}u u praksi porodi~ne/obiteljske medicine. Ve}ina obuka bi se trebala obavljati u ustanovama za nele`e}e pacijente. Psihijatrija 2 i 3-godi{nji program (1 mjeseca) Teoretski dio Prakti~ni dio 36 sati 146 sati Ukupno 182 sata Dvogodi{nji Program Oblast Kardiologija (1 mjesec) Pulmologija (1 mjesec) Gastroenterologija (1 mjesec) Jedan izborni mjesec specijalnosti interne medicine sa najmanje 2 sedmice na svakom izbornom odjeljenju Ukupno sati (3 mjeseca + 1 izborni mjesec) Teoretski dio Prakti~ni dio 36 sati 36 sati 36 sati 36 sati 146 sati 146 sati 146 sati 146 sati Ukupno 182 sata 182 sata 182 sata 182 sata 2. Pedijatrija 2 i 3 . kao i implementaciji i evaluaciji programa prevencije. Zbog zna~aja za rad ljekara porodi~ne medicine i dvogodi{nji dio ima isti broj sati teoretske i prakti~ne nastave. na sticanje klini~kih vje{tina i rje{avanje mentalnih zdravstvenih problema u zajednici.9 Kvalitet. Poseban zna~aj se pridaje nadzoru i kontroli faktora rizika iz okoli{a i komunikaciji s referalnim ustanovama. implementiraju i evaluiraju programe zdravstvene za{tite u porodi~noj medicini i odnos sa drugim nivoima zdravstvene za{tite. Ve}ina prakti~ne obuke bi se trebala obavljati u ustanovama za ne-le`e}e pacijente. Ova iskustva }e biti posebno va`na za lije~nike koji ne obavljaju praksu u urbanim podru~jima. plasti~ne hirurgije i urologije. gdje bi se upoznali sa naj~e{}im problemima primarne njege djece.5 mjesec) Pulmologija (1. Seminari o bihevioralnoj i psihosocijalnoj zdravstvenoj za{titi }e biti va`an dio programa akademskih poludana. epidemiolo{kog nadzora i kontrole zaraznih oboljenja.5 mjeseca) Dermatologija (0. post-operativnu njegu i u~enje manjih hirur{kih procedura. medicine zasnovane na dokazima. Specijalizanti }e izraditi jedan pojedina~ni i jedan grupni seminarski rad. ocjene postoje}ih klini~kih vodi~a pomo}u AGREE instrumenta i adaptacije vodi~a prema lokalnim prilikama. na sticanje klini~kih vje{tina.5 mjeseca) Infektivna oboljenja (0. formulisanja i primjene operativnih politika i procedura i indikatora izvedbe u preventivnom i klini~kom radu. da definiranju vode}e faktore rizika po zdravlje u populacionim skupinama.^etvrtak.6 Psihijatrija Obuka iz psihijatrije }e se usmjeriti na ona stanja koja se naj~e{}e susre}u u praksi porodi~ne/obiteljske medicine. sigurnost i akreditacija Obuka }e biti usmjerena na sposobnosti specijalizanata da primjene znanje i vje{tine implementacije preporuka Politike kvaliteta i sigurnosti zdravstvene za{tite u Federaciji Bosne i Hercegovine. metoda i tehnika fokusa na pacijenta. Metodolo{kog uputstva za uspostavljanje sistema pobolj{anja kvaliteta i sigurnosti za{tite. Ve}ina obuke bi se trebala obavljati u centrima za mentalno zdravlje u zajednici ili sli~nim ustanovama. Javno zdravstvo 2 i 3-godi{nji program (10 dana) Teoretski dio 36 sati Prakti~ni dio 40 sati Ukupno 76 sati 2.godi{nji program (3 mjeseca) Teoretski dio Prakti~ni dio 108 sati 438 sati Ukupno 546 sati 2. SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Ginekologija/obstetricija 2 i 3-godi{nji program (1 mjeseca) Broj 17 – Strana 73 Teoretski dio Prakti~ni dio 36 sati 146 sati Ukupno 182 sata Vrijeme po izboru se mo`e iskoristiti da se unaprijede iskustva specijalizanata u onim disciplinama zdravstvene za{tite odraslih pacijenata gdje se odredi da je to potrebno. kao i vje{tina rje{avanja problema. na sticanje klini~kih vje{tina i vje{tina rje{avanja problema.5 mjesec) Gastroenterologija (1 mjesec) Neurologija (1 mjesec) Reumatologija (0. odraslih i starijih }e biti va`an dio programa seminara akademskih poludana sa naglaskom na klini~ke i proceduralne vje{tine. te na manje proceduralne vje{tine i vje{tine rje{avanja problema.7 Hirur{ke specijalnosti Te`i{te }e biti na obuci iz ortopedije. Izborno vrijeme se mo`e iskoristiti da se unaprijedi ovo iskustvo ukoliko bude potrebno.4 Urgentna medicina Obuka iz urgentne medicine }e se usmjeriti na ona stanja s kojim se naj~e{}e susre}emo u praksi porodi~ne/obiteljske medicine i na sticanje klini~kih vje{tina u ustanovama urgentne medicine. samoocjene kvaliteta i sigurnosti zdravstvene za{tite u odnosu na akreditacijske standarde. 2011. Hirurgija 2 i 3-godi{nji program (1 mjeseca) Teoretski dio Prakti~ni dio 36 sati 146 sati Ukupno 182 sata 144 584 728 2. od novoro|en~adi do adolescenata. sigurnost i akreditacija 2 i 3-godi{nji program (10 dana) Teoretski dio Prakti~ni dio 36 sati 40 sati Ukupno 76 sati . 4. Oblasti iz urgentne medicine i urgentni aspekti njege djece. Veoma je zna~ajna vje{tina izrade i evaluacije godi{njih planova rada. metoda i tehnika sigurnosti za{tite pacijenta.5 mjeseca) Endokrinologija (0. Hirur{ki ciljevi }e uklju~ivati procjenu hirur{kih pacijenata prije operacije. Zbog zna~aja za rad ljekara porodi~ne/obiteljske medicine i dvogodi{nji dio ima isti broj sati teoretske i prakti~ne nastave. Osnovno iskustvo od jednog mjeseca mo`e se upotpuniti i dodatnom obukom tokom izbornog perioda. Kvalitet. Interna medicina Trogodi{nji program Oblast Kardiologija (1.5 mjeseca) Ukupno sati (7 mjeseci) Teoretski dio Prakti~ni dio 54 sata 54 sata 36 sati 36 sati 18 sati 18 sati 18 sati 18 sati 252 sata 219 sati 219 sati 146 sati 146 sati 73 sata 73 sata 73 sata 73 sata 1022 sata Ukupno 273 sata 273 sata 182 sata 182 sata 91 sat 91 sat 91 sat 91 sat 1274 sata 2. Urgentna medicina Trogodi{nji program (2 mjeseca) Dvogodi{nji program (1 mjesec) Teoretski dio Prakti~ni dio 72 sata 36 sata 292 sata 146 sata Ukupno 364 sata 182 sata 2. op}e hirurgije. izvje{tavanja. ovisno o prethodnim individualnim iskustvima i potrebama za obukom. (lista tema za seminarske radove je u prilogu). razvoja i primjene klini~kog audita. vo|enja projekta kvaliteta i pripreme za vanjsku kolegijalnu ocjenu radi akreditacije i timskog rada i strate{kog planiranja. 7. razvoja i primjene klini~kih puteva. da izrade.

sigurnost i akreditacija Obuka po izboru UKUPAN APD PROGRAM Sati 198 84 36 24 12 12 12 12 36 20 432 APD godi{nje 18-20 9-10 4 2-3 1-2 1-2 1-2 2 4 2-3 48 Ukupno 58 28 12 8 4 4 4 6 12 8 144 3. Ovo vrijeme po izboru je su{tinski va`no da bi se prilagodilo potrebama razli~itih sredina iz kojih dolaze kandidati i da se nadopuni osnovni program. ^lanovi katedre porodi~ne medicine }e planirati. 5) Diskusija o principima promocije zdravlja i obrazovanja pacijenta. 3) Diskusija o principima prakticiranja medicine zasnovane na dokazima i uticajima na lije~enje pacijenata. Obuka po izboru Trogodi{nji program (2. Ovdje }e se uklju~iti racionalna upotreba pretraga i testova i racionalno propisivanje lijekova i drugih tretmana. va`nost medicinskog kartona za koordinaciju njege – Porodi~ni lije~nik kao "~uvar kapije" u zdravstvenom sistemu – Medicinske sestre u porodi~noj medicini: uloga i odgovornost u timu porodi~ne medicine – Rad sa "te{kim" pacijentima – Medicina zasnovana na dokazima: principi i kako ih efikasno primjeniti u praksi – Upotreba vodi~a u praksi (izvori: Klini~ke smjernice/ vodi~i za FBiH) – Racionalne upotreba testova i pretraga: diskusija slu~aja – Specijalizantski projekti: ciljevi. zahtjevi i vremensko planiranje i zavr{avanje 3. organizovati seminare i voditi diskusije. O~ekuje se od svih specijalizanata da prisustvuju nastavi u sklopu svojih dnevnih radnih obaveza i programa specijalizacije iz porodi~ne medicine.1.1 Organizacija Ovaj program se sastoji od serije sedmi~nih jednosatnih seminara tokom {estomjese~nog ciklusa porodi~ne medicine u prvoj godini. konsultanti specijalisti iz drugih disciplina kada je to potrebno i specijalizanti druge i tre}e godine specijalizacije uz podr{ku supervizora kao obavezni dio programa specijalizacije. Izjave WHO.1 Uvod u program seminara iz porodi~ne medicine za nove specijalizante 3. Trogodi{nji nastavni plan i program . ukupnog trajanja 24 sata. na . Redovna teoretska nastava u vidu akademskih poludana Oba oblika teoretske nastave za sve specijalizante po~inju s po~etkom akademske godine i odvijaju se paralelno sa specijalizantskim rotacijama. Uslov za pristupanje zavr{nom ispitu je 80% prisustva na akademskim poludanima.3 mjesec) Teoretski dio Prakti~ni dio 82 sata 46 sati 370 sati 209 sati Ukupno 452 sati 255 sati Ukupni program obuke: 36 mjeseci Predmeti/oblasti Porodi~na medicina Interna medicina Pedijatrija Urgentna medicina Ginekologija Psihijatrija Hirur{ke specijalnosti Javno zdravstvo Kvalitet. radionica u oblasti klini~kih vje{tina i predavanja traju tokom tri godine uz odgovaraju}e pauze tokom perioda ljetnih odmora i za vrijeme dr`avnih praznika. 3. Uvodni program seminara iz teorije porodi~ne medicine za nove specijalizante B.3 Sadr`aj uvodnog seminara – Principi i osnovne vje{tine porodi~ne medicine. 3. Uobi~ajeni raspored }e uklju~ivati 1 mjesec po izboru tokom druge godine i 2 mjeseca po izboru tokom tre}e godine. sigurnost. konsultacija. komunikacija sa konsultantima i sa bolnicom. (Izvori: document WONCA Europe.Broj 17 – Strana 74 SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH ^etvrtak. Najmanje pola mjeseca }e se provesti na izabranom predmetu/oblasti. 4) Diskusija o upotrebi klini~kih vodi~a za rje{avanje ~estih problema primarne za{tite i implikacije na odlu~ivanje sa pacijentom. 2) Diskusija o glavnim kompetencijama. 2011.3 mjeseca) Dvogodi{nji program (1. 7. vje{tinama i odgovornostima porodi~nog lije~nika u skladu sa definicijama WONCA Europe i Federalnog ministarstva zdravstva. sedmi~nih polu-dana u trajanju od 3 sata za sve specijalizante. 3. 4. 2.2 Akademski polu-dani Ove serije seminara. Strate{ki plan za primarnu za{titu FBiH) – Pacijent u centru klini~kog metoda – Dimenzije zna~aja kontinuiteta za{tite zdravlja i va`nost djelotvorne prakse porodi~ne medicine – Koordinacija zdravstvene za{tite: uloga i odgovornost tima porodi~ne medicine.2 Ciljevi obuke 1) Upoznavanje specijalizanta sa principima porodi~ne/ obiteljske medicine i primarne zdravstvene za{tite u skladu sa definicijama WONCA Europe i SZO.1. Oni }e se odr`ati u vrijeme koje ne ometa rad sa pacijenatima ili ne remeti druge obaveze.10 Obuka po izboru Kandidati }e planirati izborno vrijeme sa svojim supervizorom na osnovu individualnih potreba za obukom i budu}ih planova prakse. Seminare }e organizirati i voditi ~lanovi katedre porodi~ne medicine. 7) Diskusija o ciljevima i zahtjevima specijalizantskog projekta koji se treba zavr{iti tokom programa obuke. djelotvornoj praksi medicine zasnovane na dokazima. Radi kontinuiteta i {to efikasnijeg kori{tenja vremena. Naglasak }e biti na razvijanju vje{tina rje{avanja problema.1. smatra se da je najbolji na~in organiziranja odr`avanje redovnih. Tokom prezentacije tema/oblasti koristi}e se principi obrazovanja odraslih osoba s ciljem maksimalne djelotvornosti. 6) Diskusija o principima osiguranja kvaliteta i provo|enja klini~kog audita kao metode mjerenja kvaliteta pru`ene usluge. akreditacija Obuka po izboru UKUPNO SATI Teoretski dio Prakti~ni dio 648 252 108 72 36 36 36 36 36 82 1342 2628 1022 438 292 146 146 146 40 40 370 5268 Ukupno 3276 1274 546 364 182 182 182 76 76 452 6610 Trogodi{nji program akademskih polu-dana (APD) po predmetima/oblastima 144 sedmi~na akademska polu-dana (432 sata) 48 APD u godini Akademski poludani Oblast Porodi~na medicina Oblasti interne medicine Pedijatrijske oblasti Oblasti urgentne medicine Ginekolo{ke oblasti Psihijatrijske oblasti Hirur{ke oblasti Javno zdravstvo Kvalitet. rade}i sa grupama i pojedincima u zajednici i uticaj na razultat zdravstvene za{tite.organizacija teoretske nastave Teoretska obuka specijalizanata porodi~ne medicine ima dva osnovna vida: A.

pokazuje razumijevanje eti~kih pitanja s kojima se suo~ava u svakodnevnom radu sa pacijentima. razumije principe kontinuiteta zdravstvene za{tite i primjenjuje ih u svakodnevnoj praksi. . Ciljevi obuke zasnovani na sposobnostima potrebnim za rad u porodi~noj medicine Po zavr{etku specijalizacije. razumije da je odnos izme|u lije~nika i pacijenta su{tina specijalizacije porodi~ne/obiteljske medicine i demonstrira djelotvoran odnos lije~nik . 4. Tokom prve godine.24 APD godi{nje Mnoge oblasti porodi~ne medicine }e obuhvatati teme koje nisu pokrivene drugim oblastima. porodi~ni ljekar }e biti osposobljen da: 1. 16b) sposoban je da analizira uzroke svojih gre{aka. mo`e ih efikasno interpretirati i primjeniti u odlukama svoje svakodnevne prakse. 3. obezbijedi odgovaraju}u. 18. osposobljen da pravovremeno obezbijedi uputnice za specijaliste i da odr`ava dobru komunikaciju sa konsultantima. 9. razumije i primjenjuje principe svoje funkcije "~uvara kapije" u primarnoj za{titi. procijeni rizike u praksi i da ih prevenira. ali }e predavanja biti pripremljena iz perspektive primarne za{tite. rehabilitaciona medicina i ona podru~ja medicine i hirurgije koja nisu uklju~ena pod specifi~nim pripadaju}im disciplinama. Od specijalizanata druge i tre}e godine o~ekuje se da rade sa svojim supervizorom na pripremanju i prezentiranju seminara znatno samostalnije. 10. na internetu ili drugdje koje se mogu koristiti za pripremanje ispita i za samostalno u~enje. bit }e organizirana bar 4 osnovna seminara. pokazuje znanje o naj~e{}im problemima u rehabilitacionoj medicini i dijagnostici. osiguranje kvaliteta i revizija klini~ke prakse. prevencija bolesti. Sadr`aj Nastavnog plana i programa za svaku oblast }e obuhvatati: – osnovni pregled odre|enog organskog sistema i naj~e{}i problemi u tom sistemu – ponavljanje klini~kih vje{tina uklju~enih u procjenu pacijenata sa problemom u tom sistemu. 12. interna medicina. 2. Specijalizanti moraju nau~iti da na|u odgovore na pitanja i da je proces u~enja do`ivotan proces. djece i adolescenata unutar njihovih porodica. Oblasti koje su uklju~ene u porodi~nu medicinu obuhvataju: medicinu zasnovanu na dokazima. kvaliteta. Navika sa dodiplomskog studija da se oslanja na pam}enje ~injenica iz jedne knjige/ ud`benika u cilju pripreme za ispit se mora zamijeniti stvaranjem navike stalnog profesionalnog razvoja. sadr`aja i korisnosti prezentacije. cjelo`ivotnog u~enja i pronala`enja pristupa novim informacijama kori{tenjem ra~unara. kriti~ki ocijeni nova medicinska saznanja. 4. Uvodni program seminara za specijalizante prve godine je posebno naveden i obezbje|uje uvod u principe porodi~ne medicine. Svaku prezentaciju }e ocjenjivati supervizor ili drugi specijalizanti na osnovu relevantnosti. 3. njihova procjena i rje{avanje – maligna stanja – u~enje manjih procedura iz tog sistema. Svaki mjesec po~ev{i od mjeseca septembra. a funkcionalno povezan s katedrama porodi~ne medicine na medicinskim fakultetima u Federaciji BiH. prije nego specijalizant stekne uslove za pristupanje zavr{nom ispitu. Trogodi{nji nastavni plan i program: znanje. pokazuje vje{tine samousmjeravanja.2. palijativna njega. 15. kao {to je npr. i na taj na~in efikasno unapre|uje za{titu pacijenata. 3. 14. S ciljem pru`anja potrebnih sati obuke. sa izbornim temama koji }e se dr`ati tokom godine. 8. kao i terapeutskim procedurama u rehabilitacionim centrima u zajednici i primjenjuje ih u lije~enju pacijenata. izuzev januara i ljetnih mjeseci.1 Materijal za u~enje Referentni materijal za sve seminare }e obuhvatati zvani~ne vodi~e. odgovaraju}e priru~nike i najbolje dostupne dokaze. promocija zdravlja. 3. znanje o naj~e{}im i va`nim problemima medicine rada u svojoj praksi. 13. slu`i kao izvor informacija za pacijete o svim uslugama i sredstvima koje pru`a zajednica u kojoj `ive. informacije sa web-stranica. SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 17 – Strana 75 stru~nim rezultatima i dobrim vje{tinama komunikacije sa pacijentom i dobrim klini~kim vje{tinama. koriste}i ovo kao vje`bu za zavr{ni ispit Lista referenci dostupnih specijalizantu u ECPM.1 Porodi~na medicina: 216 sati .^etvrtak. 16c) sposoban je da se samoocijeni u odnosu na akreditacijske standarde za timove porodi~ne medicine i da se pripremi za kolegijalnu vanjsku ocjenu i akreditaciju. 19. 6. Ove ocjene }e biti uklju~ene u zavr{nu ocjenu zavr{etka programa specijalizacije. medicina rada. ili gostuju}i predava~i ili specijalizanti pod nadzorom supervizora. primjenjuje principe za{tite pacijenta u centru zdravstvene za{tite na djelotvoran i efikasan na~in. Ovo bi uklju~ivalo: – ciljanu anamnezu i vje{tine komunikacije – fizikalni pregled – vje`banje na standardiziranim pacijentima/volonterima/ modelima obuke – aspekti prevencije u tog organskog sistemu – klini~ki vodi~i zasnovane na dokazima – racionalna upotreba testova i pretraga – racionalno propisivanje lijekova i tretmana – hitni problemi. kontinuiranu za{titu odraslih `ena. preuzima dugoro~nu obavezu u osiguravavanju dobrobiti pacijenata i zastupa interese svog pacijenta kada je to prikladno. 7. 7. 2. 2011. 16a) poznaje medicinu zasnovanu na dokazima i u svakodnevnoj praksi koristi vodi~e za naj~e{}a oboljenja. mu{karaca i starijih osoba. obezbijedi odgovaraju}u i kontinuiranu za{titu novoro|en~adi. demonstrira sposobnost da prepozna klini~ke nejasno}e i osigura sigurno i djelotvorno odlu~ivanje o pacijentu. Mjesto odr`avanja teoretske nastave tokom specijalizacije je edukativni centar porodi~ne medicine koji je pozicioniran u domovima zdravlja. 16. racionalno kori{tenje vodi~a. bit }e organizirano oko 48 akademskih polu-dana (APDa) godi{nje. procijeni i obradi naj~e{}e klini~ke probleme stanovni{tva u op}ini /lokalnoj zajednici gdje bude radio. briga o starijim. prepozna. 11. obrazovanje pacijenata. 17. Ove izborne teme/oblasti mogu prezentirati specijalisti sa klinike. kori{tenjem razli~itih izvora i metoda u~enja.pacijent. ako je potrebno – nekoliko slu~ajeva zasnovanih na problemu koji treba rije{iti u grupi. vje{tine i teoretska obuka 4. 5. 1.2. razumije odrednice bolesti i oboljenja i demonstrira primjenu ovih principa u svakodnevnom radu. osposobljen je da procijeni svoje vlastite sposobnosti i na~ine vo|enja prakse kroz upotrebu audita i drugih metoda za osiguravanje kvaliteta. 4. pokazuje samosvjesnost o vlastitoj snazi i slabosti.3 Sadr`aj Seminari }e se organizirati na osnovu op}ih oblasti iz plana i programa. ~lanke iz stru~nih ~asopisa. svaki specijalizant }e raditi sa starijim specijalizantom i njegovim mentorom na pripremanju i prezentaciji bar jednog seminara. kao i odgovornosti u stresnim situacijama. A.

pokazuje znanje i vje{tine da procijeni i tretira poreme}aj spavanja kod starijih. Ciljevi obuke zasnovani na sposobnostima Po zavr{etku specijalizacije. metode i vje{tine intervjuiranja sa pacijentom u centru 2. abrazija i povr{nih rana – njega stopala i noktiju kod visoko rizi~nih pacijenata – njega staznih ulkusa – otklanjanje subungualnog hematoma – stavljanje udlaga kod povrije|enih prstiju – mobiliziranje povrije|enih zglobova – aspiracija/injekcija olekranona ili patelarne burse – vje{tine indirektne laringoskopije – otklanjanje cerumena iz uha {pricom ili kiretom – otklanjanje stranih tijela iz nosa/uha – aspiracija/injekcija olekranonske ili patelarne burze – kauterizacija/tamponada pri zaustavljanje anteriorne epistakse* – postavljanje fitilja gaze zbog stenoze u{nog kanala* – bojenje ro`nja~e sa fluorescinom – odstranjivanje stranih tijela iz konjunktive i ro`nja~e* – vje{tine oftalmoskopiranja – everzija/izvrtanje o~nih kapaka – bojenje kornee sa fluorescinom. vje{tine savjetovanja za pacijente sa ~estim psihosocijalnim problemima 4. osposobljen je da provodi procjenu mentalne funkcije kod starijih osoba. 33. 27. procjena radi prevencije padova: procjena hoda. manje hirur{ke i ambulantne procedure: (*opcionalne procedure za praksu u urbanoj sredini) – analiza urina: hemijska i mikroskopska – test stolice na okultno krvarenje – PAP-a test – bris grla. cerviksa/vagine. 24. 2. nazofaringsa. 6. vrijeme od 216 sati (72 APD-a) seminara i konsultacija iz porodi~ne medicine. procijeni i tretira delirijum i demenciju. procjena opasnosti u ku}i. nevusa. sekundarne i tercijarne prevencije i primjenjuje ove principe u za{titi svih pacijenata. uklju~uju}i praksu u centru za fizikalnu rehabilitaciju i slu`bu medicine rada. pokazuje mogu}nost djelotvornog kori{tenja resursa iz zajednice i slu`bi koje mogu pomo}i starijim osobama da odr`e funkciju i nezavisnost. indikacije za njihovu upotrebu. Klini~ke vje{tine i manje procedure 1. procjena mentalnog statusa: Folstein test i drugi. uobi~ajene i manje uobi~ajene ali ozbiljne pacijente sa problemima kardiovaskularnog sistema uklju~uju}i. 28. pokazuje razumijevanje teorija starenja i psihologije starenja i primjenjuje to na njegu svojih starijih pacijenata. da dijagnosticira. C. tempiranog testa "ustani i kreni". osposobljen je da provodi detaljnu gerijatrijsku procjenu. 2. neurolo{ka stanja kod starijih. 37. 20. 4. razumije principe zdravlja populacije i tra`i mogu}nosti da promovira zdravlje svojih registriranih pacijenata u zajednici. pripremanje i prezentacija seminara kolegama specijalizantima 5. pokazuje znanje i vje{tine da razlikuje.2 Interna medicina 4. drugih benignih lezija ko`e* – biopsija ko`e (punch biopsija)* – vje{tine {ivanja/otklanjanja konaca – incijzija i drena`a apscesa ko`e – tretman paronihija – previjanje manjih opekotina. 26. 2011. topi~nim anesteticima oka* – zatvaranje oka flasterima – pregled vida (vizusa) D. B. razumije principa palijativne njege i primjenjuje ove principe za njegu pacijenata sa terminalnim oboljenjima. 35.2. razumije funkcije zavoda za javno zdravstvo i drugih slu`bi javnog zdravstva u zajednici. ima znanje i vje{tine tretmana naj~e{}ih palijativnih problema. 25. ima znanje i vje{tine da procijeni i tretira razli~ite uzroke inkontinencije kod starijih. 4. 34. tretira i upu}uje. pokazuje razumijevanje propisivanja lijekova za starije osobe i specijalnih problema polifarmacije i terapije lijekovima kod starijih osoba. njihovu isplativost i obavje{tava pacijente o rezultatima testova i njihovom zna~enju: – ehokardiografija – nuklearna kardiologija – kateterizacija srca i angiografija . 29. 22. 7. pokazuje znanje i sposobnosti da provodi sveobuhvatnu anamnezu i fizikalni pregled pacijenata koji imaju oboljenja kardiovaskularnog sistema. kad je to potrebno. 32. ima znanje i vje{tine da procjeni rizik. porodi~ni ljekar }e biti osposobljen da 1. znanje specijalnih dijagnosti~kih metoda u kardiologiji. izradu istra`iva~kog projekta tokom trajanja obuke (prezentacija u zavr{noj godini) 4. 23. 31. razumije principe nadzora bolesti i otkrivanja slu~ajeva s ciljem prevencije i tretmana prenosivih oboljenja. zavr{avanje revizije klini~ke prakse . pokazuje znanje i vje{tine da procijeni i tretira ~esta muskuloskeletna. ko`e itd – injekcije: IM. 7. prevenira i tretira posljedice padova kod starijih pacijenata. pokazuje razumijevanje principa primarne. 30. 18-mjese~na obuka u edukativnim centrima porodi~ne medicine (ECPM). 3. instrumenti za procjenu 5.1 Kardiovaskularna-pulmonalna medicina 36 sati . ali ne ograni~avaju}i samo na: – oboljenja koronarnih arterija – nestabilna angina – kardijalni arest – bolesti sr~anih zalistaka – kongenitalna sr~ana oboljenja – sr~ane aritmije – kongestivno zatajivanje srca – hipertenzija – tromboza dubokih vena – varikozne vene – edem plu}a – periferna vaskularna oboljenja – sinkopa – oboljenja perikarda 3.4 APD godi{nje A. Evaluacija Evaluaciju }e definisati voditelj programa specijalizacije. uretre. – venepunkcija – EKG pregled i interpretacija – mjerenje i interpretacija peak flow-a – upotreba i interpretacija glukometra – ekscizija jednostavnih cisti. procedure gerijatrijske procjene. Metode 1. SC. pokazuje razumijevanje atipi~nih pojava bolesti kod starijih osoba i razlikuje ih od normalnih promjena usljed starenja i promjena zbog bolesti.audita tokom vremena provedenog u porodi~noj medicini. vje{tine fizikalnog pregleda svih sistema 3. 21. 36. pokazuje razumijevanje principa promocije zdravlja i zdravstvenog obrazovanja pacijenata i organizira svoju praksu da obezbijedi mogu}nosti za zdravstvenu promociju kako pojedincima tako i grupama.Broj 17 – Strana 76 SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH ^etvrtak.

uklju~uju}i: – orofaringealni poreme}aji gutanja – gastro-ezofagealni refluks – ezofagealni motori~ki poreme}aji – pepti~ki ulkus – ezofagelani varikoziteti – akutno krvarenje iz gornjeg dijela gastrointestinalnog trakta – funkcionalna. neulkusna dispepsija – gastritis – gastri~ki ulkus – akutni pankreatitis – malapsorpcioni poreme}aji – upalne bolesti crijeva uklju~uju}i Crohnovu bolest i ulcerozni kolitis – hepato-bilijarni poreme}aji – infektivne dijareje – sindrom iritabilnog kolona – divertikularna oboljenja – gastrointestinalni maligniteti 4. interpretacija EKG i ~estih akutnih problema 3.2. 2. savjetovanje i lije~enje pu{enja. pokazuje razumijevanje indikacija. pona{a se kao uzor svojim pacijentima time {to ne pu{i. znanje i sposobnosti da provo|enje plana primarne i sekundarne prevencije kardiovaskularnih problema. Evaluacija Evaluaciju }e definisati voditelj programa specijalizacije. primjenjuje znanje i vje{tine da provodi plan primarne i sekudarne prevencije neurolo{kih problema. dijagnosticiranje. i primjenjuje ih u dono{enju odluka. 4. znanja i sposobnosti da uzimanje adekvatne anamneze i obavljanja fizikalnog pregleda pacijenata koji boluju od pulmonalnih oboljenja. 2 mjeseca urgentne medicine gdje se susre}u urgentni gastrointestinalni problemi. pokazuje znanja i vje{tine primjene plana primarne i sekundarne prevencije gastrointestinalnih problema. Metode 1) 3 mjeseca prakti~ne obuke iz kardiologije i pulmologije 2) 18 mjeseci edukacije iz porodi~ne medicine gdje se u primarnom okru`enju susre}u kardiovaskularni i pulmonalni problemi 3) 2 mjeseca urgentne medicine gdje se susre}u urgentni kardiovaskularni i pulmonalni problemi 4) 36 sati APD-a plus APD o urgentnoj medicine i APD iz porodi~ne medicine. fokusirana anamneza i fizikalni pregled abdomena uklju~uju}i i rektalni pregled. Metode 1. plu}nih oboljenja i problema. insercija nazogastri~ne sonde* 3. B.1-2 APD godi{nje A. interpretacija EKG posebno u urgentnim situacijama. Ciljevi obuke zasnovani na sposobnostima Po zavr{etku specijalizacije. sigmoidoskopija i kolonoskopija – biopsija jetre – ERCP – ispitivanje motiliteta – radiolo{ke pretrage 3.3 Neurologija 12 sati . Klini~ke vje{tine i manje procedure 1. 4. 6.1-2 APD godi{nje A.2. porodi~ni ljekar }e biti osposobljen da 1. porodi~ni ljekar }e biti osposobljen da: 1. hroni~na. Klini~ke vje{tine i manje procedure 1.2 Gastrointestinalna medicina 12 sati . upotreba inhalera i Peak Flow Metra 4. testiranje stolice na okultno krvarenje D. 2011. 2 mjeseca urgentne medicine gdje se susre}u urgentni neurolo{ki problemi. 1 mjesec prakti~ne obuke iz neurologije 2. 7. ograni~enja i velikih komplikacija razli~itih gastrointestinalnih procedura. B. 4. Evaluacija Evaluaciju }e definisati voditelj programa specijalizacije. vo|enje. tretira i upu}uje kada je potrebno na uobi~ajena i manje uobi~ajena. 2.tranzitorne ishemi~ne atake – cerebrovaskularni incidenti – razne vrste konvulzija – parkinsonova bolest i drugi poreme}aji kretanja – multipla skleroza – sindromi uklje{tenja nerava – periferne neuropatije – poreme}aji kranijalnih nerava – tumori mozga: primarni i sekundarni – koma/alterirani nivoi svijesti – meningitis i njegove sekvele – povrede glave i sekvele – vrtoglavica/vertigo – zloupotrebe alkohola i nervni sistem 3. 18 mjeseci obuke iz porodi~ne medicine gdje se u primarnom okru`enju susre}u gastroinestinalni problemi. vodi i upu}uje kada je potrebno na uobi~ajena i manje uobi~ajena ali ozbiljna gastrointestinalana oboljenja i probleme. 5. uklju~uju}i: – hroni~ne opstruktivne plu}ne bolesti – astma: akutna.^etvrtak. 7. primjenjuje znanje i sposobnosti da uradi sveobuhvatnu anamnezu i fizikalni pregled pacijenata koji imaju neurolo{ka oboljenja 2. pokazuje znanja i sposobnosti da procijeni. uklju~uju}i: – glavobolja . 3. . Metode 1. fokusirana anamneza i fizikalni pregled kardiovaskularnog i pulmonalnog sistema 2. spirometrija (opcijski) D. ali ozbiljna neurolo{ka oboljenja i probleme. 18 mjeseci obuke iz porodi~ne medicine gdje se u primarnom okru`enju susre}u neurolo{ki problemi 3. 1 mjesec prakti~ne obuke iz gastroenterologije 2. B. osnovne vje{tine kardijalne reanimacije 5. 4. ima znanje i sposobnosti da uradi sveobuhvatnu anamnezu i fizikalni pregled pacijenata koji imaju oboljenja gastrointestinalnog sistema. Ciljevi obuke zasnovani na sposobnostima Po zavr{etku specijalizacije. C. uklju~uju}i: – ezofagealna i gastri~na endoskopija. status asthmaticus – pneumonije u razli~itim okru`enjima i dobnim grupama – sekundarna hroni~na respiratorna insuficijencija uslijed uznapredovalog oboljenja plu}a (restriktivna/ opstruktivna) – plu}na embolija – karcinomi respiratornog trakta – pleuralni izljevi – tenzioni pneumotoraks – hemoptiza – tuberkuloza 9. 12 sati APD-a plus APD o urgentnoj medicini i APD o porodi~noj medicini C. 4. ima znanja i sposobnosti da dijagnosticira. 8. SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 17 – Strana 77 – stres test pri naporu sposobnost da o`ivljava/ko-ordinira o`ivljavanje pacijenata prema principima i protokolima osnovne i unaprije|ene potpore sr~anom radu. razumijevanje principa rehabilitacije i primjenjuje ih u lije~enju pacijenata sa neurolo{kim oboljenjima. 4.

pokazuje znanje i sposobnosti da sprovodi sveobuhvatnu anamnezu i fizikalni pregled pacijenata koji imaju endokrinolo{ka oboljenja 4. tretira i upu}uje kada je potrebno na uobi~ajena i manje uobi~ajena ali ozbiljna infektivna oboljenja uklju~uju}i: – celulitis i ko`ni apsces – zarazna oboljenja – oboljenja koja se mogu sprije~iti vakcinacijom – AIDS i HIV 9. te ih upu}uje drugim specijalistima kad je to potrebno. Pedijatrija i {kolska medicina 36 sata . tretira i upu}uje kada je potrebno na uobi~ajena i manje uobi~ajena ali ozbiljne endokrinolo{ke probleme uklju~uju}i: – diabetes mellitus (tip 1 i tip 2) i njegove komplikacije – tireoidni poreme}aji i njihove komplikacije – pituitarni poreme}aji – adrenalni poreme}aji 5. Klini~ke vje{tine i manje procedure 1. 2. Ovo uklju~uje i davanje savjeta roditeljima o: – dojenju i hranjenju na bo~icu – za{titi pup~ane vrpce – za{titi ko`e – brizi o obrezivanju – varijacijama normalnog razvoja – preventivnom testiranju i tretmanu – obrascima spavanja – stolici – pitanjima sigurnosti – ima znanje i sposobnosti da dijagnosticira i tretira ~este probleme kod novoro|en~adi. 2011. uzorak nokta za testiranje na gljivice – upotreba glukometra D. fokusirana anamneza i fizikalni pregled nervnog sistema. ima znanje i sposobnosti da procijeni. 8. Ciljevi obuke zasnovani na sposobnostima Po zavr{etku specijalizacije.Broj 17 – Strana 78 4. porodi~ni ljekar }e biti osposobljen da – pokazuje znanje i sposobnosti da obezbijedi rutinsku za{titu. SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH – ^etvrtak. primjena Glasgow skale kome D. 4. 2. pokazuje znanje i sposobnosti da procijeni. 12 sati APD plus APD o urgentnoj medicini i APD o porodi~noj medicini C. 4.2. 4. uklju~uju}i: – milia – erythema toxicum – seboroi~ni dermatitis – mongolska pjega – hemangiomi – plikovi koji nastaju kao posljedica sisanja – mlade`i – cefalohematoma – oticanje dojki – sindaktilija – prekobrojne bradavice – subkonjunktivalna hemoragija – neonatalne o~ne infekcije – umbilikalna hernija – regurgitacija – infantilne kolike – konstipacija – hidrokele – nespu{teni testis – hipospadija – u ruralnim podru~jima }e imati znanja i sposobnosti da nadziru hranjenje. Evaluacija Evaluaciju }e definisati voditelj programa specijalizacije. pravovremeno ro|ene djece.5 mjeseca prakti~ne obuke iz reumatologije – 18 mjeseci prakti~ne obuke iz porodi~ne medicine gdje se u primarnom okru`enju susre}u reumatolo{ki problemi – 0. bursa i gangliona* – fokusirana anamneza i fizikalni pregled tireoidnih poreme}aja – fokusirana anamneza i fizikalni pregled ko`e i dodataka ko`e – biopsija ko`e – ekscizija benigne ko`ne lezije – ko`a. porodi~ni ljekar }e biti osposobljen da 1.3. virusne. B.4 Reumatologija-endokrinologijadermatologija-infektivna oboljenja 24 sata/2-3 APD godi{nje A. Metode – 0. 7.5 mjeseca prakti~ne obuke iz endokrinologije 18 mjeseci prakti~ne obuke iz porodi~ne medicine gdje se u primarnom okru`enju susre}u endokrinolo{ki problemi – 0. pokazuje ima znanja i sposobnosti da procijeni. Ciljevi obuke zasnovani na sposobnostima Po zavr{etku specijalizacije. Klini~ke vje{tine i manje procedure – fokusirana anamneza i fizikalni pregled zglobova i ki~me. tretira i upu}uje kada je potrebno na uobi~ajena i manje uobi~ajena ali ozbiljne dermatolo{ke probleme uklju~uju}i: – akniformna stanja – dermatitis/ekcemi i drugi inflamatorni ko`ni problemi – infekcije ko`e: bakterijske.5 mjeseci prakti~ne obuke iz endokrinologije – 18 mjeseci prakti~ne obuke iz porodi~ne medicine gdje se u primarnom okru`enju susre}u dermatolo{ki problemi – 0. zasnovanu na dokazima. pokazuje znanje i sposobnosti da sprovodi sveobuhvatnu anamnezu i fizikalni pregled pacijenata koji imaju infektivna oboljenja. pokazuje znanje i sposobnosti da sprovodi sveobuhvatnu anamnezu i fizikalni pregled pacijenata koji imaju reumatolo{ka oboljenja. ima znanje i sposobnosti da sprovodi sveobuhvatnu anamnezu i fizikalni pregled pacijenata koji imaju dermatolo{ka oboljenja.5 mjeseca prakti~ne obuke iz infektivnih oboljenja – 18 mjeseci obuke iz porodi~ne medicine gdje se u primarnom okru`enju susre}u infektivni problemi – 2 mjeseca urgentne medicine gdje se susre}emo sa urgentnim endokrinolo{kim i infektivnim oboljenjima – 2-3 mjeseca vremena po izboru da se pobolj{a obuka iz bilo kojeg od ovih podru~ja – 24 sata APD plus APD iz urgentne medicine i APD iz porodi~ne medicine C. tretira i upu}uje kada je potrebno na uobi~ajena i manje uobi~ajena ali ozbiljne reumatolo{ke problema uklju~uju}i: – osteoartritis – reumatoidni artritis – drugi inflamatorni artritisi – vaskulitis i drugi poreme}aji vezivnog tkiva 3.4 APD godi{nje A. poreme}aje te~nosti i elektrolita . gljivi~ne – papuloskvamozna oboljenja – vezikulobulozna oboljenja – osipi na ko`i nastali kao posljedica upotrebe nekih ljekova (erupcije) – urtikarije – ko`ni karcinomi – benigne pigmentirane ko`ne lezije – poreme}aji dlake – poreme}aji noktiju 7. 6. Evaluacija Evaluaciju }e definisati voditelj programa specijalizacije. pokazuje sposobnost da provodi plan primarne i sekundarne prevencije infektivnih oboljenja. – aspiracija/injekcija prepatelarne i olekranonske burse* – injekcija tetiva. pokazuje znanje i sposobnosti da procijeni.

frakture – povreda le|a – povreda grudnog ko{a i abdomena – opekotine – strujne povrede – zlostavljanje djece – pokazuje znanje i sposobnosti da procjeni i tretira uobi~ajene probleme adolescenata uklju~uju}i: – probleme ishrane – poreme}aji rasta/pitanja razvoja – ginekomastija – akne – nesre}e/nezgode – depresija/ psihosocijalni problemi – kontracepcija – poreme}aji menstruacije – upotreba droga i alkohola – pu{enje – implementira planove primarne i sekundarne prevencije oboljenja i povreda kod djece i adolescenata. i{~a{enje. pokazuje znanje i sposobnosti da procijeni i inicira tretman za tahipneju. – – SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 17 – Strana 79 – – – – – – – – – kod bolesne novoro|en~adi. prijevremeno ro|ene djece i da stabilizira stanje i djeluje kada je potrebno. ko`e. pokazuje znanja i sposobnosti da prepozna i adekvatno uputi novoro|en~ad sa uobi~ajenim ili manje uobi~ajenim ali opasnim stanjima uklju~uju}i: – novoro|en~ad majki sa dijabetesom – te{ka hiperbilirubinemija – novoro|en~ad sa cijanozom – respiratorni distres – mogu}a sepsa – abdominalna distenzija – kongenitalna sr~ana oboljenja – down sindrom/ drugi kongenitalni sindromi – rascjepljenja usna/nepce – deformiteti udova – signifikantne anemije – kongenitalna displazija kuka – hidrocefalus – spina bifida/mielomeningocele – epizode apneje – iznenadni napadi – intestinalne opstrukcije pokazuje znanje i sposobnosti da nadgleda rast i razvoj novoro|en~eta koriste}i standardne tablice i poznaje granice normalnih vrijednosti i odstupanja. pokazuje znanja i sposobnosti da pru`i smjernice i savjete o njezi novoro|en~adi i male djece uklju~uju}i: – ishrana i problemi hranjenja – raspored imunizacija – problemi pona{anja – interakcija roditelj-dijete – podu~avanje o na~inu vr{enja nu`de – pitanja sigurnosti pokazuje znanja i sposobnosti da obezbjedi dobneadekvatne postupke skrininga zasnovanih na dokazima kako je preporu~eno u vodi~ima s ciljem otkrivanja sljede}ih stanja kod novoro|en~adi i male djece: – o{te}enje vida i sluha – kongenitalna displazija kuka – anemija kod beba sa visokim rizikom – tuberkuloza pokazuje znanja i sposobnosti da dijagnosticira. oka. stopala i nogu pokazuje znanja i sposobnosti da vodi ra~una o efektima porodi~nih problema kao {to su: – smrt u porodici – razvod – zlostavljanje djeteta – alkoholizam – hospitalizacija pokazuje znanje i sposobnosti da prepozna. – 2 mjeseca urgentne medicine gdje se susre}u urgentni pedijatrijski problemi. pokazuje znanje i sposobnosti da radi sa pedijatrijskim konsultantima u koordiniranju lije~enja hroni~nih oboljenja u djetinstvu uklju~uju}i: – fizi~ke i mentalne smetnje – zatajivanje napredovanja/usporenje razvoja – poreme}aji pra}eni iznenadnim konvulzijama – dijabetes melitus – anemia – kongenitalni defekti – alergijski problemi – astma – poreme}aji hoda. B. poreme}ajem pona{anja i emotivnim problemima. Metode – 3 mjeseca prakti~ne obuke iz pedijatrije – 18 mjeseci obuke iz porodi~ne/obiteljske medicine gdje se u primarnom okru`enju susre}u pedijatrijski problemi. da savjet i djeluje kada je pogodno kod djece sa poreme}ajem nedostatka pa`nje. i{~a{enje. poreme}ajima u~enja u {koli. frakture – povrede donjih ekstremiteta. – 36 sati APD plus APD o urgentnoj medicini i APD o porodi~noj medicini.^etvrtak. nosa. socioekonomska pitanja – procjena rasta i razvoja novoro|en~adi i male djece koriste}i standardne kartone rasta – otklanjanje stranih tijela iz uha. adolescentima i njihovim porodicama. hipoglikemiju. apendicitis – stenoza pilorusa – intestinalna opstrukcija – apscesi – Legg-Perth-ova bolest – skliznu}e epifize glave femura – Osgood-Schlatter-ova bolest – hondromalacija patele – skolioza – pokazuje znanja i sposobnosti da procjeni. – za klini~ke susrete sa novoro|en~adima i bebama. uklju~uju}i: – hernije – hidrocele – nespu{teni testis – torzija testisa – akutni abdominalni bol. Klini~ke vje{tine i manje procedure – sposobnosti komunikacije sa djecom. uklju~uju}i: – povreda glave – povreda glave/nosa ili strano tijelo u glavi/nosu – povreda gornjih ekstremiteta. – pokazuje znanje i sposobnosti da prepozna i adekvatno djeluje kod uobi~ajenih hirur{kih bolesti u djetinjstvu. tretira ili djeluje kod djece sa traumatskim povredama. porodi~ni lije~nik mora prikupiti kompletnu istoriju uklju~uju}i: – aku{ersku istoriju i istoriju ro|enja s ciljem otkrivanja djece s rizikom mogu}ih problema u razvoju – prehrambene navike – razvojne prekretnice – imunizacijski karton – psihosocijalna istorija porodi~ne/obiteljske dinamike. 4. 2011. grla – tretman krvarenja iz nosa kod djece – stavljanje o~nih kapi kod novoro|en~adi i djece – otklanjanje cerumena iz dje~jeg uha kiretom ili {trcaljkom – otoskopske i oftalmoskopske vje{tine pregleda djece – nabavka imunizacionih injekcija . pokazuje znanja i sposobnosti da vodi brigu o porodici koja je pretrpjela perinatalni gubitak. hipokalcijemiju i mogu}u sepsu u novoro|ena~kom periodu i da potra`i odgovaraju}u konsultaciju. C. 7. porodici sa djetetom sa smetnjama u razvoju/nesposobnostima ili koje zahtijeva du`u hospitalizaciju. tretira i adekvatno upu}uje djecu sa uobi~ajenim akutnim problemima u ranom djetinjstvu i posmatra dje~je oboljenje u kontekstu porodice.

adrenalna kriza. nosa. poku{aj samoubistva. akutni pankreatitis. kobp. o`ivljavanje. inflamatorna oboljenja utrobe. nadzor i transport oboljelih osoba u kriti~nom stanju – poznaje principe nadoknade te~nosti i elektrolita – pokazuje znanje i sposobnosti da pokrene tretman nad otrovanim/predoziranim pacijentom – pokazuje znanje i sposobnosti da prepozna i pokrene tretman urgentnih stanja uzrokovanih vanjskim uticajem. uklju~uju}i: – sr~ani: infarkt miokarda. pre-eklampsija. perforirana viscera. stabilizaciju. Metode – 2 mjeseca prakti~ne edukacije iz urgentne medicine. akutni uretritis. hiperosmolarna koma bez ketoacidoze. renalna kolika i pijelonefritis – ginekolo{ko/aku{erski: inflamatorna oboljenja zdjelice. drugih supstanci. mjerenje nivoa respiratornog protoka – postavljanje gaze u vanjski slu{ni kanal – postavljanje urinarnog katetera – redukcija dislociranog ramenog zgloba* – postavljanje nazo-gastri~ne sonde – vje{tine u davanju injekcija – otklanjanje subungualnog hematoma. djelovanje u slu~aju predoziranja – infekcije: meningitis. hiperglikemija. uklju~uju}i – hipotermiju – hipertermiju – povrede nastale utapanjem/ronjenjem – izlo`enost ugljen-monoksidu – reakcije na ubod insekta – opekotine – ugrizne povrede (`ivotinjskog i ljudskog porijekla) – organizirano pristupa ocjeni i nadzoru nespecifi~nih ili nediferenciranih urgentnih problema. aneurizma aorte. maske. B. urgentni porod – endokrini/metaboli~ki: hipoglikemija. akutna torzija testisa. dijarejalna oboljenja. kongestivna slabost rada srca/edem plu}a. opstruktivni tonzilitis/para-tonzilarni apsces. miksedem. – 24 sata APD plus APD o Urgentnoj/hitnoj medicini i APD o porodi~noj medicine. blokada – tamponada nosa. otitis media. `utica. opstrukcija gornjih zra~nih puteva – gastrointestinalni: pepti~ki ulkus. Paronyhia/urasli nokat D. hipertenzivna urgentna stanja. tireoidna kriza. 7. – defibrilacija* – interpretacija rezultata spirometrije. poreme}aj acidobazne ravnote`e. te{ke infekcije mekih tkiva – alergija: akutna anafilaksa. oka. iznenadne konvulzije. akutni apendicitis. mo`dani udar/tranzitorni ishermi~ni napad. gubitak vida. divertikularna oboljenja. ketoacidoza. i aspiracija stranog tijela – toksikologija: slu~ajna ingestija medikamenata. Evaluacija Evaluaciju }e definisati voditelj programa specijalizacije. testiranje sposobnosti vida kod djece postavljanje zavoja. intubacija i sposobnosti o`ivljavanja* – lava`a `eluca* D. zatvorenih preloma* – vra}anje dislocirane glave radiusa u polo`aj potreban za pravilno srastanje* – tretman frakture klavikule – za{ivanje jednostavnijih laceracija – tretman manjih opekotina – prikaz stepena respiratornog protoka sa peak flow metrom – upotreba bronhodilatatora putem inhalatora. croup. reakcije na ubod insekta – psihijatrijski: akutna schizofrenija/psihoze. upotreba ambu balona. C. uklju~uju}i terapiju kisikom – venopunktura kod djece i odraslih – pristup venama – mobilizacija/repozicija dislokacija. akutni holecistitis/litijaza. nestabilna angina. . – uklanjanje stranih tijela iz: ko`e. akutni glomerulonefritis. infekcije urinarnog trakta. sr~ani arest. trauma – otolarinolaringolo{ki: otitis eksterna sa opstrukcijom. infekcije kod pacijenata sa malignitetom – neurolo{ki: te{ka glavobolja. perikarditis – vaskularni: embolija plu}a. trovanje hranom – genitourinarni: akutno zatajivanje bubrega. vaginalni iscjedak. ishemija mezenterija. – postavljanje kop~i u predjelu oka – bojenje oka fluorescinom – izvrtanje kapka – interpretacija EKG-a. – 18 mjeseci edukacije iz Porodi~ne medicine gdje se u primarnom okru`enju susre}u urgentni problemi. Ciljevi obuke zasnovani na sposobnostima Po zavr{etku specijalizacije. imobilizacije. opstrukcije. fraktura. – zbrinjavanje rana: obrada i sposobnost postavljanja {avova – incizija i drena`a ko`e i subkutanih apscesa. transfuzione reakcije. akutni epiglotitis. i aerosola – laringoskopija.Broj 17 – Strana 80 – – SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH ^etvrtak. kauterizacija u slu~aju krvarenja iz nosa. ektopi~na trudno}a. uklju~uju}i: – bol u grudima – {ok – dispneja – akutni abdominalni bol – gastrointestinalna hemoragija – koma/alterirani nivo svijesti – te{ka glavobolja – sinkopa – simptomi opasni po `ivot – mo`e prepoznati i pokrenuti tretman specifi~nih akutnih poreme}aja tjelesnih/organskih sistema. Klini~ke sposobnosti i manje procedure – CPR kod djece i odraslih – nadzor zra~nih puteva.4. astma. pneumotoraks. tromboza dubokih vena. uha. porodi~ni ljekar }e biti osposobljen da – pokazuje znanje i sposobnosti da razlikuje ozbiljno oboljelog pacijenta od lak{e oboljelog pacijenta ili pacijenta sa manjim povredama – ima sposobnosti vr{enja osnovnog tretmana neophodnog u situacijama opasnim po `ivot – ima sposobnost stabilizirati stanje akutno oboljelih pacijenata i pobrinuti se za njihovo daljnje odgovaraju}e upu}ivanje i prenos – porodi~ni lije~nik je sposoban odrediti prioritete kada tretira vi{e pacijenata u urgentnim situacijama – pokazuje znanje i sposobnosti da promovira dobro zdravlje i da vr{i prevenciju povreda i nezgoda – mo`e primijeniti principe urgentne za{tite: trija`u. periferna vaskularna oboljenja – plu}ni: pneumonija. vaginalno krvarenje u trudno}i. akutni epididimitis. cervikalna imobilizacija – lokalna anestezija. gipsa kod uobi~ajenih povreda. Urgentna medicina 24 sati . hepa- titis. mijastenija i komplikacije mo`danih tumora – oftalmolo{ki: zacrvenjeno oko.2-3 APD godi{nje A. 4. Evaluacija Evaluaciju }e definisati voditelj programa specijalizacije. zra~ni putevi i vje{tine intubacije* – ventilatorna podr{ka. 2011. poreme}aj te~nosti/ elektrolita – hematolo{ki: sklonost krvarenju. akutno anksiozno stanje – porodi~ni lije~nik }e biti obu~en u osnovnoj i unapre|enoj tehnici pru`anja podr{ke radu srca. hernije. glaukom. 4.

ima razvijene sposobnosti u uzimanju psihoseksualne istorije. zna~aj procjene rizika.) – ima znanje i sposobnosti da prepozna i tretira hyperemesis gravidarum (te{ka povra}anja u toku trudno}e)* – ima znanje i sposobnosti da prepozna i nadzire krvarenja u svakom trimestru. – shvata zna~aj promocije zdravlja `ena u njihovim reproduktivnim godinama. metode skrining-a prema vodi~ima i rano otkrivanje maligniteta – ima sposobnosti savjetovanja pacijenata po pitanjima planiranja porodice. – razumije efekte slijede}ih stanja na trudno}i: – pu{enje cigareta – siroma{tvo – zloupotreba lijekova – lije~enje – profesija – starosna dob – genetski faktori – porodi~na dinamika i razdori u porodici – infekcije – hroni~na oboljenja – Rh izoimunizacija – poznaje stanja (hroni~na medicinska. Ginekologija i obstetricija 12 sati . – ima znanje i sposobnosti da dijagnosticira i upu}uje pacijente sa: – prijevremenim porodom – prijevremenom rupturom membrana (ovojnica) – intrauterina retardacija rasta – hipertenzija uzrokovana trudno}om – gestacijski dijabetes – pre-eklampsija – eklampsija – anemija – infekcije – ima znanje i sposobnosti da savjetuje `enu koja je prethodno imala carski rez o mogu}nosti ponovnog carskog reza.* – lije~nik ima znanja i sposobnosti da prepozna normalnu i abnormalnu ko{tanu arhitekturu zdjelice. poznaje rutinu pre-operativne za{tite i mo`e prepoznati post-operativne komplikacije koje mogu uslijediti nakon ginekolo{ke operacije – ima znanje i sposobnosti da identificira i vodi uobi~ajene ginekolo{ke probleme adolescenata. vodi i upu}uje `ene sa prijete}im abortusom. poziciju i prezentaciju fetusa. izlazak djeteta u zatkom – ima znanje i sposobnosti da obezbijedi post-poro|ajnu za{titu usmjerenu na porodicu.1-2 APD godi{nje A. depresiji. kao i o vaginalnom porodu nakon carskog reza – poznaje indikacije za potencijalne komplikacije od operativnog aku{erstva: carski rez. manje procedure – komunikacijske sposobnosti sa `enama svih `ivotnih dobi koje se odnose na: – ginekolo{ki razvoj – psihoseksualna istorija – pitanja planiranja porodice – edukacija u smislu prevencije i promocije zdravlja – izvo|enje pregleda abdomena i zdjelice – pregled dojki . obrazovanja i tretmana prije za~e}a. procjenu seksualnog problema i vo|enje uobi~ajenih psihoseksualnih problema – lije~nik ima znanje i sposobnosti da dijagnosticira. geneti~ka) koja zahtijevaju podrobnija saznanja prije za~e}a ili ranije u pre-natalnom periodu. Metode – 1 mjesec prakti~ne obuke iz ginekologije – 18 mjeseci obuke iz porodi~ne medicine gdje se u primarnom okru`enju susre}u ginekolo{ki problemi. – poznaje uobi~ajene uzroke mortaliteta majke/novoro|en~eta i metode prevencije. tjelesnim vje`bama. i ektopi~nom trudno}om. 4. – 2 mjeseca urgentne medicine gdje se mogu susresti ginekolo{ki urgentni problemi.^etvrtak. SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 17 – Strana 81 4. rizike i koristi i mo`e interpretirati rezultate dijagnosti~kih testova u trudno}i uklju~uju}i: * – amniocentezu – uzimanje uzoraka horionskih resica (ako je dostupno) – biofizi~ki profil: non-stress test – ultrazvuk – ima sposobnosti da identificira i vodi pacijentice sa psihosocijalnim rizikom u toku trudno}e. Klini~ka sposobnosti. – razumije normalne psiholo{ke promjene u toku trudno}e. – 1poznaje rutinske skrining testove u trudno}i i mo`e napraviti nacrt vo|enja dobre pre-natalne za{tite. inkompletnim/kompletnim abortusom. – ima znanje i sposobnosti da dijagnosticira i savjetuje pacijentice sa uobi~ajenim manjim problemima u toku trudno}e (gr~evi u nogama. propisivanja odgovaraju}ih metoda kontrole za~e}a i savjetovanja `ena uz po{tovanje prava na abortus – poznaje probleme ljudske seksualnosti. B. tretira ili upu}uje kada je potrebno na uobi~ajene i manje uobi~ajene ali ozbiljne ginekolo{ke probleme u primarnoj zdravstvenoj za{titi uklju~uju}i: – poreme}aje menstruacije od menarche do menopauze – neplodnost – dyspareunia/seksualna disfunkcija – infekcije urogenitalnog trakta – endometrioza – urinarna inkontinencija – prolaps uterusa – pitanja vazana za menopauzu i hormonalna terapija – spolno prenosive bolesti – komplikacije rane trudno}e – ginekolo{ki maligniteti – akutna bol u zdjelici – hroni~na bol u zdjelici – problemi vezani za dojke – pokazuje znanje i sposobnosti da dijagnosticira stanja koja zahtijevaju ginekolo{ku operaciju. C. 2011. post-operativnoj njezi. – ima znanje i sposobnosti da dijagnosticira. poro|aj sa poro|ajnim klije{tima. – posjeduje znanje i sposobnosti da ta~no dijagnosticira trudno}u. povra}anje. promjene vezane za trudno}u (normalne varijante) i mo`e praviti razliku izme|u normalnih i abnormalnih stanja u trudno}i. Ciljevi obuke zasnovani na sposobnostima Po zavr{etku specijalizacije. rast fetusa i napredak fetusa i mo`e odrediti/dati procjenu kategorija rizika za svaku trudno}u. – 12 sati APD plus APD o urgentnoj medicini i APD u porodi~noj medicini. promjene ko`e. bol u le|ima. uz prepoznavanje promjena porodi~ne/obiteljske dinamike i isticanje zna~aja psihosocijalne podr{ke za sve ~lanove porodice – ima znanje i sposobnosti da dijagnosticira. kontracepciji. porodi~ni ljekar }e biti osposobljen da: – poznaje preventivne aspekte ginekologije. itd.* – mo`e ta~no odrediti gestacijsko razdoblje.5. habitualnim abortusom (ponavljaju}i abortus). hranjenju na bo~icu. 7.* – zna indikacije. tretira i upu}uje pacijentice sa post-poro|ajnim komplikacijama uklju~uju}i: – hemoragije – odgo|ena preeklampsija – groznica – tromboza dubokih vena – endometrioza – ima znanje i sposobnosti da savjetuje majku o dojenju.

Klini~ke vje{tine i manje procedure – pregled mentalnog statusa i brza sredstva procjene npr.6. Evaluacija Evaluaciju }e definisati voditelj programa specijalizacije. 7. Po zavr{etku specijalizacije. 2011. 4. 2.1-2 APD godi{nje A. – 18 mjeseci obuke iz porodi~ne medicine gdje se u primarnom okru`enju susre}u psihijatrijski problemi. C.1-2 APD godi{nje A. Ciljevi obuke zasnovani na sposobnostima Tri su osnovna cilja za ovu oblast prakse: 1. Hirur{ke specijalnosti 12 sati . tretira ili upu}uje na uobi~ajene neuroze i psihoze uklju~uju}i: – poreme}aji anksioznosti – napadaji panike – depresija – bipolarni poreme}aj – poreme}aji li~nosti – fobi~na stanja – organski mo`dani sindromi – alkoholizam i zloupotrebe droga – somatizacijski poreme}aji – {izofrenija – razvojne nesposobnosti – poreme}aji u ishrani – psihijatrijske urgentnosti – bra~ni problemi – problemi pona{anja djece i odraslih – problemi sa bijesom – reakcije `alosti – konflikt roditelj/dijete – ima sposobnosti intervencije u psihijatrijskim krizama. – 2 mjeseca urgentne medicine gdje se susre}emo sa psihijatrijskim urgentnim problemima. 4. – obradi jednostavne frakture ekstremiteta. inflamacije i infekcije. B. porodi~ni ljekar }e biti osposobljen da: – vodi ra~una o zna~aju psihosocijalnog zdravlja pacijenata i njihovih porodica u svakodnevnoj za{titi i tretmanu pacijenata – svjestan je svojih vlastitih osje}anja. otkucaji srca – pregled zdjelice – procjena dojki za laktaciju D. hematotoraks. 3. – ima saznanja o dru{tvenim sredstvima i uslugama koji mogu pomo}i u tretmanu njihovih pacijenata sa psihosocijalnim problemima. eksciziona biopsija. – poznaje indikacije. – da prepozna indikacije za hirur{ki tretman bolesti/povreda zglobova. – izvodi manje hirur{ke procedure. D. Psihijatrija i psihosocijalna medicina 12 sati . kolostomiju. – da prepozna. karcinome itd. obrada povr{inskih rana. koriste}i djelotvorne komunikacijske sposobnosti i pru`aju}i podr{ku – lije~nik poznaje MKB10 i DSM kriterije za dijagnosticiranje naj~e{}ih psihijatrijskih stanja – ima znanje i sposobnosti da dijagnosticira. Evaluacija Evaluaciju }e definisati voditelj programa specijalizacije. – razumije mehanizam zacjeljivanja rana i prepoznaje probleme koji se mogu javiti u toku zacjeljivanja. PAPA test uzimanje uzoraka i mikroskopska dijagnoza abnormalnog vaginalnog iscjetka – tretman genitalnih bradavica – procjena razli~itih stadija trudno}e:* – dijagnosticiranje trudno}e – procjena fetalnog rasta/gestacijskog razdoblja/fetalnog napredovanja – pozicija. prepoznaje potencijalni transfer/kontratransfer koji mogu uticati na brigu o pacijentu i na odnos doktor-pacijent. traume grudnog ko{a i karcinome plu}a. po mogu}nosti u centrima za mentalno zdravlje zajednice. – prakticira medicinu usmjerenu na pacijenta. savjetovanjima i kontinuitetom za{tite u toku i nakon hospitalizacije. uobi~ajene interakcije i efektivnu upotrebu uobi~ajenih kategorija psihoaktivnih lijekova. pokreti fetusa. farmakologiju. – obradi akutne povrede. amputaciju. Sposobnosti izvo|enja preoperativne pripreme i postoperativne njege. Ciljevi obuke zasnovani na sposobnostima Po zavr{etku specijalizacije. vodi ili upu}uje pacijenta sa posttraumatskim stresnim poreme}ajem – razumije specifi~ne probleme koje su iskusile izbjeglice i raseljena lica. ohrabrenjima. upotrijebi odgovaraju}a laboratorijska/radiolo{ka ispitivanja i odmah rje{ava problem pacijenta sa akutnim hirur{kim abdomenom. kao sto su ekscizija ko`nih lezija. Folstein test – psihoterapijske vje{tine brze intervencije. Metode – 1 mjesec prakti~ne obuke iz psihijatrije. porodi~ni ljekar }e biti osposobljen da: – procijeni medicinske probleme koji mogu uticati na rizik od operacije uklju~uju}i: – medikamente – kardio-pulmonalne probleme – diabetes melitus – bubre`ne probleme – efekte starenja – gojaznost i manjkavosti ishrane – imunokompetencija – dijagnosticira i nadzire uobi~ajene postoperativne probleme uklju~uju}i: – flebitis i trombozu dubokih vena – atelektazu i pneumoniju – infekcije urinarnog trakta – probleme te~nosti i elektrolita – komplikacije rana – razumije uticaj hirur{kih operacija na pacijenta i njegovu porodicu. – 12 sati APD plus APD o urgentnoj medicini i APD iz porodi~ne medicine. uklju~uju}i: pneumotoraks. prezentacija. kontraindikacije. – poznaje psiholo{ke sekvele medicinskih i hirur{kih stanja i tretmana (poreme}aji u prilago|avanju). potrebu za podr{kom. – prepoznaje naj~e{}e probleme torakalne hirurgije. stavova i vrijednosti i prepoznaje kako oni mogu uticati na za{titu pacijenata – pravi razliku izme|u bolesnog stanja i oboljenja – razumije su{tinske karakteristike odnosa lije~nikpacijent – razumije te{ko}e odnosa lije~nik-pacijent i ima strategiju za njihovo djelotvorno prevazila`enje. incizija i drena`a apscesa. – vodi dugoro~na hroni~na hirur{ka stanja kao npr. Sposobnosti dijagnosticiranja pacijenata koji zahtijevaju hirur{ku procjenu i tretman. uklju~uju}i: – anti-depresivi – benzodiazepani i drugi anksiolitici – lithium – phenotiazin i drugi anti-psihotici – ima znanja i sposobnosti da pru`i savjet za specifi~ne probleme uklju~uju}i: – reaktivna depresija – privikavanje na hroni~nu bolest – duboka `alost – reakcije na situaciju – ima znanje i sposobnosti da prepozna. . obja{njenjima. 4.Broj 17 – Strana 82 – – SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH – ^etvrtak. Sposobnosti izvo|enja manjih hirur{kih procedura.7.

hemijskom ili elektri~nom kauterizacijom – Biopsija ko`e – Tretman paronihije/urasli nokti – Obrada rana/opekotina i previjanje – Pregled testisa i prostate. 2-3 APD godi{nje A. 2011. D. 2-3 APD godi{nje A. – 2 mjeseca urgentne medicine gdje se susre}u urgentni hirur{ki problemi. 4. – 12 sati APD plus APD o urgentnoj medicini i APD iz porodi~ne medicine. Evaluacija Evaluaciju }e definisati voditelj programa specijalizacije. Javno zdravstvo 12 sati. Klini~ke vje{tine – odnos individualnog i javno zdravstvenog pristupa u procjeni zdravstvenog stanja populacije – u~estalost zahtjeva i potreba za zdravstvenom za{titom u porodi~noj medicini – elementi za izradu godi{njeg programa rada tima porodi~ne medicine – menad`ment hroni~nih oboljenja na nivou pzz/tima porodi~ne medicine – menad`ment zaraznih oboljenja na nivou pzz/tima porodi~ne medicine – procjena `ivotnog stila i faktora rizika u populacionim grupama – promocija zdravlja na nivou pzz/porodi~ne medicine – efikasnost tehnika prestanka pu{enja u timu porodi~ne medicine – prevencija i nadzor poreme}aja vezanih za nepravilnu ishranu i tehnike savjetovanja – zna~aj fizi~ke aktivnosti u prevenciji i unapre|enju zdravlja – uloga tima porodi~ne medicine u zdravlju u zajednici. – 2-3 mjeseca vremena po izboru koji se mogu iskoristiti da se pobolj{aju hirur{ke vje{tine.8. B.9. implementaciju i evaluaciju programa zdravstvene za{tite u porodi~noj medicini i odnos sa drugim nivoima zdravstvene za{tite – izradu godi{njeg plana rada tima porodi~ne medicine i evaluacije rada – kompetentno vo|enje sistema evidencije i izvje{tavanja u pzz/porodi~noj medicini – epidemiolo{ki nadzor i kontrolu zaraznih oboljenja na nivou primarne zdravstvene za{tite kao i komunikaciju i saradnju sa referalnim ustanovama – nadzor i kontrola nad faktorima rizika iz okoli{a na nivou primarne zdravstvene za{tite kao i komunikaciju i saradnju sa referalnim ustanovama – implementacija i evaluacija programa prevencije i intervencija promocije zdravlja u primarnoj zdravstvenoj za{titi/porodi~noj medicini – aktivno u~e{}e u intersektorijalnoj saradnji sa akterima relevantnim za zdravlje u zajednici. Ciljevi obuke zasnovani na sposobnostima Po zavr{etku specijalizacije. Ciljevi obuke zasnovani na sposobnostima Po zavr{etku specijalizacije. Metode – Ukupno trajanje edukacije: 10 radnih dana. – Predava~i djelatnici Zavoda za javno zdravstvo Federacije BiH. Klini~ke vje{tine i manje procedure – Uklanjanje ko`nih lezija: ekscizijom. C. 4. Metode – 1 mjesec prakti~ne obuke iz hirurgije – 18 mjeseci obuke iz porodi~ne medicine gdje se u primarnom okru`enju susre}u hirur{ki problemi. Kvalitet. sigurnost i akreditacija 12 sati. porodi~ni ljekar }e biti osposobljen za: – identifikaciju zdravstvenih potreba i zahtjeva populacije tehnikom socijalno medicinske dijagnostike definiranje vode}ih faktora rizika po zdravlje u populacionim skupinama – izradu. ispita i adekvatno uputi pacijente sa stanjima koja obi~no zahtijevaju op}u hirursku konsultaciju/tretman uklju~uju}i: – mase u podru~ju glave i vrata – tireoidni noduli – mase u dojci – oboljenja `u~nog mjehura – apendicitis – gastrointestinalno krvarenje – gastrointestinalni karcinomi – divertikularna oboljenja – inflamatorna oboljenja crijeva – ingvinalna/femoralna/umbilikalna hernija – crijevne opstrukcije – anorektalne lezije – zastojni ulkusi – gangrene – aneurizma aorte – katarakta – odvajanje retine – glaukom – chalazion/hordeolom – strabizam – ozbiljni perzistentni otitis media – opstruktivni sinusitis – gubitak sluha – Ménière-ova bolest – poreme}aj salivatornih `lijezda/duktusa – oboljenja jezika/orofarinksa – dijabeti~na retinopatija – lumbosakralni sindrom/spinalna stenoza – oboljenja cervikalnih diskusa – karcinomi kostiju – neurohirur{ka stanja – opstrukcija prostate/akutna retencija – hematurija – maligniteti urinarnog trakta – renalna kolika – akutni orhitis/prostatitis – karcinom prostate – karcinom mokra}nog mjehura – torzija testisa – karcinom testisa – akutna fimoza – urinarna inkontinencija B. 4. C. D. Teoretski dio – Predavanja (didakti~ka prezentacija teme) 50 % sati – Diskusija studije slu~aja i primjera dobre prakse 25% sati – Zajedni~ka diskusija u vezi primjene u radu 25% sati. porodi~ni ljekar }e biti osposobljen da: – implementira preporuke politike kvaliteta i sigurnosti zdravstvene za{tite u Federaciji Bosne i Hercegovine i metodolo{kog uputstva za uspostavljanje sistema pobolj{anja kvaliteta i sigurnosti za{tite .^etvrtak. – – SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH – Broj 17 – Strana 83 prepozna naj~e{}e probleme vaskularne hirurgije dijagnosticira. 7. Evaluacija Evaluaciju }e definisati voditelj programa specijalizacije. Prakti~ni dio – Diskusija sa predava~ima/demonstrantima 30% sati – Praksa razvoja vje{tina 30% sati (posjeta javno zdravstvenoj ustanovi i/ili drugoj relevantnoj ustanovi sa aspekta intersektorijalne saradnje) – Istra`iva~ki rad 10% sati (posjeta javno zdravstvenoj ustanovi i/ili drugoj relevantnoj ustanovi sa aspekta intersektorijalne saradnje) – Izrada seminarskog rada 30% sati.

1.Broj 17 – Strana 84 – SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH ^etvrtak. Prakti~ni dio – Simulacije na ra~unaru i klini~ki scenariji (15% sati) – Dizajn nekih metoda pobolj{anja kvaliteta (audit. Ovo }e ocijeniti odgovorni mentor u ECPM. Klini~ke vje{tine – formulisanje odabranih operativnih politika i procedura za tim porodi~ne medicine – kriti~ka ocjena ~lanka o dijagnosti~kom testu – kriti~ka ocjena ~lanka o terapiji – ocjena potencijalne teme za klini~ki vodi~ – dizajn anketnog upitnika za zadovoljstvo korisnika za{tite prema akreditacijskim standardima za tim porodi~ne medicine – prijedlog za klasifikaciju `albi u prodi~noj medicini – dizajn tematskog obrasca za informirani pristanak u porodi~noj medicini – dizajn klasifikacijske sheme za eti~ke dileme u porodi~noj medicini – kontrola infekcije u ambulanti porodi~ne medicine (politika. koriste}i standardizirane i objektivne metode. 5. Cilj ulazne procjene znanja je da se procijeni dosada{nje znanje i odrede prioriteti daljnjem obrazovanju. – od specijalizanata }e se tra`iti da urade objektivno strukturirani klini~ki ispit (OSCE) na kraju prve godine. obrada i analiza podataka iz vlastite prakse na temelju odabranog kriterija – ponovljeni audit nakon 6 mjeseci po istom kriteriju i analiza pobolj{anja prakse – dizajn odabranog klini~kog puta u primarnoj za{titi – dizajn odabranog integriranog klini~kog puta (porodi~na medicina . Seminarski radovi i ocjene }e se ~uvati u portfoliu specijalizanta. Teorijski dio – Predavanja (65% sati) – Primjeri dobre prakse (15% sati) – Zajedni~ka diskusija u vezi primjene dobre prakse (20% sati). Ocjenu potpisuje mentor u specijalizantskom dnevniku nakon uspje{nog zavr{etka obuke. 2011. 5. Ocjena rezultata prakti~nog rada Mentor i supervizor }e ocjeniti znanje i rezultate specijalizanta po svakoj oblasti programa specijalizacije iz porodi~ne medicine.Ocjena znanja i vje{tine rje{avanja problema – od specijalizanta se o~ekuje da pripremi i prezentira (rade}i sa svojim supervizorom u ECPM) bar jedan seminar za svoje kolege tokom APD. }e pripremiti i prezentirati specijalizantski istra`iva~ki projekat prije kraja programa obuke. D. izvo|enje specifi~nih manjih procedura pod nadzorom mentora i supervizora. – ocjeni postoje}e klini~ke vodi~e pomo}u AGREE instrumenta i adaptira vodi~a prema lokalnim prilikama – razvije i primjeni klini~ke audite – razvije i primjeni klini~ke puteve – primjenjuje metode i tehnike fokusa na pacijenta – primjenjuje metode i tehnike sigurnosti za{tite pacijenta – primjeni znanje i vje{tine vo|enja projekta kvaliteta i pripreme za vanjsku kolegijalnu ocjenu radi akreditacije – primjeni znanje i vje{tine timskog rada i strate{kog planiranja.Ocjena klini~kih vje{tina i manjih procedura – od specijalizanata }e se tra`iti da demonstriraju sposobnosti pravilnog uzimanja anamneze. Ulazna procjena znanja Svi specijalizanti porodi~ne medicine na po~etku specijalizacije }e uraditi test znanja u obliku 50 pitanja s vi{estrukim izborom odgovora.3. rade}i samostalno. Ovo }e slu`iti da se formalno odrede slabe ta~ke u fazi dok specijalizant jo{ mo`e raditi na unaprije|enju prije kraja programa specijalizacije iz porodi~ne medicine. Evaluacija napredovanja specijalizanata i zavr{ni ispit 5. 4. B. – svaki specijalizant }e uraditi jedan samostalni i jedan grupni (4-6 ~lanova) seminarski rad iz oblasti kvaliteta. – ocjenjivat }e se sadr`aj. obrazac `albe i prijavljivanja incidenata (30% sati) – Rje{avanje problema.2. 5. Aneks 1 Akademski poludani Rezime predmeta akademskih polu-dana (APD) Akademski polu-dani Predmet/oblast Porodi~na medicina Oblasti interne medicine Pedijatrijske oblasti Oblasti urgentne medicine Ginekolo{ke oblasti Psihijatrijske oblasti Hirur{ke oblasti Javno zdravstvo Kvalitet. – svaki specijalizant. brainstorming i diskusija s predava~ima (15%) – Izrada seminarskog rada (40%). izvo|enje fokusiranog fizikalnog pregleda. procedure. sigurnost i akreditacija Sati 198 84 36 24 12 12 12 12 36 APD godi{nje 18-20 9-10 4 2-3 1-2 1-2 1-2 2 4 Ukupno 58 28 12 8 4 4 4 6 12 . Teme za projekte mora odobriti supervizor prije po~etka rada. samoocjenjuje kvaliteta i sigurnosti zdravstvene za{tite u odnosu na akreditacijske standarde – formuli{e i primjeni operativnih politika i procedura i indikatora izvedbe u preventivnom i klini~kom radu medicine zasnovane na dokazima. a njegov detaljniji sadr`aj }e odrediti voditelj programa specijalizacije. Zavr{ni rad }e se ocijeniti na osnovu relevantnosti. – svaki specijalizant }e uraditi jedan samostalni i jedan grupni (4-6 ~lanova) seminarski rad iz oblasti javnog zdravsta koji }e odobriti i ocjeniti odre|eni mentori za ovu oblast. relevantnost i vje{tina prezentiranja. klini~ki put. sigurnosti i akreditacije koji }e odobriti i ocjeniti odre|eni mentori za ovu oblast. – svaki specijalizant }e raditi u malim grupama tokom 6-mjese~ne rotacije u ECPM da bi napravio reviziju klini~ke prakse . Seminarski radovi i ocjene }e se ~uvati u portfolio specijalizanta. C. Evaluacija Evaluaciju }e definisati voditelj programa specijalizacije. 5. obrasci) – naj~e{}e gre{ke u porodi~noj medicini: klasifikacija i prevencija – primjena AGREE instrumenta na uzorku klini~kih vodi~a – dizajn klini~kog audita. prikupljanje. kvaliteta rada i prezentacije.4 . Metode – Ukupno trajanje edukacije 10 dana – Predava~i su djelatnici Agencije za kvalitet i akreditaciju u zdravstvu ili sertificirani specijalisti porodi~ne medicine. 5. 7.5 Zavr{ni specijalisti~ki ispit Zavr{ni specijalisti~ki ispit se sastoji iz teoretskog i prakti~nog dijela.bolnica ili porodi~na medicina specijalisti~ko-konsultativna za{tita) – analiza zna~ajnih doga|aja (dobra i lo{a iskustva) u ambulanti porodi~ne medicine na uzorku zdravstvenih kartona u {estomjese~nom periodu – planiranje zdravstvene za{tite registrirane populacije tima porodi~ne medicine.audit o nekoj prikladnoj temi i predstavio svoje rezultate drugim kolegama.

