Godina XVIII – Broj 17

^etvrtak, 7. 4. 2011. godine SARAJEVO
Specijalna anesteziologija

ISSN 1512-7079

Bolni~ki odjel anesteziologije Neurohirur{ka anestezija Torakalna anestezija Kardiohirur{ka anestezija Anestezija u ginekologiji i aku{erstvu Anestezija u dje~joj hirurgiji

11 3 1 2 2 3

FEDERALNO MINISTARSTVO ZDRAVSTVA
Prilog br. 1

PLAN I PROGRAM1
SPECIJALIZACIJA I SUBSPECIJALIZACIJA ZA DOKTORE MEDICINE, DOKTORE STOMATOLOGIJE I MAGISTRE FARMACIJE
Reanimatologija i intenzivno lije~enje Transfuziologija

PLANOVI I PROGRAMI
SPECIJALIZACIJA ZA DOKTORE MEDICINE ANESTEZIJA I REANIMACIJA Vrsta specijalizacije: OSNOVNA Trajanje specijalizacije: 4 godine (48 mjeseci) Plan specijalizacije:
[IRA TEMATSKA OBLAST Uvodni dio - osnovna teorijska nastava Fiziologija i biohemija Interna medicina Kardiologija Pulmologija Nefrologija Pedijatrija Urgentna medicina Bolni~ki odjel pedijatrije Bolni~ki odjel urgentne medicine Bolni~ki odjel anesteziologije U@A TEMATSKA OBLAST MJESTO TRAJANJE OBAVLJANJA MJESECI STA@A Medicinki 1 fakultet 4 Bolni~ki odjel interne medicine 6 2 2 2 1 2 11

Bolni~ki odjel anesteziologije Bolni~ki odjel ili zavod transfuzijske medicine

11

1

PROGRAM SPECIJALIZACIJE Teoretska obuka: – predavanja, razgovori, diskusija sa mentorom (30% vremena) – seminarske radnje specijalizanata (30% vremena) – individualni rad specijalizanata na Klinici (40% vremena) Prakti~na obuka: – svakodnevni prakti~ni rad u ambulanti, na odjeljenju, u operacionoj sali (70% vremena) – pokazni rad mentora iz zna~ajnih dijagnosti~kih, terapeutskih, operativnih procedura (25% vremena) – eksperimentalni rad (5% vremena) UVODNI DIO - OSNOVNA TEORIJSKA NASTAVA Osnovna teorijska nastava se provodi iz oblasti: – dono{enje klini~kih odluka, – komunikacijske vje{tine, – timski rad, – upravljanja sistemom, – sposobnost sticanja i preno{enja znanja, – etika i propisi, – promocija zdravlja.

Op}a anesteziologija

1

Sastavni dio Pravilnika o izmjenama i dopunama Pravilnika o specijalizacijama i subspecijalizacijama doktora medicine, doktora stomatologije i magistara farmacije objavljenog u "Slu`benim novinama Federacije BiH", broj 11/11

Broj 17 – Strana 2

SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH –

^etvrtak, 7. 4. 2011.