Prenosive bolesti APD 2 APD 3 Ostali karcinomi: pancreas. 4 APD godi{nje APD 1 Uvod u sisteme Pregled istorije i vje{tine fizikalnog pregleda Pregled naj~e{}ih problema u primarnoj za{titi APD 7 Kongestivno zatajenje srca Valvularna bolest srca Bolest perikarda APD 2 Klini~ke vje{tine EKG interpretacija Spirometrija i PFMetar Upotreba inhalera APD 3 APD 4 APD 5 APD 6 Prevencija Hipertenzija Koronarna Periferna vaskularna arterijska kardiovaskubolest: Bol u oboljenja: larnog arterijsko grudima oboljenja: oboljenje primarna i sekundarna Poreme}aj lipida Teme APD 1 porodi~ne medicine: godina 2 (primjer) APD 2 Skrining i prevencija kod starijih: {ta je isplativo Padovi kod starijih osoba: prevencija. `eludac. 7. dijagnoza i tretman APD 11 problemi vena: varikozne vene Venska tromboza APD 6 Poreme}aji vezivnog tkiva Karcinomi GI Karcinom trakta (FM dojke serije) tretman mase u dojci APD 7 Bihevioralni problem kod djece i adolescenata APD 8 Prehrana i klini~ki problemi: edukacija pacijenata APD 13 APD15 Kontrola simptoma i komunikacijske vje{tine u palijativnoj njezi APD 16 Smrt i umiranje: problem za ljekara. jajnici. infekcije. APD 9 Pulmolo{ki problemi: Pleuralni izljev. Gerijatrijska procjena: kretati se izvan dijagnoze bolesti APD 8 APD 9 APD 10 Pneumonia APD 11 APD 12 APD 7 Porodi~no nasilje APD 9 APD 11 Hematolo{ki maligniteti Pacijeni na antikoagulantima APD 17 APD 12 Prezentacija revizija klini~ke prakse specijalizanata APD 18 Asthma Hroni~na opstruktivna plu}na bolest Karcinomi Kardiovasku respiratornog larniPulmonalni trakta slu~ajevi Zlostavljanje Alkoholizam Anemije djece i zloupotreba droga Teme iz gastroenterologije: 12 sati. pacijenta i porodicu Tuga i `alovanje Ku}na njega pacijenata na samrti Studije slu~ajeva iz palijativne njege APD 22 EBM: A)Kriti~ki osvrt na literaturu: terapija i prevencija B)Kriti~ki osvrt na literaturu: dijagnoza C)Kriti~ki osvrt na literaturu: prognoza Saop{tavanje lo{e Palijativna vijesti njega: uvod tretman bola kod pacijenata palijativne njege APD 12 Prezentacija revizija klini~ke prakse specijalizanata APD 18 APD 13 APD 14 APD 16 APD 17 APD 19 Farmaceutska kontrola i snabdijevanje APD 20 Biomedicinska etika: alokacija resursa/ racionalizacija/ biti vratar Biomedicinsk a etika: autonomija.II dio APD 12 Prezentacija revizija klini~ke prakse specijalizan ata APD 19 Ostali bitni dermatolo{ki problemi: Psoriasis Herpes zoster Zatajenje bubrega Nefroti~ni sindrom Pacijent na dijalizi APD 20 Ostali bitni dermatolo{ki problemi: Akne.I dio APD 10 respiratorni problem na poslu dermatolo{ki problem na poslu APD 11 Neuromusk ularni problem na poslu Nezaposlen ost: efekti na zdravlje Studije slu~ajeva iz medicine rada APD 17 Uloge zavoda javnog zdravstva Prikupljanje podataka i upotreba u javnom zdravstvu Upotreba podataka javnog zdravstva u porodi~noj medicini APD 23 EBM: D)Kriti~ki osvrt na literaturu: mjerenje kvaliteta `ivota E) Kriti~ki osvrt na literaturu: ekonomska analiza APD 21 Teme iz rehabilitacije : Modalitet tretmana: kada koristiti Rehabilitacij a nakon udara Povreda ki~mene mo`dine i nerva APD 7 Prestanak pu{enja: uloga ljekara APD 8 Spolno prenosive bolesti i edukacija pacijenata Vaginitis/ cervicitis Urethritis Upalne bolesti zdjelice APD 14 Teme porodi~ne/obiteljske medicine: godina 3 (primjer) APD 1 APD 18 Zdravstvena za{tita okoli{a Pra}enje oboljenja. Urticaria Prostatitis Karcinom prostate Broj 17 – Strana 85 Crveno oko Neplodnost: Seksualna disfunkcija: Strabizam pretrage i menad`ment Dispareunia Glaukoma Erektivna disfunkcija APD 22 Teme iz rehabilitacije : ^este povrede zglobova i inflamatorni problemi APD 23 Post-operati vna hroni~na njega: njega pacijenata sa osteotomijom Njega pacijenata sa amputacijama Hroni~ni bol APD 24 Prezentacija revizija klini~ke prakse specijalizanata Teme porodi~ne medicine: godina 1 (primjer) APD 1 APD 2 APD 3 prevencija kod novoro|en~adi i djece APD 9 Medicina rada: uvod Povrede na radu: prevencija i tretman APD 4 APD 5 Komunikacijske principi vje{tine radionica zdravlja stanovni{tva prevencija Prevencija kod djece i kod adolescenata odraslih . Pneumotoraks APD15 Infektivne bolesti: tretman pojava APD 4 Ostali karcinomi: mozak. delirium ili depresija: {ta je u pitanju? Inkontinencija APD 4 Osteoporoza: prevencija i tretman Parkinsonov a bolest: kada je tremor zna~ajan Reumatolo{ki problemi kod starijih APD 10 APD 5 APD 6 Propisivanje Infekcije kod starijih: kod starijih atipi~ne pojave ^esti karcinomi kod starijih Psihologija starenja: {ta je normalno. Superficijalne gljivi~ne.^etvrtak. 4. a {ta nije. Plu}na embolija. bubrezi APD 10 Sinusitis Gubitak sluha Tinitus Meniere-ova bolest APD 5 Maligniteti ko`e: prevencija. procjena rizika APD 8 APD 3 Problemi sa spavanjem i starenje Dementia. 1-2 APD godi{nje APD 1 Uvod u sistem Pregled istorije i vje{tine fizikalnog pregleda Ezofagealni poreme}aji APD 2 Bolest pepti~nog ulkusa Iritabilni sindrom crijeva APD 3 Inflamatorno oboljenje crijeva Pankreatitis APD 4 Hepatitis i komplikacije oboljenja jetre APD 13 APD 14 APD15 APD 16 . 2011. Obuka po izboru UKUPAN APD PROGRAM 20 432 2-3 48 SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH 8 144 Proteinurija i hematurija IUT kod mu{karaca i `ena APD 6 Prevencija kod odraslih . dobrotvornost APD 21 Biomedicin ska etika: odgovornosti i mogu}i konflikti Biomedicin ska etika: razgovor o slu~ajevima APD 24 Prezentacija revizija klini~ke prakse specijalizanata Divertikularno Apnea u snu problem sa oboljenje spavanjem Infektivna dijareja Poreme}aji apsorpcije APD 19 Rektalno krvarenje i promjena u defekaciji Divertikularno oboljenje APD 20 Gall bolest mokra}nog mjehura Renalne kolike Hernije Kontracepcija Menopauza Infektivne bolesti: bolesti koje se sprije~avaju vakcinacijom APD 22 APD 23 APD 24 Prezentacija revizija klini~ke prakse specijalizanata APD 21 Mase u glavi Vje`be za Bol u ispit i vratu donjem dijelu le|a Limfomi Problemi vratne ki~me Teme iz kardio-pulmologije: 36 sati.

pulmonalni problemi. torzija. klasifikacija i tretman APD 2 Cerebrovaskularni incident: od prevencije do rehabilitacije APD 3 Vrtoglavica i sinkopa Poreme}aji pokreta Multipla skleroza APD 4 Kranijalni nervi. prijavljivanje incidenata. vaginalni iscjedak. 1-2 APDs godi{nje APD 1 Uvod u sistem Revizija anamneze i vje{tine fizikalnog pregleda: vje`banje na modelima Pregled dojke Pregled pelvisa APD 2 Skrining i prevencija u zdravlju `ene Karcinom cerviksa APD 3 Menstrualni poreme}aji: Adolescencija Disfunkcionalno uterino krvarenje Karcinom uterusa APD 4 Antenatalna i postpartalna njega i skrining: normalna trudno}a Propisivanje u trudno}i i laktaciji APD 9 Metodi i alati za pobolj{anje kvaliteta Indikatori izvedbe APD 10 Sigurnost pacijenta i upravljanje rizikom. Procjena pacijenata sa istegnu}a i vi{estrukim povredama opekotina frakture Pacijent sa poreme}enim nivoom svijesti/koma/{ok APD 5 Vje`banje klini~kih vje{tina: modeli APD 6 APD 7 APD 5 APD 8 Klini~ki audit. analiza zna~ajnih doga|aja. PIPOH metod APD 9 Karcinomi kod djece: ~esti tipovi Rad sa porodicom Hospitalizacija i djeca APD 10 Abdominalni bol kod djece dijareja Teme iz urgentne medicine: 24 sata. primjena dokaza u praksi PICO metod APD 4 Klini~ki vodi~i AGREE instrument u ocjeni vodi~a Adaptacija vodi~a. 1-2 APD godi{nje APD 1 Preoperativna procjena: kardiovaskularni problemi. 2-3 APD godi{nje APD 1 Sistemi kvaliteta u PZZ/porodi~noj medicine Politika kvaliteta i sigurnosti u FBiH Zakon o sistemu pobolj{anja kvaliteta. politike i procedure. 1-2 APD godi{nje APD 1 Uvod u sistem Pregled istorije i vje{tine fizikalnog pregleda Glavobolja: procjena. 12 sati. 4. sigurnosti i o akreditaciji u zdravstvu Koncept kvaliteta i sistem pobolj{anja kvaliteta APD 2 Akreditacijski standardi za timove porodi~ne medicine. alergije APD 12 Adolescentski zdravstveni problemi Teme iz kvaliteta. obavezama i du`nostima pacijenata Eti~ka pitanja APD 12 Upravljanje projektom kvaliteta u domu zdravlja/porodi~noj medicini Hitnosti kod djece: Reanimacija: Vje`banje BCLS/ACLS klini~kih vje{tina: Povrede glave Napadi Trovanja i modeli predoziranja Teme iz ginekologije: 12 sati.Broj 17 – Strana 86 SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH ^etvrtak. 2-3 APDs godi{nje APD 1 Procjena zglobova Osteoartritis Reumatoidni arthritis druge inflamatorne artroze APD 2 Procjena tireoide Tireoidni poreme}aji: hipertireoidizam i hipotireoidizam Tireoidni karcinom APD 6 APD 3 APD 4 Diabetes mellitus: Diabetes mellitus: dijagnoza Dijetalni Upotreba insulina Komplikacije tretman Oralni lijekovi Teme iz javnog zdravstva. kriti~ka ocjena dokaza. problemi vida i sluha bihevioralni problemi APD 11 Adolescentski zdravstveni problemi APD 4 Muskuloskeletni problemi u periodu novoro|en~adi djetinstva Zdravstveno-statisti~ko Menad`ment nadzora i kontrole izvje{tavanje u PZZ/porodi~noj medicini hroni~nih nezaraznih oboljenja u PZZ/porodi~noj medicini APD 9 Implementacija programa prevencije bolesti ovisnosti u PZZ/porodi~noj medicini APD 10 Implementacija programa prevencije i unapre|enja mentalnog zdravlja u PZZ/porodi~noj medicini APD 11 APD 12 Zdravlje u Implementacija zajednici intervencija promocije zdravlja u PZZ/ porodi~noj medicini APD 6 ~esti problemi djece {kolske dobi: glavobolje Enuresis UTI APD 8 ~esti problemi djece {kolske dobi: nespu{teni testisi. 2-3 APD godi{nje APD 1 Reformske promjene u sektoru PZZ i koncept porodi~ne medicine u Federaciji BiH APD 2 Menad`ment u PZZ/porodi~noj medicine APD 3 Identifikacija zdravstvenih potreba i zahtjeva populacije tehnikom socijalno medicinske dijagnostike APD 7 Menad`ment nadzora i kontrole zaraznih oboljenja u PZZ/porodi~noj medicini APD 4 Istra`ivanja u javnom zdravstvu i njihova uloga u radu porodi~ne medicine APD 5 APD 7 APD 8 Tuberkuloza Tretiranje novih infekcija: npr. dizajn audita APD 7 Veza ime|u PZZ/porodi~ne medicine. samoocjena i vanjska ocjena Softver za samoocjenu i vanjsku ocjenu Elektronski registri za hroni~na oboljenja Aplikacija DZ za akreditaciju TOM. 2011. Bruceloza APD 6 APD 8 Okoli{ i zdravlje i uloga tima porodi~ne medicine APD 5 Procjena ko`nih lezija. 1-2 APD godi{nje APD 1 Anksiozni poreme}aji Racionalno propisivanje lijekova Psihotherapijske vje{tine APD 2 APD 3 APD 4 Poreme}aj li~nosti Somatizacija PTSD Studija Dijagnoza depresije. periferalne neuropatije Teme iz hirurgije: 12 sati. gre{ke u porodi~noj medicini APD 11 Timski rad i strate{ko planiranje u PZZ/porodi~noj medicini Psihosocijalne teme: 12 sati. spcijalisti~ko-kons ultativne za{tite i bolnica APD 8 Mjerenje zadovoljstva korisnika u porodi~noj medicine Sistem `albi u porodi~noj medicine Prava pacijenata u svjetlu novog Zakona o pravima. indikatori. 7. sigurnosti i akreditacije. dijabetes. 4 APD godi{nje APD 1 Procjena normalnog rasta i razvoja Njega novoro|en~adi Vodi~i i prevencija ^esti problemi novoro|ena~kog perioda APD 5 Egzantemi u djetinstvu APD 2 ^esti problemi u prve 2 godine: temperature URTI AOM LRTI APD 3 ^esti problemi u prve 2 godine: Gastro o~ni problemi sluh i govor febrilni napadi APD 7 ~esti problemi djece {kolske dobi: poreme}aj u~enja. Teme iz neurologije: 12 sati. skrining. 12 sati. stariji pacijenti APD 2 Post-operativna njega i komplikacije: akutne i hroni~ne APD 3 Akutni abdomen APD 4 Klini~ke vje{tine: vje`banje manjih procedura Teme iz reumatologije-endokrinologije-dermatologijeinfektologije: 24 sata. pretra`ivanje dokaza na Internetu. 2-3 APDs godi{nje APD 1 APD 2 APD 3 APD 4 Vje`banje klini~kih vje{tina: modeli Procjena i tretman ^esta uganu}a. kriteriji. facilitacija APD 6 Klini~ki putevi Metode razvoja Koncept integrirane za{tite APD 3 Medicina zasnovana na dokazima Formuliranje klini~kog pitanja. Dermatologija: pigmentirane lezije benigne ili maligne Inflamatorni ko`ni HIV: prevencija rana dijagnoza problemi Ko`ne savjetovanje infekcije Teme iz pedijatrije: 36 sati. slu~aja Igranje uloga Racionalno propisivanje lijekova Bipolarni poreme}aji .

eti~kim smjernicama struke. liason psihijatriji. psihobiosocijalnom modelu razumijevanja psihi~ke bolesti i pristupa lije~enju. ~lanovima porodice. terapijske vje{tine da efikasno i eti~no rje{ava razli~ite pote{ko}e vezane za psihi~ku bolest. a tokom 3 mjeseca kandidat uz op}i program bira fakultativne programe koji uklju~uju posebne edukacije iz posebnih podru~ja psihijatrije (klini~ka psihijatrija. 7. PRAKTI^NI DIO EDUKACIJE Prakti~ni dio edukacije uklju~uje svakodnevni klini~ki posao koji se mora obavljati pod supervizijom. uspostavljanje specifi~nog terapijskog odnosa. vrijeme za lije~enje pacijenta. saradnja sa drugim stru~njacima i institucijama koji u~estvuju u lije~enju i organizaciji brige za osobe sa psihi~kim poreme}ajima. 2011. prikazi iz klini~ke prakse u kojima se raspravlja o dijagnosti~kim i terapijskim dilemama i mogu}nostima rje{avanja. stru~nu politiku. lije~enje u ku}i. smisao za konsultacije sa drugim kolegama i razumijevanje vlastitih ograni~enja. mentalno zdravlje u zajednici i socijalna psihijatrija. mentalnom zdravlju u zajednici i socijalnoj psihijatriji. komunikaciju sa ~lanovima porodice. Supervizija mora biti klini~ka i edukativna. alkoholizam i druge ovisnosti. psiholo{kih i socijalnih psihijatrijskih intervencija i sposobnost da ih integrira na optimalan na~in za svaki konkretan slu~aj. Sposobnost uspje{ne komunikacije odnosi se na uspostavljanje humanog i eti~nog odnosa s pacijentom. 4. Specijalizantu mora biti osigurana dnevna supervizija za njegove klini~ke obaveze. Specijalizacija zapo~inje s po~etkom {kolske godine za sve specijalizante kako bi se omogu}io kontinuirani edukativni proces. a uklju~uje diskusiju o primjerima iz prakse. Osnovna znanja odnose se na rad u razli~itim terapijskim sredinama: hospitalnoj psihijatriji (kratkog. TEORETSKA ZNANJA Teoretska nastava }e se odvijati prema programu definisanom od strane voditelja programa specijalizacije u obliku predavanja. DEFINISANJE OSNOVNIH ZNANJA I VJE[TINA Osnovna znanja iz psihijatrije su obavezna. kolegama. srednjeg i dugog trajanja). dnevni centri. Tokom specijalizacije treba objaviti samostalno ili u koautorstvu najmanje jedan stru~ni ili nau~ni rad. a uklju~uje vje{tine otkrivanja i definisanja psihopatolo{kih klini~kih nalaza. teoretske rasprave o primjerima iz prakse. korisni~kim organizacijama Menad`erske sposobnosti odnose se na sposobnosti da svakodnevno uskla|uje razli~ite zadatke vezane za dono{enje odluka koje uklju~uju sredstva kojim raspola`e. statisti~ke evaluacije. multidisciplinarnim timom. Supervizija iz psihoterapije je obavezna kako u individualnom tako i u grupnom modelu. Sposobnost efikasne saradnje sa pacijentom. Cilj je da specijalizant razvija kompetentnost za dono{enje klini~kih odluka u svakodnevnoj praksi. forenzi~ka psihijatrija. Tokom specijalizacije obavezna je promjena odjela i institucija prema planu specijalizacije. dnevne bolnice. sposobnost komunikacije u kojoj se prenose relevantne informacije pacijentu i ~lanovima njegove porodice. forenzi~koj. direktnu superviziju klini~kog rada. specijalizirana ustanova za forenzi~ku psihijatriju ili odjel forenzi~ke psihijatrije Bolni~ki odjel psihijatrije Zavisno od programa raspola`e. Seminari uklju~uju najnovija saznanja iz pojedinih podru~ja psihijatrije. DEFINISANJE ZNANJA I VJE[TINA KOJE POLAZNIK STI^E ZAVR[ETKOM SPECIJALIZACIJE O~ekuje se da }e na kraju edukacije polaznik imati sljede}e kompetencije za specijalistu psihijatra: Sposobnost dono{enja odluka vezano za dijagnostikovanje i lije~enje psihi~kih poreme}aja. Specijalizant }e se upoznati i ulogama drugih struka koje u~estvuju u lije~enju u psihijatriji. Mora razviti sposobnost postavljanja istra`iva~kih pitanja. uspostavljanje partnerskog odnosa sa pacijentom u kojem je pacijent aktivan u~esnik. stambeni programi). Odre|eni broj sati teoretske nastave priznat }e se od u~estvovanja kongresima i drugim oblicima stru~ne edukacije. psihoterapija. urgentnoj psihijatriji. medicinske sestre. odgovornost prema profesiji i dru{tvu. Specijalizant tokom jedne godine mora imati najmanje 10 opserviranih klini~kih intervjua koji }e voditi u prisutnosti supervizora. psihijatriji starije dobi i problemima ovisnosti. Tako|er su obavezna osnovna znanja iz neurologije i interne medicine. drugim stru~njacima i organizacijama koje u~estvuju u lije~enju. radne terapeute. a odnose se na psihologe. formulisanja hipoteza. a uklju~uju znanja o dijagnostikovanju psihi~kih poreme}aja. kori{tenje socijalnog konteksta kao sredstva za rehabilitaciju i oporavak. Uloga kontinuiranog u~enja i profesionalnog rada uklju~uje kontinuiranu edukaciju i pona{anje prema standardima struke u klini~kom i eti~kom smislu. dizajniranja jednostavnog istra`ivanja. drugim stru~njacima. analizu istra`ivanja i dono{enje kriti~kih zaklju~aka. Sposobnost procjene stanja i dono{enja odluka za primjenu najboljeg na~ina lije~enja. psihoterapiji. centri za fizikalnu rehabilitaciju u zajednici. uspostavljanje odnosa ljekar-pacijent. dje~ijoj i adolescentnoj psihijatriji. Op}i dio traje 3 godine i 9 mjeseci. vanbolni~kim programima (centri za mentalno zdravlje u zajednici. PSIHIJATRIJA Vrsta specijalizacije: Trajanje specijalizacije: PLAN SPECIJALIZACIJE [IRA OBLAST Uvodni dio . edukaciju i rad u sistemu zdravstva Promotorski rad na podru~ju mentalnog zdravlja uklju~uje zalaganje za mentalno zdravlje i pobolj{anje lije~enja generalno u zajednici. Napredovanjem edukacijskog procesa kandidat preuzima sve zna~ajniju odgovornost. dje~ja i adolescentna psihijatrija. Fakultativni program }e se priznati kao dio subspecijalizacije za kandidate koji }e nastaviti sa subspecijalizacijom iz podru~ja fakultativnog programa.^etvrtak. suradna (liaison) psihijatrija i psihosomatika). 3 3 3 48 Dje~ja psihijatrija Fakultativni program po izboru UKUPNO TRAJANJE I PO^ETAK SPECIJALIZACIJE IZ PSIHIJATRIJE Specijalizacija iz psihijatrije traje 4 godine. seminara i klini~kih prikaza prema posebnim programima za pojedina podru~ja psihijatrije. socijalne radnike. Vje{tine se odnose na primjenu biolo{kih. Teoretska nastava se upisuje u specijalizantsku knji`icu. ISTRA@IVANJA Specijalizant mora imati iskustvo u~estvovanja u istra`ivanju i provo|enju istra`ivanja.osnovna teorijska nastava Klini~ka psihijatrija Alkoholizam i druge bolesti ovisnosti Psihoterapija Suradna psihijatrija Mentalno zdravlje u zajednici Forenzi~ka psihijatrija SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 17 – Strana 87 OSNOVNA 4 godine /48 mjeseci/ TRAJANJE 1 15 4 9 3 7 MJESTO OBAVLJANJA STA@A Medicinski fakultet Bolni~ki odjel psihijatrije Bolni~ki odjel psihijatrije Bolni~ki odjel psihijatrije Bolni~ki odjel psihijatrije Bolni~ki odjel psihijatrije Centar za mentalno zdravlje u zajednici zavod za javno zdravstvo Bolni~ki odjel psihijatrije. Prisustvovanje teoretskoj nastavi i izrada seminarskih radova su obavezni. osoblje s kojim .

7. 4.) Specijalizant sudjeluje u radu subspecijalisti~ke ambulante za alkoholizam i ambulante za druge ovisnosti gdje se upoznaje s inicijalno-motivacijskim intervjuom s ovisnicima o alkoholu i drogama i njihovim porodicama. – etika i propisi.5. shizoafektivna psihoza. kompleksnim programom lije~enja ovisnosti kroz akutni i intenzivni odjel psihijatrijske njege. postupku dijagnosticiranja i lije~enja psihi~kih bolesti. Ad. Uz to }e se. 2011. Obavlja se na fakultetima zdravstvenog usmjerenja u ukupnom trajanju od 1 mjesec. U okviru farmakoterapije izu~avat }e se skupine klasi~nih i selektivnih antidepresiva. 2.D. Osim farmakoterapije upoznati }e se sa psiho i socioterapijskim postupcima lije~enja psihoti~nih poreme}aja. Ad. odjeljenjima za produ`eno lije~enje.) Specijalizant se upoznaje s klini~kim. farmakokinetika. educirati u primjeni adekvatne terapije. – komunikacijske vje{tine. – sposobnost sticanja i preno{enja znanja. Ad. dijagnostikom i diferencijalnom dijagnostikom. koji su bitan dio rehabilitacije i resocijalizacije ovisnika o .3. Naglasak je na shizofreniji koja je centralni problem u psihijatriji. odabir ovisno i klini~koj slici. parcijalnu hospitalizaciju i vanbolni~kim slu`bama na kojima se lije~i zadovoljavaju}i broj pacijenata. senilnoj i presenilnoj demenciji. sudjeluje u individualnoj. Predvi|a se usvajanje vje{tina dijagnosticiranja psihi~kih.) U okviru psihoti~nih poreme}aja izu~avat }e se shizofrenija. Poseban naglasak bit }e na posttraumatskom stresnom poreme}aju i njegovoj psihosocijalnoj rehabilitaciji. diferencijalnom dijagnostikom i terapijom razli~itih vrsta poreme}aja raspolo`enja u trajanju od 4 mjeseca. vikend bolnica. farmakokinetske i farmakodinamske osobine. Savladat }e se biolo{ke hipoteze nastanka depresivnih poreme}aja i farmakolo{ko lije~enje. tjelesnih i socijalnih komplikacija alkoholizma i drugih ovisnosti.1. te lije~enjem anksioznih poreme}aja (generalizirani anksiozni poreme}aj. Ad. dnevna bolnica za druge ovisnosti. klasifikaciji psihi~kih poreme}aja (MKB i DSM). – promocija zdravlja.) Upoznat }e se s klini~kom slikom. Za vrijeme boravka na pojedinom Odjelu moraju usvojiti odre|ena znanja.Broj 17 – Strana 88 SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH ^etvrtak. pa sve do otpusta bolesnika iz bolnice. u nastavnim turnusima (ljetni i zimski semestar) po planu koji utvr|uju navedeni fakulteti. dok }e dio usvajati izradom seminarskih radova. preko dijagnosti~kih postupaka. Upoznat }e se i sa primjenom elektrokonvulzivne terapije. kombinacije i algoritmi lije~enja razli~itih psihoti~nih poreme}aja.4 mjeseca Cilj edukacije iz podru~ja alkoholizma i drugih ovisnosti je osposobljavanje specijalizanata za samostalno provo|enje kompleksnog programa primarne. Ad. vo|enjem individualne i grupne psihoterapije. OPIS PLANA I PROGRAMA SPECIJALIZACIJE IZ PSIHIJATRIJE OSNOVNA ZNANJA UVODNI DIO OSNOVNA TEORIJSKA NASTAVA 1 mjesec Osnovna teorijska nastava se provodi iz oblasti: – dono{enje klini~kih odluka. Trebat }e se nau~iti razlikovati temeljne tipove poreme}aja.) Kroz dnevnu i vikend bolnicu klini~kog odjela za alkoholizam i druge ovisnosti. ALKOHOLIZAM I DRUGE OVISNOSTI . grupnoj.) Specijalizant kontinuirano sudjeluje u radu klubova lije~enih alkoholi~ara i klubova lije~enih ovisnika o drogama.A.) Specijalizant }e se upoznati s klini~kom slikom. antipsihotici. te ovladava znanjima vo|enja porodi~ne terapije. shizofreniformna psihoza. 1. ali i svim drugim socio i psihoterapijskim (posebno kognitivno-bihevioralnim) postupcima koji se koriste u tretmanu ovih poreme}aja. Ad. a uz to }e nau~iti planiranje klini~kog ispitivanja psihofarmaka razli~itih grupa (antidepresivi. psihoterapijskih i farmakoterapijskih mjera lije~enja. – timski rad. terapije. diferencijalno dijagnosti~ko planiranje i u skladu s tim planiranje svih potrebnih laboratorijskih pretraga koje }e omogu}iti postavljanje kona~ne dijagnoze. Budu}i da posebnu pa`nju treba obratiti na savladavanje umije}a propisivanja psihofarmaka. neinvazivnim i invazivnim postupcima dijagnosticiranja alkoholne i drugih ovisnosti. – upravljanja sistemom. Prakti~ni dio edukacije treba provoditi u sljede}im tipovima institucija: A) klini~ki odjel alkoholizma i odjel za druge ovisnosti B) odjel parcijalne hospitalizacije (dnevna bolnica za alkoholizam. odnosno psihoze koje se javljaju u maniji depresiji. vi{eporodi~ne grupne terapije. Specijalizant }e dobiti znanja o farmakoterapiji anksioznih poreme}aja. porodi~noj i partnerskoj psihoterapiji ovisnika o alkoholu i drogama. Potrebno je da se specijalizanti detaljno upoznaju sa epidemiolo{kim i etiolo{kim faktorima nastanka bolesti uzimaju}i u obzir moderne biolo{ke teorije. sekundarne i tercijarne za{tite. a tako|er i saradnjom na stru~nim radovima ili nau~nim projektima koji se na klinici odvijaju.) Specijalizant }e nau~iti razrje{avanje akutnog i hroni~nog psihoorganskog sindroma u predvi|enom trajanju od mjesec dana. Predvi|eno trajanje ovog dijela edukacije je 4 mjeseca. opsesivno-kompulzivni poreme}aj. Detaljno }e se izu~avati klasi~ni i atipi~ni antipsihotici. socijalna fobija). tako|er. Tom }e prilikom nau~iti postupak s bolesnikom u takvim situacijama kao i primjenu optimalne terapije.C. paranoidne psihoze.B. Tu }e dodatno usavr{avati svoje prethodno poznavanje primjene psihofarmaka. KLINI^KA PSIHIJATRIJA 15 mjeseci Klini~ka psihijatrija uklju~uje znanja o op}oj psihopatologiji. te pra}enju rehabilitacije i resocijalizacije ovisnika u saradnji s klubovima lije~enih alkoholi~ara i klubovima lije~enih ovisnika o drogama. Teoretski i kroz svakodnevni klini~ki rad specijalizanti }e savladavati slo`enu klini~ku sliku shizofrenije od klasi~nih opisa pa do aktualnog koncepta shizofrenije koji je osnova za terapijski pristup. koji }e im dijelom biti prezentiran preko obaveznih sati teorijske nastave. sudjeluje u radu terapijske zajednice. njihov odabir. porodi~ne terapije.2. diferentnim. kao i komorbiditeta.) Hitna stanja u psihijatriji specijalizant }e apsolvirati tokom rada. te primjena socioterapijskih. paranoidni poreme}aji i drugi shizofreniji sli~ni poreme}aji – Poreme}aji raspolo`enja (mani~no-depresivne psihoze) – Anksiozni poreme}aji – Hitna stanja u psihijatriji Ad. Ad. psiholo{ko-somatskim. Edukacija se provodi na akutnim odjeljenjima i odjeljenjima intenzivne njege. anksiolitici) kao i prepoznavanje nuspojava i interreakcije primijenjenih lijekova.4. bipolarni i unipolarni. revolving door) C) zavod za bolesti ovisnosti D) klubovi lije~enih alkoholi~ara i klubovi lije~enih ovisnika o drogama. farmakodinamika i mogu}e kombinacije antidepresiva. pani~ni poreme}aj. Uklju~uje sljede}e poreme}aje: – Organski psihi~ki poreme}aji – Shizofrenija. ovladava primjenom psihofarmakoterapije za ovisnike o alkoholu i drugim psihoaktivnim sredstvima. Ad. Na svakom od navedenih Odjela specijalizanti trebaju pratiti najmanje pet bolesnika po~ev{i od njihovog primanja na Odjel. fobi~ni poreme}aj. Pri tome treba nau~iti karakteristi~ne simptome i znakove pojedinih tipova poreme}aja. individualne i grupne psihoterapije i socioterapije ovisnika o alkoholu i drogama. distimiju i ciklotomiju. neurobiologiji psihi~kih poreme}aja. u skladu sa konceptom "revolving door" sistema specijalizant sudjeluje u radu terapijske zajednice. u trajanju od 3 mjeseca.

Tokom specijalizacije specijalizant }e obraditi 50 ovisnika o alkoholu i 30 ovisnika o drogama. – ulozi psihijatrijske njege u za{titi du{evnih bolesnike u zajednici. upotreba nedirektivnog. – na~elima provo|enja javnozdravstvenih programa na podru~ju mentalnog zdravlja. Prakti~ni dio edukacije provodi se u sljede}im ustanovama: – centrima za mentalno zdravlje u zajednici. – savremenim strategijama reformi mentalnog zdravlja. – epidemiolo{kim. 7. SURADNA (LIAISON) PSIHIJATRIJA I PSIHOSOMATIKA 3 mjeseca Primarni cilj edukacije iz suradne psihijatrije je upoznavanje sa psiholo{kim specifi~nostima koje prate organsku bolest {to se posti`e rotacijom kroz razli~ite organske odjele kako bi se specijalizant upoznao s posebnostima i komplikacijama koje prate pojedine organske bolesti. socijalnog radnika i drugih suradnih stru~njaka. ali ujedno i mjera prevencije ovisnosti o alkoholu i drugih ovisnosti u segmentu psihijatrije u zajednici. 3. neprosu|ivaju}eg stila da bi se dozvolilo izra`avanje osje}aja. – na~elima multidisciplinarne saradnje u brizi za mentalno zdravlje na primarnom nivou zdravstvene za{tite.^etvrtak. Sudjelovati }e u radu kluba lije~enih alkoholi~ara 20 puta. psiholo{kih i faktora pona{anja na patogenezu organske bolesti – Prepoznavanje uticaja bolesti. Cilj ovog dijela edukacije je usvajanje znanja o: – strukturi i na~inu pru`anja usluga skrbi u zajednici. lije~enje komorbidnih somatskih i psihi~kih poreme}aja u ovisnika o alkoholu i drogama. upotreba otvorenog i zatvorenog ispitivanja. Op}a znanja iz psihoterapije za sve specijalizante psihijatrije – Bazi~no razumijevanje teorije psihoterapije – Poznavanje klini~kog zna~enja verbalne i neverbalne komunikacije sa stajali{ta pacijenta i psihijatra – Poznavanje zna~enja vlastitih osje}aja u bilo kojoj klini~koj situaciji – Poznavanje zna~enja terapijskog saveza u odnosu ljekar/pacijent – Poznavanje zna~enja motiviranja pacijenta i njegove porodice radi smanjivanja anksioznosti i pobolj{anja saradljivosti u vezi plana lije~enja – Psihoterapijska formulacija psihijatrijskog poreme}aja – Prepoznati kad je nu`no u`e specijalisti~ko lije~enje – Vo|enje najmanje 3 kratkotrajne terapije (12-16 seansi). – poliklini~ki odjeli – socijalno-zdravstevne ustanove – zavodi za javno zdravstvo. Osim navedenog specijalizant bi. ovladao sljede}im znanjima i vje{tinama: provo|enjem konsultativnosaradne (liaisonske) psihijatrije ovisnika o alkoholu i drugim psihoaktivnim sredstvima. MENTALNO ZDRAVLJE U ZAJEDNICI I SOCIJALNA PSIHIJATRIJA 7 mjeseci Program je usmjeren na op}i koncept mentalnog zdravlja u zajednici sa fokusom na: – Promociju mentalnog zdravlja. Trebaju se razviti kroz lije~enje pacijenta u kratkotrajnoj i dugotrajnoj terapiji upotrebljavaju}i razli~ite modele terapije. PSIHOTERAPIJA 9 mjeseci Cilj edukacije je upoznavanje specijalizanata s osnovnim psihoterapijskim znanjem i terapijskim tehnikama. psihoterapijski model po izboru specijalizanta Specifi~na znanja iz psihoterapije – Poznavanje teorijskih postavki psihoterapija baziranih na transferu – Poznavanje teorijskih postavki kognitivno-bihevioralnih terapija Op}e vje{tine zajedni~ke svim psihoterapijama (do kraja op}e psihijatrijske edukacije) – Uspostavljanje povjerenja. u okviru sticanja osnovnih znanja iz podru~ja alkoholizma i drugih ovisnosti. dobivanje i razja{njavanje informacije. – Prevenciju mentalnih poreme}aja. – na~elima saradnje u brizi za mentalno zdravlje izme|u pojedinih razina zdravstvene za{tite. Sudjelovat }e u 30 seansi porodi~ne psihoterapije. Osnovna znanja – Znanje o psihijatrijskim komplikacijama organskih bolesti – Edukacija o ulozi psihijatrijskih. . logopeda. ekonomskim i socijalnim karakteristikama populacije za koju se za{tita pru`a u zajednici. EST) u razli~itim okru`enjima organskog odjela – Prepoznavanje komplikacija koje prate ili onemogu}avaju odre|eni terapijski pristup ovisno o osnovnoj bolesti – Promocija povezivanja psihijatra i organskih ljekara kroz suradni (liaison) model kao i sticanje vje{tina komunikacije s organskim bolesnikom i medicinskim timom 5. – socioterapijski odjeli klinika i odjeli za parcijalnu hospitalizaciju. defektologa. hospitalizacije i terapijskih postupaka na psiholo{ko funkcioniranje bolesnika – Upoznavanje s osnovnim terapijskim modelima (psihoterapijski i farmakoterapijski) u radu s organskim bolesnikom Osnovne vje{tine – Sticanje vje{tina intervjua i brze dijagnostike – Procjena psihopatolo{kih procesa i njihovog uticaja na lije~enje (procjena kognitivnih sposobnosti bolesnika za odlu~ivanje u terapijskom procesu) – Sposobnost interveniranja odgovaraju}im terapijskim pristupom (psihoterapija. – Tretman i rehabilitaciju. razvijanje suportivnog pristupa – Pra}enje i modifikacija vlastitog stila komunikacije i emocionalnih reakcija na bolesnika – Prepoznavanje situacije kad postoji potreba za supervizijom i podr{kom – Vo|enje kratkog porodi~nog intervjua u svrhu dobivanja i pru`anja informacija – Osigurati razvijanje i odr`avanje strukture terapije kroz neprestano nadziranje granica – Pokazati svjesnost o va`nosti odnosa izme|u pacijenta i lije~nika i doprinosa faktora empatije – Pokazati sposobnost da se terapija zavr{i obzirno i s razumijevanjem pacijentovih osje}aja prema kraju Specifi~ne vje{tine iz psihoterapije za sve specijalizante psihijatrije. – Ranu intervenciju. 4. – legislativi na podru~ju mentalnog zdravlja. farmakoterapija. svladavanje specifi~nosti forenzi~ke psihijatrije u ovisnika o alkoholu i drugim psihoaktivnim sredstvima. 2011. nagla{avanje pozitivnih tendencija. – Sticanje vlastitog iskustva u grupnoj psihoterapiji – Vo|enje grupne psihoterapije u bolni~kom settingu – Sticanje vlastitog iskustva u kognitivno-bihevioralnoj terapiji Odabir modela psihoterapije za edukaciju po vlastitom izboru – Vo|enje 3 pacijenta u kratkotrajnoj terapiji po vlastitom izboru – Vo|enje jednog pacijenta u individualnoj dugotrajnoj terapiji po vlastitom izboru 4. te kluba lije~enih ovisnika o drogama 5 puta. psihoterapijski model po izboru specijalizanta – Vo|enje najmanje jedne dugotrajne individualna terapija (12-18 mjeseci). uklju~uju}i uloge psihologa. SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH – Broj 17 – Strana 89 alkoholu i drogama. 30 seansi grupne psihoterapije i 40 seansi socioterapije. prihva}anje negativnih osje}aja.

teoretski okvir multidiciplinarnog rada i sveobuhvatnog pristupa. ste}i osnovna znanja i vje{tine iz porodi~ne terapije. prikazi ~lanaka iz doma}e i strane literature i sl. transer. Specijalizanti }e nau~iti planirati terapijske postupke ovisno o dijagnozi. koje im je potrebno za izvo|enje jedne od dviju ponu|enih psihoterapijskih tehnika po svom izboru (psihodinamske ili kognitivno-bihevioralne). Tokom rada na odjelima za parcijalnu hospitalizaciju specijalizant usvaja znanja o postavljanju indikacija za parcijalnu hospitalizaciju. te sudjeluje u provo|enju ovakvog na~ina lije~enja. sa~injavanja plana tretmana uz diskusiju o mogu}im medicinskim. U ovim se ustanovama specijalizant upoznaje i s organizacijom poliklini~ke slu`be. Specijalizant se tako|er upoznaje s legislativom na podru~ju za{tite mentalnog zdravlja te savremenim pristupima u reformi mentalnog zdravlja. sekundarnom i tercijernom nivou. inidikatore mentalnog zdravlja. U centrima za mentalno zdravlje u zajednici specijalizant usvaja i upoznaje se sa op}im konceptom mentalnog zdravlja u zajednici i organizacijom slu`bi mentalnog zdravlja u zajednici (formalne i neformalne slu`be). defektolozima. psihoedukativnim i socijalnim intervencijama vezanim za slu~aj. Upozna}e se sa specifi~nostima psihofarmakolo{kog pristupa i njegovom kombiniranju s psihoterapijskim intervencijama. Institucije u kojima }e se provoditi edukacija: – Psihijatrijske klinike – Klini~ki odjeli za forenzi~ku psihijatriju – Specijalizirane ustanove za forenzi~ku psihijatriju 7. nevladinim organizacijama. intervencije u krizi. iz grupne terapije djece i adolescenata. kontaktu sa drugima i pacijentima. te osnove kognitivno bihevioralnog pristupa (teorije u~enja. ukupno 20 sati). te ljekarima drugih struka u dijelu koji se odnosi na liaison psihijatriju. Od vje{tina savladava vje{tine rada u mutlidiciplinarnom timu. hroni~nih. socijalnim slu`bama. kontratransfer. te prilago|eno mogu}nostima porodice. te koordinacije terapijskim timom. individualnim potrebama djeteta i adolescenta. U socijalno-zdravstvenoj ustanovi specijalizant se upoznaje sa sudjelovanjem sistema socijalne za{tite u pru`anju usluga u zajednici. mehanizmi odbrane. uklju~uju}i mjere za o~uvanje i unapre|enje mentalnog zdravlja. Sadr`aj edukacije Teorijski sati predavanja (u okviru op}eg plana predavanja za sve specijalizante): – Psihijatrija i zakon – Forenzi~ka psihopatologija – Op}i principi psihijatrijskog vje{ta~enja Psihijatrijska vje{ta~enja na podru~ju krivi~nog prava Psihijatrijska vje{ta~enja na podru~ju gra|anskog prava Psihijatrijska vje{ta~enja na podru~ju hospitalizacijskog prava – Forenzi~ka psihijatrija dje~je i adolescentne dobi – Terapija u forenzi~koj psihijatriji – Procjena rizika u forenzi~koj psihijatriji – Terapija u forenzi~koj psihijatriji – Eti~ka pitanja u forenzi~koj psihijatriji – Istra`ivanja u forenzi~koj psihijatriji Prakti~ni dio odvijat }e se putem seminara i vje`bi (prikazi slu~ajeva. te na~inima saradnje sa zdravstvenim sistemom na primarnom. gerontopsihijatrijskih bolesnika te bolesnika s mentalnom retardacijom. u~estvuje u prakti~nom preventivnom ili promotivnom radu u zajednici. – Prisustvo na najmanje ~etiri glavne rasprave (s podru~ja krivi~nog odnosno gra|anskog prava). indikatori kvaliteta brige za mentalno zdravlje u sistemu zdravstva. upoznati njihove specifi~nosti i modifikacije vezane za razvojnu dob pacijenata. rad s porodicama korisnika. 4. Posebna }e se pa`nja posvetiti pripremi za timski rad u saradnji s psiholozima. vje{tine rada u rehabilitacionim programima. upoznavanje sa na~inima ostvarivanja kontakata sa slu`bama primarne zdravstvene za{tite. Tokom boravka u centru ili odjelu za krizna stanja specijalizant usvaja tehnike intervjua osoba u kriznim stanjima. rodnu i spolnu senzitivnost vezano za mentalno zdravlje. vo|enje slu~aja. Na socioterapijskom odjelu klinike specijalizant sudjeluje u provo|enju socioterapijskih postupaka u lije~enju akutnih. – Prisustvo na najmanje ~etiri rasprave s podru~ja hospitaliziranog prava. modifikacije pona{anja) i osnove teorije sistema bitne za pristup u porodi~noj terapiji. te moraju upoznati osnove indikacije i lije~enja. – Izrada ~etiri ekspertize (u mentorskom aran`manu). vje{tine u provo|enju ispitivanja potrebe jedne zajednice. razvijenost mentalnog zdravstvenog sistema unutar zdravstvenog sistema (komparacija kao indikator brige za mentalno zdravlje). lobiranje. 2011. upu}ivanje. terapijske postupke. medijima. Specijalizant treba usvojiti znanja o tehnikama socioterapije. te postupke savjetovanja putem telefona. srednjim medicinskim osobljem. – Aktivno sudjelovanje u izradi medicinske dokumentacije. S obzirom na mjesto i ulogu psihoterapije u dje~joj i adolescentnoj psihijatriji specijalizant }e imati odgovaraju}e supervizore za pojedine psihotreapijske tehnike. prakti~an rad u korisni~koj organizaciji vezan za psihoedukaciju. {kolskim. sekundarnoj i tercijarnoj razini. vje{tina sa~injavanja psihoedukativnog materijala za korisnike i njihove ~lanove porodice. uklju~uju}i rad s porodicom i u`om zajednicom. – Prisustvo svim konzilijarnim prikazima forenzi~kih ispitanika. socijalnim radnicima. 6. DJE^JA PSIHIJATRIJA 3 mjeseca Tokom specijalizacije specijalizanti psihijatrije trebaju ste}i osnovna znanja i vje{tine u procjenjivanju psihi~kog razvoja. 7. tehnike savjetovanja. te se pripremiti za pristup podru~jima od posebnog stru~nog i nau~nog interesa.Broj 17 – Strana 90 SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH – – – ^etvrtak. upoznati se s psihopatologijom i dijagnostikom u ambulantnom odnosno vanbolni~kom tretmanu u dje~joj i adolescentnoj psihijatriji. U poliklini~kom odjelu specijalizant sudjeluje u pru`anju vanbolni~kih usluga za akutne i hroni~ne bolesnike te u provo|enju dijagnosti~kih postupaka. otpori i njihove specifi~nosti). metodologija sa~injavanja liste indikatora mentalnog zdravlja. strategiju unapre|enja za{tite mentalnog zdravlja na primarnoj. psiholo{kim. Aktivno sudjelovanje u svim vidovima grupnog forenzi~kopsihijatrijskog tretmana. Tokom boravka u zavodu za javno zdravstvo specijalizant treba upoznati ulogu i aktivnosti ove ustanove. vjerskim i drugim institucijama koje su od zna~aja u prevenciji i promociji mentalnog zdravlja. O~ekuje se da steknu vje{tinu u vo|enju konsultacija i osnovna znanja i vje{tine u primjeni terapijskih postupaka. FORENZI^KA PSIHIJATRlJA 3 mjeseca Cilj: upoznavanje s osnovnim zadacima na podru~ju psihijatrijskih vje{ta~enja i na podru~ju forenzi~ko-psihijatrijskog tretmana. rad u antistigma programima i kampanjama. na~ine pra}enja. te na~inima njene saradnje s primarnom zdravstvenom za{titom i ustanovama u sistemu socijalne skrbi. analize i ocjene mentalnog zdravlja stanovni{tva te dr`avni registar oboljelih od mentalnih bolesti i poreme}aja. Specijalizanti trebaju nadalje dobiti ono znanje i vje{tinu u izvanbolni~koj (poliklini~koj) slu`bi za dje~ju i adolescentnu psihijatriju i psihoterapiju. savladava komunikacijske vje{tina u timskom radu. pra}enje kvaliteta usluga i zadovoljstva korisnika. timski rad i vo|enje u timu. upu}ivanje. U tu svrhu upoznati }e se s teorijskim spoznajama iz psihodinamske teorije (nesvjesno. Prakti~ni rad obuhvata: – psihijatrijski pregled prvi psihoterapijski intervju – upoznavanje s na~elima dijagnosti~ko indikacijskog postupka uz opservaciju psihoterapijskog intervjua i samostalni rad – konsultacije tokom opservacija i samostalnog rada . upoznati se s praksom rada na klini~kom (bolni~kom) odjelu. – Aktivno individualno vo|enje forenzi~kog tretmana najmanje ~etvoro forenzi~kih pacijenata (pod nadzorom mentora).

ulkus `eluca i dvanaestopala~nog crijeva. farmakolo{kom pristupu u lije~enju najzna~ajnijih psihijatrijskih bolesti. sudjelovanje u radu i vo|enju kluba kroz godinu dana (nu`nost sticanja do`ivljaja kontinuiteta u lije~enju). GODINA Provodi se u mati~noj ustanovi specijalizanta (ako ustanova ispunjava uslove). epilepti~ki status. – teoretski dio vezan uz prepoznavanje. odgovornost za ostale sudionike u njezi za psihijatrijskog bolesnika (medicinske sestre. dijebetes.). . O~ekuje se da na kraju prve godine specijalizant ima osnovne spoznaje o: Neurologija. – sticanje osnovnog znanja o psiholo{kom. porodi~ne terapije. hipo i hipertireoza. – uvod u vremenski odre|ene. – sticanje vje{tina u zbrinjavanju psihijatrijskih kriznih situacija.^etvrtak. – sticanje vje{tina u saradnji s ljekarima drugih specijalnosti. socijalni radnici. 2. – osnovni pojmovi u tretiranju ovisnosti. trombocitopenije. upala plu}a. – osnovne spoznaje o psiholo{kim komplikacijama organskih bolesti. – hitna stanja u internoj medicini: {ok. specifi~nosti psihijatrijskog intervjua i komunikacije s psihijatrijskim – – – bolesnikom. gastroenterologija: gastrointestinalno krvarenje.dijete – upoznavanje s osnovama porodi~ne terapije pomo}u opservacije psihoetrapijskog procesa – upoznavanje s tehnikom psihoanaliti~ke psihodrame putem opservacija i sudjelovanja u terapijskom timu Osnovna znanja – psihi~ki razvoj u razdoblju dojena{tva. – vlastito iskustvo u grupi. – prepoznavanje i rje{avanje komplikacija farmakolo{kog lije~enja. provjera znanja. – upoznavanje s ambulantnom psihijatrijskom slu`bom. infekcije mokra}nog sistema. GODINA – sticanje potpune kompetentnosti za medikamentozno lije~enje psihijatrijskih bolesti.) osnove terapijskog pristupa u psihijatriji (farmakolo{ki. – vo|enje grupe ovisnika. – provjera znanja. 4. iznenadna smrt. 7. na simptom fokusirane psihoterapijske tehnike. – supervizije povr{inskih. GODINA – sticanje znanja u lije~enju ovisnosti (alkohol. Psihijatrija – osnovna i specijalna psihopatologija. grupne terapije i psihoanaliti~ke psihodrame) – specifi~nosti u kori{tenju psihofarmaka u dje~joj i adolescentnoj dobi – prevencija psihi~kih poreme}aja u dje~joj i adolescentnoj psihijatriji Osnovne vje{tine – vo|enje psihoterapijskog intervjua s djetetom ili adolescentom – vo|enje psihoterapijskog intervjua s roditeljem – procjena i dijagnoza – postavljanje pravilne indikacije za terapijske intervencije – provo|enje terapijskih postupaka . – vo|enje u superviziji bolesnika s psiholo{kim komplikacijama organske bolesti. kontinuirano vo|enje psihoterapijske grupe na bolni~kom odjelu kroz 6 mjeseci (u superviziji). – osnovne spozanje o na~inu funkcioniranja vanbolni~ke psihijatrijske njege i za{tite. akutni holecistitis. 4. – specifi~nost terapijskog pristupa u organskoj medicini. neuroradiolgija 3 mjeseca – provodi se ve}inom u hitnoj neurolo{koj slu`bi. suportivnih psihoterapijskih terapija. – provjera znanja. tumori mozga. razli~iti psihijatrijski entiteti i njihova implikacija na terapijske intervencije. hematologija: anemije. – samostalno. kognitivno bihevioralne terapije. – sticanje sposobnosti za lije~enje naj~e{}ih psihijatrijskih bolesti i prepoznavanja komplikacija medikamentozne terapije. demencije. leukemije. – zapo~injanje vo|enja 1 pacijenta u individualnoj dugotrajnoj psihoterapiji. – teoretski dio vezan uz prepoznavanje. dijagnosticiranje i hitno zbrinjavanje hitnih internisti~kih entiteta. – koterapijsko iskustvo u vo|enju grupne psihoterapije u bolni~kim uslovima.vo|enje kratke na transferu zasnovane psihoterapije s djetetom ili adolescentnom odnosno kognitivno bihevioralne terapije – vo|enje savjetovanja s roditeljem – primjena psihofarmakolo{kog prisutpa Specifi~ne vje{tine – sticanje vlastitog iskustva u individualnoj psihoterapiji – sticanje iskustva u radu sa porodicama – sticanje iskustva u radu na psihoanaliti~koj psihodrami IZVEDBENI PROGRAM SPECIJALIZACIJE 1. traume mozga. rehabilitacija psihijatrijskog bolesnika u zajednici. – lije~enje ovisnosti u zajednici. arterijska hipertenzija. – klubovi lije~enih ovisnika. upale mozga i mo`danih ovojnica). – sticanje spoznaja o hitnim psihijatrijskim intervencijama. okupacioni terapeuti i sl. intrakranijalna krvarenja. – uvod u osnovne psihodinamske fenomene. dijagnosticiranje i hitno zbrinjavanje hitnih neurolo{kih entiteta (epilepsije. – sticanje znanja o ambulantnom psihijatrijskom lije~enju kroz superviziju bolesnika vo|enog u ambulantnom settingu. – specijalizant odlu~uje o izboru jedne od psihoterapijskih tehnika ~iju }e edukaciju zavr{iti tokom specijalizacije. konsultativna i suradna (liaison) psihijatrija. sr~ane aritmije. nefrologija: akutno zatajenje bubrega. – kontinuirane supervizije ambulantnog tretmana ovisnika. psiholozi. akutni pankreatitis. osnovni koncepti bolni~ke psihijatrijske njege. kardiopulmonalna resuscitacija. vanbolni~ki). sl. – uvod u kognitivno-bihevioralne tehnike. feohromocitom. pulmologija: KOBP. psiholo{ki. – osnovne spoznaje o dje~joj i adolescentnoj psihijatriji. psihoaktivne supstance. – SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 17 – Strana 91 upoznavanje s osnovama tehnike na transferu zasnovane individalne psihoterapije djeteta i adolescenta – upoznavanje s tehnikom psihoterapijskih konsultacija s parom roditelj. – hitne psihijatrijske intervencije . kardiologija: zatajivanje srca. plu}na embolija. ishemi~na bolest srca. 2011.potpuna kompetentnost za rije{avanja hitnih psihijatrijskih stanja. Interna medicina 1 mjesec – provodi se ve}inom u hitnoj internisti~koj slu`bi. GODINA – sticanje kompetentnosti za dijagnosticiranje psihijatrijskih bolesti. – osnovni terapijski modeli u lije~enju djece i adolescenata. – teorijske spoznaje o psihoterapijskim tehnikama. djetinjstva i adolescencije – temelji psihopatologije u dje~joj i adolescentoj psihijatriji – procjena i indikacija za terapiju – teorijske osnove terapijskih tehnika (individualne dinami~ke psihoterapije. 3.

– Formuliranje fokusa lije~enja.Broj 17 – Strana 92 – SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH – ^etvrtak. – specifi~nosti rada i terapijskog pristupa na dje~jem (adolescentnom) psihijatrijskom odjelu. – Vo|enje 3 dodatne kratkotrajne terapije (12-16) seansi. Znanja: – Teorijske spoznaje o djelovanju psihofarmaka (antipsihotici. komunikacijskih kanala. antidepresivi. 3. – Dobijanje spoznaja i prakti~ni rad u okviru psihosocijalne rehabilitacije. Vje{tine: – Nastavak i produbljivanje znanja op}ih vje{tina zajedni~kih svim psihoterapijama iz op}e psihijatrijske edukacije. ali }e specijalizant zainteresiran za ovu edukaciju mo}i nastaviti edukaciju do potpune kompetentnosti i u potpunosti zavr{iti edukaciju tokom u`e specijalizacije iz psihoterapije. kognitivni). – Psihoterapijska formulacija psihijatrijskih poreme}aja. – Specijalizant treba nau~iti samostalno rje{avati hitna stanja u psihijatriji. – Razvoj vje{tina vo|enja terapijskog intervjua. Razumijevanje strukturalnih ~injenica u porodici: granica. – Saznanja o savremenoj terapiji naj~e{}ih klini~kih entiteta koji se dijele na ona iz biolo{ki temeljene terapije i na ona iz psihoterapije i socioterapije. kroz fakultativni dio specijalizacije podi`e: – Kompetentnost u provo|enju terapijskih intervencija u hitnim stanjima kod ovisnika o alkoholu i drogama – Sposobnost samostalnog vo|enja grupne terapije ovisnika o alkoholu i drogama na klini~kom odjelu – Sposobnosti samostalnog vo|enja terapije porodice ovisnika o alkoholu i drogama – Spoznaje o na~inu funkcioniranja specijalizirane vanbolni~ke njege i za{tite za ovisnike o alkoholu i drogama – Znanja o specijaliziranom ambulantnom postupku s ovisnicima o alkoholu i drogama. a zavr{ava tokom u`e specijalizacije. 7. Upotreba paradoksa i "pripisivanja simptoma". Neke psihoterapijske tehnike ne}e se mo}i u potpunosti zavr{iti tokom specijalizacije. Porodi~na edukacija. – Upotreba transfera i kontratransfera. . ALKOHOLIZAM I DRUGE OVISNOSTI – Specijalizant uz ve} usvojena osnovna znanja i vje{tine s podru~ja alkohologije i drugih ovisnosti. – Pripremna faza porodi~ne i partnerske terapije. Znanja: – Teorijske postavke psihoterapija baziranih na transferu. rje{avanje problema `rtvenog jarca. KLINI^KA PSIHIJATRIJA – Cilj fakultativnog programa iz klini~ke psihijatrije je osposobljavanje specijalizanta za samostalno i kompetentno obavljanje dijagnosti~kog i terapijskog postupka za naj~e{}e psihijatrijske entitete (organski psihi~ki poreme}aji. Ciljevi za kratkotrajnu psihoterapiju – Kratkotrajna psihoterapija definirana je kao psihoterapijski tretman od 16 seansi ili manje. Znanja i vje{tine: – Produbljivanje spoznaja o psihoterapijskim postupcima i metodama koje specijalizant mo`e indicirati i zapo~eti u samostalnom radu. – Teorijske postavke kognitivno-bivevioralnih terapija. 2011. – Vo|enje grupne psihoterapije u ambulantnom settingu. – Nastanak i produbljivanje znanja o komplikacijama farmakolo{kog lije~enja. – Vo|enje 1 dodatne dugotrajne individualne terapije. 2. – Pokazivanje svjesnosti o va`nosti zavr{etka. Fakultativni program obuhvata ~etiri osnovna podru~ja: teorija. psihofarmakoterapija i komplikacije psihofarmakoterapije. – Savremene spoznaje o psihoterapijskoj formulaciji psihijatrijskih poreme}aja kroz 3 osnovna modela (psihodinamski. – nastavak supervizije 1+1 bolesnika u dugotrajnoj individualnoj psihoterapiji. – Nastavak i produbljivanje znanja specifi~nih vje{tina iz psihoterapije iz op}eg dijela specijalizacije. jednog heroinskog ovisnika i jednog ovisnika o psihostimulativnim drogama – Sudjelovanje jednom sedmi~no u radu kluba lije~enih alkoholi~ara i kluba lije~enih ovisnika o drogama Kompetentnost u samostalnom provo|enju porodi~nog postupka i rje{avanja kriznih intervencija kod porodice ovisnika o alkoholu i drogama – Vje{tinu vo|enja terapijskog postupka sa adolescentima konzumentima alkohola i droga – Sudjeluje u izradi psihijatrijskog vje{ta~enja s ovisnikom o alkoholu i posebno s ovisnikom o drogama – Sudjeluje u epidemiolo{kom istra`ivanju i analizama podataka na podru~ju ovisnosti o alkoholu i drugim drogama – Sudjeluje na podru~ju nau~no-istra`iva~kih djelatnosti u okviru alkohologije i drugih ovisnosti. 4. – Planiranje vremenski ograni~enog tretmana od 8-16 seansi. prakti~ni rad s pacijentom i pra}enje terapijskog procesa uz supervizije i konsultacije. vlastiti do`ivljaj terapijskog procesa. anksiolitici. Na taj na~in edukantu je omogu}eno da za vrijeme specijalizacije zavr{i kompletni teorijski program. GODINA – specifi~nost psihijatrijskih bolesti u starijoj dobi. – Razumjeti me|uodnos izme|u psihoterapijskog lije~enja i dugih komponenti u sklopu brige za pacijenta. – Daljnji razvitak vje{tina vo|enja terapijskog intervjua. bihevioralni. Razumljivo je da je dugotrajnu psihoterapiju te{ko organizirati jer specijalizanti mijenjaju odjele i bolnice. te primjeni kognitivno-bihevioralne psihoterapije u lije~enju spomenute kategorije bolesnika – Samostalnog vo|enja dugotrajnog psihoterapijskog postupka tri slu~aja ovisnosti o alkoholu. Ciljevi za dugotrajnu psihoterapiju – Definirana kao psihoterapija unutar bilo kojeg terapijskog modela kroz 12 i vi{e mjeseci trajanja. stabilizatori raspolo`enja i ostali lijekovi koji se koriste u tretmanu psihi~kih poreme}aja). – osnove forenzi~ke psihijatrije. PSIHOTERAPIJA Cilj fakultativnog programa iz psihoterapije u okviru specijalizacije psihijatrije je osposobljavanje specijalizanta za samostalno i kompetentno obavljanje dijagnosti~ko-indikacijskih postupaka kao i za odre|ene psihoterapijske tehnike. – sticanje potpune kompetentnosti u dugotrajnoj individualnoj psihoterapiji kroz vo|enje pacijenata u superviziji kroz 3 godine specijalizacije. hijerarhije. – Upotreba odgovaraju}eg terapijskog stila. a iskustveni dio bi zapo~eo tokom specijalizacije. no neka znanja i vje{tine mogu se nau~iti jedino kroz du`e vremensko razdoblje. – terapijski pristup u lije~enju psihi~kih bolesti u starijoj dobi. poreme}aji raspolo`enja i anksiozni poreme}aji). Strukturalne intervencije. podsistema. FAKULTATIVNI PROGRAMI 1. Specijalizant s posebnim interesom za psihoterapiju zapo~inje edukaciju iz dugotrajnih psihoterapijskih tehnika i nastavlja je po zavr{etku specijalizacije. – fakultativni programi. – Upotreba vremenskog limita kao terapijskog faktora. 5. – zavr{etak edukacije iz izabrane psihoterapijske tehnike. a zavr{io kroz programe u`e specijalizacije. – Teorijske i prakti~ne spoznaje o elektrostimulacijskoj terapiji. shizofrenija i njoj sli~ni poreme}aji.

organskim odjelima. kao i unutar samog medicinskog tima.dijete – sticanje znanja iz podru~ja forenzi~ke psihijatrije u dijelu koja se odnosi na dje~ju i adolescentnu dob . – tretmanu bolesnika u diferentnim medikolegalnim situacijama (pitanje sposobnosti bolesnika za prihvatanje ili neprihvatanje odre|enog terapijskog postupka). – Odre|ivati tempo terapijskog rada. – tretmanu organskog bolesnika koji je rizi~an na razvoj psihi~kih komplikacija svoje organske bolesti (transplantacija i sl. FORENZI^KA PSIHIJATRIJA Teorijska i prakti~na priprema za sticanje naziva stalnog sudskog vje{taka (koji se sti~e u okviru posebnog edukativnog programa koji se provodi u skladu sa odredbama Zakona o vje{tacima).^etvrtak. – teorijske seminare. 4. U okviru fakultativnog (izbornog) programa specijalizant u superviziji vodi brigu za razli~ite organske bolesnike kod kojih postoji rizik za pojavu psiholo{kih komplikacija njihove osnovne bolesti. poreme}aji u~enja) i njihovim neurobiolo{kim korelatima te posebnostima farmakolo{kog. intervencije u krizi. hirur{kog odjela. ujedno treba ste}i sposobnost procjene uticaja navedenih faktora na indicirani terapijski proces. Tokom 3. – Prepoznati i adekvatno upotrebljavati kontratransferne osje}aje i misli. – tretmanu bolesnika koji sam tra`i psihijatrijsku pomo}. – rad u mutlidiciplinarnom timu na slu~aju sa razmatranjem upu}ivanja i diskusijom vezanom za upu}ivanje. odnosno u okru`enju u kojem je bolesnik zapo~eo lije~enje. te zapo~eo sa sudjelovanjem u pru`anju psihijatrijskih usluga u zajednici. problemima koji se javljaju tokom transplantacijskog procesa (odabir bolesnika i psiholo{ka procjena i priprema za transplantacijski postupak). Ujedno uklju~en je i u rje{avanje specifi~ne grupne dinamike koja se javlja u odnosu izme|u bolesnika i medicinskog tima. SPECT i sl. 5. – dijagnostika i lije~enje psihijatrijskih poreme}aja na nepsihijatrijskim odjelima. transplantacijskog odjela. {kolskim. 7. – SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 17 – Strana 93 Prepoznati intenzitet odnosa koji se mo`e javiti izme|u psihijatra i pacijenta.5 mjeseca specijalizant je uklju~en u rad u hitnoj. Fakultativno: Bli`e detalje o ustanovama i sadr`aju ovog dijela specijalisti~ke obuke }e odrediti voditelj programa specijalizacije. MENTALNO ZDRAVLJE U ZAJEDNICI i SOCIJALNA PSIHIJATRIJA Cilj fakultativnog programa iz mentalnog zdravlja u zajednici i socijalne psihijatrije je osposobljavanje specijalizanta za samostalno obavljanje psihijatrijskih usluga koje se pru`aju u zajednici. – tretmanu suicidalnog i homicidalnog organskog bolesnika. Specijalizant se upoznaje s konceptima brige za porodicu bolesnika. prijemnoj slu`bi bolnice. – osnovnim dijagnosti~kim testovima (CT. nevladinim organizacijama. medijima. vjerskim i drugim institucijama koje su od zna~aja u prevenciji i promociji mentalnog zdravlja. – tretmanu akutno agitiranog bolesnika (diferenciranja uzroka agitiranosti obzirom na dotada{nje terapijske postupke).). – tretmanu umiru}eg bolesnika i njegove porodice. dok bi dodatna znanja u samostalnoj razradi javnozdravstvenih programa i organizaciji njihova provo|enja zavr{io kroz program u`e specijalizacije. – tretmanu bolesnika s problemom ovisnosti. psiholo{kim. – prakti~an rad u korisni~koj organizaciji vezan za psihoedukaciju. 7. – Prepoznati ovisnost i njene prednosti i nedostatke. poreme}aj pa`nje s hiperaktivno{}u. rad s hirur{kim bolesnikom (preoperativna i postoperativna skrb). 6. U teorijskim seminarima specijalizant dobiva osnovne informacije o specifi~nostima pojedinih organskih odjela kao i terapijskim modelima u pristupu i lije~enju organskih bolesnika. – tretmanu bolesnika s bolnim sindromom. – osnovnim medicinskim postupcima i njihovom uticaju na psihi~ki status. – u~estvovanje u radu s porodicama korisnika. – u~estvovanje u rehabilitacionim programima. 4. – tretmanu bolesnika u hitnim situacijama. 2011.). – sticanje vje{tina komunikacije s nepsihijatrijskim medicinskim osobljem. – u~estvovanje u realizaciji antistigma programa i kampanja. – Razumijevati va`nost dugotrajnog procesa u terapijskom radu. lobiranje. te za sudjelovanje u izradi i provo|enju programa za{tite za osobe s psihi~kim pote{ko}ama u zajednici. Edukant bi za vrijeme specijalizacije zavr{io potpun teorijski program. Navedeni ciljevi realiziraju se: – kroz vo|enje bolesnika na nepsihijatrijskom odjelu u konsultaciji i superviziji. socijalnim slu`bama. onkolo{kog odjela. Ciljevi edukacije: – biopsihosocijalni pristup bolesti i medicinskoj praksi. – savladavanje komunikacijskih vje{tina u timskom radu. – osnovnim terapijskim metodama (farmakolo{kim i psihoterapijskim) u lije~enju na nepsihijatrijskom odjelu: – osnovnim eti~kim problemima na nepsihijatrijskim odjelima (transplantacije i sl. psihoedukativnim i socijalnim intervencijama vezanim za slu~aj. – u~estvovanje u prakti~nom preventivnom ili promotivnom radu u zajednici. – tretmanu bolesnog djeteta.). kontaktu sa drugima i pacijentima – u~enje tehnika savjetovanja. – u~estvovanje u provo|enju ispitivanja potrebe jedne zajednice. – u~estvovanje u sa~injavanju psihoedukativnog materijala za korisnike i njihove ~lanove porodice. Specijalizant se senzibilizira za prepoznavanje i rje{avanje transfernih i kontratransfernih problema koji se javljaju u odnosu bolesnik-medicinski tim. – konsultativni i saradni (liaison) pristup u lije~enju. – osnovni transferni i kontratransferni problemi na nepsihijatrijskim odjelima. Specijalizant treba ste}i znanja o: – tretmanu bolesnika sa suspektnom psihijatrijskom bole{}u ili prija{njim psihijatrijskim lije~enjem kao i upotrebom psihotropnih lijekova. a koja bi mogla dovesti do pogor{anja toka lije~enja. psihoterapijskog i rehabilitacijskog postupka – upoznavanje s problemom te{kih poreme}aja pona{anja i juvenilne delinkvencije – upoznavanje s dojena~kom psihijatrijom i rad s parom majka. DJE^JA PSIHIJATRIJA – Sticanje znanja iz podru~ja klasifikacije i klini~kih entiteta u dje~joj i adolescentoj psihijatriji – produbljivanje znanja iz podru~ja psihofarmakologije u dje~joj i adolescentnoj dobi – upoznavanje sa specifi~nim poreme}ajima (pervazivni razvojni poreme}aji. Teorijski seminari uklju~uju edukaciju o specifi~nostima terapijskog pristupa onkolo{kom bolesniku. SURADNA (LIAISON) PSIHIJATRIJA I PSIHOSOMATIKA Specijalizant je uklju~en u svakodnevni rad na nepsihijatrijskim. – upoznavanje sa na~inima ostvarivanja kontakata sa slu`bama primarne zdravstvene za{tite. MR. – sa~injavanje plana tretmana uz diskusiju o mogu}im medicinskim.

ventil. – komunikacijske vje{tine. (m. te funkcioniranje terapijske zajednice u kojoj kao dio tima djeluju – sti~u iskustva u planiranju programa posthospitalnog pra}enja bolesnika – upoznaju specifi~nosti grupne terapije u bolni~kim uvjetima – sti~u dalja iskustva u vo|enju individualne psihoterapije. cv kateter) radioterapija pneumologija (pulmologija) godi{nji odmor Bolni~ki odjel torakalne hirurgije Bolni~ki odjel intenzivne medicine Bolni~ki odjel radioterapije Bolni~ki odjel pulmologije 2 6 1 35 4 PROGRAM SPECIJALIZACIJE UVODNI DIO OSNOVNA TEORIJSKA NASTAVA 1 mjesec Osnovna teorijska nastava se provodi iz oblasti: – dono{enje klini~kih odluka. grupne psihoterapije. sudjelovanje u sastancima strukovnih dru{tava – uklju~ivanje u rad na promociji psihi~kog zdravlja uz konsultacije u {kolama i blisku saradnju sa {kolskim timovima – osnovna znanja – temeljito poznavanje normalnog psihi~kog razvoja – detaljno poznavanje psihopatologije razvojnih razdoblja – klasifikacije i klini~ki entiteti – teorije psihoterapijskih tehnika – psihofarmakologija Osnovne vje{tine: – psihijatrijski pregled djeteta ili adolescenta – psihoterapijski intervju s djetetom ili adolescentom – samostalni rad uz stalne konsultacije i supervizije – samostalna procjena i dijagnoza – samostalno stvaranje terapijskog plana – provo|enje odabrane metode lije~enja djeteta ili adolescenta (individualna na transferu osnovana psihoterapija. – timski rad. u nastavnim turnusima (ljetni i zimski semestar) po planu koji utvr|uju navedeni fakulteti. psihoza te te{kih neuroza i poreme}aja osobnosti – upoznaju planiranje programa bolni~kog lije~enja i otpu{tanja pacijenata. upoznaju timski rad – upoznaju osnove forenzi~ke psihijatrije i vje{ta~enja – upoznaju problematiku nau~nog istra`ivanja u dje~joj i adolescentnoj psihijatriji – vo|enje psihoterapija uz superviziju uz stalno pra}enje i povremene procjene napretka od strane odre|enih supervizora iz odabranih tehnika (psihodinamske ili kognitivno-bihevioralne) te supervizora iz klini~kog podru~ja dje~je i adolescentne psihijatrije. Rad u ergometrijskom kabinetu gdje se specijalizant upoznaje sa indikacijama. 2 2 2 2 2 1 1 1 2 48 vje`banje konsultacija u slu`bi liaison psihijatrije provo|eno pod mentorstvom na klinikama za pedijatriju. privremenu elektrostimulaciju srca i elektrokonverziju srca. hirurgiju.Broj 17 – Strana 94 – SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH gastroeneterohepato logija nefrologija hemodijaliza hematologija ^etvrtak. zna~enje ko`nih testova i provokacijskih testova u alergologiji. tehnikom uspostavljanja perifernog i sredi{njeg venskog puta. liaison terapije. depresivnih stanja. Ovladavanje laboratorijskom dijagnostikom reumatolo{kih oboljenja Ovladavanje rendgenolo{kom dijagnostikom reumatolo{kih oboljenja. reumatskih bolesti i imunodeficijencija. Samostalna obrada najmanje po jednog bolesnika iz svake grupe reumatolo{kih oboljenja. u prvom redu multisistematskih autoimunih bolesti. tuma~enjem rezultata. PULMOLOGIJA Vrsta specijalizacije: OSNOVNA Trajanje specijalizacije: 6 godina /72 mjeseca/ PLAN SPECIJALIZACIJE [IRA OBLAST Uvodni dio osnovna teorijska nastava Op}a interna medicina kardiologijareumatologija pulmologija U@A OBLAST MJESTO OBAVLJANJA STA@A Medicinski fakultet TRAJANJE MJESECI 1 23 Bolni~ki odjel interne medicine Bolni~ki odjel interne medicine 4 3 Bolni~ki odjel interne medicine Bolni~ki odjel interne medicine Bolni~ki odjel interne medicine endokrinologija Bolni~ki odjel interne medicine urgentna stanja u Bolni~ki odjel internoj med. ortopediju. hematolo{ku onkologiju. Obavlja se na fakultetima zdravstvenog usmjerenja u ukupnom trajanju od 1 mjesec. kognitivno-bihevioralna terapija ili psihodrama) – terapijske konsultacije s parom roditelj-dijete – specijalizanti sti~u potrebna znanja i vje{tine u dijagnostici i procjeni stanja pacijenata s te{kim poreme}ajima pona{anja i raspolo`enja. 4. kontraindikacijama. planiranje racionalne obrade i dono{enje dijagnosti~kih i terapijskih zaklju~aka pod nadzorom specijalista. s naglaskom da se ti sati supervizije mogu sabirati za potrebe edukacije iz tih psihoterapijskih tehnika (edukacije u na~elu traju du`e od trajanja subspecijalizacije). – sposobnost sticanja i preno{enja znanja. Ovladati dijagnostikom i lije~enjem sr~anih aritmija. suicidalnih pona{anja. dermatologiju i ginekologiju i porodiljstvo – sudjelovanje u multidisciplinarnim stru~nim sastancima – pra}enje stru~ne i nau~ne literature iz podru~ja i sudjelovanje u seminarima. – etika i propisi. OP]A INTERNA (23 MJESECA) KARDIOLOGIJA. – upravljanja sistemom. interne medicine nuklearna medicina Bolni~ki odjel nuklearne medicine transfuzijska Bolni~ki odjel medicina transfuzijske medicine klini~ka Bolni~ki odjel farmakologija interne medicine godi{nji odmor U`a specijalizacija pulmologije torakalna hirurgija intenzivna njega. Upoznati izvo|enje i pra}enje hemodinamskih parametara. te programe rada dnevne bolnice – upoznaju radnu i okupacionu terapiju. Ovladati dijagnostikom i lije~enjem imunolo{kih bolesti. – promocija zdravlja. Upoznati alergolo{ke principe dijagnostike i lije~enja. reanimacijom. .REUMATOLOGIJA 4 mjeseca Pregled kardiovaskularnog bolesnika. 2011. 7.

Upoznati tehniku biopsije bubrega. principe i postupak hemodijalize. intrakutanim testiranjima. Klini~ki i odeljenski seminari. enzimskih testova. kao i u terapiji pojedinih oboljenja. 4. Ovladati dijagnostikom i lije~enjem bolesti iz podru~ja endokrinologije. op}a njega. eksuflacijom pnematoraksa. Endokrinolo{ka obrada bolesnika u hospitalnim uslovima (osnovna obrada. dopunske dijagnoze metode lije~enja) i ovladati interpretacijom nalaza krvne slike i nalaza koagulograma. URGENTNA STANJA U INTERNOJ MEDICINI 2 mjeseca Rad. Upoznati pulmolo{ku endoskopiju.HEMODIJALIZA 2 mjeseca Obrada i pra}enje nefrolo{kih bolesnika. nuspojave. radiolo{ke dijagnosti~ke i terapijske metode u nefrologiji. hiperkalijemijama i hipokalijemijama. urgentnoj i operativno-terapijskoj endoskopiji organa za varenje. 2011. dopunske dijagnozne metode i lije~enje). GASTROENETEROHEPATOLOGIJA 2 mjeseca Gastroeneterohepatolo{ka obrada bolesnika u stacionaru i poliklinici. Tumori u grudnom ko{u. Upoznavanje sa indikacijama za stalne perfuzione katetere i na~inom odr`avanja istih. Funkcionalno ispitivanje bubrega. citogenetika). interpretacijom ventilacijskih testova testovima difuzije. pripremu testova za edukaciju (Bilten komisije za lijekove). jetre i pankreasa Analiza i tuma~enje odre|enih radiolo{kih ispitivanja organa za varenje NEFROLOGIJA . izvor neophodnih lijekova). Asistencija u dijagnosti~koj i interventnoj ultrasonografiji. izvo|enje supresionih i stimuli{u}ih testova i njihova interpretacija. interpretaciju rezultata. tromboembolisam. Upoznavanje sa njegom te{kih hematolo{kih bolesnika (njega usne duplje. hemodinamskim i morfolo{kim ispitivanjima. tuma~enje baznih vrednosti hormona. odnosno prakti~na nastava u urgentnom centru. pokusne biolo{ke jednakovaljanosti na dobrovoljcima i na~in planiranja takvih pokusa (bar jedan). Sadr`aj obuke: – krvne grupe ABO sistema – Rh faktor i podgrupe ABO sistema – derivati krvi i supstituenti – uzimanje.^etvrtak. Ovladati pleuralnom punkcijom i evakuacijom. pregled nefrolo{kog bolesnika. tuma~enje baznih vrijednosti hematolo{kih analiza. prikazi. hipoglikemiji. planiranje racionalne obrade i dono{enje dijagnosti~kih i terapijskih zaklju~aka pod nadzorom specijaliste. rje{avanje konkretnih (ili simuliranih) terapijskih problema. hipoglikemijama. tumor). TRANSFUZIJSKA MEDICINA 1 mjesec Edukaciju iz transfuziologije specijalizant sprovodi u odjelu za transfuziologiju koje ispunjava uslove iz Pravilnika. Ventilaciona perfuziona ventilacija plu}a. Endokrinolo{ka obrada bolesnika u ambulantnim uslovima (rad u poliklinici sa nastavnikom). Invazivni i neinvazivni dijagnosti~ki postupci u pulmologiji. Nuklearna onkologija i hematologija. Asistencija u rutinskoj. Plu}na i vanplu}na tuberkuloza. fizikalnom terapijom u pulmologiji. Ovladati tehnikom pregleda o~ne pozadine Upoznati laboratorijske pretrage iz podru~ja endokrinologije. dijabetologije i bolesti metabolizma. alergolo{kim i mikrobiolo{kim pretragama. odre|ivanje koncentracije lijekova u tjelesnim teku}inama. laboratorijska dijagnostika hemoragijskih sindroma. imunofenotipizacija. – upoznati rad farmakoterapijske ambulante (sastaviti bar 5 klini~ko. 7. njihovu primjenu i interpretaciju rezultata. Ovladati pretragom urina. Upoznavanje sa dopunskim dijagnosti~kim metodama u hematologiji (citolo{ko citohemijske analize punktata ko{tane sr`i. antipiretska terapija i sl. sastavljanje mi{ljenja o lijeku i nuspojavama. pristupom otrovanom bolesniku (prepoznavanje glavnih otrovanja i kontrole takvih bolesnika). principe imunoflourescencije. Nuklearnomedicinske metode u onkologiji. laboratorij za funkcijsko ispitivanje respiratornog sistema. toaletom bronha. Respiracijska insuficijencija. cor pulmonale. Asistencija u laparaskopiji. Rad u jedinici intenzivne njege (ovladavanje principima neodlo`ne medicinske pomo}i u hemoragijskim sindromima. U toku poliklini~kog rada specijalist radi u ambulanti za farmakoterapiju (6 dana) u klini~ko-farmakolo{kom laboratoriju .) Rad u jedinici intenzivne i urgentne njege (potpuno ovladavanje principima neodlo`ne medicinske pomo}i i dijabetskim komama. Samostalno izvo|enje i tuma~enje odre|enih (specifi~nih) ispitivanja funkcije crijeva. dokumentaciju o nuspojavama i rad bolni~ke komisije za lijekove. agranulocitozama i akutnim leukemijama. NUKLEARNA MEDICINA 1 mjesec Sta` iz nuklearne medicine ima za cilj da ljekarima na specijalizaciji interne medicine pru`i neophodna znanja i upozna ih sa vje{tinama koje ova medicinska disciplina primjenjuje u funkcionim. Punkcija abdomena i diferencijalna dijagnoza ascitesa. acidobaznim statusom. odnosno slu`bi gdje se upoznaje sa urgentnom dijagnostikom i terapijom kardiolo{kih stanja. celularnih). HEMATOLOGIJA 2 mjeseca Hematolo{ka obrada bolesnika u hospitalnim uslovima (osnovna obrada. planiranje racionalne obrade i dono{enje dijagnosti~kih i terapijskih zaklju~aka pod nadzorom specijaliste. dijabetologije i bolesti metabolizma. i to iz sljede}ih oblasti: Nuklearna pulmologija. ultrazvu~nu dijagnostiku u nefrologiji. Pregled pulmolo{kog bolesnika. konzervisanje i distribucija krvi – komplikacije transfuzije krvi i derivata (indikacija i kontra indikacije) – poreme}aj koagulacije krvi (sa hirur{kog aspekta) – DIK (diseminirana intravaskularna koagulacija) KLINI^KA FARMAKOLOGIJA 1 mjesec U toku specijalizacije kandidat treba: – ovladati pristupom bolesniku s politerapijom (interreakcije. {e}ernom bolesti i bolestima metabolizma.) EDNOKRINOLOGIJA 2 mjeseca Pregled bolesnika s bolestima endokrinih `lijezda. Nespecifi~ne bolesti bronhija. hidronefroza. planiranje racionalne obrade i dono{enje dijagnosti~kih i terapijskih zaklju~aka pod nadzorom specijaliste. akutnoj hipokalcemiji. Urgentna stanja u nefrologiji.farmakolo{kih mi{ljenja za ambulantne bolesnike). plu}a i pleure. te temeljnim mikrobiolo{kim testovima i torakalnom radiologijom. PNEUMOLOGIJA 3 mjeseca Klini~ka fiziologija i funkcijski testovi plu}a. adisonskoj i tireotoksi~noj krizi). Hematolo{ka obrada bolesnika u ambulantnim uslovima. SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 17 – Strana 95 Upoznati osnovne karakteristike laboratorijskih testova (serolo{kih. cerebralnim komama zbog hemoragijskog sindroma i sl. Aktivan rad u intenzivnoj respiracijskoj njezi. Aktivan rad na klini~kim odjeljenjima U~e{}e u ambulantno-poliklini~koj slu`bi U~e{}e u timu za funkcijsku dijagnostiku Tuma~enje RTG nalaza grudnog ko{a i scintigrafije plu}a (u okviru rada na odjeljenju). postavljanjem urinarnih katetera ultrazvu~nom dijagnostikom hitnih stanja u nefrologiji (opstrukcija.

4 godine /48 mjeseci/ MJESTO OBAVLJANJA STA@A Medicinski fakultet (funkcijski i biokemijski dio 6 dana). RADIOTERAPIJA 1 mjesec PULMOLOGIJA 35 mjeseci STICANJE ZNANJA: – opstruktivne bolesti plu}a – maligne bolesti plu}a – tuberkuloza – upale plu}a – difuzne bolesti intersticija plu}a – vaskularne bolesti plu}a-pl. otrovanja ihalacijom. te ostali antiteti vezani za urgentna stanja u pulmologiji. eksuflacije. – sposobnost sticanja i preno{enja znanja. ct plu}a. 7. akutna stanja infekcije bronhopulmonalnog sistema. – upravljanja sistemom. – komunikacijske vje{tine. trahoetomija. u konzilijima na drugim odjelima (3 dana) i seminarskim raspravama (3 dana). – etika i propisi. aspiracije i opstrukcije bronhalnog sistema. . kao pleuralne drena`e. angiografije – uz dijagnostike perifernih zasjenjenja plu}a i pl. tomografija. pleuralne drena`e. endotrahealna intubacija. terapija kisikom. ARDS. izljeva – ko`ni testovi – tjelesna plkezmografija. hiperreaktibilnost.5 5 Gastroenterohepat Odjel interne mediologija cine Dijagnostika Odjel za radiologiju probavnog trakta Urogenitalna dijagnostika Urologija Dijagnostika urogenitalnog sistema Muskulo-skeletna dijagnostika Ortopedija i traumatologija Dijagnostika lokomotornog aparata Pedijatrijska radiologija Nuklearna medicina Radioterapija Odjel ortopedije Odjel za radiologiju Odjel urologije Odjel za radiologiju 1 4 5 1 4 6 2 4 Odjel za radiologiju Odjel nuklearne medicine Odjel za radioterapiju i onkologiju 3 1 1 PROGRAM SPECIJALIZACIJE UVODNI DIO OSNOVNA TEORIJSKA NASTAVA 1 mjesec Osnovna teorijska nastava se provodi iz oblasti: – dono{enje klini~kih odluka. Postoperativne komplikacije i metode njihovog lije~enja. U@A SPECIJALIZACIJA (48 MJESECI) TORAKALNA HIRURGIJA 2 mjeseca Upoznavanje s indikacijama i kontraindikacijama hirur{kog tretmana bolesti plu}a. 2011.hipertenzija – profesionalne bolesti plu}a – pleuro-pulmonalne komplikacije sistemskih oboljenja – akutna onboljenja plu}a izazvana udisanjem {tetnih noksa – respiratorna insuficijencija. osnove bronhoskopije – pregled sputuma i drugih uzoraka mikrobiolo{ki. – promocija zdravlja. dijafragme i medijastinuma. hemoptoa. intubacije. pneumotoraks. akutna i hroni~na respiratorna insuficijencija. komplianca. dekompenzacija hplu}nog srca. komisiji za lijekove (1 dan). – timski rad. pleure. Svladavanje dijagnosti~kih i terapeutskih postupaka: mehani~ka ventilacija. distribucija ventilacije. u centru za lijekove (3 dana). mehani~ke ventilacije. ostale akutne dekompenzacije kardiopulmonalnog sistema. smetnje disanja u toku sna) – dijagnosti~ke metode u pulmologiji – prevencija bolesti plu}a – rehabilitacija i fizikalna terapija bolesti plu}a – nau~no-istra`iva~ki rad OSPOSOBLJENOST ZA IZVO\ENJE: – testiranje plu}ne funkcije sa ocjenom mehanike disanja i izmjene plinova (spirometrija. medijasinuma i dijafragme – genetske i razvojne anomalije plu}a – alergijske bolesti plu}a (astma. krivulja protok-volumen. biopsiju pleure. citopatolo{ki OSPOSOBLJENOST ZA INTERPRETACIJU: – rtg snimaka plu}a. traheotomija. testovi optere}enja RADIODIJAGNOSTIKA Vrsta specijalizacije: OSNOVNA TRAJANJE MJESECI 1 Odjel za radiologiju 2 1 1 Odjel za radiologiju Odjel za radiologiju Odjel za radiologiju Odjel za radiologiju Odjel za radiologiju Odjel za radiologiju 4 3 5 1 5 6 4. Aktivno sudjelovanje i savladavanje manjih zahvata.Broj 17 – Strana 96 SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Trajanje specijalizacije: PLAN SPECIJALIZACIJE [IRA OBLAST Uvodni dio osnovna teorijska nastava Osnove radiolo{ke dijagnostike Fizika i radiolo{ka za{tita Digital imaging Ultrazvu~na dijagnostika Kompjuterizovana tomografija (CT) Magnetna rezonanca (MRI) Interventna radiologija Neuroradiolo{ka dijagnostika Torakalna radiodijagnostika Radiologija kardiovaskularnog sistema Pulmolo{ka dijagnostika Dijagnostika dojke Dijagnostika probavnog trakta U@A OBLAST ^etvrtak. INTENZIVNA NJEGA 6 mjeseci Specijalisti svladavaju dijagnosti~ke i terapeutske zahvate u entitetima kao: status astmatikus. Prisustvovanje operacijskim zahvatima. izvo|enje i pra}enje hemodinamskih parametara. Procjena klini~ke slike i potrebe za tretmanom u intenzivnoj njezi pulmologije. difuzija. Uz rad na hirur{kom odjelu i operacijskoj sali specijalisti provode dio sta`a i de`uraju u {ok sobi torakalne hirurgije.5 1 0. analiza respiratornih plinova) – dijagnosti~ke i terapijske procedure uklju~uju}i torakocentezu. perkutanu punkciju plu}a. postupci reanimacije itd. 4. pulmonalna tromboembolija. te ostalih manjih zahvata. ards. cor pulmonale – bolesti pleure.