Obavlja se na medicinskom fakultetu u ukupnom trajanju od 1 mjesec, u nastavnim turnusima (ljetni i zimski semestar) po planu koji utvr|uju navedeni fakulteti. FIZIOLOGIJA I BIOHEMIJA Edukaciju iz fiziologije i biohemije specijalizant provodi na Institutu za fiziologiju i biohemiju medicinskog fakulteta u trajanju od 4 mjeseca. U toku edukacije specijalizant treba da savlada: – Homeostaza unutra{njeg miljea. Difuzija i osmoza. Regulacija acido-bazne ravnote`e. – Hemodinamika cirkulacije. Zatajivanje srca. Plu}na cirkulacija. Cirkulatorni {ok. Kapilarna dinamika izmjene teku~ine. Krv: hemostaza i gru{anje. Krvne grupe. Transfuzija. – Plu}na ventilacija. Regulacija disanja. – Nervni sistem. Funkcija mozga nad vegetativnim funkcijama. Autonomni nervni sistem, fiziologija i farmakologija. Receptori i medijatori. – Metabolizam ugljenih hidrata, lipida i bjelan~evina. Energetika i intenzitet metabolizma. – Endokrinologija: hormoni hipofize, {titne i nadbubre`ne `lijezde. Inzulin i dijabetes. INTERNA MEDICINA Edukacija iz interne medicine specijalizant sprovodi na internim odjelima u trajanju 6 mjeseci. Kardiologija U toku edukacije specijalizant treba da savlada: – patofiziologija sr~ane insuficijencije – cirkulatorni kolaps i {ok – lije~enje sr~ane dekompezacije – uro|ene sr~ane mane – reumatska oboljenja srca – arteriska hipertenzija – poreme}aj sr~anog ritma – perikarditis, miokarditis, endokarditis. Pulmologija U toku edukacije specijalizant treba da savlada: – Cirkulatorni poreme}aji u bronhopulmonalnoj funkciji: plu}na embolija i infarkt plu}a, masna embolija, plu}na hipertenzija, cor pulmonale – Obstruktivne bolesti plu}a: hroni~ni bronhitis, astma bronhale – Pneumonije, neoplazme, pneumokonioze – Bolesti medijastinuma Nefrologija U toku edukacije specijalizant treba da savlada: – fiziologija bubrega i funkcijonalno ispitivanje bubrega – akutna i hroni~na insuficijencija bubrega; hepatorenalni sindrom – glomerulonefritis, nefrotski sindrom, pijalonefritis – specifi~ne bolesti bubrega – dijaliza PEDIJATRIJA U toku edukacije specijalizant treba da savlada: – hitna stanja kod djece – dijagnostika metaboli~kih bolesti, neurolo{kih bolesti i alergijskih bolesti – fiziolo{ke posebnosti novoro|ena~ke i dje~je dobi farmakolo{ke posebnosti u dje~joj dobi – klini~ka anestezija u djece URGENTNA MEDICINA Edukacija iz urgentne medicine specijalizant sprovodi na odjelu urgentne medicine u trajanju od 2 mjeseca. U toku edukacije specijalizant treba da savlada:

– –

urgentna stanja u kardiologiji i njihova diferancionalna dijagnoza prema fizikalnom, klini~kom i laboratorijskom statusu (Angina pectoris, akutni infarkt miokarda, kongestivne sr~ane bolesti, kardiogeni {ok, aritmije, hipertenzivne krize) procjena i tretman hitnosti slu~aja za uzimanje u obradu, terapija i konsultacije sa specijalistima drugih disciplina, te eventualno proslije|ivanje na druge odjele urgentna stanja u pulmologiji, njihova diferencijalna dijagnoza prema fizi~kom, klini~kom i laboratoriskom statusu uklju~uju}i i terapiju. (Obratiti pa`nju na plu}nu emboliju, status astmaticus, pneumotoraks, nekardiogeni edem plu}a, masivni pleuralni izljev, atelektaze, strana tijela, hemoptoe, bronhopulmonalne aspiracije, hiperkapnijska stanja, akutno plu}no srce, akutna plu}na insuficija, Goodpasterov sindrom) urgentna stanja sa poreme}ajem svijesti do komatoznih stanja (hiper i hipoglikemiska koma, poreme}aj acidobaznog statusa, cerebralni inzult, iskrvavljenost, hepati~ne encefalopatije, akutna masivna krvarenja vezana za krvare}i ulkus, krvare}i varikoziteti, te{ki oblik akutnog pankreatitisa, hipofizna koma, tireotoksi~ne krize, hematemeza i melena u sklopu plu}ne hiperkapnije, adisonska koma, medikametozne intoksikacije, razna trovanja, alkoholna koma) urgentna stanja u nefrologiji prerenalne, renalne i postrenalne azotemije, uklju~uju}i i stanja i oboljenja koja dovode do azotemije.