CT orbite. MR prikaz aorte. tumori. okluzivne bolesti ekstrakranljskih i intrakranijskih krvnih `ila. osnovni i kosi snimci ki~menog stuba. upalni. Sredstva za osobnu za{titu osoblja koje radi u zoni inoziraju}eg zra~enja. indikacije. metoda izvo|enja. Kontrastna sredstva za peroralnu i parenteralnu primjenu. MRI (Magnetic Resonance Imaging). Cerebralna angiografija (indikacije. tumori). Pohranjivanje neeksponiranih rendgenskih filmova. Tehnike izvo|enja pregleda. upale. indikacije. indikacije. aneurizme. specijalizant treba da razumije razliku izme|u analognih i digitalnih snimaka. metoda izvo|enja. Ure|aji za ehografiju. metode izvo|enja. tumori). Dilatacije: jednjak. spinalna angiografija (a. indikacije.^etvrtak. Tehnika izvo|enja pregleda ramenog. trauma. retroperitoneumskog prostora. i. normalni nalaz. Tehnika snimanja. upalni i degenerativni procesi. upale. izvo|enje pregleda i tuma~enje ultrazvu~nih nalaza kod oboljenja: jetre. Automatske tamne komore. Radiografski proces. hidrocefalus. malformacije vaskulitis. tumora ko{tano-zglobnog sistema. endokrinolo{ke bolesti. koronarna. CT mozga. Princip rada rendgenskog ure|aja. testisa. Pra}enje rada u snimaoni i sudjelovanje pri izvo|enju standardnih i specijalnih snimki te pri izvo|enju kontrastnih pretraga (i. punkcione evakuacije. Prisustvovanje dijaskopskim pregledima torakalnih organa i probavnog trakta. Teleradiologija. srednjeg i stra`njeg medijastinuma. tumori. lumbalna radikulografija. Dijelovi rendgenskog ure|aja. NEURORADIOLOGIJA Kraniogram iz dva pravca i ciljani snimak turskog sedla. osnovi intervencijske angiolo{ke metodologije (dilatacija. uterusa i dojke. pankreasa. Ascendentna mijeloradikulografija. prednosti i manjkavosti. dojke. postoperacijski i postradijski kontrolni pregledi. snimak baze lobanje. ilija~na. SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 17 – Strana 97 Obavlja se na fakultetima zdravstvenog usmjerenja u ukupnom trajanju od 1 mjesec. te prednosti i mogu}nosti digitalnog imaginga u radiologiji. indikacije. Doppler i color Doppler pregledi. indikacije. cervikalna mijelografija. anomalije. Rendgenski film. tuma~enje CT nalaza lobanje i ki~menog stuba. Descendentna mijeloradikulografija. Osnovni principi CT aparature i rukovanjem sa njom. Arhiviranje digitalnih snimaka. ishemi~ne i hemoragijske vaskularne lezije subarahnoidalno krvarenje metaboli~ke bolesti. 4. trauma. varikokela. CT hipofize. podru~je primjene. Artefakti na rendgenskom filmu. bubrega i nadbubre`nih `ljezda. te mogu}nost razlikovanja benignih od malignih procesa. kao dio HIS (Hospital Information System) i RIS (Radiological Information System). uretera. Traumatski. SPECT (Single Photon Emission Computerised Tomography). tumori.v. opti~kih kanala. tumori. Upalni i tumorski procesi. anomalije. subokcipitalna mijelografija. v. standardni presjeci CT plu}a i medijastinuma. ovarijuma. mokra}ne be{ike i prostate. OSNOVE RADIOLO[KE DIJAGNOSTIKE FIZI^KE OSNOVE RADIOLOGIJE I RADIOLO[KA ZA[TITA Vrste zra~enja koje se koriste u medicini. malformacije. Kasete. Dijagnostika nervnog sistema: Indikacije za pregled mozga i kralje`ni~ne mo`dine. endarteritisi. adhezivne promjene. PET (Positron Emission Tomography). v. Opasnost primjene kontrastnih sredstava i postupci pri reakciji na kontrastna sredstva. ULTRAZVU^NA DIJAGNOSTIKA (UZ) Vje{tine: rukovanje ultrazvu~nom aparaturom i sondama. Vrste rendgenskog ure|aja. CT paranazalnih {upljina. prednosti i manjkavosti. trauma. urografija. KOMPJUTERIZIRANA TOMOGRAFIJA (CT) Osnove kompjuterizovane tomografije. Odre|ivanje stepena uznapredovalosti malignih procesa. Funkcionalna analiza mozga. Na~in prepoznavanja benignih i malignih procesa. indikacije. Sportske ozljede. indikacije. Standardni presjeci CT lobanje. anomalije. jajnika. tumori. Lumbalna radiokulografija. upale. {titne `ljezde. Standardno razvijanje eksponiranog rendgenskog filma. normalni nalaz. DIGITAL IMAGING U toku treninga iz oblasti digitalnih radiolo{kih snimaka. tuma~enje snimaka. Dijagnostika hepatobilijarnog trakta: Indikacije za pregled jetre i gu{tera~e. Drena`e: bilijarnog trakta. Indikacija za MR srca. Svojstva rendgenskog zra~enja. u nastavnim turnusima (ljetni i zimski semestar) po planu koji utvr|uju navedeni fakulteti. Dijagnostika urotrakta: Indikacije za pregled organa male zdjelice i dojke. metode pregleda. karotidna angiografija/Seldinger. upale. Upalni i tumorski procesi organa u maloj zdjelici i dojki. Rad u tamnoj komori. metode pregleda. INTERVENTNA RADIOLOGIJA Vje{tine kojima specijalizant treba ovladati iz oblasti interventne radiologije: Perkutalna transluminalna angioplastika /PTA/: femoropoplitealna. metode pregleda. trauma. metode pregleda. snimak mastoida po Schulleru. patologija korijena. indikacije i tehnika pregleda. lumbalna mijelografija. Upalni i tumorski procesi te na~in analize limfnih ~vorova. upale. utuerusa i jajovoda. uretra Postavljanje kateterske proteze punkcije biopsije. Dijagnostika lokomotornog sistema: Indikacije za pregled kosti i zglobova. vertebralna angiografija/Seldinger. a. tumori. normalni nalaz. MR i DSA. Karakteristike i prednosti kori{tenja PACS (Picture Archiving and Communications System). snimak mandibule i temporomandibularnih zglobova. Odre|ivanje stepena uznapredovalosti malignih procesa. CT. snimak facijalnog masiva. Tehnika pregleda mokra}nog mjehura. paratiroidne `lijezde. normalni nalaz. renalna. koljenskog i sko~nog zgloba te mi{i}a i tetiva i hrskavica.v. Upoznati se sa principima CT (computed tomography). snimak paranazalnih {upljina i snimak nosnih kostiju. tumorskih krvnih sudova. MAGNETNA REZONANCA (MRI) Osnove magnetne rezonance. metoda izvo|enja. urinarnog trakta. Emboilizacija: u cilju hemostaze. `u~ne kesice i `u~nih puteva. Dijagnostika respiratornog kardiovaskularnog i limfnog sistema: Indikacija za MR prednjeg. Prikaz ekstra i intrakranijskih krvnih `ila. degenerativni i tumorski procesi. Nefrostomija PTC. 2011. snimak piramida po Stenversu. ST abdomena i karlice. tumori. normalni nalaz. na~in dobijanja digitalnih snimaka i njihovo kori{tenje (manipulacija digitalnim snimcima). tuma~enje snimaka. prostate. indikacije. abdomenskog prostora. CT larinksa. Tehnika snimanja MR. upalni procesi. tumori. snimak orbita. tumori. biligrafije). CT `lijezda slinovnica. . anomalije. Folije za skra}enje ekspozicije. metode pregleda. karotidna angiografija/punkciona. upale. malformacije. zglobova. 7. metoda pregleda. CT farinksa. indikacije. embolizacija). A-V malformacija i fistula. Intraarterijska terapija: tumora parenhimnih organa. CT piramida. tumori. tumori. metode pregleda. podru~je primjene. Angiodinografija. patologija diska.

snimci sarkoilija~nih zglobova. ru~ja. snimci temporo-andibularnih globova. Splenoportografija. infuzijske urografije. snimak baze lobanje. Periferna angiografija. degenerativni procesi. DIJAGNOSTIKA PROBAVNOG TRAKTA Radiologija organa za varenje. Perkurtana holangiografija. snimak orbite s lica i profila. Aortografija. 4. sko~nog. snimak lobanje po Taunu. komplikacija i nuspojava radioterapije. upale. snimci dugih kostiju. Koronarografija. Peroralna holecistografija. metode izvo|enja. tumori. Kavografija. Digitalna suptrakciona angiografija. Ultrazvuk velikih zglobova/ramena. Radioskopija srca. 2011. Intravenska i infuzijska holecisto holangiografija. snimak karlice. snimci ki~menog stuba iz dva pravca. NUKLEARNA MEDICINA Osnovno razumijevanje principa nuklearne medicine. profilna. aorte i plu}ne arterije. snimak stopala iz 2 pravca. Angiokardiografija.Broj 17 – Strana 98 SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH ^etvrtak. tuma~enje nalaza. Razumijevanje prikaza fiziolo{kih procesa i upore|ivanje sa nalazima drugih radiolo{kih metoda. normalni nalaz. fistulografije. snimak facijalnog masiva. indikacija. ciljani snimak navikularne kosti. indikacije. degenerativni procesi. indikacije. CT mijelografija. Abdominalna aortografija i selektivna angiografija. anomalije. izvo|enje i-v. MUSKULO-SKELETNA DIJAGNOSTIKA Rendgenolo{ka dijagnostika muskulo-skeletnog sistema: klasi~ni snimci lobanje iz dva pravca. lordoti~nom polo`aju. RADIOTERAPIJA Osnovni principi i namjena radioterapije. snimak {aka. Ultrazvu~ni pregled urinarnog trakta. tankog i debelog crijeva. RADIOTERAPIJA I ONKOLOGIJA Vrsta specijalizacije: OSNOVNA Trajanje specijalizacije : 5 godine /60 mjeseci/ PLAN SPECIJALIZACIJE [IRA OBLAST Uvodni dio osnovna teorijska nastava Op}a radioterapija i onkologija Specijalna radioterapija i onkologija Radioterapija glave i vrata Radioterapija GIT-a Radioterapija plu}a i medijastinuma Radioterapija kosti i mekih tkiva Radioterapija ko`e Radioterapija dojke Ginekolo{ka radioterapija Radioterapija geniturinarnog trakta Radioterapija limfoma i leukemija Radioterapija CNS-a Radioterapija tumora nepoznate primarne lokacije Palijacija Pedijatrijski tumori Benigni tumori Hemoterapija solidnih tumora Hematoonkologija Pedijatrijska onkologija Radiodijagnostika Nuklearna medicina Patolo{ka i molekularna dijagnostika Onkolo{ka hirurgija Institut za radioterapiju i onkologiju Institut za radioterapiju i onkologiju Bolni~ki odjel pedijatrije Bolni~ki odjel radiologije Bolni~ki odjel nuklearne medicine Bolni~ki odjel patologije U@A OBLAST MJESTO TRAJANJE TRAJANJE OBAVLJANJA MJESECI MJESECI STA@A Medicinski fakultet 1 Medicinski fakultet Institut za radioterapiju i onkologiju 7 36 4 3 2 2 2 4 5 3 2 3 1 2 2 1 6 1 1 2 1 1 4 . aneurizme. Selektivne i superselektivne angiografije. malformacije. metode pregleda. 7. URO-GENITALNA DIJAGNOSTIKA Rendgenolo{ka dijagnostika urinarnog sistema: nativan snimak urotrakta. upale. ciljani snimak turskog sedla. dojka) Radiologija kardiovaskularnog sistema: Teleradiografija srca iz dva pravca. TORAKALNA DIJAGNOSTIKA (respiratorni sistem. izvo|enje selektivne renalne angiografije. Dopplerova sonografija ekstrakranijskih krvnih `ila transkranijski doppler. u le`e}em stavu bo~na sa paralelnim snopom rtg zrakova. Mjerenje veli~ine srca i aorte. hepatobilijarnog i pankreasnog sistema: Samostalno izvo|enje pregleda jednjaka. `eluca. snimak mastoida po Schulleru. PEDIJATRIJSKA RADIOLOGIJA Vje{tine: pregled jednjaka. snimak paranazalnih {upljina. Indikacije za MR. Ultrazvu~ni pregled kukova. Rendgenolo{ka dijagnostika respiratornog sistema: Radioskopija plu}a u klasi~nim stavovima i polo`ajima. okluzivne bolesti. anomalije. retrogradna pijelografija. spazmi. izvo|enje policistografije. Nativan snimak trbuha. Tuma~enje rendgenskih snimaka srca i krvnih sudova. snimci mandibule/telo i grane. Rendgenolo{ka dijagnostika oboljenja dojke: tehnika snimanja. ERCP. venografija i flebografija. koljena. Tvrdozra~na tehnika snimanja. bolesti bijele supstance. snimak nosne kosti iz profila. snimak zigomati~ne kosti. Pneumoangiografija. trauma. snimak piramida po Stenversu. snimak sternuma. Bronfografija. degenerativni procesi. a. snimci zglobova/ramena. pregled gastroduodenuma. Radiografija plu}a: P-A. Pneumomedijastinum. kuka. duodenuma. koljena. Ultrazvu~ni pregled abdomena. Dijagnosti~ki pneumotoraks. Tuma~enje rendgenskih snimaka plu}a. tumori.v. anterogradna pijelografija. Mikciona cistouretrografija. izvo|enje aortorenovazografije. Tomografija plu}a i medijastinuma. trauma. Razumijevanje indikacija. kardiovaskularni sistem. lakta. artrografije. Limfografija. irigoskopija. CT kralje{nice. upale. izvo|enje retrogradne cistografije i uretrocistografije. tumori. infuzijska ili intravenska urografija. kuka. metode pregleda.

izabere modalitet zra~enja (ili interdisciplinarni odalitet lije~enja) planira i provede optimalnu radioterapiju i da provodi pra}enje i kontrole bolesnika tokom i nakon zavr{etka tretmana. Trodimenzionalno planiranje. Principi conformal radioterapije i IMRT. Klini~ko istra`ivanje i pra}enje ishoda tretmana Mjerenje kontrole tumora i toksi~nih efekata. Metaanalize. Limiti doze za profesionalnu i neprofesionalnu ekspoziciju. Prediktivni eseji. 2011. Specifikacija apsorbovane doze u ciljnom volumene u eksternalnoj radioterapiji.5 Broj 17 – Strana 99 0. Imaging napreci i razvoj. Proliferacija. U mnogim slu~ajevima edukacija iz ovih oblasti }e se odvijati kroz doma}e ili me|unarodne kurseve. Mikrotron. Virtualna i CT simulacija. provjera. Testovi signifikantnosti. Program specijalizacije obuhvata sljede}e segmente: UVODNI DIO OSNOVNA TEORIJSKA NASTAVA 1 mjesec Osnovna teorijska nastava se provodi iz oblasti: – dono{enje klini~kih odluka. Efekat oksigena. Krivulja pre`ivljavanja }elija. ORL onkolo{ka hirurgija Glandularna onkolo{ka hirurgija Ginekolo{ka onkolo{ka hirurgija Grudna onkolo{ka hirurgija Abdominalna onkolo{ka hirurgija Urolo{ka onkolo{ka hirurgija Ko{tana onkolo{ka hirurgija Neuro onkolo{ka hirurgija Bolni~ki odjel ORL Bolni~ki odjel hirurgije Bolni~ki odjel ginekologije Bolni~ki odjel torakalne hirurgije Bolni~ki odjel abdominalne hirurgije Bolni~ki odjel urologije Bolni~ki odjel ortopedije Bolni~ki odjel neurohirurgije SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH 0. OP]I DIO RADIJACIJSKE ONKOLOGIJE .7 mjeseci Svaki specijalizant treba tokom svoga sta`a da stekne znanje i vje{tinu iz bazi~nih nauka koje su vezane sa radijacijskom onkologijom. Ciklotron.5 0. Bazi~na radijacijska fizika: Struktura atoma i atomskog jezgra. Kako definisati radno optere}enje osoblja i opreme. – etika i propisi. Tipovi studija. Sistemi normalnih tkiva. . Specifikacija apsorbovane doze u ciljnom volumene u brahiterapiji. Univarijantna i multivarijantna analiza specifi~nost. – timski rad. Patologiji i citologiji tumora i njihovoj klasifikaciji. Dizajn studija. Radijacijska onkologija zasnovana na dokazima. radiosenzibilizatora i radioprotektora. Manipulisanje i rad sa slikom u radioterapiji. Frakcioniranje doze u vremenu. Noviji na~ini terapije malignih tumora: imunoterapija. validnost. Citostatska terapija i iradijacija. Sistemi solidnih tumora i leukemija. snaga (power).5 0. Transdukcija signala. hormonalnoj i drugim vrstama onkolo{ke terapije. Brahiterapija. Algoritam trodimenzionalnog (3D) izra~unavanja doze. SPECIJALNI DIO RADIJACIJSKE ONKOLOGIJE 36 mjeseci Specijalista radijacijske onkologije (radioterapije) samostalno ili kao odgovoran ~lan (multidisciplanarnog) tima treba da bude u stanju da: Prepozna simptome i znake tumora.5 UVOD Radijacijska onkologija (Radioterapija) je grana klini~ke medicine koja koristi jonizuju}e zra~enje za lije~enje malignih i drugih bolesti. – komunikacijske vje{tine. Pilot studije.5 0. Prevenciji. Hirur{kom lije~enju. Nivoi kvaliteta dokaza (lewels of evidence). Genetika malignih tumora. Odre|ivanje ciljnog volumena u klini~koj praksi. Specifi~ne lokalizacije i/ili vrste tumora. Distribucija apsorbovanja doze. ranoj detekciji i edukaciji stanovni{tva. Obavlja se na medicinskom fakultetu u ukupnom trajanju od 1 mjesec. kao {to su bazi~ni edukativni kursevi Evropske asocijacije za terapijsku radilogiju i onkologiju (ESTRO): Radiobilogija. GTV. Procijeni efekat radijacijske onkologije na kvalitet `ivota. }elijski ciklus i }elijsko izumiranje kod tumora. Imaging orjentisana na proces (bolest). suportivnu njegu tokom i pra}enje pacijenta nakon terapije. Popravak radijacionih o{te}enja. Stohasti~ki i nestohasti~ki (deterministi~ki) efekti. Utvrdi. Europska legislative. tretman. CTV. Telekobalt aparat. Adekvatno i precizno komunicira sa pacijentom. Sa~ini program pretraga sa otkrivanje tumora ili metastaza i provede proceduru postavljanja stadija i klasifikacije kod manifestnog tumora. LET. preliminarni rezultati. 7. radijacijski modaliteti. Radiobilogija: Djelovanje zra~enja na molekularnom nivou. Izvr{i procjenu prognoze bolesti.^etvrtak. Kako pisati. skriningu. interpretirati i prezentirati nau~ne podatke. [ta je evidence based u radioprotekciji. Odre|ivanje ciljnog volumena. Radioterapija mo`e biti bilo samostalna onkololo{ka specijalnost ili integrirana u {iru medicinsku djelatnost u onkologiji. Provodi suportivnu njegu. O{te}enje DNA. Algoritam dvodimenzionalnog (2D) izra~unavanja doze. Rizik indukcije sekundarnih tumora. Odr`avanje stabilnosti genoma kao za{tita od tumora.5 0. PTV i ICRU 62. Akutna i kasna reakcija normalnih tkiva. Kontroli{e i tretira naj~e{}e psiholo{ke reakcije i krize u zadnjim danima `ivota. Osnovi upravljanja i ekonomisanja u radijacijskoj onkologiji Izra~unavanje tro{kova. Radioterapijska fizika: Rengdenska cijev. Radiolo{ka za{tita: Generalna filozofija (ALARA). Krivulje pre`ivljenja. Radioaktivni raspad. – upravljanja sistemom. kao i kombinovanom lije~enju. Hereditarni tumori. Djelovanje na }eliju. Odgovor tumora na iradijaciju. hemoterapiji. klasificira i tretira sporedne efekte radioterapije. Radioizotopi. – promocija zdravlja. Specifikacija ciljnih volumena. – sposobnost sticanja i preno{enja znanja. Osobine korpuskularnog i elektromagnetnog zra~enja. Strukturi i organizaciji onkolo{kih slu`bi. Ekvivalentna doza. }elijska smrt.faktori mjerenja tkivne iradijacije. u nastavnim turnusima (ljetni i zimski semestar) po planu koji utvr|uje navedeni fakultet. Biologija malignih tumora: Terminologija i tehnike molekularne biologije. Specijalni kolimacijski sistem. simptomatsku terapiju i terminalnu njegu. Specijalista radijacijske onkologije (radioterapije) treba da bude verziran i posjeduje znanje o: Epidemiologiji tumora.5 0. Molekularna onkologija. Predvi|anje potreba u radioterapiji. Linearni accelerator. Sistemi i na~ini pla}anja usluga u radioterapiji. Obavlja medicinsku praksu u skladu sa eti~kim principima medicine i pravima pacijenta. defini{e cilj tretmana. genska terapija. kao integralni dio multidisciplinarnog zbrinjavanje onkolo{kog bolesnika. migracija stadija. Specijalne tehnike (stereotaksija). Faktori mjerenja iradijacije. Radijacijska onkologija (Radioterapija) uklju~uje odgovornost za dijagnosticiranje. Interpretacija i analiza. 4. Imaging i ciljni volumen: Imaging modaliteti.5 0. procedure i tehnologija. Brahiterapiski sistemi. senzitivnost. Fizika. bilo samo ili u kombinaciji sa drugim modalitetima. Mikrookru`enje i djelovanje tumora na organizam i obrnuto.

Nazofarings. Penis. ONKOLO[KA HIRURGIJA 4 mjeseca Onkolo{ka hirurgija u Otorinolaringologiji trajanje 2 sedmice Glandularna onkolo{ka hirurgija trajanje 2 sedmice Ginekolo{ka onkolo{ka hirurgija trajanje 2 sedmice Grudna onkolo{ka hirurgija trajanje 2 sedmice Abdominalna onkolo{ka hirurgija trajanje 2 sedmice Urolo{ka onkolo{ka hirurgija trajanje 2 sedmice Ko{tana onkolo{ka hirurgija trajanje 2 sedmice Neuro onkolo{ka hirurgija trajanje 2 sedmice Tokom ovog dijela sta`a specijalizant treba da stekne uvid o osnovnim dijagnosti~kim i terapijskim procedurama iz svake od navedenih oblasti. akutnim i kasnim sporednim komplikacijama hemoterapije i na~inima njihovog preveniranja i lije~enja. Mezoteliom.4.3. Svaki specijalizant treba da tokom perioda specijalizacije stekne znanje i vje{tinu u sljede}im navedenim oblastima: Radioterapija glave i vrata 4 mjeseca [to se odnosi na: Larings. Savladavanje vje{tina iz drugih oblasti zna~ajnih za socijalnu medicinu. Posebno mjesto zauzimaju metode molekularne dijagnostike tumora: FISH. NUKLEARNA MEDICINA 1 mjesec Za vrijeme ovog dijela sta`a specijalizant treba prisustvovati izvo|enju dijagnosti~kih i terapijskih radioskopskih procedura i interpretaciji i o~itavanju nalaza. Kolon/ rectum. Radioterapija genitourinarnog trakta 3 mjeseca [to obuhvata: Prostatu. organizovanje. Bubreg. Hipofarings. Radioterapija plu}a i medijastinuma 2 mjeseca [to obuhvata: Nemikrocelularni karcinom. SOCIJALNA MEDICINA.3. vo|enje. Anus. Total body iradijacija. Radioterapija pedijatrijskih tumora Benigne bolesti HEMOTERAPIJA SOLIDNIH TUMORA HEMATOONKOLOGIJA 2 mjeseca 1 mjesec 6 mjeseci 1 mjesec PEDIJATRIJSKA ONKOLOGIJA 1 mjesec Za vrijeme trajanja navedena tri dijela specijalisti~kog sta`a specijalizant se mora upoznati sa indikacijama i kontraindikacijama za hemoterapiju. Savladavanje vje{tina procjene zdravstvenih potreba i organizovanja zdravstvene za{tite prema nivoima i za posebne populacione grupe 3. Finansiranje zdravstvene za{tite. Teorijske osnove socijalne medicine Institut za socijalnu medicinu Medicinskog fakulteta BROJ MJESECI 1 8 22 Zavod za javno zdravstvo kantona Zavod za javno zdravstvo kantona 3 Palijacija 2 mjeseca [to obuhvata: Ko{tane metastaze.osnovna teorijska nastava Medicinski fakultet TEMATSKA OBLAST 2. kvaliteta `ivota i faktora koji ih odre|uju 3. Total skin iradijacija. kontraindikacijama i protokolima kombinovane hemo-radioterapije. Non-Hodgkin limfomi. Testis/neseminomski tumori. Tanko crijevo. Timomi i/ili medijastinalni tumori. 4. RADIODIJAGNOSTIKA 2 mjeseca Za vrijeme ovog dijela sta`a specijalizant treba prisustvovati izvo|enju radiografskih i radioskopskih procedura i interpretaciji i o~itavanju snimaka. Radioterapija gastrointestinalnog trakta 3 mjeseca [to se odnosi na: Ezofagus. Endometrijum. 4. Orofarings.5. citolo{kih dijagnosti~kih procedura.1. Radioterapija kosti i mekih tkiva Radioterapija ko`e Radioterapija dojke 2 mjeseca 2 mjeseca 4 mjeseca Ginekolo{ka radioterapija 5 mjeseci [to obuhvata: Cerviks. Metode pla}anja. Vaginu. upravljanje resursima) 3. Savladavanje vje{tina procjene i unapre|enja kvaliteta zdravstvene za{tite i procjene zdravstvene tehnologije 2 Dom zdravlja Bolnica Zavod za javno zdravstvo kantona Zavod za javno zdravstvo kantona Zavod za javno zdravstvo kantona 1 1 3 3 5 Zavod zdravstvenog osiguranja kantona Zavod za javno zdravstvo kantona 2 2 5 2 2 4. flow citometrija upoznavanje sa metodama i tehnikama i zna~aju za klini~ki rad. Posebno mjesto zauzima upoznavanje sa metodama i tehnikama digitalnih tehnika u radiodijagnostici i interpretiranju njihovih snimaka. Savladavanje vje{tina iz osnovnih pristupa promociji zdravlja i zdravstvenom odgoju 3. akutnim i kasnim sporednim komplikacijama kombinovane terapije i na~inima njihovog preveniranja i lije~enja. Kompresija ki~mene mo`dine. Savladavanje vje{tina iz procjene zdravlja. Vulvu. imunohistolo{kih. Testis/seminom. Mikrocelularni karcinom. @eludac. Savladavanje vje{tina iz socijalne medicine 3. Mokra}ni mjehur. 7. Savladavanje vje{tina planiranja i evaluacije zdravstvenih programa 3. Savladavanje vje{tina menad`menta i zdravstvene ekonomike (strate{ko planiranje. Posebno mjesto zauzima 3.3. Multipli mielom ili/i plazmocitom. Potrebno je da na svakoj klinici prisustvuje na najmanje dva onkolo{ka operativna zahvata.7. 2011. Jetra i pancreas. Bilijarni trakt. Uretra.1. ORGANIZACIJA I EKONOMIKA ZDRAVSTVA Vrsta specijalizacije: OSNOVNA Trajanje specijalizacije: 3 godine /36 mjeseci/ PLAN SPECIJALIZACIJE MJESTO OBAVLJANJA STA@A 1. Organizacija zdravstvene za{tite: zdravstvene ustanove 3. Higijena/zdravstvena ekologija Zavod za javno zdravstvo kantona .2. PATOLOGIJA I MOLEKULARNA DIJAGNOSTIKA 1 mjesec Za vrijeme ovog dijela sta`a specijalizant treba prisustvovati izvo|enju patohistolo{kih. PCA. Leukemije.Broj 17 – Strana 100 SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH ^etvrtak. Epidemiologija i hroni~ne masovne Zavod za javno nezarazne bolesti zdravstvo kantona 4. Posebno je va`no upoznati se sa inikaciijama. Krvarenje. Opstrukcije. Ovarij i falopijeve tube. Radioterapija centralnog nervnog sistema i oftalmolo{kih tumora Radioterapija tumora nepoznatog primarnog porijekla 3 mjeseca 1 mjesec upoznavanje sa metodama i tehnikama lije~enja malignih tumora pomu}u otvorenih izvora zra~enja. komuniciranje. hemoterapijskim protokolima. Radioterapija limfoma i leukemija 2 mjeseca [to obuhvata: Morbus Hodgkin. Mo`dane metastaze. Usnu {upljinu. Sindrom gornje {uplje vene. Ureter. Uvodni dio . Ugovaranje zdravstvene za{tite 3. Pljuva~ne `lijezde i [titnu `lijezdu. Organizacija zdravstvene za{tite: zdravstvene ustanove 3. Specijalizant treba da stekne bitna znanja o rendgen anatomiji i radiolo{kim karakteristikama normalnih struktura i patolo{kih promjena.6.2.

– upravljanja sistemom. odnosno specijalnosti: 1. klasifikacioni sistemi. osnovne klasifikacije. zdravstveno vaspitanje . Bolnica 1 mjesec. zdravstveno zakonodavstvo. vi{ekriterijumsko odlu~ivanje. 4. ekologija rada. korisnik i njegova uloga. – etika i propisi. pravilnici i uputstva. – Priprema. ZDRAVSTVENI SISTEMI: sistematski pristup. zakonski propisi i sanitarna kontrola. kategorije koje podlije`u zakonskoj regulativi. pisanje stru~ne publikacije. 6. analiza vremenskih serija. organizovanje i odr`avanje predavanja za djecu do 14 godina (zdravstveni odgoj) – Rad u maloj grupi (sa gojaznima. primarna zdravstvena za{tita. izvori podataka i njihova vrijednost. zdravstveno vaspitni programi. izrada plana.drvo odlu~ivanja. cilj i predmet mjerenja. 7. efikasnost. – komunikacijske vje{tine. STATISTIKA: biostatistika. pojam zdravlja i njegove za{tite. nabavka opreme. ili drugim grupama koje imaju rizi~ne faktore po zdravlje uklju~uju}i i pu{a~e itd. zdravstveno stanje stanovni{tvo. multivarijantna statistika linearna regresija i korelacija. veza izme|u pona{anja zdravlja i bolesti. ZDRAVSTVENA ZA[TITA: jedinice socijalnomedicinskog posmatranja. ostali nivoi zdravstvene za{tite. Euro Stat itd) – Kontrola kvaliteta rutinski prikupljenih podataka u zdravstveno statisti~kom sistemu – Analiza izvora finansiranja u zdravstvenom sistemu. higijena sela i privremenih naselja. karakteristike ishrane i uhranjenosti. ekonomi~nost. PROMOCIJA ZDRAVLJA .multidisciplinarni pristup. zdravstveni informacioni sistem. deetatizacija i decentralizacija. ustanova za pred{kolski uzrast. pojam zdravstvene politike i metod djelovanja.3. kontrolni mehanizmi. RUKOVO\ENJE. zaklju~ivanje na osnovu uzoraka.) – Zdravstveno-odgojni intervjui – Definisanje minimalnog skupa podataka za pra}enje izabranog zdravstvenog programa – Kori{tenje postoje}ih doma}ih i me|unarodnih baza podataka o zdravlju (Health for All. determinante zahtijeva. buka. atmosfera. analiti~ki i eksperimentalni. HIGIJENA: ekologija. kori{}enje zdravstvene za{tite.^etvrtak. sistem primarne zdravstvene za{tite. itd. ZDRAVSTVENA EKONOMIKA: pojam cijena i tro{kova u zdravstvu. u nastavnim turnusima (ljetni i zimski semestar) po planu koji utvr|uje navedeni fakultet. od ~ega: Zavod za javno zdravstvo kantona 22 mjeseca. zakoni. EPIDEMIOLOGIJA: epidemiolo{ki metod. higijena naselja i urbanizam. – promocija zdravlja. rak. 5. komunalna higijena. zadovoljstva davaoca i korisnika zdravstvenih usluga – Ispitivanje zadovoljstva korisnika zdravstvene za{tite u odabranoj zdravstvenoj ustanovi putem ankete – Izvo|enje SWOT analize za upravljanje zdravstvenom ustanovom – Izrada strate{kog i operativnog plana zdravstvene ustanove SUDSKA MEDICINA Vrsta specijalizacije: OSNOVNA Trajanje specijalizacije: 4 godine /48 mjeseci/ PLAN SPECIJALIZACIJE [IRA OBLAST Uvodni dio osnovna teorijska nastava Uvodni dio za sudsku medicinu U@A OBLAST MJESTO OBAVLJANJA TRAJANJE TRAJANJE STA@A Medicinski fakultet 1 mjesec Medicinski fakultet 5 mjeseci . razvoj zdravstvene za{tite. nau~nostru~na literatura. potrebe i njihovo mjerenje. analiza odlu~ivanja . kontrola kvaliteta. metode i tehnike zdravstveno-vaspitnog rada. klasifikacioni sistemi. {kolska sredina. metode ekonomskih analiza u zdravstvu. osnovne metode i postavke istra`iva~kog rada. evidencija i dokumentacija. Teorijska i prakti~na nastava na medicinskom fakultetu (Institut za socijalnu medicinu) (9 mjeseci) i prakti~ni stru~ni rad u zdravstvenim ustanovama (27 mjeseci. finansiranje zdravstvene za{tite. na~ini pla}anja davaoca usluga u zdravstvu. mjere za sprje~avanje i suzbijanje zaraznih bolesti. respiratornih infekcija i transmisivnih zaraza. analize sistema. nivoi odlu~ivanja tradicionalne i moderne tehnike. Spisak procedura koje specijalizant treba da uradi: – Me|unarodno pore|enje zdravstvenog stanja stanovni{tva – Procjena zdravstvenog stanja stanovni{tva kantona/ entiteta i dr`ave uz nove podatke – Procjena zdravstvenog stanja op}ina/grada uz nove podatke – Upotreba upitnika kao instrumenta za prikupljanje podataka – Standardizacija op}e stope mortaliteta – Analiza vremenske serije (trenda) za izabrane indikatore – Plan rada zdravstvene ustanove (bolnica. kontrola zdravstvene potro{nje. UPRAVLJANJE I KONTROLNI MEHANIZMI: principi teorije rukovo|enja. dom zdravlja. oblici pona{anja i njihovo formiranje. faktori rizika. funkcionalne karakteristike sistema. obezbje|enje kvaliteta u zdravstvenoj za{titi. njihova primjena i evaluacija. karakteristike stanja. sistem odlu~ivanja. modeli za predvi|anje.) – Plan rada slu`be unutar zdravstvene ustanove – Menad`ment programa zdravstvene preventivne intervencije – Op}a evaluacija programa izabranog u ta~ki 9 – Ekonomska evaluacija programa izabranog u ta~ki 9 – Procjena izra~unavanja tro{kova za definisane medicinske usluge. baze podataka. karakteristike zarazne bolesti . 2. masovna nezarazna oboljenja. 4. socijalna za{tita i teorija socijalne sigurnosti. unapre|enje zdravlja djece i omladine. 3. kardiovaskularne bolesti. Dom zdravlja 1 mjesec. zna~aj tehnologije za zdravstvo. indikatori. ishrana. bolni~ki sistem. mjerenje zdravstvenog stanja. vi{estruka linearna regresija i korelacija.ZDRAVSTVENO VASPITANJE: pona{anje. Medicinska statistika i informatika UKUPNO SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Zavod za statistiku Federacije BiH 1 36 Broj 17 – Strana 101 UVODNI DIO OSNOVNA TEORIJSKA NASTAVA 1 mjesec Osnovna teorijska nastava se provodi iz oblasti: – dono{enje klini~kih odluka. sanitacija sredine. mentalna oboljenja. 8. Zavod za zdravstveno osiguranje 2 mjeseca i Zavod za statistiku 1 mjesec iz sljede}ih oblasti. 7.crijevnih zaraza. reumatizam. Obavlja se na medicinskom fakultetu u ukupnom trajanju od 1 mjesec. navike i obi~aji i njihov uticaj na zdravlje. – timski rad. zdravstvena potro{nja. procjena zdravstvene tehnologije. 2011. organizacija djelatnosti. pokazatelji finansiranja sistema zdravstvene za{tite – Procjena kvaliteta rada za dvije ili vi{e zdravstvenih ustanova sa aspekta analize pru`enih usluga. tehnologije planiranja. 4. najva`nije tehnike istra`ivanja. organizacione strukture. planiranje i ispitivanje ishrane. voda. deskriptivna statistika. – sposobnost sticanja i preno{enja znanja. razlike u odnosu na druge sektore. deskriptivni. metode procjene.

koji su potrebni za daljnje usavr{avanje u sudskomedicinskoj struci. na~ina pregleda osoba. Krivi~nog zakona Federacije BiH. – Upoznavanje i dijagnostika razli~itih oblika nasilnog o{te}enja zdravlja: mehani~ke ozljede. toksi~nih metala.Broj 17 – Strana 102 Op}a hirurgija Ginekologija i aku{erstvo Radiologija i radioterapija Patologija i citologija Patologija Sudska medicina SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH 2 mjeseca 1 mjesec 1 mjesec 1 mjesec Bolni~ki odjel 10 mjeseci patologije Institut za sudsku medicinu 24 mjeseca medicinskog fakulteta Institut za sudsku medicinu 4 mjeseca medicinskog fakulteta 4 mjeseca ^etvrtak. – sposobnost sticanja i preno{enja znanja. prvenstveno mehani~kim ozljedama i mehani~kom asfiksijom. – timski rad. protupravni prekid trudno}e. Obavlja se na medicinskom fakultetu u ukupnom trajanju od 1 mjesec. U toku 2 mjeseca predvi|a se odlazak na sud pod vodstvom mentora na rasprave i istra`ne postupke. nitrata i nitrita. – Na~in uzimanja materijala za hemijskotoksikolo{ke analize. Zakon o krivi~nom postupku Federacije BiH.Bolni~ki odjel interno interne medicine Hematologija . na~in vje{ta~enja alkoholiziranosti. silovanja. alkohola. upoznavanje sa dijagnostikom promjena na le{u.5 mjeseci 1 mjesec 1 mjesec 1 mjesec 15 dana 15 dana TRAJANJE 15 dana 15 dana Hematologija . – Upoznavanjem djelovanja razli~itih vrsta otrova plinovitih i lako isparivih anorganskih otrova. – Tanatologija i odre|ivnje vremena smrti na osnovu znakova smrti. vje{ta~enje u paternitetnim parnicama. cijanidi. anorganskih kiselina. Osim toga upoznavanje sa osnovnim odredbama Krivi~nog zakona BiH. 7. baza. – Vje{ta~enje prometnih nesre}a: nalet motornih vozila na pje{aka.5 mjeseci 1. UVODNI DIO 5 mjeseci Upoznavanje sa osnovama struke obuhva}a savladavanje obdukcijske tehnike. krivi~na odgovornost ljekara. Oblici i na~in vje{ta~enja u parni~nim postupcima: vje{ta~enje naknade {tete. Zakona o izvr{enju krivi~nih sankcija Federacije BiH i dr. identifikacijama u ratnim okolnostima. makroskopskoj dijagnostici prilikom trovanja i uzimanja uzoraka pri obdukciji za toksikolo{ke analize. otrovnih gljiva. ocjena te`ine tjelesnih ozljeda. 2011. – Na~in preuzimanja materijala za mikroskopsku pretragu i upoznavanje s osnovnim tehnikama za mikroskopsku pretragu organa. upoznavanje sa obavezama sudskog medicionara na uvi|ajima i rekonstrukcijama. ovisnost o drogama i doping. nutritivne ozljede. u nastavnim turnusima (ljetni i zimski semestar) po planu koji utvr|uje navedeni fakultet. organskih otapala. – komunikacijske vje{tine. U toku jednog mjeseca upoznavanje sa osnovama toksikologije i uvjetima trovanja. prometnih nesre}a. metaloida. onih smrtnih slu~ajeva koji prema krivi~nim propisima spadaju u djelokrug rada sudske medicine. TOKSIKOLOGIJA 4 mjeseca – Upoznavanje sa op}im uvjetima trovanja. otrovnih `ivotinja. 4. prisustovanje i upoznavanje s kvalitativnim ispitivanjem pojedinih vrsta otrova tokom obdukcije: Uglji~ni monoksid. – Osnove medicinske kriminalistike: obavljanje uvi|aja prilikom ubistva. PATOLOGIJA 10 mjeseci – Samostalno vr{enje obdukcija s makroskopskim i mikroskopskim pregledom organa. fizikalne ozljede. TRANSFUZIJSKA MEDICINA Vrsta specijalizacije: OSNOVNA Trajanje specijalizacije: 3 godine /36 mjeseci/ PLAN SPECIJALIZACIJE – [IRA OBLAST Uvodni dio osnovna teorijska nastava Op}i dio Hirurgija U@A OBLAST MJESTO OBAVLJANJA TRAJANJE STA@A Medicinski fakultet 1 mjesec 5 mjeseci Bolni~ki odjel hirurgije Anesteziologij Bolni~ki odjel a i intenzivno anesteziologije lije~enje Ginekologija i Bolni~ki odjel aku{erstvo ginekologije Neonatologija Bolni~ki odjel neonatologije Mikrobiologija Mikrobiolo{ki laboratorij bolnice Nuklearna Bolni~ki odjel medicina nuklearne medicine Hematolo{ki Bolni~ki laboratorij hematolo{ki laboratorij 5 mjeseci Hematologija . pesticida medikamenata. ~edomorstvo. sudbinom otrova u tijelu. jetki otrovi. psihi~ke ozljede. Zakona o krivi~nom postupku BiH. odre|ivanje polo`aja osoba u vozilu prilikom prometne nesre}e. te odje}e i obu}e. – Oblici i na~in vje{ta~enja u krivi~nim postupcima. organskih kiselina. – etika i propisi. osnove vje{ta~enja biolo{kih tragova. deterd`enata. Toksikologija Godi{nji odmori Program specijalizacije: UVODNI DIO OSNOVNA TEORIJSKA NASTAVA 1 mjesec Osnovna teorijska nastava se provodi iz oblasti: – dono{enje klini~kih odluka. upoznavanje sa funkcioniranjem zakonodavstva. – promocija zdravlja. Tokom specijalizacije provodi se orgnizirana nastava od 100 sati godi{nje. SUDSKA MEDICINA 24 mjeseca – Samostalno obavljanje sudskomedicinskih obdukcija tj. asfikti~ke ozljede. nalet motornog vozila na dvoto~ka{e.Bolni~ki odjel dje~ije pedijatrije 3. na~in utvr|ivanja trovanja. – Identifikacijski postupak: problem identifikacije u masovnim katastrofama. – upravljanja sistemom.

smrzlina itd. na~in uzimanja krvi i nuspojave. – sposobnost sticanja i preno{enja znanja. propisi. klini~ka slika i terapija septi~nog {oka . rok upotrebe.odabir pripravka krvi DIK -parametri za dijagnozu i pra}enje.5 mjeseci Pedijatrija: hematologija u trajanju od 1. albumini. Anestezija i reanimacija (Odjel anestezije) 1 mjesec Reanimacione metode prije operacije . Testovi koji se primjenjuju u ispitivanju davatelja krvi – genetika krvnih grupa – serologija krvnih grupa Proizvodnja krvnih komponenata: karakteristike krvnih komponenata.odabir krvi i krvne grupe ABO i Rh sistema Mikrobiologija 15 dana Kontrola sterilnosti krvi Metode testiranja na infektivne bolesti zna~ajne u transfuziji . laboratorijskom imunohematolo{kom postavljanju dijagnoze i transfuzijskom lije~enju bolesnika. – upravljanja sistemom. trombocita) . 4. na~in zaustavljanja cirkulatornog {oka i hipovolemijskog {oka. leukocita.5 mjesec Pra}enje bolesnika od ulaska do izlaska sa odjela. dijagnostika i terapija kod oboljenja mati~nih stanica (eritrocita. Ordiniranje parenteralne prehrane Ordiniranje korigentnih rastvora soli i korekcija acidobaznog statusa. Ratna hirurgija Ginekologija/Porodiljstvo 1 mjesec Indikacije i kontraindikacije za ordiniranje svih pripravaka iz krvi Krvarenja: etiologija. krioprecipitat. novoro|en~adi i prevencija HBN – (M. – timski rad. mikrobiolo{ki. – komunikacijske vje{tine.sredstva koja se daju i parametri koji se prate Reanimacione metode poslije operacije . klini~ka slika. – etika i propisi. indikacije za primjenu i nuspojave Dokumentacija – Frakcioniranje plazme – Primjena krvi i krvnih komponenti (Izbor) – Afereza – Eksangvinotransfuzija – Posttransfuzijske reakcije i nus-pojave transfuzijskog lije~enja – Imunohematolo{ko. Etiologija. – promocija zdravlja. Etiologija. OP]I (UVODNI) DIO 5 mjeseci Hirurgija 1 mjesec Boravak na hirurgiji bi trebao biti osmi{ljen kao presjek svih aktivnosti od indikacije za ordiniranje krvi do otpusta bolesnika ku}i. terapija Naj~e{}a patologija na tom Odjelu i na~in rje{avanja Pra}enje trudnica . Organiziranje i selekcioniranje davatelja krvi. transfuzijskom centru ili odsjeku za transfuziju specijalizant mora ovladati znanjem i vje{tinama iz transfuzijske medicine u pripremanju preparata iz krvi. biokemisjko laboratorijsko ispitivanje – Testovi u dijagnozi autoimunih bolesti – Imunohematolo{ko ispitivanje trudnica. upute (farmakopeja) – Dobra prera|iva~ka praksa – Sudski propisi u vezi s primjenom krvi i lije~enjem – Organizacija transfuzijske slu`be – Kontrola kvaliteta u transfuzijskoj praksi Specijalizant mora ovladati izvo|enjem sljede}ih vje{tina – rutinsko odre|ivanje eritrocitnih krvnih grupa tokom boravaka u transfuzijskim ustanovama .biohemijska i hematolo{ka Brojanje }elija na broja~u i ru~no (mikroskopski) Odre|ivanje hemoglobina i komplementa Hemostaza: Testovi koagulacije i njihovo zna~enje HEMATOLOGIJA 5 mjeseci Interna: hematologija u trajanju od 3. Autoimune bolesti. 7. vrste. u nastavnim turnusima (ljetni i zimski semestar) po planu koji utvr|uje navedeni fakultet. svje`e smrznuta plazma.^etvrtak. klini~ka slika i terapija . Indikacije za ordiniranje krvi i njihove kontraindikacije Odabir pripravka krvi: puna krv. Na~in njihove upotrebe i brzina aplikacije za svakoga. opeklina.indikacije za ordiniranje pojedinih pripravaka iz krvi. Obavlja se na medicinskom fakultetu u ukupnom trajanju od 1 mjesec. TRANSFUZIJSKA MEDICINA Op}a transfuzijska medicina Tokom rada u Zavodu za transfuzijsku medicinu. Postoperabilni tok bolesnika sve do otpusta ku}i. na~in ~uvanja.transfuzijski testovi u dijagnozi. Transfuzijska medicina Zavod za transfuzijsku medicinu. imunoglobulini.zna~aj transfuzijske medicine u terapiji ovih bolesnika.mogu}e senzibilizacije Neonatologija 15 dana Indikacije i kontraindikacije za ordiniranje pune krvi i pripravaka iz krvi Hemoliti~ka bolest novoro|en~eta Eksangvinotransfuzija .krvlju prenosive bolesti PCR Nuklearna medicina 15 dana Odre|ivanje volumena krvi Markiranje eritrocita i drugih stanica Hematolo{ki laboratorij 15 dana Kontrola pripravka krvi. trombociti.sredstva koja se daju i parametri koji se prate Pra}enje svih parametara koji su neophodni za oporavaka u JIL-u.transplantacija mati~nih stanica i ko{tane sr`i. crushsindroma. Krvarenja: etiologija. Hemoragi~ni sindrom i poreme}aj koagulacije transfuzijska terapija. haemoliticus neonatorum) – Informatika – Zakoni. transfuzijski centar ili odsjek za transfuziju Op}a i specijalna transfuzijska medicina HLA laboratorija (PCR) Laboratorij za hemostazu Godi{nji odmori SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 17 – Strana 103 22 mjeseca 17 mjeseci 2 mjeseca 3 mjeseca 3 mjeseca UVODNI DIO OSNOVNA TEORIJSKA NASTAVA 1 mjesec Osnovna teorijska nastava se provodi iz oblasti: – dono{enje klini~kih odluka. Odabir davatelja za homologne i autologne davatelje. Transfuzijska medicina u . 2011.

Specijalna transfuzijska medicina U Zavodu za transfuzijsku medicinu. APTV. te u hematolo{kom. – markiranje stanica i proteina s radioizotopima i odre|ivanje volumena krvi. limfokini – histokompatibilnost i transplantacijska imunologija – oboljenja i testovi za krvlju prenosive bolesti – ispitivanje hemostaze – hemoragi~ni {ok – poreme}aj hemostaze – hemoglobinopatije – anemije – autoimune bolesti – bubre`ni bolesnici – transplantacija organa. URGENTNA MEDICINA Vrsta specijalizacije: Trajanje specijalizacije: PLAN SPECIJALIZACIJE [IRA OBLAST Uvodni dio osnovna teorijska nastava Urgentna medicina ^etvrtak. TV i fibrinoliza) – eksangvinotransfuzija. 2011. ko{tane sr`i – hematolo{ko-onkolo{ki bolesnici – neonatologija i pedijatrija – trudnice i prevencija HBN – hirur{ki bolesnici – organizacija transfuzije unutar bolnice Klini~ki laboratoriji (HLA laboratorij i laboratorij za hemostazu) 5 mjeseci Specijalizant tokom boravka u laboratorijima na Nuklearnoj medicini. rutinsko izvo|enje predtransfuzijskih testova u transfuzijskim ustanovama – odre|ivanje eritrocitnih antigena (fenotip) – odre|ivanje karakteristika alo i autoantitijela – odre|ivanje specifi~nosti alo i autoantitijela – elucija i adsorpcija antitijela – laboratorijsko ispitivanje AIHA – ispitivanje kvalitete dijagnosti~kih seruma – ispitivanje kvalitete krvnih komponenata – izvo|enje afereza dobrovoljnih davaoca krvi i bolesnika – izvo|enje mikrobiolo{kih testova – odre|ivanje trombocitnih antitijela i antigena – odre|ivanje leukocitnih antitijela i antigena – rutinski testovi zgru{avanja (PV. kemotaksa. sistema komplementa – stani~ni testovi imunosti. imunolo{kom i mikrobiolo{kom laboratoriju i laboratoriju za ispitivanje histokompatibilnosti i laboratoriju za ispitivanje hemostaze mora upoznati osnove testova koji se koriste u transfuzijskoj medicini. transfuzijskom centru ili odsjeku za transfuziju specijalizant treba ovladati vje{tinama iz sljede}ih podru~ja: – Imunogenetika i ispitivanje u forenzi~koj medicini – preoperativna i operativna autologna transfuzija – procjena djelotvornosti transfuzijskog lije~enja – imuno-modulatori i njihova primjena u klinici – markiranje stanica i proteina radioizotopima i odre|ivanje volumena krvi. plazme i du`ine `ivota stanica i proteina u cirkulaciji – diferencijalna krvna slika – ko{tana sr` – specifi~na i nespecifi~na obrana – proteini plazme – kvalitativni i kvantitativni testovi za odre|ivanje imunoglobulina – sistem komplementa – odre|ivanje klasa i subklasa imunoglobulina – stani~ni testovi imunosti – kemotaksija – limfokini – histiokompatibilnost i transplantacijska imunologija – prenos zaraznih bolesti (epidemijski i klini~ki aspekti) – testovi kojima se otkrivaju uzro~nici koji se mogu prenositi transfuzijskim lije~enjem OSNOVNA 4 godine /48 mjeseci/ MJESTO U@A OBLAST OBAVLJANJA TRAJANJE TRAJANJE STA@A Medicinski fakultet 1 mjesec 15 mjeseci vanbolni~ka Slu`ba hitne pomo}i doma zdravlja Bolni~ku odjel urgentne medicine 8 mjeseci Kardiologija Alergologija Hematologija Bolni~ki odjel kardiologije Bolni~ki odjel 3 mjeseca 15 dana 15 dana 1 mjesec 1 mjesec 1 mjesec 1 mjesec 9 mjeseci Abdominalna hirurgija 3 mjeseca 2 mjeseca 3 mjeseca 1 mjesec 2 mjeseca 3 mjeseca 3 mjeseca 2 mjeseca 1 mjesec 6 mjeseci bolni~ka 9 mjeseci Interna medicina Bolni~ki odjel hematologije Nefrologija Bolni~ki odjel nefrologije Pulmologija Bolni~ki odjel pulmologije GastroenteroBolni~ki odjel logija gastroenterologije Endokrinologija Bolni~ki odjel endokrinologije Hirurgija Bolni~ki odjel abdominalne hirurgije Urologija Bolni~ki odjel urologije Neurohirurgija Bolni~ki odjel neurohirurgije Traumatologija Bolni~ki odjel traumatologije Toksikologija Bolni~ki odjel toksikologije Pedijatrija Bolni~ki odjel pedijatrije Reanimacija Bolni~ki odjel anestezije i reanimacije Ginekologija Bolni~ki odjel i aku{erstvo ginekologije Neuropsihijat Bolni~ki odjel rija neurologije i psihijatrije Bolni~ki Dijagnostika kod urgentnih laboratorij stanja Infektologija Bolni~ki odjel infektologije Otorinolaring Bolni~ki odjel ologija ORL Oftalmologija Bolni~ki odjel oftalmologije Institut za Sudska sudsku medicinu medicina medicinskog fakulteta 20 dana 1 mjesec 1 mjesec 1 mjesec 10 dana . 7. plazme i du`ina `ivota stanica i proteina u cirkulaciji – diferencijalna krvna slika – ko{tana sr` – specifi~na i nespecifi~na obrana – odre|ivanje klasa i subklasa imuniglobulina.Broj 17 – Strana 104 – SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH – ispitivanje hemostaze. 4.

antikolinergicima. Zavr{etkom specijalizacije specijalizant urgentne medicine mora ste}i sljede}e kompetencije Op}e kompetencije: – poznavati i primjenjivati na~ela medicinske etike i deontologije – posjedovati profesionalnost. probrati i pravilno dokumentovati relevantne podatke o pacijentu. antidepresivima. paracetamolom. biljkama – opisati klini~ku sliku i po~etnu terapiju kod ugriza otrovnih `ivotinja – procijeniti indikacije. hipertrofi~nu i restriktivnu kardiomopatiju te razjasniti lije~enje svake od njih – definirati miokarditis. – etika i propisi. – sposobnost sticanja i preno{enja znanja. te drugih stru~njaka – kroz neprekidno u~enje i samoprocjenu unaprijediti kompetencije i stavove nu`ne za podizanje kvaliteta stru~nog rada – usvojiti principe upravljanja svojom praksom i karijerom s ciljem profesionalnog razvoja – imati razvijenu vje{tinu preno{enja znanja – razumjeti va`nost nau~nog pristupa struci – sudjelovati u nau~no-istra`iva~kom radu po{tuju}i eti~ka na~ela nau~no-istra`iva~kog rada i klini~kih ispitivanja – biti sposoban doprinijeti stvaranju. inhibitorima MAO. patofiziologiju i lije~enje akutnog kongestivnog zatajivanja srca – razlikovati kongestivnu. irigaciju crijeva. – upravljanja sistemom. klini~ku sliku i hitno lije~enje bolesti perifernih arterija i vena .^etvrtak. dekontaminaciju ko`e i oka. – komunikacijske vje{tine. opisati EKG nalaz i terapiju akutnog miokarditisa – opisati klini~ku sliku bolesti perikarda. dijagnostike i stabilizacije kriti~no oboljelog – razviti sposobnost interpretacije osnovnih laboratorijskih nalaza – pokazati poznavanje osnova EKG-a – opisati patofiziologiju. posebno iz podru~ja za{tite prava pacijenata – poznavati tok. zajednice i cjelokupne populacije Posebne kompetencije Klini~ka farmakologija urgentnih stanja – izlo`iti farmakologiju lijekova koji se koriste u hitnim stanjima – pokazati poznavanje interakcija lijekova. 7. korozivima. kontraindikacije. planiranja mjera unapre|enja i pove}anja efikasnosti te razvoja i unapre|enja sistema kvaliteta zdravstvene za{tite – poznavati regulativu iz podru~ja zdravstva. kolegama i ostalim stru~njacima . benzodijazepinima. raspored i kontrolu radnih procesa i osnove upravljanja resursima – razumjeti i kriti~ki koristiti dostupna sredstva zdravstvene za{tite vode}i se interesima svojih pacijenata i zajednice – biti osposobljen procijeniti i adekvatno odgovoriti na individualne zdravstvene potrebe i probleme pacijenata identificirati zdravstvene potrebe zajednice i u skladu s njima poduzimati odgovaraju}e mjere usmjerene o~uvanju i unapre|enju zdravlja te prevenciji bolesti – promovisati zdravlje i zdrave stilove `ivota svojih pacijenata. stavove drugih kolega. primjenu aktivnog ugljena – pokazati poznavanje principa hemodijalize i hemoperfuzije te otrova koji mogu biti eliminirani na ovaj na~in – poznavati mogu}nost pristupa izvorima podataka o zbrinjavanju manje ~estih otrovanja Interna medicina – pokazati sposobnost trija`e pacijenata – pokazati sposobnost uzimanja povijesti bolesti – razviti sposobnost brze procjene.komunikacijske vje{tine – biti sposoban razumljivo i na prikladan na~in prenijeti relevantne informacije i obja{njenja pacijentu (usmeno i pismeno). blokatorima kalcijevih kanala. digoksinom. SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH – Broj 17 – Strana 105 UVODNI DIO OSNOVNA TEORIJSKA NASTAVA 1 mjesec Osnovna teorijska nastava se provodi iz oblasti: – dono{enje klini~kih odluka. narkoticima i drugim modernim sredstvima ovisnosti. – timski rad. cijanidima. Obavlja se na medicinskom fakultetu u ukupnom trajanju od 1 mjesec. nuspojave. kontraindikacije i komplikacije tromboliti~ke terapije AIM – pokazati poznavanje preporuka Europskog vije}a za reanimatologiju za lije~enje aritmija – poznavati vje{tinu defibrilacije – poznavati vje{tinu sinkronizirane kardioverzije – poznavati vje{tinu vanjske elektrostimulacije srca – poznavati vje{tinu transvenozne elektrostimulacije srca – opisati klini~ku sliku. kolegama i ostalim stru~njacima s ciljem zajedni~kog sudjelovanja u planiranju i provedbi zdravstvene za{tite – biti sposoban definisati. doze i nuspojave dostupnih antidota – poznavati laboratorijske dijagnosti~ke metode otrovanja – poznavati posebnosti kardiopulmonalne reanimacije u toksikologiji – pokazati vje{tinu izvo|enja ispiranja `eludca. njegovoj porodici. dijagnostiku. 4. humanost i eti~nost uz obavezu o~uvanja privatnosti i dostojanstva pacijenta – poznavati vje{tinu opho|enja s pacijentima. salicilatima. te aktivno sara|ivati s javnozdravstvenim slu`bama i ostalim tijelima uklju~enim u sistem zdravstva – poznavati organizaciju sistema zdravstva i biti osposobljen za odgovorno u~estvovati u upravljanju aktivnostima procjene potreba. izlo`iti po~etno lije~enje i rje{avanje bolesti perikarda – opisati klini~ku sliku kardiogenog {oka i izlo`iti njegovo lije~enje – opisati etiologiju i klini~ku sliku valvularnih bolesti srca te njihovo pravilno po~etno rje{avanje – razlikovati akutnu hipertenzivnu krizu i nekompliciranu hipertenziju te opisati indikacije za lije~enje – opisati patofiziologiju. informisati se i uva`iti stavove pacijenta i njegove porodice. opioidima. etiologiju. alkoholom. odnosno efikasno sudjelovati u radu multidisciplinarnog tima zdravstvenih radnika i saradnika – procijeniti potrebu uklju~ivanja drugih stru~njaka u proces pru`anja zdravstvene za{tite – biti upoznat s va`no{}u saradnje. 2011. diferencijalnu dijagnozu i po~etnu terapiju akutnog koronarnog sindroma – nabrojiti indikacije. u nastavnim turnusima (ljetni i zimski semestar) po planu koji utvr|uje navedeni fakultet. terapijske {irine i doziranje ~esto kori{tenih lijekova – opisati indikacije za primjenu antibiotika u hitnim stanjima – pokazati sposobnost prepoznavanja klini~kih sindroma otrovanja – poznavati principe lije~enja kod otrovanja barbituratima. plinovima. beta blokatorima. gljivama. primjeni i prenosu novih medicinskih znanja i iskustava te sudjelovati u provedbi programa specijalizacije i u`e specijalizacije – znati i primjenjivati principe medicine zasnovane na dokazima – poznavati va`nost i na~in efikasnog vo|enja detaljne dokumentacije te isto primjenjivati u svom radu prema va`e}im propisima – biti sposoban koordinirati i utvrditi prioritete u timskom radu. – promocija zdravlja.

dijagnosti~ke testove i na~in lije~enja akutne plu}ne embolije – pokazati poznavanje procjene i lije~enja pacijenata s krvarenjem iz probavnog sistema – pokazati sposobnost procjene i lije~enja pacijenata s ulkusnom bolesti i bolestima jetre. uklju~uju}i i dobru preoperativnu procjenu – razviti struktuirani pristup procjeni. diferencijalnu dijagnozu i po~etno lije~enje pacijenata sa smetnjama disanja i respiratornom insuficijencijom – poznavati vje{tinu primjene lijekova pomo}u inhalatora – opisati etiologiju. stabilizaciji i osiguravanju kona~ne njege `rtava traume – utvrditi i lije~iti stanja koja ozlije|enog `ivotno ugro`avaju i/ili prijete gubitkom ekstremiteta – raspraviti va`nost mehanizma ozljede u procjeni i lije~enju ozljede – uzeti u obzir posebnosti u procjeni i lije~enju ozlije|ene trudnice. djece i novoro|en~adi – razjasniti doze. te relativni potencijal standardnih oralnih doza analgetika kori{tenih u lije~enju pacijenata sa mi{i}noko{tanim poreme}ajima – raspraviti diferencijalnu dijagnozu pacijenta s bolom u donjem dijelu le|a – opisati dijagnostiku i lije~enje sindroma prenaprezanja – razviti vje{tine procjene i zbrinjavanja mi{i}no-ko{tanih trauma primjerene hitno-medicinskom okru`ju – pokazati poznavanje ozljeda zglobova.Broj 17 – Strana 106 – – SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH – ^etvrtak. i{~a{enjima i subluksacijama – pokazati vje{tinu izvo|enja imobilizacije i trakcije preloma i i{~a{enja – opisati vje{tinu repozicije nekomplicirane dislokacije patele. po~etne procjene i lije~enja naj~e{}ih endokrinih i metaboli~kih bolesti – opisati pristup i po~etno lije~enje pacijenata s poreme}ajima koagulacije – pokazati sposobnost pravilnog kori{tenja transfuzije i dijagnostike transfuzijskih reakcija – opisati klini~ku sliku. `u~nog mjehura. dijagnostiku. njihovo lije~enje i prognozu – opisati postupak s amputiranim dijelovima ekstremiteta – pokazati vje{tinu dijagnosticiranja i lije~enja pacijenata s prelomima ekstremiteta. djece i novoro|en~adi – pokazati vje{tinu izvo|enja umjetnog disanja kod odraslih. ki~me i ekstremiteta primjerene hitno-medicinskom okru`enju – pokazati vje{tinu kori{tenja Glasgow koma skale i razjasniti njen zna~aj u evaluaciji i lije~enju ozljeda glave – izlo`iti principe zbrinjavanja opekotna i smrzotina primjerene hitno-medicinskom okru`ju – primijeniti struktuirani pristup politraumi – razjasniti diferencijalnu dijagnozu i lije~enje akutnog bola u trbuhu – razviti vje{tinu brzog prepoznavanja pacijenata s aneurizmom abdominalne aorte – razviti sposobnost zbrinjavanja pacijenata s akutnim i hroni~nim upalama perifernih krvnih `ila – razviti sposobnost zbrinjavanja ozljeda velikih krvnih `ila u hitno-medicinskom okru`ju – razviti sposobnost prepoznavanja akutnih ishemijskih stanja kod okluzija krvnih `ila . klini~ku sliku i lije~enje akutnog radijacijskog sindroma O`ivljavanje – razjasniti etiologiju i patofiziologiju sr~anog zastoja – utvrditi indikacije za o`ivljavanje – pokazati sposobnost zbrinjavanja i stabilizacije pacijenta nakon o`ivljavanja – razumjeti preporuke Evropskog vije}a za reanimatologiju i primijeniti vje{tine standardnih postupaka o`ivljavanja odraslih. klini~ku sliku i lije~enje op}e pothla|enosti te specifi~nosti o`ivljavanja pothla|enog pacijenta – opisati patofiziologiju. infekcija urinarnog sistema. klini~ku sliku i lije~enje elektri~nog udara i udara groma – opisati patofiziologiju. zbrinjavanju. klini~ku sliku i lije~enje dekompresijske bolesti – opisati patofiziologiju. djeteta i osoba starije `ivotne dobi – razviti vje{tine obrade i zbrinjavanja rana primjerene hitno-medicinskom okru`enju – pokazati sposobnost opskrbe pacijenata s infekcijom mekih tkiva – opisati profilaksu i lije~enje hirur{kih infekcija – opisati klini~ku sliku. djece i novoro|en~adi – pokazati vje{tinu sigurnog izvo|enja defibrilacije Hirurgija – pokazati sposobnost trija`e pacijenata – pokazati sposobnost uzimanja povijesti bolesti i fizikalnog pregleda kod pacijenata s op}im hirur{kim poreme}ajima. evaluaciju i stepenovanje ozljeda zglobova.glave. klini~ku sliku i lije~enje toplinske sinkope. indikacije. kontraindikacije i nuspojave kod primjene standardnih analgetika i sedativa koji se koriste kod pacijenata sa akutnim mi{i}no-ko{tanim traumama – raspraviti doze. kontraindikacije i na~in primjene lijekova koji se koriste u o`ivljavanju odraslih i djece – interpretirati EKG tijekom o`ivljavanja odraslih i djece – pokazati vje{tinu uspostave perifernog venskog puta – pokazati vje{tinu prepoznavanja opstrukcije di{nog puta pokazati vje{tinu uspostave di{nog puta tokom o`ivljavanja odraslih. diferencijalnu dijagnozu te lije~enje akutne i hroni~ne renalne insuficijencije. gu{tera~e – pokazati vje{tinu postavljanja nazogastri~ne sonde – pokazati vje{tinu davanja klizme – pokazati vje{tinu izvo|enja ispiranja `eluca – pokazati vje{tinu izvo|enja irigacije crijeva – kriti~ki procijeniti diferencijalnu dijagnozu i lije~enje akutnog bola u prsnome ko{u – kriti~ki procijeniti diferencijalnu dijagnozu i lije~enje akutnog bola u trbuhu – opisati klasifikaciju sinkopa i njihovo po~etno lije~enje – opisati klini~ku sliku. klini~ku sliku i lije~enje visinske bolesti – opisati patofiziologiju. trbuha. prsnoga ko{a. ki~me. hematurije. 2011. klini~ke slike i hitnog lije~enja poreme}aja vode i elektrolita – definirati etiologiju i opisati lije~enje pacijenata s poreme}ajima acidobazne ravnote`e – razlikovati klini~ke slike i lije~enje pacijenata s akutnim komplikacijama {e}erne bolesti – pokazati poznavanje klini~ke slike. lije~enje i prognozu kod ugriza `ivotinje ili ~ovjeka – opisati na~ela lije~enja bola kod hirur{kih pacijenata – pokazati sposobnost primjene lokalnih anestetika – raspraviti doze. 7. nefrolitijaze. djece i novoro|en~adi – pokazati vje{tinu izvo|enja vanjske masa`e srca kod odraslih. komplikacije. razlikovati povr{nu i duboku vensku trombozu izlo`iti patofiziologiju. indikacije. kontraindikacije i nuspojave. 4. indikacije. toplinskih gr~eva. ramena i lakta – pokazati vje{tinu interpretacije RTG snimaka prsnoga ko{a. retencije urina – poznavati indikacije za hitnu dijalizu – opisati zbrinjavanje akutnih stanja u imunokompromitiranih pacijenata – opisati patofiziologiju. akutnog glomerulonefritisa. zdjelice i ekstremiteta kod traume – pokazati sposobnost obrade i zbrinjavanja ostalih ozljeda . patofiziologiju i lije~enje neinfektivnog povra}anja i proljeva – opisati klini~ku sliku i po~etno lije~enje pacijenata s upalnim bolestima probavnog sistema – pokazati poznavanje etiologije. kuka. toplinske iscrpljenosti i toplinskog udara – pokazati zbrinjavanje utopljenika – opisati patofiziologiju. zdjelice.

7. incizije i drena`e apscesa Pedijatrija – pokazati sposobnost trija`e pacijenata – pokazati vje{tinu uzimanja historije bolesti i fizikalnog pregleda djece – pokazati poznavanje zna~aja povi{ene temperature kod djece razli~itih dobnih skupina i vje{tinu provo|enja optimalnih antipiretskih mjera – pokazati poznavanje klini~ke slike i lije~enja meningitisa. sepse. bronhiolitis i pneumonija – pokazati vje{tinu uspostave i odr`avanja di{nog puta kod djeteta – izvoditi ventilaciju sa samo{ire}im balonom i maskom kod djeteta – izvesti endotrahealnu intubaciju kod djeteta – pokazati vje{tinu odr`avanja di{nog puta kod djeteta alternativnim metodama . neposredno ugro`en `ivot – primijeniti povremenu procjenu stanja kod ve} stabiliziranih povrije|enih i otkrivanja skrivenih ozljeda – provesti trija`u povrije|enih u bolni~kim uslovima i osnove zbrinjavanja ve}eg broja povrije|enih – pokazati vje{tinu uspostave perifernog venskog puta – pokazati vje{tinu preparacije vene – procijeniti potrebu infuzijske i transfuzijske terapije . pitirijaza. kandidijaza. rezultatima dijagnosti~kih testova i lije~enju – pokazati poznavanje diferencijalne dijagnoze i procjene djece s petehijama – razjasniti diferencijalnu dijagnozu i akutno lije~enje djeteta s mi{i}nom slabosti uklju~uju}i poliomijelitis. botulizam i Landry-Gullian-Barreov sindrom – pokazati poznavanje uobi~ajenih otrovanja u djece i njihovo lije~enje – pokazati postupak zbrinjavanja utopljenika – razjasniti uzroke neonatalnog {oka i pokazati izvo|enje o`ivljavanja kod novoro|en~eta. torzije i epididimitisa – pokazati upu}enost u dijagnosticiranju i lije~enju Reyeovog sindroma – pravilno dijagnosticirati ~este enanteme u dje~joj dobi. nosa i grla pokazati vje{tinu pravilnog mjerenja vr{nog protoka u ekspiriju. etiologiju i lije~enje respiratornih poreme}aja djece – opisati anatomiju i fiziologiju respiratornog sistema kod djece – pokazati vje{tinu pravilnog izvo|enja i interpretiranja pregleda uha. dijagnosti~ke postupke i lije~enje – utvrditi diferencijalnu dijagnozu djeteta s gastrointestinalnim krvarenjem. parafimoze i balanitisa – pokazati sposobnost procjene i lije~enja testikularnih poreme}aja. endotrahealnu intubaciju i postavljanje umbilikalnog venskog katetera – razjasniti klini~ku sliku. dijagnozu i lije~enje – razjasniti kongenitalne cijanoti~ne i necijanoti~ne sr~ane gre{ke. rozeola. razjasniti procjenu i lije~enje – pokazati sposobnost procjene i lije~enje djece s promijenjenim mentalnim statusom – odrediti valjanu terapiju konvulzija . parafimoze i balanitisa – razjasniti dijagnostiku i lije~enje akutnih bolesti urogenitalnog sistema kod mu{karaca – razjasniti indikacije i pokazati postavljanje uretralnog i suprapubi~nog katetera – pokazati sposobnost {ivanja rana. 4. – SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH – Broj 17 – Strana 107 pokazati sposobnost prepoznavanja i zbrinjavanja naj~e{}ih hitnih stanja u dje~joj hirurgiji – pokazati sposobnost procjene i lije~enja fimoze. ospice. uslijed ozljeda ili bolesti. lije~enje i komplikacije Kawasakijeve bolesti Anesteziologija.laringealna maska – primijeniti neinvazivnu ventilaciju pod pozitivnim tlakom – pokazati vje{tinu rukovanja transportnim mehani~kim ventilatorom kod djeteta – pokazati vje{tinu rje{avanja pacijenata s dijabetesom i dijabeti~kom ketoacidozom – pokazati poznavanje etiologije anemija kod djece i dijagnosti~ku procjenu – pokazati poznavanje diferencijalne dijagnoze i lije~enje `utice – prikazati diferencijalnu dijagnozu i lije~enje djeteta s poreme}ajima zgru{avanja krvi – pokazati evaluaciju i lije~enje djeteta s dizurijom ili suspektnom urinarnom infekcijom – razjasniti diferencijalnu dijagnozu i zbrinjavanje zatajenja bubrega ili anurije kod djece – pokazati sposobnost procjene i lije~enja fimoze.^etvrtak. intraosalno postavljanje igle i primjenu pravilnih doza lijekova u hitnim slu~ajevima – opisati patofiziologiju. varicele. infekcije urinarnog trakta i bakterijemije kod djece – opisati diferencijalnu dijagnozu i lije~enje bola u trbuhu kod djece – pokazati poznavanje patofiziologije i klini~ke slike uobi~ajenih i ozbiljnih bolesti gastrointestinalnog sistema i trbu{ne {upljine u djece – opisati tehnike rje{avanja inkarcerirane ingvinalne hernije – navesti diferencijalnu dijagnozu i po~etno zbrinjavanje abdominalne mase kod djeteta – pokazati evaluaciju i lije~enje djeteta s proljevom – procijeniti dijete s progutanim stranim tijelom. epilepti~ki napad i epilepti~ki status kod djece – pokazati poznavanje diferencijalne dijagnoze i lije~enja hidrocefalusa – opisati fiziologiju i poreme}aje vode i elektrolita te njihovo lije~enje kod djece – izra~unati potrebe za vodom i elektrolitima dehidriranog djeteta – pokazati sposobnost procjene djeteta sa sinkopom i razjasniti diferencijalnu dijagnozu – interpretirati EKG kod djece i definirati fiziolo{ke razlike od EKG-a odraslih – razjasniti uobi~ajene sr~ane aritmije kod djece.febrilnih i afebrilnih – dijagnosticirati i lije~iti febrilne konvulzije. razjasniti komplikacije. njihove komplikacije i lije~enje – pokazati vje{tinu uo~avanja pacijenata kojima je potrebna profilaksa reumatske groznice ili subakutnog bakterijskog endokarditisa – razjasniti diferencijalnu dijagnozu boli u prsima kod djece i adolescenata – razjasniti razli~itosti kongestivnog zatajenja srca u djece i pokazati poznavanje lije~enja – pokazati vje{tinu vo|enja postupka o`ivljavanja kod djece – pokazati vje{tinu uspostave i kori{tenja venskog puta. pneumonije. postavljanja dijagnoze i stabilizacije pacijenata kojima je. lupus i dermatomiozitis – razlikovati septi~ki artritis i prolazni sinovitis prema klini~koj slici. 2011. skabijes. reanimatologija i intenzivna medicina – pokazati sposobnost brze procjene. infekciozni eritem – razjasniti nalaze i lije~enje pacijenata s potencijalnim autoimunim sindromom kao {to su juvenilni artritis. pulsne oksimetrije i mjerenja CO2 na kraju ekspirija – pokazati znanje u zbrinjavanju pacijenata s infekcijom gornjeg dijela respiratornog sistema i sumnjom na epiglotitis – pokazati vje{tinu primjerenog zbrinjavanja stranog tijela u gornjem dijelu respiratornog sistema – razjasniti etiologiju i pokazati vje{tinu pravilnog lije~enja bolesti gornjeg i donjeg dijela respiratornog sistema: astma.

prsnog ko{a.radijalna i femoralna arterija – primijeniti lije~enje kisikom – opisati indikacije. vratne. aorta. koitus interuptus. dijafragme. endometritis i mastitis. pra}enje mehanike disanja – pokazati sposobnost nadzora kardiovaskularne funkcije . kostiju lica – pokazati vje{tinu interpretacije MR-a . klini~ku sliku i lije~enje torzije ovarija – razjasniti lije~enje ozljeda tijekom trudno}e – razjasniti indikacije za provo|enje perimortalnog carskog reza i opisati tehnike izvo|enja – voditi nekomplicirani porod na termin – pokazati vje{tinu epiziotomije – pokazati zbrinjavanje problema izrazitog povra}anja u trudno}i – razjasniti dijagnostiku i lije~enje kompliciranih poroda. zaostali dijelovi. pra}enje arterijskog tlaka.`u~ni mjehur.mozga. kostiju i nativnog abdomena – pokazati vje{tinu izvo|enja i interpretacije hitnog UZV abdomena . 7. prijevremeni porod. metoda nadzora i lije~enja pacijenta s toplinskim udarom – pokazati poznavanje zbrinjavanja utopljenika – pokazati poznavanje klini~ke slike i lije~enja pacijenata nakon elektri~nog udara/udara groma pokazati poznavanje uzroka. sedativa i mi{i}nih relaksansa. rupturu uterusa – opisati tehnike dovr{enja kompliciranih poroda. hidroelektrolitskih poreme}aja. prolaps pupkovine.monitoring EKG-a. povreda glave i ki~me – pokazati vje{tinu ventilacije odraslih sa samo{ire}im balonom i maskom – pokazati vje{tinu orotrahealne intubacije odraslih – pokazati vje{tinu nazotrahealne intubacije odraslih – pokazati postavljanje laringealne maske kod odraslih – pokazati vje{tinu izvo|enja konikotomiju – primijeniti neinvazivnu ventilaciju pod pozitivnim pritiskom – primijeniti brzu indukciju u slijedu – pokazati vje{tinu punkcije prsnoga ko{a iglom i postavljanje drena – primijeniti nadzor di{nog sistema te interpretirati nalaz kapnografi je i pulsne oksimetrije – primijeniti kateterizaciju mokra}nog mjehura Foleyevim kateterom – opisati patofiziologiju i lije~enje akutnog i hroni~nog bola – poznavati na~ela provodne anestezije – poznavati na~ela lokalne anestezije i tehnike nadziranja bola – pokazati poznavanje klini~ke slike te metoda nadzora i zagrijavanja pothla|enog pacijenta – pokazati poznavanje specifi~nosti o`ivljavanja pothla|enog pacijenta – pokazati poznavanje klini~ku slike. znakove. diferencijalnu dijagnozu. kontraindikacije i doze iv. po~etno namje{tanje parametara mehani~kog ventilatora. monitoring mehani~ke ventilacije te mehani~ku ventilaciju u posebnim uslovima – primijeniti mehani~ku ventilaciju – pokazati sposobnost dijagnosticiranja i lije~enja {oka. inverziju uterusa. pra}enje adekvatnosti ventilacije. analgetika. torakalne i lumbalne ki~me. unutarnja jugularna vena. prsnog ko{a. opekotina. 4. – svladati uzimanje kratke i kompletne neurolo{ke povijesti bolesti i fizikalnog pregleda kod pacijenata s razli~itim stupnjevima poreme}aja svijesti uklju~uju}i i ozlje|enike . bubrezi – pokazati vje{tinu izvo|enja i interpretacije hitnog ciljanog UZV abdomena kod traume . intrauterini ulo`ak – pokazati sposobnost dijagnosticiranja i lije~enja izvanmaterni~ne trudno}e – razjasniti klini~ku sliku i lije~enje placente previje – razjasniti klini~ku sliku i lije~enje abrupcije placente – razjasniti klini~ku sliku i lije~enje preeklampsije i eklampsije – razjasniti faze poroda i trajanje svake od njih – ocijeniti osnovne parametre vitalnosti novoro|en~eta APGAR testom i razmotriti zna~enje razli~itih vrijednosti – procijeniti i lije~iti `rtve seksualnog nasilja. 2011. hemodinamski monitoring – pokazati sposobnost nadzora tjelesne temperature – pokazati izvo|enje arterijske kateterizacije . hormonalne injekcije. fetalni distres.Broj 17 – Strana 108 – SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH – ^etvrtak. salpingitis i tuboovarijalni apsces – opisati simptome i diferencijalnu dijagnozu toksi~kog {oka – opisati relativnu efikasnost i komplikacije pojedinih kontracepcijskih metoda uklju~uju}i postkoitalno tu{iranje. puerperalna sepsa – razjasniti Rh inkompatibilnosti – pokazati vje{tinu uzimanja povijesti bolesti i fizikalnog pregleda djeteta `rtve seksualnog zlostavljanja – razjasniti vaginalna krvarenja u djetinjstvu i pokazati vje{tinu izvo|enja kompletnog ginekolo{kog pregleda u djece razli~ite dobi Neurologija – pokazati vje{tinu procjene neurolo{kog statusa – pokazati poznavanje neuroanatomije pri lokalizaciji neurolo{kih oboljenja. sedaciju i mi{i}nu relaksaciju pacijenata na mehani~koj ventilaciji. prikupiti dokaze i pru`iti primjerenu potporu kao i sprije~iti trudno}u – razjasniti diferencijalnu dijagnozu genitalnih ulceracija – razjasniti patofiziologiju.pra}enje adekvatnosti oksigenacije. kondoma. ki~me Ginekologija i opstetricija – pokazati direktno izvo|enje kompletnog ginekolo{kog pregleda – razjasniti diferencijalnu dijagnostiku i procijeniti pacijentice s vaginalnim iscjetkom – razjasniti diferencijalnu dijagnostiku i lije~enje bolesnica s bolom u zdjelici – razjasniti diferencijalnu dijagnozu vaginalnog krvarenja kod `ena i trudnica – razjasniti diferencijalnu dijagnozu i lije~enje bolesnica s dismenorejom – procijeniti bolesnice s genitourinarnim infekcijama apsces Bartolinijeve `lijezde. pra}enje SV pritiska. patofiziologiju. rupturu plodovih ovojnica prije termina. distociju. distociju. vi{eplodni porod. femoralna vena – pokazati vje{tinu uspostave intraosalnog puta u odraslih – opisati indikacije. poreme}aja acidobazne ravnote`e.FAST – pokazati vje{tinu izvo|enja i interpretacije hitne ehokardiografije pokazati vje{tinu izvo|enja i interpretacije venskog Dopplera – pokazati vje{tinu interpretacije CT-a mozga. klini~ke slike i lije~enja dekompresijske bolesti Hitna radiolo{ka i UZV dijagnostika – pokazati vje{tinu interpretacije RTG snimke. abdomena. neuobi~ajene prezentacije. mrtvoro|en~e – razjasniti dijagnostiku i lije~enje postpartalnih komplikacija. oralne kontraceptive. pokazati vje{tinu uspostave centralnog venskog puta vena subklavija. na~ine ventilacije. klini~ku sliku i lije~enje akutnog respiratornog zatajenja u hitno-medicinskom okru`ju – primijeniti aparat za sukciju – pokazati temeljito poznavanje indikacija i komplikacija endotrahealne intubacije – pokazati poznavanje alternativnih metoda odr`avanja di{noga puta – pokazati sposobnost nadzora di{ne funkcije . uklju~uju}i i brzu indukciju u slijedu – opisati uzroke.

postavljanje oro. ritmove sr~anog zastoja i opisati otklonjive uzroke sr~anog zastoja i njihovo lije~enje opisati sr~ani zastoj u posebnim uslovima pokazati vje{tinu osnovnih i naprednih postupaka o`ivljavanja odraslih i djece prema va`e}im smjernicama Europskog vije}a za reanimatologiju na terenu pokazati vje{tinu osnovnih i naprednih postupaka o`ivljavanja novoro|en~adi prema va`e}im smjernicama Europskog vije}a za reanimatologiju na terenu pokazati vje{tinu premje{tanja pacijenta na prikladno mjesto za o`ivljavanje pokazati vje{tinu o`ivljavanja tokom vo`nje interpretirati EKG nalaz primijeniti automatsku vanjsku defibrilaciju primijeniti sigurnu defibrilaciju s manuelnim defibrilatorom primijeniti sinkroniziranu kardioverziju na terenu primijeniti transtorakalnu elektrostimulaciju utvrditi mogu}e uzroke i primijeniti po~etno lije~enje bola u prsnom ko{u procijeniti mogu}e uzroke pla~a djeteta utvrditi mogu}e uzroke i primijeniti po~etno lije~enje proljeva utvrditi mogu}e uzroke i primijeniti po~etno lije~enje ote`anog disanja primijeniti primjereno lije~enje kisikom izra~unati potrebne koli~ine kisika za du`i transport interpretirati nalaz kapnografije i pulsne oksimetrije pokazati postupak zbrinjavanja djelomi~ne i potpune opstrucije disajnoga puta stranim tijelom pokazati vje{tinu otvaranja i odr`avanja prohodnosti disajnoga puta . vektora i lije~enja naj~e{}ih protozoarnih bolesti – navesti indikacije. kontraindikacije i doze lijekova koji se koriste pri infekcijama S@S-a kod odraslih i djece – navesti indikacije. – SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH – – – – – – – – – – – Broj 17 – Strana 109 pokazati poznavanje znakova pogor{anja komatoznog pacijenta – pokazati vje{tinu prepoznavanja i lije~enja cerebrovaskularnih poreme}aja . kontraindikacije i doze lijekova koji se koriste pri infekcijama di{nih putova kod odraslih i djece – navesti indikacije.manuelne metode. TIA. njihove doze i indikacije – izra~unati doze lijekova za parenteralnu primjenu – primijeniti primarni pregled bolesne i ozlije|ene osobe u vanbolni~kim uslovima – – – – – – – – – – – – – – – – – – – – – – – – – – – – – – – – – primijeniti sekundarni pregled bolesne i ozlije|ene osobe u vanbolni~kim uslovima procijeniti mogu}e uzroke i primijeniti po~etno lije~enje akutne boli u trbuhu procijeniti mogu}e uzroke i primijeniti po~etno lije~enje kod promjena pona{anja i ekscitacije procijeniti mogu}e uzroke i primijeniti po~etno lije~enje kod promijenjenog stanja svijesti u odraslih i djece procijeniti mogu}e uzroke i primijeniti po~etno lije~enje boli u le|ima procijeniti mogu}e uzroke i primijeniti po~etno lije~enje krvarenja koja nisu uzrokovana traumom primijeniti metode zaustavljanja krvarenja na terenu opisati uzroke. 2011. vertebrobazilarni sindrom – odrediti doze. indikacije i kontraindikacije za primjenu tromboliti~ke terapije u lije~enju cerebrovaskularnih ishemijskih poreme}aja – pokazati vje{tinu prepoznavanja i lije~enja pacijenta s poreme}ajima kranijalnih `ivaca. epilepsijom. kontraindikacije i doze lijekova koji se koriste pri infekcijama genitourinarnog sistema kod odraslih i djece – opisati etiologiju. glavoboljama. patofiziologiju i lije~enje infekcioznih proljeva – pokazati poznavanje po~etnog lije~enja pacijenata s mogu}om sepsom – izlo`iti karakteristike sepse u razli~itim dobnim skupinama – opisati dijagnosti~ke kriterije i lije~enje toksi~kog {ok sindroma – opisati dijagnosti~ke kriterije i lije~enje infektivnog endokarditisa – izlo`iti klini~ku sliku i lije~enje otrovanja gljivama. subarahnoidalni.^etvrtak. lumbalni – pokazati vje{tinu prepoznavanja i rje{avanja kompresije le|ne mo`dine uslijed netraumatskih uzroka – nabrojiti indikacije za kontrolu intrakranijalnog tlaka i tehnike izvo|enja – pokazati vje{tinu u izvo|enju lumbalne punkcije i pregledu likvora Infektologija – pokazati poznavanja mjera osobne za{tite od infektivnih bolesti – pokazati poznavanje klini~ke slike i lije~enja bakterijskih infekcija – navesti klini~ku sliku i lije~enje pacijenata s virusnim infekcijama – pokazati poznavanje tijeka. klini~ku sliku. biljnim i `ivotinjskim otrovima Vanbolni~ka hitna medicina – razlikovati organizacijske modele HMP kod nas i u svijetu – definirati opremu.mo`dani udar. 4.i nazo-faringealnog tubusa primijeniti aparat za sukciju pokazati vje{tinu ventilacije sa samo{ire}im balonom i maskom kod odraslih i djece pokazati vje{tinu ventilacije sa samo{ire}im balonom i maskom novoro|en~adi pokazati vje{tine endotrahealne intubacije na terenu pokazati vje{tinu postavljanja laringealne maske kod odraslih i djece primijeniti brzu indukciju u slijedu na terenu primijeniti transportnu mehani~ku ventilaciju primijeniti neinvazivnu ventilaciju pod pozitivnim tlakom pokazati vje{tinu kori{tenje seta za konikotomiju primijeniti postupak zbrinjavanja otvorenog pneumotoraksa upotrijebiti vje{tinu punkcije prsnoga ko{a iglom pokazati vje{tinu zbrinjavanja nestabilnog prsnoga ko{a procijeniti mogu}e uzroke i primijeniti po~etno lije~enje temperature nepoznatog uzroka procijeniti mogu}e uzroke i primijeniti po~etno lije~enje glavobolja kod odraslih i djece izlo`iti mogu}e uzroke `utice utvrditi mogu}e uzroke i primijeniti po~etno lije~enje bola u rukama i nogama utvrditi mogu}e uzroke i primijeniti po~etno lije~enje pacijenta s palpitacijom procijeniti mogu}e uzroke i primijeniti po~etno lije~enje konvulzija kod odraslih i djece . indikacije i kontraindikacije za primjenu lijekova koji su kori{teni u lije~enju svake od glavobolja – pokazati vje{tinu prepoznavanja i lije~enja epilepti~kih napada i epilepti~kog statusa – pokazati vje{tinu prepoznavanja i lije~enja centralno uzrokovanih vrtoglavica – pokazati vje{tinu prepoznavanja i lije~enja miasteni~ke krize – pokazati vje{tinu prepoznavanja i lije~enja poliradikularnih neuritisa – pokazati vje{tinu prepoznavanja i lije~enja ostalih bolnih sindroma . perifernim neuropatijama – opisati glavnu klasifikaciju glavobolja i odrediti doze.cervikalni. vozila i ~lanove tima HMP u vanbolni~kim uslovima – navesti mjere za{tite od infektivnih bolesti – pokazati na~in kori{tenje za{titne opreme – poznavati lijekove u torbi lije~nika hitne medicine na terenu. subduralni i epiduralni hematom. 7. neuromuskularnim poreme}ajima.

– – – – – – – – – – – – – – – – – – – – – – – – pokazati sposobnost prepoznavanja i po~etnog lije~enja {oka kod odraslih i djece na terenu pokazati vje{tinu uspostave perifernog venskog i intraosalnog puta kod odraslih i djece pokazati sposobnost nadzora ventilacije i cirkulacije tokom transporta procijeniti gubitak volumena i zapo~eti primjerenu nadoknadu u vanbolni~kim uslovima procijeniti mogu}e uzroke ko`nih manifestacije kod odraslih i djece utvrditi mogu}e uzroke i primijeniti po~etno lije~enje sinkope rje{avati urinarne simptome primijeniti postavljenje Foleyev-og katetera kod mu{karaca i `ena na terenu utvrditi mogu}e uzroke i primijeniti po~etno lije~enje vrtoglavica i omaglica utvrditi mogu}e uzroke i primijeniti po~etno lije~enje povra}anja rje{avati distenziju trbuha rukom pokazati vje{tinu postavljanja nazogastri~ne sonde izlo`iti postupak kod sumnje na zloupotrebu i zlostavljanje odraslih i djece procijeniti nivo bola kod odraslih i djece utvrditi izbor lijekova za analgeziju i sedaciju odraslih i djece u vanbolni~kim uslovima poznavati probleme vo|enja poroda na terenu uklju~uju}i zbrinjavanje novoro|en~eta. dislokacije i infekcija donje vilice – pokazati vje{tinu repozicije donje vilice – pokazati vje{tinu procjene i lije~enja trauma glave. vrata i grkljana – pokazati vje{tinu dijagnosticiranja i lije~enja infekcija glave i vrata uklju~uju}i rinitis. komunikacija u kriznim situacijama. odre|ivanje stepena hitnosti. uklju~uje i modifikaciju kod djece pokazati vje{tinu imobilizacija vratne ki~me ovratnikom primijeniti rasklopna nosila pokazati vje{tinu postavljanja i imobilizacije ozlije|enog na dugu dasku pokazati vje{tinu postavljanja i imobilizacija ozlije|enoga na vakuum madracu pokazati vje{tinu imobilizacija ekstremiteta razli~itim sredstvima opisati postupak s amputiranim dijelove ekstremiteta organizirati me|ubolni~ki i unutar bolni~ki transport bolesnih i ozlije|enih . komunikacija s ostalim hitnim slu`bama. utapanje. lica – pokazati vje{tinu procjene i lije~enja poreme}aja `lijezda slinovnica – pokazati vje{tinu uklanjanja stranog tijela iz uha.uklju~uje novoro|en~ad i djecu pokazati transportne polo`aje pokazati sposobnost nadzora bolesne i ozlije|ene osobe tokom transporta voditi primjerenu dokumentaciju u~estvovati u planiranju i postupanju kod velikih nesre}a i katastrofa. laringitis.uklju~uje novoro|en~ad i djecu organizirati transport bolesnih i ozlije|enih kopnom. majke i posteljice opisati uzroke.pacijenti i rodbina pacijenata. Ludvigovu anginu i maligni otitis – izlo`iti diferencijalnu dijagnozu i pokazati pravilnu procjenu pacijenata s vrtoglavicom Psihijatrija – pokazati vje{tinu vo|enja intervjua s bolesnicima s akutnim psihijatrijskim poreme}ajima – pokazati vje{tinu procjene mentalnog statusa pacijenata sa normalnim i promijenjenim mentalnim statusom – razmotriti indikacije za hitnu konsultaciju psihijatra . klini~ku sliku i lije~enje stanja uzrokovana okoli{em u vanbolni~kim uslovima poreme}aji uzrokovani povi{enom temperaturom okoli{a. vrata. komunikacija unutar i izme|u timova. indirektne laringoskopije – pokazati poznavanje indikacija. komunikacija s bolni~kim hitnim prijemom. uklju~uje i hemijske akcidente navesti na~ela za{tite i lije~enja naj~e{}ih bojnih otrova poznavati metode dekontaminacije primijeniti trija`u kod velikih nesre}a i katastrofa u vanbolni~kim uslovima primijeniti komunikacijske vje{tine u vanbolni~kim uslovima . 7. uha. elektri~ni udar. nosa i grla – pokazati vje{tinu izvo|enja direktne. 4. 2011. simptome i terapiju orbitalnog i periorbitalnog celulitisa – nazna~iti o~ne manifestacije sistemskih bolesti – utvrditi indikacije za hitnu konzultaciju okuliste – pokazati vje{tinu mjerenja intraokularnog tlaka Otorinolaringologija – pokazati vje{tinu pravilnog uzimanja historije bolesti i fizikalnog pregleda pacijenata s bolestima glave. upu}ivanje na intervenciju u~estvovati u timskom radu izlo`iti na~ine prevencije stresa definisati zna~aj telemedicine u terenskim uslovima rada – utvrditi zakonsku odgovornost lije~nika hitne medicine Oftalmologija – pokazati vje{tinu uzimanja povijesti bolesti – pokazati razumijevanje normalne anatomije oka – pokazati vje{tinu osnovnog pregleda oka – prepoznati i navesti razlike u abnormalnim nalazima na o~noj pozadini – pokazati poznavanje doza. op}e pothla|ivanje. udar groma. otitis. akutni radijacijski sindrom opisati klini~ku sliku i po~etno lije~enje naj~e{}ih otrovanja na terenu pokazati tehnike izvla~enja iz vozila primijeniti prsluk za imobilizaciju i izvla~enje iz vozila pokazati vje{tinu skidanje kacige pokazati vje{tinu imobilizacije vratne ki~me rukom. sinusitis. simptome i terapiju akutnog glaukoma zatvorenog kuta – navesti znakove. `drijela. labirintitis. ali po `ivot opasnih infekcija glave i vrata: trombozu kavernoznog sinusa.Broj 17 – Strana 110 – – – – – – – – – – – – – – – – – SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH – – – ^etvrtak. kontraindikacija i komplikacija tehnika hirur{kog otvaranja di{nog puta – pokazati vje{tinu izvo|enja konikotomije – pokazati vje{tinu odr`avanja di{nog puta kod pacijenata s velikim traumama lica – pokazati poznavanje rijetkih. zrakom i vodenim putom . nesre}e tokom ronjenja visinska bolest. nosa. faringitis. epiglotitis. mastoiditis. stomatitis i gingivitis – pokazati vje{tinu zaustavljanja prednje i stra`nje epistakse i postavljanje nosnog tampona – pokazati vje{tinu dijagnosticiranja i lije~enja poreme}aja bubnji}a i perforacije srednjeg uha – pokazati vje{tinu incizije i drena`e orofaringealnog apscesa – pokazati vje{tinu procjene i lije~enja prijeloma. komunikacija s medijima razlikovati sistem veza unutar prijavno-trija`ne jedinice i na terenu pokazati vje{tinu prijema poziva za hitnu intervenciju. indikacija i kontraindikacija za primjenu topi~kih i sistemskih oftalmolo{kih lijekova – izlo`iti diferencijalnu dijagnozu akutnog gubitka vida – izlo`iti diferencijalnu dijagnozu i pokazati pravilnu evaluaciju pacijenata s bolnim okom – izlo`iti diferencijalnu dijagnozu i pokazati pravilnu evaluaciju pacijenata s crvenilom oka – pokazati vje{tinu u procjeni i lije~enju hemijskih ozljeda oka – pokazati vje{tinu u procjeni i lije~enju tupih i penetriraju}ih ozljeda oka i okolnih tkiva – pokazati vje{tinu u procjeni i lije~enju stranog tijela u oku – navesti znakove.

– etika i propisi. – sposobnost sticanja i preno{enja znanja. – – – SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Op}a urologija Godi{nji odmori Bolni~ki odjel urologije Broj 17 – Strana 111 7 mjeseci 5 mjeseci razmotriti indikacije za rutinsku konsultaciju psihijatra pokazati vje{tinu procjene rizika za suicid razmotriti faktore rizika povezane sa suicidom adolescenata – pokazati vje{tinu u rje{avanju problema s nasilnim bolesnikom na odjelu i razmotriti tehnike samoza{tite – razmotriti tehnike izbjegavanja akutne psihijatrijske krize – definirati glavne kategorije psihijatrijskih poreme}aja: mi{ljenje. anamneza i status bolesnika s kona~nim zatajenjem bubre`ne funkcije. Provjera znanja Najmanje 6 pitanja iz tog podru~ja. nativni bubrezi. ordiniranje terapije. trankvilizatora. sedativa/hipnotika.^etvrtak.).) Vje{tine Priklju~ivanje bolesnika na dijalizator. UROLO[KA GINEKOLOGIJA 1 mjesec – anamneza i status bolesnica s problemima urolo{ke ginekologije – pregled kod "stres sfinkter" inkontinencije – urodinamska obrada bolesnica – prisustvovanje zahvatima kod "stres sfinkter" inkontinencije .vrsta i na~in njihova rada – punkcija vaskularnih pristupa – Pra}enje toka dijalize kod bolesnika – medicinski problemi vezani uz bolesnika na dijalizi (eritropoetin. te obrada nefrolo{kog bolesnika – nefrolo{ki bolesnik koji zahtijeva hirur{ku terapiju – principi lije~enja hipertenzije i konkretni primjeri – regitinski i kaptoprilski test – dijete – proteinurija i kreatinski klirens – terapija bolesnika s preterminalnom uremijom – priprema bolesnika za dijaliti~ki postupak – biopsija bubrega Vje{tine: rad s nefrolo{kim bolesnikom i sa skupljanjem materijala. anesteziologiju i intenzivno lije~enje i patologiju u ukupnom trajanju od 5 mjeseci. radiologiju i radioteraoiju. – komunikacijske vje{tine. raspolo`enje. obrada bolesnika. postavljanje centralnih linija za dijalizu. izvo|enje testova. 4. 2011. – upravljanja sistemom. DIJALIZA -1 mjesec – osnovni principi hemodijalize – osnovni principi peritonealne dijalize – osnovni principi plazmaforeze – SUF – dijalizatori . indikacije. ultrazvuk grafta itd. 7. vaskularni pristup itd. Pra}enje bolesnika nakon transplantacije bubrega (fizikalni pregled. Provjera znanja: Najmanje 6 pitanja s podru~ja nefrologije: hipertenzija. anksioznost. Obavlja se na medicinskom fakultetu u ukupnom trajanju od 1 mjesec. i antidepresiva – razjasniti proces dobrovoljne i prisilne hospitalizacije – razjasniti indikacije za fizi~ko i hemijsko zauzdavanje i pokazati pravilno izvo|enje – razjasniti organske uzroke promijenjenog mentalnog statusa uklju~uju}i demenciju i delirij – pokazati vje{tinu u razlikovanju organskih i funkcionalnih uzroka promjene mentalnog statusa – pokazati vje{tinu u dijagnosticiranu i lije~enju uobi~ajenih intoksikacija i apstinencijskog sindroma – razjasniti uobi~ajene komplikacije zlouporabe alkohola i droga i pokazati vje{tinu dijagnosticiranja i lije~enja tih komplikacija UROLOGIJA Vrsta specijalizacije: OSNOVNA Trajanje specijalizacije : 5 godina /60 mjeseci/ PLAN SPECIJALIZACIJE [IRA OBLAST Uvodni dio osnovna teorijska nastava Uvodni dio za urologiju Op}a hirurgija Radiologija i radioterapija Anesteziologija i intenzivno lije~enje Patologija sa citologijom Nefrologija Dijaliza Bolni~ki odjel nefrologije Bolni~ki odjel nefrologije dijaliza Bolni~ki odjel urologije Bolni~ki odjel abdominalne hirurgije Bolni~ki odjel urologije Bolni~ki odjel urologije Bolni~ki odjel urologije Bolni~ki odjel urologije Bolni~ki odjel urologije Bolni~ki odjel urologije 1 mjesec 1 mjesec 1 mjesec 6 mjeseci 4 mjeseca 3 mjeseca 3 mjeseca 5 mjeseci 12 mjeseci U@A OBLAST MJESTO OBAVLJANJA TRAJANJE TRAJANJE STA@A Medicinski fakultet 1 mjesec Medicinski fakultet 5 mjeseci 2 mjeseca 1 mjesec 1 mjesec 1 mjesec Urolo{ka ginekologija Abdominalna hirurgija Dje~ija urologija Hitna urologija Urodinamika i andrologija Urolitijaza i ESWL Urolo{ka onkologija Transplantacija bubrega i vaskularni pristupi 6 mjeseci Program specijalizacije: UVODNI DIO OSNOVNA TEORIJSKA NASTAVA 1 mjesec Osnovna teorijska nastava se provodi iz oblasti: – dono{enje klini~kih odluka. hirur{ko lije~enje hipertenzije. NEFROLOGIJA 1 mjesec – anamneza i status. sekundarni hiperparatireodizam. UVODNI DIO ZA UROLOGIJU Obuhvata op}u hirurgiju. u nastavnim turnusima (ljetni i zimski semestar) po planu koji utvr|uje navedeni fakultet. poreme}aje li~nosti – razjasniti farmakokinetiku. provjera vje{tine punkcije vaskularnog pristupa. kontraindikacije i nuspojave glavnih grupa psihoterapijskih lijekova. – promocija zdravlja. – timski rad.) – hirur{ki problemi vezani uz bolesnika na dijalizi (funkcija mokra}nog mjehura. somatoformne. medikalno lije~enje hipertenzije. biopsija nativnih bubrega. prevencija ostalih komplikacija itd.

donja medijalna incizija. reponiranje parafimoza. intravenskih linija. Kolokvij 6 pitanja podru~ja urodinamike i andrologije. te manji hirur{ki zahvat. staging. provjera osnovnih vje{tina u hirurgiji. vaskularni pristupi za dijalizu. odabir primatelja kod kadaveri~ne transplantacije. operacijska terapija. mrvljenje kamenca u mjehuru. parafimoza. perkutana nefrostomija. prostate. resekcija kolona. DJE^JA UROLOGIJA 4 mjeseca Anamneza i pregled djeteta. te ostala terapija – prevencija – kontrola bolesnika nakon zahvata Vje{tine: Perkutana nefrostomija. uva|anje ureteralnih katetera i "double J" proteza. hidronefroza. Namje{tanje bolesnika za ESWL. Postavljanje proteza. ekstracija "Zeissovom" i "Dormia" sondom. donja medijalna incizija. u prakti~nom dijelu postavljanje katetera. postoperativni tok i imunosupresivna terapija. 7. fiksacija testisa. primalac bubre`nog transplantata. odabir davatelja u porodici. Kolokvij sadr`i najmanje 12 pitanja i provjeru osnovnih vje{tina . lumbotomija. postoperacijsko pra}enje bolesnika nakon zahvata. prostate. uz provjeru sposobnosti pregleda i urodinamske obrade. koncepcija mo`dane smrti. Provjera znanja: Specijalizant pola`e kolokvij iz hitne urologije pred mentorom iz doti~nog podru~ja. retencija. postavljanje ureteralnih i "double J" proteza. medijalna laparotomija. anurija itd. dijaliza i transplantacija.pankreas. orhidektomija. ostali terapijski modaliteti kod svake vrste tumora – sudjelovanje pri zahvatima – sudjelovanje prilikom evaluacije tih bolesnika – lumbotomija. invinalna itd. urodinamski pregled Provjera znanja: najmanje 6 pitanja. perkutana drena`a apscesa itd. TUR mjehura. ostali abdominalni zahvati . limfadenktomija (retroperitonealna. Priprema za operativni zahvat. postupak s kadaveri~nim davaocem prije eksplantacije organa.cistostomija. provjera snala`enja u algoritmu pretraga i vrstama terapijskog postupka. uretre. Provjera znanja: Najmanje 6 samostalnih pretraga i o~itanja nalaza. obrada – postupak i terapija (kolika. radikalna orhidektomija. Hirur{ki zahvati kriptorhizam. URODINAMIKA I ANDROLOGIJA 3 mjeseca – osnove urodinamike – izvo|enje i interpretacija urodinamskih pretraga – osnove andrologije – defernetografija – spermiogram – evaluacija impotencije – genetski poreme}aji razvitka genitala Vje{tine Anamneza i status bolesnika s poreme}ajem mikcije i potencije. asistiranje kod ve}ih abdominalnih zahvata. izvo|enje tipi~nih incizija i endoskopskih zahvata TRANSPLANTACIJA BUBREGA I VASKULARNI PRISTUPI 6 mjeseci – indikacije za transplantaciju bubrega – kontraindikacije za transplantaciju – eksplantacija bubrega i muliorganska eksplantacija – vrste vaskularnih pristupa – peritonejska dijaliza . Obrada dje~jeg urolo{kog bolesnika. orhidektomija. "{evron" incizija. perkutanih zahvata. samostalno izvo|enje jednostavnijih hirur{kih zahvata. operativni zahvati prije transplantacije bubrega. lokalna. kongenitalne anomalije bubrega i genitala uklju~iv{i hipospadije itd. Perkutani zahvati kod dje~ijeg urolo{kog bolesnika. radikalna orhidektomija. UROLO[KA ONKOLOGIJA 12 mjeseci – tumori nadbubre`ne `lijezde – tumori bubrega – tumori kanalnog sistema – tumori retroperitoneuma – tumori mjehura – tumori testisa – tumori penisa – tumori prostate – dijagnostika. "{evron" incizija. ingvinalna kila. elektrokoagulacija mjesta krvarenja. problemi kod bolesnica s uznapredovalim ginekolo{kim karcinomom – postoperativno pra}enje i kasniji postoperativni tok Vje{tine: pregled bolesnice. trauma. ordiniranje terapije itd. UROLITIJAZA I ESWL 5 mjeseci – etiologija i epidemiologija nefrolitijaze – otkrivanje i dijagnostika – operativna i minimalno agresivna. lokalna. transplantacija bubrega i histokompatibilnost. resekcija `eluca. cistofix . slezena itd.) Vje{tine: lumbotomija. hematurija. ekstrakcija kamenca iz mjehura itd.Broj 17 – Strana 112 – SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH ^etvrtak. Endourologija u djeteta. bu`iranje uretre. HITNA UROLOGIJA 3 mjeseca – anamneza i pregled hitnog urolo{kog bolesnika – algoritam pretraga kod hitnog urolo{kog bolesnika – ultrazvuk i rtg. otvoreni i perkutani zahvat kod bolesnika s nefrolitijazom. TUR mjehura.pristupi – centralni kateteri za dijalizu – glavni sistem histokompatibilnosti.) – endoskopske i perkutane manipulacije kod hitnog urolo{kog bolesnika – indikacije za hitni operacijski zahvat – izvo|enje hitnog urolo{kog zahvata Vje{tine: Kateterizacija. hidrokela. limfadenktomija (retroperitonealna. medijalna laparotomija. mrvljenje kamenca u ureteru. anus praeter. hirur{ka tehnika eksplantacije organa. refluks. asistiranje prilikom operativnih zahvata. endoskopske tehnike. incizije kod ureterolitotomija. ureteroskopija. evaluacija. ingvinalna itd. grading. donor i donorska nefrektomija. akutni skrotum. imunolo{ke komplikacije nakon transplantacije bubrega . Provjera znanja: Najmanje 12 pitanja iz podru~ja urolitijaze. Provjera znanja: Najmanje 6 pitanja na zavr{nom kolokviju. uretre. detamponada mjehura. – postoperativno pra}enje bolesnika nakon abdominalnih zahvata – rje{avanje komplikacija nakon operativnih zahvata Vje{tine: Priprema bolesnika za abdominalni hirur{ki zahvat. Izvo|enje urodinamske pretrage i interpretacija nalaza. hirur{ke komplikacije nakon transplantacije bubrega.) Provjera znanja: kolokvij s najmanje 12 pitanja iz podru~ja urolo{ke onkologije.kateterizacije. resekcija crijeva. Postavljanje `elu~ane i duodenalne sonde. hernija. refluks) Provjera znanja: Najmanje 6 pitanja na kolokviju. 4. 2011. Vje{tine – kateterizacija djeteta – intravenska linija kod djeteta – asistiranje kod ve}ih operativnih zahvata – samostalno izvo|enje manjih zahvata (kriptorhizam. ABDOMINALNA HIRURGIJA 6 mjeseci – anamneza i pregled bolesnika – obrada bolesnika prije abdominalnih operacija – priprema bolesnika za abdominalne zahvate – prisustvovanje zahvatima – najmanje 20 prvih asistencija prilikom zahvata – najmanje 10 samostalnih operacija uz kontrolu specijaliste – dijapazon zahvata: holecistektomija. Samostalno vo|enje postoperativnog toka. endoskopija.

kao i povezanost i ovladavanje prakti~nih znanja iz onih medicinskih disciplina s kojima su higijena i zdravstvena ekologija najvi{e povezane (epidemiologija. TUR prostate. Provjera znanja: Najmanje 12 pitanja na kolokviju s tog podru~ja. mutageni. Ciklusi materija. interna. Inspekcijski nadzor Broj 17 – Strana 113 Federalne i kantonalne uprave inspekcije . hemijskoj i socijalnoj sredini. potkovi~asti bubreg. pri ~emu specijalizant pro{iruje i produbljuje teoretska i prakti~na znanja iz podru~ja Higijene i zdravstvene ekologije. Analiza sistema. medicinska statistika i informatika). Epidemiologija sa zdravstvenom statistikom 4. Savladavanje vje{tina iz higijene I zdravstvene ekologije Op}a i komunalna higijena Higijena ishrane [kolska higijena Higijena rada Higijena zraka Higijena voda Higijena sporta Higijena u vanrednim stanjima 4. biogenohemijski ciklus. ekosistem. Zdravstveni sistemi. medicina rada.hidrokela – akutni skrotum – ingvinalna kila – fimoza i "frenulum breve" – renovaskularna hipertenzija (operativna terapija) – hidronefroza i refluks – sindrom ovarijalne vene. bioprodukcija.. zakoni i njihova interpretacija). – promocija zdravlja. Ekolo{ka istra`ivanja i interdisciplinarnost. Bavi se ispitivanjem faktora `ivotne sredine i primjenom mjera koje su potrebne da se higijenski uslovi `ivotne sredine u~ine maksimalno povoljnim za zdravlje i subjektivno dobro osje}anje ljudi. Ekosistemi: osnovni zakoni strukture i funkcije ekosistema zemlje. uticaj ~ovjeka na ekosistem. Uravnote`eni i odr`ivi razvoj. Ekolo{ke razlike u fizikalnoj.) – varikokela . kancerogeni i reprodukcijski). frenuluma – TUR prostate – uretrotomija interna – otvorena prostatektomija – plastika hernije – lumbotomija i ostale tipi~ne incizije – sudjelovanje pri operacijama kod neurogenog ili afunkcionalnog mjehura itd. sudjelovanje prilikom eksplantacijskog postupka i transplantacije.4. skleroza vrata mjehura.1. Za{tita okoline kao sastavni dio planiranja kori{tenja resursa. Postavljanje centralnih linija za dijalizu. tehnike planiranja. 2011. – upravljanja sistemom. biocenoza. u nastavnim turnusima (ljetni i zimski semestar) po planu koji utvr|uje navedeni fakultet. kreiranje vaskularnih pristupa. Zdravstvenoekolo{ki informacijski sistem. – etika i propisi. Usavr{avaju se posebno znanja i vje{tine potrebne za rad specijaliste Higijene i zdravstvene ekologije (laboratorijske metode i tehnike. koji su od zna~aja za za{titu i unapre|enje zdravlja ljudi. razmjena energije u ekosistemima. Teoretska i seminarska nastava kroz individualni rad sa mentorom 3 mjeseca Definicije i pojmovi. striktura uretre. Higijena zdravstvenih ustanova Bolnica 7 zavodi za javno zdravstvo zavodi za javno zdravstvo zavodi za javno zdravstvo 2 2 2 . 4. – sposobnost sticanja i preno{enja znanja. ZDRAVSTVENA EKOLOGIJA I HIGIJENA Vrsta specijalizacije: OSNOVNA Trajanje specijalizacije: 3 godine /36 mjeseci/ PLAN SPECIJALIZACIJE TEMATSKA OBLAST 1. Zadaci i klasifikacija Higijene i zravstvene ekologije. – komunikacijske vje{tine. Znanja i vje{tine moraju biti efikasni. kreiranje artriovenske fistule. ekolo{ki spektar specijesa. Rad iz u`e oblasti Higijene i zdravstvene ekologije 25 mjeseci Rad iz u`e oblasti Higijene i zdravstvene ekologije posti`e se u radu s problemima `ivotne i radne sredine. faktori razvoja populacije. Biotski sistem. Provjera znanja: Najmanje 10 pitanja s tog podru~ja. – timski rad. SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH 4. 4. Higijena i zdravstvena ekologija se definira kao nauka o o~uvanju i unapre|enju zdravlja i spre~avanju nastajanja bolesti. vode i vazduha. analiza bolesnika nakon transplantacije bubrega. uretrotomiji. Obavlja se na medicinskom fakultetu u ukupnom trajanju od 1 mjesec. U~inci faktora okoline na zdravlje (korisni.osnovna teorijska nastava 2. biotski potencijal. Teoretska i seminarska nastava se realizira kroz individualni rad sa mentorom i poha|anje nastave higijene na medicinskom fakultetu. tehnologija i management u urologiji – Vje{tine – bu`iranje uretre – punkcija hidrokele – cirkumcizija i op. Osnovne karakteristike populacije. Teorijske osnove higijene i zdravstvene ekologije 3. O~uvanje i unapre|enje zdravlja kontrolom okoline.^etvrtak.3. lumbotomija. Savladavanje vje{tina iz drugih oblasti zna~ajnih za higijenu i zdravstvenu ekologiju. kvalitetni i sigurni. biosfera. pra}enje bolesnika nakon transplantacije. Ekolo{ki pristup zdravlju.2. Primarni i sekundarni sistemi i njihovo modeliranje. tipi~ne incizije. Zakonodavstvo u za{titi okoline. UVODNI DIO OSNOVNA TEORIJSKA NASTAVA 1 mjesec Osnovna teorijska nastava se provodi iz oblasti: – dono{enje klini~kih odluka. ekologija. toksi~ni. druge anomalije razvitka – urolo{ke infekcije – organizacija. OP]A UROLOGIJA 7 mjeseci – evaluacija bolesnika s poreme}ajem mokrenja (benigna prostati~na hipertrofija. Uvodni dio . Prioritetni ekolo{ki problemi. Osnovna svojstva biocenoze. 7. programiranja i evaluacije. Ona se bavi prou~avanjem raznih faktora spoljne sredine.sanitarna i komunalna inspekcija 1 36 Vje{tine: Postavljanje centralnih katetera za dijalizu.. socijalna medicina. Ekolo{ki faktori. Zdravstveni podsistemi. Socijalna medicina MJESTO OBAVLJANJA STA@A Medicinski fakultet Institut za higijenu Medicinskog fakulteta BROJ MJESECI 1 3 25 zavodi za javno zdravstvo zavodi za javno zdravstvo zavodi za javno zdravstvo zavodi za javno zdravstvo zavodi za javno zdravstvo zavodi za javno zdravstvo zavodi za javno zdravstvo Federalne i kantonalne uprave civilne za{tite 5 4 3 2 3 4 2 1 1 UKUPNO Specijalizacija iz MEDICINSKE HIGIJENE I ZDRAVSTVENE EKOLOGIJE omogu}ava osposobljavanje specijalizanta za samostalan rad. Sanitarna mikrobiologija 4.

Op}a i komunalna higijena 5 mjeseci Higijenski principi izgradnje naselja. lokacija naselja. ventilacija. kolektivna i osobna za{tita). Drumski. Faktori koji uti~u na potro{nju hrane i stanja ishranjenosti. Specifikacija grupa: pesticidi. Dezinfekcija otpadnih voda. Sanitacija hrane. Ispitivanje prehrambenih navika {kolske djece. Zdravstveno-odgojne mjere u {kolama (metode su predavanja. Alimentarne intoksikacije i toksoinfekcije. Posebni programi za rano otkrivanje bolesti i poreme}aja zdravlja. Pra}enje i evalucija provo|enja sistematskih i kontrolnih pregleda {kolske djece. Principi suzbijanja {tetnosti. Fizikalni faktori radne okoline. Izvori zra~enja u medicini. Migranti iz ambala`nog materijala. Principi zdravog stanovanja. pona{anje ~estica u zraku i respiratornom sistemu. Asanacija le{eva ljudi i `ivotinja. Osnovna potreba za hranjivim tvarima i preporu~ene koli~ine hrane. Kontrolisani na~in odlaganja krutih otpadaka (sme}a) putem higijenske deponije. Postoje}i sistemi prikupljanja. Ku}ne. maksimalno dopu{tena koncentracija aerosola. za{tita na strojevima). kemijskih i biolo{kih one~i{}enja. Pred{kolske ustanove: jaslice. 2011. Pra}enje antropometrijskih karakteristika u svrhu ocjene ekolo{kih trendova u populaciji. Izvori. oporavak i odmor u~enika. Karakteristike morbiditeta {kolske djece i omladine. [kolska higijena i higijena pred{kolskih ustanova 3 mjeseca [kolska sredina i zdravlje u~enika. maksimalno dopu{tene razine buke. Kriteriji za ispu{tanje otpadnih voda. supstitucija. Akutni i hroni~ni u~inci na zdravlje. Mora se za{tititi urbana i prirodna sredina. Norme sanitarne tehnologije u konstrukciji prostorija kori{tenih za proizvodnju i promet `ive`nih namirnica: mljekare. Utvr|uju se povr{ine i defini{e lokacija za budu}u deponiju. hermetizacija. Va`nost pojedinih sastavnih dijelova zraka. restorani. standardi i preporuke za rasvjetne sisteme. Osnovni higijenski uslovi koje treba ispunjavati stan. Higijensko-epidemiolo{ko zna~enje mikroorganizama u namirnicama. raspodjela ~estica po veli~ini. Du{ikovi spojevi aminskog tipa. koja obezbje|uje za{titu `ivotne okoline od zaga|enja. Li~na za{titna sredstva. kolektivna i osobna za{tita). Djelovanje mikroorganizama u namirnicama. Sanitarno-tehni~ki normativi za saobra}ajne objekte. interpretacija rezultata. korekcija nedovoljne osvjetljenosti od blje{tanja). Toksikolo{ka ocjena i fiziolo{ko zna~enje pojedinih grupa kontaminanata. Hroni~no i kumulativno djelovanje. temperatura i vla`nost vazduha. naftaleni. Postupci prevencije i eliminacije buke. To se vr{i kroz prostorne. osobna za{tita). Aerosoli (klasifikacija korpuskularnih one~i{}enja. rasprava. kvarenje namirnica.Broj 17 – Strana 114 SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH ^etvrtak. Definicija i klasifikacija kemijskog one~i{}enja. mora se pristupiti planiranju deponije krutih otpadaka. Kapaciteti i tipovi {kolskih zgrada. industrijske i krute otpadne materije sa javnih povr{ina u naselju. Osvjetljenje (mjerenje. Treba definisati za{titni pojas i uskladiti rad deponije sa zahtjevima razvoja naselja. sanitarna kontrola proizvodnje hrane. Antropometrijska mjerenja {kolske djece sa ciljem pra}enja rasta i razvoja te ranog prepoznavanja poreme}aja i bolesti. Specijalni razredi i {kole. Komparacija sastava i koli~ina krutih otpadnih materija u na{im i svjetskim razmjerama. Hemijski faktori radne okoline. intervju. parlaonica. Vrste zra~enja. Higijena zraka 3 mjeseca Normalni sastav atmosfere. Toksi~no djelovanje gasova kod povi{enog atmosferskog pritiska. Za{tita od {tetnika. Pre~i{}avanje otpadnih voda. Vrste i klasifikacija. Laboratorijsko ispitivanje otpadnih voda. tribina. objekti dru{tvene prehrane. Lokacija stana u prirodi i naselju. javnih objekata za promet i ~uvanje namirnica. vrti}i. Za{titna sredstva. povoljni termalni standardi. porijeklo. Vrste gradskih naselja (zoniranje). vazdu{ni. Zna~enje kontaminanata u zaga|enju hrane. Orijentacija stambenih zgrada. Policikli~ki aromatski ugljikovodici i drugi aromati. Halogenizirani bifenili. O{te}enje sluha. Obuka nastavnog i drugog osoblja u {kolama u vezi sa zdravljem u~enika i faktorima rizika. Sni`en atmosferski pritisak. one~i{}enjima atmosfere. Odr`avanje naselja. Grijanje i provjetravanje u~ionica. Promet kao izvor buke i vibracija. `eljezni~ki. Organizacija stana: vrste i karakteristike prostorija u stanu. Genetski u~inci metode za{tite. kretanje vazduha. Kompjutorizacija podataka u cilju ranog otkrivanja ugro`enih populacijskih grupa. Monitoring. u~e{}e u medijskim programima). maksimalno dopu{tene vrijednosti. Mjere sanacije u izvanrednim uslovima. Mikrobiolo{ki standardi i mikrobiolo{ka kontrola namirnica u javnom prometu u svjetlu zakonskih propisa. U sklopu prostornog planiranja naselja. Preveniranje povre|ivanja i naselju i stanu. Zdravstveni odgoj za roditelje i staratelje. Maksimalno dopu{tena optere}enja organizma. industrijskom bukom i krutim otpadnim materijalom. [kolske prostorije. Urbanizacija i evolucija gradova. Uzorkovanje i konzerviranje uzoraka. Buka (analiza buke u okolini. Lokalno i centralno uklanjanje te~nih otpadnih voda. radionica. Izbor parametara za ocjenu stanja uhranjenosti i fizi~kog razvoja. automatizacija. dibenzoksini i sli~ni produkti. Suzbijanje degradacije okoli{a otpadnim vodama. Jonizuju}a zra~enja (mjerenje intenziteta apsorbirane doze. Maksimalno dopu{tene ekspozicije. Higijensko-epidemiolo{ki zna~aj otpadnih voda. Metode ocjene ekspozicije. Izvori. Zbrinjavanje radioaktivnog otpada. Higijena fizi~kog vaspitanja u~enika. pekare. regulisanje termi~kih razlika). sistemski u~inci. Antibiotici i hormoni u hrani. odre|ivanje respirabilne frakcije. Klimatski faktori (klima. Urbanisti~ki planovi. Akutni i . Sanitarni trakt. Biorazgradivost organskih tvari. industrijske i otpadne vode sa javnih povr{ina. Odre|ivanje stepena radioaktivnosti u raznim medijima. Ostaci otapala i sli~ne supstancije. Odnos naselja i biosfere. tehni~ke metode suzbijanja. Zaga|enje vodotokova. Mjere za unapre|ivanje ishrane. distribucija {tampanih zdravstveno-promotivnih materijala. toksi~ni metali i nemetali. na~in {irenja. urbanisti~ke i regulacione planove. Ku}ne. Osnovne karakteristike otpadnih voda. Pra}enje sanitarno-higijenskog stanja u {kolama i objektima za smje{taj u~enika. Dispozicija radioaktivnog otpada. kolektivna osobna za{tita). Higijena rada 2 mjeseca Ekolo{ki sistem ~ovjek-okolina. Izvori kontaminacije. Higijena stanovanja. [kolski namje{taj i u~ila. segregacija. Gra|evinske karakteristike {kolskih zgrada. 7. pomorski i rije~ni saobra}aj. Sanacija naselja. Zakonodavstvo i standardi. Lokacija {kolske zgrade. Metode spre~avanja neplanirane izgradnje i degradacije zelenih povr{ina. vrste i {irenje glavnih fizikalnih. Odr`avanje ~isto}e u {koli. Analiti~ki postupci i ispitivanja karakteristi~nih one~i{}enja otpadnih voda u industriji. Savremeni metodi evakuacije i dispozicije krutih otpadaka. Osnovne karakteristike. Odre|ivanje stepena zra~enja u okolini. uzimanje uzoraka aerosola. odr`avanje i razvoj mikroorganizama u namirnicama. kampovi. Mirkrobiolo{ki postupci u sanitaciji pogona za proizvodnju. Sanitarna tehnika i projektovanje. Mjere sanacije radne okoline (eliminacija. Utjecaj postupaka konzerviranja namirnica na mikroorganizme. Mikotoksini. Demonstracija upotrebe mjernih instrumenata. Higijena hrane i ishrane 4 mjeseca Mikrobiolo{ko i hemijsko one~i{}enje hrane. Izvori buke i vibracija. Epidemiologija i profilaksa povreda u drumskom saobra}aju. kontrola rukovalaca hranom. Principi autopurifikacije. Prehrana i zdravlje. Zaga|enje zraka. obdani{ta. Metode mjerenja. vr{nja~ka edukacija. transporta i kona~ne dispozicije krutih otpadaka. rad u malim grupama. 4. Ocjena individualnog i populacijskog rizika o{te}enja zdravlja izazvanog bukom i vibracijama. Higijena saobra}aja. Pra}enje i evalucija provo|enja sistematskih i kontrolnih pregleda nastavnog i drugog osoblja u {kolama. odre|ivanje koncentracije. Van{kolske ustanove za rekreaciju. Planiranje naselja. Zakonodavstvo. Re`im nastave. Plinovi i pare (klasifikacija. Atmosferski pritisak.

Mikrobiolo{ka analiza vode. SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 17 – Strana 115 hroni~ni u~inci na zdravlje. masovni skupovi). Zdravo pona{anje i zdravstveni odgoj. Higijena zdravstvenih ustanova 1 mjesec Higijena bolnica. jonizacija. Vodoopskrbni objekti. urbane ekologije. Zna~aj i razvoj bolnica. Higijena u vanrednim prilikama 1 mjesec Masovne nesre}e i izvanredna stanja. Upoznavanje sa problemima odnosa naselja i biosfera. Dokazivanje organskih tvari u vodi. ekolo{kog i sanitarnog inspektora. Izrada elaborata sa detaljnom analizom i preporukama za rje{enje odre|enog problema. Metode dezinfekcije vode za pi}e. Statisti~ke obrade i analize za rje{enje odre|enog problema iz oblasti higijene i zdravstvene ekologije. sezonska gradili{ta. Skupljanje uzoraka atmosfere i dr. posebno sa aspekta planskog kori{tenja prostora uzimaju}i u obzir opskrbu energijom. Program mjera za ubla`enje i sanaciju posljedica masovnih nesre}a i vanrednih stanja i saradnja sa drugim slu`bama. osvetljenost. Informacioni sistemi u zdravstvu. Asanacijski postupci u normalnim i izvanrednim uvjetima. Zna~aj i uloga zdravstvene informatike. Pre~i{}avanje vode u bazenima. Ocjena one~i{}enja zraka. Metoda spre~avanja neplanirane izgradnje i degradacije zelenih i poljoprivrednih povr{ina. hemijska i bakteriolo{ka svojstva vode za pi}e. Sanitarna mikrobiologija i sanitarna hemija 2 mjeseca Upoznavanje sa mikrobiolo{kim i hemijskim agensima koji kontaminiraju ~ovjekovu `ivotnu i radnu okolinu. Principi organizovanja i vrste zdravstvenih ustanova. Samostalna i timska obrada podataka. prirodnih urbanih sredina. Sakupljanje uzoraka atmosfere. Fizikalna analiza vode. Metode epidemiolo{kih ispitivanja. Higijena voda 4 mjeseca Voda i zdravlje. Meteorolo{ke katastrofe. Tektonske katastrofe. Komunalna. Upoznavanje sa urbanisti~kim planovima. Svla~ionica i garderoba. Topografske katastrofe. 4. Hemijska i radiolo{ka kontaminacija.^etvrtak. Epidemiologija i zdravstvena statistika 2 mjeseca Upoznavanje sa osnovnim zadacima epidemiologije. laboratorijski sanitarni nadzor u postupku pro~i{}avanja otpadnih voda iz doma}instava i industrij i krajnje dispozicije otpadnih materija. 7. Socijalna medicina 2 mjeseca Pojmovi zdravlja i bolesti. Specijalni postupci kondicioniranja.). Osnovni analiti~ki postupci. ekolo{ke i sanitarne inspekcije na nivou op}ine. Osnovni principi menad`menta . Principi odstranjivanja. Higijena vanbolni~kih ustanova (domovi zdravlja. kao upravne slu`be. transmitornih zaraznih bolesti. radne akcije. Zone sanitarne za{tite. Skrining u detekciji bolesti. Osnovi hidromikrobiologije. Ispitivanje i ocjena uslova rada u sportskim objektima (mikroklima. Higijena sporta 2 mjeseca Ispitivanje sanitarno higijenskih karakteristika sportskih objekata za trening. zavodi. Zakonodavstvo. buka i vibracija. Tehnika rada komunalne. Planiranje i vrste bolnica. private zdravstvene ustanove i sl. Zdravlje pojedinca i zajednice. Vodovodni sistemi. Interpretacija rezultata. Laboratorijski aspekt suzbijanja vektora bolesti (insekti i glodari). sanitarna i ekolo{ka inspekcija 1 mjesec Uloga. Sanitarni laboratorijski nadzor privremenih boravi{ta (kampovi. Laboratorijska kontrola `ivotnih namirnica. Rekvizita. Lokalna inspekcija vodnih objekata. Zakonska regulativa. Metodologija i svrha planiranja. Sanitarnobolni~ki servis. Zakonski propisi o spre~avanju i suzbijanju zaraznih bolesti. Bazena. PLANOVI I PROGRAMI SPECIJALIZACIJA ZA DOKTORE STOMATOLOGIJE STOMATOLO[KA PROTETIKA Vrsta specijalizacije: OSNOVNA Trajanje specijalizacije: 3 godine (36 mjeseci) Plan specijalizacije: [IRA TEMATSKA OBLAST Uvodni dio osnovna teorijska nastava Stomatolo{ka protetika U@A TEMATSKA OBLAST MJESTO TRAJANJE OBAVLJANJA STA@A Stomatolo{ki fakultet 1 mjesec Klinika za stomatolo{ku protetiku Gnatologija Stomatolo{ki materijali Totalne proteze Parcijalne proteze Fiksna protetika Protetska implantologija Bolesti zuba i endodoncija Bolesti usta i parodontologija Maksilofacijalna hirurgija Oralna hirurgija Socijalna stomatologija Klinika za dentalnu patologiju i endodonciju Klinika za parodontologiju i oralnu medicinu Klinika za maksilofacijalnu hirurgiju Klinika za oralno-hirur{ke discipline Institut za socijalnu medicinu medicinskog fakulteta ili zavod za javno zdravstvo 1 mjesec 1 mjesec 1 mjesec 1 mjesec 30 mjeseci 1 mjesec . Sanitarnog ~vora. Eksplozije i po`ari. Analiza morbiditeta i traumatizma sportista i prijedlog mjera u timskom radu. 2011. Prakti~an rad uz komunalnog. Izvori i vrste "one~i{}enja" vodotoka. Uzimanje i konzerviranje uzorka vode. eliminacije i eradikacije bolesti. i programiranja zdravstvene za{tite. Medicinska etika. Potrebne koli~ine vode. zdravstvene stanice. maksimalne misije i emisije. Metodologija procjene uticaja na zdravlje. Kvalitet vode za pi}e. Upoznavanje sa metodama i tehnikama pregleda voda za pi}e i otpadnih voda. Epidemiologija hroni~nih masovnih nezaraznih bolesti. Uzro~nosti u epidemiologiji. Epidemiolo{ke karakteristike crijevnih. Planiranje i prikupljanje podataka. Za{tita vode u prirodi. Standardne pretrage. Voda u organizmu. rekreaciju i rehabilitaciju: Sala za vje`banje. Zdravstveni radnici i zdravstveni saradnici. toka prometa i lokacije proizvodnih djelatnosti. Stru~na saradnja inspekcijskih organa. Klasifikacija vode prema namjeni i kvaliteti. Hlorinacija i odre|ivanje rezidualnog hlora u vodi. Hemijsko i mikrobiolo{ko zaga|enje vode. Organizacija zdravstvene za{tite. Izgradnja bolnica. intrahospitalne infekcije i traume i profilaksa. Higijenski zahtjevi. zapra{enost. Laboratorijsko ispitivanje vode. Sanitarni nadzor vode za pi}e. Laboratorijska kontrola lica koja rukuju hranom. Hospitalizam. pre~i{}avanjem i dezinfekcijom vode za pi}e. Pra}enje kvaliteta zraka. Zdravstvena za{tita. Za{titne mjere u suzbijanju one~i{}enja zraka. ustanovama i institucijama. evolucije i gradova. zadaci i organizacija inspekcijska kontrole i zakonske osnove za njeno djelovanje. i zdravstvenih organizacija. Dokazivanje anorganskih tvari u vodi. Metode revalorizacije prostora. Lociranje i mjerenje zaga|enja. Laboratorijski aspekt izu~avanja asanacije ~ovjekove okoline u cilju za{tite vodoopskrbnih objekata. Voda kao epidemiolo{ki faktor. Procjena zdravstvenog stanja populacije. Sportskih terena. Fizi~ka. aerozaga|enje). Standardne metode predkondicioniranja i kondicioniranja vode. Evaluacija i interpretacija rezultata. Procjenjivanje kvaliteta vode. Rudarske i prometne katastrofe.upravljanja u zdravstvu. Vulkanske erupcije. a posebno laboratorijski nadzor nad izgradnjom vodovodnih objekata. respiratornih. Timski rad na prevenciji i suzbijanju uzroka masovnih zaraznih i nezaraznih oboljenja.

namjena i klasifikacija – Preno{enje modela vilica u artikulator i mogu}nosti simulacije {arnirske kretnje donje vilice – Simulacija ekscentri~nih kretnji donje vilice u polupodesivim artikulatorima . bezubih i ostalih pacijenata ~ije se zdravlje mo`e bitno pobolj{ati primjenom savremene stomatolo{ke protetike. 2011. grani~ne kretnje – Kretnje donje vilice . Stomatolo{ka protetika 30 mjeseci (4800 radnih sati) Specijalizantski sta` iz oblasti stomatolo{ke protetike obuhvata izvo|enje teorijske i prakti~ne nastave.elastomeri (polisulfidi. okluzalna ravan kod prirodnih zuba i njen funkcijski zna~aj – Fiziolo{ka regulacija vili~nih kretnji . postupak rada sa dentalnim gipsevima. intermetalna jedinjenja. preno{enje modela vilica u visokopodesivi artikulator. STOMATOLO[KI MATERIJALI SADR@AJ PREDAVANJA – Fizi~ka svojstva materijala .neuromi{i}na povratna sprega. – sposobnost sticanja i preno{enja znanja.op}e karakteristike. voskovi specifi~nih namjena (inlej voskovi. Teorijska nastava po pravilu traje jedan sat dnevno. registrovanje lateralnog okluzionog polo`aja mandibule. – etika i propisi. pona{anje materijala pod dejstvom toplote.sastav. vatrostalne mase sa gipsom kao vezivom. evaluacija ekscentri~nih kretnji u polupodesivim artikulatorima – Simulacija vili~nih kretnji u visokopodesivim artikulatorima .svojstva.metali (svojstva i struktura). Nastava obuhvata program najsavremenijih dostignu}a u terapiji krezubih. indikacije i plan okluzalne terapije. galvanizacija u izradi radnih modela – Dentalni voskovi .eugenol paste – Elasti~ni otisni materijali .podjela.iznala`enje referentnih polo`aja mandibule – Analiza kontaktnog odnosa zuba u centralnom polo`aju mandibule – Analiza okluzalnih odnosa u interkuspalnom polo`aju mandibule – Analiza okluzalnih odnosa pri ekscentri~nim kretnjama mandibule – Modaliteti. mehanizam razdra`enja i preno{enja nervnih impulsa. Obavlja se na stomatolo{kom fakultetu u ukupnom trajanju od 1 mjesec. efektorni mehanizmi mastikatorne muskulature – Anatomske determinante vili~nih kretnji .fiksna protetika Klini~ki rad .fiksna protetika UKUPNO: 340 sati 100 sati 144 sata 20 sati 36 sati 480 sati 480 sati 1440 sati 1440 sati 4480 SATI Kroz teorijsku nastavu organizovanu na fakultetu. PROGRAM SPECIJALIZACIJE UVODNI DIO . gips (podjela. sre|eni ~vrsti rastvori. vatrostalne mase za lemljenje – Struktura. pomo}ni voskovi) – Vatrostalne mase . – timski rad.zahtjevi za vatrostalne mase. ~vrsti rastvori. vatrostalne mase sa fosfatom kao vezivom. voskovi za izradu modela parcijalnih plo~astih i totalnih proteza. konsultacije sa drugim klinikama. morfolo{ke karakteristike prirodne denticije – Funkcionalna anatomija prirodne denticije .hidrokoloidi (reverzibilni i ireverzibilni) – Elasti~ni otisni materijali . 7. polieteri) – Materijali za izradu radnih modela .selektivno bru{enje – Ireverzibilna okluzalna terapija .stati~ki registrat protruzije.istorijski pregled i savremeni koncepti – Koncept bilateralno uravnote`ene okluzije – Koncept uzajamno {ti}ene okluzije – Ireverzibilna okluzalna terapija . skeletne strukture vili~nog kompleksa i njihovi odnosi – Orofacijalna muskulatura – Temporomandibularni zglob . cementi.prirodna denticija i njen funkcijski zna~aj.fiziolo{ko mirovanje. anatomske strukture. kao i periodi~nu provjeru znanja specijalizanata putem kolokvija i seminarskih radova. okluzalne determinante mandibularnih kretnji – Kretnje donje vilice . centralna regulacija vili~nih kretnji. – promocija zdravlja.Broj 17 – Strana 116 SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH – ^etvrtak. centralna relacija. otisni voskovi.zglobno vo|enje. – komunikacijske vje{tine. a ostalo vrijeme specijalizant provodi u prakti~nom radu u klinici do preostalog fonda radnih sati.klasifikacija.dinami~ki registrati kretnji donje vilice.definicija. viskoznost. periferna kontrola vili~nih kretnji. interkondilno rastojanje kod polupodesivih artikulatora. vatrostalne mase sa silikatom kao vezivom. biomehani~ka uloga parodoncijuma. u nastavnim turnusima (ljetni i zimski semestar) po planu koji utvr|uje navedeni fakultet. fizi~ke karakteristike). legure (razlozi legiranja. kondenzacioni i adicioni silikoni. protruzijska kretnja u polupodesivim artikulatorima. hladna obrada legura. zamor materijala) . termoplasti~ne mase. podjela.funkcijske kretnje (`vakanje.mobilna protetika Laboratorijski rad . dobijanje dentalnih gipseva. centralna okluzija Obilje`ja fiziolo{ki optimalne okluzije i obilje`ja patolo{ke okluzije – Artikulatori . GNATOLOGIJA SADR@AJ PREDAVANJA – Orofacijalni sistem.odnos zubnih nizova i kontaktni odnos zuba u interkuspalnom polo`aju mandibule. Teorijska nastava (predavanja iz svih oblasti stomatolo{ke protetike) Konsultacije sa mentorom Predterapijske klini~ke konsultacije (analiza dokumentacije pacijenata.OSNOVNA TEORIJSKA NASTAVA Osnovna teorijska nastava se provodi iz oblasti: – dono{enje klini~kih odluka.mehani~ka svojstva. ciljevi. – upravljanja sistemom. specijalizant izu~ava iz oblasti stomatolo{ke protetike: 1. dono{enje plana terapije) Polaganje kolokvija Odbrana seminarskih radova Laboratorijski rad . gips za otiske. funkcijske specifi~nosti kraniomandibularne zglobne veze – Funkcionalna anatomija prirodne denticije . gutanje. potrebna svojstva. 4. voskovi za izradu modela skeleta parcijalnih proteza. cink oksid . govor) – Referentni polo`aji donje vilice .mobilna protetika Klini~ki rad . podjela i struktura nervnog sistema. termi~ka obrada odlivka. laterotruziona kretnja u polupodesivim artikulatorima. elasti~nost i plasti~nost kristala. izbor artikulatora u svakodnevnoj praksi – Istorija bolesti i klini~ki pregled orofacijalnog sistema – Evaluacija stanja okluzionog kompleksa – Analiza me|uvili~nih odnosa . izbor referentnog polo`aja mandibule u toku okluzalne terapije – Reverzibilna okluzalna terapija – Determinante okluzalne morfologije u toku ireverzibilne okluzalne terapije – Izbor modela okluzije u toku ireverzibilne okluzalne terapije . dijagram stanja. ostali materijali za izradu radnih modela (vje{ta~ke smole. boja – Neelasti~ni otisni materijali . podjela.smjernice za protetsku terapiju 2. viskoelasti~nost. karakteristike i obrada metala i legura . elastomeri).

glas-jonomer cementi modifikovani smolama. ostvarivanje stabilnosti proteze.op}a pravila za odre|ivanje polo`aja.reakcija alveolarne kosti na materijale za implantate. materijali za poliranje (materijali za mehani~ko i elektroliti~ko poliranje) – Biokompatibilnost gradivnih stomatolo{kih materijala pojam i zna~aj biokompatibilnosti. faze izrade totalne proteze – Retencija i stabilizacija totalnih proteza . palpacijom temporalnih mi{i}a i kondila. dezinfekcija. registracija incizalne putanje Preno{enje modela u artikulator . ma{inski obradiva keramika. principi statike). nepravilnosti na kostima vilica.principi planiranja bo~nog zubnog niza (biolo{ki principi.anamneza.fizi~ki faktori retencije (povr{inski napon. rezidualni monomer. poroznost polimerizovanih akrilatnih materijala.pojam. viskoznost pljuva~ke. funkcionalnost i prakti~nost – Materijali za obradu i poliranje . vo|enjem mandibule. TOTALNE PROTEZE SADR@AJ PREDAVANJA – Uvod u totalnu protezu . legure za parcijalne proteze. obilje`avanje modela. profesionalni rizici stomatolo{kog osoblja u radu s gradivnim stomatolo{kim materijalima 3.standardni. boja). biolo{ki odgovor tkiva na prisustvo akrilata za bazu proteze. polikarboksilatni cementi. iznala`enje centralnog polo`aja mandibule (registracijom lateralnih pokreta mandibule. plan terapije i prognoza . odre`ivanje visine zagri`aja pomo}u postoje}ih proteza. karakteristike kerami~kih materijala u metal-kerami~kim sistemima. podjela. cinkoksid-eugenol cementi. registracija lateralnih kondilnih putanja. izbor prednjih zuba (izbor veli~ine. rastere}enje pojedinih zona le`i{ta proteze Za{tita rubova funkcionalnog otiska i izlijevanje definitivnog radnog modela Izrada zagri`ajnih {ablona . legure titana. gre{ke u odre|ivanju me|uvili~nih odnosa Obrazni luk . modifikovani ZOE cementi.klasifikacija i primjena. prema orijentacionoj okluzalnoj ravni. mikrotalasnopolimeriziraju}i akrilati. akrilatni zubi – Kerami~ki materijali .priprema definitivnih radnih modela. glas-jonomer cementi. provjera – – – – – – – – – – – – – – – – – ispravnosti otiska. veli~ina. – SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 17 – Strana 117 Dentalne legure . metal-kerami~ke nadoknade. nemetali za implantate. transport u zubnotehni~ki laboratorij) Izlijevanje anatomskog otiska i izrada radnog modela Individualna ka{ika (sa me|uprostorom i bez me|uprostora) . interakcije dentalnih materijala i organizma (histokompatibilnost dentalnih legura. specijalna dodatna ispitivanja.prirodni i vje{ta~ki abrazivni materijali. legure za metal -keramiku. specifi~nosti kod pacijenata sa II i III skeletalnom klasom Proba modela proteza . oblika i boje). posljedice gre{aka u centralnoj . odre|ivanje vertikalne dimenzije okluzije (prema polo`aju fiziolo{kog mirovanja.klasifikacije. odre|ivanje polo`aja prednjih zuba u odnosu na rezidualne grebene. o~uvanje zdravog stanja tkiva le`i{ta proteze. dimenzionalne promjene akrilata tokom polimerizacije. biokompatibilnost. odnos bo~nih zuba u polo`aju maksimalne interkuspidacije Koncept uravnote`ene okluzije sa totalnim protezama Odre|ivanje polo`aja zuba prema zahtjevima uravnote`ene okluzije Skeletalni odnos vilica i polo`aj vje{ta~kih zuba . polo`aj prednjih zuba i govor. postupak izrade Otisci bezubih vilica . preklop prednjih zuba). debljina cementnog filma. adhezija i kohezija. uzimanje definitivnog otiska.zahtjevi za materijale za bazu proteze.odre|ivanje polo`aja orijentacione okluzalne ravni (ekstraoralnom i intraoralnom metodom). ventilni u~inak i atmosferski pritisak) – Dijagnoza. postupak izrade baze zagri`ajne {ablone sa razli~itim materijalima. srebro-paladijum legure. op}i i poseban plan terapije. priprema modela. gutanjem). toplopolimeriziraju}i akrilati. pomo}u valkofove kuglice. registracija sagitalnih kondilnih putanja. rastvorljivost. u polo`aju maksimalne interkuspidacije) Odre|ivanje polo`aja bo~nih zuba (eugnat odnos vilica) i postupak postavljanja. vrijeme vezivanja i o~vr{}ivanja. elektromiografsko odre|ivanje visine zagri`aja. klini~ki pregled.adaptacija gornje i donje individualne ka{ike. karakteristike cementnih materijala (konzistencija.anatomski otisak (izbor ka{ike. preno{enje modela u artikulator pomo}u obraznog luka Priprema radnih modela. odre|ivanje polo`aja (u odnosu na rezidualne grebene. preno{enje modela u artikulator bez primjene obraznog luka. dijelovi. 7. postupak uzimanja antomskog otiska. legure zlata. izrada zagri`ajnih bedema Odre|ivanje me|uvili~nih odnosa . rekonstrukcija alveolarnog grebena – Otisci bezubih vilica . opis obraznog luka. odre|ivanje visine mjerenjem snage mi{i}a. materijali za pjeskarenje.proba u ustima. sastav. fizi~ka i mehani~ka svojstva. klasifikacija materijala za implantate. 2011. obilje`avanje granica individualne ka{ike. rad sa obraznim lukom. funkcije. mehani~ke karakteristike. harmonija cjelokupne kompozicije prednjih zuba Odre|ivanje polo`aja prednjih zuba (eugnat odnos vilica) i postupak postavljanja.ucrtavanje granica. starenje dentalnih legura – Materijali za bazu proteze . zna~aj kvaliteta kontakta izme|u okluzalnih povr{ina zagri`ajnih bedema pri dovo|enju mandibule u centralni polo`aj. zahtjevi za kerami~ke materijale. degradacija gradivnih stomatolo{kih materijala (citotoksi~nost. mehanizam o~vr{}avanja. plazmirani titan). provjera i korigovanje me|uvili~nog odnosa (gre{ke u vertikalnoj dimenziji okluzije. materijali za podlaganje baze proteze (kondicioneri i lajneri). bioadhezivnost. odnos prednjih zuba prema okolnim mekim tkivima. korozija i biokompatibilnost dentalnih legura. inklinacija prednjih zuba u sagitalnoj ravni.keramika u stomatologiji. podjela.priprema modela. instrumenata i materijala za postavljanje vje{ta~kih zuba Izbor i odre|ivanje polo`aja prednjih zuba . kinematski. metali za implantate (titan. izbor materijala – Pretprotetska priprema bezubih usta . povr{ine. dentalni ~elici. cink-fosfat cement. izbor bo~nih zuba (oblik. karakteristike kerami~kih materijala i postupak sa kerami~kim materijalima u izradi kerami~kih nadoknada. postupak s kerami~kim materijalima u metal-kerami~kim sistemima. 4.fiziognomski i funkcionalni zna~aj nadoknade prednjih zuba. kori{tenje preekstrakcionih registracija za odre|ivanje visine zagri`aja). kori{tenje paralelnosti bezubih grebena za odre|ivanje visine zagri`aja.principi i biolo{ki aspekti otiska (ostvarivanje retencije proteze. spontanim dovo|enjem mandibule. mutagenost i kancerogenost metala i dentalnih legura). kori{tenje taktilne osjetljivosti za iznala`enje optimalne visine zagri`aja. genotoksi~nost. hirur{ke korekcije mekih tkiva usne duplje. alergijski efekti stomatolo{kih materijala). cementi na bazi smola. estetski izgled usana i obraza) – Otisci bezubih vilica . zahtjevi za dentalne legure.pretprotetska hirurgija.^etvrtak. odnos prednjih zuba u centralnoj relaciji Izbor i odre|ivanje polo`aja bo~nih zuba . pomo}u izgovora pojedinih glasova. kori{tenje funkcije gutanja za iznala`enje optimalne visine okluzije. hladnopolimeriziraju}i akrilati. porcelanski zubi – Cementi . biokompatibilnost glas-jonomer cemenata – Materijali u implantologiji . veza keramike i materijala. `ice. optere}enje tkiva le`i{ta proteze. svjetlosnopolimeriziraju}i akrilati. kerami~ke nadoknade. oblikovanje rubova gornjeg i donjeg funkcionalnog otiska. vezivanje za zubna tkiva).

razdvojive parcijalne proteze. redukovane parcijalne proteze. odnos preostalih i izgubljenih potpornih tkiva zuba. `albe pacijenata – Reparature totalnih proteza . principi planiranja parcijalnih teleskop proteza. rezilijencija sluznice. intermitentne sile. biomehani~ka ravnote`a u zubnim nizovima. kosa ravan). funkcija konus kruna). prednosti i nedostaci.djelovanje sila. fiksne nadoknade namjenjene prihvatanju parcijalne skeletirane proteze. op}i principi rekonstrukcije okluzije parcijalnim protezama.indikacije. tehnika topljenja. frezovanje u stomatolo{koj protetici.na osnovu elasti~nih svojstava materijala i trenja. smjernice u izradi parcijalnih kompleksnih proteza. principi planiranja PSP na ate~menima. indikacije i kontraindikacije za izradu parcijalne plo~aste proteze). trajna parcijalna proteza – Tehni~ka izrada plo~aste parcijalne proteze – Reparatura i podlaganje plo~aste parcijalne proteze – Parcijalna skeletirana proteza . pona{anje potpornih tkiva zuba pri dejstvu sile. kliza~i.. veza fiksne i mobilne nadoknade Parcijalne proteze sa ate~menima .Broj 17 – Strana 118 SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH – ^etvrtak. na osnovu mehani~kog spajanja. zglobovi. metodologija izrade – Specifi~nosti terapije bezubih pacijenata starijeg doba starost. opturatori i postresekcione parcijalne proteze Suptotalne proteze . stabilizacija parcijalne skeletirane proteze Planiranje parcijalne skeletirane proteze . sedlo) – Parcijalna skeletirana proteza .definicija i osnovni pojmovi. specifi~nosti klini~ke izrade proteze na ate~menima (izrada fiksnog dijela nadoknade. na osnovu trenja materijala. gre{ke u odnosu prema okolnoj muskulaturi. gre{ke u interkuspidaciji pri centralnom polo`aju mandibule). klini~ka slika. podjela parcijalnih proteza. ate~meni sa kombinovanim konstrukcijskim svojstvima Parcijalne proteze sa ate~menima .definicija i podjela.dentalni dio proteze (retencioni elementi) – – – – – – – – – – – – – Parcijalna skeletirana proteza . indikacije i kontraindikacije. vo|enje nadoknade.alveolarni nastavak gornje i donje vilice. zadaci protetske terapije parcijalnom protezom – Parcijalna plo~asta proteza . specifi~nosti laboratorijske izrade proteze sa ate~menima (tehnika postavljanja i na~in ugra|ivanja ate~mena). specifi~nosti laboratorijske izrade parcijalnih teleskop proteza.uvod u parcijalnu skeletiranu protezu. principi planiranja PSP (planiranje namjenskih nadoknada. kriterijumi za procjenu bezubih grebena. definicija. gre{ke u polo`aju okluzalne ravni). podjela ate~mena. indikacije i kontraindikacije. kontrolni pregledi. gingivalni dio parcijalne skeletirane proteze (velike spojnice gornje i donje skeletirane proteze. parcijalne proteze na implantatima. dentalni prenos okluzalnih optere}enja. djelovi dentalnih paralelometara.intenzitet sile. prelazna ili interim proteza. vode}e ravni Retencija parcijalne skeletirane proteze . reze i zavrtnji.pojam. uzajamno dejstvo preostalih zuba i proteze. stresbrejker dizajn veze) Dentalni paralelometar . planiranje PSP u paralelometru. princip rada sa dentalnim paralelometrom. osnovni polo`aji modela u paralelometru.dvostruke konus krune (oblik. retencija parcijalne proteze sa konus krunama. 4. analiza postoje}e okluzije.dentalni dio proteze (stabilizacioni elementi. specifi~nosti klini~ke izrade (izrada fiksnog dijela. direktno podlaganje (postupak sa razli~itim materijalima). 7. dvodjelne parcijalne proteze. registrovanje ekscentri~nih polo`aja mandibule i pode{avanje nagiba kondilnih putanja na artikulatoru uz pomo} pozicionih registrata. postupak reparature – Podlaganja totalnih proteza . patolo{ka). tehnika ubrizgavanja.privremene parcijalne proteze (imedijatna parcijalna proteza. nagrizni greben i drugi okluzalni splintovi – Parcijalna plo~asta proteza . uloga broja i lokalizacije oslonaca u stabilizaciji parcijalne skeletirane proteze Analiza modela za studije . podjela suptotalne krezubosti. tehnika livenja – Zavr{na obrada totalne proteze – Reokludacija totalnih proteza (u artikulatoru) – Predaja totalnih proteza i adaptacija – Kontrole i odr`avanje pozitivnih terapijskih efekata kod pacijenata lije~enih totalnom protezom . reparatura zuba. .op}e karakteristike ate~mena. elementi za dentalni prenos pritiska `vakanja). preno{enje modela u artikulator. odnos okluzalnih naslona sa antagonisti~kim zubnim nizom) i u paralelometru. evidentiranje zaklju~aka analize modela za studije. trajanje sile. smjer djelovanja sila. parodontalna rezistencija i insuficijencija. estetski zahtjevi. izmjene u organizmu i stomatognatom sistemu kod osoba straijeg doba. zna~aj broja i oblika korjenova zuba za prihvatanje sila. ekvator zuba. nagrizna proteza. kriterijumi za procjenu stanja parodonta retencionih zuba – Bezubi ili rezidualni alveolarni greben .. kontrolni pregledi Drugi oblici parcijalnih proteza . statika slobodnog sedla.biomehani~ki problemi u planiranju (poluga. analiza polo`aja bo~nih zuba (gre{ke u odnosu bo~nih zuba prema rezidualnim grebenima. 2011. implantati kao elementi potpore parcijalnim protezama – Gubitak zuba i posljedice po stomatognati sistem – Klasifikacija krezubosti. preno{enje okluzalnih optere}enja na retencione zube Parcijalne teleskop proteze . uticaj promjena u starosti na lije~enje protezama 4. dentalni dio proteze. parcijalne fleksibilne proteze.op}e karakteristike dvostrukih kruna (podjela i funkcija). dvostruke teleskop krune (oblici. bezuba polja. reparature parcijalnih proteza sa ate~menima Parcijalne teleskop proteze . jednostrane parcijalne proteze. otisak. profilakti~ki zahtjevi u planiranju PSP Kompleksne parcijalne proteze . veza gingivalnog i dentalnog dijela proteze. izrada mobilnog dijela. pre~ke. retencija i stabilizacija parcijalne skeletirane proteze sa ate~menima. put pomjeranja proteze. retencija i stabilizacija parcijalne proteze s teleskop krunama.reparatura baze. vo|enje parcijalne proteze s teleskop krunama. zadaci u radu sa dentalnim paralelometrom Osnovni pojmovi vezani za planiranje parcijalne skeletirane proteze . pokretljivost zuba (fiziolo{ka.izrada proteze sa ate~menima (materijali za ate~mene. dugmi~asta sidra. OMO.uslovno trajna parcijalna plo~asta proteza (gingivalni dio proteze. elementi parcijalne skeletirane proteze. kontraindikacije. izrada mobilnog dijela nadoknade).put uno{enja proteze. – Modeliranje totalne proteze u vosku – Zamjena vo{tanog modela proteze akrilatom -kivetiranje i polimerizacija. indirektno podlaganje(postupak u ordinaciji i laboratoriju) – Imedijatna totalna proteza .suptotalna krezubost i suptotalne proteze.u artikulatoru (izbor artikulatora. izrada parcijalne teleskop proteze (materijali u izradi dvostrukih kruna. elementi za suprotstavljanje silama koje djeluju na parcijalnu plo~astu protezu.korekture. PARCIJALNE PROTEZE SADR@AJ PREDAVANJA – Dejstvo mehani~kih sila na zube . napadna ta~ka sile.). podjela. swing-lock parcijalne proteze. relaciji. postupak dizajniranja metalnog skeleta). pona{anje tegmenta na dejstvo sila. oblici parcijalnih proteza.supradentalne parcijalne proteze. veza gingivalnog i dentalnog dijela proteze (male spojnice. mjerenje retencione sile po BIOS sistemu Biostatika parcijalne skeletirane proteze .

razina kli~kog pri~vrstka. elektroliti~ko poliranje. estetski. SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 17 – Strana 119 – – – – – – – broj i lokacija preostalih zuba. prva laboratorijska faza Priprema potpornih tkiva parcijalne proteze (oralnohirur{ka. topljenje legure i livenje skeleta. ljupsice kerami~ke (prednosti i indikacije. endodontska priprema. preparacija margine. status zuba. retenciona forma.preduvjeti.okluzalno distalna onlay preparacija. prednosti. kombinovani otisak.modelovanje skeleta. okluzalna povr{ina. zavr{na obrada skeletirane proteze sa reokludacijom. odre|ivanje centralnog polo`aja mandibule prema maksili. funkcionalne i estetske vrijednosti suptotalnih proteza Postupak izrade parcijalne skeletirane proteze . nedostaci. ortodontski tretman. preparacija). Tehnika navo{tavanja radnih bataljaka .oralno hirur{ka. izrada zagri`ajnog bedema Postupak izrade parcijalne skeletirane proteze . mandibularni premolar modificirane krune. preparacija. odvajanje vo{tanog modela. artikulatori. odmicanje mekog tkiva (konci za odmicanje i procedura otvaranja gingivalnog sulkusa. izrada radnog modela.elementi estetike u stomatologiji. maksilarni molar 7/8 krune. pove}anje i redukcija tog prostora. vrste ko~i}a i na~ini cementiranja. evaluacija hirur{ke terapije. prednosti. mezio . cementiranje. dijagnoza i plan terapije. sekvence tretmana tretman simptoma.otisak za parcijalnu protezu.indikacije i kontraindikacije. instrumenti za rad.kontraindikacije. zavr{na obrada skeleta (mehani~ka obrada. nedostaci. Principi preparacije zuba . polisulfidi. materijali za otiske (elasti~ni materijali.^etvrtak. ispitivanje okluzije. dostupne metode. preparacija). rezistentna forma. preparacija zuba. reverzibilni hidrokoloidi. instrumenti za rad. gips. estetka. predgrijavanje i grijanje. izbor i postavljanje vje{ta~kih zuba i zavr{no modeliranje Postupak izrade parcijalne skeletirane proteze .indikacije. – Planiranje tretmana . razmatranja za prednje i postrane zube. prevencija deformacije. ekstraoralni i intraoralni pregled. parcijalnim skeletiranim protezama. izbor def. .obuka zubne tehnike i certificiranje. veli~ina. materijali. preparacija kanala. reparature. odgovornost ljekara . estetika parcijalnih proteza. impregnacija vatrostalnog modela Postupak izrade parcijalne skeletirane proteze postavljanje vo{tanih profila . protetska priprema) Postupak izrade parcijalne skeletirane proteze . ~uvanje i prognoza.biolo{ka razmi{ljanja prevencija o{te}enja tokom preparacije zuba.etiologija. prednosti i nedostaci. patolo{ka okluzija.anatomija gingive. stabilizacija stanja. izlivanje modela od vatrostalne mase. rezistentna forma. tehnika uzimanja otiska u zagrizu. parodontolo{ka. Preparacija za metal kerami~ke krune . – – – – – – – – 5. postavljanje obraznog luka. postavljanje modela u artikulator. biomehanika suptotalnih proteza. tehnike. generalni. smola. oblik i polo`aj zuba.preduvjeti zdravo tkivo. FIKSNA PROTETIKA SADR@AJ PREDAVANJA – Anamneza i klini~ki pregled . Preparacija za pune livene krune . terapija suptotalne krezubosti (parcijalnim plo~astim protezama.indikacije. kontraindikacije. registracija centri~ne relacije . redukcija po povr{inama. postrani zubi modeliranje . plan tretmana.kontrola infekcije.proba modela parcijalne proteze. po{tivanje budu}eg dentalnog zdravlja. poliranje). Preparacija zuba za pune kerami~ke krune -indikacije. preparacija. zamjena vo{tanih dijelova proteze akrilatom. uzimanje otisaka gore navedenim materijalima. tehnike i pribor za rad. analiza modela za studije. 2011.odre|ivanje me|uvili~nih odnosa. retenciona forma za prednje i postrane zube. pomi~ni bataljci. o~uvanje strukture zuba.margina preparacije . pra}enje stanja. kontrola salivacije. prednosti i nedostatci. kontrolni pregledi i odr`avanje parcijalne proteze. distribucija sila. mehani~ka razmatranja.identifikacija pacijentovih potreba. vidljivost retencionih elemenata. materijali. konzervativna. odabir zuba za bru{enje (nedostatak jednog ili vi{e zuba). marginalna geometrija. priprema i dubliranje radnog modela. ortodontska. Preparacija za parcijalne krune . instrumenti za nano{enje voska. preparacija. karijes i prisutne restauracije . kontraindikacije.na~ini. prva (A) klini~ka faza. Restauracija endodontski tretiranih zuba . obrazni luk. magnetima). laser).uzimanje otisaka za studijske modele. klasa II inlay preparacija. mehani~ki. dentogingivalni spoj.zahtijevi biolo{ki. odgovaraju}e probe. preliminarni otisak. redukcija po povr{inama. ispitivanje okluzije. korekture. artikulacija. kerami~ki inlay i onlay (indikacije. Defintivni modeli i bataljci . medicinska i stomatolo{ka anamneza. – Vrste okluzije. odabir boje. aksijalne povr{ine. prevencija frakture zuba.kerami~ke restauracije. za postrane i prednje zube 3/4 krune za maksilarne premolare i molare. tehnike za otisak u zagrizu. – Priprema usta . prednosti i nedostaci. diferencijalna dijagnoza. dvostrukim krunama. korekcija defekata. proba skeleta parcijalne proteze. modela i sistema za bataljak. Preparacija za inlay i onlay . preparacija koronarnog dijela. Meka tkiva i uzimanje otisaka . ~uvanje i rekonstrukcija – – – – interdentalne papile. produ`enje klini~ke krune. izrada vatrostalnog bloka. pravljenje prostora za cement. postavljanje obraznog luka. ate~menima. definitivni periodontalni tretman (vrste graftova. okluzalna razmi{ljanja. definitivna terapija. patogeneza. izlijevanje otiska.glavni razlozi posjete. regeneracija tkiva. odre|ivanje boje zuba. elektrohirur{ka metoda.odabir materijala. me|usobna odgovornost ljekara i tehnike. definitivni okluzalni tretman). mehani~ka i biolo{ka razmatranja za metal. odre|ivanje individualnih nagiba kondilne i incizalne putanje. protetski dijagnosti~ki index (PDI) za parcijalno bezube i pacijente sa kompletnom denticijom. – Studijski modeli i odgovaraju}e procedure . periodoncijuma. ~uvanje struktura zuba. vitalitet zuba. izrada individualnih ka{ika). kontraindikacije.planiranje tretmana. selekcioni kriteriji. markiranje margine. ispitivanje dijagnoza i planiranje tretmana inicijalna i hirur{ka terapija. podlaganja Estetika parcijalnih proteza . pribor za rad. Dg i prognoza. spajanje skeleta sa drugim dijelovima proteze. preparacija kanala. aproksimalne povr{ine. prednosti. aksijalna redukcija. postavljanje obraznog luka. 4. okluzalni tretman – Parodontolo{ka razmatranja . dostupni materijali i tehnika. klini~ke procedure. klini~ki pregled. polieteri.dijagnoza i plan terapije (anamneza. alternativni sistemi. materijali i tehnike koje se koriste za privremene restauracije. okluzija. evaluacija preparacije zuba. ka{ike za otisak (komercijalne i individualne. parcijalne pokrovne restauracije. generalije. RTG analiza. dijagnosti~ki modeli i plan terapije. adicioni silikoni). pacijentova i ljekarova pozicija tokom preparacije. kondenzacioni silikoni. prednje parcijalne veener krune preparacija. marginalna adaptacija. predaja parcijalne proteze.preduvjeti. pinledge preparacija indikacije i kontraindikacije. periodontalni pregled. Provizorne restauracije .unutra{nje povr{ine. kontraindikacije.parcijalne restauracije indikacije. pune kerami~ke restauracije. pregled TMZ.lokacija. paste za otvaranje gingivalnog sulkusa. supradentalnim protezama. 7. bolesti periodoncijuma . Komuniciranje sa dentalnim laboratorijem . nedostaci. solidni odljev sa individualnim bataljkom.

pokretljivost. prostor za me|u~lanove. labijalni rubovi kerami~ki.u~inak starenja stanovni{tva. labavost bataljka. ulo`ne mase na bazi gipsa. sedlasti kontakt.oralno higijenska razmi{ljanja.fiksni protetski radovi. keratinizirana tkiva. materijali. rije{avanje problema. odabir cementa. izbor metala.ciljevi i procedure. aproksimalni kontakti. izrada. . psiholo{ki aspekti gubitka zuba. hirur{ka modifikacija. Metal . materijali. starost u korelaciji sa gubitkom zuba. tehnike lemljenja. kontura rezidualnog grebena. modeliranje u vosku. dentalni cementi. glass ionomeri modificirani smolama. Sredstva za retenciju pokretnih parcijalnih proteza planiranje tretmana. tekstura povr{ina. karijes zuba. Konektori (spojnice) . ulaganje. dentalna konotacija mehani~kih i fizi~kih osobina metala za keramiku. 4. Ulaganje i livenje . ~vrsto}a. glass ionomer cement. SR). dijagnosti~ke plo~e (compjuterska tomografija. izrada metal kerami~kih mostova po fazama. periodontalno oboljenje. put postavljanja. preparacija zuba. indikacije. panoramna radiografija. posljedice bezubosti na anatomskim strukturama (kosti. predprotetsko snimanje (periapikalna radiografija. postotak elongacije. kontraindikacije. mehani~ka retencija. totalna bezubost. Vlaknima oja~ani kompozitni mostovi . mekim tkivima. diametar. incizalna forma. litijum silikatna baza. – Dijagnosti~ko snimanje i tehnike . lokacija.otkri}e mostova fasetiranih smolama. magnetna rezonanca). obrada metala. jedan zubni implantat. okluzalne sile. modeliranje inlay i onlay. cink polikarbiksilatni cement. Munsell sistem. klju~evi boja. dostupni materijali. toplinom pre{ana. dizajn spojnica. prete`no bazne legure. gumeno postolje za livenje sa konusom. Postoperativna briga . 7. konture. In ceram. okovratnik implantata). azbestna traka. postupak dobijanja keramike. Cerec sistem. cementi za ove restauracije.kerami~ke restauracije . procedura cementiranja za kerami~ke inlay i ljuspice. indikacije i kontraindikacije.du`nosti poslije cementiranja. dijelovi tijela implantata (tijelo implantata. kompozitni cementi. Evaluacija (proba). aksijalni zidovi. kompjuterska tomografija. CT. stabilnost. lemljenje. sedlasto. cementiranje. smolasta (akrilatna) fasetirana tijela mosta. postoperativna briga. Lava sistem. Mostovi fasetirani smolama (akrilatom) . hitni sastanci bol. pulpno i periapikalno zdravlje. aluminij keramika.preduvjeti. mjerenje dubine sulkusa. priprema restauracije i povr{ina zuba za cementiranje. nezadovoljavaju}i izgled. okluzalne povr{ine. plemenite legure. Pune kerami~ke restauracije . propuhivanje. oblik. puni metalni most. pre~ke. ekstrakoronarni kompletni pokrovni mostovi. okluzalno bilje`enje.ciljevi dijagnosti~kog snimanja. pogor{anje performansi pomi~nih proteza.opis boje. body keramika i incizalna. gingivalna granica. preparacija zuba nosa~a.istorijska pozadina.pregled literature. ulo`ne mase na bazi fosfata. unutra{nja povr{ina. kerami~ke restauracije. Dizajn mosta . estetika. procedure. radiografska evaluacija. vrat implantata. 2011. keramike velike ~vrsto}e. Dizajn konstrukcije i izbor metala za metal kerami~ke restauracije . ma{ine za ulaganje i tehnika. okluzalna radiografija. modificirano sedlasto. lasersko zavarivanje. kerami~ke ljuspice. retencija kukicama. definitivno cementiranje konvencionalnih livenih restauracija. labijalna povr{ina. higijensko tijelo mosta. tehnike odlijevnih kanali}a. Maryland mostovi. probe aproksimalni kontakt. nedostatci. puni kerami~ki mostovi. modeliranje pravljenje prostora za ljuspice. preparacija postranih zuba i dizajn. prednosti proteza podr`anih implantatima. preduvjeti za uspjeh. pukotine. hirur{ke plo~e. preparacija prednjih zuba i dizajn. ishrana i pljuva~ka. tomografija. klasifikacija me|u~lanova/tijela mosta. prednosti.lingvalna i incizalna povr{ina. CAD-CAM stereotactic hirur{ke plo~e. uzimanje otiska. prednji zubi modeliranje . unutra{nji rub. bol. srednja linija.privremeno cementiranje. fraktura veze. adhezioni mostovi. tipovi spojnica. periodi~ni pregledi kontrole. odljevni kanali}i. okluzija. indeks krvarenja. marginalni integritet. na implantatima vezani mostovi.Broj 17 – Strana 120 SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH ^etvrtak. tipovi keramike. Obrada izlivenih restauracija . glaziranje. ta~nost lemljenja. – Protetske mogu}nosti u dentalnoj implantologiji . balans. meziodistalna {irina. Cementi i procedure cementiranja . o~uvanje tretmana. PROTETSKA IMPLANTOLOGIJA SADR@AJ PREDAVANJA – Logi~ka podloga za dentalne implantate . dostupni materijali. dostupni sistemi legura. metalkerami~ko tijelo mosta. incizogingivalna du`ina. cink fosfatni cement. karijes korijena. specijalne zavr{ne procedure. evaluacija i cementiranje. odabir materijala za ulaganje.gubitak ineralveolarnog septuma. CIELAB sistem. finiranje metala. estetske posljedice). pregled. pobolj{ane metode ulaganja. instrumenti analize boje. odlijevni kanali. faktori koji uti~u na tu vezu. pe}nica za lemljenje. periimplantitis. Virginia most. karakterizacija i glaziranje evaluacija privremene restauracije i cementi. o~uvanje gingivalne arhitekture. opaker. pucanje keramike. magneti. mjehuri}i. rezilijentna veza. na~ini snimanja. indikacije. incizalni ugao. evaluacija. evaluacija ishoda.preduvjeti. koncepti dizajna.ocjena predtretmana. lemljenje metalkerami~kih mostova. ~i{}enje. posljedice pomi~ne parcijalne proteze. laboratorijske procedure. biolo{ka razmi{ljanja. klini~ki parametri komparacije zuba i implantata: trajnost. odabir materijala za livenje. 6. pove}anje grani~ne temperature i distorzija. oksida. prednosti i nedostatci. gubitak jednog zuba. ljudski vid. vanjski rub. cink oksid eugenol sa i bez ethoxybenzioc kiseline. oralna higijena. parcijalna bezubost. Procera sistem. plamenik.prednosti i nedostaci. nagrizni snimak.povijesne perspektive. – Implantat nije zub: komparacija periodontalnih indeksa .komponente terminologije generi~ka terminologija tijela implantata. modifikacija vanjske boje i karakterizacija. materijali tijela mosta. perkusija. odabir punog kerami~kog sistema. proporcionalni limit i ~vrsto}a propu{tanja. kiveta. dizajn. izrada tijela mosta. pomi~ne proteze (pomi~ne proteze u potpunosti podr`ane implantatima ili zubima i pomi~ne proteze koje su podr`ane implantatima i mekim tkivima). preostala mjesta. inlay i onlay. sistem odabira boje. aksijalne konture. dostupni materijali. obrada glodalicom. interaktivna kompjuterska tomografija. retretman. postprotetsko snimanje (periapikalna radiografija. hirur{ko i interventno snimanje. okluzalna analiza. izvor topline. modul elasticiteta. cefalometrijska radiografija. – Generi~ka forma korijena .selekcija tehnike lemljenja. materijali. titanijum i legure titanija. intrakoronarni parcijalni pokrovni mostovi. Proces odabira boje i estetika . modeliranje voskom anatomskih kontura. – – – – – – – – – finiranje margine preparacije. termalna ekspanzija kontrakcija. estetska razmi{ljanja. glaziranje. okluzalna disfunkcija. mehani~ka razmi{ljanja. gubitak kosti . anatomija osmijeha. metode izrade. vla~na ~vrsto}a. ovalno.kruta veza. kontraindika- – – – – – cije. veza keramike i metala. odstranjivanje mase za ulaganje. materijali. ete~meni. koni~no. tomografija). gusto}a. visoke plemenite legure. proporcije. unutra{nje oznake. lemljenje punih livenih mostova. otpornost. oslikavanje. nano{enje keramike. mehanizmi oja~anja dentalne keramike. CAD-CAM sistem. ekstra i intrakoronarni ete~meni. implantolo{ko snimanje u perspektivi.

odnos krune i korijena.karakter sila apliciranih na dentalne implantate. lokacija gustine kosti. 2011. faktori sila (broj nosa~a. Fiksno protetski rad na implantatima u mandibuli -opcije . hipoteze faktora stresa. etiologija promjenljive gustine kosti.pregled literature. Dijagnosti~ki modeli i hirur{ki vodi~ . ~uvanje postranog prostora).dijagnosti~ki modeli. uticaj gustine kosti na prenos optere}enja. postoje}a protetska ravan). nedostaci prevlaka). dentalni mostovi. anatomija okolne kosti. 2. meko tkivo grebena kao potpora. intermedijarni nosa~i). endodontska evaluacija periodontalni status. "Division C-h" implantat u podru~ju foramen inciziva). veli~ina sile (fiziolo{ka ograni~enja dizajna. pokrovna proteza opcija 1. prostor za zubnu krunu. opcije tretmana implantatima (tretmanska opcija 1: Branemark koncept. implantat pri~vr{~en na jednom kraju. {irina.3 i 4). kretnje mandibule(medijalna kretnja. estetska procjena. nedostaci pokrovnih proteza na implantatima. pravac djelovanja sile (fiziolo{ka ograni~enja dizajna. tretmanska opcija 2. okluzalni splint). laboratorijska faza 3. – – – – – – 3.planiranje tretmana imlantatima: fiksna protetika i pokrovna proteza planiranje tretmana. diskusija. utjecaj na dizajn tijela implantata).5-. dugoro~no planiranje tretmana. povr{ina djelovanja. plan tretmana. okluzalna {irina.faktori sila. razmatranja krune maksilarnih prednjih zuba. raspolo`iva kost (raspolo`iva visina. laboratorijska faza 4. vodi~ za dijeljenje zubnih jedinica. klasifikacija totalne bezubost (tip 1. prstenasti ili kugli~asti ete~meni (o prstenasti ate~men protiv proteznih kretnji. visina zubne krune. material i metode: bioinj`injering dizajna implantata. du`ina poluge. proba zuba. spiralni lom. klasifikacija kosti ({eme) u dentalnoj implantologiji. Nau~na logi~ka podloga za dizajn dentalnog implantata . Klasifikacija i plan tretmana za parcijalnu i totalnu bezubost . subantralna opcija 3: sinus graft i faza plasiranja endosealnog implantata. dinamika `vakanja. Faktori sila u vezi sa uslovima kod pacijenta . broj zuba koji nedostaju. klini~ki momenat: visina okluzije.^etvrtak. Gustina kosti . frakture od naprezanja. prednosti pokrovnih proteza na implantatima. hipoteza osteotomije implantata. idealna pozicija implantata za puni zubni luk. istorija. 4. oblik bezubog luka. kompjuterom potpomognuti i izra|eni hirur{ki vodi~. planiranje tretmana. protetska razmatranja (pozicija ko{tane grebena. stres.2. evaluacija prirodnog nosa~a (veli~ina nosa~a. potpuno bezuba maksila. klasifikacija gustine kosti po Mischu.4). tretman proteza (menad`ment. selekcija mjesta za implantat u mandibuli. parafunkcije (bruksizam. postoje}a okluzija. Raspolo`iva kost i dentalna implantologija .pregled literature. odabir tretmana (subantralna opcija 1: konvencionalno postavljanje implantata.faktori stresa: "klju~". o-prstenasti ko~i}. tretmanska opcija 4. pozicija ivice mandibularnih inciziva.2.10-godina pravilo. uticaj na selekciju biomaterijala. veli~ina implantata (nadoknada prednjeg zuba. temporomandibularni zglob.pregled literature. masa. lokacija implantata. laboratorijska faza 1. nau~na logi~ka podloga za dizajn dentalnog implantata. pozicija zuba. dizajn imlantata. linija usana.2. Parcijalno i totalno bezuba maksila . kretnje implantata. opcije pokrovnih proteza za maksilu. volumen kosti (vanjska gra|a kosti). opcija 2: pokrovna proteza na implantatima.parcijalna bezubost.preimlantska razmatranja (pozicija maksilarnih prednjih zuba.3). klini~ki neuspjeh dizajna implantata u vezi sa izborom biomaterijala i veli~inom sile). hirur{ki vodi~. du`ina djelovanja sile (fiziolo{ka ograni~enja dizajna. odnos stresa i naprezanja. klini~ki neuspjeh dizajna implantata u vezi sa tipom sile). {irina implantata). ishod tretmana. abrazija.klini~ki dokazi uticaja gustine kosti na uspjeh.normalne zagri`ajne sile. dijeljenje C-h prednje mandibule. tri tipa sila. hidroksiapatitna prevlaka.opcije nosa~a. deformacija i naprezanje. razmatranja "crest modula-vrat implantata". postoje}a okluzalna vertikalna dimenzija. gustina kosti: taktilni osje}aj. angulacija i te`ina kosti). klini~ki neuspjeh dizajna implantata u vezi sa du`inom djelovanja sile). meka tkiva interkaninog sektora maksile. sila i te`ina. pove}anje sile. kvalitet kosti (unutra{nja gra|a kosti).3. moment inercije. gre{ka u postavci). Preimplantska protetika . radiografska gustina kosti. uticaj optere}enja). definitivni otisak. povr{inske prevlake (titanium plazma sprej. opcije tretmana pokrovnom protezom ({arafom retinirane suprastrukture. tiskanje jezika). tretmanska opcija 3. pozicija nosa~a. pozicija permukoze implantata. tretmanska opcija 5). hipoteza periostalne refleksije. subantralna opcija 2: podizanje sinusa. utjecaj na dizajn tijela implantata. 4. kretnje pokrovnih proteza. pozicija ivice maksilarnih zuba. napredni hirur{ki vodi~. torzija). pozicija u zubnom luku. povr{ina korijena zuba. dizajn fiksnoprotetskog rada. Nadoknada jednog postranog zuba . funkcionalna povr{ina prema totalnoj povr{ini (makrogeometrija implantata. okluzalna ravan. ate~meni za pokrovne proteze. konfiguracija korijena. opcije tretmana za parcijalnu bezubost prednje maksile. – SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 17 – Strana 121 – – – – – – – – – Faktori sresa: uticaj na planiranje tretmana . Planiranje tretmana za postranu bezubost u maksili anatomska razmatranja (razvoj postrane maksile sa gubitkom zuba. nadoknada postranog zuba. pozicija zuba koji nedostaje. odnos maksilarnog i mandibularnog luka. labavljenje vijka. ekstrakcija ili ~uvanje prirodnih zuba: 0-. subantralna opcija 4: sinus graft cijeljenje i zaka{njela implantska hirurgija). jedan dentalni implantat. tvrdo}a i material o-prstenastog ate~mena). kontraindikacije . otkrivanje smetnji (ekstruzija. horizontalne kretnje. vaskularizacija i bakterijalna flora. pozicija zuba). i 5). veli~ina implantata. hipoteza autoimunog odgovora doma}ina. restorativna dijagnostika naspram hirur{ke dijagnostike. tip sile (fiziolo{ka ograni~enja dizajna. paralelizam. radiografska procjena). 7. stiskanje zuba. Klini~ka biomehanika u dentalnoj implantologiji optere}enje dentalnog imlantata. hipoteza biolo{ke {irine. procedura korak po korak (inicijalna selekcija nosa~a i situacioni otisak. veli~ina. Opcije tretmana za pokrovne proteze na mandibularnim implantatima . sile (komponente sila . prelazni nosa~i. pre~ke (frezovane i nefrezovane). postoje}e proteze. Pokrovne proteze na mandibularnim implantatima dizajn i izrada . laboratorijska faza 2. fiksnoprotetski radovi naspram pokrovne proteze. ekspanzija maksilarnog sinusa.klju~ni faktor klini~kog uspjeha . multipli nedostatak postranih zuba).pregled literature. progresivno optere}enje). razmatranja apikalnog dizajna). adhezivni most. razlaganje sila i mehanizmi neuspjeha (moment optere}enja. opcije tretmana pokrovnim protezama na implantatima (opcija 1: pokrovna proteza na implantatima. ~vrsto}a kosti i gustina. rani gubitak kosti. opcije pokrovnih proteza (opcija 1. vertikalna dimenzija. vertikalne kretnje. utjecaj na dizajn tijela implantata. smjer optere}enja. specijalna razmatranja za postranu maksilu). pomi~ne proteze. klasifikacija parcijalne bezubosti (klasa 1.razlaganje vektora. vodi~ za spajanje implantata za zube. karijes. proba metala). Prirodni zub u susjedstvu multiplih implantata (efekat na dijagnozu i plan tretmana) . nerigidni konektor. proba u vosku. istorija tretmana (tretman postrane maksile . gre{ka zamora). hirurgija vo|ena slikom. vertikalna dimenzija). implantati povezani sa zubima (pokretljivost. suprotni zubni luk. djeljenje raspolo`ive kosti. du`ina.opcije tretmana (alternative nadoknade jednog postranog zuba. geometrija navoja implantata (du`ina implantata.