ANESTEZIOLOGIJA Edukaciju iz anesteziologije specijalizant sprovodi na Odjelu za anesteziju i reanimaciju u trajanju od 22 mjeseca. OP]A ANESTEZIJA 11 mjeseci Propedeutika – Priprema bolesnika za anesteziju – Preanesteti~ka vizita – Posebna priprema bolesnika sa cerebralnim, plu}nim, bubre`nim, metaboli~kim i endokrinim poreme}ajima – Premedikacija. Izbor tehnike i metode anestezije – Ovladavanje tehnikom intubacije Tehnike i metode op}e anestezije – Intravenska anestezija: barbiturati, benzodiazepini, neuroleptici, ketamin. – Inhalaciona anestezija: u~inci inhalacionih anestetika: halotan, enfluran, izofluran, azotni oksidul. MAC parametar u~inka inhalacionih anestetika. – Mi{i}ni relaksanti: Fiziologija neuromi{i}nog podra`aja. Mehanizam djelovanja nedepolariziraju}ih mi{i}nih relaksanata. Mehanizam djelovanja depolariziraju}ih relaksanata. Naj~e{}e upotrebljavani mi{i}ni relaksanti: sukcinil-holin, pankuronijum, vekuronijum. Inter reakcija mi{i}nih relaksanata i drugih lijekova. Mi{i}ni neuromuskularni blokovi. Antagonisti mi{i}nih relaksanata. – Kombinovana anestezija. – Klini~ko pra}enje toka anestezije. Fiziologija organskih sistema – Karakteristike kardiovaskularnog sistema, funkcija plu}a i ventilacija, funkcija bubrega. Uticaj anestezije i anestetika na organske sisteme – CNS, kardiovaskularni, respiratorni, bubre`ni. – Endokrini odgovor organizma na anesteziju Izvo|enje anestezije kod bolesti osnovnih organskih sistema i metaboli~kih poreme}aja – anestezija bolesnika sa hipotenzijom i koronarnom bolesti – anestezija i sr~ana dekompenzacija – anestezija kod bolesnika sa poreme}enom funkcijom disanja

^etvrtak, 7. 4. 2011. – – – – – – – – –

SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH –

Broj 17 – Strana 3

anestezija i astma anestezija i poreme}aj endokrinog sistema anestezija i dijabetes anestezija i poreme}aj funkcije {titne `lijezde anestezija i poreme}aj paratireiodne `lijezde anestezija i feohromocitom anestezija i dekompenzacija jetre anestezija i dekompenzacija bubrega anestezija za ambulantne intervencije

Ekstrakorporalna cirkulacija. Hipotermija. Mehani~ka i medikamentozna potpora cirkulacije.

Komplikacije op}e anestezije – regurgitacija i aspiracija `elu~anog sadr`aja – acidni aspiracioni pneumonitis – laringospazam – bronhospazam – vazdu{na embolija – maligna hipertemija Lokalna anestezija – mehanizam djelovanja lokalnih anestetika – lokalni anestetici: esterska i amido grupa – indikacije za lokalnu anesteziju, pripreme bolesnika i premedikacija – povr{inska anestezija – infiltartivna anestezija – intravenska regionalna anestezija – blok anestezija – periduralna anestezija, kontinuirana periduralna anestezija, komplikacije – spinalna anestezija i komplikacije Monitoring bolesnika u anesteziji – EKG, monitoring ventilacije, hemodinamski monitoring, neuromuskularni monitoring, monitoring balans tjelesnih teku}ina SPECIJALNA ANESTEZIJA 11 mjeseci Neurohirur{ka anestezija – cerebralna cirkulacija. Cerebralna autoregulacija: reakcija cerebralne cirkulacije na varijacije pritiska, na hipoksiju, na acidobazne promjene. Cerebralni perfuzioni pritisak. Intrakranijalni pritisak. Cerebralni edem. Uticaj anestetika i ostalih lijekova na CNS. – Patofiziologija o{te}enja mozga. Glazgow coma scala (GCS). Mjerenje intrakranijalnog pritiska. – Metode anestezije u neurohirurgiji. Izvo|enje inducirane hipotenzije. Anestezija kod intrakranijalnih tumora i preoperativna priprema. Anestezija kod te{kih kraniocerebralnih trauma. Uticaj kontrolisane ventilacije na hemodinamiku mo`dane cirkulacije. Torakalna anestezija – priprema pacijenata i procjena operabilnosti torakohirur{kog bolesnika – uticaj torakotomije i anestezije na ventilaciju i perfuziju plu}a – specifi~nost anestezije na operativne zahvate na plu}ima, grudnom ko{u, traheji i jednjaku – separisana ventilacija po Carlensu – postoperativni tretman operisanog torakalnog bolesnika – trauma grudnog ko{a, intenzivna mehani~ka i medikamentozna terapija, analgezija i sedacija – anestezija za dijagnosti~ke procedure i endoskopske zahvate u torakalnoj hirurgiji – indikacije za oksigenoterapiju, tehnike izvo|enja – anestezija za pulmektomiju – anestezija za lobektomiju – anestezija za dekortikaciju – anestezija za timektomiju Anestezija u kardiohirurgiji – Kongenitalna oboljenja srca, mitralnih i aortalnih zalisaka, koronarnih arterija