oblik zuba). okuzalni prostor). povr{ina bataljka. vertikalna dimenzija. tre}a odredba: proba metala i privremena proteza 2. popravljanje cementom retinirane fiksnoprotetske konstrukcije na implantatima. vodi~ za imedijatno optere}enje. otklon analoga. definitivni modeli. Principi cementom retiniranih fiksnoprotetskih konstrukcija na implantatima . protokol progresivnog optere}enja. pozicija zuba. a obavezno prema slijede}em rasporedu: I. forma postranih zuba. ~ije teme odre|uje mentor specijalizanta. okluzalni materijali. nagib zubnih kvr`ica. – Progresivno optere}enje kosti . pozicija implantata-dubina. od{arafljivanje bataljka od tijela implantata kod dvodijelnog implantata. put insercije. vrijeme tretmana. Nadoknada jednog prednjeg zuba u maksili alternativne opcije tretmana nadoknade jednog prednjeg zuba u maksili. evaluacija tvrdih tkiva (hidroksilapatitne indikacije.evaluacija tkiva maksile. nadoknada prvog molara implantatom. tro{kovi pacijenta. protetski dizajn. jedan dentalni implantat. visina hexagona. II. ~etvrta odredba: inicijalna predaja proteze. – Odr`avanje dentalnih implantata . meka tkiva). skupljanje porcelana. pozicija okluzalnih kontakata. zamor. neparalelni bataljci. laboratorijska faza 2. zavr{na preparacija i otisak (opcija 1: direktna tehnika. resorpcija korijena). metalni navojni mehanizam. pozicija postranih zuba). ateroposteriorna pozicija. razmatranja tro{kova pacijenta. Kolokvij Kolokvij Kolokvij Kolokvij Kolokvij Gnatologija i stomatolo{ki materijali Totalna proteza Parcijalna proteza Fiksna protetika Protetska implantologija U toku trajanja sta`a na stomatolo{koj protetici specijalizanti su u obavezi da rade seminarske radove koje javno brane. procedure imedijatnog optere}enja za dentalne mostove. cirkularni most. okluzalna razmatranja za proteze podr`ane implantatima (prematurni kontakt. Broj seminarskih radova. posljedice cementa u sulkusu). estetski izazovi. dvodijelni nosa~ za retenciju cementa). otisak za maksilarnu protezu. kao i predterapijske klini~ke konsultacije. dimenzionalne promjene.kratkoro~na i dugoro~na. 7. adhezivne restauracije. periimplantski kostur i razmatranje mekih i tvrdih tkiva (pozicija zuba. privremene proteze. opcija 3: direktno indirektna tehnika. laboratorijska faza 1. skupljanje akrilata. tro{kovi i vrijeme). nadoknada prvog premolara implantatom. 2011. me|usklop implantata i kosti. histolo{ka evaluacija . evaluacija mekih tkiva. tekstura povr{ine bataljka). navojima retinirane proteze. druga odredba: definitivni otisak i privremena proteza. konturiranje mekih tkiva. ishrana. na~in ishrane. okluzalna ravan. pozicija tijela implantata (meziodistalna pozicija. IV. tre}a odredba: proba metala i laboratorijska faza 3. opcija 3: direktno). pokrovne proteze na implantatima). oblik grebena). cementom retinirani dentalni mostovi na implantatima (jednodijelni nosa~ za retenciju cementa. fraktura okluzalnog materijala. kompozicija metala. ekspanzija gipsa. – – – – i limiti jednog implantata postrano. specifi~ne indikacije za jedan zubni implantat (anodoncija. angulacija implantata).visina bataljka. skupljanje metalnog odljeva. – Procjena uspje{nosti terapije implantatima u funkciji vremena Teorijskom nastavom se smatraju predavanja.implantolo{ko-protektivna okluzija (prirodni zub naspram mobiliteta implantata). III. estetika i higijena. implanto protetska veza (veza bataljka. okluzija. Ukupan fond radnih sati koji je predvi|en za ovaj vid edukacije iznosi 584 radna sata. V. meziodistalni prostor. preciznost. – Imedijatno optere}enje u implatolo{koj terapiji . prednosti navojima retinirane fiksnoprotetske konstrukcije na implantatima: nisko profilna retencija (reduciranje momenta sile. prate}i protokol). veli~ina zuba. Okluzalna razmatranja za proteze podr`ane implantatima . visina zubne krune. Kolokviji iz pojedinih oblasti iz kojih se izvodi teoretska nastava se pola`u svakih 6 mjeseci. uticaj okluzalne povr{ine. mehanika kosti i pravac sile. dentalni most. te`ina kosti. protetska faza. peta odredba: kona~na predaja).retencija navojima (faktori sila. anteroposteriorna {irina. distorzija voska. dizajn za oslabljenu vilicu. cementom retinirane naspram navojima retinirane fiksnoprotetske konstrukcije na implantatima. margine imlantata bataljka. materijali za otiske. 4. – Maksilarne proteze naspram proteze na implantatima i modificirani okluzalni koncept . visina krune i imlantolo{ko za{ti}ena okluzija. selekcija tijela implantata. direktna naspram indirektne izrade proteza. pomi~na parcijalna proteza. privremene proteze. strahovi pacijenta. vodi~ za umanjenje komplikacija (retencija bataljka. pozicija ko{tani greben. razmatranja mekih tkiva maksile (hirur{ka razmatranja. druga odredba: definitivni otisak i privremena proteza. broj i dizajn navoja. sile smicanja. definitivno cementiranje. ~etvrta odredba: inicijalna predaja proteze. faktori koji uti~u na tretman (starost. Principi navojima retinirane proteze . rezistencija bataljka. pristup.potpuno bezubi pacijenti (logi~ka podloga za imedijatno optere}enje. opcija 2: indirektna tehnika. pukotina izme|u bataljka i krune). kriteriji maksilarne proteze. cantliver i imlantolo{ko za{ti}ena okluzija. dizajn navoja glave. stanje povr{ine. dijametar navoja). konture krune zuba na implantatu. periodontitis naspram periimplantitisa. protokol za totalnu bezubost (prva odredba: inicijalna selekcija nosa~a. situacioni otisak. permanentna deformacija. okluzalni materijali. lemljenje. `elje pacijenta. konsultacije izme|u specijalizanta i mentora. privremeno cementiranje. aksialno optere}enje. definitivna proteza). faze progresivnog optere}enja (prva odredba: incijalna selekcija nosa~a.periodontalni aspekt dentalne implantologije (permukoza ili transgingivalna area. mobilitet zuba agoniste. pukotina izme|u krune i bataljka. Specijalizant je u obavezi da u toku specijalizantskog sta`a samostalno izradi: – 20 totalnih proteza – 20 parcijalnih proteza – 20 fiksnih radova sa olu~astom preparacijom – 10 korjenskih nadogradnji . funkcionalno generarirani dio tehnike za maksilarne pomi~ne proteze. polo`aj tijela implantata i uticaj smjera optere}enja. zna~aj preoptere}enja. protetska razmatranja (pozicija ivice maksilarnih inciziva. progresivno optere}enje. situacioni otisak. imedijatno okluzalno optere}enje: faktori koji smanjuju rizik. nedostaci cementom retiniranih fiksnoprotetskih konstrukcija na implantatima pasivno lijevanje. peta odredba: kona~na predaja i evaluacija). obostrano za{ti}ena artikulacija. implant crest module dizajn. parcijalno bezubi pacijenti. komponenta nalijeganja). mikrobi na|eni kod periimplantitisa). rizici imedijatnog okluzalnog optere}enja. veli~ina implantata). imedijatno plasiranje implantata nakon ekstrakcije. platforma dijametar.gustina kosti. modeliranje mekih tkiva. pasivno retinirane proteze (procedure uzimanja otisaka. bru{enje bataljka (opcija 1: indirektno. komplikacije (deficitarnost interdentalne papile. opcija 2: indirektno. fiksacija navoja). privremene proteze. individualna ka{ika. za{tita implantata. nagib bataljka.Broj 17 – Strana 122 SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH ^etvrtak.za{tita proteza. posljedice neuspjeha. higijenski protokol i instrumentacija (antimikrobni tretman. laboratorijska faza 1. treba biti 18 (po 3 iz svake oblasti iz koje se izvodi teoretska nastava).

parodoncijum i njegovu toleranciju na protetske nadoknade. NASTAVNI PROGRAM UVODNI DIO .^etvrtak.osnovna teorijska nastava Oralna medicina i parodontologija Dentalna patologija i endodoncija Oralna hirurgija sa implantologijom Maksilofacijalna hirurgija Stomatolo{ka protetika Ortodoncija Op}a patologija sa citologijom MJESTO OBAVLJANJA STA@A Stomatolo{ki fakultet Klinika za parodontologiju i oralnu medicinu Klinika za dentalnu patologiju i endodonciju Klinika za oralno-hirur{ke discipline Klinika za maksilofacijalnu hirurgiju Klinika za stomatolo{ku protetiku Klinika za ortodonciju Katedra za patologiju pri medicinskom fakultetu TRAJANJE 1 mjesec 23 mjeseca 1 mjesec 2 mjeseca 1 mjesec 1 mjesec 1 mjesec 1 mjesec Cilj specijalizacije: Educirati i prakti~no osposobiti ljekara doktora stomatologije za dijagnostiku i terapiju bolesti parodonta. ratni medicinski minimum. epiteze). organizaciju i rad stomatolo{ke djelatnosti kod pojedinih populacionih struktura. – timski rad. – komunikacijske vje{tine. A. kao i broj samostalno izra|enih protetskih radova je obaveza mentora. 4. – upravljanja sistemom. upoznavanje sa zbrinjavanjem defekata stomatognatog sistema (obturatori. 7. Upoznavanje i osposobljavanje za zbrinjavanje urgentnih stanja i povreda u maksilofacijalnoj regiji. TEORETSKA I PRAKTI^NA NASTAVA: – Kontinuirana edukacija (predavanja. oralnih sluznica i fokalnog kompleksa. tumorima (benignim i malignim) i dubokim infekcijama orofacijalne regije.medicinski zna~aj karijesa i parodontopatija i njihovih posljedica na oralno zdravlje. konsultacije sa mentorom. 2011.komplikacije – Sindromi u oralnoj medicini – Fokalni kompleks . Specijalizant najprije obavlja sta` iz oblasti stomatolo{ke protetike. u nastavnim turnusima (ljetni i zimski semestar) po planu koji utvr|uje navedeni fakultet. Savladava obavezni ratnohirur{ki minimum. SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Mikrobiologija Interna medicina Dermatovenerologija Infektologija Klini~ka imunologija Broj 17 – Strana 123 Mikrobiolo{ki laboratorij Bolni~ki odjel interne medicine Bolni~ki odjel dermatologije Bolni~ki odjel infektologije Bolni~ki odjel klini~ke imunologije 1 mjesec 1 mjesec 1 mjesec 1 mjesec 1 mjesec – 10 suprastruktura na implantatima. Evidentiranje polo`enih kolokvija. Izu~ava i osposobljava se za izvo|enje lokalne i sprovodne anestezije. Teoretska nastava: ORALNA MEDICINA: – Ultrastruktura oralnih tkiva – Imunolo{ki status oralnog kaviteta – Orofacijalna bol – Dijagnosti~ki postupak – Laser u oralnoj medicini – Specifi~nosti eflorescenci oralnih oboljenja – Kongenitalne i genetske razvojne anomalije – Alteracija oralnih tkiva – Specifi~ne i nespecifi~ne infekcije oralnih tkiva – Sindrom pe~enja usta – Oralne manifestacije dermatoza – Autoimune bolesti – Oralne manifestacije hematopatija – Oralne reperkusije hormonalnih disbalansa – Alergije na oralnim sluznicama – Nuspojave na oralnim sluznicama kod uzimanja medikamenata – Bijele lezije oralnih sluznica – Egzogene i endogene pigmentacije oralnih sluznica – Disfunkcija i patologija pljuva~nih `lijezda – Oralna gerijatrija – Psihogeni faktori u etiologiji oralnih bolesti – Oralne manifestacije vaskulitisa – Rizi~ni pacijenti u specijalisti~koj praksi oralne medicine – Oralne prekanceroze – Oralni tumori – Radiolo{ka terapija . hirur{ko va|enje zuba i korjenova. studije slu~ajeva) – Konsultativni sastanci i referisanje prikaza slu~aja jednom sedmi~no – Individualni klini~ki rad – Seminarski radovi (6) – Kolokvijalna provjera teoretskog i prakti~nog znanja – Izrada jednog stru~nog rada za prezentaciju na stru~nom skupu/kongresu ili u stru~nom ~asopisu – Upoznavanje sa najnovijom literaturom u biblioteci i na internetu. Socijalne stomatologije 1 mjesec (160 radnih sati) gdje specijalizant upoznaje socijalno . preventivne aspekte protetskih radova u odnosu na parodoncijum. izu~ava hirur{ko lije~enje akutnih i hroni~nih dentogenih infekcija. lije~enje komplikacija u toku i poslije hirur{kih intervencija. – sposobnost sticanja i preno{enja znanja. a zatim se upu}uje na kru`enje iz ostalih oblasti i to: Bolesti zuba i endodoncije 1 mjesec (160 radnih sati) gdje specijalizant izu~ava pripremu zuba za fiksne i mobilne protetske nadoknade. – etika i propisi. – promocija zdravlja. odbranjenih seminarskih radova. ekonomiku zdravstva s obzirom na potrebe i kori{tenje stomatolo{ke za{tite. Oralne hirurgije 1 mjesec (160 radnih sati) gdje se specijalizant osposobljava za samostalno rje{avanje dijagnosti~kih i terapeutskih problema u oralnoj hirurgiji. kao i metodama dijagnostike i lije~enja. na~in izrade plana i programa stomatolo{ke za{tite. ORALNA MEDICINA I PARODONTOLOGIJA Vrsta specijalizacije: OSNOVNA Trajanje specijalizacije: 3 godine (36 mjeseci) Plan specijalizacije: [IRA TEMATSKA OBLAST Uvodni dio . Maksilofacijalne hirurgije 1 mjesec (160 radnih sati) gdje se specijalizant upoznaje sa povredama mekih i ko{tanih tkiva lica i vilica. odabrana poglavlja iz zdravstvene statistike i upoznaje se sa zdravstvenom dokumentacijom koja se odnosi na stomatolo{ku djelatnost.OSNOVNA TEORIJSKA NASTAVA Osnovna teorijska nastava se provodi iz oblasti: – dono{enje klini~kih odluka. protetsko zbrinjavanje parodontopatija. epidemiologiju. Obavlja se na stomatolo{kom fakultetu u ukupnom trajanju od 1 mjesec. usavr{ava tehniku va|enja zuba. Bolesti usta i parodontologije 1 mjesec (160 radnih sati) gdje specijalizant izu~ava etiologiju i patogenezu parodontalnih oboljenja. upoznaje na~in i postupke postoperativnog lije~enja operisanih i rje{ava urgentna stanja u oralnoj hirurgiji i primjenu anti{ok terapije. upoznaje se sa metodama pretprotetskih oralno-hirur{kih intervencija.

D. patohistolo{ka i citolo{ka analiza oralnih tkiva. planiranje terapijskog protokola identifikacija infektivnog agensa u oralnom kavitetu. U mati~noj ustanovi provodi puno radno vrijeme. te adekvatne konzervativne i hirur{ke metode terapije. benignim i malignim tumorima maksilofacijalne regije kao i u~e{}e u operativnom programu. status. infektologije. dijagnosti~kim i terapijskim procedurama kod povreda mekih i ko{tanih struktura lica i vilica. PARODONTOLOGIJA: – Strukturalna biologija parodontalnih tkiva – Etiologija parodontalnih bolesti – Histopatogeneza parodontalne bolesti – Imunolo{ki aspekt parodontalne bolesti – Klasifikacije i epidemiologija parodontalnih oboljenja – Dijagnosti~ki postupak – Akutna stanja parodoncija – Hroni~ni procesi na gingivi – Parodontitisi – Laser u terapiji parodontalnih bolesti – Primjena antibiotika i simpatolitika u terapiji parodontalne bolesti metodama jonoforeze – Preventivna parodontologija – Inicijalna terapija. Infektologija Konzilijarni pregledi. Dematovenerologija Dijagnostika i terapija dermatoza sa oralnim manifestacijama. 7. U lije~enju navedenih oboljenja specijalizant se obu~ava da koristi najsavremeniju dijagnostiku. oboljenja mekih oralnih tkiva i fokalnih bolesnika. posebna pa`nja se posvje}uje pripremi pacijenta za fiksnu ortodontsku terapiju. C. Indikacije i kontraindikacije za izradu fiksnih i mobilnih protetskih radova kod parodontalnih oboljenja. Specijalizant u mati~noj oblasti samostalno ili u saradnji sa mentorom vr{i prijem pacijenata. 2011. Mikrobiologija Laboratorijska identifikacija mikrobiolo{kog supstrata. KRU@NI INTERDISCIPLINARNI DIO SPECIJALISTI^KOG STA@A Dentalna patologija i endodoncija Dijagnostika i terapija pulpalnih oboljenja i problemi pulpo-parodontalnog kompleksa. Mikrobiolo{ki aspekt bolesti parodonta i oralnih sluznica u cilju definisanja ciljanog terapijskog protokola. odbrana) – Muskulatura orofacijalnog sistema – Inervacija (senzorna. Skrining testovi u hematologiji i endokrinologiji. Op}a patologija sa citologijom Metode laboratorijske pripreme materijala. patologije. Maksilofacijalna hirurgija Upoznavanje sa klini~kim manifestacijama. Ortodoncija U~e{}e u planiranju ortodontske terapije. Indikacije za pretprotetski tretman na parodonciju. U okviru specijalizacije sti~u se i znanja u domenu imunologije. diferencijalna dijagnoza. Prakti~ni rad obavezuje na izvo|enje: Parodontologija: – 100 inicijalnih terapija – 50 subgingivalnih kireta`a – 30 okluzalnih analiza i selektivnog uravnote`enja – Asistencije u toku operativnih tretmana – 30 operativnih zahvata na parodonciju (uz asistenciju mentora) – Kontrolni pregledi parodontolo{kim parametrima nakon hirur{kih tretmana Oralna medicina: – Najmanje po deset dijagnosti~kih i terapijskih procedura kod oboljelih od: – Dermatolo{kih oboljenja – Endokrinih bolesti – Hematolo{kih bolesti – Imunolo{kih poreme}aja – Infektivnih bolesti – Fokalnih bolesnika – Interdisciplinarne konsultacije – Konzilijarni pregledi u urgentno-medicinskom centru. dijagnoza i plan terapije. interne medicine i dermatologije neophodne za mati~nu specijalizaciju. Program obaveznih kolokvija Propedeutika Metodologija klini~ke obrade pacijenata: anamneza. Klini~ka imunologija Savremene metode imunolo{ke dijagnostike. dijagnosti~ki postupak i lije~enje oboljelih od parodontalne bolesti. Anatomija.Broj 17 – Strana 124 SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH ^etvrtak. a boravak uz mentora na Klinici Stomatolo{kog fakulteta u kontinuitetu najmanje 13 mjeseci. ko{tanih implantata i implantologije. Interna medicina Dijagnosti~ki postupak i terapija sistemskih oboljenja sa reperkusijama na oralnim tkivima i parodontu. Individualni klini~ki rad koncipiran je tako da ljekar-doktor stomatologije savlada znanja i vje{tine iz dijagnostike. Korelacija imunolo{kog nalaza kod autoimunih bolesti kori{tenjem savremenih histohemijskih imunolo{kih metoda. terapije i prevencije oralnih i parodontalnih oboljenja. Interdisciplinaran pristup kod dermatoza sa implikacijama na oralnim sluznicama (savremena dijagnostika i terapijski protokol). a potom se kandidat upu}uje na kru`ni sta` prema programu. Upoznavanje i edukacija u izvo|enju alergolo{kih i ko`nih testova kod pacijenata sa implikacijom na oralnim sluznicama. histologija i fiziologija orofacijalne regije – Anatomske i histolo{ke karakteristike oralnih tkiva – Specifi~nosti oralnog kaviteta (flora. Identifikacija imunoglobulina pljuva~ke i serum imunoglobulina kod pacijenata sa bolesti oralnih sluznica i parodonta. mikrobiologije. Stomatolo{ka protetika Savladavanje tehnike izrade privremenih i trajnih splintova za fiksaciju rasklimanih zuba. Upoznavanje sa metodama koje se koriste za identifikaciju uzro~nika HIV-a. motivacija i edukacija pacijenata – Profesionalni inicijalni tretman parodoncija – Indikacije i ciljevi hirur{ke terapije parodontalnih bolesti – Parodontolo{ki aspekti u implanologiji – Parodontolo{ki aspekt okluzije – Parodontalni tretman kod riziko pacijenata – Urgentna stanja u parodontologiji Specijalizacija po~inje na Klinici za oralnu medicinu i parodontologiju Stomatolo{kog fakulteta prvih 6 mjeseci sa kolokvijem. Oralna hirurgija sa implantologijom Obu~avanje u metodama hirur{ke terapije u domenu osealne hirurgije. 4. Savremene mikrobiolo{ke metode u verifikaciji bakterija. gljivica i virusa. motori~ka) – Vaskularizacija i limfni protok – ATM – Okluzalna morfologija . Obuka u mati~noj oblasti traje 23 mjeseca.

endodontski i konzervativno restorativni tretman pacijentima. – stakloionomerni cementi – dentinska adhezivna sredstva. – upravljanja sistemom. UVODNI DIO . 4. Zadaci specijalizacije: Da specijalizant pro{iri svoja morfolo{ka i histolo{ka znanja o endodontskom prostoru. Lupus erythematosus Metaboli~ki poreme}aji: Endokrine disfunkcije. histolo{ki – Metode biopsije Osnove imunologije – Mehanizmi imunih odgovora – Imunolo{ki aspekt infekcije – Autoimunitet Parodontalne bolesti – Parodoncij – Klasifikacija – Epidemiologija – Indeksi Etiopatogeneza parodontalne bolesti Klini~ka slika i terapija parodontalnih oboljenja Biomehanika . – komunikacijske vje{tine. Dermatitis herpetiformis. lingua villosa. konsultacije sa mentorom. u nastavnim turnusima (ljetni i zimski semestar) po planu koji utvr|uje navedeni fakultet. studije slu~ajeva (30%) – 6 seminarskih radova (10%) – individualni klini~ki rad na katedri-klinici (40%) – upoznavanje sa najnovijom literaturom u biblioteci i na internetu (10%) – kolokvijalna provjera teoretskog i prakti~nog znanja svakih {est mjeseci (10%) B. glossitis rhombica mediana – Papillomatosis. Specijalizant treba ste}i znaje o pulpo-parodontalnoj povezano{}u. – timski rad. – kompozitni materijali – tehnike odontometrije . 7. – etika i propisi. kulture – Patohistolo{ki nalazi: citolo{ki. Bulozni pemfigoid. Osposobiti specijalizanta da primjenjuje slo`ene tehnike obrade korijenskih kanala. Specijalizanta osposobiti za timski rad sa specijalistima parodontologije i oralne medicine. terapijskim mogu}nostima periapikalnih lezija. – sposobnost sticanja i preno{enja znanja.OSNOVNA TEORIJSKA NASTAVA Osnovna teorijska nastava se provodi iz oblasti: – dono{enje klini~kih odluka. – promocija zdravlja. Nutritivni poreme}aji. razvojne i idiopatske anomalije Infekcije oralne mukoze – Bakterijske infekcije – Virusne infekcije – Gljivi~ne infekcije Pljuva~ne `lijezde – Salivarna sekrecija – Disfunkcije – Oboljenja pljuva~nih `lijezda Odontogeni tumori i oralni aspekti neoplazmi Fokalni kompleks DENTALNA PATOLOGIJA I ENDODONCIJA Vrsta specijalizacije: OSNOVNA Trajanje specijalizacije: 3 godine (36 mjeseci) Plan specijalizacije: [IRA TEMATSKA OBLAST Uvodni dio . SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 17 – Strana 125 Laboratorijska dijagnostika – Rentgen dijagnostika dentalnih i ko{tanih struktura – Hematolo{ki nalazi – Mikrobiolo{ki nalazi: nativni. stomatolo{ke protetike i oralne hirurgije kako bi pacijentima sa specifi~nim oboljenjima mogli pru`iti zadovoljavaju}u rehabilitaciju. mogu}nostima i nedostatcima pojednih tehnika i ispravan izbor obturacione tehnke.^etvrtak. Sclerodermia. Nastavni program obuhvata: – pra}enje predavanja. Specijalizant treba ste}i znanje i vje{tinu rada tehnika obturacije korijenskog kanala.okluzalno uravnote`enje Neinfektivne lokalne promjene i oboljenja oralne mukoze – Migriraju}i jezik. citomorfolo{ka i histo-hemijska slika bolesnog pulpnog i periodontalnog tkiva – pulpo-periodontalni kompleks – mikrobiolo{ki i imunolo{ki aspekti pulpnih i periapikalnih infekcija – patolo{ke mineralizacije – akutne i hroni~ne traume zuba – dentalni materijali i materijali za stimulaciju pulpe: – dentalni amalgam. Specijalizant treba nau~iti kako da svojim radom preventivno djeluje na nastanak karijesa. interne resorpcije i interni granulomi – patolo{ki procesi na pulpi – regresivne promjene pulpe – histo-morfolo{ka. 2011. Teoretski dio obuhvata teme: – fiziolo{ke specifi~nosti zubne pulpe i zubnog organa – etiologija zubnog kvara – epidemiologija zubnog karijesa – demineralizacije i remineralizacije cakleni – resorpcioni procesi zubnih tkiva. dentalnom antropologijom i forenzikom i Klinika za dentalnu patologiju i endodonciju Stomatolo{ka protetika Klinika za fiksnu i mobilnu protetiku Ortodoncija Klinika za ortodonciju Socijalna medicina Institut za socijalnu medicinu Medicinskog fakulteta ili zavodi za javno zdravstvo 2 mjeseca 1 mjesec 1 mjesec 1 mjesec Cilj specijalizacije: Educirati i prakti~no osposobiti doktora stomatologije da bi mogao obezbijediti visokokvalitetni stomatolo{ki. Krvne diskrazije. DENTALNA PATOLOGIJA I ENDODONCIJA 24 mjeseca A. citohemijska. fokalna epitelijalna hiperplazija – Razvoj bijelih lezija mukoze – Melanogene pigmentacije – Afte Neinfektivne sistemske bolesti i oralna mikoza Imunolo{ki poreme}aji: Pemphigus. pulpalnih i periapikalnih oboljenja i parodontalnih oboljenja. Specijalizant treba savladati tehnike kvalitetne restauracije zubne krune kako bi se zadovoljili funkcionalno-okluzioni i estetski aspekti.osnovna teorijska nastava Dentalna patologija i endodoncija Oralna medicina i parodontologija Oralna hirurgija Morfologija zuba sa histologijiom i forenzi~nom stomatologijom MJESTO OBAVLJANJA STA@A Stomatolo{ki fakultet Klinika za dentalnu patologiju i endodonciju Klinika za parodontologiju i oralnu medicinu Klinika za oralnu hirurgiju TRAJANJE 1 mjesec 24 mjeseci 3 mjeseca 3 mjeseca Katedra za Predklini~ku stomatologiju sa morfologijom zuba. Obavlja se na stomatolo{kom fakultetu u ukupnom trajanju od 1 mjesec.

1 Prakti~ni dio iznosi 438 sati Kolokvij: . oralnog i dentalnog pregleda. reanimacija. – Specijalizanti pola`u kolokvije na zavr{etku teoretkih cjelina. . Program edukacije provodi predmetni nastavnik katedre na kojoj se izvodi edukacija. . Asistiranje pri operativnim zahvatima. analizama funkcije i traumatske okluzije. 1 Prakti~ni dio traje 438 sati Kolokvij: . – Oroantralne komunikacije i fistule. te osnovni principi terapije velikih cista. razvojne ciste. apikalne i lateralne. – donosi plan lije~enja – samostalno provodi teorijske postupke koriste}i pri tome savremena dostignu}a. – Terapija manjih cista. a svrha je upoznavanje specijalizanata sa patolo{kim promjenama oralne sluznice i za{tita terapeuta od izvora infekcije. Seminarski rad:. Obu~avanje specijalizanta za rad endodontske hirurgijeapikotomije. U toku edukacije specijalizant treba napraviti jedan seminarski rad. PRAKTI^NA NASTAVA – Dijagnostika i terapija oboljenja oralnih sluznica – Dijagnostika i terapija hroni~nih i akutnih parodontalnih oboljenja – Metode dijagnostike i terapije neuravnote`ene i traumatske okluzije Teoretski dio iznosi 52 sati Seminarski rad: . . Klini~ki stadijumi ciste. mogu}nosti lije~enja recesije gingive. Odontogene ciste. specijalizant treba da izvr{i najmanje slijede}e zahvate: – 25 amalgam ispuna sa retencionim ko~i}ima – 20 inleja nemetalnih – 30 estetskih rekonstrukcija kompozitnim materijalima – 50 endodontskih tretmana kod akutnih pulpitisa vi{ekorjenih zuba – 50 endodontskih tretmana nekroti~ne zubne pulpe vi{ekorjenih zuba – 40 endodontskih tretmana sa akutnim i hroni~nim periapikalnim promjenama – 20 endodontskih lje~enja na zubima sa zakrivljenim korijenovima sa odgovaraju}im tehnikama obrade zakrivljenog korijenskog kanala – 100 obturacija korijeskih kanala sa tehnikama hladne kondenzacije gutaperke – 30 obturacija korijenskih kanala sa temperaturnim gutapeka tehnikama (Thermafill) – 30 obturacija korijenskih kanala sa injekcionim gutapeka tehnikama temperaturnim ili hladnim – 5 endodontsko-hirur{kih lije~enja (resekcija. . Odontogeni apscesi.Broj 17 – Strana 126 – SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH – – – – – – – ^etvrtak. Ambulantna kazuistika. hirur{ka obrada rane.255 sati ORALNA MEDICINA I PARADONTOLOGIJA 3 mjeseca Provodi se na klinici za parodontologiju i oralnu medicinu Stomatolo{kog fakulteta. Upoznavanje sa parodontalnim oboljenjima. Teoretski dio iznosi 420 sati B. fibromatoza i hiperplazije oralnih sluznica – Traumatske ulcerativne lezije i opekotine – Periodontitisi akutni i hroni~ni – Stomatitisi: aftozni. – Priprema hirurga za rad pod asepti~nim uslovima. metodama lije~enja. – Ciste oralnih tkiva. hemiresekcija. herpeti~ni ulceronekroti~ni gingivostomatitis Glossitisi Heilitisi Oralna kandidijaza Mukozne retencione ciste (mucocele) Hemangiomi Lezije na oralnim sluznicama u toku infektivnih bolesti Traumatska i neuravnote`ena okluzija i njen uticaj na parodontalne bolesti B. indikacije. dijagnoza i terapija. . Program edukacije provodi predmetni nastavnik klinike na kojoj se izvodi edukacija. Dijagnoza i diferenciaalna dijagnoza cista usne {upljine. Prakti~ni dio obuhvata: Svakodnevni prakti~ni rad na Klinici. a ostale dane prakti~ni rad). oralna higijena. – pokazni radovi mentora iz zna~ajnih dijagnosti~kih i terapijskih procedura. . Nakon zavr{ene edukacije specijalizant pola`e kolokvij. Nakon zavr{ene edukacije specijalizant pola`e kolokvij. . TEORETSKA NASTAVA – Lokalni anestetici i vazokonstriktori – Lokalne i sprovodne anestezije u oralnom podru~ju – Op}e komplikacije kod lokalne anestezije – Odontogena infekcija usne duplje. hemostaze. hirur{ke obrade traumatiziranih zuba. 4. Edukaciju iz oralne hirurgije specijalizant }e provesti na Klinici za Oralnu hirurgiju Stomatolo{kog fakulteta. kontraindikacije za apikotomiju. korjena zuba) – 10 endodontskih revizija neuspjelog tretmana – 10 izbjeljivanja zuba sa promijenjenom bojom nakon endodontskog zahvata Prakti~ni rad iznosi 3. – Replantacija zuba i imobilizacija nakon traumatskih povreda – Patologija temporomandibularnog zgloba – Urgentna stanja u stomatolo{koj ambulanti B. komplikacije kod primjene anestetika. – Samostalno izvo|enje operativnog zahvata apikotomije Teoretski dio traje 52 sata. 1 . 7. A. akutne i hroni~ne forme odontogene infekcije. anesteziologije i oralno-hirur{kih zahvata kod odontogene infekcije. A. a koji uklju~uje: – savremeni pristup pacijentu – provode se klini~ka i laboratorijska ispitivanja uz uzimanje medicinske i stomatolo{ke anamneze. U toku edukacije specijalizant treba napraviti jedan seminarski rad. parodontolo{ki zahvati. tehnike mehani~ke obrade korjenskog kanala (ru~ne i ma{inske) – tehnike obturacije korijeskih kanala – reparacioni procesi pulpalnog tkiva – reparacioni procesi periapikalnog tkiva – (Seminari i predavanja 2 x sedmi~no. gingivalna recesija. . Prakti~ni dio je pod kontrolom mentora. – Solitarne i fisuralne ciste. PRAKTI^NA NASTAVA – Izvo|enje anestezija (lokalne i sprovodne) – Incizije u cilju rje{avanja dentogenih infekcija – Reiplantacija avulziranih zuba i izrada splintova – Rad u ambulanti. klini~ka ispitivanja karijesa i postavljanje dijagnoze. . traumatski {ok. . 2011. Definicija i klasifikacija. Definicija. Etiologija. TEORETSKA NASTAVA – Normalan periodoncijum stalnoj denticiji – Gingivitisi. Osteomijelitisi. pregleda okluzije. – Aktivno u~estvovanje u radu hirur{kog tima. Hirur{ko pranje i pra}enje operativnog programa. – Uvje`bavanje hirur{kog {ava. 1 ORALNA HIRURGIJA 3 mjeseca Svrha je sticanje temeljnih znanja iz asepti~nog rada u hirurgiji. – Pripreme hirurga za rad pod asepti~nim uslovima. – Apikotomija. – Upalne radikularne ciste.

metod dvostrukog otiska. Teoretski dio traje 16 sati. rase i spola. . . . . uzimanja otisaka za inley i onley ispun. te laboratorijskog procesa izrade inley ispuna. klini~ka faza. okluzionim anomalijama stalnih zuba i posljedicama okluzionih anomalija kod stalnih zuba. – Ispitivanje funkcija stomatognatnog sistema. B. otisak. Program edukacije provodi predmetni nastavnik katedre na kojoj se izvodi edukacija. Teoretski dio iznosi 36 Seminarski rad: . otisak radne strane (elastomeri). TEORETSKA NASTAVA – Histologija pojedinih struktura zubnog zametka – Histofiziolo{ke osobine cakleni i dentina – Histofiziolo{ke osobine zubne pulpe i parodoncijuma – Histofiziolo{ke osobine zrelog parodoncijuma. – Inlay. U toku edukacije specijalizant treba napraviti jedan seminarski rad. – Eugnata permanentna denticija. . . Upoznavanje sa detaljnijom morfologijom i anatomijom kavuma pulpe i korijenskih kanala zuba. Specijalizant upoznaje metod i tehnike mjerenje zdravstvenog stanja i zdravstvene za{tite zajednice u korelaciji sa stanjem oralnog zdravlja. . plan terapije – Prvi stalni molar i njegova uloga u okluziji – Posljedica neblagovremenog va|enja prvog stalnog molara i najpovoljnije vrijeme za njegovu ekstrakciju – Posljedica nepravilnosti u stalnoj denticiji – Poreme}aj niza nakon ekstrakcije ostalih zuba u toku razvoja vilica. Nakon zavr{ene edukacije specijalizant pola`e kolokvij. preparacija otisak i cementiranje. – Nepravilnosti kod razvoja zuba: etiologija. TEORETSKA NASTAVA – @va~ne sile. . ne estetski. dijagnostika.. Svrha je upoznavanje specijalizanta sa histolo{kom gra|om zuba i potpornog tkiva. 1 SOCIJALNA MEDICINA 1 mjesec Provodi se na Institutu za Socijalu medicinu i organizaciju zdravstva na Medicinskom fakultetu u Sarajevu i zavodima za javno zdravstvo. cementiranje Teoretski dio traje 16 sati. Otisni postupak u fiksnoj protetici. . Posebno izu~ava socijalno-medicinski aspekt sa organizacijom stomatolo{ke zdravstvene za{tite i odgovaraju}im zakonodavstvom. SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH – Broj 17 – Strana 127 MORFOLOGIJA ZUBA SA HISTOLOGIJOM I FORENZI^NOM STOMATOLOGIJOM 2 mjeseca Provodi se na Katedri za Predklini~ku stomatologiju sa morfologijom zuba. – Eugnata permanentna denticija. . etiologija. U toku edukacije specijalizant treba napraviti dva seminarska rada. B. Upoznavanje sa sistemima konfekciskih nadogradnji indikacije i kontraindikacije za njihovu primjenu. sile otpora bioreakcijske sile – Otisci u fiksnoj protetici. fiziologija cementa. . identifikacija tijela i ljudskih ostataka dentalnim tehnikama. odre|ivanje dentalne starosti. dentalnom antropologijom i forenzikom i klinici za dentalnu patologiju i endodonciju Stomatolo{kog fakulteta. plan terapije – Strmi zagriz. 2011. . B. plan terapije – Progeni zagriz. Studijski modeli. Obavezan je seminarski rad. Cilj edukacije je upoznavanje specijalizanta sa okluzijom i artikulasiom. 7. . difer. Upoznavanje specijalizanta kako se manifestiraju anomalije zuba koje nastaju kao posljedica poreme}enog razvojnog procesa. A. – Inlay most. dijagnostika. preparacija. – Intraoralni pregled pacijenata sa kompletnom permanentnom denticijom. Priprema otiska za izlijevanje. . . . Seminarski rad . – Razvojne anomalije i njihova povezanost sa promjenama u fiziolo{kim procesima koji u~estvuju u razvoju zuba – Nekariozne promjene zuba: abrazija.^etvrtak. histologijiom i embrijologijom zubnog organa. Nakon zavr{ene edukacije specijalizant pola`e kolokvij. erozija i uzure stalne denticije – Morfolo{ke karakteristike pojedinih zuba i njihova uloga u okluzionim donosima. TEORETSKA NASTAVA – Rast i razvoj oro-facijalnog sistema – Pojam eugnatog u ortodonciji. fizi~ke i hemijske osobine cementa. dijagnostika. cementiranje ko~i} nadogradnje i otisak za navlaku – Inley i onley ispun. . PRAKTI^NA NASTAVA – Dijagnostika nepravilnosti u stalnoj denticiji – Pojam eugnatog u ortodonciji. otisak. – Interceptivna ortodoncija (muskularne vje`be. vje`be {patulom). Seminarski rad . konfekcijske lijevane nadogradnje. PRAKTI^NA NASTAVA – Preparacija korjenskog kanala i otisak za livenu ko~i} nadogradnju direktna i indirektna metoda – Uzimanje duplog otiska i izrada osnovnog modela – Uzimanje duplog otiska i izrada pomi~nog modela – Proba. patogeneza. . . Upoznavanje sa anatomskim osobinama na zubnom organu i njihovoj ulozi i zna~aju kod okluzionih donosa. . Program edukacije provodi predmetni nastavnik katedre na kojoj se izvodi edukacija. 4. Upoznavanje sa metodama preparcije korijenskog kanala za ko~i} nadogradnje. . . estetski. – Nepravilnosti pojedinih zuba – Otvoreni zagriz. . – Izrada seminarskog rada. 1 Prakti~ni dio traje 126 sati Kolokvij . gre{ke u otisku. cementodentinski spoj. . Nakon zavr{ene edukacije specijalizant pola`e kolokvij. 1 Prakti~ni dio traje 126 sati Kolokvij. – Ko~i} metalne nadogradnje. dijagnostika. uzimanje otiska za ko~i} nadogradnje. preparacija. PRAKTI^NA NASTAVA Izrada 2 seminarska rada na temu koju odre|uje predmetni nastavnik katedre na kojoj se izvodi edukacija. 1 STOMATOLO[KA PROTETIKA 1 mjesec Provodi se na Klinici za stomatolo{ku protetiku Stomatolo{kog fakulteta u svrhu sticanja znanja iz gnatologije. funkcionalne sile. . Na kraju edukacije specijalizant pola`e kolokvij. dijag. – Morfologija kavuma pulpe i korijenskih kanala pojedinih zuba – Forenzi~ka stomatologija. A. 2 Prakti~ni dio iznosi 279 sati Kolokvij:. vrednovanje raznih metoda otiska. A. ne estetski. . struktura. . . 1 ORTODONCIJA 1 mjesec Edukaciju iz ortodoncije specijalizant }e provesti na Klinici za ortodonciju Stomatolo{kog fakulteta u trajanju od 1 mjeseca. izrada i postavljane ko~i} nadogradnje. . cementno gle|ni spoj. estetski. Upoznati specijalizanta sa naukom o forenzici i zna~aju zuba kao organa za uzimanje uzorka DNK. Radi i na analizi zdravstvenog stanja razli~itih populacionih grupa stanovnika na nivou op}ine ili regiona sa posebnim aspektom na oralno zdravlje. otisak antagonista (hidrokoloidom). plan terapije – Traume. Edukaciju provodi odgovarajti}i nastavnik. cementiranje – Inlay most. plan terapije – Distalni zagriz. . .

– Zdravstvena djelatnost kao "potro{nja i proizvodnja" (medicinska i stomatolo{ka ekonomika). – Uklanjanje manjih benignih tumora. izgradnje i razvoja zdravstvenih ustanova. – upravljanja sistemom. . – Ekstrakcija zuba u ortodontskoj terapiji. Teoretski dio traje 16 sati. 1 Prakti~ni dio traje 126 sati Kolokvij . Preventivni programi u stomatologiji sa posebnim osvrtom na oralno zdravlje. u nastavnim turnusima (ljetni i zimski semestar) po planu koji utvr|uje navedeni fakultet.850 300 50 3. – Ekonomika zdravstva. Sistem pla}anja. – Hirur{ki zahvati na zubima i parodontu. – Indikatori zdravstvenog stanja stanovni{tva. U po~etku sta`a specijalizant obavezno provodi 3 mjeseca u ambulantnoj praksi radi dijagnostike oralno-hirur{ke patologije te upoznavanja sa protokolom rada Klinike za Oralnu hirurgiju.806 200 100 2. – Operativna hirurgija-operaciona sala.656 500 150 6. – Hirur{ki pristupi rje{avanja dentogenih infekcija. Obavlja se na stomatolo{kom fakultetu u ukupnom trajanju od 1 mjesec.850 sati – Dentoalveolarna ambulantna hirurgija. . – Programi rada. . – Zdravstveno zakonodavstvo B. 6 mjeseca A. 7. – promocija zdravlja. serijske ekstrakcije sa opse`nim avleolektomijama. – Indeksi oralnog zdravlja stanovnika .Broj 17 – Strana 128 SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Maksilofacijalna hirurgija Stomatolo{ka protetika Ortopedija vilica Otorinolaringologija Patologija Radiodijagnostika Bolni~ki odjel maksilofacijalne hirurgije Klinika za stomatolo{ku protetiku Klinika za ortodonciju Bolni~ki odjel ORL Bolni~ki odjel patologije Bolni~ki odjel radiologije ^etvrtak. . Na kraju zavr{etka specijalisti~kog sta`a pola`e se predispitni kolokvij radi provjere ste~enog znanja kod mentora. – timski rad. . 2011. Seminarski rad . PRAKTI^NA NASTAVA Prakti~na nastava se sastoji u izradi epidemiolo{kih studija. .5 godine (42 mjeseca) Plan specijalizacije: MJESTO U@A [IRA OBAVLJANJA TRAJANJE TRAJANJE TEMATSKA TEMATSKA STA@A OBLAST OBLAST Uvodni dio Stomatolo{ki fakultet . Programiranje.200 ukupno 5. – sposobnost sticanja i preno{enja znanja. Trigemini – Patologija ~eljusnog zgloba i temporomandibularne disfunkcije. ORALNA HIRURGIJA Edukaciju iz oralne hirurgije specijalizant provodi na Klinici za oralnu hirurgiju Stomatolo{kog fakulteta u trajanju od 19 mjeseci.806 sati – Hirurgija zuba i parodonta – Odontogene akutne i hroni~ne infekcije – Hirurgija odontogenih i neodontogenih cista – Hirurgija sinusa maksilarisa – Hirurgija benignih tumora – Predprotetska hirurgija mekih i ko{tanih tkiva – Konzervativno i hirur{ko lije~enje neuralgija n. .komparativno-statisti~ke analize – Zdravstvena informatika i zdravstvena statistika. – Kadrovski potencijal u zdravstvu. – Socio-ekonomska struktura stanovni{tva. – komunikacijske vje{tine. – Finansiranje zdravstvene za{tite. – etika i propisi.OSNOVNA TEORIJSKA NASTAVA Osnovna teorijska nastava se provodi iz oblasti: – dono{enje klini~kih odluka. – Hirur{ki pristupi rje{avanja zalomljenih i zaostalih korjenova zuba gornje i donje vilice. Teoretska nastava 1. . Specijalizant se aktivno uklju~uje u svakodnevni rad u navedenim institucijama u cilju razumijevanja na~ina i zna~aja planiranja u javnom zdravstvu. – Kretanje zdravlja i bolesti. miofacijalni bolni sindrom. – Konzervativno zbrinjavanje otvorenog sinusa maksilarisa. 4. apikotomije. 1 UKUPNO TRAJANJE TEORETSKE NASTAVE NA SPECIJALISTI^KOJ EDUKACIJI IZ DENTALNE PATOLOGIJE I ENDODONCIJE JE 592 SATA.106 prakti~ni 3. Prakti~na nastava 3. A PRAKTI^NE NASTAVE 4.306 A. i Bolni~ki odjel anesteziologije reanimacija i 1 mjesec intenzivna njega Transfuziologija Bolni~ki odjel 1 mjesec transfuziologije Neurohirurgija Bolni~ki odjel 1 mjesec neurohirurgije Plasti~na i Bolni~ki odjel rekonstruktivna plasti~ne hirurgije 2 mjeseca hirurgija 2 mjeseca 2 mjeseca 2 mjeseca 1 mjesec 1 mjesec UVODNI DIO . impakcije. – Epidemiolo{ki metod istra`ivanja u medicini i stomatologiji.662 SATI. B. – Izvori i na~in prikupljanja nov~anih sredstava za zdravstvenu za{titu. statisti~koj analizi i predlaganju programa razvoja stomatolo{ke za{tite u odnosu na dobivene rezultate. dokumentacija i evidencija. TEORETSKA NASTAVA – Biolo{ke karakteristike stanovni{tva. – Uklanjanje manjih o`iljaka i cista. . – Metode hirur{ke terapije i timsko planiranje ortodontsko-hirur{ke terapije-indikacije – Vrste opturatora sa osvrtom na mogu}e fiksacije opturatora. ORALNA HIRURGIJA Vrsta specijalizacije: OSNOVNA Trajanje specijalizacije: 3. . .osnovna 1 mjesec teorijska nastava Oralna Klinika za oralno19 mjeseci hirurgija hirur{ke discipline Op}a Bolni~ki odjel op}e hirurgija sa hirurgije Odjel za 8 mjeseci transfuziolo transfuziologiju gijom Centar za Bolni~ki odjel urgentne medicine urgentnu 2 mjeseca medicinu Traumatologija Bolni~ki odjel 1 mjesec traumatologije Anestezija. Edukacija sadr`i: teoretski Oralna hirurgija Anesteziologija sa urgentnom reanimacijom Implantologija 1.

– Primarno zaustavljanje krvarenja iz otvorenih rana. – Apikotomija. flegmone. vazokonstriktori. ratni hirur{ki minimum. U toku desetog mjeseca sta`a: – Povrede dentoalveolarnog sistema sa osvrtom na terapiju traumatski luksiranih zuba. U toku jedanaestog mjeseca sta`a: – Benigni tumori. koagulopatije i tretman ovih pacijenata. U toku sedmog mjeseca sta`a: Maksilarni sinus. U toku {estog mjeseca sta`a: – Ciste. transfuzijski centri ili odsjeci za transfuziju). B. slika kontuzije mozga. podjela. A. nastanak i razvoj. transfuzijski centri ili odsjeci za transfuziju). operativna tehnika i principi implantacije – Postoperativni tretman – Protetska i parodontalna razmatranja C. na~in i vrsta postoperativne njege bolesnika. U toku devetog mjeseca sta`a: – Parodontalna hirurgija sa osvrtom na gingivektomije. – Savremene operativne tehnike sa posebnim osvrtom na hirurgiju glave i vrata. Traumatologija 1 mjesec Savladati postupak lije~enja polutraumatiziranog pacijenta.^etvrtak. Prakti~na nastava 50 sati – Izbor tipa implantata. nastanak. 2011. – Postupci kod cardio pulmonalne reanimacije. – Znaci i simptomatologija neurotraume i traumatskog {oka. metode repozicija i osteosinteza pri razli~itim vrstama prijeloma. posebno malignih tumora. – Na~in zamjene i nadoknade izgubljene krvi (Zavod za transfuzijsku medicinu Federacije BiH. nastanak i razvoj upale sa osvrtom na dentogenu etiologiju. uloga i izbor. Op}a hirurgija sa transfuziologijom A. osobine i hipoteze o na~inu djelovanja. – Izvo|enje lokalnih anestezija sa osvrtom na anesteziona podru~ja – Izvo|enje sprovodnih anestezija sa osvrtom na anesteziona podru~ja. razvoj i terapija. – Lokalni anestetici. indikacije i kontraindikacije). – Obrada manjih hirur{kih rana sa {ivanjem. U toku 20 mjeseci specijalizantskog sta`a na oralnoj hirurgiji prati se i rad kandidata u operacionoj sali. Teoretska nastava 200 sati – Lokalne i sprovodne anestezije u oralnom podru~ju (podjele. Eksperimentalna nastava 20 sati Tehnika ugradnje implantata U cilju provjere teoretskog znanja iz oralne hirurgije. i gangrene. 4. Upoznati se sa principima lije~enja svije`e traume. – Preoperativna priprema. – Dezinfekcije operativnog podru~ja. farmakokinetika. – Lokalni anestetici. – Reakcije koje mogu nastati kod nadoknade krvi. U toku tre}eg mjeseca sta`a: – Infekcija orofacijalne regije sa osvrtom na patofiziologiju upale i mogu}nostima {irenja u druge regije. B. dijagnostika i metode lije~enja. U toku petog mjeseca sta`a: – Impaktirani i prekobrojni zubi sa osvrtom na mogu}nosti transplantacije istih. transfuzijski centri ili odsjeci za transfuziju). 7. – Lokalna anestezija orofacijalne regije sa regionalnim blokadama – Ekstrakcija zuba-dentoalveolarna hirurgija sa komplikacijama u toku i nakon ekstrakcije. – Urgentna stanja u stomatolo{koj ambulanti. – Operativni ratni principi i trija`a povrije|enih Centar za urgentnu medicinu 2 mjeseca Boravak u ambulanti za obradu svje`ih povreda. Prakti~na nastava 500 sati – Mali hirur{ki minimum. te na terapiju oroantralnih komunikacija i fistula. U knjizi operativnog protokola prezicno se bilje`e sve asistencije i samostalni operativni zahvati. – Tehnike {ivanja rana. podjela. Implantologija. . – Na~in prikupljanja i kolekcioniranja krvi (Zavod za transfuzijsku medicinu Federacije BiH. – Op}i principi u hirur{kom lije~enju tumora. Prakti~na nastava 300 sati – Izvo|enje svih anestezija u ambulantnoj praksi – Terapija lokalnih komplikacija kod izvo|enja lokalnih anestezija. empijeme. transfuzijski centri ili odsjeci za transfuziju). savladati tehniku hirur{kog zatvaranja rana te nau~iti dijagnosticirati i lije~iti kod gnojnih upala apscesa. njihova dijagnostika i terapija (Zavod za transfuzijsku medicinu Federacije BiH.hirur{ka saradnja. U toku ~etvrtog mjeseca sta`a: – Oralnohirur{ki pacijenti i njihova priprema za operativni zahvat. izbor konca i igala. U toku drugog mjeseca sta`a: – Urgentna stomatologija-incidenti u operacionoj sali. – SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH – Broj 17 – Strana 129 Hirur{ki zahvati na sinusu maksilarisu (oroantralne fistule i komunikacije) – Preprotetska hirurgija mekih i ko{tanih tkiva. igala i no`a. – Op}i principi ratne hirurgije. – Savremene metode dezinfekcije i sterilizacije prostora. Anestezija sa reanimacijom i urgentnom medicinom A. te savremene mogu}nosti fiksacije. instrumenata i rublja. – Odre|ivanje krvnih grupa (Zavod za transfuzijsku medicinu Federacije BiH. nastanak sa osvrtom na patohistologiju i terapiju U toku dvanaestog mjeseca sta`a: – Implantologija. Teoretska nastava 100 sati – Istorijat i vrste dentalnih implantata – Selekcija pacijenata. – Vazokonstriktori. svaki specijalizant pola`e 12 kolokvija: Plan kolokvija iz Oralne hirurgije: U toku prvog mjeseca sta`a: – Topografska anatomija cerviko orofacijalne regije sa osvrtom na {irenje bola i neuralgije. pacijenti iz rizikogrupa. operativna tehnika sa osvrtom na diferencijalnu dijagnostiku i konzervativni tretman. Teoretska nastava 238 sati – Principi op}e anesteziologije. Ortodontsko . podjela. odgovaraju}i instrumentarij. – Operativni rezovi sa osvrtom na izbor konca. U toku osmog mjeseca sta`a: – Predprotetska hirurgija mekih i ko{tanih struktura usne {upljine. op}e i lokalne indikacije i kontraindikacije B. podjela i zna~aj u protetskoj rehabilitaciji Uslov za ulazak u operacionu salu i po~etak operativnog rada pod kontrolom mentora su polo`ena prva tri kolokvija. na~in djelovanja.

optimalno vrijeme za planiranje operativnog zahvata. metastatski ~vori}i. fiziologija i patologija podru~ja maksilarnog sinusa i nosne {upljine sa topografijom. – Metode konzervativnog i hirur{kog lije~enja putridne i specifi~ne infekcije – Etiopatogeneza. – Etiologija i dijagnostika uro|enih i ste~enih deformiteta lica i ~eljusti. te principi lije~enja pareze facijalisa.gdje je granica? B. – Hirur{ki postupci i na~ini operativnog lije~enja osoba sa rascjepom usne. Neurohirurgija 1 mjesec Dijagnostika povreda neurokranijuma. A. dijagnoza i diferencijalna dijagnoza. Troacher-Colins. – Metode kojima se dolazi do definitivne dijagnoze. lues) kao i ostale uzroke upale (trauma. dijagnostika tumora mozga. op}i stav u postupku lije~enja osoba sa rascjepom usne i vilice. – Saradnja sa roditeljima. Anestezija reanimacija i intenzivna njega 1 mjesec Specijalizant mora savladati postupak endotrahealne inhalacijske anestezije naro~ito pri operacijama glave i vrata. usnica i usne {upljine. tok bolesti i mogu}nost metastaziranja. – Postupci u podru~ju estetske hirurgije. – Nastanak i dijagnostika ozljeda kostiju lica. te prednja i stra`nja tamponada nosa – Kod akutnog gu{enja terapija konikotomijom ili traheotomijom – Hirur{ko lije~enje infekcija ORL podru~ja ORTOPEDIJA VILICA Edukaciju iz ortopedije vilica specijalizant }e provesti Klinici za otropediju vilica Stomatolo{kog fakulteta u trajanju od 2 mjeseca. te posljedice lo{ih postupaka. rinoskopija. te instrumentarij za tu vrstu intervencije. – Etiologija. – Etiologija i dijagnostika ostalih ~e{}ih anomalija (Pierre-Robin. klini~ka slika dijagnoza. dijagnoza i diferencijalna dijagnoza. ozljeda lica sa neprekinutim i prekinutim kontinuitetom povr{ine. klini~ka slika i terapija upala sinusa i mogu}ih komplikacija – Simptomatologija malignih tumora maksilarnog sinusa. strano tijelo. – Uzimanje brisa za citolo{ku analizu }elija kod prekanceroza. Lokalni re`njevi u podru~ju glave i vrata. etiolo{ki momenti i definicija kongenitalnih anomalija. Intravenske kratkotrajne anestezije te nau~iti postupak bu|enja bolesnika. tuberkuloza. Transfuzijska medicina 1 mjesec Odre|ivanje krvnih grupa. – Hirur{ki postupci i principi u terapiji malignih tumora. Maksilofacijalna hirurgija Edukaciju iz maksilofacijalne hirurgije specijalizant }e provesti na Klinici za maksilofacijalnu hirurgiju u trajanju od 4 mjeseci. klini~ka slika i lije~enje akutnihi i hroni~nih upala podru~ja sa osvrtom na tonzilarnu problematiku I indikacijama za tonzilektomiju – Anatomotopografija maksilarnog sinusa. . tireoglosalna.Broj 17 – Strana 130 SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH – ^etvrtak. B. 4. te specifi~ne infekcije (aktinomikoza. OTORINOLARINGOLOGIJA Edukaciju iz otorinolaringologije specijalizant }e provesti na Klinici za otorinolaringologiju u trajanju od 2 mjeseca. – Planiranje i primjena odgovaraju}ih operativnih postupaka kod maksilarnog i mandibularnog prognatizma. Na~in repozicije intraoralnim i ekstraoralnim metodama. njihove karakteristike (hipertrofija masetera. Cruzon) te njihovo lije~enje. prepoznavanje simptoma i postupak lije~enja supduralnih i epiduralnih hematoma. te njihova terapija poznatim intraoralnim i ekstraoralnim metodama. Prakti~na nastava 800 sati – Hirur{ko konzervativno lije~enje infekcije lica i vilica u lokalnoj i op}oj anesteziji. simptomi. otoskopija. dijagnostika. fonijatar. patogeneza. terapeutske mogu}nosti – Infekcije ORL podru~ja dentogene etiologije. Nakon zavr{etka ovog dijela specijalizantskog sta`a. mandibularni i maksilarni prognatizam. epidermioidne. na~ini obezbje|enja respiracije. A. ortodont. proteti~ar. na~in prehrane djeteta. U cijelosti mora savladati postupak kardiopulmanorne reanimacije. hemihipertrofija faciei. tehnika sijalografije sa tuma~enjem sijalograma. na~ini zamjene i nadoknade krvi. – Posttraumatske deformacije i na~in njihovog lije~enja. Teoretska nastava 292 sata – Definicija. limfomi). inervacijom i krvnom opskrbom – Simptomi. hemostatski preme}aji. Termini operativnih zahvata i postupak lije~enja. {irenje tumora. dijagnostika i klini~ka slika akutnih i hroni~nih upala mekog i ko{tanog tkiva. mikrognatizam i laterognatizam). te primarna obrada rana mekih tkiva sa zaustavljanjem krvarenja. RTG i radiografski postupci kao potpora u lije~enju malignoma. dijagnoza i diferencijalna dijagnoza cista te tumoroznih tvorbi u regiji vrata (dermioidne. – Mogu}nosti mikrovaskularne hirurgije u rekonstrukcijama. kod rekonstruktivnih zahvata odnosa vilica. i postupci za njihovo lije~enje.Neurohiru{ki zahvati kod neuralgija kod n. Teoretska nastava 94 sata – Anatomija.U jedinici intenzivne njege nau~iti njegu operiranog ili povrije|enog bolesnika te teoretske i pakti~ne principe svih vrsta bolova. – Dijagnoza sijalolitijaze te postupci kod odstranjivanja sijalolita – RTG dijagnostika. na~ini uzimanja uzoraka sadr`aja ili tkiva za bakteriolo{ku i patohistolo{ku dijagnostiku. vilica. provjeru teoretskog i prakti~nog znanja vr{i mentor. te priprema pacijenta za oralno hiru{ku intervenciju. te saradnja sa timom stru~njaka: maksilofacijalni hirurg. na~in prikupljanje i kolekcioniranje krvi. hemiatrofija faciei. odre|ivanje i ~itanje labaratoriskih i biohemiskih nalaza. vilice i nepca. Prakti~na nastava 230 sati – Osnove otorinolaringolo{kog pregleda uz pomo} ~eonog ogledala. – Kod politraume. – Hirur{ko i konzervativno lije~enje ozljeda lica i vilica. – Histolo{ki tipovi malignih tumora sa osvrtom na njihovu lokalizaciju. – Etiologija i patogeneza epistakse te prednja i stra`nja tamponada nosa. te pljuva~nih `lijezda. – Pravilno planiranje i izvo|enje probatorne ekscizije svake suspektne lezije u usnoj {upljini. Plasti~na i rekonstruktivna hirurgija 2 mjeseca – Usvojiti znanja iz domena rekonstrukcija pomo}u ko{tanih i ko`nih transplantata. Saradnja ORL specijaliste i oralnog hirurga . logoped. – Patogeneza. medikament). Trigeminusa. 2011. – Hirur{ko lije~enje te hirur{ko-protetska rehabilitacija – Etiologija. – Hirur{ki postupci u tretmanu deformacija vilica. terapija i prognoza. stra`nja rinoskopija i indirektna laringoskopija – Hirur{ka eksploracija sinusa svim poznatim metodama – Etiologija i patogeneza epistakse. – Kod akutnog gu{enja terapija konoktomijom i traheotomijom. 7. – Principi i metode RTG dijagnostike i njihovo tuma~enje. – Etiologija. te naj~e{}a lokalizacija malignih tumora lica.

Teoretska nastava 94 sata – Indikacije za fiksni i mobilni protetski rad – Savremeni materijali za uzimanje otisaka kod izrade fiksnih i mobilnih protetskih radova – Planiranje i materijali za uzimanje otisaka i otisci za izradu opturatora – Vrste opturatora i izrada opturatora sa osvrtom na mogu}nost fiksacije opturatora – Preprotetska hirur{ka priprema u fiksnoj protetici – Preprotetska hirur{ka priprema u mobilnoj protetici – Planiranje protetska suprastrukture kod implantata B. registracija vrste patolo{ke promjene. inicijalna terapija gingivitisa i parodontitisa. oralne alergijske reakcije. bakterijske infekcije oralne sluznice. uklju~uju}i CT. patogeneza sporo i brzo progresivnih parodontitisa. ozljede oralne sluznice. – promocija zdravlja. prate}e pojave kod uzimanja lijekova . postupak i mjere za{tite u specijalisti~koj ambulanti. – timski rad. oralna klini~ka testiranja. posebno hirur{ke terapije paradontopatija.osnovna teorijska Stomatolo{ki fakultet nastava Bolesti usta i parodontologija Klinika za parodontologiju i oralnu medicinu Bolesti zuba i endodoncija Klinika za dentalnu patologiju i endodonciju Stomatolo{ka protetika Klinika za stomatolo{ku protetiku Oralna hirurgija Klinika za oralno-hirur{ke discipline [IRA TEMATSKA OBLAST TRAJANJE 1 mjesec 5 mjeseci 6 mjeseci 6 mjeseci 6 mjeseci Opis specijalizacije: Op}a . 4.PORODI^NA STOMATOLOGIJA Vrsta specijalizacije: OSNOVNA Trajanje specijalizacije: 3 godine (36 mjeseci) Plan specijalizacije: MJESTO OBAVLJANJA STA@A Uvodni dio .^etvrtak. Indikacije za hirur{ko-ortopedsku terapiju – Metode hirur{ke terapije i timsko planiranje ortodontsko-hirur{ke terapije. dijagnostika i diferencijalna dijagnostika uro|enih i ste~enih deformiteta lica.OSNOVNA TEORIJSKA NASTAVA Osnovna teorijska nastava se provodi iz oblasti: – dono{enje klini~kih odluka. Dijagnostika oralnih bolesti. oboljenja mekih tkiva usta i fokalnu infekciju. U cilju savladavanja savremenih dijagnosti~kih i terapijskih postupaka. prevencija oralnih infekcija. RADIODIJAGNOSTIKA 1 mjesec Upoznavanje sa svim radiolo{kim tehnikama i metodama dijagnostike glave i vrata. magnetnu rezonancu podru~ja glave i vrata. oralne bolesti dje~je dobi. Nau~iti interpretacije nalaza. Postupci odr`avanja higijene parodonta. gerijatrijske oralne bolesti. uzimanje anamnesti~kih podataka. procjena lokalnoga statusa u dijagnostici oralne bolesti. dijagnostiku i terapiju oboljenja oboljenja mekih tkiva usta. dijagnostika mukokutanih autoimunih poreme}aja na oralnoj sluznici. Kandidat usavr{ava dijagnostiku i konzervativnu terapiju paradontopatija. posebno juvenilnog i rapidnog. Osnovni zahvati na parodontu: subgingivno odstranjenje naslaga. dijagnostika i terapija oralnih fokusa. imunodeficijencija s oralnim manifestacijama. oralne bolesti kao odraz op}ih sistemskih bolesti. klasifikacija oralnih bolesti. laboratorijska testiranja u dijagnostici oralne bolesti. Usvojiti na~ela biopsijskih i metoda aspiracijske i eksfolijativne dijagnostike te interpretacije nalaza.porodi~na stomatologija predstavlja sastavni dio za{tite orofacijalnoga sistema na nivou doktora stomatologije. Za{tita zdravlja parodonta. vilica i zuba – Klini~ke metode za postavljanje ortodontske dijagnoze. Analiza uznapredovanih parodontitisa uz nalaz destrukcije potpornih tkiva. oralne bolesti uzrokovan spolnim prijenosom. A. Ekstrakcija zuba u ortodontskoj terapiji – Osnove interceptivne ortopedije vilica i zuba B. – etika i propisi. Prakti~na nastava 270 sati – Planiranje. 7. u nastavnim turnusima (ljetni i zimski semestar) po planu koji utvr|uje navedeni fakultet. parodontohirur{ke metode rehabilitacije `va~ne funkcije. oralni simptomi. prekancerozne oralne lezije i stanja. histolo{kih i ostalih dijagnosti~kih metoda. kandidat je obavezan da dva mjeseca provede u odgovaraju}oj visoko{kolskoj nau~noj i zdravstvenoj ustanovi. Teoretska nastava 94 sata – Etiologija. korekcija okluzije kod pacijenata. Osnovne tematske jedinice iz parodontologije: Etiologija parodontne bolesti. – upravljanja sistemom. prevencija premalignih i malignih bolesti oralne sluznice. preventivni postupci. klini~ki nalaz oralne sluznice. virusne i gljivi~ne infekcije oralne sluznice. a posebno prevenciju i konzervativnu terapiju paradontopatija i osnovne hirur{ke zahvate. patogeneze i terapije parodontalnih oboljenja. – komunikacijske vje{tine. Obavlja se na stomatolo{kom fakultetu u ukupnom trajanju od 1 mjesec. OP]A . Prakti~na nastava 270 sati – Ortodontska mjerenja i analize modela – Osnove planiranja ortodontske terapije – Rtg dijagnostika ortodontskih anomalija – Telerentgenska mjerenja i saradnja sa ortodontom i maksilofacijalnim hirurgom STOMATOLO[KA PROTETIKA Edukaciju iz stomatolo{ke protetike specijalizant }e sprovesti na Klinici za Stomatolo{ku protetiku Stomatolo{kog fakulteta u trajanju od 2 mjeseca. SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Preventivna i dje~ija stomatologija Ortodoncija Maksilofacijalna hirurgija Socijalna medicina Broj 17 – Strana 131 Klinika za dje~ju i preventivnu stomatologiju Klinika za ortodonciju Klinika za maksilofacijalnu hirurgiju Institut za socijalnu medicinu Medicinskog fakulteta ili zavodi za javno zdravstvo 6 mjeseci 3 mjeseca 1 mjesec 2 mjeseca A. Specijalizant izu~ava teorijske osnove i usavr{ava ste~ena prakti~na znanja i vje{tine iz etiologije.manifestacije na oralnoj sluznici. . PROGRAM SPECIJALIZACIJE UVODNI DIO . kireta`a d`epova kod pet pacijenata. bolesti `lijezda slinovnica. Prevencija oralnih bolesti: saradnja i motivacija pacijenta. mjere i postupci za terapiju ortodontskih anomalija. – sposobnost sticanja i preno{enja znanja. Primjena hemoterapijskih sredstava u spre~avanju upalnih promjena gingive. oralni hirurg. dijagnostike i terapije oboljenja usta. proteti~ar. Bolesti usta i paradontologija 5 mjeseci Osnovne tematske jedinice bolesti usta: Faktori obrane u usnoj {upljini. 2011. vilica i zuba – Prevencija ste~enih deformiteta lica. uzimanje otisaka i izrada Blekove plo~e – Uzimanje otisaka i izrada modela radi planiranja broja i mjesta za postavljanje implantata – Izrada {ablona za ugradnju implantata kod postavljanja vi{e implantata u bezuboj vilici – Saradnja kod planiranja protetsko-hirur{kih postupaka. Terapijske metode uznapredovanih progresivnih oblika parodontnih bolesti. zubni tehni~ar PATOLOGIJA 1 mjesec Usvojiti na~ine saradnje oralnog hirurga sa patologom u vezi citolo{kih.

Osnovne tematske jedinice iz oralne hirurgije Upoznavanje i usvajanje sljede}eg: savremenih principa i metoda dezinfekcije i sterilizacije prostora. Kandidat usavr{ava prakti~na znanja iz dijagnostike. metoda i sredstava anestezije u oralnoj hirurgiji. Specijalizant se osposobljava za klini~ki pregled. lije~enje starijih osoba. Osnovne tematske jedinice iz ortopedije vilica Specijalizant izu~ava etiologiju. posebno u okviru medicine rada. obrada pacijenta preosjetljivih na stomatolo{ke medikamente i materijale. krunice i imedijatne proteze. funkcija zubne pulpe. osnove sistematske stomatolo{ke njege. dijagnostiku i principe hirurskog lije~enja cista. Kandidat usavr{ava dijagnosti~ke i terapijske postupke iz ove oblasti. 4. inleji. uzimanje funkcionalnih otisaka. izrada limenih plombi i organizacije stomatolo{ke slu`be. okluzijske koncepcije.nau~noj i zdravstvenoj ustanovi. prepoznavanje i lije~enje lokalnih i op}ih komplikacija anestezije. terapije karijesa i njegovih komplikacija na mlije~nim i stalnim zubima. Ortopedija vilica 3 mjeseca Specijalizant se tokom ovog dijela sta`a treba osposobiti za samostalno sprovo|enje dijagnosti~kih principa iz ortopedije vilica. mobilne totalne. apikalnih i hroni~nih oboljenja. Oralna hirurgija 6 mjeseci Specijalizant se tokom ovog dijela sta`a treba osposobiti za samostalno sprovo|enje temeljnih principa i tehnika oralne hirurgije i oralno-hirur{kih intervencija te za samostalno rje{avanje dijagnosti~kih i terapeutskih problema iz domena oralne hirurgije. 7. primjenu i vrste sredstava za op}u i lokalnu hemostazu. staklenoinomerni cementi. dijagnoza. prevenciju ortodontskih anomalija. Prenos registrata maksile i mandibule. karijes i njegove komplikacije na mlije~nim i stalnim zubima kod djece. urgentne intervencije u dje~ijoj stomatologiji. higijenu usta i zuba i njen zna~aj u profilaksi stomatolo{kih oboljenja. materijali za privremeno i trajno zatvaranje kaviteta. principe sistematske stomatolo{ke {kolske njege. sredstva za punjenje kanala (kanalna i apikalna i periapikalna). Kandidat je obavezan da jedan mjesec provede u odgovaraju}oj visoko{kolskoj i nau~nozdravstvenoj ustanovi. faktori zubnoga karijesa (mikroflora. Radi savladavanja savremenih dijagnosti~kih i terapijskih postupaka u protetici kao i upoznavanje sa savremenom laboratorijskom tehnikom kandidat je du`an da provede dva mjeseca u odgovaraju}oj visoko{kolskoj. Osim ovoga. Kandidat upoznaje karakteristike naj~e{}ih uro|enih i ste~enih ortodontskih nepravilnosti vilica i lica svih dobnih uzrasta pacijenata. proteti~ko zbrinjavanje djece i omladine. Kolokvij. ve{a i ostalog materijala. zna~aj zdravstvenog vaspitanja u stomatologiji i mogu}nost njegovog sprovo|enja. materijali za stimulacije pulpe i stvaranje novoga dentina. Specijalizant izu~ava teorijske osnove i usavr{ava ste~ena prakti~na znanja i vje{tine iz anatomije i histologije zuba i apikalog parodonta. patolo{ki zna~aj karijesa. primjenu mortalnog i vitalnog tretmana oboljele pulpe. profilaksu karijesa. citokemijska. nadgradnje zuba. te principe i metode tretmana tih nepravilnosti radi usavr{avanja dijagnosti~kih postupaka mjera i postupaka iz oblasti preventivne ortopedije vilica i lica. Kandidat mora provesti dva mjeseca u odgovaraju}oj visoko{kolskoj i nau~no zdravstvenoj ustanovi. savremena shvatanja o replantaciji i transplataciji zuba kao i o osnovama dentalne implantologije. mobilne parcijalne. za{titu orofacijalnog kompleksa od sportskih povreda. dijagnostiku i terapiju kariozne lezije. oboljenja pulpe i apikalnog parodonta. oralne hirur{ke zahvate kod djece. kori{}enje artikulatora u protetici. dentalni paralelometri. terapiju. citomorfolo{ka i histokemijska slika bolesnoga pulpnoga tkiva i periradikularnih struktura. Kandidat je obavezan da dva mjeseca provede u odgovaraju}oj visoko{kolskoj nau~noj i zdravstvenoj ustanovi. temeljnog postupka i principa pru`anja prve pomo}i. dentinska adhezivna sredstva. dijagnostiku i prevenciju nepravilnosti usta i zuba. Kolokvij. Osnovne tematske jedinice iz dje~je i preventivne stomatologije. pripremu zuba i usta za iste. savlada medote oralno-hirur{kih intervencija u te{kih i hroni~nih bolesnika. klini~ke simptome nepravilnosti usta i zuba. Vr{i planiranje i izradu mobilnih parcijalnih i totalnih proteza i pripremu zuba i usta za iste.dijagnostiku i hirur{ke tehnike i metode lije~enja akutnih i hroni~nih dentogenih infekcija. principe pulpodentalne osjetljivosti i desenzibilazacije (privremene i trajne). Izrada protetskih radova: fiksni. uzimanje funkcionalnih otisaka i drugih savremenih otisaka za fiksne i pokretne protetske nadoknade. Tako|er je kandidat du`an da usvoji sljede}e: hirur{ke tehnike va|enja zuba i zubnih korjenova. metode i sredstva predprotetske oralne hirurgije. Bolesti zuba i endodoncija 6 mjeseci Osnovne tematske jedinice iz bolesti zuba i endodoncije: Fiziolo{ka specifi~nost zubne pulpe i periradikularnog tkiva. te za samostalno rije{avanje dijagnosti~kih i terapeutskih problema iz domena dje~je i preventivne stomatologije. U cilju prihvatanja savremenih dijagnosti~kih metoda i postupaka a posebno kod zuba sa komplikovanom morfologijom korijenskog kanala. instrumenata. obrada pacijenta sa sistemskim oboljenjima. savremenih principa i metoda asepse i antisepse. oralno hirur{ki zahvati kod djece. Specijalizant izu~ava zna~aj i zadatke preventivne stomatologije. patolo{ka zbivanja u pulpnome tkivu i periradikularnome tkivu. kompozitni materijali. primjene antistepti~ne i dezinfekcionih sredstava u terapiji zuba. okoli{ lokalni i op}i). na~ine i metode otklanjanja bola u predjelu lica i vilica i lije~enje komplikacija u toku i poslije oralno-hirur{kih intervencija. fizikalno kemijska o{te}enja zuba. plan lije~enja i prognoza bezubih i parcijalno bezubih pacijenata. prvu pomo} i zbrinjavanje povrede zuba kod djece. dentalni amalgami. nomenklaturu. Radi usavr{avanja ste~enih znanja i sticanja novih. terapiju pojedinih oboljenja mekih tkiva usta kod djece. reanimacije i zahvata u zbrinjavanju trauma vilica i zuba i drugih urgentnih stanja u oralnoj hirurgiji. preparacija zuba i savremene otiske za fiksne nadoknade. indikacije i kontraindikacije za izradu fiksnih nadoknada. histomorfolo{ka. Stomatolo{ka protetika 6 mjeseci Osnovne tematske jedinice iz stomatolo{ke protetike: Okluzija zubi. a posebno iz oblasti prakti~nog sprovo|enja zdravstveno vaspitnih mjera u stomatologiji. Kandidat usavr{ava planiranje i izradu fiksnih i mobilnih proteti~kih nadoknada. dijagnozu i plan terapije. du`nost kandidata je i da usvoji sljede}e: principe i metode postoperativne njege operisanih pacijenata. zubnoljekarski rad sa djecom. Kandidat tako|er upoznaje mogu}nosti i granice ortodontske terapije sa mobilnim . zbrinjavanja povreda zuba kod djece. zbrinjavanje pacijenata sa specijalnim potrebama. impaktiranih i prekobrojnih zuba. 2011. protetski materijali i tehnologije. reokludaciju proteza u adaptacionom periodu. Kolokvij. povrede zuba u djece. Kolokvij.Broj 17 – Strana 132 SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH ^etvrtak. obrada hendikepiranih lica. radnih ploha. upotreba poluprilagodljivih artikulatora. te terapeutskih principa iz interceptivne ortopedije vilica. dentalni materijali. prevencije. doma}in i zub. patologiju usta i zuba kod djece. Preventivna i dje~ija stomatologija 6 mjeseci Specijalizant se tokom ovog dijela sta`a treba osposobiti za samostalno sprovo|enje temeljnih principa i tehnika dje~je i preventivne stomatologije. primjene savremenih estetskih materijala. kavitacije. terapiju karijesa i njegovih komplikacija kod djece. Kolokvij.

etiologija.1400 sati – Psihologija djeteta – Psiholo{ki pristup djetetu i tehnike upravljanja pona{anjem – Normalan rast i razvoj – Vrijeme nicanja zuba mlije~ne i stalne denticije – Resorpcija mlije~nih zuba i redoslijed smjene – Anomalije mlije~nih i stalnih zuba: poreme}aji broja. karijes bo~ice. epidemiologija – Dentalni karijes mlije~nih zuba: rani dje~ji karijes (karijes cucle. – komunikacijske vje{tine. DJE^JA I PREVENTIVNA STOMATOLOGIJA Edukaciju iz Dje~je i preventivne stomatologije specijalizant provodi na Klinici za Preventivnu i dje~ju stomatologiju Stomatolo{kog fakulteta u trajanju od 23 mjeseca. I. – timski rad. veli~ine i boje. DJE^JA STOMATOLOGIJA Teoretska nastava . upoznaje ekonomiku zdravstva.2500 sati – Pregled pacijenta . Maksilofacijalna hirurgija 1 mjesec Specijalizant se tokom ovog dijela sta`a treba osposobiti za samostalno sprovo|enje prvenstveno dijagnosti~kih principa iz oblasti maksilofacijalne hirurgije.ovladavanje tehnikama upravljanja pona{anjem djeteta – Detekcija i profesionalno uklanjanje plaka – Uputa o odr`avanju oralne higijene i obuka djeteta o odgovaraju}oj tehnici ~etkanja – Topikalna aplikacija fluorida. izu~ava odabrana poglavlja zdravstvene statistike. Socijalna medicina 2 mjeseca Specijalizant se tokom ovog dijela sta`a treba osposobiti za samostalno sprovo|enje osnovnih principa iz oblasti socijalne medicine. poreme}aji strukture – Dentalni karijes mlije~nih zuba: dijagnostika. te izu~ava patologiju i simptomatologiju disfunkcija vili~nog zgloba. – promocija zdravlja. planiranje zdravstvene za{tite sa posebnim osvrtom na planiranje stomatolo{ke za{tite. Osnovne tematske jedinice iz socijalne medicine: Kandidat upoznaje socijalno medicinski zna~aj prevencije oboljenja usta i zuba. ECC . rano otkrivanje i dijagnostiku benignih i malignih tumora mekih i ko{tanih tkiva lica i vilica. – upravljanja sistemom. oblika.anamneza i status. studije slu~ajeva (PBL) i konsultacije (C) s mentorom (40%) – Najmanje 7 seminarskih tema. Prakti~na nastava iz svih navedenih oblasti specijalizacije – Klini~ki rad sa pacijentima u punom radnom vremenu – Konzilijarni sastanci sa naprijed navedenim specijalnostima PROGRAM SPECIJALIZACIJE IZ DJE^IJE I PREVENTIVNE STOMATOLOGIJE UVODNI DIO . 2011. . tj. Kolokvij. analgezija i anestezija kod djece – Pedijatrijska endodoncija: mlije~ni zubi – Pedijatrijska endodoncija: mladi trajni zubi sa nezavr{enim rastom korijena – Oralna patologija: oboljenja mekih tkiva i parodoncijuma – Op}a oboljenja sa manifestacijama u usnoj {upljini kod djece – Traumatske povrede zuba: mlije~ni zubi – Traumatske povrede zuba: stalni zubi – Pedijatrijska protetika – Interceptivna ortodoncija – Poreme}aji razvoja – Rad sa medicinski kompromitovanom djecom: mentalna retardacija i neurolo{ki i senzorni poreme}aji – Rad sa medicinski kompromitovanom djecom: organska hroni~na oboljenja i krvne diskrazije DJE^JA STOMATOLOGIJA Prakti~na nastava .preparacija kaviteta. iz svih oblasti specijalizacije po jedna (30%) – Individualni rad. Edukacija sadr`i: teoretski Dje~ija stomatologija Preventivna stomatologija Javno zdravstvo-organizacija stomatolo{ke za{tite za djecu 1400 300 200 1900 prakti~ni 2500 700 300 3500 ukupno 3900 1000 500 5400 Nastavni program: Teoretska nastava iz svih navedenih oblasti specijalizacije – Predavanja. 4. u nastavnim turnusima (ljetni i zimski semestar) po planu koji utvr|uje navedeni fakultet. upute roditelju o upotrebi sistemskih fluorida (tablete) – Preventivno zalijevanje fisura – Planiranje tretmana oboljelih tvrdih i mekih oralnih tkiva. konfekcijske ~eli~ne krunice – Materijali u terapiji karijesa mlije~nih zuba – Oralna hirurgija: ekstrakcije zuba kod djece – Oralna hirurgija: upalni procesi kostiju kod djece i ekstrakcije zuba kod djece – Sedacija. izu~ava organizaciju i rad stomatolo{ke djelatnosti.osnovna teorijska nastava Dje~ja i preventivna stomatologija Pedijatrija Ortopedija vilica Bolesti usta i paradontologija Oralna hirurgija Socijalna medicina MJESTO OBAVLJANJA STA@A Stomatolo{ki fakultet Klinika za dje~ju i preventivnu stomatologiju Klinika za pedijatriju univerzitetsko-klini~ke bolnice Klinika za ortodonciju Klinika za parodontologiju i oralnu medicinu Klinika za oralno-hirur{ke discipline Institut za socijalnu medicinu medicinskog fakulteta ili zavodi za javno zdravstvo TRAJANJE 1 mjesec 23 mjeseca 3 mjeseca 3 mjeseca 2 mjeseca 2 mjeseca 2 mjeseca – sposobnost sticanja i preno{enja znanja. Obavlja se na stomatolo{kom fakultetu u ukupnom trajanju od 1 mjesec. Osnovne tematske jedinice iz maksilofacijalne hirurgije: Kandidat se upoznaje i osposobljava za zbrinjavanje urgentnih stanja i povreda maksilofacijalne regije. SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 17 – Strana 133 i fiksnim aparatima. popunjavanje kartona – Psiholo{ki pristup djetetu . izu~ava zdravstveno zakonodavstvo.OSNOVNA TEORIJSKA NASTAVA Osnovna teorijska nastava se provodi iz oblasti: – dono{enje klini~kih odluka. upoznavanje sa najnovijom literaturom u biblioteci i na internetu (20%) Svakih 6 mjeseci kolokvij iz obra|ene materije (10%). vilica i lica. 7. PREVENTIVNA I DJE^JA STOMATOLOGIJA Vrsta specijalizacije: OSNOVNA Trajanje specijalizacije: 3 godine (36 mjeseci) Plan specijalizacije: [IRA TEMATSKA OBLAST Uvodni dio . – etika i propisi.early childhood caries) – Dentalni karijes mlije~nih zuba: terapija .^etvrtak. a posebno ekonomske aspekte. te predprotetsku ortodontsku pripremu odraslih.

PEDIJATRIJA Edukaciju iz pedijatrije specijalizant }e provesti na Klinici za pedijatriju univerzitetsko-klini~ke bolnice u trajanju od 3 mjeseca. II. – Ishrana. PREVENTIVNA STOMATOLOGIJA Prakti~na nastava 700 sati – Prvi prijem pacijenta. Karton WHO.metode apeksogeneze i apeksifikacije. paraplegi~ari. mentalnim i senzornim nedostacima u stomatolo{ku ordinaciju (paraplegi~ari. – Popularna predavanja zdravstvenog odgoja za pred{kolsku djecu u dje~jem vrti}u (metode i oblici). Egzogene metode u primjeni. novine. Glavna i pomo}na sredstva za oralnu higijenu. – Detekcija plaka (obojavanje) odre|ivanje plak indeksa. struktura i mehanizam djelovanja. planiranje sedmi~nog jelovnika zdrave ishrane sa aspekta za{tite oralnog zdravlja. te anketama i intervjuima gra|ana razli~itih populacionih i socijalnih grupa i obradi i interpretaciji dobijenih rezultata. Plan rada i potreban tretman. – Zubne paste (sastav). mlijeka. – Planiranje preventivnih mjera za za{titu oralnog zdravlja trudnica . definicija i ciljevi preventivne stomatologije – Primarna. – Detekcija plaka. – Preventivni aspekt oralnog zdravlja hroni~nih bolesnika (kardiovaskularni. bro{ure i plakate). izradi programa primarne stomatolo{ke preventive za odgovaraju}e populacije. dje~ija protetika – Stomatolo{ki tretman djece sa specijalnim potrebama (odlazak u stacionarnu ustanovu) – Interceptivna ortodoncija PREVENTIVNA STOMATOLOGIJA teoretska nastava 300 sati – Istorijat. – Postupak zalijevanja fisura mlije~nih i stalnih zuba. – Prijem pacijenata sa fizi~kim. Uloga plaka u etiologiji oralnih oboljenja. Hemijska i mehani~ka sredstva. Izu~avanje zdravstvenih potreba i zahtjeva stanovni{tva sa zdravstvenom za{titom i osvrtom na stomatolo{ku djelatnost. – Stomatolo{ki pristup pacijentima oboljelim od AIDS-a. – Fluoridi u stomatolo{koj preventivi. slijepe i slabovide osobe gluhonijemi. Endogene metode. – Fluoridacija soli. Tablete sa fluorom. va`e}i standardi i normativi – Javno mnijenje i oralno zdravlje – Sociologija pasivnog ili negativnog odnosa gra|ana preme oralnom zdravlju. – Organizacija stomatolo{ke za{tite za pred{kolsku djecu – Organizacija stomatolo{ke za{tite za {kolsku djecu JAVNO ZDRAVSTVO-ORGANIZACIJA STOMATOLO[KE ZA[TITE Prakti~na nastava 300 sati Prakti~ni rad se sastoji u izradi godi{njih planova i programa rada zdravstvenih ustanova za odgovaraju}u populacju. 4. Tehnika ~etkanja zuba. Pra{ak za zube. Kriterij selekcije intaktnih zuba za pe~a}enje.-og stolje}a" u domenu stomatologije za dugoro~no vrijeme. Upotreba dentalnog konca.Ca(OH)2 metoda – Amputacija na mlije~nim zubima sa primjenom formokrezolskih preparata – Anestezija i ekstrakcija mlije~nih i stalnih zuba. s posebnim osvrtom na organizaciju {kolske i pred{kolske stomatolo{ke za{tite. status praesens. komparativnim prikazima zdravstvenog stanja-oralnog zdravlja stanovni{tva u pojedinim regijama u BiH. ^i{}enje mekih naslaga. Standardi primjene fluorida. – Predavanje zdravstvenog odgoja sa ciljem o~uvanja oralnog zdravlja za {kolsku djecu i adolescente. Ovaj segment specijalizacije obuhvata i nau~noistra`iva~ki rad u smislu izrade epidemiolo{kih studija. 2011. droge) – Metode i oblici edukacije – Zdravstveno prosve}ivanje svih populacijskih skupina uklju~uju}i i subjekte tre}e `ivotne dobi – Dono{enje edukativnih stomatolo{kih programa – Organizacija provo|enja programa sa specifi~nim grupama stanovni{tva – Edukacija iz stomatolo{ke doktrine preko mas-medija (radio.Broj 17 – Strana 134 – SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH ^etvrtak. Anamneza. JAVNO ZDRAVSTVO-ORGANIZACIJA STOMATOLO[KE ZA[TITE Teoretska nastava 200 sati – Sociologija medicinske i stomatolo{ke profesije – Izbor. Edukacija pacijenata.savjetovali{te "Razgovor sa pacijenticom". TEORETSKANASTAVA 225 ^ASOVA Upoznavanje sa sljede}im hroni~nim oboljenjima: – Kardiovaskularna oboljenja – Astma – Hroni~na renalna insuficijencija – Diabetes mellitus – Gastroezofagealni refluks – Poreme}aji ishrane . selekcija i distribucija zdravstvenih kadrova. – Detekcija karijesa prema WHO. Demonstracija postavljanja koferdama i prakti~no izvo|enje – Preparacija kaviteta na mlije~nim zubima – Prekrivanje pulpe . interdentalnih stimulatora. 7. – Primarne operativne mjere prevencije. planiranju implementacije ciljeva "Zdravlje za sve do 21. – Preventivni tretman pacijenata tre}e `ivotne dobi. Skidanje plaka. – Zdravstvena informatika i zdravstvena statistika. – Oralna higijena. Efekti fluorida na oralna tkiva. irigatora i vodica za ispiranje usta. – Dentalni plak. – Preventivne mjere i oralno zdravlje kod trudnica (savjetovali{te) – Pristup provo|enja prevencije oralnih bolesti kod specifi~nih bolesnika (komatozni pacijenti. Plak indeks i Indeks OH. Pe~a}enje (zalivanje) fisura zuba. – Fluoridacija zuba metodom premazivanja sa rastvorom ili gelom – Odabir intaktnih zuba za primjenu metode zalijevanja fisura. TV. osobe sa mentalnim poreme}ajima). sekundarna i tercijarna stomatolo{ka prevencija. amputirci). duhanski produkti. dokumentacija i evidencija. dijabeti~ari renalni bolesnici) – Prevencija i stomatolo{ki tretman oboljelih od AIDS-a i drugih vrsta ovisnosti (alkohol. – Indeksi oralnog zdravlja stanovnika. – Oralna higijena. – Lije~enje gangrene periodontitisa mladih trajnih zuba – Kompozitna nadogradnja na mladim trajnim zubima – Dijagnostika i tretman traumatskih povreda mlije~nih zuba – Dijagnostika i tretman traumatskih povreda stalnih zuba – Postavljanje konfekcijskih krunica na mlije~ne zube.tehnika postepenog uklanjanja karijesa na mlije~nim zubima – Preparacije kaviteta na I stalnim molarima i na mladim stalnim zubima – Obrada i poliranje ispuna – Direktno i indirektno prekrivanje pulpe na mladim stalnim zubima – Vitalna amputacija na mlije~nim zubima . hirur{ke intervencije kod medicinski kompromitovane djece – Ekstirpacija mladih trajnih zuba sa nezavr{enim rastom korjena . napitaka. Demonstriranje tehnika ~etkanja zuba na modelu. elektri~nih ~etkica. odre|ivanje KEP-a zuba na osnovu utvr|enog statusa. ~asopisi.

^etvrtak. 2011. specifi~nosti vezane za dje~ji uzrast – Lokalni anestetici i vazokonstriktori – Odontogene akutne i hroni~ne infekcije kod djece – Replantacija zuba i imobilizacija nakon traumatskih povreda – Patologija temporomandibularnog zgloba – Impakcije i hirur{ki tretman. gingivalna recesija. Zdravstvena djelatnost kao "potro{nja i proizvodnja" (medicinska i stomatolo{ka ekonomika). 4. Indikatori zdravstvenog stanja stanovni{tva. izbijanja i odnosa stalnih inciziva – Posljedica nepravilnosti u stalnoj denticiji – Poreme}aj niza nakon ekstrakcije ostalih zuba u toku razvoja vilica. A. statisti~koj analizi i predlaganju programa razvoja stomatolo{ke za{tite u odnosu na dobivene rezultate. TEORETSKA NASTAVA 225 ^ASOVA – Rast i razvoj oro-facijalnog sistema – Veza nepravilnosti u mlije~noj denticiji sa nepravilnostima u stalnoj denticiji – Etiolo{ki faktori nepravilnosti u mlije~noj denticiji i njihova eliminacija – Posljedice nepravilnosti u mlije~noj denticiji – Zna~aj mlije~nog niza i pravilne okluzije – Zna~aj mlije~nih zuba sa aspekta o~uvanja potrebnog prostora za stalne zube (izbor prioriteta u sanaciji mlije~nih zuba) – Prvi stalni molar i njegova uloga u okluziji – Posljedica neblagovremenog va|enja prvog stalnog molara i najpovoljnije vrijeme za njegovu ekstrakciju – Nepravilnost rasta. Finansiranje zdravstvene za{tite. TEORETSKA NASTAVA 150 ^ASOVA – Tehnike ekstrakcije mlije~nih i stalnih zuba kod djece – Lokalne i sprovodne anestezije u oralnom podru~ju (podjele. Sistem pla}anja. vje`be {patulom) – Otkrivanje nepravilnosti u toku prvog sistematskog pregleda u~enika – Na~in saradnje ortodont-pedodont – Izrada seminarskog rada BOLESTI USTA I PARADONTOLOGIJA Edukaciju iz bolesti usta i parodontologije specijalizant }e provesti na Klinici za Oralnu medicinu i paradontologiju Stomatolo{kog fakulteta u trajanju od 2 mjeseca. Programiranje. A. fibromatoza i hiperplazije kod djece – Traumatske ulcerativne lezije i opekotine – Periodontitisi kod djece (juvenilni periodontitis) – Stomatitisi s posebnim osvrtom na aftozni. Programi rada. Zakonodavstvo u zdravstvu B. Ekonomika zdravstva. Socio-ekonomska struktura stanovni{tva. PRAKTI^NA NASTAVA 450 ^ASOVA – Dijagnostika nepravilnosti u mlije~noj denticiji – Intervencije pedodonta u cilju spre~avanja nastanka nepravilnosti (bru{enje. PRAKTI^NA NASTAVA 300 ^ASOVA Dijagnostika i terapija nabrojanih stanja i oboljenja u usnoj {upljini kod djece. herpeti~ni ulceronekroti~ni gingivostomatitis – Glossitisi – Heilitisi – Oralna kandidijaza – Mukozne retencione ciste (mucocele) – Hemangiomi – Lezije u ustima u toku dje~jih infektivnih bolesti B. A. Specijalizant se aktivno uklju~uje u svakodnevni rad u navedenim institucijama u cilju razumijevanja na~ina i zna~aja planiranja u javnom zdravstvu. III. 7. Epidemiolo{ki metod istra`ivanja u medicini i stomatologiji. TEORETSKA NASTAVA 150 ^ASOVA Biolo{ke karakteristike stanovni{tva. indikacije i kontaraindikacije. Indeksi oralnog zdravlja stanovnika . Kadrovski potencijal u zdravstvu. Izvori i na~in prikupljanja sredstava za zdravstvenu za{titu. MAKSILOFACIJALNA HIRURGIJA Vrsta specijalizacije: OSNOVNA Trajanje specijalizacije: 5 godina (60 mjeseci) Plan specijalizacije: [IRA TEMATSKA OBLAST Uvodni dio osnovna teorijska nastava Maksilofacijalna hirurgija MJESTO U@A TRAJANJE TRAJANJE TEMATSKA OBAVLJANJA MJESECI MJESECI STA@A OBLAST Stomatolo{ki fakultet 1 Klinika za maksilofacijalnu hirurugiju 24 . Zdravstvena informatika i zdravstvena statistika. ORTOPEDIJA VILICA Edukaciju iz ortopedije vilica specijalizant }e provesti na Klinici za Ortodonciju Stomatolo{kog fakulteta u trajanju od 3 mjeseca. ORALNA HIRURGIJA Edukaciju iz oralne hirurgije specijalizant }e provesti na Klinici za Oralnu hirurgiju Stomatolo{kog fakulteta u trajanju od 2 mjeseca. A. B. te svakodnevnom radu u pojedinim dispanzerima-savjetovali{tima. indikacije – Urgentna stanja u stomatolo{koj ambulanti B. prisustvovanju stru~nim sastancima i vizitama. izgradnje i razvoja.komparativnostatisti~ke analize. SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 17 – Strana 135 – Celijakije – Cisti~na fibroza – Stanja primarne i sekundarne imunodeficijencije – Juvenilni hroni~ni artritis – Krvne diskrazije – Maligna oboljenja kod djece – Epilepsija i drugi neurolo{ki poreme}aji PRAKTI^NANASTAVA 450 ^ASOVA Prakti~na nastava se sastoji u tromjese~nom boravku na odjeljenjima pedijatrijske klinike. Kretanje zdravlja i bolesti. PRAKTI^NA NASTAVA 300 ^ASOVA Prakti~na nastava se sastoji u izradi epidemiolo{kih studija. komplikacije). PRAKTI^NA NASTAVA 300 ^ASOVA – Izvo|enje anestezija (lokalne i sprovodne) i ekstrakcije zuba – Incizije u cilju rje{avanja dentogenih infekcija – Replantacija avulziranih zuba i izrada splintova – Ekstrakcija zuba u ortodontskoj terapiji SOCIJALNA MEDICINA Edukaciju iz oralne hirurgije specijalizant }e provesti u Zavodu za javno zdravstvo Federacije Bosne i Hercegovine. planirana ekstrakcija mlije~nih zuba) – Izrada ~uvara prostora – Interceptivna ortodoncija (muskularne vje`be. TEORETSKA NASTAVA 150 ^ASOVA – Normalan periodoncijum u mlije~noj i stalnoj denticiji – Gingivitisi. dokumentacija i evidencija. te na Katedri za socijalnu medicinu i organizaciju javnog zdravstva medicinskog fakulteta u trajanju od 2 mjeseca.

pokazni rad mentora iz zna~ajnih dijagnosti~kih. Teoretska nastava: 182 sati a1 . u nastavnim turnusima (ljetni i zimski semestar) po planu koji utvr|uje navedeni fakultet. operativnih procedura (25% sati) b3 . u operacionoj sali (70% sati) b2 . – komunikacijske vje{tine. – upravljanja sistemom. 7.eksperimentalni rad (5% sati) UVODNI DIO . Prakti~na nastava: 273 sati b1 . 4 2 Obavlja se na stomatolo{kom fakultetu u ukupnom trajanju od 1 mjesec. Nastavni predmet: Upalni procesi maksilofacijalne regije 1. 4. diskusija sa mentorom (30% sati) a2 . Nastavni predmet: Onkolo{ki problemi maksilofacijalne regije 1. Povrede maksilofacijalne regije Nastavna jedinica: – etiologija – klasifikacija – dijagnostika – simptomatologija – terapija – sociolo{ko-epidemiolo{ki zna~aj 1.27 sati a3 .predavanja.2. – promocija zdravlja.191sat b2. 1.72 sati 2.27 sati a2 . Teoretska nastava: 91 sat a1 .Broj 17 – Strana 136 Povrede maksilofacijalne regije Onkolo{ki problemi maksilofacijalne regije Upalni procesi maksilofacijalne regije Uro|ene i ste~ene anomalije maksilofacijalne regije Hirur{ka oboljenja pljuva~nih `lijezda Hirur{ka oboljenja nerava MFR Urgentna maksilofacijalna hirurgija Hirur{ka tehnika Dijagnostika Eksperimentalna hirurgija Op}a hirurgija Bolni~ki odjel abdominalne hirurgije Urgentna Bolni~ki odjel medicina urgentne medicine Traumatologija Bolni~ki odjel traumatologije Ortopedija Bolni~ki odjel ortopedije Neurohirurgija Bolni~ki odjel neurohirurgije Transfuziologija Bolni~ki odjel transfuziologije Bolni~ki odjel ORL Bolni~ki odjel plasti~ne hirurgije Abdominalna hirurgija SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH 3 ^etvrtak. Teoretska nastava: a1 . 3.individualni rad specijalizanta na Klinici (40% sati) B.55 sati a2 . terapeutskih.svakodnevni prakti~ni rad u ambulanti.seminarske radnje specijalizanta (30% sati) a3 . Prakti~na nastava: b1 .136 sati b3 .14 sati Nastavna jedinica: – patofiziologija upale – topografsko-anatomski odnosi glave i vrata – etiologija – klasifikacija – simptomatologija – dijagnostika – terapija .55 sati a3 . – etika i propisi. – timski rad. 2011. Prakti~na nastava: 546 sati b1 . razgovori.68 sati b3.28 sati Nastavna jedinica: – etiologija – klasifikacija – dijagnostika – simptomatologija – terapija – lokalitet 1.37 sati 2.OSNOVNA TEORIJSKA NASTAVA Osnovna teorijska nastava se provodi iz oblasti: – dono{enje klini~kih odluka.382 sati b2 . Edukacija sadr`i: Nastavni predmet Teoretski broj sati 136 182 91 136 91 91 46 273 46 46 1093 Trajanje Broj mjeseci 3 4 2 3 2 2 1 5 1 1 24 3 Povrede maksilofacijalne regije Onkolo{ki problemi maksilofacijalne regije Upalni procesi maksilofacijalne regije 2 Uro|ene i ste~ene anomalije maksilofacijalne regije Hirur{ka oboljenja pljuva~nih `lijezda Hirur{ka oboljenja nerava MFR Urgentna maksilofacijalna hirurgija Hirur{ka tehnika Dijagnostika Eksperimentalna hirurgija Ukupno sati 2 1 5 1 1 23 3 4 4 4 6 2 6 6 Otorinolaringologija Plasti~na i rekonstruktivna hirurgija NASTAVNI PROGRAM A. MAKSILOFACIJALNA HIRURGIJA Edukaciju iz maksilofacijalne hirurgije specijalizant sprovodi na Klinici za maksilofacijalnu hirurgiju i trajanju od 24 mjeseca. na odjeljenju. – sposobnost sticanja i preno{enja znanja.

27 sati a2 .27 sati a3.205 sati b3 .7. Teoretska nastava: 46 sati a1 . Nastavni predmet: Uro|ene i ste~ene anomalije maksilofacijalne regije 1.191 sat b2 .109 sati 2.18 sati 2.37 sati 2.95 sati b2 .9.68 sati b3 .68 sati b3. Nastavni predmet: Hirur{ka oboljenja pljuva~nih `lijezda 1.18 sati 2. Teoretska nastava: 91 sat a1 . Teoretska nastava: 182 sati .14 sati a3.34 sati b3.34 sati b3 . Prakti~na nastava: 136 sati b1 -95 sati b2 .1.7 sati Nastavne jedinice: – uvod u eksperimentalni rad – rad na pokusnim `ivotinjama – rad na le{evima Nakon zavr{ene edukacije specijalizant pola`e kolokvij za svaki nastavni predmet.82 sati a2.14 sati Nastavna jedinica: – embriolo{ki aspekt – etiologija – klasifikacija – simptomatologija – dijagnostika – lokalitet – terapija – sociolo{ko-epidemiolo{ki zna~aj 1. Nastavni predmet: Hirur{ka oboljenja nerava maksilofacijalne regije 1. 4. Teoretska nastava: 91 sat a1.82 sati a3 .14 sati Nastavna jedinica: – anatomsko-fiziolo{ki aspekt – etiologija – klasifikacija – simptomatologija – dijagnostika – terapija 1. Abdominalna hirurgija Edukaciju iz abdominalne hirurgije specijalizant sprovodi na Klinici za abdominalnu hirurgiju u trajanju od 3 mjeseca.95sati b2.8. Prakti~na nastava: 136 sati b1 .6. SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 17 – Strana 137 1.37 sati 2.7 sati Nastavna jedinica: – dijagnosti~ke metode – dijagnosti~na oprema – interpretacija 1.34 sati b3 . Prakti~na nastava: 273 sati b1 . Nastavni predmet: Urgentna maksilofacijalna hirugija 1.14 sati a2 . 2011. Prakti~na nastava: 819 sati b1 .27 sati a3 . 2.37 sati 2. OP]A HIRURGIJA I TRANSFUZIOLOGIJA Edukaciju iz op}e hirurgije specijalizant sprovodi na Hirur{kim klinikama u trajanju od 21 mjeseca.5.7 sati Nastavna jedinica: – uzroci smrtnosti – urgentna stanja – hitne intervencije 1.14 sati a3 . Nastavni predmet: Eksperimentalna hirurgija 1.14 sati a3.10. a iz Transfuziologije u Zavodu za transfuzijsku medicinu Federacije Bosne i Hercegovine u trajanju od 2 mjeseca. Nastavni predmet: Dijagnostika 1.191 sahal b2 . Prakti~na nastava: 273 sati b1 . Prakti~na nastava: 273 sati b1 . Teoretska nastava: 46 sati a1 .Teoretska nastava: 273 sati a1 .18 sati 2.27 sati a3 .^etvrtak.27 sati a2 . Prakti~na nastava: 136 sati b1.573 sati b2 . Teoretska nastava: 46 sati a1 -14 sati a2 .14 sati a2 . Edukacija sadr`i: 1. 7.27 sati a2 .4.14 sati Nastavna jedinica: – anatomsko-fiziolo{ki aspekt – etiologija – klasifikacija – simptomatologija – dijagnostika – terapija 1.191 sat 5 b2 .41 sat Nastavna jedinica: – principi hirur{ke tehnike MFH – operativne procedure kod povreda MFR – operativne procedure kod tumora MFR – operativne procedure kod deformacija MFR – operativne procedure kod oboljenja nerava MFR – operativne procedure kod oboljenja pljuva~nih `lijezda – operativne procedure kod fcod upalnih procesa 1. Teoretska nastava: 91 sat a1 .68 sati b3 . Edukacija sadr`i: Nastavni predmet Abdominalna hirurgija Centar urgentne medicine Traumatologija Ortopedija Neurohirurgija Transfuziologija Ukupno sati Teoretski 182 182 182 182 273 91 1092 Prakti~ni 546 546 546 546 819 273 3276 Ukupno 728 728 728 728 1092 364 4368 2. Nastavni predmet: Hirur{ka tehnika 1.

136 sati b3. 3.82 sati a3 . Ortopedija Edukaciju iz ortopedije specijalizant sprovodi na Ortopedskoj klinici u trajanju od 4 mjeseca. 7.205 sati b3. Neurohirurgija Edukaciju iz neurohirurgije specijalizant sprovodi na Klinici za neurohinirgiju u trajanju od 6 mjeseci. Teoretska nastava: 273 sati a1 . Urgentna medicina Edukaciju iz urgentne medicine specijalizant sprovodi u Centru urgentne medicine u trajanju od 4 mjeseca.573 sati b2 .136 sati b3. 2011. Traumatologija Edukaciju iz traumatologije specijalizant sprovodi na Klinici za traumatologiju u trajanju od 4 mjeseca. 2. Teoretska nastava: 182 sati a1 .55 sati a2 . nosa i grla u trajanju od 6 mjeseci. .382 sati b2. Edukacija sadr`i: 1. Edukacija sadr`i: 1. 2.72 sati 2.72 sati 2. Prakti~na nastava: 546 sati b1 . 4. konzervisanje i distribucija krvi – komplikacije transfuzije krvi i derivata – terapija sa krvlju i krvnim derivatima (indikacija i kontra-indikacije) – poreme}aj koagulacije krvi (sa hirur{kog aspekta) – DIK (deseminirana intravaskulama koagulacija) Nakon zavr{ene edukacije specijalizant pola`e kolokvij. OTORINOLARINGOLOGIJA Edukaciju iz otorinolaringologije specijalizant sprovodi na Klinici za bolesti uha.28 sati U toku edukacije specijalizant treba da savlada nastavni program: – osnovni principi hirur{ke tehnike – principi asepse i antisepse – rad u operacionoj Sali Nakon zavr{ene edukacije specijalizant pola`e kolokvij.4.68 sati b3 .191 sat b2 .136 sati b3 .41 sat U toku edukacije specijalizant treba da savlada nastavni program: – dijagnostika neurohirur{kih oboljenja – simptomatologija – terapija – rehabilitacija neurohirur{kih bolesnika Nakon zavr{ene edukacije specijalizant pola`e kolokvij. Teoretska nastava: 182 sati a1 .14 sati U toku edukacije specijalizant treba da savlada nastavni program: – krvne grupe ABO sistema – Rh faktor i podgrupe ABO sistema – derivati krvi i supstituenti – uzimanje.Broj 17 – Strana 138 SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH ^etvrtak.109 sati 2. Prakti~na nastava: 546 sati b1.72 sati 2.82 sati a2 . Teoretska nastava: 91 sat a1 . Edukacija sadr`i: 1.382 sati b2.109 sati 2. Prakti~na nastava: 546 sati b1 .205 sati b3 .72 sati 2. 2. Prakti~na nastava: 273 sati b1 .55 sati a3 . 2.82 sati a3 .55 sati a3.41sat U toku edukacije specijalizant treba da savlada nastavni program: – dijagnosti~ka metoda u ORL – onkolo{ki problemi u ORL – oboljenja nerava – simptomatologija – terapija Nakon zavr{ene edukacije specijalizant pola`e kolokvij. Prakti~na nastava: 546 sati b1 . Transfuziologija Edukaciju iz transfuziologije specijalizant sprovodi u Zavodu za transfuzijsku medicinu Federacije Bosne i Hercegovine u trajanju od 2 mjeseca.55 sati a3 . Teoretska nastava: 273 sati a1 .28 sati U toku edukacije specijalizant treba da savlada nastavni program: – hirur{ka oboljenja zglobova – dijagnostika – simptomatologija – hirur{ka terapija Nakon zavr{ene edukacije specijalizant pola`e kolokvij.3. Edukacija sadr`i: 1. Prakti~na nastava: 819 sati b1-573 sati b2 . Prakti~na nastava: 819 sati b1 .82 sati a2.55 sati a2 .5.6.55 sati a2 .27 sati a3-37 sati 2.55 sati a3 .55 sati a2 .382 sati b2 -136 sati b3. Edukacija sadr`i: 1.2.28 sati U toku edukacije specijalizant treba da savlada nastavni program: – dijagnostika urgentnih stanja – klini~ka slika – trija`a bolesnika – {ok – reanimacioni postupci Nakon zavr{ene edukacije specijalizant pola`e kolokvij.27 sati a2 . Edukacija sadr`i: 1. 2.382 sati b2. a1 .28 sati U toku edukacije specijalizant treba da savlada nastavni program: – dijagnostika traumatiziranih bolesnika – simpiomatologija – terapija – rehabilitacija Nakon zavr{ene edukacije specijalizant pola`e kolokvij. Teoretska nastava: 182 sati a1 .

morfolo{ka . Ortodoncija 18 mjeseci Anamneza. razna oboljenja. Edukacija sadr`i 1. Teoretska nastava: 273 sati a1 . usana i nepca. epidemiologiju malokluzija i zdravstveno-odgojni rad. Etiologiju nepravilnosti kraniofacijalnog sistema.OSNOVNA TEORIJSKA NASTAVA Osnovna teorijska nastava se provodi iz oblasti: – dono{enje klini~kih odluka. {tetne navike.205 sati b3 . kongenitalne anomalije. Obavlja se na stomatolo{kom fakultetu u ukupnom trajanju od 1 mjesec. metabolizam i ishrana. uro|enih rascjepa lica.razne metode – Analiza rendgenskih filmova (intraoralni i ortopantomografija). kao i rendgen dijagnostiku. Preventivna i dje~ja stomatologija 4 mjeseca Osposobljava se za samostalno rje{avanje dijagnosti~kih i terapeutskih problema kod posljedica ranog gubitka mlije~nih i stalnih zuba. Savjetovali{ni metod rada. asimetrije lica. op}e nasljedne faktore. Upoznaje lije~enje malokluzija fiksnim aparatima. 2011. poreme}aj funkcija. analiza studijskih modela. poliprstenasta sa okruglim i ~etvrtastim lukom. – etika i propisi.monobloka. uzimanje otisaka raznim materijalima. uzimanje konstrukcionog zagri`aja. mandibule. maksile. PLASTI^NA I REKONSTRUKTIVNA HlRURGIJA Edukaciju iz plasti~ne i rekonstruktivne hirurgije specijalizant sprovodi na Klinici za plasti~nu i rekonstruktivnu hirurgiju u trajanju od 6 mjeseci. analizu fotografije i dr. fiksnih aparata. u nastavnim turnusima (ljetni i zimski semestar) po planu koji utvr|uje navedeni fakultet. proba i predaja funkcionalnog aparata . Pedijatrija 1 mjesec Fiziologija i patologija novoro|en~eta . Teorijska i prakti~na nastava na fakultetu 8 mjeseci Kroz nastavu organizovanu na fakultetu. SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 17 – Strana 139 4. ORTODONCIJA Vrsta specijalizacije: OSNOVNA Trajanje specijalizacije: 3 godine (36 mjeseci) Plan specijalizacije: [IRA TEMATSKA OBLAST Uvodni dio . endokrine disfunkcije.na studijskim modelima. izrada studijskih modela.morfologija.monobloka . Prakti~na nastava: 819 sati b1-573 sati b2 . izrada `i~anih elemenata za aktivne pokretne ortodontske aparate.82 sati a3 . Zdravstveni odgoj djece i roditelja. tele Rtg dijagnostiku. razvitak mlije~nih i stalnih zuba. rani gubitak mlije~nih i stalnih zuba. autotransplantaciju zuba.rascjepi i sindromi. proba i predaja funkcionalnog aparata . izradu i primjenu pokretnih i fiksnih dr`a~a prostora. veli~inu zuba. klini~ka. funkcionalna ispitivanja. funkcionalno ispitivanje – Uzimanje otisaka raznim materijalima – Analiza studijskih modela . Oralna hirurgija 2 mjeseca Upoznaje hirur{ko lije~enje prekobrojnih zuba. – timski rad. Katalog znanja: – Anamneze. Dijagnostiku nepravilnosti kraniofacijalnog sistema. profilnih tijela Rtg snimaka. frenulektomiju i druge intervencije u okviru ortodontsko-hirur{kog lije~enja. regulator funkcije i dr. analiza rendgenskih filmova (intraoralni i ortopantonografija). predaja pokretnih aktivnih aparata. funkcionalnih aparata raznih tipova. uzimanje konstrukcionog zagri`aja i predaja vestibularne plo~e.82 sati a2. lokalne faktore. izradu konturnih plombi za obezbje|ivanje aproksimalnog kontakta radi sprje~avanja gubitka prostora zbog aproksimalnih karijesa.) Savladati ratni hirur{ki minimum. terapijska readaptacija i kontrola pacijenata. preoperativno i postoperativno lije~enje. uzimanje otisaka za reparaturu . intraekstraoralni lukovi i dr. dinamiku rasta stalnih zuba i zubnih lukova u raznim stadijumima. dijagnostiku uro|enih mana. rascjepa i sindroma . Uticaj ekolo{kih uslova na zdravlje djece. postavljanje dijagnoze i plana terapije okluzalnih anomalija.^etvrtak.). – promocija zdravlja. Na~in provjere znanja: kolokvij. – Postavljanje dijagnoze i plana terapije okluzalnih anomalija – Predaja pokretnih aktivnih aparata – Uzimanje konstrukcionog zagri`aja. Osposobljava se za samostalnu klini~ku dijagnostiku nepravilnosti usta i zuba. specijalizant izu~ava iz oblasti ortodoncije: pravilan i nepravilan rast i razvoj kraniofacijalnog sistema. izrada funkcionalnog aparata. nutricione potrebe i vrste hrane. funkcionalma. otkrivanje i hirur{ko otklanjanje retiniranih zuba. lokalna oboljenja. – upravljanja sistemom. 7.popravka ortodontskog aparata.) i upoznaje se sa osnovama terapije fiksnim aparatima (labiolingvalna tehnika. terapiju nepravilnosti orofacijalnog sistema: pokretnim mehani~kim aparatima. nalaz. analizu ortopantomografskih Rtg snimaka.. prenatalni razvitak i dinamiku rasta vilica i lica. funkcionalnim aparatima (propulzor. hirur{kim zahvatima kod raznih sindroma vezanih za orofacijalni sistem idr. germektomiju i drugih zuba. traume. lije~enje te{kih kongenitalnih anomalija . lije~enje odraslih sa raznim malokluzijama. postnatalni rast kranijuma. Vakcinacije. – komunikacijske vje{tine. hip i hiperprodukciju. Patrona`ni rad. Maksilofacijalna hirurgija (2 mjeseca) Upoznaje hirur{ko lije~enje te{kih deformacija vilica i lica (skeletne II klase. skeletnog otvorenog zagri`aja. 4. ortodontsko protetsko lije~enje i ortodontsko hirur{ko lije~enje. lije~enje djece sa te{kim malokluzijama. primjenu miofunkcionalne terapije za grupe i pojedince uz razna sredstva i pomagala.osnovna teorijska nastava Teorijska i prakti~na nastava na fakultetu Ortodoncija MJESTO OBAVLJANJA STA@A Stomatolo{ki fakultet Stomatolo{ki fakultet Klinika za ortodonciju TRAJANJE MJESECI 1 8 18 4 2 2 1 36 Preventivna i dje~ja Klinika za dje~ju i preventinu stomatologija stomatologiju Maksilofacijalna hirurgija Klinika za maksilofacijalnu hirurgiju Oralna hirurgija Pedijatrija Klinika za oralno-hirur{ke discipline Klinika za pedijatriju univerzitetsko-klini~ke bolnice UVODNI DIO . u~estalost. klasifikacija. karijes. – sposobnost sticanja i preno{enja znanja. lije~enje osoba sa malokluzijama i parodontalnim oboljenjima. labijalni frenulum. nalaz.109 sati 2. sprovo|enje preventivnih i interceptivnih mjera u oblasti ortopedije vilica.41 sat U toku edukacije specijalizant treba da savlada nastavni program: – osnovni principi plasti~ne i rekonstruktivne hirurgije – vrste transplantacije tkiva – mikrovaskularni re`anj – zna~aj vaskularizacije u plasti~noj hirurgiji Nakon zavr{ene edukacije specijalizant pola`e kolokvij. izradu i primjenu pokretnih mehani~kih aparata. intraoralnu i ekstraoralnu Rtg dijagnostiku. bionator.

organizacija djelatnosti. Obavlja se na stomatolo{kom fakultetu u ukupnom trajanju od 1 mjesec. analiza vremenskih serija. ustanova za pred{kolski uzrast. higijena sela i privremenih naselja. sistem odlu~ivanja. osnovne klasifikacije. efikasnost. ekologija rada. UPRAVLJANJE I KONTROLNI MEHANIZMI: principi teorije rukovo|enja. 4. – timski rad. Provodi se u Federalnom ministarstvu zdravstva. zakon. zaklju~ivanje na osnovu uzoraka. nabavka opreme. pojam zdravstve politike i metod delovanja. karakteristike ishrane i uhranjenosti. determinante zahtjeva. 2. ZDRAVSTVENA ZA[TITA: jedinice socijalnomedicinskog posmatranja. funkcionalne karakteristike sistema. reumatizam. procjena zdravstvene tehnologije. Organizacija zdravstvene djelatnosti i zdravstveno zakonodavstvo u trajanju od 9 mjeseci.multidisciplinarni pristup. metode i tehnike zdravstveno-odgojnog rada. karakteristike zarazne bolesti . Prakti~ni trening: Socijalno-medicinska patologija u trajanju od 9 mjeseci. buka. ZDRAVSTVENI SISTEMI: sistematski pristup. Teorijska nastava na stomatolo{kom fakultetu: 1. 2011. finansiranje zdravstvene za{tite. korisnik i njegova uloga. najva`nije tehnike istra`ivanja. SOCIJALNA MEDICINA Vrsta specijalizacije: OSNOVNA Trajanje specijalizacije: 3 godine (36 mjeseci) Plan specijalizacije: [IRA TEMATSKA OBLAST Uvodni dio osnovna teorijska nastava Teorijska nastava Socijalna medicina U@A TEMATSKA OBLAST MJESTO OBAVLJANJA STA@A Stomatolo{ki fakultet TRAJANJE MJESECI 1 Stomatolo{ki fakultet 8 24 Socijalno-medicinska Institut za socijalnu patologija medicinu medicinskog fakulteta ili zavodi za javno zdravstvo Organizacija Federalno ministarstvo zdravstva zdravstvene djelatnosti i zdravstveno zakonodavstvo Zdravstvena zavodi za javno ekonomika zdravstvo i zavodi za zdravstveno osiguranje Zdravstvena statistika Institut za socijalnu i metode istra`ivanja medicinu medicinskog fakulteta Promocija zdravlja i zavodi za javno zdravstveni odgoj zdravstvo Epidemiologija zavodi za javno zdravstvo Higijena zavodi za javno zdravstvo 9 9 2 3 1 1 2 36 UVODNI DIO . razlike u odnosu na druge sektore. obezbje|enje kvaliteta u zdravstevnoj za{titi. karakteristike stanja u BIH. evidencija i dokumentacija. njihova primjena i evaluacija. rak. zdravstveni informacioni sistem. klasifikacioni sistemi.Broj 17 – Strana 140 – SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH ^etvrtak. izvori podataka i njihova vrijednost. 6. modeli za predvi|anje. tehnologije planiranja. kardiovaskularne bolesti. organizacione strukture. cilj i predmet mjerenja. Linearna regresija i korelacija. – etika i propisi. pravilnici i uputstva. ostali nivoi zdravstvene za{tite. baze podataka. {kolska sredina. u nastavnim turnusima (ljetni i zimski semestar) po planu koji utvr|uje navedeni fakultet. metode procjene. primarna zdravstvena za{tita. faktori rizika. HIGIJENA: ekologija. zdravstevna potro{nja. deskriptivni. masovna nezarazna oboljenja. Provodi se u zavodima za javno zdravstvo i zavodima za zdravstveno osiguranje. nau~nostru~na literatura.crijevnih zaraza. potrebe i njihovo mjerenje.OSNOVNA TEORIJSKA NASTAVA Osnovna teorijska nastava se provodi iz oblasti: – dono{enje klini~kih odluka. PROMOCIJA ZDRAVLJA I ZDRAVSTEVNI ODGOJ: pona{anje. zdravstveni odgoj .popravku ortodontskog aparata – Terapijska readaptacija i kontrola pacijenata Laboratorija: – Izrada studijskih modela na vi{e na~ina – Izrada `i~anih elemenata za aktivne pokretne ortodontske aparate – Izrada funkcionalnog aparata Detaljniji sadr`aj programa specijalisti~kog usavr{avanja }e odrediti voditelj programa specijalizacije odre|en od strane Federalnog ministra zdravstva u saradnji sa strukovnim udru`enjem. . vi{ekriterijumsko odlu~ivanje. bolni~ki sistem. zdravstevno odgojni programi. – komunikacijske vje{tine. kontrola kvaliteta. ZDRAVSTVENA EKONOMIKA: pojam cijena i tro{kova u zdravstvu. sistem primarne zdravstvene za{tite. vi{estruka linearna regresija i korelacija. 4. zna~aj tehnologije za zdravstvo. komunalna higijena. 7. kategorije koje podlije`u zakonskoj regulativi. voda. analiza odlu~ivanja .drvo odlu~ivanja. higijena naselja i urbanizam. unapre|enje zdravlja djece i omladine. mjerenje zdravstenog stanja. EPIDEMIOLOGIJA: epidemiolo{ki metod. zdravstveno stanje stanovni{tva svijeta. kori{}enje zdravstevne za{tite. planiranje i ispitivanje ishrane. multivarijantna statistika. ishrana. 7. razvoj zdravstvene za{tite. 5. ekonomi~nost. oblici pona{anja i njihovo formiranje. funkcionisanje zdravstvene za{tite. STATISTIKA: biostatistika. Uzimanje konstrukcionog zagri`aja i predaja vestibularne plo~e – Predaja kose ravni – Izrada i predaja podveza brade – Uzimanje otisaka za reparaturu . veza izme|u pona{anja zdravlja i bolesti. navike i obi~aji i njihov uticaj na zdravlje. RUKOVO\ENJE. – promocija zdravlja. izrada plana. – upravljanja sistemom. – sposobnost sticanja i preno{enja znanja. pojam zdravlja i njegove za{tite. indikatori. osnovne metode i postavke istra`iva~kog rada. zdravstevno zakonodavstvo. metode ekonomskih analiza u zdravstvu. nivoi odlu~ivanja tradicionalne i moderne tehnike. atmosfera. klasifikacioni sistemi. kontrola zdravstvene potro{nje. respiratornih infekcija i transmisivnih zaraza. analize sistema. mentalna oboljenja. deskriptivna statistika. Provodi se na Institutu za socijalnu medicinu medicinskog fakulteta ili zavodima za javno zdravstvo. 3. analiti~ki i eksperimentalni. mjere za sprje~avanje i suzbijanje zaraznih bolesti. kontrolni mehanizmi. sanitacija sredine. pisanje stru~ne publikacije. 8. Zdravstvena ekonomika u trajanju od 2 mjeseca. socijalna za{tita i teorija socijalne sigurnosti. zakonski propisi i sanitarna kontrola.

Medicinska informatika Teoretski 12 mjeseci Prakti~ni 24 mjeseca (50% sati) (30% sati) (20% sati) (50% sati) (30% sati) (20% sati) Ukupno 36 mjeseci Cilj programa specijalizacije: Program specijalizacije medicinske informatike ima za cilj da educira doktore stomatologije kako bi ovladali znanjima i vje{tinama u~enja uz pomo} savremenih tehni~kih sredstava. – upravljanja sistemom. HIV pozitivne ili roditelje hendikepirane djece po izboru Sprovo|enje najmanje 15 zdravstveno-odgojnih intervjua Definisanje minimalnog skupa podataka za pra}enje odre|enog programa (pravljenje obrazaca) Definisanje i razvoj jedne baze podataka Jedna kontrola kvaliteta (ta~nost i pouzdanost) podataka koji se rutinski prikupljaju (bilo za bolni~ki ili za vanbolni~ki sistem zdravstvene za{tite) Jedan prijedlog za uklju~ivanje u proces ugovaranja nadoknade tro{kova za rad ustanova (finansiranje ustanove) ili za izvo|enje nekog programa (finansiranje programa aktivnosti) Procjena izra~unavanja tro{kova za definisane medicinske usluge Jedno pore|enje kvaliteta rada dvije ili vi{e stacionarnih. odnosno dvije ili vi{e ambulantno-poliklini~kih ustanova na osnovu podataka rutinske statistike Dvije grafi~ke prezentacije stohasti~kih analiza . uz minimiziranje tro{kova zdravstvenih usluga i zadovoljstvo korisnika. UVODNI DIO Uvodni dio . diskusije sa mentorom A2 . – sposobnost sticanja i preno{enja znanja. – timski rad. – promocija zdravlja. 7.) MEDICINSKA INFORMATIKA Vrsta specijalizacije: OSNOVNA Trajanje specijalizacije: 3 godine /36 mjeseci/ PLAN SPECIJALIZACIJE Osnovna teorijska nastava Stomatolo{ki fakultet Prema programu Katedra za medicinsku informatiku 1 11 24 Prakti~ni dio treninga Hardver i softver za medicinare Katedra za medicinsku informatiku Zdravstveni informacioni zavodi za javno sistemi zdravstvo Zdravstvena edukacija zavodi za javno zdravstvo Zdravstvena statistika zavodi za javno zdravstvo Medicinska zavodi za javno dokumentaristika zdravstvo Informacijske tehnologije Katedra za u zdravstvu medicinsku informatiku Medicinska elektronika Katedra za medicinsku informatiku Kvalitet i upravljanje Agencija za kvalitet i sistemom kvaliteta akreditaciju u zdravstvu u Federaciji Bosne i Hercegovine i zavodi za javno zdravstvo 4 4 2 2 4 4 2 2 NASTAVNI PROGRAM Teoretska nastava Du`ina trajanja teoretskog dijela je 12 mjeseci: A1 .Predavanja. jedno za trudnice i jedno za oboljele od hroni~nih masovnih nezaraznih bolesti Organizovanje. Provodi se u Institutu za socijalnu medicinu medicinskog fakulteta. Promocija zdravlja i zdravstveni odgoj u trajanju od 1 mjesec. – komunikacijske vje{tine.izrada "drveta odlu~ivanja" Dvije simulacije procesa protoka pacijenata u ljekarskoj ordinaciji Izrada jednog kvalitativnog modela predvi|anja neke pojave (Delfi metod. . SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH [IRA TEMATSKA OBLAST Teoretski dio U@A TEMATSKA OBLAST Broj 17 – Strana 141 MJESTO OBAVLJANJA STA@A TRAJANJE MJESECI 12 Zdravstvena statistika i metode istra`ivanja u trajanju od 3 mjeseca. doma zdravlja Jedan plan rada definisane slu`be unutar zdravstvene ustanove Pravljenje jednog programa izvo|enja odre|ene preventivne aktivnosti (skrining. 4. 2011.osnovna teorijska nastava 1 mjesec Osnovna teorijska nastava se provodi iz oblasti: – dono{enje klini~kih odluka. organizovanje i odr`avanje tri predavanja: jedno za djecu {kolskog ili pred{kolskog uzrasta.Rad u nau~noistra`iva~kim projektima Ukupan edukativni program: Nastavni predmet 1. te kori{tenje tih sredstava i IT u svrhu za{tite zdravlja stanovni{tva. – etika i propisi.Individualno u~enje u Centru Prakti~na nastava Du`ina trajanja prakti~nog dijela je 24 mjeseca: B1 . Provodi se u zavodima za javno zdravstvo. SPISAK PROCEDURA KOJE SPECIJALIZANT TREBA PRAKTI^NO DA URADI: Jedno me|unarodno pore|enje zdravstevnog stanja stanovni{tva Jednu procjenu zdravstevnog stanja stanovni{tva Federacije BiH sa najnovijim podacima Jednu procjenu zdravstvenog stanja stanovni{tva odre|enog regiona sa najnovijim podacima Dvije procjene zdravstvenog stanja stanovni{tva op}ina po izboru Pronala`enje i izra~unavanje ~etiri najnovija indikatora zdravstevnog stanja za koja ne postoje rutinski podaci Jednu standardizaciju op}ih stopa smrtnosti za odre|eno podru~je Jednu standardizaciju po godinama starosti i poluspecifi~nih stopa mortaliteta od odre|ene bolesti za odre|eno podru~je ^etiri analize vremenskih serija (trendova) pokazatelja zdravstvenog stanja i socijalno-ekonomskog razvoja Jedan plan rada za zdravstvene ustanove u cjelini (bolnice. konsenzus pristup i dr. pu{a~e.Diskusije i demonstracije sa supervizorom B3 .Seminari u specijalisti~kom radu A3 .^etvrtak. norminalne grupe. Obavlja se na medicinskom fakultetu u ukupnom trajanju od 1 mjesec. formiraranje i rad u jednoj maloj grupi sa najmanje pet seansi za gojazne. u nastavnim turnusima (ljetni i zimski semestar) po planu koji utvr|uju navedeni fakulteti.Obuka u Centru za Medicinsku informatiku B2 . vakcinacija ili zdravstveno-odgojni program) Jedna op}a evaluacija programa rada Jedna ekonomska evaluacija ostvarenog zdravstvenog programa (analiza tro{kova i efekata toga programa) Organizacija i izvo|enje jednog stru~nog sastanka sa zadatom temom Priprema.

Nakon provedene edukacije specijalizant treba da ovlada znanjima i vje{tinama iz ove oblasti polaganjem kolokvija i izradom seminarskih radova. Poslije zavr{ene edukacije specijalizant treba da izradi seminarske radove i polo`i kolokvij. MEDICINSKA DOKUMENTARISTIKA Prakti~na i teoretska edukacija iz ove oblasti traje 6 mjeseci Edukacija iz ove oblasti fokusirat }e se na sljede}im metodskim jedinicama: – Definicija medicinske dokumentaristike – Klasifikacije i standardi – Dokumentacija i evidencija u zdravstvu – Medicinski zapis – Statisti~ka istra`ivanja kao izvor podataka za medicinsku dokumentaciju i evidenciju – Priprema podataka za obradu na ra~unaru – Odre|ivanje kategorija odgovora – Unos podataka i postlogi~ka kontrola – Statisti~ka obrada i analiza podataka – Postupak istra`ivanja – Pretpostavke za primjenu statisti~kih metoda – Pregled statisti~kih postupaka – Svrstavanje podataka – Jednosmjerna tabulacija – Grafi~ko prikazivanje distribucije frekvencija – Jednostavnija analiza dviju varijabli – Testiranja – Principi medicinske dokumentacije i evidencije – Trendovi razvoja Teoretski dio treninga se provodi na Katedri za medicinsku informatiku. CPU. INFORMACIJSKE TEHNOLOGIJE U ZDRAVSTVU Prakti~na i teoretska edukacija iz ove oblasti traje 6 mjeseci U toku edukacije iz ovog djela programa specijalizant treba da savlada sljede}e sadr`aje: – Teorija informacija – Teorija organizacije.3.4. Prakti~ni dio treninga se provodi u zavodima za javno zdravstvo. 2011. ZDRAVSTVENI INFORMACIONI SISTEMI Prakti~na i teoretska edukacija iz ove oblasti traje 6 mjeseci U toku edukacije iz ovog djela programa specijalizant treba da savlada sljede}e sadr`aje: – Definicije i pojmovi ZIS-a – Organizacija zdravstvenog informacionog sistema – Prikupljanje podataka – Obrada podataka – Arhiviranje podataka – Kori{tenje podataka i informacija – Klasifikacija zdravstvenih informacionih sistema – Standardizacija u medicinskoj informaci Teoretski dio treninga se provodi na Katedri za medicinsku informatiku. Nakon provedene edukacije specijalizant treba da ovlada znanjima i vje{tinama iz ove oblasti polaganjem kolokvija i izradom seminarskih radova.Broj 17 – Strana 142 SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH ^etvrtak. Nakon provedene edukacije. M) – Klasifikacija ra~unarskih sistema – Obrada i pohranjivanje podataka u ra~unarima – Programska podr{ka – Osnovni programski jezici i gotovi programski paketi – Proceduralno i neproceduralno programiranje Teoretski dio treninga se provodi na Katedri za medicinsku informatiku. Prakti~ni dio treninga se provodi u zavodima za javno zdravstvo. 3. organizacija kao kibernetski sistem – Zdravstvena organizacija u mre`nom okru`enju . Prakti~ni dio treninga se provodi u zavodima za javno zdravstvo. specijalizant treba da ovlada znanjima i vje{tinama iz ove oblasti polaganjem kolokvija i izradom seminarskih radova: 3. Svi seminarski radovi biti }e pregledani i ocijenjeni od strane mentora i {efa Katedre i predstavljat }e dokumentaciju kandidata na Katedri za medicinsku informatiku Medicinskog fakulteta. Provjera znanja Evaluacija znanja i vje{tina specijalizanta provest }e se nakon apsolviranja svakog predmeta odbranom seminarskog rada po izboru mentora i kolokvijem iz svake oblasti. ZDRAVSTVENA EDUKACIJA Prakti~na i teoretska edukacija iz ove oblasti traje 3 mjeseca U toku edukacije iz ovog djela programa specijalizant treba da savlada sljede}e sadr`aje: – Klasi~ni oblici zdravstvene edukacije – Cjelo`ivotna zdravstvena edukacija – Simulacije i multimedija – Ra~unari u istra`ivanjima – Telematika i u~enje na daljinu (DL. 7. Teoretska nastava iz oblasti medicinske informatike prema sljede}em programu: – Hardver i softver za medicinare – Zdravstveni informacioni sistemi – Zdravstvena edukacija – Zdravstvena statistika – Medicinska dokumentaristika – Informacijske tehnologije u zdravstvu – Medicinska elektronika – Kvalitet i upravljanje sistemom kvaliteta HARDVER I SOFTVER ZA MEDICINARE Prakti~na i teoretska edukacija iz ove oblasti traje 6 mjeseci U toku edukacije iz ovog djela programa specijalizant treba da savlada sljede}e sadr`aje: – Arhitektura ra~unarskih sistema (U/I. Prakti~ni dio treninga se provodi u zavodima za javno zdravstvo.5. 3. 4. 3. Nakon provedene edukacije. Nakon provedene edukacije specijalizant treba da ovlada znanjima i vje{tinama iz ove oblasti polaganjem kolokvija i izradom seminarskih radova: 3.6.Distance Learning) Teoretski dio treninga se provodi na Katedri za medicinsku informatiku. ZDRAVSTVENA STATISTIKA Prakti~na i teoretska edukacija iz ove oblasti traje 3 mjeseca Edukacija iz ove oblasti fokusirat }e se na sljede}im metodskim jedinicama: – Nau~na metoda u statisti~kim istra`ivanjima – Metoda uzoraka – Analiza i interpretacija podataka – Sastavljanje izvje{taja o rezultatima statisti~kih istra`ivanja – Mjesto i uloga ra~unara u statistici – Aplikativna zdravstvena statistika Teoretski dio treninga se provodi na Katedri za medicinsku informatiku. specijalizant treba da ovlada znanjima i vje{tinama iz ove oblasti polaganjem kolokvija i izradom seminarskih radova.2. Prakti~ni dio treninga se provodi na Katedri za medicinsku informatiku.

9000 – Uvo|enje sistema kvaliteta u zdravstvenu organizaciju – Na~ela upravljanja kvalitetom Teoretski dio treninga se provodi na Katedri za medicinsku informatiku. Organizirana nastava obuhvata sljede}i program: . Specijalizacija se obavlja 33 mjeseca. Nakon provedene edukacije. – SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Farmakognozija i hemija Katedra droga Farmakologija i toksikologija Katedra Mikrobiologija Proizvodnja i prerada lijekova Kontrola lijekova Broj 17 – Strana 143 6 mjeseci 1 mjesec 1 mjesec 1 mjesec Novi koncept zdravstvene organizacije i uticaj razvoja IT na organizacioni sistem – Komunikacioni procesi – Telematika u medicini – Internet u medicini i zdravstvu – Uticaj razvoja informacionih tehnologija na informacioni sistem i procese odlu~ivanja – Rein`injering poslovnih procesa zdravstvene organizacije Teoretski dio treninga se provodi na Katedri za medicinsku informatiku. od toga 18 mjeseci na Farmaceutskom fakultetu. a ostatak vremena predvi|en je za individualno usavr{avanje kandidata pod nadzorom mentora. industriji i galenskoj laboratoriji sa naglaskom na lijekove koji se izdaju bez recepta u apoteci.osnovna teorijska nastava Osnovna teorijska nastava se provodi iz oblasti: – dono{enje klini~kih odluka. u nastavnim turnusima (ljetni i zimski semestar) po planu koji utvr|uje navedeni fakultet. – sposobnost sticanja i preno{enja znanja. 4. u dogovoru sa kandidatom. Organizirana nastava za specijalizante na Farmaceutskom fakultetu u trajanju od 12 mjeseci provodi se u obliku predavanja. 2011.^etvrtak. Tokom usavr{avanja. – Pra}enje istra`ivanja i novosti iz oblasti farmakognozije. ljekovitih pripravaka i lijekova. Specijalizacija traje 36 mjeseci. – Priprema dokumentacije za dobivanje dozvole za promet lijekova koji se izdaju bez recepta u apoteci i specijaliziranim prodajama. Prakti~ni dio treninga se provodi u Agenciji za kvalitet i akreditaciju u zdravstvu u Federaciji Bosne i Hercegovine i zavodima za javno zdravstvo. Uvodni dio . – Usvajanje dobre prakse za izradu i kvalitet lijekova u apoteci.osnovna teorijska nastava Op}i dio: predavanja. – etika i propisi.7. – Standardizacija droga. – Upoznavanje analiti~kih postupaka za analizu lijekova koji se izdaju bez recepta u apoteci i specijaliziranim prodajama. – promocija zdravlja. MEDICINSKA ELEKTRONIKA Prakti~na i teoretska edukacija iz ove oblasti traje 3 mjeseca U toku edukacije iz ovog djela programa specijalizant treba da savlada sljede}e sadr`aje: – Komunikacijska elektronika – Dijagnosti~ka elektronika – Trendovi u razvoju medicinske elektronike Teoretski dio treninga se provodi na Katedri za medicinsku informatiku. specijalizant treba da ovlada znanjima i vje{tinama iz ove oblasti polaganjem kolokvija i izradom seminarskih radova. Mentoru je prepu{teno da. od toga 33 mjeseca na nau~no-obrazovnim i stru~nim institucijama koje ispunjavaju propisane uslove. – Lijekovi koji se izdaju bez recepta u apoteci i specijaliziranoj prodaji. – Fitoterapija. – Homeopatija. Nakon provedene edukacije. 3.8. odabere dodatno usavr{avanje u u`im podru~jima na kojima }e specijalizant radi. 3. specijalizant treba da ovlada znanjima i vje{tinama iz ove oblasti polaganjem kolokvija i izradom seminarskih radova. specijalizant se osposobljava za: – Istra`ivanje u oblasti prirodnih ljekovitih sirovina. – komunikacijske vje{tine. specijalnih vje`bi i individualnog rada sa mentorom. 1. – Uloga prirodnih ljekovitih sirovina u terapiji. KVALITET I UPRAVLJANJE SISTEMOM KVALITETA Prakti~na i teoretska edukacija iz ove oblasti traje 3 mjeseca U toku edukacije iz ovog djela programa specijalizant treba da savlada sljede}e sadr`aje: Definicija sistema kvaliteta – Standardi za sisteme upravljanja kvalitetom i serija standarda ISO . – timski rad. seminara. Prakti~ni dio treninga se provodi na Katedri za medicinsku informatiku. – Analiza droga po farmakopejskim propisima. seminar i specijalne vje`be MJESTO (INSTITUCIJA) OBAVLJANJA STA@A Farmaceutski fakultet Farmaceutski fakultet TRAJANJE 1 mjesec 11 mjeseci Specijalizacija iz Farmakognozije je postdiplomski proces usavr{avanja magistara farmacije u kojem specijalizant pro{iruje postoje}a i sti~e nova znanja i vje{tine.Kontrolni laboratorij Galenski laboratorij Apoteka i biljna apoteka Uprava Bosne i Hercegovine za za{titu zdravlja bilja i Federalni agromediteranski zavod 3 mjeseca 4 mjeseca 4 mjeseca (2+2) 1 mjesec 3 mjeseca Galenska proizvodnja Apotekarska djelatnost Ljekovito bilje Godi{nji odmori PLANOVI I PROGRAMI SPECIJALIZACIJA ZA MAGISTRE FARMACIJE FARMAKOGNOZIJA Vrsta specijalizacije: OSNOVNA Trajanje specijalizacije: 3 godine (36 mjeseci) Plan specijalizacije: TEMATSKA OBLAST Uvodni dio . specijalizant treba da ovlada znanjima i vje{tinama iz ove oblasti polaganjem kolokvija i izradom seminarskih radova. Nakon provedene edukacije. Nakon zavr{ene edukacije. Prakti~ni dio treninga se provodi na Katedri za medicinsku informatiku. – Sakupljanje biljnog materijala i dobivanje kvalitetne droge. a preostala 3 mjeseca obuhvataju godi{nji odmor. 7. – upravljanja sistemom. specijalizant treba da izradi specijalisti~ki rad na temu koju odredi mentor. Institut za mikrobiologiju Farmaceutska industrija Agencija za lijekove i medicinska sredstva Bosne i Hercegovine . Obavlja se na farmaceutskom fakultetu u ukupnom trajanju od 1 mjesec.

uz nadzor stru~nog lica. upotreba. ISPITIVANJE I KONTROLA LIJEKOVA Vrsta specijalizacije: OSNOVNA Trajanje specijalizacije: 3 godine (36 mjeseci) Plan specijalizacije: TEMATSKA OBLAST MJESTO (INSTITUCIJA) OBAVLJANJA STA@A Farmaceutski fakultet TRAJANJE 1 mjesec 11 mjeseci 2 mjeseca 2 i ½ mjeseci 4 mjeseca 1 mjesec 1 mjesec Uvodni dio . Kolokvij. Katerda za farmakologiju i toksikologiju 1 mjesec – Biolo{ke metode odre|ivanja djelovanja droge i ljekovitih pripravaka na eksperimentalnim `ivotinjama. biolo{kih i mikrobiolo{kih modernih metoda. – Ljekoviti pripravci. – Mikro biolo{ka ~isto}a. Tokom usavr{avanja na Farmaceutskom fakultetu. Kolokvij. pripremi 3 razne tinkture i izvr{i kontrolu ve} proizvedene 2 ~ajne smjese i 2 sirupa. – Prirodni uslovi za razvoj ljekovitog bilja. Specijalizant je du`an uraditi farmakognozijsko odre|ivanje najmanje 5 oficijelnih doma}ih i 5 neoficijelnih droga po propisima farmakopeja. 2011. Kolokvij. Kolokvij. Organizacije za proizvodnju i preradu ljekovitog bilja 1 mjesec – Uzgoj i odabiranje ljekovitog bilja koje se mo`e kultivirati. – Farmakopejske metode ispitivanja kvaliteta droga. mjerenja Agencija za lijekove i medicinska sredstva BIH Kontrolni Laboratorij Kontrola aktivnih i pomo}nih Farmaceutska industrija supstanci Kontrola kvaliteta lijekova Agencija za lijekove i (gotovih lijekova i galenskih medicinska sredstva BIH pripravaka) Kontrolni Laboratorij Kontrola kvaliteta primarnog Farmaceutska industrija pakovanja Biljni lijekovi i homeopatski Agencija za lijekove i proizvodi medicinska sredstva BIH Kontrolni Laboratorij Biolo{ki lijekovi Agencija za lijekove i medicinska sredstva BIH Kontrolni Laboratorij Medicinski proizvodi Agencija za lijekove i medicinska sredstva BIH Kontrolni Laboratorij Grani~ni proizvodi Zavod za javno zdravstvo Federacije BiH i Agencija za sigurnost hrane BiH Proizvodnja lijekova Farmaceutska industrija Stabilnost ljekovitih supstanci i Farmaceutska industrija lijekova 1 mjesec 1 mjesec ½ mjeseca 1 i ½ mjeseca 1 mjesec . – Dobivanje masnih i eteri~nih ulja. Katedra za farmakognoziju i hemiju droga 6 mjeseci – Farmakognozijsko ispitivanje ljekovitog bilja. – Sakupljanje ljekovitog bilja i prirodnih ljekovitih sirovina. – Gajeno ljekovito bilje. – Samoniklo ljekovito bilje. – Razgovor sa pacijentima i vo|enje evidencije davanja stru~nih savjeta. Uprava za za{titu zdravlja bilja BiH i Federalni agromediteranski zavod 1 mjesec Upoznavanje sa sredstvima za za{titu ljekovitog i aromati~nog bilja i droga. Specijalizant treba pripremiti 2 ~ajne smjese i odrediti sadr`aj eteri~nih ulja u najmanje 3 aromati~ne droge. – Dozvoljene koli~ine za{titnih sredstava.Broj 17 – Strana 144 – SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH ^etvrtak. reagensi. vodi dnevnik koji na kraju ovjerava {ef apoteke u kojoj je specijalizant radio dio specijalisti~kog sta`a. – ^uvanje droga i ljekovitih pripravaka po propisima farmakopeja. – Ljekovito bilje i ekologija. mikroskopija. Apoteka i biljna apoteka 2+2 = 4 mjeseca – Oficinalne i neoficinalne droge u apoteci. 4. djelovanje. – Standardizacija. – Fitoterapija. hemijskih. 2 analize eteri~nih ulja i 3 analize ljekovitih pripravaka. Kolokvij. – Stavljanje ljekovitih pripravaka droga u promet. – Doziranje preparata. a nakon svake zavr{ene oblasti pola`e kolokvij (ukupno 10 kolokvija). histohemijske reakcije. – Primjena farmakognozijskih. – Ispitivanje stabilnosti. na~ini kontrole i odre|ivanje ostatka. trajanje. – Nabavka droga i ljekovitih pripravaka. ljekovitih pripravaka i izoliranih supstanci. 8. 5. Galenski laboratorij 4 mjeseca – Proizvodnja ljekovitih pripravaka i njihova kontrola. 3. Specijalizant u~estvuje u radu u apoteci i biljnoj apoteci. 7. – Rokovi valjanosti droga i ljekovitih pripravaka. Specijalizant radi uz nadzor stru~njaka. – Utvr|ivanje radioaktivnosti biljnog materijala.specijalna teorijska Farmaceutski fakultet nastava Uzorci. ekstrakata droga i ljekovitih pripravaka. 7. specijalizant radi seminarske radove pod rukovodstvom mentora. Kolokvij. – Uloga ljekovitog bilja u terapiji. Specijalizacija iz Farmakognozije se zavr{ava odbranom specijalisti~kog rada.1 mjesec – Mikrobiolo{ke metode za ispitivanje antimikrobnih i antifugalnih efekata droga. Specijalizant je du`an uraditi najmanje 3 analize ~ajnih smjesa. – Standardizacija jedne droge i jednog herbalnog lijeka. 9. Institut za mikrobiologiju . Kolokvij. – Odre|ivanje fasifikata droga i eteri~nih ulja. – Odre|ivanje te{kih metala. Specijalizant je du`an uraditi najmanje 3 mikrobiolo{ka odre|ivanja droga.osnovna teorijska nastava Uvodni dio . 2 analize fasifikata. – Izolacija neheterozidne supstance iz biljne droge. – Stvaranje uslova za uzgoj ljekovitog bilja. – Zdravstvena za{tita i automedikacija. – Prerada ljekovitog bilja u ~ajne smjese i fitopreparate. Istra`ivanje u oblasti ljekovitog bilja i drugih prirodnih ljekovitih sirovina. Kolokvij. Specijalizant je du`an da. droga `ivotinjskog i mineralnog porijekla: makroskopija. Specijalizant sti~e stru~no zvanje: specijaliste iz farmakognozije. 4. 2. – Izolacija heretozidne supstance iz biljne droge. – Homeopatija. – Pakovanje i ~uvanje ljekovitih pripravaka. te polaganjem prakti~nog i teoretskog ispita pred Komisijom. Agencija za lijekove i medicinska sredstva BiH-Kontrolni laboratorij 3 mjeseca – Analitika droga i ljekovitih pripravaka od droga po propisima farmakopeja i drugih valoriziranih priru~nika. 6.

– etika i propisi. te pobolj{anja postoje}ih i uvo|enje novih postupaka kontrole lijekova. – Operacije talo`enja. do odabira i kontrole analiti~kih metoda. – Sigurnosne mjere. Informacije o lijekovima SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Medicinski fakultet . Laboratorijske tehnike – ^i{}enje i kalibracija volumetrijskog posu|a. – Dokumentacija. filtriranja i su{enja. jedanput godi{nje odr`ati stru~no predavanje na stru~nom sastanku u FBiH/BiH. biolo{ke i fizi~ke poredbene tvari. – promocija zdravlja. – Zahtjevi u farmakopejama. Biofarmacija s farmakokinetikom 4. 2011. Postmarketin{ko pra}enje lijeka 10. – Specifikacija. {to podrazumijeva sve radove od planiranja laboratorijskog prostora. Biolo{ki terapeutici 5. otrovnost.6. 1. Validacija analiti~kih metoda 1 mjesec 11. ~uvanje i ozna~avanje reagensa. – Ispitivanje kvaliteta reagensa. standardne otopine. Obavlja se na farmaceutskom fakultetu u ukupnom trajanju od 1 mjesec. te za izobrazbu saradnika. Savremeni farmaceutski oblici lijekova 7.2. REAGENSI. u nastavnim turnusima (ljetni i zimski semestar) po planu koji utvr|uje navedeni fakultet.specijalna teorijska nastava 11 mjeseci Popis predmeta s brojem sati aktivne nastave potrebnih za njihovu izvedbu Predmet 1. – sposobnost sticanja i preno{enja znanja. Cilj: Specijalizanti se osposobljavaju za samostalno izvo|enje svih. – timski rad. Reagensi – Specifikacije za reagense.4. – samostalno pu{ta lijekove u promet. – rukovodi laboratorijem. Zakonodavstvo na podru~ju lijekova 2 mjeseca 9. – Pakovanje i ozna~avanje. Tokom specijalizacije treba se razviti kriti~ki stav prema dometima i rizicima kvalitete lijekova. metodologije i instrumentacije. pufer otopine i volumetrijske otopine. `ivotni ciklus lijeka od razvoja preko registracije do postregistracijskih aktivnosti. opreme i materijala. Prakti~ni rad . rukovanje savremenom analiti~kom opremom. .osnovna teorijska nastava 1 mjesec Osnovna teorijska nastava se provodi iz oblasti: – dono{enje klini~kih odluka. – Ulazna kontrola. – Stabilnost. Pretformulacijska ispitivanja 3. a osobito slo`enijih analiza lijekova.^etvrtak. – Priprema radnih standarda. – Etaloni. 1. – Laboratorijski dnevnik. obradu i ~uvanje uzoraka. – Rukovanje. – Upotreba. – Tehnike kromatografije i spektroskopije i ostale instrumentalne tehnike. 1. – Vaganje. te zna~aju ispitivanja i kontrole kvaliteta lijekova. Poredbene tvari – Hemijske. MJERENJA 2 mjeseca MJESTO OBAVLJANJA PRAKTI^NOG RADA: Agencija za lijekove i medicinska sredstva BIH . 1. pravilan prijem.1. – Izbor dobavlja~a. istra`ivanje i razvoj u struci i zdravstvu. Sirovine – Aktivne supstance. 1. – Sastavljanje propisa za ispitivanje. izboru analiti~kih postupaka. – Prijenos i doziranje otopina. Dizajniranje novih lijekova 2. 4. – Me|uproizvodi. odr`avanje kvalitetne razine nalaza.24 mjeseca (21 mjesec + 3 mjeseca za specijalisti~ki rad) UZORCI. Osnove pretklini~kog i klini~kog istra`ivanja lijekova u regulatorne svrhe Ukupno sati 15 16 20 15 22 Za pristupanje specijalisti~kom ispitu iz "Ispitivanja i kontrole lijekova". – Provjera na modelima. Kontrola kvaliteta lijekova 8. Biostatistika 13. – Pomo}ne supstance. Analiti~ka toksikologija 1 mjesec 14. 7. – Provedba ba`darenja. – Izbor i upotreba poredbenih tvari.Kontrolni laboratorij 1. – komunikacijske vje{tine. Prirodni produkti u otkrivanju i razvoju lijekova 12. – Ambala`a. – Uzorkovanje u kontroli proizvodnje i uzorkovanje iz prometa. Uvodni dio . Po zavr{etku specijalizacije. organizacije rada. Program specijalizacije: Teoretski dio: 12 mjeseci Uvodni dio . – Za{titne mjere pri rukovanju supstancama: sigurnost reakcije. – Ekvivalentnost standardnih otopina. unapre|enje postoje}ih i razvoj novih analiti~kih postupaka. a u dvogodi{njem razdoblju treba prirediti najmanje jednu postersku prezentaciju. specijalist ispitivanja i kontrole lijekova jest stru~njak koji: – samostalno provodi sve analiti~ke postupke u laboratoriju za ispitivanje i/ili kontrolu – kvaliteta lijekova i snosi punu odgovornost za svakoga pojedinog saradnika koji mu poma`e u analiti~kom radu. Mjerni ure|aji – Odr`avanje i ba`darenje mjernih ure|aja. – upravljanja sistemom.institut za farmakologiju i toksikologiju Agencija za lijekove i medicinska sredstva BIH Kontrolni Laboratorij Agencija za lijekove i medicinska sredstva BIH Kontrolni Laboratorij Agencija za lijekove i medicinska sredstva BIH Kontrolni Laboratorij Agencija za lijekove i medicinska sredstva BIH Kontrolni Laboratorij ½ mjeseca 6. specijalizant treba odslu{ati 241 sat teorijskog dijela specijalizacije te polo`iti ispite iz navedenih predmeta.3. ekolo{ke mjere. – Mjerenje. – Analiti~ki zahtjevi i postupci kontrole kvaliteta. Kontrola kvaliteta prirodnih ljekovitih proizvoda UKUPNO 1 mjesec 3 mjeseca Broj 17 – Strana 145 15 30 20 7 10 15 20 21 15 241 Registracija gotovih lijekova Farmakovigilancija Osiguranje farmaceutske kvalitete Nadzor Specijalisti~ki rad Tokom obavljanja specijalizacije specijalizant je obavezan izu~avati stru~nu literaturu. – Postupci ba`darenja. Uzorak i uzorkovanje – Statisti~ko uzorkovanje.5. – Knjige zapisa.

– Dozvoljene granice odstupanja. – Elementi dobre proizvo|a~ke prakse. – Analiti~ki postupci. KONTROLA KVALITETA LIJEKOVA (GOTOVIH LIJEKOVA I GALENSKIH PRIPRAVAKA) 4 mjeseca MJESTO OBAVLJANJA PRAKTI^NOG RADA: Agencija za lijekove i medicinska sredstva BiH . KONTROLA AKTIVNIH I POMO]NIH SUPSTANCI 2. PROIZVODNJA LIJEKOVA 1. – Proizvodnja imunolo{kih lijekova. – Pakovanje i ~uvanje uzorka. – Serumi i vakcine. – Metode priprave. – Uskla|enost tehnolo{kih parametara i me|unarodnih standarda.5 mjeseci MJESTO OBAVLJANJA PRAKTI^NOG RADA: Zavod za javno zdravstvo Federacije BiH i Agencija za sigurnost hrane BiH – Dodaci prehrani. Sistemi identifikacije lijekova – Potvrda identiteta. – Farmakopejski propisi. – Obilje`ja i kontrola kvaliteta proizvoda. – Uslovi i parametri ispitivanja. – Kinetika kemijske reakcije i postojanost. – Provjera kvaliteta proizvoda. – Kontejneri za lijekove. – Analiti~ki postupci.Broj 17 – Strana 146 SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH ^etvrtak. – Pronala`enje i pretra`ivanje literature. – Dokumentacija. – Analiti~ke metode i postupci. – Analiti~ki postupci. – Medicinski plinovi.4. – Kriteriji ispitivanja ~isto}e. – Farmaceutski pripravci pod pritiskom. – Sigurnost primjene. .5 mjeseca MJESTO OBAVLJANJA PRAKTI^NOG RADA: Medicinski fakultet . – Bolni~ka proizvodnja lijekova. – Parenteralni pripravci i drugi sterilni pripravci.1. – Dijagnosti~ka sredstva. INFORMACIJE O LIJEKOVIMA 0. – Dokumentacija. GRANI^NI PROIZVODI 0. – Zahtjevi kvaliteta. – Obilje`ja i zahtjevi kvaliteta. – Kategorizacija podataka (~lanaka). – Postupci odobravanja. – Odlu~ivanje o upotrebi supstanci.Kontrolni laboratorij – Obilje`ja i zahtjevi kvaliteta polaznih sirovina. STABILNOST LJEKOVITIH SUPSTANCI I LIJEKOVA 1 mjesec MJESTO OBAVLJANJA PRAKTI^NOG RADA: Farmaceutska industrija – Informacije proizvo|a~a. 4. Kvantitativni analiti~ki postupci – Odre|ivanja sadr`aja. – Ispitivanja prema ISO standardima. 7. – Ljekoviti flasteri. 2. ^isto}a tvari – Izvori i profili one~i{}enja.2. – Obilje`ja i zahtjevi kvaliteta. – Industrijska proizvodnja lijekova. – Dokumentacija. – Tradicionalni biljni lijekovi. – Mjerenja. – Polu~vrsti pripravci. – Nau~ni i stru~ni tekstovi. – Proizvodnja medicinskih proizvoda.5 mjeseci MJESTO OBAVLJANJA PRAKTI^NOG RADA: Farmaceutska industrija – Galenska proizvodnja lijekova. mjerne pogre{ke. 2. – Ispitivanje kompatibilnosti lijek . – Tehnike predobrade uzorka. 2011.Institut za farmakologiju i toksikologiju – Temeljni izvori informacija. – Utvr|ivanje strukture one~i{}enja.5. – Analiti~ki postupci.1 mjesec MJESTO OBAVLJANJA PRAKTI^NOG RADA: Agencija za lijekove i medicinska sredstva BiH . – Otopine i disperzije.primarno pakovanje. Mjerenje fizi~kih konstanti – Provedba postupaka. – Pripravci s prilago|enim osloba|anjem. BIOLO[KI LIJEKOVI . – Zahtjevi kvaliteta. 2. BILJNI LIJEKOVI I HOMEOPATSKI PROIZVODI 1 mjesec MJESTO OBAVLJANJA PRAKTI^NOG RADA: Agencija za lijekove i medicinska sredstva BIH .Kontrolni laboratorij – Biolo{ki i biotehnolo{ki lijekovi.Kontrolni laboratorij – ^vrsti oralni pripravci. – Radioaktivni pripravci. – Medicinski pribor i pomagala. – Priprema uzorka za analizu. – Vje`be na modelima. 2. MEDICINSKI PROIZVODI 1 mjesec MJESTO OBAVLJANJA PRAKTI^NOG RADA: Agencija za lijekove i medicinska sredstva BiH .3. – Dokumentacija. gotovih proizvoda. – Prosudba podataka. – Krv i krvni derivati. – Prilagodbe i zamjene slu`benih metoda. – Dokumentacija. – Karakterizacija. – Zaklju~ivanje na temelju podataka dobivenih mjerenjem. Dokumentacija.Kontrolni laboratorij – Farmaceutski polimeri. izbor metode.5 mjeseci MJESTO OBAVLJANJA PRAKTI^NOG RADA: Farmaceutska industrija 2. – Odre|ivanje roka valjanosti. – Fitoterapija. vrijednosti ili aktivnosti. – Osloba|anje aktivne supstance. KONTROLA KVALITETA PRIMARNOG PAKOVANJA 1 mjesec MJESTO OBAVLJANJA PRAKTI^NOG RADA: Farmaceutska industrija – Materijali za kontejnere. – Postupak odobravanja. – Kontrola kvaliteta. me|uproizvoda. – Kontrola kvaliteta.

Uvodni dio . Po zavr{etku specijalizacije. Suvremeni farmaceutski oblici lijekova 7. u nastavnim turnusima (ljetni i zimski semestar) po planu koji utvr|uje navedeni fakultet. opreme i strojeva. Biolo{ki terapeutici 5. SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Uvodni dio . Biofarmacija s farmakokinetikom 4. 7. – Implementira sve elemente dobre proizvo|a~ke prakse. te ju uvodi u praksu. – etika i propisi. te osposobljava specijalizanta za dizajniranje. pretra`ivanje. – Vodi izradu tehni~ko . Specijalisti~ki rad se izra|uje u pisanom obliku. tehnolo{ke procese i analiti~ke metode. sigurni i kvalitetni. – Zaklju~na ocjena.Kontrolni laboratorij – relevantni va`e}i zakoni i podzakonski akti iz oblasti registracije gotovih lijekova – Registracijski postupci.tehnolo{ke i nadzorne dokumentacije. Obavlja se na farmaceutskom fakultetu u ukupnom trajanju od 1 mjesec. OSIGURANJE FARMACEUTSKE KVALITETE 1 mjesec MJESTO OBAVLJANJA PRAKTI^NOG RADA: Agencija za lijekove i medicinska sredstva BiH . – Vodi brigu oko pobolj{anja radnih uvjeta i za{tite okoline. specijalist farmaceutske tehnologije je stru~njak koji: – Samostalno dizajnira uvo|enje novih.osnovna teorijska nastava MJESTO (INSTITUCIJA) OBAVLJANJA STA@A Farmaceutski fakultet TRAJANJE 1 mjesec Farmaceutska industrija Bolnica Galenski laboratorij Agencija za lijekove i medicinska sredstva BiHKontrolni laboratorij Institut za klini~ku farmakologiju Imunolo{ki zavod Institut za inteklektualno vlasni{tvo Institut za geneti~ko in`enjerstvo i biotehnologiju Zavod za transfuzijsku medicinu Federacije BiH Federalno ministarstvo zdravstva Klini~ka farmakologija Imunologija u farmaciji Intelektualno vlasni{tvo Geneti~ko in`enjerstvo i biotehnologija Krv i krvni derivati Farmaceutska legislativa Cilj: Specijalizacija iz farmaceutske tehnologije pro{iruje teoretska i prakti~na znanja farmaceuta iz podru~ja oblikovanja lijekova. Osnove pretklini~kog i klini~kog istra`ivanja lijekova u regulatorne svrhe 6. Specijalisti~ki rad mora predstavljati originalnu i izvornu obradu prakti~ne problematike koja doprinosi razvoju farmaceutske struke u podru~ju ispitivanja i kontrole lijekova. – Farmaceutska. SPECIJALISTI^KI RAD 3 mjeseca Specijalizant u dogovoru s mentorom utvr|uje podru~je i cilj specijalisti~kog rada. – Reklamacije. farmakolo{ko-toksikolo{ka i klini~ka dokumentacija. – Izvje{taji stru~njaka.Kontrolni laboratorij – Organizacija slu`be nadzora nad kvalitetom lijekova u proizvodnji i prometu. regulatorna va`nost. – komunikacijske vje{tine. utjecaj na izmjene u sigurnosnim informacijama u sa`etku opisa svojstava lijeka i uputi. zna~aj kodiranja u jedinstvenom {ifrarniku. – Ocjena dokumentacije.specijalna teorijska nastava Proizvodnja lijekova Bolni~ka farmacija Galenska proizvodnja Kontrola lijekova Farmaceutski fakultet Broj 17 – Strana 147 2 mjeseca 15 mjeseci 3 mjeseca 3 mjeseca 6 mjeseci 2 mjeseca 1 mjesec 2 mjeseca 2 mjeseca 1 mjesec 1 mjesec REGISTRACIJA GOTOVIH LIJEKOVA 2 mjeseca MJESTO OBAVLJANJA PRAKTI^NOG RADA: Agencija za lijekove i medicinska sredstva BiH .osnovna teorijska nastava 1 mjesec Osnovna teorijska nastava se provodi iz oblasti: – dono{enje klini~kih odluka. – Vodi brigu o validaciji prostora. postupaka i energenata. oblikovanje i vrednovanje farmaceutskih oblika. – Prijavljivanje i obrade nuspojava. – Krivotvoreni lijekovi. – Prihva}anje izmjena. – Zaklju~na ocjena kvaliteta. – Vodi brigu o razvoju procesne tehnologije. – upravljanja sistemom. Uvodni dio . – Bioekvivalencija. – Vodi brigu o kvaliteti rada i obu~avanju kadrova. – sposobnost sticanja i preno{enja znanja. 2011. – Uzorkovanje na terenu. procesna i zavr{na kontrola. unos podataka u nacionalnu bazu. Pretformulacijska ispitivanja 3. – Organizacija i provedba ispitivanja u laboratoriju.^etvrtak. – promocija zdravlja. NADZOR 1 mjesec MJESTO OBAVLJANJA PRAKTI^NOG RADA: Agencija za lijekove i medicinska sredstva BiH.specijalna teorijska nastava 2 mjeseca Teorijska nastava na Farmaceutskom fakultetu u trajanju od 2 mjeseca prema sljede}em rasporedu: Predmet 1. – Sadr`aj dokumentacije. – Povla~enje lijekova. Dizajniranje novih lijekova 2. te pobolj{ava ve} poznate farmaceutske oblike. – Informacije za javnost. – Korektivne i preventivne radnje. zna~enje. – Dobra proizvo|a~ka praksa. razvoju ili laboratoriju. – Organizira i rukovodi radom u proizvodnji. – Ocjena dokumentacije. – timski rad. opreme. FARMAKOVIGILANCIJA 1 mjesec MJESTO OBAVLJANJA PRAKTI^NOG RADA: Agencija za lijekove i medicinska sredstva BiH .Kontrolni laboratorij – Ispitivanje i ocjena kvaliteta: ulazna. Kontrola kakvo}e lijekova Ukupno sati 15 16 20 15 22 15 30 . – Periodi~no izvje{tavanje o sigurnosti lijeka. nadopunjavanju i odr`avanju opreme i pribora. koji moraju biti djelotvorni. FARMACEUTSKA TEHNOLOGIJA Vrsta specijalizacije: OSNOVNA Trajanje specijalizacije: 3 godine (36 mjeseci) Plan specijalizacije: TEMATSKA OBLAST Uvodni dio . 4.Glavni ured za farmakovigilanciju – Termini. – Vodi brigu o nabavi.

2011. 4. `ive. rekombinantne vektor vakcine – Proizvodnja vakcina s antigenim supstancama za stvaranje specifi~nog aktivnog imuniteta i antitoksina iz nativnog seruma za neutralizaciju homolognih toksina (teku}i i liofilizirani) – Serumi i antiserumi – Imunogenicitet Institut za intelektualno vlasni{tvo – Patent i intelektualna svojina – Postupak dodjele patenta – Zahtjevi patentibilnosti – Kr{enje patenta – Hatch Waxman zakon – SPC . Zakonodavstvo na podru~ju lijekova 9. toksoidi. emulzije – topikalni sterilni proizvodi – Parenteralni lijekovi – parenteralna aplikacija i vrste injekcija – GMP uslovi za proizvodnju injekcija – voda za injekcije – pirogeni – metode sterilizacije i sterilnost – liofilizacija – Antibiotici (specifi~ni proizvodni uslovi) – Oftalmi~ki proizvodi – Biotehnolo{ki lijekovi – Biolo{ki sli~ni lijekovi (regulatorni aspect razvoja. reagensi. dokumentiranje. gelovi – supozitorije – suspenzije. Razvoj generi~kih lijekova 14. masti. pedijatrija i odrasli Galenski laboratorij – Izrada galenskih pripravaka – Polu~vrsti pripravci. Postmarkenti{ko pra}enje lijeka 10.dodatni patent certifikat (ekskluzivnost) – Pretra`ivanje patenata Institut za geneti~ko in`enjerstvo i biotehnologiju – Biotehnologija i geneti~ki in`injering – Tipovi terapeutskih protein proizvoda – Rekombinantna DNA tehnologija – Genska terapija – Farmakogenetika – Farmakogenomika Zavod za transfuzijsku medicinu Federacije BiH – Krv i krvni derivati – metode i tehnike uzimanja i ~uvanja krvi – proizvodnja derivata krvi i pribora za transfuziju – ~uvanje i uskladi{tenje krvi.Kontrolni laboratorij – Odobravanje lijekova za promet – Dobra laboratorijska praksa (GLP) – Farmakopeje – OMLC mre`a laboratorija – Fizi~kohemijske i mikrobiolo{ke metode ispitivanja lijekova – Specifikacije – Standardi. Terapijski sustavi biofarmaceutika 11. Istra`iva~ke metode u farmaceutskoj industriji UKUPNO SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH 20 7 7 10 15 15 20 227 ^etvrtak. proizvodnje i odobravanja lijekova za promet) – Pakovni materijali Bolni~ka farmacija – Medicinska pomagala – Zakon o lijekovima i medicinskim sredstvima – klasifikacija – Infuzione otopine – Inkopatibilnost lijekova u infuzionim otopinama – Parenteralna prehrana – Oftalmi~ki proizvodi – Rukovanje i priprema citostatika – Rukovanje i priprema radiofarmaka Ra~unanje individulanih potreba pacijenata neonatologija. – Kontrola i nadzor nad proizvodnjom i prometom galenskih i magistralnih pripravaka. Farmaceutska industrija 15 mjeseci Razvoj lijekova – `ivotni ciklus inovativnih lijekova – `ivotni ciklus generi~kih lijekova – predformulacijska istra`ivanja – fizi~ka farmacija – tehnike optimiziranja farmaceutskih formulacija i procesa Sistem kvaliteta u farmaceutskoj industriji – Dobra proizvo|a~ka praksa (GMP) – Dobra praksa automatizacije (GAMP) – Procesna tehnolo{ka kontrola (PAT) – Dizajn kvaliteta (QbD) – Scale up – Transfer tehnologije – Validacija proizvodnih procesa – Varijacije (change control) Biofarmacija – biofarmaceutska klasifikacija (BCS) – in vitro ispitivanje lijekova (dissolution) – IVIVC (in vitro in vivo korelacija) – Bioraspolo`ivost/bioekvivalentnost Hemijska kinetika i stabilnost lijekova – mehanizam degradacije – kinetika stabilnosti lijekova – oksidacija. Agencija za lijekove i medicinska sredstva BiH . hidroliza. – Teku}i pripravci. konjugirane vakcine. – Izrada magistralnih pripravaka. Validacija analiti~kih metoda 12. istra`ivanjem i rje{avanje odstupanja – Procjena i odobravanje varijacija Institut za klini~ku farmakologiju – Dobra klini~ka praksa (GCP) – Eti~ki komitet (Helsin{ka deklaracija) – Uloga sponozora u klini~kom ispitivanju – Monitoring klini~kih ispitivanja – Farmakovigilanca Imunolo{ki zavod – Imunoterapija – Savremene metode pripreme imunolo{kih preparata – Vakcine – Inaktivne. – Ljekoviti oblici droga. kontrola i primjena – One~i{}enja – Validacija analiti~kih metoda – Registracija dokumentacije i njena procjena – Postupak i ocjena rezultata laboratorijskog ispitivanja lijekova – Uo~avanje. 7. – Rektalni farmaceutski oblici: ~epi}i.Broj 17 – Strana 148 8. krvnih derivate – vo|enje dokumentacije o proizvodnji i kontroli – . Prirodni produkti u otkrivanju i razvoju lijekova 13. fotostabilnost – tehnike stabilizacije Farmaceutski oblici i formuliranje lijekova – Aktive i pomo}ne supstance – ^vrste oralne forme – tablete – kapsule – Lijekovi sa modificiranim osloba|anjem – Procesna kontrola kvaliteta – Topikalna apsorpcija i topikalni farmaceutski sistemi – kreme.

– Izolacija lijekova. – Rad u hematolo{koj laboratoriji na identifikaciji najzna~ajnijih biomarkera trovanja olovom i te{kim metalima. Tokom usavr{avanja. vje`bi i individualnog rada s mentorom. a nakon svake zavr{ene oblasti pola`e kolokvij (ukupno 12 kolokvija). identifikacije i odre|ivanja toksi~nih materija. – promocija zdravlja. uklju~uju}i odre|ivanje aktivnosti acetilholin esteraze. – timski rad. – Uzimanje uzoraka za analizu. – Metode ekstrakcije uzorka iz biolo{kog materijala vode. hrane i dr. a tri preostala mjeseca ~ini godi{nji odmor. uzorcima atmosfere. Organizirana nastava obuhvata sljede}i program: Uvodni dio . Specijalni dio u trajanju od 7 mjeseci sa sljede}im programom: – Klasi~ne i instrumentalne analiti~ke metode koje se koriste za identifikaciju toksi~nih materija i njihovih metabolita u biolo{kom materijalu. – Ocjena i unapre|enje postoje}ih. U ovo su uklju~ene klasi~ne volumetrijske i gravimetrijske metode. – Toksikologija sredstava koja se zloupotrebljavaju za u`ivanje. obradu i ~uvanje uzoraka. – sposobnost sticanja i preno{enja znanja. u nastavnim turnusima (ljetni i zimski semestar) po planu koji utvr|uje navedeni fakultet.analiza toksikolo{ka vje{ta~enja pri narkotika i te{kih metala Federalnoj upravi policije Godi{nji odmori Specijalizacija iz toksikolo{ke hemije je postdiplomski proces usavr{avanja magistara farmacije u kojem specijalizant pro{iruje postoje}a i sti~e nova znanja i vje{tine. – Statisti~ko vrednovanje rezultata i metode validacije.osnovna teorijska nastava 1 mjesec Osnovna teorijska nastava se provodi iz oblasti: – dono{enje klini~kih odluka. – Imunohemijske metode koje se koriste u toksikologiji. Rad u klini~kom centru uklju~uje izradu seminarskih radova. – Pra}enje prijema i toka tretmana intoksiciranih pacijenata. od toga 33 mjeseca na nau~no-obrazovnim i stru~nim institucijama koje ispunjavaju propisane uvjete*. Mentoru je prepu{teno da u dogovoru sa kandidatom odabere dodatno usavr{avanje u u`im podru~jima na kojima }e specijalizant raditi. odre|ivanje anionskog i osmolskog procjepa i dr. Organizirana nastava za specijalizante na Farmaceutskom fakultetu u trajanju od 8 mjeseci se provodi u obliku predavanja. Tri mjeseca su predvi|ena za godi{nji odmor. – Rad na imunohemijskim metodama za odre|ivanje koncentracije lijekova i toksi~nih materija u tjelesnim te~nostima. – Ovladavanje osnovnim biohemijskim analizama koje se koriste u klini~koj toksikologiji. – komunikacijske vje{tine. na ~vrstim adsorbensima. biolo{kih metoda i odre|enih biohemijskih analiza bitnih za procjenu izlo`enosti toksi~nim materijama. hrane i dr. – Toksikologija bojnih otrova. – Dobra laboratorijska praksa i dobra kontrolna laboratorijska praksa. te razvoj novih analiti~kih postupaka. – Primjena savremenih instrumentalnih analiti~kih metoda. a nakon svake zavr{ene oblasti specijalizant pola`e kolokvij (ukupno 6 kolokvija). – upravljanja sistemom. – Otrovno bilje. seminara. Obavlja se na farmaceutskom fakultetu u ukupnom trajanju od 1 mjesec. – etika i propisi. Tokom usavr{avanja na Farmaceutskom fakultetu. SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 17 – Strana 149 Farmaceutska legislativa (Federalno ministarstvo zdravstva) – Zakon o lijekovima i medicinskim sredstvima – pravilnik o registraciji lijekova – pravilnik o GMP (dobra proizvo|a~ka praksa) – Agencija za lijekove i medicinska sredstva BIH – ICH (Me|unarodna konferencija o harmonizaciji) – EMEA (Evropska agencija za lijekove) – FDA (Agencija za lijekove i hranu USA) TOKSIKOLO[KA HEMIJA Vrsta specijalizacije: OSNOVNA Trajanje specijalizacije: 3 godine (36 mjeseci) Plan specijalizacije: MJESTO (INSTITUCIJA) OBAVLJANJA STA@A Uvodni dio . elektrokemijske metode. vode. Specijalizacija obuhvata: 1. – Pravilan prijem. – Toksikologija ishrane. – Zakonski propisi o hemijskim supstancama. primjenom razli~itih otapala i na druge na~ine. 2011. specijalizant radi seminarske radove pod rukovodstvom mentora. – Odabrana poglavlja iz toksikologije i toksikokinetike. spektroskopske i kromatografske metode. na~ini identifikacije. .osnovna teorijska Farmaceutski fakultet nastava Organizovana nastava Farmaceutski fakultet TEMATSKA OBLAST Klini~ka toksikologija Otrovanja Toksikologija `ivotne sredine Ispitivanje kvaliteta hrane i vode za pi}e Kvaliteta vode za pi}e u vodovodu Laboratorijska dijagnostika Univerzitetsko-klini~ke bolnice Centar za otrovanja zavodi za javno zdravstvo zavodi za javno zdravstvo Laboratorij u vodovodu Zavod za medicinu rada TRAJANJE 1 mjesec 7 mjeseci 7 mjeseci 1 mjesec 2 mjeseca 2 mjeseca 2 mjeseca 2 mjeseca 1 mjesec 2 mjeseca 2 mjeseca 4 mjeseca 3 mjeseca Sudska medicina u toksikologiji Institut za sudsku medicinu medicinskog fakulteta Kriminalisti~ka tehnika Laboratorij za kriminalisti~ku tehniku MUP-a Akcidentne situacije i vojna Federalna ili kantonalna toksikologija uprava civilne za{tite Odsjek za hemijska i Toksikologija s higijenom radne sredine .^etvrtak. 4. Specijalizacija traje 36 mjeseci. – Primjena zakonskih propisa i izrada dokumentacije za stavljanje u promet toksi~nih supstanci. Centar za otrovanja 1 mjesec – Organizacija i rad centra za otrovanja. njihovih metabolita ili odgovaraju}ih biomarkera ekspozicije i djelovanja. a ostatak vremena je predvi|en za individualno usavr{avanje kandidata pod nadzorom mentora. spektroskopskim i hromatografskim metodama. 7. specijalizant se osposobljava za: – Usvajanje dobre laboratorijske prakse i dobre kontrolne laboratorijske prakse. klasi~nih hemijskih metoda. Specijalizacija se izvodi 33 mjeseca. toksi~nim supstancama i toksi~nom otpadu. Univerzitetsko-klini~ke bolnice 7 mjeseci – Rad u toksikolo{koj laboratoriji u sklopu biohemijske laboratorije i laboratorijsko pra}enje lijekova u terapiji. imunohemijskih metoda. holin esteraze. – Provo|enje sistematske izolacije. – Toksikologija `ivotne i radne sredine. od toga 12 mjeseci na Farmaceutskom fakultetu. njihovih metabolita i toksi~nih materija iz tjelesnih te~nosti. – Procjena rizika od djelovanja toksi~nih supstanci.

– Priprema uzorka za ispitivanje organskih polutanata. – Metode procjene rizika. – Interpretacija rezultata i priprema izvje{taja za sudske i policijske organe. – Ispitivanje prisustva mikotoksina u prehrambenim proizvodima imunohemijskim i kromatografskim metodama. za pojedine oblasti. – Rad se zavr{ava sa dva kolokvija. na daphnia magna i drugim `ivotinjskim vrstama. – Odre|ivanje te{kih metala u vodi za pi}e metodom atomske apsorpcione spektroskopije. specijaliziranim institucijama. – Identifikacija odre|ivanje sadr`aja narkotika u tjelesnim teku}inama kod `ivih pacijenata i u post mortem materijalu.laboratorij za ispitivanje kvaliteta hrane i vode za pi}e 2 mjeseca Zakonski propisi koji se odnose na zdravstvenu ispravnost prehrambenih proizvoda i maksimalno dozvoljeni sadr`aj toksi~nih supstanci. a za prakti~ni rad. organskim otapalima i dr. – Postojani organski polutanti u `ivotnoj sredini. – Odre|ivanje biomarkera djelovanja bojnih otrova i toksi~nih supstanci u biolo{kom materijalu. Teoretska organizirana nastava .Broj 17 – Strana 150 – SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH – ^etvrtak. – Uzimanje uzoraka vode. – Procjena ugro`enosti radnika na radnom mjestu. Rad se zavr{ava sa tri kolokvija. Kolokvij. Rad se zavr{ava sa dva kolokvija. – Interpretacija rezultata i davanje stru~nog mi{ljenja u slu~aju trovanja te{kim metalima. – Ocjena i pobolj{anje postoje}ih metoda ispitivanja i uvo|enje novih metoda. Rad u laboratoriji Zavoda za medicinu rada 2 mjeseca – Upoznavanje sa sistemom i organizacijom medicine rada. – Osiguranje kvaliteta rada u laboratoriji. Rad u federalnim ili kantonalnim zavodima za javno zdravstvo . Rad se zavr{ava sa dva kolokvija. – Odre|ivanje karbon monoksida i karboksihemoglobina u krvi. uzimanje uzoraka lebde}ih ~estica iz atmosfere na radnom mjestu. 7. 4. Rad se zavr{ava sa dva kolokvija. – Uzimanje uzoraka hrane i pi}a i inspekcijski nadzor nad uvozom i prometom prehrambenih proizvoda. Rad u laboratoriji vodovoda 2 mjeseca – Zakonski propisi o kvalitetu vode za pi}e. – Ispitivanje prisustva te{kih metala u hrani. Toksikologija `ivotne sredine 2 mjeseca – Ovladavanje biolo{kim testovima i prakti~no izvo|enje biolo{kih testova na akutnu i hroni~nu toksi~nost primjenom testova na mikroorganizmima. Akcidentne situacije i vojna toksikologija 2 mjeseca – Upoznavanje sa metodama i postupcima rada u akcidentnim situacijama i havarijima u industriji i sl. Rad se zavr{ava sa dva kolokvija. MEDICINSKA BIOHEMIJA Vrsta specijalizacije: OSNOVNA Trajanje specijalizacije: 3 godine (36 mjeseci) Plan specijalizacije: TEMATSKA OBLAST Uvodni dio . – Odre|ivanje toksi~nih plinova u atmosferi na radnom mjestu. kandidati se osposobljavaju u. Rad na Institutu za sudsku medicinu medicinskog fakulteta 1 mjesec – Upoznavanje sa na~inom uzimanja post mortem materijala i slanjem na toksikolo{ku analizu. Odre|ivanje biomarkera izlo`enosti te{kim metalima. atmosfera). – Redovni godi{nji pregledi i povremeni pregledi radnika.osnovna teorijska nastava Teoretska nastava Klini~ka biohemijska diagnostika Hematolo{ka laboratorijska dijagnostika MJESTO (INSTITUCIJA) OBAVLJANJA STA@A Farmaceutski fakultet Farmaceutski fakultet Katedra za biohemiju farmaceutskog fakulteta Hematolo{ki laboratorij Zavod za transfuzijsku medicinu Federacije Bosne i Hercegovine Zavod za imunologiju Mikrobiolo{ki laboratorij TRAJANJE MJESECI 1 5 18 51 2 1 3 Imunolo{ka dijagnostika Mikrobiologija i parazitologija Godi{nji odmori Specijalizacija iz medicinske biohemije za magistre farmacije je postdiplomski proces usavr{avanja magistara farmacije kroz koji specijalizant pro{iruje postoje}e i sti~e nova znanja i vje{tine. rad sa indikatorskim cjev~icama i drugim mobilnim detektorskim sistemima. – Odre|ivanje organskih polutanata i pesticida u vodi za pi}e spektroskopskim i kromatografskim metodama. Rad se zavr{ava sa tri kolokvija. Rad u Odsjeku za hemijska i toksikolo{ka vje{ta~enja pri Federalnoj upravi policije: Analiza narkotika i te{kih metala 4 mjeseca – Upoznavanje sa metodama i postupcima rada u slu~aju analize post mortem materijala u sumnji na trovanje narkoticima. – Uzimanje uzoraka iz `ivotne sredine (zemlja. – Procjena nalaza i pisanje mi{ljenja o eventualnim letalnim ishodima koji su posljedica djelovanja toksi~nih supstanci. voda.. – Odre|ivanje etanola u tjelesnim te~nostima. Odre|ivanje narkotika i nedozvoljenih sredstava u biolo{kom materijalu kromatografskim i imunohemijskim metodama. mulj. – Uzimanje uzoraka tjelesnih te~nosti. Kolokvij. – Procjena rezultata analiza i pisanje nalaza. – Uzimanje uzoraka atmosfere na radnom mjestu. Teoretski dio nastave za kandidate odvija se na Farmaceutskom fakultetu Univerziteta u Sarajevu. Specijalizacija traje 36 mjeseci i odvija se na nau~no-obrazovnim i stru~nim institucijama koje ispunjavaju propisane uvjete. – Interpretaciju rezultata i u~e{}e u izboru programa dijagnosti~kih pretraga. – Primjena indikatorskih cjev~ica i terenskih kompleta za brzu identifikaciju toksi~nih supstanci i bojnih otrova. herbicida i fungicida u prehrambenim proizvodima kromatografskim i imunohemijskim metodama. – Ispitivanje tragova insekticida. – Redovni i periodi~ni pregled vode za pi}e. Tokom usavr{avanja specijalizant se osposobljava za: – Samostalno izvo|enje analiti~kih postupaka u klini~kim laboratorijama. Kori{tenje baza podataka i drugih izvora informacija u savjetovanju zdravstvenih radnika i pacijenata u vezi otrovanja. lakohlapivih supstanci i pesticida u vodi za pi}e. 2011. Rad u laboratoriji za kriminalisti~ku tehniku MUP-a 2 mjeseca – Analiza narkotika i nedozvoljenih sredstava u zaplijenjenom materijalu i biljnom materijalu. – Odre|ivanje te{kih metala u biolo{kom materijalu i biomarkera djelovanja izlaganja te{kim metalima.

nefelometrija. – Voda i elektroliti. turbidimetrija. proto~na citometrija. fruktozamin. hemostaza. – Mogu}e interference u biohemijskim analizama.^etvrtak. pretrage za ocjenu eritropoeze. izvore preanaliti~kih i analiti~kih gre{aka. – Priprema i izrada reagenasa. U sklopu programa slu{aju se: – Laboratorijske tehnike koje se primjenjuju u klini~ko biohemijskim laboratorijama sa specijalnim osvrtom na odre|ivanje specifi~nih analita (separacione metode. gu{tera~e. SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH – – – – Broj 17 – Strana 151 Uvodni dio . Iz navedene oblasti pola`u se tri kolokvija. Tokom svog usavr{avanja. – upravljanja sistemom. pulovi. – Iz navedene oblasti pola`e se jedan kolokvij. fizikalni pregled. dijabetes. – Odabrana poglavlja iz klini~ke biohemije . likvor. – Kontrola antikoagulantne terapije. Program se uglavnom odnosi na primjenu laboratorijskih tehnika i principa u sklopu klini~ko biohemijske dijagnostike sa osvrtom na interpretaciju rezultsta. – sposobnost sticanja i preno{enja znanja. lan~ana reakcija polimeraze).osnovna teorijska nastava 1 mjesec Osnovna teorijska nastava se provodi iz oblasti: – dono{enje klini~kih odluka. eksudati. amnionska teku}ina). – Laboratorijska etika u klini~koj biohemiji. crijeva. u nastavnim turnusima (ljetni i zimski semestar) po planu koji utvr|uje navedeni fakultet. 4. – etika i propisi. – Preanaliti~ke i analiti~ke gre{ke: statistika u klini~ko biohemijskim laboratorijama. – Imunohematolo{ka ispitivanja.primjena. Anliza gasova u krvi. – Odre|ivanje krvnih grupa. HbA1c. Tokom rada u specijaliziranim laboratorijima.dijagnosti~ki zna~aj i analitika. imunofiksacija. zloupotreba lijekova. zna~aj i odre|ivanje. Obavlja se na farmaceutskom fakultetu u ukupnom trajanju od 1 mjesec. borelije. afinitet. – Priprema materijala za laboratorijske mikrobiolo{ke pretrage. Dva kolokvija odnose se na program hematologije. – Pretrage likvora.analitika i dijagnosti~ki zna~aj. urinu i likvoru. – Validacija metoda. – Enzimi. amnionske teku}ine. – Autoanalizatori. Podru~je klini~ko biohemijske dijagnostike 18 mjeseci Prakti~ni rad kandidata. – komunikacijske vje{tine. – promocija zdravlja. radionica i individualnog rada sa mentorom. – Bolesti i pretrage crvene krvne loze. ispitivanje citotoksi~nosti leukocita. – Pojam konstantna i proporcionalna gre{ka. denzitometrija. – Funkcija komplementa: pojmovi. bolesti i pretrage bijele krvne loze. refraktometrija. – Priprema standarda. citolo{ki pregledi. dijagnosti~ki zna~aj. – Testovi za ispitivanje funkcije bubrega. spektrofotometrija. – timski rad. a obuhvata i izabrana poglavlja iz klini~ke biohemije. tumorski markeri . – Odre|ivanje glukoze u plazmi. metaboliti. dijagnosti~ki zna~aj i analitika. – Detekcija autoantitijela. reumatskih faktora. Odre|ivanje ukupnih proteina. – Hormoni. – Odabrana poglavlja iz imunohemije. elektorforeza. AIDS-a. a jedan na program koji se odvija na Zavodu za transfuzijsku medicinu Federacije Bosne i Hercegovine. – Humoralni imunitet. u trajanju od 18 mjeseci odvija se u okviru Katedre za biohemiju farmaceutskog fakulteta i obuhvata sljede}e oblasti: – Pretrage urina (sediment. kontrolni materijal. Specijalna podru~ja imunolo{ke dijagnostike 2 mjeseca Ovaj dio specijalizacije odvija se u Zavodu za imunologiju i obuhvata: – Pretrage vezane za ocjenu statusa imunog odgovora. Predvi|ena su tri kolokvija vezana za gore navedene tematske cjeline. transudati. avidnost. dobra laboratorijska praksa. amino kiseline). – Transfuziolo{ko lije~enje i ne`eljene postinfuzijske reakcije. – Uro|ene mane. specijalizant radi i seminarske radove pod rukovodstvom mentora i nakon pojedina~nih oblasti u dogovoru sa mentorom pola`e kolokvij. 2011. biohemijski analizatori. ozmometrija. – Antitijela kao biohemijski reagensi. AAS. hromatografske tehnike. – Biolo{ke varijacije. – Priprema uzoraka (krv. – Primjena molekularne dijagnostike u klini~ko biohemijskim laboratorijama.terapeutski monitoring lijekova. GTT. Program obuhvata sljede}e oblasti: – Osnovne laboratorijske pretrage u hematologiji. srca. uloga geneti~kih markera u laboratorijskoj dijagnostici. fluorimetrija. Iz navedenih oblasti predvi|en je jedan kolokvij. dijagnosti~ki zna~aj i analitika. vrste analiza. Specijalni dio 5 mjeseci Ovaj oblik nastave za specijalizante magistre farmacije odvija se na Farmaceutskom fakultetu i traje pet mjeseci. pojam refrentna i normalna vrijednost. – Urinokulture. poliklonalna antitijela. skrining. unakrsna reaktivnost. – Priprema i kontrola pripravaka krvi na antigene i antitijela hepatitisa i HIV-a. – Mikrobiolo{ke i biohemijske karakteristike naj~e{}ih uzro~nika zaraznih bolesti. PCR. – Konzerviranje krvi. 7. skrining. mikroalbuminurija. Provodi se u obliku seminara. hemoglobin. – Kvantitativne analize na urinu (hormoni. neoplazija. . – Vitamini. – Genotipizacija u farmakogenetici. – Imunofenotipizacija }elija hematopoetskog sistema. – Diferencijalna krvna slika. suha hemija. dijagnosti~ki zna~aj i analitika. konduktometrija. Specijalna podru~ja mikrobiologije i parazitologije 1 mjesec Ovaj dio specijalizacije odvija se u Mikrobiolo{kom laboratoriju i odvija se prema sljede}em programu: – Metode sterilizacije i dezinfekcije. kostiju. odre|ivanje krioglobulina. specijalizant pola`e kolokvij iz svake navedene oblasti. punktata. kalibracija. – Porfirini. urin. NPN spojevi . ispitivanje ABS-a urina). Odre|ivanje lipida i lipoproteina i njihov dijagnosti~ki zna~aj. kontrola kvaliteta. – Analitika nukleinskih kiselina. Specijalna podru~ja hematolo{ke laboratorijske dijagnostike 6 mjeseci Pet mjeseci (5 mjeseci) planirano je da kandidat provede u hematolo{kom laboratoriju i jedan (1) mjesec na Zavodu za transfuzijsku medicinu Federacije Bosne i Hercegovine. te molekularne dijagnostike i njene primjene u klini~kim laboratorijama. konjugati . monoklonalna. – Dijagnostika virusnih infekcija. celularni imunitet. derivati i metaboliti. predavanja. primjena u laboratorijama. – Dijagnostika hepatitisa. funkcionalni testovi glomeruli i tubuli. plinski analizatori. jetre. hemijski.

klini~ka farmakologija Primjena lijekova u klini~koj Univerzitetsko-klini~ka praksi bolnica. Univerzitetsko-klini~ka bolnica Institut za klini~ku farmakologiju 4 mjeseca – Odabrana poglavlja iz farmakoterapije. – U~e{}e u izboru optimalne terapije i savjetovanje ljekara pri upotrebi lijekova. – timski rad. – Odabrana poglavlja prirodnih ljekovitih sirovina i lijekova prirodnog porijekla. specijalizant se osposobljava za: – Usvajanje dobre apotekarske prakse. a preostala 3 mjeseca obuhvataju godi{nji odmor. Obavlja se na farmaceutskom fakultetu u ukupnom trajanju od 1 mjesec. – Validacija analiti~kih metoda i postupaka. a nakon svake zavr{ene oblasti pola`e kolokvij (ukupno 10 kolokvija). a ostatak vremena predvi|en je za individualno usavr{avanje kandidata pod nadzorom mentora. Tokom usavr{avanja na Farmaceutskom fakultetu. seminara. – Odabrana poglavlja iz farmakokinetike i klini~ke farmakokinetike. specijalizant pola`e kolokvij (ukupono 4 kolokvija). Specijalizacija se obavlja 33 mjeseca. Nakon zavr{ene svake oblasti. – Osnove statistike. – U~e{}e u klini~kom ispitivanju lijekova i bioekvivalencije lijekova.Broj 17 – Strana 152 SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH ^etvrtak. Rad se zavr{ava kolokvijem iz navedenih oblasti (ukupno 4 kolokvija). Rad se zavr{ava kolokvijem iz navedenih oblasti (ukupno 2 kolokvija). – Metabolizam stranih supstanci i lijekova. – Priprema parenteralnih otopina za individualnu opskrbu pacijenta. od toga 33 mjeseca na nau~no-obrazovnim i stru~nim institucijama koje ispunjavanju propisane uslove. – sposobnost sticanja i preno{enja znanja. – Interakcije lijekova. – Timski rad sa ostalim zdravstvenim radnicima i savjetovanje u izboru najbolje terapije za svakog pojedinog bolesnika. klini~ka apoteka 4 mjeseca – Aplikacija lijekova individualnim doziranim pripravcima. – U~e{}e u izradi klini~kih lista lijekova. KLINI^KA FARMACIJA Vrsta specijalizacije: OSNOVNA Trajanje specijalizacije: 3 godine (36 mjeseci) Plan specijalizacije: MJESTO (INSTITUCIJA) OBAVLJANJA STA@A Uvodni dio . – Odabrana poglavlja iz farmakoekonomike. – Anamneza primjene lijekova. – Optimiziranje ekonomi~nosti terapije. Organizirana nastava iz oblasti farmakologije obuhvata sljede}i program: – Biofarmaceutske osobine lijekova. Tokom usavr{avanja. . Uvodni dio . – Informatika u farmaciji. nefrologija. infektivna klinika. – Ure|ivanje i spre~avanje dvojne medikacije. rad na klinikama: pedijatrija. – komunikacijske vje{tine. – Odre|ivanje terapijskih doza za pojedinog pacijenta kod primjene supstanci male terapijske {irine. – Odabrana poglavlja iz biohemije lijekova. dermatologija. specijalizant radi seminarske radove pod rukovodstvom mentora. Univerzitetsko-klini~ka bolnica. – Nadzor priprave lijeka za pojedinog pacijenta i nadzor pravilne upotrebe lijeka. – U~e{}e u klini~kom ispitivanju lijekova. – Imunohemijske metode za odre|ivanje lijekova u tjelesnim te~nostima. klini~ka Univerzitetsko-klini~ka farmakologija i toksikologija bolnica. – upravljanja sistemom.osnovna teorijska nastava 1 mjesec Osnovna teorijska nastava se provodi iz oblasti: – dono{enje klini~kih odluka. gerijatrija. Institut za klini~ku farmakologiju Rad u bolni~koj apoteci Univerzitetsko-klini~ka bolnica. biohemijski laboratorij Registracija i kontrola lijekova Agencija za lijekove i medicinska sredstva BIHKontrolni laboratorij Krv. 7. Specijalizacija traje 36 mjeseci. – Enteralna i parenteralna prehrana. – Patobiohemijski mehanizmi i modeli. 4. Mentoru je prepu{teno da u dogovoru sa kandidatom odabere dodatno usavr{avanje u u`im podru~jima na kojima }e specijalizant raditi. specijalnih vje`bi i individualnog rada sa mentorom. Specijalizacija obuhvata: Organizirana nastava za specijalizante na Farmaceutskom fakultetu u trajanju od 11 mjeseci provodi se u obliku predavanja. hirur{ke klinike. interne klinike. – Instrumentalne metode koje se koriste u farmakokinetskim ispitivanjima i odre|ivanjima stranih supstanci i matabolita u tjelesnim te~nostima. – Usvajanje dobre klini~ke prakse. – Asortiman lijekova i farmakoterapijska doktrina. u nastavnim turnusima (ljetni i zimski semestar) po planu koji utvr|uje navedeni fakultet. kadriologija). – Farmakovigilancija. – neuropsihijatrija. Univerzitetsko-klini~ka bolnica. – Informiranje pacijenta i priprema za sudjelovanje u terapiji. Univerzitetsko-klini~ka bolnica rad na klinikama: pedijatrija.osnovna teorijska Farmaceutski fakultet nastava Organizovana nastava: Farmaceutski fakultet predavanja. – etika i propisi. klini~ka apoteka Klini~ka farmakologija Univerzitetsko-klini~ka bolnica. seminari. klini~ka farmakologija 3 mjeseca – U~e{}e u radu komisije za lijekove univerzitetsko-klini~ke bolnice. – Izrada dokumentacije koja se odnosi na evaluaciju i optimizaciju primjene lijekova kod pojedinog pacijenta. – Spre~avanje mogu}ih interakcija i ne`eljenih djelovanja lijekova. – promocija zdravlja. hirur{ke klinike Biohemijske analize primjene Univerzitetsko-klini~ka lijekova bolnica. – Usvajanje znanja o farmakokinetici i bioekvivalenciji lijekova. 2011. interne klinike 6 mjeseci – (gastroenterologija. krvni derivati i pripravci iz Zavod za transfuzijsku krvi medicinu Federacije Bosne i Hercegovine Godi{nji odmori TEMATSKA OBLAST UKUPNO TRAJANJE MJESECI 1 10 4 4 3 6 3 1 1 3 36 Specijalizacija iz Klini~ke farmacije je postdiplomski proces usavr{avanja magistara farmacije u kojem specijalizant pro{iruje postoje}a i sti~e nova znanja i vje{tine. specijalne vje`be Farmakologija. od toga 11 mjeseci na Farmaceutskom fakultetu.

Obavlja se na farmaceutskom fakultetu u ukupnom trajanju od 1 mjesec. Univerzitetsko-klini~ka bolnica. 7. mikotoksini. vode i predmeta op}e upotrebe i sanitarna mikrobiologija Identifikacija i odre|ivanje {tetnih materija u hrani. – Toksikolo{ke analize. postizanje optimalnog u~inka bez ne`eljenih djelovanja. Funkcionalna hrana. Teorijski dio: 12 mjeseci (uklju~uju}i godi{nji odmor) Predmet Pojam i definicija hrane. 2011. – Primjenu dobre laboratorijske prakse i dobre kontrolne laboratorijske prakse. Cilj: Specijalizanti se osposobljavaju za: . vodi za pi}e i predmetima op}e upotrebe Upoznavanje sa sistemom osiguranja sigurnosti hrane (HACCP) Legislativa u oblasti hrane i analiza rizika Specijalisti~ki rad MJESTO OBAVLJANJA STA@A Farmaceutski fakultet Farmaceutski fakultet zavodi za javno zdravstvo zavodi za javno zdravstvo Zavod za javno zdravstvo Federacije BiH Prehrambena industrija Agencija za sigurnost hrane BiH Farmaceutski fakultet TRAJANJE MJESECI 1 11 6 Pravilan prijem/uzorkovanje. farmakokinetskih i farmakodinamskih interakcija i njihovo uklanjanje. opreme i materijala. SANITARNA HEMIJA Vrsta specijalizacije: OSNOVNA Trajanje specijalizacije: 3 godine (36 mjeseci) Plan specijalizacije: TEMATSKA OBLAST Uvodni dio . te razvoj novih analiti~kih postupaka. Rad se zavr{ava kolokvijem iz navedenih oblasti (ukupno 3 kolokvija). Rad se zavr{ava kolokvijem iz navedene oblasti (ukupno 1 kolokvij). – Procjenu zdravstvene/higijenske ispravnosti i kvaliteta `ive`nih namirnica na osnovu rezultata ispitivanja i poznavanja svojstava namirnica. – Upoznavanje sa instrumentalnim tehnikama koje se koriste za ispitivanje lijekova. – Primjenu biolo{kih i mikrobiolo{kih metoda ispitivanja ispravnosti i kvaliteta prehrambenih proizvoda i predmeta op}e upotrebe. vode za pi}e i predmeta op}e upotrebe Mikrobiolo{ka ispitivanja hrane. pobolj{anja postoje}ih i uvo|enje novih metoda ispitivanja) i snosi odgovornost za ostale saradnike u laboratoriju. – Interpretacija i evaluacija rezultata biohemijskih analiza. – Utvr|ivanje optimalne doze. – sposobnost sticanja i preno{enja znanja.^etvrtak. – Izdavanje mi{ljenja o zdravstvenoj/higijenskoj ispravnosti i kvalitetu prehrambenih proizvoda. Agencija za lijekove i medicinska sredstva BIH-Kontrolni laboratorij 1 mjesec – Upoznavanje sa na~inom registracije lijekova u BiH. Rad na klinikama se zavr{ava kolokvijem na pedijatriji. specijalista sanitarne hemije je stru~njak koji: – Samostalno provodi sve postupke u procesu ispitivanja/ kontrole ispravnosti i kvaliteta `ive`nih namirnica. vode. biohemijski laboratorij 3 mjeseca – Odre|ivanje koncentracije lijeka u tjelesnim te~nostima imunohemijskim metodama i drugim instrumentalnim metodama. hormoni. – promocija zdravlja. 1. EKO hrana. te{ki metali. – Pra}enje odgovora pacijenta na terapiju u odnosu na primjenjenu dozu. biolo{ke i imunohemijske metode ispitivanja/kontroli `ive`nih namirnica Osnove tehnolo{kih procesa proizvodnje hrane Sistemi osiguranja kvaliteta hrane Aditivi u prehrambenoj industriji Rezidue i kontaminanti hrane (veterinarski lijekovi. Zavod za transfuzijsku medicinu Federacije BiH 1 mjesec – Krv. kao i instrumentalnih analiti~kih i imunokemijskih metoda u kontroli ispravnosti i kvaliteta prehrambenih proizvoda i predmeta op}e upotrebe. Rad se zavr{ava sa jednim kolokvijem iz navedenih oblasti (ukupno 2 kolokvija). obradu i ~uvanje uzoraka prehrambenih proizvoda (hrane. – Prakti~ni rad: 24 mjeseca (21 mjesec + 3 mjeseca za specijalisti~ki rad). na osnove odre|ene koncentracije lijeka u krvi. – SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH – Broj 17 – Strana 153 Primjena dobre farmaceutske prakse na klini~kim odjelima. – Samostalno izdaje mi{ljenje o zdravstvenoj/higijenskoj ispravnosti i kvalitetu prehrambenih proizvoda. krvni derivati i pripravci iz krvi.osnovna teorijska nastava 1 mjesec Osnovna teorijska nastava se provodi iz oblasti: – dono{enje klini~kih odluka. za pojedinog pacijenta. Po zavr{etku specijalizacije. ukupno 3 kolokvija). – Ocjenu i unapre|enje postoje}ih. organizacija rada. – timski rad. pesticidi i drugi kontaminanti) Osnove statistike Procjena i analiza rizika Legislativa u oblasti hrane UKUPNO Ukupno sati 5 20 15 15 15 25 15 15 10 30 15 35 15 230 6 6 1 2 3 Plan specijalizacije: – Teorijski dio: 12 mjeseci (uklju~uju}i godi{nji odmor). – Medicinska oprema. pi}a. – etika i propisi. 4. izrada i primjena. – Prepoznavanje manifestacija sporednih ili toksi~nih djelovanja. u nastavnim turnusima (ljetni i zimski semestar) po planu koji utvr|uje navedeni fakultet. – Rukovodi laboratorijem za ispitivanje `ive`nih namirnica i predmeta op}e upotrebe (planiranje laboratorijskog prostora.osnovna teorijska nastava Teoretski dio Ispitivanje zdravstvene ispravnosti hrane. – upravljanja sistemom. napitaka i vode za pi}e i predmeta op}e upotrebe. pi}a. Program specijalizacije: Uvodni dio . odabir i kontrola analiti~kih metoda. – komunikacijske vje{tine. bilo kao gotovih proizvoda ili poluproizvoda u prehrambeno-proizvodnom procesu. – Primjenu klasi~nih hemijskih i elektrohemijskih metoda. – Primjenu zakonskih propisa iz oblasti kontrole hemijske i mikrobiolo{ke ispravnosti prehrambenih proizvoda. nekoj od internih klinika i nekoj od hirur{kih klinika (po izboru mentora. – Standardni operacioni postupci. – Prepoznavanje mogu}ih farmaceutskih. GMO Senzorna i fizi~ko-hemijska svojstva `ive`nih namirnica Principi dobre laboratorijske prakse Analiti~ke metode u ispitivanju/kontroli `ive`nih namirnica Mikrobiolo{ka svojstva `ive`nih namirnica Mikrobiolo{ke. dijetetskih namirnica i suplemenata).

2. – Savjetovanje u oblasti enteralne. dob i dr. bezalkoholna pi}a i napici. pivo i vino. – komunikacijske vje{tine. – Identificiranje strategija za prevenciju. – Primjenu i dizajn odgovaraju}ih epidemiolo{kih studija u dijetetici. – Djeluje kao dio zdravstvenog tima na svim nivoima zdravstvene za{tite. 2. Mlijeko i mlije~ni proizvodi.. parenteralne i potpune parenteralne prehrane. napitaka i pija}e vode iz vodovoda – Kontrola vode u bazenima i centrima za rekreaciju. vodi za pi}e i predmetima op}eupotrebe – Identifikacija i odre|ivanje rezidua antibiotika u hrani – Identifikacija i odre|ivanje hormona u hrani – Identifikacija i odre|ivanje mikotoksina u hrani – Identifikacija i odre|ivanje pesticida u hrani – Identifikacija i odre|ivanje te{kih metala u hrani Upoznavanje sa sistemom osiguranja sigurnosti hrane (HACCP) – Shvatanje koncepta HACCP sistema na prakti~nom primjeru u prehrambenoj proizvodnji Legislativa u oblasti hrane i analiza rizika – Upoznavanje sa konceptom rada Agencije za sigurnost hrane – Upoznavanje sa legislativom i zna~ajnim legislativnim tijelima iz oblasti hrane – Upoznavanje sa principima procjene i analize rizika Specijalisti~ki rad NUTRICIJA I DIJETETIKA Vrsta specijalizacije: OSNOVNA Trajanje specijalizacije: 3 godine (36 mjeseci) Plan specijalizacije: TEMATSKA OBLAST Uvodni dio . Teorijski dio: 12 mjeseci (uklju~uju}i godi{nji odmor) Predmet Biohemija Osnove biohemije sa osnovama stani~ne i molekularne znanosti Osnovni metaboli~ki putevi humanog organizma. 7.osnovna teorijska nastava Teoretska nastava Biohemijske analize Antropometrijska mjerenja u procjeni prehrambenog statusa Statisti~ke metode i ra~unarske aplikacije Nutricija Dijetetika Dijetoterapija MJESTO OBAVLJANJA TRAJANJE STA@A MJESECI Farmaceutski fakultet 1 Farmaceutski fakultet Univerzitetsko-klini~ka bolnica Univerzitetsko-klini~ka bolnica Farmaceutski fakultet Odgovaraju}i objekti kolektivne prehrane Univerzitetsko-klini~ka bolnica Univerzitetsko-klini~ka bolnica 11 1 ½ 1 3 2 8 Plan specijalizacije: 1. nutrijenti i ostali sastojci hrane u kemizmu humanog organizma Stani~na i molekularna osnova bolesti i metaboli~ke komplikacije koje prate odre|ena klini~ka stanja (dijabetes. 1. kakao i nadomjesci. u nastavnim turnusima (ljetni i zimski semestar) po planu koji utvr|uje navedeni fakultet. – Procjenu glavnih faktora rizika u epidemiologiji naju~estalijih problema vezanih za prehranu. specijalizant radi seminarske radove pod rukovodstvom mentora. Objekti kolektivne prehrane zavodi za javno zdravstvo Farmaceutski fakultet 1½ 2 5 Tokom usavr{avanja na Farmaceutskom fakultetu. Vo}e. Obavlja se na farmaceutskom fakultetu u ukupnom trajanju od 1 mjesec. Konzervirani proizvodi od mesa (uklju~uju}i ribu i morske plodove). Alkoholna pi}a. upitnici). vo|enje dokumentacije o uzorcima. – Procjenu nutricionog statusa. vode i predmeta op}e upotrebe i sanitarna mikrobiologija – Mikrobiolo{ka kontrola hrane i briseva. a nakon svake zavr{ene oblasti pola`e kolokvij (ukupno 14 kolokvija). – timski rad.osnovna teorijska nastava 1 mjesec Osnovna teorijska nastava se provodi iz oblasti: – dono{enje klini~kih odluka. – Procjena prehrane primjenom odgovaraju}ih metoda (dnevnici. povr}e. Po zavr{etku specijalizacije. Meso i mesne prera|evine (uklju~uju}i ribu i morske plodove).Broj 17 – Strana 154 SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Procesi pripreme hrane Promocija zdravlja Specijalisti~ki rad ^etvrtak. 2011. – Dizajnira studije i rukovodi istra`iva~kim projektima u oblasti dijetetike i nutricije. Identifikacija i odre|ivanje {tetnih materija u hrani. – etika i propisi. – sposobnost sticanja i preno{enja znanja. – Sudjeluje u planiranju strategije prehrane stanovni{tva i promoviranju zdravlja. Dje~ja hrana i dijetetski proizvodi namijenjeni prehrani odre|enih grupa stanovni{tva. Prakti~ni rad . – Primjenu ra~unarskih aplikacija u dijetetici. Teorijski dio: 12 mjeseci (uklju~uju}i godi{nji odmor). Program specijalizacije: Uvodni dio . – promocija zdravlja. – Primjenu dijetoterapije u razli~itim patofiziolo{kim stanjima. – Edukatora u oblasti nutricije kao faktora o~uvanja zdravlja. specijalista nutricije i dijetetike je stru~njak koji: – Samostalno obavlja praksu dijeteti~ara (od procjene prehrambenog statusa do formiranja preporuka za prehranu) za pojedince i kolektive. otvorenim vodotocima – Sanitarni pregledi. prera|evine i konzervirani proizvodi. Prakti~ni rad: 24 mjeseca (19 mjeseci + 5 mjeseci za specijalisti~ki rad). Mikrobiolo{ka ispitivanja hrane. gojaznost) Biohemijski parametri u ocjeni nutricionog statusa Broj sati 20 .24 mjeseca (21 mjesec + 3 mjeseca za specijalisti~ki rad) Ispitivanje zdravstvene ispravnosti hrane. Kafa. – Fizi~ko-hemijska ispitivanja `ive`nih namirnica po grupama: Voda za pi}e i fla{irane vode. hiperlipidemija. otkrivanje i intervencije problema nepravilne prehrane u odre|enih populacija. – Formulisanje smjernica u konkretne savjete za pravilnu prehranu. – upravljanja sistemom. Cilj: Specijalizanti se osposobljavaju za: – Primjenu osnovnih principa pravilne prehrane i izradu jelovnika za pojedince i grupe s obzirom na spol. 4. vode za pi}e i predmeta op}e upotrebe – Prijem uzoraka. Vo}ni sokovi. ~aj. ~uvanje uzoraka.

4. teorija motivacije) Psiholo{ka dimenzija gladi. djeca. uticaj hrane i lijekova na metabolizam Primjena nutrijenata kao farmakolo{kih agenasa (dijetoterapija) Dijetetika Teorijske osnove modifikacije prehrane i unosa nutrijenata sa primjenom u prevenciji ili tretmanu oboljenja Tehnike u procjeni adekvatnosti jelovnika. funkcionalna hrana. Prakti~ni rad . zamjenski obroci) Psihologija i poreme}aji prehrane Psiholo{ki faktori koji uti~u na prehrambeno-zdravstvene navike i pona{anje (osobnost. uticaj okoline. sitosti i izbora hrane Psiholo{ki zasnovani poreme}aji prehrane i rezultiraju}a klini~ki definisanja stanja Farmakoterapija i dijetoterapija Medicinska terminologija i klasifikacija bolesti Razumijevanje pojmova etiologije bolesti i riziko-faktora Uobi~ajene terapije oboljenja. interakcije hrane i lijekova. adolescenti. dijetetske namirnice i nutrijente u formi lijeka Osnove enteralne i parenteralne prehrane Na~in i mogu}nosti primjene modifikacija prehrane u dijagnostici i istra`iva~kom radu Primijenjena imunologija Imunolo{ke osnove etiologije bolesti Efekti nutrijenata na imunolo{ki odgovor Genetika i nutrigenomika Principi genetike i uloga u etiologiji bolesti Osnovne postavke nutrigenomike Statisti~ke metode i ra~unarske aplikacije u dijetetici Nau~no-istra`iva~ke ankete. grupa i zajednica Osnove primjene deskriptivnih i analiti~kih epidemiolo{kih studija u istra`ivanju povezanosti nutricije i zdravlja Osnove politike javnog zdravstva na lokalnom nivou i na nivou Evropske Unije Patofiziologija Osnove i patofiziologija pojedinih organa i sistema organa Deontologija Profesionalna etika Legislativa UKUPNO 10 5 30 15 15 30 10 10 20 Antropometrijska mjerenja u procjeni prehrambenog statusa Statisti~ke metode i ra~unarske aplikacije – Planiranje i analiza jelovnika pomo}u nutricionisti~kih programa – Dizajn eksperimenta – Evaluacija prehrambenih epidemiolo{kih studija Nutricija – Evaluacija jelovnika za djecu – Evaluacija jelovnika za adolescente – Evaluacija jelovnika za stare osobe Dijetetika – Enteralna i parenteralna prehrana Dijetoterapija – Dijetetski re`im prehrane kod pretilosti – Dijetetski re`im prehrane kod dijabetesa – Dijetetski re`im prehrane kod dislipidemija – Dijetetski re`im prehrane kod hipertenzije – Karcinoma – Dijetetski re`im prehrane kod patolo{kih stanja probavnog trakta – Dijetetski re`im prehrane uz kontrolu minerala – Dijetetski re`im prehrane u posebnim stanjima (AIDS.24 mjeseca (19 mjeseci + 5 mjeseci za specijalisti~ki rad) Biohemijske analize – Identifikacija i odre|ivanje {e}era – Analize proteina (elektroforetsko razdvajanje i odre|ivanje proteina seruma) – Mjerenje aktivnosti enzima . 2011. opekotine) Procesi pripreme hrane – Upoznavanje sa sistemima proizvodnje. gerijatrijska populacija) Principi pravilne prehrane.nutrijenti i antinutrijenti Tablice prosje~nog sastava namirnica Smjernice za unos nutrijenata u fiziolo{kim stanjima (dojen~ad. izra~un stvarnog unosa nutrijenata. interpretacija rezultata. distribucije i opskrbe hranom Uticaj ugostiteljskih resursa na planiranje jelovnika i efekat na kvalitet i odr`ivost ponude hrane koja zadovoljava nutricione potrebe korisnika Uticaj kuhanja i drugih metoda obrade hrane na sastav hrane u kontekstu obezbje|enja nutricionih potreba Antropometrija Antropometrijska mjerenja i procjena prehrambenog statusa Nutricija Sastojci hrane . kori{tenje baza podataka o sastavu namirnica Modifikacija ishrane za pojedince sa razli~itim prehrambenim navikama. procjene potreba u nutrijentima. APOTEKARSKA FARMACIJA Vrsta specijalizacije: OSNOVNA Trajanje specijalizacije: 3 godine (36 mjeseci) Plan specijalizacije: [IRA U@A TEMATSKA TEMATSKA OBLAST OBLAST Uvodni dio Osnovna teorijska nastava Teoretska nastava Farmakoterapija i specifi~nosti farmakoterapije* Izvori informacija o lijekovima. funkcionalnu hranu. Specijalisti~ki rad Za rad u savjetovali{tima i drugim mjestima u izravnom kontaktu s pacijentom/korisnikom specijalista nutricije i dijetetike mora imati polo`en i stru~ni ispit za magistre farmacije. vjerovanja. odrasli. prehrambene epidemiolo{ke studije i eksperimenti Savremene tehnologije i mogu}nost prakti~ne primjene u dijetetici (nutricionisti~ki programi i primjena u planiranju i analizi jelovnika) Promocija zdravlja Metode i na~ini promocije zdravlja i podizanje svijesti o zna~aju prehrane u o~uvanju zdravlja u pojedinaca. grupa i zajednica – Prakti~ne primjene deskriptivnih i analiti~kih epidemiolo{kih studija u istra`ivanju povezanosti nutricije i zdravlja – Osnove politike javnog zdravstva na lokalnom nivou i na nivou Evropske Unije. dodatne i zamjenske obroke.^etvrtak. dojilje. Interakcije lijekova. kulturolo{kim i socio-ekonomskim razlikama Potencijalne opasnosti kod modificiranja prehrane i mogu}e posljedice za pojedinca Vrste i primjene hrane. uklju~uju}i dodatke prehrani. distribucije i opskrbe hranom u kuhinjama – kolektiva – Uticaj resursa na planiranje jelovnika i efekat na kvalitet i odr`ivost ponude hrane koja zadovoljava nutricione potrebe korisnika Promocija zdravlja – Metode i na~ini promocije zdravlja i podizanje svijesti o zna~aju prehrane u o~uvanju zdravlja u pojedinaca. dijetetske namirnice. dodaci prehrani. ne`eljeni efekti Sprovo|enje farmaceutske zdravstvene za{tite U@A TEMATSKA OBLAST Farmaceutski fakultet TRAJANJE MJESECI 1 11 Farmaceutski fakultet 2 Farmaceutski fakultet Farmaceutski fakultet Farmaceutski fakultet 1 1 2 10 25 10 210 2. planiranje i analiza jelovnika Posebne vrste hrane (oboga}ena hrana. statisti~ka obrada. trudnice. SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 17 – Strana 155 Procesi pripreme hrane Upoznavanje sa sistemima proizvodnje. 7.

U prvoj godini specijalizant dobija potrebna teorijska znanja. pacijenta. Ustanove u kojima se obavlja prakti~ni dio specijalizacije su navedene u tabeli sa periodima boravka. – Komunikolo{ke metode. – Poznavanje i razumijevanje etiolo{kih faktora i faktora rizika od zna~aja za razvoj bolesti/poreme}aja. Teorijski dio specijalisti~kog sta`a traje 12 mjeseci odnosno 2 semestra. ekonomski opravdane) farmakoterapije. Cilj osposobljavanja u odabranim odre|enim ustanovama i na svom radnom mjestu je da specijalizant: – Pru`i potrebna znanja i vje{tine za sprovo|enje racionalne (efikasne. Teoretski dio Uvodni dio . Specijalisti~ki rad specijalizant je du`an uraditi u okviru 6 mjeseci i polo`iti specijalisti~ki ispit. bezbjedne. eti~koj i ekonomskoj kategoriji. – Kori{tenje izvora informacija o lijeku. – Principi farmakokinetike. – Nadogradi znanje o upotrebi i djelovanju lijekova. karcinoma. bolesti gastrointenstinalnog. 7. Specijalizant pola`e predvi|ene predmete pismenim ili usmenim putem. odnosno izradom seminarskog rada. – Hematolo{ki i biohemijski poreme}aji. – Specifi~nosti farmakoterapije u trudnica i dojilja. – Uklju~ivanje i preno{enje znanja u zdravstvenom prosvje}ivanju stanovni{tva u svom radnom okru`enju. kriti~ka procjena publikovanih ispitivanja Interakcije lijekova. – Primjena lijekova kod bolesnika sa poreme}ajima rada bubrega i/ili jetre. u nastavnim turnusima (ljetni i zimski semestar) po planu koji utvr|uje navedeni fakultet. U drugoj i tre}oj godini specijalizant se uklju~uje u osposobljavanje i sprovo|enje prakti~nog dijela u referentnim stru~nim ustanovama. – promocija zdravlja. 4. – etika i propisi. Obavlja se na farmaceutskom fakultetu u ukupnom trajanju od 1 mjesec. – Farmakoterapija bolesti centralnog nervnog sistema. Specifi~nosti farmakoterapije se odnose na: – Specifi~nosti farmakoterapije u starih bolesnika i djece. bolest. – Farmakoterapija endokrinog i muskuloskeletnog sistema.osnovna teorijska nastava 1 mjesec Osnovna teorijska nastava se provodi iz oblasti: – dono{enje klini~kih odluka. Prakti~ni dio Drugu i tre}u godinu specijalizant usvaja prakti~na znanja u odre|enim ustanovama* i na svom radnom mjestu pri ~emu se svaki segment prakti~nog dijela bazira na uvodnim teorijskim predavanjima i sugestijama odre|enog mentora. 2011. – Poznavanje klini~ki zna~ajnih interakcija lijekova. – upravljanja sistemom. . farmakoterapija zasnovana na dokazima. – Pro{iri znanje o lijeku kao osnovnoj. – Principi farmakoekonomije. Prakti~ni dio traje 24 mjeseca odnosno 4 semestra. Prvu godinu specijalizant pro{iruje teorijska znanja iz odre|enih predmeta koje je slu{ao na farmaceutskom fakultetu i to: MODUL Farmakoterapija i specifi~nosti farmakoterapije* Izvori informacija o lijekovima. – Primjena lijekova u specifi~nim populacionim grupama. Specijalizacija traje 3 godine odnosno 6 semestara i obuhvata organizovani oblik specijalizacije jednu godinu. – Nadogradi znanje o snabdijevanju stanovnika lijekovima. – Nadogradi znanje o legislativi i oblicima zdravstvene za{tite. – Savlada znanja i vje{tine koje nastaju usljed nepravilne upotrebe. – Savlada znanja i vje{tine koje podupiru promociju zdravlja i samolije~enja sa lijekovima bez recepta. – Farmakoterapijski pristup bolesnicima sa poreme}ajima funkcije bubrega i jetre. ne`eljeni efekti Sprovo|enje Farmaceutske zdravstvene za{tite Socijalna farmacija sa epidemijama Farmakokinetika Farmakoekonomika Farmaceutska komunikologija Klini~ka toksikologija BROJ ESPB 36 SEMESTAR I SEMESTAR II (Broj ESPB) (Broj ESPB) 12 Du`ina trajanja 2 mjeseca Farmakoterapija obuhvata sljede}e oblasti: – Farmakoterapija bolesti kardiovaskularnog sistema. pra}enje terapije. – sposobnost sticanja i preno{enja znanja. dok je ostali dio predvi|en za individualno osposobljavanje pod vodstvom mentora. – Osnovi menad`menta lijekova. – Poznavanje terapije zasnovane na dokazima (evidence based medicine EBM). – Poznavanje profila ne`eljenih efekata lijeka. – timski rad. NAZIV USTANOVE Farmaceutski fakultet Klinika i klini~ka apoteka Referentna apoteka UKUPNO PERIOD BORAVKA 4 mjeseca 10 mjeseci 10 mjeseci 24 mjeseca 6 1 mjesec 12 6 6 6 6 6 12 36 2 mjeseca 1 mjesec 1 mjesec 1 mjesec 1 mjesec 1 mjesec 1 mjesec 11 mjeseci Potrebna znanja: – Poznavanje savremenog pristupa farmakoterapiji osnovnih organskih poreme}aja. ne`eljenih efekata i interakcija lijekova.Broj 17 – Strana 156 Socijalna farmacija sa epidemijama Farmakokinetika Farmakoekonomika Farmaceutska komunikologija Klini~ka toksikologija Prakti~ni rad Prakti~ni rad Prakti~ni rad SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Farmaceutski fakultet Farmaceutski fakultet Farmaceutski fakultet Farmaceutski fakultet Farmaceutski fakultet Farmaceutski fakultet Klinika i klini~ka apoteka Referentna apoteka 1 1 1 1 1 4 10 10 ^etvrtak. – Nadogradi znanje o na~inu preno{enja informacija u zdravstvu. – komunikacijske vje{tine. – Potrebne vje{tine: – Sprovo|enje koncepta Farmaceutske zdravstvene za{tite (Pharmaceutical care) koriste}i vje{tine komunikacije. APOTEKARSKA FARMACIJA Specijalizacija iz Apotekarske farmacije je nau~ni i obrazovni proces u kojem specijalizant dobija teorijska i prakti~na znanja na osnovu kojih je sposoban pru`iti potrebna znanja i vje{tine za sprovo|enje racionalne farmakoterapije i organizovati i voditi farmaceutsku slu`bu. – Farmakoterapija infektivnih bolesti. izbor lijeka. – Individualni pristup pacijentu na osnovu poznavanja faktora koji se odnose na lijek.

PDR i druge). Organizacija i sprovo|enje ODIT-a (kontrole) kvaliteta pru`ene zdravstvene usluge. Specijalizacija na drugim mjestima prema planu: – Teoretska i prakti~na nastava . spol. trudno}a itd). – Priprema izvje{taja i referata. – sposobnost sticanja i preno{enja znanja. specijalizant radi seminarske radove pod rukovodstvom mentora. 4. seminara. Materijal za specijalizaciju ~ine: Pripremljen pisani materijal koji je zasnovan na relevantnim ud`benicima iz farmakoterapije. Organizirana nastava obuhvata sljede}i program: Uvodni dio . – Klasifikacije lijekova (Anatomsko-terapeutsko kemijska klkasifikacija . matrice podataka. – Zdravstvena statistika (Izbor entiteta.osnovna teorijska nastava Specijalna teorijska nastava Obuka prema programu MJESTO OBAVLJANJA STA@A Farmaceutski fakultet Farmaceutski fakultet Agencija za lijekove i medicinska sredstva BiH Glavni ured za farmakovigilanciju Katedra za klini~ku farmakologiju farmaceutskog fakulteta. – Kompjuterski statisti~ki programi. publiciranje i pretra`ivanje stru~nih i nau~nih ~asopisa. izradu plana Apotekarske djelatnosti. – Informacijska pismenost. – etika i propisi. REFI. – Programska podr{ka stru~nim farmaceutskim problemima. – komunikacijske vje{tine.osnovna teorijska nastava 1 mjesec Osnovna teorijska nastava se provodi iz oblasti: – dono{enje klini~kih odluka. preporu~enim smjernicama me|unarodnih (evropskih) udru`enja za tretman odre|enih bolesti/poreme}aja.24 mjeseca.^etvrtak. vje`bi i individualnog rada s mentorom. 7. 2011.Glavni ured za farmakovigilanciju – Informacije o lijekovima pojedinih farmakolo{kih grupa prema indikacijama. Obavlja se na farmaceutskom fakultetu u ukupnom trajanju od 1 mjesec. – Menad`ment u farmaciji. – Izvori informisanja o lijekovima i pomo}nim ljekovitim sredstvima.). usmene prezentacije slu~ajeva iz prakse. – Stvaranje baza podataka za dopunu i razvoj aplikativnih programa. 1. Vidal. – Uloga farmaceuta (kao menad`era) u racionalnoj terapiji.PBL). – Analiza prikupljenih podataka o potro{nji lijekova. farmakoekonomski modeli i analiza. Na~ini preno{enja znanja i komunikacija sa pacijentom. – Izrada prijedloga za racionalizaciju upotrebe i potro{nje lijekova. – Informacije o lijekovima za pojedine grupe pacijenata (dob. tekst procesorima i programima za tabelarno ra~unanje). Agencija za lijekove i medicinska sredstva BiH . – Statisti~ka pravila obrade podataka (Parametrijski i neparametrijski testovi. – Ne`eljeni efekti lijekova (prikupljanje i pra}enje ne`eljenih efekata lijekova i saradnja sa Centrom za pra}enje nuspojava WHO). izradu seminarskih radova. nosioci informacija). Internet i informacije o lijekovima. – Farmakoekonomika. – – SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 17 – Strana 157 Pru`anje savjeta pacijentu. – Klasifikacijski sistemi i obrada nau~nih i stru~nih ~asopisa. Rad sa modernim bazama podataka. Zvanje: Specijalista Farmaceutske informatike. – Etika informiranja i publiciranja. – timski rad. – Prikupljanje. informacija . regresija). – Rad sa edukativnim programima iz podru~ja farmaceutske informatike i modelima ekspertnih farmaceutskih sistema. – upravljanja sistemom.ATK i definisane dnevne doze . – promocija zdravlja. – Osnove klini~ke farmakologije i klini~ke farmacije i upoznavanje s njenom informati~kom slu`bom. funkcije vjerovatno}e. ne`eljenim efektima i interakcijama. . Korelacija. a nakon svake zavr{ene oblasti pola`e kolokvij u vidu seminara. problem based learning . Procjena obuhvata: kratka test pitanja.DDD). – Informacijska tehnologija (Razvoj kompjuterske informatike.12 mjeseci. operativni sistemi. FARMACEUTSKA INFORMATIKA I FARMAKOEKONOMIKA Vrsta specijalizacije: OSNOVNA Trajanje specijalizacije: 3 godine (36 mjeseci) Plan specijalizacije: [IRA TEMATSKA OBLAST Uvodni dio . Ekspertni kompjuterski farmaceutski sistemi. elementi opisa varijabli itd. Nakon svakog modula organizuje se procjena postignutog cilja. kontraindikacijama. – Komunikacije unutar farmaceutske djelatnosti. analiza slu~ajeva iz prakse (case study. analizu slu~ajeva. djelovanju apotekara u primarnoj zdravstvenoj za{titi. nacionalnim vodi~ima za terapiju. Na~in provjere ste~enog znanja: Svaki od predlo`enih Modula sadr`i o~ekivane ciljeve i rezultate. djelovanju. – Kori{tenje informati~kih podataka za izradu javno zdravstvenih programa i promovisanje zdravog na~ina `ivota. programska podr{ka. apotekara u bolni~koj apoteci. Tokom usavr{avanja na Farmaceutskom fakultetu. revijskim i originalnim stru~nim radovima publikovanim u vode}im me|unarodnim ~asopisima. – Baze demografskih podataka. Nakon uspje{no zavr{enih 9 modula kandidati sti~u zvanje specijaliste Apotekarske farmacije. – Baze podataka o lijekovima u svijetu (Martindale. – Proizvodnja informacija za korisnika.zna~aj i smisao. Baze i banke podataka o lijekovima. – Odlu~ivanje nakon analize podataka. kompjuterski sistemi. Organizirana nastava za specijalizante na Farmaceutskom fakultetu u trajanju od 12 mjeseci se provodi u obliku predavanja. Specijalni dio teoretske nastave 11 mjeseci – Uvod u teoriju informacijskih nauka (Podatak. rad na registraciji lijekova Agencija za lijekove i medicinska sredstva BIH Kontrolni laboratorij Klini~ka apoteka Apoteka Farmaceutska industrija Kantonalni zavod zdravstvenog osiguranja zavodi za javno zdravstvo Federalno ministarstvo zdravstva Veledrogerija TRAJANJE MJESECI 1 11 4 Obuka prema programu 4 Obuka prema programu 3 3 3 3 1 1 1 1 Obuka prema programu Obuka prema programu Obuka prema programu Obuka prema programu Obuka prema programu Obuka prema programu Obuka prema programu Specijalizacija na fakultetu (Farmaceutski fakultet): – Teoretska i prakti~na nastava . Rote lista. va`e}e direktive i smjernice iz oblasti farmacije. poslovanju apoteka. u nastavnim turnusima (ljetni i zimski semestar) po planu koji utvr|uje navedeni fakultet.

. – Menad`ment u apotekarskoj djelatnosti. – Rad na izdavanju lijekova. farmakolo{ki i toksikolo{ki utjecaj lijekova na resorpciju. – Savjetovanje pacijenta o izbjegavanju kori{tenja istih generi~kih lijekova. – Rad na farmakoekonomskim studijama. – Menad`ment u klini~koj apoteci. – Priprema dokumentacije za registraciju lijekova. – Statisti~ka obrada podataka o uspje{nosti lije~enja. – Fiziolo{ki.. – Rad na prijemu trebovanja kao dio zdravstvenog tima. 2011. – Uzorci za analiti~ko pra}enje lijekova. – Podaci o kori{tenju lijekova na nivou specijalisti~ko konsultativne i bolni~ke zdravstvene za{tite. – Propisi o istra`ivanju i ispitivanju lijekova (zakonodavstvo u oblasti istra`ivanja i ispitivanja lijekova. – Rad na pripremanju stru~nih informacija za ljekare. Kolokvij ili seminar. – Klini~ko-farmakolo{ki programi za ispitivanje lijekova i informati~ka obrada rezultata. – Rad na izdavanju lijekova i priprema jedini~ne terapije za pacijenta. – Dokumentacija za statisti~ke podatke nadle`nim organima (pra}enje upotrebe i potro{nje lijekova). – Rad na odjeljenjima univerzitetsko-klini~ke bolnice (informisanje ljekara i pacijenata). Apoteka – Rad na farmaceutskom informacionom sistemu mjesne apoteke. spol. – Pra}enje neadekvatnog doziranja s obzirom na dob. izdavanja lijekova pojedina~no za odre|enog pacijenta koriste}i najnovija saznanja. – Savjetovanje u izboru lijekova koje bolesnik kupuje bez recepta.priprema za statisti~ku obradu. bilo na teret sredstava zdravstvenog osiguranja ili sredstava samih osiguranika. ljekaru. pra}enje potro{nje lijekova po pacijentu. indikacije itd. – Analiza interakcija. – Kreiranje najadekvatnijih baza podataka koje koristi Zavod zdravstvenog osiguranja. metabolizam. nadzor propisane terapije u svrhu prevencije medikacijske pogre{ke. – Odabir informacija za unutra{nje pakovanje tj. – Ekspertni sistemi u kontroli lijekova (kori{tenje baze analiti~kih podataka). 4. – Podaci o propisivanju lijekova na nivou primarne zdravstvene za{tite. – Metaboli~ka interferencija lijekova na rezultate laboratorijskih testova. transport. – Priprema dokumentacije za metode koje se koriste za registraciju lijeka. Kolokvij ili seminar. koji se koriste u farmaceutskoj industriji. – Menad`ment u fondu za javno zdravstvo. Farmaceutska industrija – Rad na informacionim sistemima. opojnih droga. Agencija za lijekove i medicinska sredstva BiH-Kontrolni laboratorij – Hemijsko-farmaceutska dokumentacija za registraciju lijekova i pomo}nih ljekovitih sredstava. Katedra za klini~ku farmakologiju farmaceutskog fakulteta – Metodologija pretklini~kih i klini~kih istra`ivanja. predvi|anje klini~ki va`nih interakcija lijekova. – Statisti~ka analiza pojave interakcija. – Priprema informacija za lijekove OTC grupe. farmakoekonomika. – Menad`ment u zavodu za javno zdravstvo. Klini~ka apoteka – Rad na farmaceutskom informacionom sistemu klini~ke apoteke. nuspojava i odabir racionalne terapije za pacijenta.Broj 17 – Strana 158 – SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH ^etvrtak. – Priprema informacija za lijekove koji se izdaju bez recepta. – Podaci o promociji i prodaji lijekova (Marketing). – Statisti~ka obrada podataka o farmakokineti~kim istra`ivanjima. – Baze podataka o vlastitim lijekovima (Farmaceutska industrija kao izvor podataka o lijekovima). – Informati~ke metode u galenskoj produkciji (priprema informacija o individualno pripremljenim magistralnim i galenskim pripravcima). – Baze podataka o sirovinama. Kolokvij ili seminar. nuspojava i odabir racionalne terapije za pacijenta (odre|ivanje terapije prema individualnom pacijentu. Kantonalni zavod zdravstvenog osiguranja – Rad na informacionim sistemima. – Primjena ste~enog znanja u radu sa kompjuterskom obradom recepata. – Racionalizacija uputa o na~inu uzimanja lijeka. – Uzorkovanje i uzorci . ATK grupama. – Aktivno u~estvovanje u sistemu raspodjele jedini~ne terapije. Pretra`ivanje svjetskih baza podataka o lijekovima preko Interneta. – Analiza potro{nje kao pomo} formiranja listi lijekova. – Obrada podataka pri svim segmentima rada (pripremanje novih informacija o lijekovima). – Obrada izdatih recepata. – Rad na izradi smjernica za propisivanje lijekova. – Razvrstavanje lijekova prema ATK/DDD klasifikaciji. Zavodi za javno zdravstvo – Rad na informacionim sistemima. – Primjena informati~kih principa u farmakologiji i klini~koj farmakologiji. planiranje parenteralne ishrane i op}enito ishrane bolesnika). – Dokumentacija za finansijske potrebe apoteke. – Tehni~ka podr{ka u kontroli lijekova. tj. 7. – Statisti~ka provjera ekvivalentnosti preparata (Kompjuterska podr{ka u obradi rezultata analiti~kih metoda). – Zakonski propisi i preporuke. koji se koriste u zavodu za javno zdravstvo. – Bezbjedno zbrinjavanje lijekova isteklog roka trajanje ekolo{ka farmacija. pra}enje ukupne potro{nje lijekova. – Rad na formiranju liste najpropisivanijih lijekova s aspekta morbididetne statistike. uputstvo za lijek. u toku vizite i sl. – Podaci o propisivanju lijekova na nivou primarne zdravstvene za{tite. – Pravilna komunikacija sa pacijentom. – Uspostava sveobuhvatne i jedinstvene evidencije o izdatim lijekovima. te racionalizacija upotrebe lijekova. – Izvori podataka o lijekovima. koji se koriste u Zavodu zdravstvenog osiguranja. ekskreciju prirodnih supstrata i metabolite. – Menad`ment u farmaceutskoj industriji.toksikolo{ka i klini~ka dokumentacija). farmakokineti~ki parametri u odabiru terapije. propisi i direktive Svjetske zdravstvene organizacije i drugih razvijenih zemalja). – Statisti~ki izvje{taji o potro{nji lijekova. Kolokvij ili seminar. – Inventura i defektura. . – Ispisivanje signature i dodatnih informacija o lijeku putem letka. – Priprema dokumentacije za registraciju lijekova i pomo}nih ljekovitih sredstava (farmakolo{ko . – Podaci za informisanje javnosti.

osnovna teorijska nastava 1 mjesec Osnovna teorijska nastava se provodi iz oblasti: – dono{enje klini~kih odluka. hirzutizam. dijabetologije i bolesti metabolizma Endokrinologija i dijabetologija dje~jeg uzrasta Godi{nji odmor Bolni~ki odjel interne medicine Bolni~ki odjel interne medicine Bolni~ki laboratorij 1 Bolni~ki odjel ginekologije Bolni~ki odjel pedijatrije ½ ½ 2 TRAJANJE MJESECI 1 11 8 Ciljevi u`e specijalizacije Ciljevi u`e specijalizacije iz endokrinologije. Djelovanje gonadotropina i steroidnih hormona. graviditeti bolesti {titnja~e. Clinefelterov sindrom. akutna poreme}enja matabolizma kalcija. kontrola ovulacije. edukacija i samokontrola. hiperosmolarna koma. toksi~ni adenom {titnja~e. laktacidoza. feokromatcitom. neuropatije. hiperglikemija. Lije~enje {e}erne bolesti . dijabetes insipidus odr`avanje osmotalnosti tjelesnih teku}ina. dijabetologije i bolesti metabolizma Poliklini~ki rad iz oblasti endokrinologije. nadzor i provo|enje supspecijalizirane zdravstvene za{tite bolesnika iz podru~ju endokrinologije dijabetologije i bolesti metabolizma. dijabetologije i bolesti metabolizma Laboratorijska dijagnostika endokrinologije. sindrom rudimentarnih testisa. mu{ka neplodnost. Akutne komplikacije {e}erne bolesti . hipoglikemija). osteomalacija. novootkrivena {e}erna bolest koja zahtijeva hospitalizaciju (dijabeti~ka ketoacidoza. Endokrinolo{ko poreme}enje gonada Normalni menstruacijski ciklus. endogeni opioidi. kontrolirana tjelesna aktivnost. srce. prerani pubertet i pseudopubertet. te faktori rasta. biolo{ki inaktivni gonadotropini. osteoporoza. Program u`e specijalizacije 1. Bolesti uzrokovane sekrecijom hormona iz tkiva koji nisu klasi~ne endokrine `lijezde. hipopituitairizam. menopauza Bolesti nadbubre`ne `lijezde: Bolesti suvi{ka mineralokortikoida. mu{ka kontracepcija. hormonalno aktivni tumor jajnika. reprodukcijska poreme}enja. akne. upale. peptidini hormoni. konzilijarno-poliklini~ki rad. gestacioni oblik {e}erne bolesti. pseudohipoparatireoidizam multipla endokrina neoplazija. funkcionalni testovi. hipotireoza. Poreme}enja metabolizma kalcija i metaboli~ke bolesti kostiju. impotencija. oftalmopalija. u nastavnim turnusima (ljetni i zimski semestar) po planu koji utvr|uju navedeni fakulteti. kardiovaskularne komplikacije. hipokalcemija. – promocija zdravlja. supstanca P i tehnikinini. PROGRAM SUBSPECIJALIZACIJA INTERNISTI^KE SUBSPECIJALIZACIJE ENDOKRINOLOGIJA I DIJABETOLOGIJA Vrsta specijalizacije: SUBSPECIJALIZACIJA Trajanje specijalizacije: 2 godine (24 mjeseci) Uslovi za specijalizaciju zavr{ena osnovna specijalizacija – Interna medicina PLAN SUBSPECIJALIZACIJE MJESTO OBAVLJANJA STA@A Uvodni dio . menopauza. Kroni~ne komplikacije {e}erne bolesti. – etika i propisi. Hipotalamo-adrenalno gonadalna sekrecija. Mu{ki hipogonadizam. Oblici poja~anog lije~enja inzulinom. nefropatije. Prostaglandini. hiperkalcemija. komplikacije steroidne kontracepcije. Hipotunfkcija hipotalmoneurohipofizarnog sistema.dijeta. masno tkivo. te svih ostalih bolesti iz podru~ja endokrinologije. Uvodni dio . – komunikacijske vje{tine. ginekomastija. Trudno}a. terapiju i rehabilitaciju. tireotoksi~na kriza. premenstrulani sindrom. Obavlja se na fakultetima zdravstvenog usmjerenja u ukupnom trajanju od jedan mjesec. Testovi optere}enja u {e}ernoj bolesti. Odre|eni organi kao sekretori hormona: gastrointestinalni sistem. VIP (vazoaktivni intestinalni peptid).hipoglikemija. KAH. Federalno ministarstvo zdravstva – zakonska regulativa iz oblasti farmaceutike – liste esencijalnih lijekova – organizacija farmaceutskih slu`bi Veledrogerija – Podaci o propisivanju lijekova na nivou primarne zdravstvene za{tite. – Analiziranje prikupljenih podataka. timus. Infekcije u {e}ernoj bolesti. hiperplazija medule. Pagetova bolest. gonadalna poreme}enja. poreme}enja menstruacije. – Podaci zdravstvenog osiguranja o nadoknadi za vrijednost recepata. gastroenteropatije. Bolesti {titnja~e: Regulacija funkcije {titnja~e. specifi~nu problematiku za{tite bolesnika iz podru~ja endokrinologije dijabetologije i bolesti metabolizma a kao posebna problematika uklju~en je rad s djecom i trudnicama zbog bolesti iz navedenih podru~ja. apopleksija hipofize. Detaljni program uklju~uje temeljne principe i metode konzilijarrno-poliklini~kog na~ina rada. Turnerov sindrom. testikularna feminizacija. ko`a. klini~ku i laboratorijsku dijagnostiku. Dijabetologija Definicija i klasifikacija. Cushingov sindrom. upale {titnja~e. kolecistokinin. Operativni zahvati u bolesnika sa {e}ernom bolesti. izolirani deficit gonadotropina. dijabetologije i bolesti metabolizma za koje se dijagnosti~ki pregled pretage i lije~enja ne mogu provoditi u ambulantno-poliklini~kim crvjetima te zbog toga zahtijevaju hospitalizaciju. Funkcionalni i nefunkcionalni tumori. policisti~ni ovariji. oralni hipoglikemici. U`a specijalizacija uklju~uje javno zdravstvenu problematiku. dijabetologije i bolesti metabolizma su osposobljavanje doktora medicine specijalista za interne bolesti za organizaciju. – timski rad. 2011. dijabetologije i bolesti metabolizma kao npr. 4. somatostatin. plu}a. bubreg. pseudohipoaldosteronizam. testikularni tumori. . – Rad na kreiranju jedinstvene metodologije i pristupa bazama podataka.osnovna teorijska nastava Medicinski fakultet TEMATSKA OBLAST Bolni~ki tretman bolesti iz oblasti endokrinologije. Rad na bolni~kom odjelu interne medicine 11 mjeseci Rad bi se sastojao od dijagnostike i lije~enja svih hitnih stanja iz podru~ja endokrinologije. dijagnostika i lije~enje hipotalami~kih bolesti i hipofi ze. Bolesti hipotalamusa i hipofize Funkcionalno ispitivanje hipotalamo-hipofizne osovine klinika. insufi cijencija nadbubre`ne `lijede. Periferna inzulinska rezistencija. hipertireoza. Gravesova bolest. SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 17 – Strana 159 – Statisti~ka analiza potro{nje. 7. hipoparatireoidizam. testikularna disfunkcija u sistemskim bolestima. akutna insufi cijencija nadbubre`ne `lijede. karcinomi {titnja~e. neurotenzin. Transplantacija gu{tera~e. – upravljanja sistemom. – Podaci apoteka o izdatim lijekovima. dijabeti~no stopalo. komplikacije na oku. inzulin.^etvrtak. – sposobnost sticanja i preno{enja znanja. gu{avost. sindromi poliglandularne insuficijencije. genitourinarni sistem. nasljedne metaboli~ke bolesti s promjenama na kostima. hipoaldosteronizam. alopecija. Primarni i sekundarni hiperparatireoidizam. – Informacije o podacima proizvo|a~a i veledrogerija o prodaji. dijabetologije i bolesti metabolizma Ginekolo{ka problematika u podru~ju endokrinologije.

neuroblastomi. – sposobnost sticanja i preno{enja znanja. Ginekolo{ki ultrazvuk. cel-karcinom plu}a. Obavlja se na fakultetima zdravstvenog usmjerenja u ukupnom trajanju od jedan mjesec. nervoza. Specijalist je obavezan raditi svakodnevno uz nadzor i pomo} odgovaraju}eg specijalista i mentora. – bolesti metabolizma. Hormonalna kontrola rasta. pinealomi. {titnja~e. hipoglikemije. rast u visinu. Poliklini~ki rad u internoj medicini 8 mjeseci Sadr`aj: dijagnostika i lije~enje iz podru~ja: – endokrinologije. Specijalisti trebaju aktivno sudjelovati u radu i odre|ivanju odre|enih pretraga. Indikacija ovulacije. Rad s biostatorom "umjetna gu{tera~a". Gastroenterologija i pankreatologija 5 mjeseci Specijalisti interne medicine rade na klini~kom odjelu gdje se upoznaju sa klini~kom slikom. posebno metabolizma masno}a. Tako|er su obavezni polo`iti kolokvij nakon obilaska Klini~kog odjela. Visoki rast: klasifi kacija i klini~ka slika. NMR. ateroskleroze. te svih drugih endokrinolo{kih poreme}aja. gastropankreasnih hormona. anoreksija. – timski rad.Broj 17 – Strana 160 SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH ^etvrtak. duhana. neurotenzin. karcinoidi. Dijagnostika promjena u stanicama i tkivima dijabeti~kog organizma. – komunikacijske vje{tine. CRH. nadbubre`ne `lijezde. eritrocitoza. dijagnostikom i terapijom gastroenterolo{kih bolesti u u`em smislu i bolesti pankreasa. paratireoideje. endometrioza.osnovna teorijska nastava Gastroenterologija i pankreatologija Hepatologije Infektologija Pedijatrijska gastroenterologija Ultrazvuk I (dijagnosti~ki) Ultrazvuk II (intervencijski) Endoskopija I (dijagnosti~ka) Endoskopija II (ERCP. hiperkalcemija. Obilazak na ginekologiji 15 dana Sadr`aj: Ginekolo{ke problematike u podru~ju endokrinologije. RTG pretrage odre|enih endokrinih organa. . – dijabetologija. denzitometrija. dijabetologije i bolesti metabolizma. hipoglikemija i hiperinzulinizma. predvi|a se rad i upoznavanje s osnovama dijagnosti~kih postupaka (npr. Niski rast uzrokovan poreme}enjima u funkciji endokrinih `lijezda. Fetalna i neonatalna endokrinologija. somatostetin. Uticaj lijekova na endokrinu funkciju. te drugih poreme}aja. 7. Obilazak na pedijatriji 15 dana Sadr`aj: Pedijatrijske problematike iz podru~ja endokrinologije. Bolesti dojke. hCS humoralni. neuroendokrini tumori (adenomi hipofize. funkcionalni tumori i tumorima sli~na stanja u ovarijima. UZV dijagnostika). te drugih faktora iz okoline na endokrinolo{ke i metaboli~ke funkcije. paraneoplasti~ka sekrecija peptida koji nisu povezani s endokrinolo{kim sindromom (kalcitonin. Moraju savladati tehniku biopsije jetre i perkutane transhepati~ke kolangiografije (PTC). Me|udjelovanje lijekova u {e}ernoj bolesti. intervencijska) Abdominalna hirurgija MJESTO OBAVLJANJA STA@A Medicinski fakultet Bolni~ki odjel gastroenterologije i pankreatologije Bolni~ki odjel hepatologije Infektologija Pedijatrijska gastroenterologija Bolni~ki odjel gastroenterologije Bolni~ki odjel gastroenterologije Bolni~ki odjel gastroenterologije Bolni~ki odjel gastroenterologije Abdominalna hirurgija TRAJANJE 1 mjesec 5 mjeseci 3 mjeseca 1 mjesec 1 mjesec 1 mjesec 1 mjesec 4 mjeseca 3 mjeseca 1 mjesec 15 dana 15 dana 2 mjeseca Radiologija i nuklearna medicina Radiologija i nuklearna medicina Gastroenterolo{ka onkologija Onkolo{ki odjel Godi{nji odmori Godi{nji odmori Program u`e specijalizacije: Uvodni dio . giht. poreme}enja apetita. metaboli~ki u~inci alkohola. Specijalisti su obavezni voditi dnevnik rada i u~inak dijagnosti~kih i terapijskih postupaka. prirast na visini. u nastavnim turnusima (ljetni i zimski semestar) po planu koji utvr|uju navedeni fakulteti. purina. 2011. – upravljanja sistemom. Rad u laboratoriju 1 mjesec Sadr`aj: laboratorijske pretrage potrebne za dijagnostiku i lije~enje bolesnika iz podru~ja endokrinologije. Obavezno je uklju~iti se u poslijediplomsku nastavu iz endokrinologiie. ACTH. endokrinolo{ki pristup lije~enju karcinoma prostate. Inzulin. dijagnostiku i terapiju bolesti hepatobilijarnog sistema radom na klini~kom odjelu.osnovna teorijska nastava 1 mjesec Osnovna teorijska nastava se provodi iz oblasti: – dono{enje klini~kih odluka. Provjera znanja: na kraju boravka pola`e se kolokvij. ovisni dijabetes u djece i komplikacije MODY oblik {e}erne bolesti. ovjerenog od voditelja odjela. `enska kontracepcija i komplikacija steroidne kontracepcije. Paraneoplasti~ni endokrini sindromi (lu~enje GH. gladovanje. – promocija zdravlja. SIAD). posljedice lije~enja malignih bolesti na endokrini sistem. hCG. Gestacijski dijabetes i komplikacije. GASTROENTEROHEPATOLOGIJA Vrsta specijalizacije: SUBSPECIJALIZACIJA Trajanje specijalizacije: 2 godine (24 mjeseci) Uslovi za specijalizaciju zavr{ena osnovna specijalizacija – Interna medicina – Infektologija PLAN SUBSPECIJALIZACIJE TEMATSKA OBLAST Uvodni dio . posebno problem {e}erne bolesti i komplikacija. osteomalacija. Pri tome izvode funkcionalne testove iz tog podru~ja. mu{kih spolnih hormona. U sklopu ovog boravka. Hormoni i maligne bolesti. ateroskleroza porfirija. medularni karcinom {titnja~e. CT. Poreme}enja metabolizma masti u {e}ernoj bolesti. hiperreninizam. druge bolesti povezane s jelom. radioizotopna dijagnostika. Procjena rasta krivulja rasta. poreme}enje metabolizma masti. Provjera znanja: na kraju boravka potrebno je polo`iti kolokvij. @enska neplodnost. Pregled fundusa. dijabetologije i bolesti metabolizma (2 semestra) i polo`iti propisane ispite. dijabetologije i bolesti melabolizma. Provjera znanja: na kraju boravka potrebno je polo`iti kolokvij. rast drugih kostiju i ko{tano sazrijevanje. dijabetologije i bolesti metabolizma. posebno bolesti hipotalamusa. Merkel cel tumor) endokrino lije~enje uznapredovalog tumora dojke. hipofize. Sekundarno uzrokovan niski rast. – etika i propisi. te interpretaciju histolo{kog nalaza biopsije jetre uz saradnju patologa kompetentnog u hepatologiji. Metaboli~ke bolesti Debljina. 4. U drugom dijelu specijalisti rade na klini~kom odjelu i aktivno sudjeluju u konzilijarnoj gastroenterolo{koj aktivnosti te u gastroenterolo{koj poliklinici Hepatologija 3 mjeseca Specijalisti upoznaju ktini~ku sliku. asistirana reprodukcija.

1 mjesec Specijalisti svladavaju tehnike intervencijskih zahvata i postupaka pod kontrolom ultrazvuka: – ciljane biopsije jetre – aspiracijske punkcije fokalnih lezija jetre. rnikrobiolo{ke i farmakoterapijske principe. Specijalisti se upoznaju s metodama radiolo{ke dijagnosti~ke bolesti probavnog trakta te metodama nuklearne medicine relevantnim za probavni trakt. te abdominalnih izljeva i kolekcija. Abdominalna hirurgija 1 mjesec Specijalisti rade na hirur{kom odjelu. u nastavnim turnusima (ljetni i zimski semestar) po planu koji utvr|uju navedeni fakulteti. onkolo{ke. Od vje{tina rade funkcionalne testove te biopsije tankog crijeva. – 5 ERCP pretraga. aorte. proteze – bu`iranje stenoza jednjaka. – komunikacijske vje{tine. HEMATOLOGIJA Vrsta specijalizacije: SUBSPECIJALIZACIJA Trajanje specijalizacije: 2 godine (24 mjeseca) Uslovi za specijalizaciju zavr{ena osnovna specijalizacija: – Interna medicina PLAN SUBSPECIJALIZACIJE MJESTO OBAVLJANJA STA@A Uvodni dio . ali i vrlo diferencirane dijagnosti~ko-terapijske postupke. – Treba da asistira u toku 100 proksimalnih endoskopija. – promocija zdravlja. ambulanti i dnevnoj bolnici te davanje hematolo{kih subspecijalisti~kih konzilijarnih mi{ljenja na zahtjev drugih doktora medicine. Kolokvij je obavezan nakon svakog segmenta specijalizacije. slezene. – 5 abdominalnih paracenteza. – timski rad. Hematolo{ki odjel 13 mjeseci Tokom rada u hematolo{kom odjelu specijalist }e se osposobiti za provo|enje znanja i vje{tina iz hematologije. Uvodni dio . – drena`a interabdominalnih kolekcija – postavljanje ekstremnih bilijarnih proteza. odnosno dnevnoj hematolo{koj bolnici. – centar za hemofilije. Ultrazvuk I. tumora pankreasa. – sterilne jedinice za uvodno lije~enje akutnih leukemija i ostalu primjenu agresivne hemo-radioterapije. elektrokoagulacija. laserska fotokoagulacija) – sklerozacija varikoziteta jednjaka i `eluca – rekanalizacija tumora laserom i bu`iranjem. – sposobnost sticanja i preno{enja znanja. 1 mjesec Specijalisti moraju savladati klasi~nu real-time dijagnostiku bolesti jetre. transfuzijski centar ili odsjek za transfuziju Godi{nji odmori TEMATSKA OBLAST TRAJANJE MJESECI 1 13 4 2 2 2 Program u`e specijalizacije Svrha u`e specijalizacije je savladavanje znanja i vje{tina iz podru~ja hematologije koje }e omogu}iti samostalan rad na subspecijalisli~kom hematolo{kom odjelu. Ultrazvuk II. – 5 nazogastri~nih sondi. specijalista. hematolo{ki hematolo{kih poreme}aja i biohemijski laboratoriji Transfuziologija Zavod za transfuzijsku medicinu Federacije BiH. hepatalnih vena i donje {uplje vene. 3 mjeseca Specijalisti u~e tehnike intervencijske endoskopije: – polipektomije – hemostaze krvare}ih lezija (sklerozacija. Obavlja se na fakultetima zdravstvenog usmjerenja u ukupnom trajanju od jedan mjesec. . Infektologija 1 mjesec Specijalisti rade na klini~kom infektolo{kom odjelu koji se bavi gastroenterolo{kom problematikom te upoznaju metode mikrobiolo{ke dijagnostike (mikrobiologija i parazitologija gastrointestinalnog trakta). – 10 pacijenata koji boluju od jetrene bolesti i – 20 ambulantnih pacijenta samostalno obradi. pseudocista pankreasa. Potom moraju svladati primjenu "Color fl owu mapping" i tehnike po Doppleru bolesti splanhni~kog sistema (portalna hipertenzija). Gastroenterolo{ka onkologija 15 dana Specijalist aktivno radi u onkolo{kom timu i dobiva uvid u radioterapiju i hemoterapiju gastrointestinalnih tumora. Pedijatrijska gastroenterologija 1 mjesec Specijalisti se upoznaju s problematikom gastroenterologije dje~je dobi rade}i na odgovaraju}em odjelu i specijalisti~koj ambulanti.osnovna teorijska nastava 1 mjesec Osnovna teorijska nastava se provodi iz oblasti: – dono{enje klini~kih odluka. hematolo{ke. Specijalist treba provesti minimum 3 mjeseca prakti~nog rada u hematolo{koj ambulanti.osnovna teorijska Medicinski fakultet nastava Hematologija Bolni~ki odjel hematologije Citologija i patologija Citolo{ki laboratorij/patologija Dijagnostika koagulacionih i Koagulacijski. pankreasa. posebice klini~ke i laboratorijske dijagnostike. u`ih specijalista i pojedina~nih bolesnika. te lije~enja hematolo{kih bolesti. sudjeluju aktivno na indikacijskim sastancima i prisustvuju operacijskim zahvatima. 2011. Endoskopija I. bilijarnog trakta. pneumodilazacija kod ahalazije – endoskopska retrogradna kolangiopankreatografi ja (ERCP) – papilotomija – opservacija ekstrakcije kamenaca iz `u~ovoda i postavljanja endogenih proteza. Tokom sta`a specijalist mora usvojiti i samostalno provoditi i organizirati dijagnostiku i lije~enje hematolo{kih bolesnika (uklju~uju}i intenzivnu hemo-radioterapiju) integriraju}i savremene internisti~ke. 4 mjeseca Specijalisti moraju pod nadzorom u~initi sljede}i broj pretraga – ezofagogastroduodenoskopija 500 – rektosigmoidoskopija (kruta i fleksibilna) 200 – totalna kolonoskopija 100 – laparoskopija (tokom cijelog programa) 10 Endoskopija II. 4. – upravljanja sistemom. 7. bubrega. – centar za transplantaciju ko{tane sr`i. – 30 distalnih endoskopija. SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH – – Broj 17 – Strana 161 U drugom dijelu specijalisti rade na klini~kom odjelu te sudjeluju aktivno u konzilijarnoj i ambulantnoj aktivnosti hepatolo{ke slu`be.^etvrtak. Specijalizant treba da u toku kru`nja uradi: – 20 rektoskopija. 5 jetrenih biopsija asistira u toku 50 ultrazvu~nih pregleda gornjeg abdomena U toku boravka na klinici treba da vodi uz mentorstvo – 10 pacijenata sa gastroiintestinalnim krvarenjem. Tokom u`e specijalistizacije svaki se specijalist mora upoznati s radom specijaliziranih jedinica koje pru`aju subspecijalisti~ke. – etika i propisi.

te arterijskog puta) – dijagnostika i lije~enje sr~anih aritmija . imunolo{ka klasifikacija akulnih leukemija i limfoproliferacijskih bolesti). – sposobnost sticanja i preno{enja znanja. – ovladati testovima optere}enja (samostalno izvesti najmanje 100 pretraga) – ovladati neinvazivnom rendgenskom dijagnostikom kardijalnih bolesti – ovladati fukcionalnim ispitivanjem respiratornog sistema (spirometrija) – ovladati pregledom o~ne pozadine.) .osnovna teorijska nastava Kardiologija Angiologija Intenzivna njega koronarnih bolesnika Dje~ja kardiologija Kardiovaskularna hirurgija Radioizotopni laboratorij ^etvrtak.5 2 1 0. hematolo{ki i biokemijski laboratorij 2 mjeseca Rad u ostalim laboratorijima pretpostavlja upoznavanje osnovnih na~ela dijagnostike. Medicinski fakultet Kardiolo{ki odjel i kardiolo{ka ambulanta Angiolo{ki odjel i angiolo{ka ambulanta Jedinica koronarne njege Dje~ja kardiologija Odjel kardiovaskularne hirurgije Radioizotopni laboratorij 1 9 3 4 1. upoznati osnove izvo|enja i o~itovanja angiografije.5 2 Citolo{ki laboratorij/patologija 4 mjeseca Rad u citolo{kom laboratoriju podrazumijeva savladavanje znanja citolo{kih pretraga. slezene i jetre. 2011. te – temeljito upoznati s principima i provo|enjem njege lijekom intenzivne hemo-radioterapije. i 24 h . Posebno mora ovladati sljede}im vje{tinama: – izvo|enje i pra}enje hemodinami~kih parametara (ovladati tehnikom uspostavljanja perifernog. – upravljanja sistemom.osnovna teorijska nastava 1 mjesec Osnovna teorijska nastava se provodi iz oblasti: – dono{enje klini~kih odluka. Sudjeluje na stru~nim sastancima i u svim drugim vidovima kontinuirane nastave. te osnove imunohematolo{ke dijagnostike. posebno normalna morfologija kao i sva relevantna patolo{ka stanja perifernog krvnog razmaza ko{tane sr`i. poreme}aja hemostaze. ovladati ultrazvukom u angiologiji (samostalno izvesti 50 pretraga). u nastavnim turnusima (ljetni i zimski semestar) po planu koji utvr|uju navedeni fakulteti. Uz prakti~ni rad na odgovaraju}im odjelima i laboratoriju obavezna je dodatna edukacija Tema principi organiziranja klini~kih pokusa organizacija hematopoetskog sistema eksperirnentalna hematologija . Obavlja se na fakultetima zdravstvenog usmjerenja u ukupnom trajanju od jedan mjesec. 4. na~in pripreme krvi i krvnih pripravaka. – etika i propisi. Radom u koronarnoj jedinici specijalist mora ovladati dijagnostikom i lije~enjem bolesti srca koji se lije~e u koronarnoj jedinici.Broj 17 – Strana 162 SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Uvodni dio . dvodimenzionalnih i Doppler ehokardiografskih pretraga).mogu}nosti i dometi bolesti mati~ne hematopoetske stanice limfoproliferacijske bolesti benigne bolesti granulocita i limfocita anemije .(20 pretraga). a na kraju se pola`u ispiti.mjerenjem krvnog pritiska – upoznati i fonomehanokardiografiju (samostalno izvesti 20 pretraga). posebice u dijagnostici hematolo{kih bolesti Zavod za transfuzijsku medicinu Federacije BiH.dijagnosti~ki pristup i lije~enje bolesti hemostaze transplantacija ko{tane sr`i osnove molekulske biologije u hematologiji kultura ko{tane sr`i Ukupno Broj sati 5 5 10 15 20 5 5 15 5 5 5 95 Kardiolo{ki odjel i Rehabilitacija kardiovaskularnih bolesnika. ocjena radne sposobnosti i kardiolo{ka ambulanta prevencija kardiovaskularnih bolesti Godi{nji odmori KARDIOLOGIJA Vrsta specijalizacije: SUBSPECIJALIZACIJA Trajanje specijalizacije: 2 godine (24 mjeseca) Uslovi za specijalizaciju zavr{ena osnovna specijalizacija – Interna medicina PLAN SUBSPECIJALIZACIJE TEMATSKA OBLAST MJESTO OBAVLJANJA STA@A TRAJANJE MJESECI Program u`e specijalizacije: I. Specijalist bi trebao tokom specijalisti~kog sta`a savladati sljede}e vje{tine: – citolo{ka punkcija kosti (50 pretraga) – biopsija kosti (25 pretraga) – citolo{ka punkcija limfnog ~vora (30 pretraga) – citolo{ki pregled razmaza periferne krvi i punktata ko{tane sr`i (50 pretraga) – citolo{ki pregled razmaza purkktata limfnog ~vora (30 pretraga) – postavljanje centralnog katetera u venu cavu (20) – intratekalna primjena citostatika (10) – evakuacija pleuralnog izljeva i primjena citostatika intrapleuralno (5) – odre|ivanje veli~ine slezene i limfnih ~vorova UZV (20 pretraga) – uzimanje uzoraka za mikrobiolo{ku pretragu (hemokultrrre. imunolo{ke pretrage. – komunikacijske vje{tine. 7. metabolizam u eritrocitu. likvora. cijelo vrijeme uklju~en u de`urstva. Koagulacijski. Tokom rada potrebno je upoznati i osnove molekulske biologije. kultura ko{tane sr`i. – timski rad. nakon odobrenja mentora. subpopulacija limfocita. transfuzijski centar ili odsjek za transfuziju 2 mjeseca Rad u transfuziolo{koj jedinici postavlja spoznaje o metodologiji lije~enja preparatima krvi. Trajno se provodi provjera znanja. limfnog ~vora. brisevi itd. U toku rada na kardiolo{kom odjelu i u poliklini~koj slu`bi specijalist mora ovladati savremenom dijagnostikom i lije~enjem kardiovaskularnih bolesti uklju~uju}i sljede}e laboratorijske i dijagnosti~ke metode: – ovladati elektrokardiografijom (o~itovati najmanje 100 nalaza). – Rad na kardiolo{kom odjelu i u poliklinici 4 mjeseca – Rad na angiolo{kom odjelu i u poliklinici 2 mjeseca – Rad u koronarnoj jedinici 4 mjeseca – Godi{nji odmor 1 mjesec Ukupno: 12 mjeseci Specijalist interne medicine je. Radom na angiolo{kom odjelu i ambulanti specijalist treba ovladati dijagnostikom i lije~enjem vaskularnih bolesti. na~inu odre|ivanja krvi i krvnih grupa za lije~enje. GODINA Uvodni dio . sredi{njeg venskog. – promocija zdravlja. te temeljne pretrage u dijagnostici hematolo{kog i imunolo{kog laboratorija (kompletna krvna slika. – ovladati ehokardiografijom (samostalno izvesti 150 jednodimenzionalnih.

2 mjeseca e) Rad u izotopnom laboratoriju . 1 mjesec Specijalist se upoznaje s primjenom radioizotopa u kardiologiji i angiologiji. . – promocija zdravlja. . . f) Rehabilitacija i ocjena radne sposobnosti kardiovaskularnih bolesnika.^etvrtak. – upravljanja sistemom. – – SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Urologija Poreme}aj urodinamike Laboratorijska dijagnostika Godi{nji odmori Urolo{ka klinika Interna klinika Klini~ki laboratorij Broj 17 – Strana 163 1 1 1 2 reanimacija privremena elektrostimulacija srca (samostalno uvesti 20 elektroda) – elektrokonverzija (samostalno izvesti 10 elektrokonverzija). Drugi dio klini~kog dijela obuhva}a rad u nefrolo{ko-poliklini~koj slu`bi. Sudjeluje u interpretaciji nalaza urologije. te koronarografiju). Tokom boravka u odjelu upoznaje postupak pregleda o~ne pozadine. Aktivno sudjeluju uz mentorstvo nadle`nog nefrologa u procjeni dijagnosti~kih postupaka i terapijskog pristupa. 7. renalne angiografije i kompjuterizirane tomografije. Sti~e znanja o ambulantnom zbrinjavanju bubre`nih bolesnika uz mentorstvo nadle`nog nefrologa. . te prevencija kardiovaskularnih bolesti . – komunikacijske vje{tine. . peritonejske dijalize kao i zbrinjavanjem komplikacija u dijaliziranih bolesnika. rezidualni urin). 4. II. . . – etika i propisi. Tokom boravka u klini~kom odjelu sudjeluje i aktivno prezentira probleme na zajedni~kim sastancima s urolozima.5 Uvodni dio . . Dijaliza i transplantacija 5 mjeseci Specijalist treba ovladati tehni~kim postupcima hemodijalize.osnovna teorijska nastava 1 mjesec Osnovna teorijska nastava se provodi iz oblasti: – dono{enje klini~kih odluka. Obavlja se na fakultetima zdravstvenog usmjerenja u ukupnom trajanju od jedan mjesec. – sposobnost sticanja i preno{enja znanja. u nastavnim turnusima (ljetni i zimski semestar) po planu koji utvr|uju navedeni fakulteti. ocjene radne sposobnosti i prevencija kardiovaskularnih bolesti 15 dana a) Tokom rada na odjelu i u poliklinici specijalist mora ovladati dijagnostikom i lije~enjem kardivaskularnih bolesti uklju~uju}i i sljede}e sadr`aje: – upoznati osnove vektokardiografije (samostalno izvesti najmanje 20 pretraga) – ovladati mikrokateterizacijom srca (izvesti najmanje 20 pretraga) – upoznati kateterizaciju srca. a tako|er treba samostalno izvesti pribli`no 20 perkutanih biopsija. . Nefrolo{ki odjel. mikcijske citografi je. te upoznati probleme prevencije kardiovaskularnih bolesti. s obzirom da u ve}ini slu~ajeva ti bolesnici ~ine urolo{ku kazuistiku. biti osposobljen za samostalan rad i interpretaciju nalaza. .5 5 0. . NEFROLOGIJA Vrsta specijalizacije: SUBSPECIJALIZACIJA Trajanje specijalizacije: 2 godina (24 mjeseci) Uslovi za specijalizaciju zavr{ena osnovna specijalizacija – Interna medicina PLAN SUBSPECIJALIZACIJE MJESTO OBAVLJANJA STA@A Uvodni dio . angiokardiografi ju i koronarografiju (samostalno izvesti 20 kateterizacija desnog i lijevog srca. 1 mjesec c) Rad na odjelu dje~je kardiologije . . Ultrazvuk 3 mjeseca Specijalist treba ovladati dijagnosti~kim ultrazvukom bubrega. – timski rad. osnove intervencijske kardiologije – ovladati problemom trajne i privremene implantacije kao i pra}enjem rada elektrostimulatora (samostalno obaviti 100 kontrolnih pregleda s eventualnim programiranjem) – upoznati se s problematikom kardio-hirur{kog bolesnika (prisustvovati operacijskim zahvatima. . Radiologija 1 mjesec Specijalist se upoznaje u Zavodu za radiologiju s klju~nim radiolo{kim pretragama vezanim za bolesti bubrega. sudjelovati u dijagnostici i lije~enju postoperativnih komplikacija) – upoznati osnove elektrofiziolo{kog ispitivanja provodnog sistema srca b) Rad na angiolo{kom odjelu i ambulanti . . d) Rad na odjelu kardiovaskularne hirurgije .osnovna teorijska Medicinski fakultet nastava Nefrologija Interna klinika TEMATSKA OBLAST Nefrolo{ka patologija Ultrazvuk u nefrologiji (dijagnosti~ki i interventni) Radiolo{ka dijagnostika nefrolo{kih stanja Nuklearna medicina u nefrologiji Dijaliza i transplantacija Tipizacija tkiva Zavod za patologiju Urolo{ka klinika Institut za radiologiju Institut za nuklearnu medicinu Interna klinika Zavod za transfuzijsku medicinu Federacije BiH Cantar za tkivnu tipizaciju TRAJANJE MJESECI 1 7 1 3 1 0. poliklinika 7 mjeseci Tokom boravka specijalisti rade u klini~kom odjelu gdje se upoznaju s klini~kom prezentacijom i lije~enjem bubre`nih bolesti. . Upoznaje postupke kontinuirane arterio-venske i venovenske hemofiltracije. . kao i postupak kontinuiranog mjerenja krvnog tlaka. Specijalist upoznaje tehniku biopsije bubrega. . kaptoprilska renografija. Uz nadzor nefropatologa potrebno je u~initi analizu 100 histolo{kih preparata. GODlNA 5 mjeseci – Rad na kardiolo{kom odjelu i u poliklinici 1 mjesec – Rad na angiolo{kom odjelu i ambulanti 1 mjesec i 15 dana – Rad na odjelu dje~je kardiologije 2 mjeseca – Rad na odjelu kardiovaskularne hirurgije 1 mjesec – Rad na rakdioizotopnom laboratoriju – Rehabilitacija kardiovaskularnih bolesnika. . Tako|er upoznaje tehniku perkutana transluminalne dilatacije renalnih arterija. . Nuklearna medicina 15 dana Specijalist upoznaje dijagnosti~ke pretrage kori{tene pri evaluaciji bubre`nih bolesti (dinami~ka scintigrafija bubrega. protok plazme kroz bubreg. . 15 dana Specijalist se mora upoznati s problemima rehabilitacije i ocjene radne sposobnosti. radiolozima i patolozima. Predvi|eno je ovladati 70 analiza dijagnosti~kog i 20 analiza interventnog ultrazvuka. Tako|er dobiva zadatke prezentacije recentne literature na stru~nim odjelnim sastancima. tj. 1 mjesec i 15 dana Specijalist se mora upoznati s dijagnostikom i lije~enjem dje~jih kardiolo{kih bolesti. Nefrolo{ka patologija 1 mjesec Tokom boravka u Zavodu za patologiju specijalist treba spoznati klju~na znanja za interpretaciju histolo{kog nalaza biopsije bubrega. 2011. Dobiva informacije o pripremi bolesnika za transplantaciju kao i posttransplantacijsku evaluaciju bolesnika. Edukaciju interventnog ultrazvuka mogu}e je provesti u urolo{kom odjelu. .

Obavlja se na fakultetima zdravstvenog usmjerenja u ukupnom trajanju od jedan mjesec. uklju~uju}i povremene laboratorijske kontrole. euzinoila. 4. upoznati ko`na o~itovanja reumatskih bolesti. funkcijske testove makrofaga. Tako|er upoznaje principe i interpretaciju. 2. aloartroplastiku. provo|enje dijagnosti~kog i terapijskog postupka bolesnika (barem 5 bolesnika svakodnevno).15 dana). zna~enje imunofenotipizacije }elija. 9. – komunikacijske vje{tine. provo|enje dijagnosti~kog i terapijskog po stupka bolesnika (barem 5 bolesnika svakodnevno). u nastavnim turnusima (ljetni i zimski semestar) po planu koji utvr|uju navedeni fakulteti. Klini~ka imunologija 4 mjeseca Specijalisti rade na klini~kom odjelu gdje su zadu`eni za obradu. operativnu prevenciju lije~enja artroza. reslorativne zahvate na lokomotornom sistemu. kvantitativnog i kvalitativnog odre|ivanja bjelan~evina seruma. (jedan dan sedmi~no).osnovna teorijska nastava 1 mjesec Osnovna teorijska nastava se provodi iz oblasti: – dono{enje klini~kih odluka. – promocija zdravlja. Tako|er sudjeluju u ambulantnom radu gdje upoznaju i obilje`ja trajnog pra}enja bolesnika. dijagnosti~kim postupkom i lije~enjem ko`nih bolesti koje mogu postojati u sklopu multisistemskih . . 8. bazofila. Urologija 1 mjesec Specijalist sudjeluje u indikacijskim vizitama te upoznaje urolo{ke endoskopske pretrage. Reumatologija 9 mjeseci Specijalisti interne medicine rade na klini~kom odjelu gdje su zadu`eni za obradu. Tokom u`e specijalizacije iz nefrologije kandidat treba: a) ovladati sljede}im postupcima: – 100 pregleda mokra}e – 70 analiza dijagnosti~kog ultrazvuka – 20 analiza interventnog ultrazvuka – 20 perkutanih biopsija bubrega – postupak hemodijalize. 6. Fizikalna terapija i rehabilitacija reumatskih bolesnika 3 mjeseca Specijalist mora svladati indikacije i kontraindikacije za primjenu pojedinih fizikalnih postupaka u reumatskim i srodnim bolestima Medicinska rehabilitacija reumatskih bolesnika. 5. Klini~ki laboratorij 1 mjesec Tokom boravka u laboratoriju upoznaje metode elektroforeze imunoelektroforeze. 2011. – upravljanja sistemom. a moraju savladati i predvi|ene vje{tine. 7. te se upoznati s citolo{kom analizom urina. Posebno mora upoznati izvo|enje serolo{kih testova.reumatskih bolesti. Radiologija 1 mjesec Specijalist sudjeluje dnevno u analizi rentgenograma kostiju i zglobova te nalaza CT. bakteriolo{ka analiza mokra}e. – sposobnost sticanja i preno{enja znanja. Dermatologija 1 mjesec Tokom boravka u dermatolo{koj ustanovi (odjelu i ambulanti) specijalist se mora upoznati s klini~kom slikom. 3. Vje{tine koje mora svladati: – Lokalna infiltracija zglobova 20 infiltracija – Evaluacija aktivnosti artritisa 30 odre|ivanja – Evaluacija kralje{nice u ankilozantnom spondilitisu 10 odre|ivanja 1.15 dana) Klini~ki laboratorij 1 mjesec Specijalist treba ovladati analizom nativne mokra}e. ELI SA. 7. Dje~ja reumatologija 1 mjesec Specijalist radi na klini~kom odjelu dje~je reumatologije gdje upoznaje osobitosti klini~ke slike. (jedan dan sedmi~no).osnovna teorijska nastava Reumatologija Klini~ka imunologija Fizikalna terapija i rehabilitacija reumatskih bolesnika Dje~ja reumatologija Ortopedija Dermatologija Radiologija Laboratorijska dijagnostika Godi{nji odmor MJESTO OBAVLJANJA STA@A Medicinski fakultet Bolni~ki odjel interne medicine Institut za imunologiju Bolni~ki odjel fizikalne medicine Bolni~ki odjel pedijatrije Bolni~ki odjel ortopedije Bolni~ki odjel dermatologije Institut za radiologiju Bolni~ki laboratorij TRAJANJE MJESECI 1 9 4 3 1 1 1 1 1 2 – etika i propisi. Zavod za transfuzijsku medicinu Federacije BiH Cantar za tkivnu tipizaciju 15 dana Specijalist upoznaje osnovne postupke tipizacije tkiva. Valjalo bi da se pobli`e upozna s metodama ultrazvu~ne pretrage zgloba i artroskopijom koljena.reumatskih bolesnika. – timski rad. uklju~uju}i po vremene laboratorijske kontrole. Upoznaje metode izvo|enja tih tehnika. Uvodni dio . odluke o eventualnoj hospitalizaciji itd. Tako|er sudjeluju u ambulantnom radu gdje upoznaju i obilje`ja trajnog pra}enja bolesnika. 4. a edukacija je usko vezana uz prethodni boravak u Centru za dijalizu. Socijalna i vokacijska rehabilitacija. metode odre|ivanja autoantitijela (imunofluorescencija. Upoznaje metode tipizacije glavnog sistema histokompatibilnosti i njihovo zna~enje. RIA). MR i angiografije. odluke o eventualnoj hospitalizaciji itd. Ortopedija 1 mjesec Specijalist boravi u klini~kom i poliklini~kom odjelu gdje mora upoznati priro|ene i ste~ene mane.Broj 17 – Strana 164 SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH ^etvrtak. radna terapija. peritonejske dijalize b) upoznaje sljede}e postupke: – radiolo{ke dijagnosti~ke pretrage – izotopne dijagnosti~ke pretrage – bakteriolo{ka analiza mokra}e – urodinamsko ispitivanje – urolo{ke endoskopske pretrage – pregled o~ne pozadine – kontinuirana arterio-venska i veno-venska hemofiltracija – 100 histolo{kih analiza biopsije bubrega – 50 citolo{kih analiza sedimenta urina – kontinuirano automatsko mjerenje krvnog tlaka REUMATOLOGIJA Vrsta specijalizacije: SUBSPECIJALIZACIJA Trajanje specijalizacije: 2 godine (24 mjeseca) Uslovi za specijalizaciju zavr{ena osnovna specijalizacija Interna medicina Fizikalna medicina i rehabilitacija PLAN SUBSPECIJALIZACIJE TEMATSKA OBLAST Uvodni dio . mastocita. dijagnosti~kog postupka i lije~enja djece . Posebno treba svladati indikacije i tehniku biopsije ko`e. Tako|er upoznaje ispitivanje funkcija mi{i}a male zdjelice (Klinika za ginekologiju . invalidski {port i pomagala. domet i zna~enje histolo{ke i DIF analiza uzorka ko`e. traume lokomotornog sistema. Poreme}aji urodinamike 1 mjesec Specijalist upoznaje tehniku i interpretaciju funkcije i inervacije donjih mokra}nih putova (Klinika za neurologiju .

odjela za nukleranu medicinu. pohadjanje razli~itih nacionalnih ili internacionalnih nau~nih sastanaka. 7. Tako|er je neophodno i postojanje adekvatnih patolo{kih laboratorija. . Edukacijski program Edukacijski program iz medicinske onkologije mora obezbijediti specijalizantu trening i iskustvo na visokom nivou. . MEDICINSKA ONKOLOGIJA Vrsta specijalizacije: SUBSPECIJALIZACIJA Trajanje specijalizacije: 2 godina (24 mjeseca) Uslovi za specijalizaciju zavr{ena osnovna specijalizacija – Sve osnovne specijalizacije internisti~ke grupe – Radioterapija PLAN SPECIJALIZACIJE TEMATSKA OBLAST Uvodni dio . aktivno u~e{}e u istra`ivanjima. mjere ranog otkrivanja i prevencije malignoma. . 2 mjeseca . Svi ~lanovi moraju biti certificirani iz medicinske onkologije i svaki od njih mora posvetiti adekvatno vrijeme (minimum 10 sati sedmi~no) za programe u~enja. epidemiologija. vje{tina. simpoziji. dovoljnom da specijalizant stekne adekvatnu kompetenciju specijalista medicinskog onkologa. Institutionalni zahtijevi: Klinika Infrastrukturno. pregled radiolo{kih. Taj cilj mo`e biti postignut jedino ako su dostupni odgovaraju}i izvori i sredstva. . Osavremenjivanje vje{tina i znanja Nakon dobivanja certifikata iz mediciske onkologije. . dru{tvenih programa i institucionalnih komiteta. suprevizija bolesnika sa malignomima u specijaliziranim onkolo{kim ustanovama. Osnovni nau~ni principi (biologija malignoma. Uvodni dio . . Zbog toga specijalizanti trebaju biti ohrabrivani da uzmu u~e{}a u radu profesionalnih organizacija. onkolo{ke konzultacije ili konziliji. aktivno ~lanstvo u regionalnim. patolo{kih ili drugih dijagnosti~kih materijala. mora mu se obezbijediti mogu}nost procjenjivanja efikasnosti razli~itih terapijskih programa kao I pru`anje svih relevatnih informacija prema pacijentu. te odr`avanja posve}enosti visokih stadarda medicinskih istra`ivanja. uklju~uju}i i voditelja programa. . pogotovu za medicinske onkologe koje zanima akademska karijera. klini~kih prosudbi i pristupa neophodnih za prakticiranje medicinske onkologije. tumorska imunologija. nacionalnim i internacionalnim nau~nim udru`enjima. 4. . 1 mjesec 2. ambulantno pra}enje onkolo{kih bolesnika. .osnovna teorijska nastava. .osnovna teorijska nastava Osnovni nau~ni principi onkologije Patologija/laboratorijska medicina/molekularna biologija Hirurgija Radioterapija Lije~enje bolesnika sa malignomima Godi{nji odmori MJESTO OBAVLJANJA STA@A Medicinski fakultet Medicinski fakultet Bolni~ki odjel patologije 3 Bolni~ki odjel hirurgije Institut za radioterapiju Bolni~ki odjel onkologije 1 1 14 2 TRAJANJE MJESECI 1 2 Standardni zahtjevi za specijalizaciju iz medicinske onkologije Dvogodi{nje trening program iz medicinske onkologije uklju~uju primarnu njegu bolesnika sa malignim bolestima. istra`ivanja. U cilju ovladavanja sveobuhvatnih klini~kih i tehni~kih vje{tina koje specijalist medicinski onkolog mora imati. . od specijalista se o~ekuje osavremenjivanje ste~enih znanja i vje{tina putem participiranja u programima kontinuirane medicinske edukacije kao {to su kursevi. klini~ka istra`ivanja i statistika) . Specijalni zahtjevi Komisije ^lanovi komisije Program specijalizacije mora uklju~iti minimum od tri kvalificirana ~lana. Standardi komisije ^lanovi komisije moraju pokazati interes za podu~avanje i pru`iti primjer specijalizantima dokumentiranim anga`manom kroz sljede}e aktivnosti: aktivna podjela prakse u tretmanu bolesnika sa malignim oboljenjima. – SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 17 – Strana 165 Interpretacija radiolo{kih promjena u reumatskim bolestima 20 interpretacija – Interpretacija artroscintigrama 5 interpretacija – Diferencijalna dijagnoza kristala sinovijske membrane 5 interpretacija – Evaluacija strukovnih promjena u poliartritisu 10 odre|ivanja – Propisivanje privremenih ortoza 5 propisivanja – Periartikularne infiltracije 10 infi ltracija – Ultrazvu~na pretraga zgloba 2 pretrage – Artroskopija koljena 1 pretraga – Evaluacija radne sposobnosti reumatskih bolesti 10 procjena Kolokvij je obavezan nakon svakog segmenta specijalizacije. . razli~ite klini~ke konferencije. evaluiranja specijalizanata. Specijalizantu se mora dati mogu}nost sticanja kontinuirane odgovornosti za pacijente sa akutnom ili hroni~nom bole{}u sa ciljem upoznavanja prirodne historije karcinoma. konferencije. od specijalizanata se takodjer o~ekuje odr`avanje vrijednosti profesionalizma.etika Profesionalizam mora biti podstican tokom trajanja treninga. Profesionalizam . Mora biti obezbije|ena odgovaraju}a supervizija specijalizanta tokom trajanja cjelokupnog programa. transfuziolo{kih zavoda. modernih radiolo{ko-dijagnosti~kih servisa. Neophodno je i postojanje onkolo{ke hirurgije. . . te prezentiranje i publiciranje rezultata nau~nih istra`ivanja. Odgovornost Linije odgovornosti moraju biti jasno postavljene tokom trajanja treninga iz medicinske onkologije. . Bolni~ka infrastruktura Neophodni su fukcionalni savremeni ambulatorni i hospitalni prostori u kojima se lije~e bolesnici sa malignim bolestima. mjesto na kojem se provodi trening iz medicinske onkologije mora uklju~ivati mogu}nost opserviranja i tretmana pacijenata sa nizom malignih oboljenja u ambulantnom i hospitalnom miljeu. 2011. odgovornosti prema pacijentu i dru{tvu. Klini~ke aktivnosti tako|er uklju~uju i aktivnu participaciju u nau~no istra`iva~kom radu. Jako se preporu~uje aktivna participacija u internacionalnim istra`iva~kim projektima. Program mora uklju~ivati i postojanje konzilija za maligne bolesti kao i vodi~e za dobru klini~ku praksu. te kona~no ustanova koje se bave klini~kom farmakologijom i tumorskom imunologijom. etiologija. Sljede}i principi moraju biti posebno nagla{eni: Edukacijsko okru`enje Program specijalizacije iz medicinske onkologije mora obezbijediti intelektualno okru`enje za sticanje znanja. kontinuirana medicinska edukacija. provo|enje razli~itih dijagnosti~ko terapijskih procedura. koje uklju~ujuju stavljanje u prvi red pacijentovih interesa. Program mora naglasiti vrijednost razvijanja kriti~ke analize klini~kih problema i sposobnosti dono{enja odgovaraju}ih odluka. Program subspecijalizacije Kratki sadr`aj: 1.^etvrtak. kao i odjela za radijacijsku onkologiju.

znanje o palijativnim zahvatima i njezi i razumijevanje indikacija njihove primjene te uklju~enju u klini~ku praksu. 3 mjeseca 4. sekundarne i tercijarne prevencije Klini~ka istra`ivanja i statistika: razumijevanje oblikovanja i izvodjenja klini~kih istra`ivanja. . prepoznavanje i tretman – Onkolo{ka hitna stanja: prepoznavanje (npr. lije~enje u akutnim ili kroni~nim stanjima. Osnovni nau~ni principi (razumijevanje biologije zlo}udnih tumora. osnova lije~enja. . kao i biti svjestan posebnosti bolesnika starije dobi): Patologija/laboratorijska medicina/molekularna biologija: uspostavljanje dijagnoze malignoma citologijom ili patologijom. ginekolo{ki.osnovna teorijska nastava Osnovna teorijska nastava se provodi iz oblasti: – dono{enje klini~kih odluka. uklju~uju}i antigeni~nost tumora. . interpretacija rezultata. kriteriji potrebnog broja bolesnika. . probavnih organa. saradnja u istra`ivanjima I. primjena u neoadjuvantnom. procjena va`nih komorbiditeta radi utvr|enja individualnog omjera rizika i koristi. uklju~uju}i citokine i hematopoetske faktore rasta. . 2011. ovisno o komorbiditetima te rje{avanje ne`eljenih u~inaka Biolo{ko lije~enje: aktivnost i indikacije biolo{kih terapeutika. razumijevanje }elijskog ciklusa. sarkomi. metode "screeninga" i procjene individualnog rizika. epidemiologija. upoznavanje s procjenom biopti~kog materijala od strane patologa i njihovom va`no{}u u procjeni pro{irenosti bolesti. mjere prevencije. posebno PCR. kinetika tumorskih }elija. korisnost i ograni~enja uporabe tumorskih markera u krvi. Obavlja se na fakultetima zdravstvenog usmjerenja u ukupnom trajanju od jedan mjesec. – timski rad. . nepoznatog primarnog sijela) . pisanje prijedloga istra`iva~kih projekata. eti~ka. farmakogenomika i farmakologija pojedinih lijekova. regulatprna i zakonska pitanja u oblikovanju istra`ivanja. a kada nisu dostatne. po`eljno je sudjelovanje u interdisciplinarnim sastancima. . . . spoznaje o novim patolo{kim tehnikama i njihovoj va`nosti u "staging"u i lije~enju bolesnika. tehnike za{tite gonada i osiguranja plodnosti bolesnika uklju~uju}i pohranu gameta – Mukozitis: razlikovanje upalnog od citostaticima induciranog mukozitisa: topikalna primjena lijekova protiv bolova – Pleuralni i perikardijski izljevi: znaci. pra}enju i procjeni efekta lije~enja Citostatsko lije~enje: indikacije i ciljevi primjene citostatika u primarnoj i metastatskoj bolesti. principi indikacije genetske obrade i savjetovanja. . me|uodnosi tumora i doma}inovog imunog sistema. polaznik treba biti sposoban rije{iti bolesnikove komorbiditete koji mogu pogor{ati ne`eljene i `eljene u~inke lije~enja. ekspresije i regulacije naslje|a. pravilnog provo|enja i interpretacije klini~kih istra`ivanja): Biologija malignoma: poznavanje biologije normalne }elije i procesa karcinogeneze.Broj 17 – Strana 166 3. protutumorsku imunocitotoksi~nost i direktan u~inak citokina na tumor Etiologija. specifi~nost i "cost-benefit" dostupnih metoda ranog otkrivanja. . postera i usmenih saop}enja. konkomitantnom i adjuvantnom lije~enju. centralnog nervnog sistema. . prepoznavanje situacija kada su metode ranog otkrivanja primjerene. 1 mjesec 6. mjere ranog otkrivanja i prevencije malignoma: razumijevanje uloge nasljednih i faktora okoli{a u nastanku tumora. osnove znanja o epidemiolo{kim faktorima i deskriptorima bolesti. . genitourinarnih organa. informacije o na~inima financiranja klini~kih istra`ivanja. . . . . . priprema sa`etaka. . Hirurgija . . doziranje i pravodobnost primjene. proliferacija i apoptoza. poznavanje vrijednosti prevencije i razlikovanje primarne. . do III. faze koji su u toku u ustanovi specijalizacije. radiolo{kih i izotopskih pretraga u postavljanju dijagnoze. ne`eljeni u~inci lije~enja. osnove "ciljanih" lijekova kao {to su monoklonalna antitijela. `lijezda s unutarnjim lu~enjem. . uloge onkogena i njihove interakcije s lije~enjem. "staging"u. 1 mjesec 5. . profili toksi~nosti citostatika. markera }elijske membrane i DNA markera Procjena pro{irenosti bolesti: TNM sistem. indikacije leukocitnih faktora rasta – Anemija: indikacije i komplikacije primjene eritrocita i eritropoetina – Trombopenija: indikacije i komplikacije primjene trombocita – Primjena mati~nih }elija ko{tane sr`i: metode prikupljanja. poznavanje specifi~nih ne`eljenih u~inaka i njihovo rje{avanje kao i primjena u kombinaciji s citostaticima. funkcije gena. . 7. . . lije~enje }elijama i gensko lije~enje Suportivno i palijativno lije~enje: razumijevanje mjera simptomatskog lije~enja njihovih ograni~enja i ne`eljenih u~inaka. palijativnu medicinu prihvatiti kao integralni dio onkologije koji ima multidisciplinarnu dimenziju Mjere suportivnog lije~enja: – Mu~nina i povra}anje: etiologija mu~nine i povra}anja te poznavanje mehanizama antiemetika – Infekcije i neutropenija: prepoznavanje i rje{avanje infekcija i neutropenijske groznice. tumorske vakcine. i savremeno lije~enje malignoma i komplikacija. . . procjene pro{irenosti. osnovna znanja o }elijskoj i humoralnoj imunosti i ulozi citokina. primjena kao poja~anje u~inaka radioterapije. . . . – komunikacijske vje{tine. u nastavnim turnusima (ljetni i zimski semestar) po planu koji utvr|uju navedeni fakulteti. . . pisanje radova. otkrivanje i kvantificiranje. plu}a i mezoteliom. 14 mjeseci Uvodni dio . Radioterapija . cijena i u~inkovitost lije~enja. . . . indikacije klini~kih. . "snage" eksperimenta. dojke. Patologija/laboratorijska medicina/ molekularna biologija . farmakokinetika. – etika i propisi. uloga i rad povjerenstava za lijekove i za etiku. . uklju~uju}i trajne u~inke. – upravljanja sistemom. SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH ^etvrtak. dr`avna regulacija klini~kih istra`ivanja. tamponada. tehnike molekularne biologije. li~na komunikacija sa stru~njacima raznih struka omogu}uje upoznavanje vrijednosti i nedostataka pojedinih modaliteta. analize hromosoma. – sposobnost sticanja i preno{enja znanja. kompresija le|ne mo`dine). Lije~enje bolesnika s pojedinim vrstama malignoma (glave i vrata. . Tumorska imunologija. osjetljivost. – promocija zdravlja. organizacije. odabir odgovaraju}ih laboratorijskih metoda u "staging"u i pra}enju bolesnika. kriteriji odgovora na lije~enje. ravnote`a proliferacije i }elijske smrti. . sposobnost kriti~kog prosudjivanja nau~ne vrijednosti publiciranih radova i njihovog utjecaja na klini~ku praksu Osnovni principi otkrivanja i lije~enja malignoma (razumijevanje potrebe multidisciplinarnog pristupa s integracijom razli~itih subspecijalnosti uz prepoznavanje doprinosa svake od struka uklju~enih u postavljanje dijagnoze. procjena kvalitete `ivota. . . . . 4. . simptomi i na~ini lije~enja uklju~uju}i punkcijsku evakuaciju – Ekstravazacija lijekova: mjere prevencije. . i individualno prilago|avanje doze i vremena primjene. iskustvo informiranja bolesnika i dobijanja pismenog pristanka na klini~ko istra`ivanje. . kod dijagnosti~ki nerazja{njenih bolesnika osigurati adekvatan uzorak tkiva – Paraneoplasti~ki sindromi: prepoznavanje u~inaka tumora na druge sisteme i mjere lije~enja – Problemi prehrane: indikacije i komplikacije enteralne i parenteralne prehrane . . ko`e. ~uvanja i primjene mati~nih }elija ko{tane sr`i – Mjere za{tite organa: indikacije i ne`eljeni u~inci lijekova koji {tite organe. osnove statistike.

uloga kombinovanog lije~enja. `iv~anog sistema. Rak prostate: poznavanje epidemiologije i metoda "screening"-a. te lije~enja metastatske bolesti. uklju~uju}i i preneoplasti~ke promjene i utemeljeni odabir primarnog lije~enja. hemoterapije i zra~enja u lokaliziranoj bolesti. Ginekolo{ki rak: Rak jajnika: razumijevanje predispozicija. Rak gu{tera~e: razumijevanje rizi~nih faktora. dehidracije u terminalnih bolesnika – Komunikacije: vje{tina komunikacije s oboljelim i ~lanovima porodice uklju~uju}i lo{e vijesti i te{ke situacije. sklonosti recidivu. palijativne hemoterapije I suportivnog lije~enja. uloge hirurgije po~etnom "staging"-u i lije~enju te kasnijoj sistemnoj terapiji. kombiniranog lije~enja lokalizirane bolesti i bolesti uretera. indikacije primjene zra~enja kao kurativnog i palijativnog lije~enja. radne terapije. Rak prijelaznog epitela: razumijevanje rizi~nih faktora.i biolo{ke terapije u uznapredovaloj bolesti. korisnost tumorskih markera u dijagnozi i pra}enju bolesti. ulogu hirurgije. lije~enja i pra}enja. patofiziologije. 7. genetike. uloge pra}enja. probave. hirurgije i zra~enja te posebnosti GISTa. Rak vagine i vulve: razumijevanje povezanosti s izlaganjem dietilstilbestrolu in utero kao i potrebe posebnog pra}enja tih `ena. 2011. kurativne uloge hirurgije u lokaliziranoj bolesti. uloge hemoterapije i hormona u lije~enju i lokalizirane i metastatske bolesti. uloge hemoterapije i zra~enja u palijaciji uznapredovale bolesti. Rak maternice: razumijevanje uloge hormona i hormonskog lije~enja u etiologiji. indikacija odre|ivanja PSA. jedinstvenih genetskih obilje`ja. Rak plu}a i mezoteliom: poznavanje rizi~nih faktora. indikacije dopunske prehrane. hirurgija. postavljanju dijagnoze i pra}enju. prepoznavanje patolo{kih i prognosti~kih faktora. ko`e i sluznica. ulozi hemoterapije u lije~enju lokalizirane bolesti u kombinaciji s zra~enjem te u lije~enju uznapredovale bolesti. va`nost kombiniranog lije~enja. indikacija i obzira za o~uvanje ekstremiteta i adjuvantnu hemoterapiju. intravezikalne aplikacije lijekova za povr{inski rak mjehura. uloge hemoterapije u pro{irenoj bolesti i indikacije tretmana CNSa. Mezoteliom: poznavanje rizi~nih faktora. palijacija simptoma respiracije. rizi~nih faktora i toka bolesti raka ovog podru~ja. uloge hemoterapije. akutni i kasni u~inci zra~enja Lije~enje bolesnika s pojedinim vrstama malignoma: Razumijevanje lije~enja pojedinih vrsta malignoma i njihovih posebnosti: epidemiologije. zra~enja u multidisciplinarnom lije~enju uznapredovale bolesti. uloga elektivne polihemoterapije. Radioterapija: Principi radijacijske biologije. – – SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 17 – Strana 167 Palijativno lije~enje terminalne bolesti: Bol: procjena mjesta i ja~ine boli. kurativne hirurgije u ranom stepenu bolesti i kombiniranog lije~enja uznapredovale bolesti. ljestvica boli. uloga biolo{kih agenasa u lije~enju rane ili uznapredovale/metastatske bolesti. Rak grli}a maternice: razumijevanje faktora rizika. Rak plu}a nemalih }elija: poznavanje kriterija neoperabilnosti. osnove planiranja zra~enja i dozimetrije. va`nosti porodi~ne anamneze i genskog testiranja i savjetovanja. Rak genitourinarnih organa: @ljezdani rak bubrega: razumijevanje dijagnostike i paraneoplasti~nih zna~ajki. Rak `eluca: poznavanje rizi~nih faktora. terapije govora i gutanja Hirurgija: Komunikacijom s hirurzima ste}i razumijevanje indikacija i kontraindikacija hirur{kog lije~enja. izlije~enju i palijaciji bolesnika s malignomima. kao i primjenu kombiniranog lije~enja za posebne tumore. hemoterapija. anoreksije i kaheksije. vrijednosti hirurgije. Rak ko`e . razumijevanje farmakologije i toksi~nosti analgetika. znakova i simptoma. poznavanje primjene po{tednih zahvata i primjene hirurgije prije ili nakon drugih modaliteta. indikacije za intervenciju protiv boli – Drugi simptomi. uloge hemoterapije. genetskog testiranja i savjetovanja. posebno postoperativnog. uklju~uju}i hormonske I HER2 receptore koje su bitne u odlu~ivanju o lije~enju. te sistemske i intraarterijske hemo i biolo{ke terapije. kriterija operabilnosti. Rak dojke: Razumijevanje interpretacije mamograma. va`nosti "staging"a kao osnove za odluku o hirurgiji i/ili zra~enju kao kurativnom modalitetu. poznavanje uloge hirurgije koja je kurativna u rijetkim bolesnicima. "staging" s endoskopijom i odlu~ivanje o lije~enju: zra~enje. te prikaza dojke ultrazvukom i MRI. rizi~ni faktori i smisao "screening"-a. spektra patolo{kih obilje`ja. kurativne uloge hirurgije u lokaliziranoj bolesti te biolo{kog lije~enja u palijaciji uznapredovale bolesti. hemoprevencije. sposobnost prijenosa informacije o navedenom bolesniku). razlike lokalizirane i invazivne bolesti. zra~enja i hemoterapije te da je kombinirana hemoterapija kurativna u uznapredovaloj bolesti. va`nost histolo{kog stepenovanja. kombinovanog na~ina lije~enja i o~uvanja organa. indikacija za endoskopiju u postavljanju dijagnoze i "staging"-u. a palijativna u ostalim.^etvrtak. Rak glave i vrata: poznavanje tehnike pregleda glave i vrata. indikacija primjene hemoterapije lokalizirane i uznapredovale bolesti. va`nosti alfa-fetoproteina u "screening"u. va`nosti citologije urina i cistoskopije u "staging"-u i pra}enju. koristi hemo i/ili hormonske terapije uznapredovale bolesti i indikacije u adjuvantnom lije~enju. Rak probavnih organa: Rak jednjaka: poznavanje rizi~nih faktora. spoznaja uloge hirurgije u "staging"-u. Rak anusa: poznavanje veze s infekcijom ljudskim papillomavirusom. kurativne uloge hirurgije u ranom stupnju bolesti. hirur{kog i nehirur{kog "staging"-a lokalizirane bolesti. komunikacija s drugim zdravstvenim i nezdravstvenim radnicima u okviru tima – Rehabilitacija: poznavanje uloge fizikalnog lije~enja. Rak zametnih }elija: dioba bolesnika prema klasifikaciji Me|unarodne kolaboracijske grupe za zametne }elije. uloge endoskopije i molekularne dijagnostike. mogu}nosti o~uvanja organa. primjena prije ili nakon hirurgije ili sistemskog lije~enja. potencijalo kurativnog kombiniranog na~ina lije~enja. Rak debelog crijeva: poznavanje va`nosti hirur{kog "staging"-a i indikacija adjuvantnog lije~enja raka debelog i zavr{nog crijeva i uloge hemo. Rak penisa: poznavanje veze s infekcijom ljudskim papilloma virusom. posljedice lije~enja te rizik nastanka novih malignoma. Sarkomi Ko{tani sarkomi: razumijevanje predisponiraju}ih situacija i stanja. kombiniranog lije~enja. prepoznati nasljedne tipove raka debelog crijeva i razlike u njihovu {irenju i lije~enju. hirur{ke ili radijacijske terapije u ranom stupnju bolesti i primjene hormonskog lije~enja i hemoterapije u uznapredovaloj bolesti. Sarkomi mekih tkiva: razumijevanje hirurgije primarne tvorbe i indikacija o~uvanja ekstremiteta. rizici i koristi hirur{kog lije~enja kao definitivnog lije~enja ili kao nadopuna sistemskog ili radioterapijskog lije~enja. hirur{kih zahvata posebno potencijalno kurativne hirurgije. kao i palijativne uloge hemo i biolo{ke terapije u uznapredovaloj bolesti. hirurgije invazivnih tvorbi ranog stupnja. dijagnosti~kih pretraga. poznavanje postoperativnih komplikacija. Rak jetre i `u~nih vodova: razumijevanje epidemiologije i rizi~nih faktora. 4. Rak plu}a malih }elija: poznavanje multimodalnog na~ina lije~enja ograni~ene bolesti. palijativne hemoterapije i suportivnog lije~enja.

Obavezni kolokviji tokom specijalizacije i "in service assessment". Rak `ljezda sa unutarnjim lu~enjem Razumijevanje dijagnosti~kih procedura i na~ina lije~enja. procesa `alovanja kao i u~inka na psihu lije~nika i zdravstvenog osoblja. kulturnih i duhovnih aspekata. – komunikacijske vje{tine. – upravljanja sistemom. 4. osnovno iskustvo u interpretaciji nalaza) – Lumbalna punkcija i aplikacija lijekova u subkutane rezervoare uz prepoznavanje i rje{avanje mogu}ih komplikacija Provjera znanja i vje{tina polaznika tokom specijalizacije Potrebno je osigurati adekvatan i redovan kontakt polaznika s voditeljem specijalizacije koji }e pratiti napredak polaznika i o tome jednom godi{nje izvjestiti pismeno mati~nu ustanovu polaznika.osnovna teorijska nastava 1 mjesec Osnovna teorijska nastava se provodi iz oblasti: – dono{enje klini~kih odluka. vje{tinu komunikacije s drugim ~lanovima tima koji lije~i bolesnika). razlikovanje dobro}udnih ko`nih promjena od potencijalno opasnih. sarkomi nakon zra~enja). psihi~kih problema. sindroma s njima povezanih. znati prenijeti lo{u vijest i adekvatno se tome pona{ati. Informiranje bolesnika – Gensko savjetovanje: procjena rizika raka u bolesnika i ~lanova porodice. mehanizama prilago|avanja bolesnika i porodici. Kompetencije koje polaznik sti~e zavr{etkom specijalizacije . nau~iti vje{tinu komunikacije s bolesnikom i porodicom. u nastavnim turnusima (ljetni i zimski semestar) po planu koji utvr|uju navedeni fakulteti.osnovna teorijska nastava Pedijatrijska nefrologija MJESTO OBAVLJANJA STA@A Medicinski fakultet TRAJANJE MJESECI 1 7 1 1 1 2 1 2 2 18 Pedijatrijska klinika nefrologija Laboratorijska dijagnostika Laboratorij za klini~ku hemiju i u pedijatrijskoj nefrologiji biohemiju Nuklearna medicina u Institut za nuklearnu medicinu pedijatrijskoj nefrologiji Radiodijagnostika u Radiologija pedijatrijskoj nefrologiji Nefrologija Bolni~ki odjel interne medicine Dje~ija hirurgija Hemodijaliza Nefrologija Bolni~ki odjel dje~je hirurgije Centar za hemodijalizu Referalni klini~ki centar van Bosne i Hercegovine . dijagnosti~ke i terapijske procedure (30% sati) Uvodni dio . – promocija zdravlja.Broj 17 – Strana 168 SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH ^etvrtak. Psihosocijalni aspekti malignoma Prepoznavanje psihosocijalnih uticaja. zra~enja i hemoterapije primarnih i metastatskih tumora. razgovori. indikacije hirur{kog zahvata za dijagnozu i kurativno uklanjanje. – sposobnost sticanja i preno{enja znanja. neplodnost nakon hemoterapije) – Mjere hemoprevencije malignoma/klini~ka istra`ivanja – Pretrage tokom pra}enja bolesnika Eti~ka. ISPIT: "In service assessment" odr`ava European Board of Spec. Rak nepoznatog primarnog porijekla Va`nost histopatologije.Primjena citostatskog. razumijevanje mjera primarne prevencije. a s ciljem pravodobne detekcije mogu}ih problema. dostupnih resursa i potrebe za intervencijama u bilo kojoj fazi bolesti. ku}ne njege.5 godine (18 mjeseci) Uslovi za specijalizaciju zavr{ena osnovna specijalizacija – Pedijatrija PLAN SUBSPECIJALIZACIJE TEMATSKA OBLAST Uvodni dio . disfunkcije endokrinih `lijezda (hipotireoidizam nakon zra~enja vrata. hospicija i skupina bolesnika za potporu u lije~enje bolesnika. poznavanje principa genskog testiranja i savjetovanja – Odr`anje zdravlja: savjetovanje bolesnika i ~lanova porodice o poznatim faktorima rizika u prehrani. problema terminalne njege. Malignomi centralnog nervnog sistema Uloga hirurgije. uloge hemoterapije za pojedine tipove. va`nost izlaganja suncu. – timski rad. ma{inskog odr`avanja vitalnih funkcija – Cijene lije~enja – Prepoznavanje sukoba interesa u radu zdravstvenih radnika – Profesionalnost i humanost u pona{anju prema bolesnicima i ~lanovima porodice Vje{tine – Davanje citostatika (znanje prepisivanja i sigurnog davanja citostatika. PEDIJATRIJSKE SUBSPECIJALIZACIJE PEDIJATRIJSKA NEFROLOGIJA Vrsta specijalizacije: SUBSPECIJALIZACIJA Trajanje specijalizacije: 1. 2011. prepoznavanje lije~ivih bolesti kao i palijacijsko lije~enje. Melanom: razumijevanje rizi~nih faktora i razli~itosti u izgledu melanoma i njegovih prekursora kao {to su displasti~ni nevusi. sposobnost integriranja ~lanova porodice. za lije~nike na specijalizaciji dva puta godi{nje prema rasporedu koji se o~itava sa web stranice European Bord of spec prijave i algoritam odr`avanja ispita vr{e se prema uputstvima na istoj web stranici. Obavlja se na fakultetima zdravstvenog usmjerenja u ukupnom trajanju od jedan mjesec.odjel nefrologije PROGRAM SUBSPECIJALIZACIJE Teoretska nastava a1) predavanja. rukovanje i uklanjanje citostatskih i biolo{kih lijekova) – Aspiracija i biopsija ko{tane sr`i (izvo|enje zahvata. posljedice lije~enja. razumijevanje debljine tumora i drugih prognosti~kih faktora. – etika i propisi. . duhanu. alkoholu i izlaganju suncu – Trajne posljedice: prepoznavanje trajnih posljedica {to uklju~uje: rizik malignoma povezanih s lije~enjem (AML nakon hemoterapije. pomo}i vjerskog lica. rizika i koristi od hemoterapije uznapredovale bolesti. adjuvantne biolo{ke terapije. prepoznavanja i savjetovanja osoba pod pove}anim rizikom. njega i pristup trajnim intravenskim kateterima. biolo{kog i suportivno/palijacijskog lije~enja bolesnika sa solidnim malignomima u saradnji sa specijalistima radioterapijske i hirur{ke onkologije te drugim dijagnosti~kim i terapijskim strukama. Rak ko`e bazalnih ili plo~astih }elija: razlikovanje ko`nih promjena. tumorskih markera. pravna i ekonomska pitanja – Informirani pristanak – Eti~ka pitanja klini~kih istra`ivanja – Pravna pitanja lije~enja. diskusija sa mentorom (30% sati) a2) seminarski radovi specijalizanata (30 % sati) a3) individualni rad specijalizanta na klinici (40% sati) Prakti~na nastava b1) svakodnevni prakti~ni rad na odjeljenju i ambulanti (70% sati) b2) rad sa mentorom. spolne funkcije. poznavanje indikacija i primjene psihotropnih lijekova. 7.

Radiolo{ka dijagostika u dje~joj nefrologiji Edukaciju iz radiologije specijalizant sprovodi na Odjelu za radiologiju u trajanju od 1 mjesec.Tc-DTPA – Diuretska dinamska scintigrafija bubrega – Radioizotopna cistografija (direktna.35 sati U toku edukacije specijalizant treba da se upozna sa laboratorijskim testovima u procjeni bubre`ne funkcije.15 sati a3) . Nakon zavr{ene edukacije specijalizant pola`e kolokvij. Tubulointersticijski nefritis 15. Simptomi i znaci oboljenja urinarnog sistema 2. Laboratorijska dijagostika u dje~ijoj nefrologiji Edukaciju iz klini~kog laboratorija specijalizant provodi na Laboratoriju za klini~ku hemiju i biohemiju u trajanju od 1 mjesec. Bolesti glomerula (glomerulonefritisi i sli~na stanja) 11. Infekcija urinarnog trakta 5. SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 17 – Strana 169 Pedijatrija Edukaciju na Pedijatrijskoj klinici iz nefrologije specijalizant provodi na Nefrolo{kom odjeljenju i Nefrolo{kom savjetovali{tu u trajanju od 7 mjeseci. Sekundarne bolesti glomerula 13.83 sata b2) . Magnetna rezonanca (MR) Nakon zavr{ene edukacije specijalizant pola`e kolokvij. Mikcijska cistouretrografija (MCUG) 4.70 sati U toku edukacije specijalizant treba da savlada nastavni program iz oblasti nefrologije odraslih: – Akutno zatajenje bubrega – Hroni~no zatajenje bubrega – Dijaliza i transplantacija u lije~enju zatajenja bubrega – Imunopatogeni mehanizmi bubre`nog o{te}enja – Glavne glomerulopatije – Glomerulopatije udru`ene s multisistemskim bolestima – Tubulointersticijske bolesti bubrega – Vaskularne bolesti bubrega – Nasljedni tubularni poreme}aji – Nefrolitijaza – Opstrukcija mokra}nih puteva – Tumori urinarnog sistema – Biopsija bubrega Nakon zavr{ene edukacije specijalizant pola`e kolokvij.30 sati a2) .15 sati a3) .35 sati U toku edukacije specijalizant treba da savlada nastavni program: – Stati~ka scintigrafija bubrega Tc-DMSA – Dinamska scintigrafija bubrega. Edukacija sadr`i: 168 sati Teoretska nastava: 50 sati a1) . Ultrazvuk urotrakta 3. Ekskrecijska urografija (IVU) 5. – Kvalitativni pregled mokra}e – Fizikalnohemijske karakteristike mokra}e – Hemijska analiza mokra}e – Mikroskopski pregled sedimenta mokra}e – Testovi za procjenu glomerularne funkcije bubrega – Karakterizacija proteinurije na osnovu odre|ivanja ukupnih proteina – Test za procjenu protoka krvi kroz bubrege – Testovi za procjenu funkcije distalnog tubula – Izlu~ivanje albumina u mokra}i – Niskomolekulski proteini kao znakovi tubulske proteinurije – Patobiohemijski uzroci i laboratorijski nalazi u u~estalijim poreme}ajima tubulskog prometa i metabolizma.319 sati Nastavne jedinice: 1.137 sati a3) .15 sati a2) . Nuklearna medicina u dje~joj nefrologiji Edukaciju iz nuklearne medicine specijalizant sprovodi na Odjelu za nuklearnu medicinu u trajanju od 1 mjesec. Nefrologija (internisti~ka) Edukaciju iz interne medicine specijalizant sprovodi na Odjelu za internisti~ku nefrologiju u trajanju od 2 mjeseca. 4.35 sati U toku edukacije specijalizant treba da se upozna sa radiolo{kim tehnikama koje se primjenjuju u pedijatrijskoj nefrologiji: 1. poreme}aji mokrenja 9.30 sati a3) . 7. . Dje~ja hirurgija Edukaciju iz dje~ije hirurgije specijalizant sprovodi na Odjelu za dje~ju hirurgiju u trajanju od 1 mjesec.20 sati Prakti~na nastava: 118 sati b1) . Teoretska nastava a1) . Edukacija sadr`i: 336 sati Teoretska nastava: 100 sati a1) . Hipertenzija 17.20 sati Prakti~na nastava: 118 sati b1) .15 sati a2) . indirektna) Nakon zavr{ene edukacije specijalizant pola`e kolokvij. Dijaliza 20. Metode ispitivanja urinarnog sistema 3.751 sati b2) .20 sati Prakti~na nastava: 118 sati b1) . Akutno bubre`no zatajenje 18. Anomalije urinarnog sistema 7. Transplantacija bubrega Nakon zavr{ene edukacije specijalizant pola`e kolokvij iz svakog nastavnog predmeta. Vezikoureteralni refluks 8. Primarne bolesti glomerula 12. Kompjuterizovana tomografija bubrega (CT) 7.40 sati Prakti~na nastava: 236 sati b1) .184 sata Prakti~na nastava b1) . Urolitijaza 10. Hroni~no bubre`no zatajenje 19. Retrogradna uretrografija 6.137 sati a2) .83 sata b2) . Osnovni sindromi i algoritam dijagnosti~kog postupka 4. Edukacija sadr`i: 168 sati Teoretska nastava: 50 sati a1) .166 sata b2) .15 sati a2) .15 sati a3) . Neuropatska vezikoureteralna disfunkcija i dr. Edukacija sadr`i: 168 sati Teoretska nastava: 50 sati a1) . Tubulopatije 14.^etvrtak. 2011. Opstruktivna uropatija 6. Rtg analiza 2. Vaskularne bolesti bubrega 16.83 sata b2) .

Valvula stra`nje uretre 9.15 sati a2) . od kojih najmanje tri pacijenta na prvom pregledu .30 sati a2) . Ekstrofija mokra}nog mjehura 10.5 mjeseca Radu u neurofiziolo{kom laboratoriju i kabinetu za epilepsije: 6-8 pacijenata dnevno pod vodstvom mentora.5 mjeseca Rad na oftalmolo{koj klinici . Torzija testisa 11. Megaureter 3. od kojih najmanje tri pacijenta na prvom pregledu. Tumori urinarnog trakta Nakon zavr{ene edukacije specijalizant pola`e kolokvij. Hirur{ko lije~enje bolesti urinarnog sistema 2. 7. 100 interpretacija EP . u nastavnim turnusima (ljetni i zimski semestar) po planu koji utvr|uju navedeni fakulteti.Broj 17 – Strana 170 SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Rad na odjelu koji se bavi heredodegenerativnim neurometaboli~kim oboljenjima i genetikom Rad u neurorazvojnom savjetovali{tu Rad na neurolo{koj klinici za odrasle Rad na neurohirur{koj klinici.30 sati a3) . Rad na neuroradiolo{kom odjelu: edukacija UZ mozga. Hidronefroza 4. Edukacija sadr`i: 168 sati Teoretska nastava: 50 sati a1) . Edukacija sadr`i: 336 sati Teoretska nastava: 100 sati a1) . Kongenitalna opstrukcija vrata mokra}nog mjehura 8. 200 EMG interpretacija.1 mj. . te "oncall" slu`ba najmanje 15 dana u mjesecu . Rad na neurolo{koj klinici za odrasle: 4-8 pacijenata dnevno. Rad na neurohirur{koj klinici. – etika i propisi. vi{estruko zatajenje organa.1 mjesec (intenzivno u~enje programa neurologije adultne dobi po referentnom ud`beniku). od kojih najmanje tri pacijenta na prvom pregledu . – timski rad. Rad na odjelu koji se bavi heredodegenerativnim neurometaboli~kim oboljenjima i genetikom (intenzivno u~enje programa heredodegenerativnih neurometaboli~kih oboljenja po referentnom ud`beniku). – komunikacijske vje{tine. pankreatitisu i traumi – Hroni~na renalna insuficijencija Nakon zavr{ene edukacije specijalizant pola`e kolokvij.1 mjeseca.35 sati U toku edukacije specijalizant treba da savlada nastavni program iz dje~je hirurgije: 1.5 godina (18 mjeseci) Uslovi za specijalizaciju zavr{ena osnovna specijalizacija – Pedijatrija – Neurologija PLAN SUBSPECIJALIZACIJE TEMATSKA OBLAST Uvodni dio . Rad na neuropedijatrijskom odjelu i savjetovali{tu sa mentorom: 4-8 pacijenata dnevno. Obavlja se na fakultetima zdravstvenog usmjerenja u ukupnom trajanju od jedan mjesec.40 sati Prakti~na nastava: 236 sati b1) . Referalni klini~ki centar van Bosne i Hercegovine Edukaciju iz pedijatrijske nefrologije specijalizant sprovodi u Referalnom klini~kom centru van Bosne i Hercegovine prema planu koji sa~ini voditelj jedinice u trajanju od 2 mjeseca. Urodinamika i bubre`na funkcija 5. Vezikoureteralni refluks 6.6 mjeseci (intenzivno u~enje programa dje~je neurologije po referentnom ud`beniku). U uslovima ~etvorogodi{nje specijalizacije iz pedijatrije i neurologije subspecijalizacija traje 18 mjeseci. .166 sata b2) . odjel za djecu . Rad u neurorazvojnom savjetovali{tu sa mentorom: 4-8 pacijenata dnevno.neurooftalmologija .0. – upravljanja sistemom. interpretacija neuroradiolo{kih procedura pod vodstvom mentora . – promocija zdravlja.20 sati Prakti~na nastava: 118 sati b1) . – sposobnost sticanja i preno{enja znanja. ARDS. Nakon zavr{ene edukacije specijalizant pola`e kolokvij. NEUROPEDIJATRIJA Vrsta specijalizacije: SUBSPECIJALIZACIJA Trajanje specijalizacije: 1.0.70 sati U toku edukacije specijalizant treba da savlada nastavni program iz oblasti hemodijalize: – Akutno bubre`no zatajenje sa dodatnim komplikacijama kao {to su {ok.osnovna teorijska nastava Rad na neuropedijatrijskom odjelu i savjetovali{tu TRAJANJE STA@A TRAJANJE STA@A ZA PEDIJATRA ZA NEUROLOGA 1 6 1 - 1 1 1 1 ½ ½ 6 1 18 2 ½ ½ 5 7 1 18 Na subspecijalizaciju se primaju lije~nici koji su nakon zavr{enog Medicinskog fakulteta zavr{ili i specijalizaciju iz pedijatrije ili neurologije. U sada{njim uslovima subspecijalizacija za specijaliste iz pedijatrije podrazumijeva: Uvodni dio pedijatrija osnovna teorijska nastava 1 mjesec Osnovna teorijska nastava se provodi iz oblasti: – dono{enje klini~kih odluka.6 mjeseci. odjel za djecu Rad na oftalmolo{koj klinici neurooftalmologija Radu u neurofiziolo{kom laboratoriju i kabinetu za epilepsije Rad na neuroradiolo{kom odjelu Rad na pedijatrijskoj klinici sa neonatologijom Rad u poliklini~koj pedijatrijskoj slu`bi UKUPNO ^etvrtak. u~initi najmanje 500 samostalnih EEG interpretacija. 2011. Cirkumcizija 12. – Zadr`avanje teku}ine rezistentno na diuretike u slu~aju kardijalne ili pulmonalne insuficijencije (edem plu}a) – Odstarnjenje toksi~nih metaboli~kih produkata – Prevencija po `ivot opasnih disbalansa elektrolita – Korekcija acidobaznog statusa – Eliminacija medijatora u sepsi. Cistoskopija 7. 4. hemodinamska nestabilnost.83 sata b2) .15 sati a3) . Hemodijaliza Edukaciju iz hemodijalize specijalizant sprovodi u centru za hemodijalizu u trajanju od 2 mjeseca.1 mjeseca (intenzivno u~enje programa neurorazvojne medicine po referentnom ud`beniku).

RIA – elektroforetske tehnike za kvalitativno i kvantitativno odre|ivanje bjelan~evina – metode odre|ivanja imunokompleksa u serumu – odre|ivanje hemoliti~ke aktivnosti komplementa – odre|ivanje pojedinih komponenata i fragmenata komplementa – funkcionalna citotoksi~nost – odre|ivanje funkcije makrofaga i neutrofila – odre|ivanje funkcije mastocita.1 mjesec. – promocija zdravlja.^etvrtak.osnovna teorijska nastava Pedijatrijska imunologija bazi~na imunologija imunolo{ka laboratorijska ispitivanja alergologija dermatologija klini~ka imunologija Pedijatrijska reumatologija pedijatrijska reumatologija dje~ija ortopedija Pedijatrijska klinika Ortopedija Imunolo{ki laboratorij Imunolo{ki laboratorij Imunolo{ki laboratorij Dermatolo{ka klinika Pedijatrijska klinika MJESTO OBAVLJANJA STA@A Medicinski fakultet TRAJANJE MJESECI 1 6 1 ½ 1 ½ 3 11 7 1 Pedijatrijska klinika Institut za radiologiju Uvodni dio .0. te upoznati biolo{ku standardizaciju alergena. profesionalni alergeni. u nastavnim turnusima (ljetni i zimski semestar) po planu koji utvr|uju navedeni fakulteti. Obavlja se na fakultetima zdravstvenog usmjerenja u ukupnom trajanju od jedan mjesec. uklju~uju}i po . provo|enje dijagnosti~kog i terapijskog postupka bolesnika.prema mogu}nosti – pretrage biopti~kog materijala DIF -ko`e – bubrega Dermatologija Tokom boravka u dermatolo{koj ustanovi (odjelu i ambulanti) specijalist se mora upoznati s klini~kom slikom.2 mjeseca (intenzivno u~enje programa neurorazvojne medicine po referentnom ud`beniku).paralelno sa radom u neurofiziolo{kom laboratoriju. peroralnih. Tako|er sudjeluju u ambulantnom radu gdje planiraju uz nadzor. alergergene insekata.paralelno sa radom u neurofiziolo{kom laboratoriju. 4.5 mjeseca Rad na oftalmolo{koj klinici . te "oncall" slu`ba najmanje 15 dana u mjesecu . nutritivne alergene. – timski rad. – promocija zdravlja. SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH dje~ija fizijatrija intenzivna njega i terapija dje~ija radiologija Fizijatrijska klinika Broj 17 – Strana 171 1 1 1 Pisanje nau~nog projekta i rada u oblasti neuropedijatrije pod vodstvom mentora . od kojih najmanje tri pacijenta na prvom pregledu .7 mjeseci. inhalacijskih. Kandidat mora ovladati izvo|enjem in vivo ko`nih testova (na inhalacijske. 200 EMG interpretacija. Pedijatrijska imunologija Rad u imunolo{kom laboratoriju Tokom rada u laboratoriju kandidat mora upoznati i sam izvesti sljede}e pretrage: – separacija krvnih stanica na gradijentu gusto}e – testovi brojenja stanica. upoznati ko`na o~itovanja imunolo{kih bolesti. odjel za djecu . – komunikacijske vje{tine.0. Najmanje 4 mjeseca subspecijalizacije se provodi u referentnoj zdravstvenoj ustanovi u inostranstvu. Rad u poliklini~koj pedijatrijskoj slu`bi . Rad u klini~kom odjelu i poliklinici U pedijatrijskoj ustanovi kandidat upoznaje osobitosti klini~ke slike.IF. Boravak na pedijatrijskoj klinici sa mentorom: 4-8 pacijenata dnevno. – etika i propisi. eozinofila – funkcionalni testovi za dokazivanje citokina . – sposobnost sticanja i preno{enja znanja. – timski rad. 100 interpretacija EP . Tokom rada u klini~kom odjelu specijalisti su zadu`eni za obradu. Pedijatrijska reumatologija Reumatologija Specijalisti rade na klini~kom odjelu gdje su zadu`eni za obradu. medikamente te testove za procjenu }elijske imunosti). domet i zna~enje histolo{ke i DIF analize uzoraka ko`e. dijagnosti~kog postupka i lije~enja imunolo{kih poreme}aja u djece. – komunikacijske vje{tine. – etika i propisi. provo|enje dijagnosti~kog i terapijskog po stupka bolesnika (barem 5 bolesnika svakodnevno). PEDIJATRIJSKA IMUNOLOGIJA I REAUMATOLOGIJA Vrsta specijalizacije: SUBSPECIJALIZACIJA Trajanje specijalizacije: 1. U sada{njim uslovima subspecijalizacija za specijaliste iz neurologije podrazumjeva: Uvodni dio neurologija osnovna teorijska nastava 1 mjesec Osnovna teorijska nastava se provodi iz oblasti: – dono{enje klini~kih odluka. provokacijskih testova (parenteralnih. – upravljanja sistemom. imunofenotipizacija – serolo{ki testovi – odre|ivanje specifi~nih autoantitijela .autoimunih i alergijskih bolesti.5 mjeseci. u nastavnim turnusima (ljetni i zimski semestar) po planu koji utvr|uju navedeni fakulteti. u~initi najmanje 500 samostalnih EEG interpretacija.neurooftalmologija . Rad u neurorazvojnom savjetovali{tu sa mentorom: 4-8 pacijenata dnevno. 7. nazalnih). od kojih najmanje tri pacijenta na prvom pregledu. Pisanje nau~nog projekta i rada u oblasti neuropedijatrije pod vodstvom mentora . Rad na odjelu koji se bavi heredodegenerativnim neurometaboli~kim oboljenjima i genetikom (intenzivno u~enje programa heredodegenerativnih neurometaboli~kih oboljenja po referentnom ud`beniku).5 mjeseca Radu u neurofiziolo{kom laboratoriju i kabinetu za epilepsije: 6-8 pacijenata dnevno pod vodstvom mentora. konjunktivalnih. 2011. obradu i daljnje odluke o lije~enju bolesnika (jedan dan sedmi~no). Subspecijalizacija se obavlja u referentnoj ustanovi. Rad na neurohirur{koj klinici.5 godina (18 mjeseci) Uslovi za specijalizaciju zavr{ena osnovna specijalizacija – Pedijatrija PLAN SUBSPECIJALIZACIJE TEMATSKA OBLAST Uvodni dio . od toga 2 mjeseca na neonatologiji (intenzivno u~enje programa pedijatrije po referentnom ud`beniku). dijagnosti~kim postupkom i lije~enjem ko`nih bolesti koje mogu postojati u sklopu multisistemskih .1 mjeseca. a moraju savladati i predvi|ene vje{tine. ELISA. – sposobnost sticanja i preno{enja znanja. Obavlja se na fakultetima zdravstvenog usmjerenja u ukupnom trajanju od jedan mjesec. Posebno treba svladati indikacije i tehniku biopsije ko`e. bazofila. . Poseban naglasak na imunodeficijenciji. – upravljanja sistemom.osnovna teorijska nastava 1 mjesec Osnovna teorijska nastava se provodi iz oblasti: – dono{enje klini~kih odluka. Tako|er sudjeluju u ambulantnom radu gdje upoznaju i obilje`ja trajnog pra}enja bolesnika.

traume lokomotornog sistemu. Edukacija sadr`i: Nastavni predmet Endokrinologija Dijabetologija Intenzivna njega Ukupno sati teoretski 220 151 50 421 prakti~ni 621 350 118 1089 Ukupno 881 501 168 1550 PROGRAM SPECIJALIZACIJE Teoretska nastava a1) predavanja. Fizikalna terapija i rehabilitacija reumatskih bolesnika Specijalist mora svladati indikacije i kontraindikacije za primjenu pojedinih fizikalnih postupaka u reumatskim i srodnim bolestima.osnovna teorijska nastava Pedijatrija Endokrinologija Dijabetologija Intenzivna njega Endokrinolo{ka laboratorijska dijagnostika Nuklearna medicina Radiologija Internisti~ka endokrinologija i dijabetologija Ginekologija Genetika Endikrinologija i dijabetologija UKUPNO Institut za klini~ku hemiju i biohemiju Institut nuklearne medicine Institut za radiologiju Interna klinika Ginekolo{ka klinika Institut za humanu genetiku Referentni klini~ki centar van Bosne i Hercegovine MJESTO OBAVLJANJA STA@A Medicinski fakultet Pedijatrijska klinika TRAJANJE MJESECI 1 7 3 3 1 1 2 1 3 1 1 1 18 – upravljanja sistemom. rahitis 10. savremena dostignu}a u dijagnostici i terapiji 6. pra}enje dijabetes melitusa 7.5 godina (18 mjeseci) Uslovi za specijalizaciju zavr{ena osnovna specijalizacija – Pedijatrija PLAN SUBSPECIJALIZACIJE TEMATSKA OBLAST Uvodni dio . Prakti~na nastava: 350 sati b1) . dijabetes melitus. u nastavnim turnusima (ljetni i zimski semestar) po planu koji utvr|uju navedeni fakulteti. – promocija zdravlja. MR i angiografi je. endokrina regulacija 3. (jedan dan sedmi~no) Ortopedija Specijalist boravi u klini~kom i poliklini~kom odjelu gdje mora upoznati priro|ene i ste~ene mane. reslorativne zahvate na lokomotornom sistemu. – timski rad. te odjeljenju intezivne njege u trajanju od 7 mjeseci. aloartroplastiku.45 sati a2) . Teoretska nastava: 151 sat a1) . 2011. 7. operativnu prevenciju lije~enja artroza.225 sati b2) . bolesti paratireoidnih `lijezda 7. hipoglikemija novoro|en~eta Nastavni predmet: Intezivna njega Teoretska nastava: 50 sati a1) . odluke o eventualnoj hospitalizaciji itd. bolesti hipotalamusa 4. 4. osteogenesis imperfecta 11. poreme}aji spolnog razvoja 15. Valjalo bi da se pobli`e upozna s metodama ultrazvu~ne pretrage zgloba i artroskopijom koljena. 2. pubertet Nastavni predmet : Dijabetologija 1. Nastavni predmet: Endokrinologija Teoretska nastava: 220 sati a1) . – sposobnost sticanja i preno{enja znanja.61 sat 2. radna terapija.125 sati Nastavne jedinice: 1. sindrom dijabetes melitusa kod novoro|en~eta 9. terapija dijabetes melitusa 5. neonatalne hipokalcemije 8.400 sati b2) . Radiologija Specijalist sudjeluje dnevno u analizi rentgenograma kostiju i zglobova te nalaza CT. dijagnosti~ke i terapijske procedure (30% sati) 1. Pedijatrija Edukaciju na Klinici za pedijatriju iz endokrinologije i dijabetologije specijalizant sprovodi na odjeljenju i savjetovali{tu za endokrinologiju i dijabetologiju. patofizilologija i klini~ki tok 3.45 sati a3) . bolesti hipofize 5. bolesti {titne `lijezde 6. invalidski {port i pomagala. Upoznaje metode izvo|enja tih tehnika. razgovori.Broj 17 – Strana 172 SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH ^etvrtak. rast i razvoj 13. Intenzivna njega i terapija Specijalist mora svladati tretman imunolo{kih poreme}aja i alergijskih stanja koja ugro`avaju `ivot. dijagnostika dijabetes melitusa 4. dijabetes melitus. – etika i propisi. hroni~ne komplikacije 8. Medicinska rehabilitacija reumatskih bolesnika.60 sati a3) . Uvodni dio . bolesti nadbubre`nih `lijezda 12. poreme}aji rasta i razvoja 14. vremene laboratorijske kontrole.221 sata Nastavne jedinice: 1. fetusna endokrinologija 2.15 sati a2) .15 sati . PEDIJATRIJSKA ENDOKRINOLOGIJA I DIJABETOLOGIJA Vrsta specijalizacije: SUBSPECIJALIZACIJA Trajanje specijalizacije: 1. – komunikacijske vje{tine.60 sati a2) . vitamin D 9. diskusija sa mentorom (30% sati) a2) seminarski radovi specijalizanata (30 % sati) a3) individualni rad specijalizanta na klinici (40% sati) Prakti~na nastava b1) svakodnevni prakti~ni rad na odjeljenju i ambulanti (70% sati) b2) rad sa mentorom. klasifikacija i podjela 2. Socijalna i vokacijska rehabilitacija.100 sati Prakti~na nastava: 621 sati b1) . Obavlja se na fakultetima zdravstvenog usmjerenja u ukupnom trajanju od jedan mjesec.osnovna teorijska nastava 1 mjesec Osnovna teorijska nastava se provodi iz oblasti: – dono{enje klini~kih odluka.

83 sata b2) . magnetna rezonanca (MR) Nakon zavr{ene edukacije specijalizant pola`e kolokvij.15 sati a2) . kompjuterizovana tomografija (CT) 5. ultrazvuk 3. 8. Ginekologija Edukaciju iz ginekologije specijalizant sprovodi na Odjelu za ginekologiju i aku{erstvo u trajanju od 1 mjesec. djevoj~ice i adolescentice 4.20 sati 2. anomalije spolnih organa djevoj~ice 6.60 sati Prakti~na nastava: 354 sati b1) . hipofizna koma 5.deksametasonski test i dr.15 sati a2) .83 sata b2) .15 sati a3) .35 sati Nastavne jedinice: 1. Edukacija sadr`i: 168 sati 1. Edukacija sadr`i: 168 sati Teoretska nastava: 50 sati a1) . Prakti~na nastava: 118 sati b1) .15 sati a3) . scintigrafija 4. rtg analiza 2. adisonska kriza Nakon zavr{ene edukacije specijalizant pola`e kolokvij iz svakog nastavnog predmeta.15 sati a2) .83 sata b2) . utvr|ivanje spola novoro|en~eta 3. testovi hormonske funkcije Nakon zavr{ene edukacije specijalizant pola`e kolokvij.45 sati a3) .20 sati Prakti~na nastava: 118 sati b1) . hipotireoti~na koma 6. Edukacija sadr`i: 168 sati Teoretska nastava: 50 sati a1) .40 sati Prakti~na nastava: 236 sati b1) .35 sati U toku edukacije specijalizant treba da se upozna sa odre|ivanjem hormona i endokrinolo{kim testovima(LH-RH test. upale spolnih organa 7. bolesti nadbubre`nih `lijezda 8. 4. hipoglikemi~na koma 3.249 sati b2) . 7.166 sata b2) . SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 17 – Strana 173 a3) .20 sati Prakti~na nastava: 118 sati b1) . Nuklearna medicina Edukaciju iz nuklearne medicine specijalizant sprovodi na Institutu za nuklearnu medicinu u trajanju od 1 mjesec.35 sati U toku edukacije specijalizant treba da se upozna sa radiolo{kim tehnikama koje se primjenjuju u pedijatrijskoj endokrinologiji: 1. dijabeti~na ketoacidoza i koma 2. pubertet i adolescencija 5.70 sati U toku edukacije specijalizant treba da savlada nastavni program: – odre|ivanje hormona – odre|ivanje insulinskih antitijela – test akumulacije radioaktivnim jodom – test supresije {titnja~e – scintigrafija {titnja~e – scintigrafija nadbubre`nih `lijezda – scintigrafija pankreasa – primjena radioizotopa u endokrinologiji Nakon zavr{ene edukacije specijalizant pola`e kolokvij. tumori spolnog sistema 8.35 sati U toku edukacije specijalizant treba da savlada nastavni program iz genetike: – mutacije gena – hromosomske aberacije . 7. Edukacija sadr`i: 504 sati Teoretska nastava: 150 sati a1) .30 sati a2) . Nakon zavr{ene edukacije specijalizant pola`e kolokvij. Radiologija Edukaciju iz radiologije specijalizant sprovodi na Institutu za radiologiju u trajanju od 1 mjesec. Interna medicina Edukaciju iz interne medicine specijalizant sprovodi na Klinici za endokrinologiju. osobitosti gra|e spolnih organa prije i poslije puberteta 2. hiperosmolarna i laktacidoti~na koma 4. bolesti hipofize 5. Edukacija sadr`i: 168 sati Teoretska nastava: 50 sati a1) .30 sati a3) . hiperinsulinizam 3.45 sati a2) . Teoretska nastava: 50 sati a1) . dijabetes i bolesti metabolizma u trajanju od 1 mjesec. Edukacija sadr`i: 336 sati Teoretska nastava: 100 sati a1) .). Endokrinolo{ki laboratorij Edukaciju iz endokrinolo{kog laboratorija specijalizant sprovodi na Institutu za klini~ku hemiju i biohemiju u trajanju od 1 mjesec. Genetika Edukaciju iz genetike specijalizant sprovodi na Institutu za humanu genetiku u trajanju od 1 mjesec.15 sati a3) .35 sati U toku edukacije specijalizant treba da savlada nastavni program iz ginekolo{ke endokrinologije: 1.20 sati Prakti~na nastava: 118 sati b1) . 2011. poreme}aji menstrualnog ciklusa 9. bolesti paratireoidnih `lijezda 7. 5. bolesti spolnih `lijezda Nakon zavr{ene edukacije specijalizant pola`e kolokvij.105 sati U toku edukacije specijalizant treba da savlada nastavni program iz oblast endokrinologije i dijabetologije odraslih: 1.15 sati a3) .20 sati Prakti~na nastava: 118 sati b1) .15 sati a2) . bolesti {titne `lijezde 6. 3. tireotoksi~na kriza 7.83 sata b2) .^etvrtak. pregled novoro|en~eta. dijabetes melitus 2. bolesti hipotalamusa 4.83 sata b2) . 6. 4.

osnovna teorijska nastava Neonatologija Neonatalna intenzivna njega i terapija Neonatolo{ko savjetovali{te Rodili{te MJESTO OBAVLJANJA STA@A Medicinski fakultet Pedijatrijska klinika Neonatalna intenzivna njega Pedijatrijske klinike Pedijatrijska klinika Ginekolo{ko-aku{erska klinika referentna za patolo{ke trudno}e Hirur{ka klinika Pedijatrijska klinika Odjeljenje za nasljedne i metaboli~ke bolesti Radiologija Ortopedija Laboratorij TRAJANJE MJESECI 1 4 5 1 2 1 1 1 1 ½ ½ Postoperativna hirur{ka intenzivna njega Razvojno savjetovali{te Klini~ka genetika Radiolo{ka dijagnostika Ortopedija Laboratorijska dijagnostika Subspecijalizacija se mo`e odvijati u Univerzitetsko-klini~koj bolnici tercijarnog nivoa. Postoje dvije vrste modula: obavezni i po`eljni. – komunikacijske vje{tine. Klinefelterov sy. abdominalnih organa i kongenitalne displazije kukova. sa dovoljnim brojem ventilirane djece. Punkcija arterije. 2011. 4. trahealna intubacija i tehnike arteficijelne intubacije. Menad`ment pacijenata sa perinatalnom asfiksijom. – naslje|ivanje – medicinska citogenetika – Sy Turner. Tehnolo{ke vje{tine: Od neonatologa treba o~ekivati da razumije osnovne mehani~ke i elektri~ne funkcije radijalnih grija~a. – timski rad. NEONATOLOGIJA Vrsta specijalizacije: SUBSPECIJALIZACIJA Trajanje specijalizacije: 1. inkubatora. Procjena.5 godine (18 mjeseci) Uslovi za specijalizaciju zavr{ena osnovna specijalizacija – pedijatrija PLAN SUBSPECIJALIZACIJE TEMATSKA OBLAST Uvodni dio . timski rad. gdje postoji Jedinica neonatalne intenzivne njege koja je referalni centar. MRI i CT. suprapubi~na aspiracija urina. pleuralna drena`a pneumotoraksa.Broj 17 – Strana 174 SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH ^etvrtak. Obavlja se na fakultetima zdravstvenog usmjerenja u ukupnom trajanju od jedan mjesec. respiratora i monitora. – upravljanja sistemom. Tra`enje i interpretacija uobi~ajenih laboratorijskih i mikrobiolo{kih pretraga. skrining nedono{~adi i rizi~ne novoro|en~adi na retinopatiju i o{te}enje sluha. Iskustvo u interpretaciji rezultata ultrazvu~ne pretrage mozga. uklju~uju}i deformacije i malformacije. Modul II . Kooperacija i konsultacija sa drugim specijalistima i subspecijalistima.Menad`ment hospitaliziranih pacijenata Klini~ka genetika (Odjeljenje za nasljedne i metaboli~ke bolesti) .Menad`ment hospitaliziranih pacijenata Klini~ke vje{tine: – Reanimacija novoro|en~eta – Bazi~ni menad`ment novoro|en~adi – Optimalna termalna okolina i odr`avanje ravnote`e te~nosti i elektrolota – Tranzitorni metaboli~ki poreme}aji i njihov tretman – Tretman pacijenata sa respiratornom bole{}u. Uloga specijalnih pretraga kao npr. Kori{tenje i interpretacija rezultata EEG-a. Klini~ke vje{tine: Savjetovanje i komunikacija koja uklju~uje pristup uznemirenim i zabrinutim roditeljima. Primjena odgovaraju}e respiratorne podr{ke. Transfuzija i eksangvinotransfuzija. OBAVEZNI MODULI Uvodni dio . Down sy i dr. – promocija zdravlja. Vje{tine uklju~uju diferencijalnu dijagnozu. Najmanje 1 mjesec potrebno je provesti na Neonatalnoj intenzivnoj njezi Pedijatrijske klinike gdje se obavljaju sve tra`ene procedure iz programa subspecijalizacije ili drugom referentnom klini~kom centru visokog tercijarnog nivoa izvan BiH.osnovna teorijska nastava Osnovna teorijska nastava se provodi iz oblasti: – dono{enje klini~kih odluka. – etika i propisi. meningitis) – Vo|enje pacijenata sa kardiovaskularnim problemima uklju~uju}i PDA i perzistentnu plu}nu hipertenziju – Menad`ment gastrointestinalnih poreme}aja: ishrana i poreme}aji – Zaka{njelo pra`njenje stolice. Obavezni moduli su klju~ni za uspje{an trening. – Transport kriti~no bolesne djece. prepoznavanje specifi~nih neonatalnih problema. Klini~ki pregled zdravog i bolesnog novoro|en~eta. Ljekar u toku subspecijalizacije mora neovisno izvesti reanimaciju i zbrinjavanje najmanje 25 nedono{~adi sa PT<1500 grama i najmanje 10 sa PT< 1000 grama. 7. dijagnoza i menad`ment akutne enteralne bolesti – Menad`ment pacijenata sa renalnom bole{}u – Menad`ment pacijenata sa krvarenjima i drugim hematolo{kim poreme}ajima – Procjena strukturalnog i funkcionalnog integriteta koriste}i klini~ki pregled i posebne pretrage. Podr{ka osoblja. Modul I . kortikalnih evociranih potencijala i neuromuskularnih evociranih testova. Svaki modul sadr`i trening iz specifi~nog podru~ja. CILJEVI SUBSPECIJALIZACIJE Prakti~ne vje{tine: Reanimacija novoro|en~eta. Nakon zavr{ene edukacije specijalizant pola`e kolokvij. Razvojna i neurolo{ka procjena dojen~adi i djece i procjena onesposobljenosti. te na Ginekolo{ko-aku{erskoj klinici koja je referalna za patolo{ke trudno}e (i sa vi{e od 1000 poroda godi{nje). Tretman komplikacija akutne respiratorne bolesti uklju~uju}i sindrom curenja zraka iz plu}a. PROGRAM SUBSPECIJALIZACIJE Program je stukturiran u modulima. Plasiranje arterijskih katetera (umbilikalnih i perifernih) plasiranje venskih linija i dugih (long line) venskih linija. Dijagnosti~ke vje{tine: Interpretacija rentgenograma grudnog ko{a i abdomena. procjenu gestacijske dobi. lumbalna i ventrikularna punkcija. Vje{tine edukacije: Neonatolog treba biti osposobljen za uklju~enje u programe edukacije za sestre i doktore. uklju~uju}i aplikaciju surfaktanta i vo|enje hroni~ne respiratorne bolesti. – sposobnost sticanja i preno{enja znanja. znanje i vje{tine. sposobnost interpretacije radiolo{kih i laboratorijskih nalaza. P