Anestezija u ginekologiji i aku{erstvu – fiziologija i patologija trudno}e – embriotoksi~nost i fetotoksi~nost anestetika i sredstava za premedikaciju – anestezija za operativne zahvate u trudno}i – op}a anestezija za carski rez – regionalna analgezija u aku{erstvu – ambulantne anestezije u ginekologiji i aku{erstvu – neka patolo{ka stanja u trudno}i – reanimacija novoro|en~eta Anestezija u dje~ijoj hirurgiji – fiziolo{ke i anatomske karakteristike novoro|en~eta, nedono{~eta, neonatusa i malog djeteta – anestezija kod novoro|en~eta: naj~e{}e hirur{ke procedure u toj dobi – ingvinalna hernija – pilori~na stenoza – nekrotiziraju}i enterokolitisi – hidrocefalus – anestezija u neonatalnom periodu: naj~e{}e hirur{ke procedure u toj dobi – kongenitalna dijafragmalna hernija – omfalokela i gastro{iza – traheo-ezofagealna fistula – intestinalna opstrukcija – meningomijelokela – klini~ki stavovi o postoperativnom tretmanu neonatusa, indikacije za prolongiranu arteficijalnu ventilaciju – parenteralna nadoknada te~nostima za prematurus, neonatus i malo dijete. REANIMATOLOGIJA Edukaciju iz reanimatologije specijalizant sprovodi na Odjelu za anesteziju i reanimaciju u trajanju od 11 mjeseci. Monitoring – monitoring bolesnika u intenzivnoj njezi – monitoring kardiovaskularnog sistema – CVP – obezbje|enje disajnog puta – plasiranje gastri~ne sonde i urinarnog katetera – radiolo{ke dijagnosti~ke procedure – endoskopske procedure Savladavanje vje{tine tehnike intubacije – traheotomija, pristup centralnim venama, rad sa respiratorima za odrasle i djecu, mehani~ka kardiopulmonalna reanimacija, defibrilacija i kardioverzija, hemodijaliza, hemofiltracija, peritonealna dijaliza, forsirana diureza. Parenteralna terapija te~nostima – ba`darenje mineralnog i acidobaznog statusa, enormni gubici vode i elektrolita, terapija {oka: traumatski, hemoragi~ni, septi~ni, kardiogeni, opekotinski Farmakoterapija – inotropni lijekovi – vazopresori – vazodilatatori – simpatikomimetici – simpatikolitici – antiaritmici – antikoagulansi – trombolitici – hemoterapeutici – neuromuskularni blokatori

Broj 17 – Strana 4

SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH
Tm medulae spinalis Herniae disci intervertebralis CT-mozga Angiografija (krvnih `ila mozga)

^etvrtak, 7. 4. 2011.
3 5 3 2

Insuficijencija funkcije organskih sistema i lije~enja – Multiorganska disfunkcija u sklopu svih oblika {oka. Prevencija i lije~enje. Parenteralna prehrana – indikacije za parenteralnu prehranu, zastupljenost ugljenih hidrata, azota i masti – energetske potrebe – otopine za parenteralnu prehranu Gastroenteralna prehrana – tehnike hranjenja – prehrana kod komatoznih bolesnika, politraumatizovanih, febrilnih, ope~enih. Tretman vitalno ugro`enih bolesnika – komatozna stanja: tumor mozga, trauma mozga, edem mozga, ststus epilepticus, cerebrovaskularni inzulti – {ok: svih etiologija – respiratorna insuficijencija, status astmaticus, postoperativne komplikacije, edem plu}a, respiartorni distres sindrom, aspiracioni pneumonitis, krvna i zra~na embolija – hipertenzivna kriza, hiperglikemi~ka koma, hipoglikemi~ka koma, hepati~na koma, uremi~ka koma – mo`dana smrt, monitoring u neurohirurugiji: EEG, ICP, evocirani potencijali – peritonitis, pankreatitis TRANSFUZIOLOGIJA Edukaciju iz transfuziologije specijalizant sprovodi na odjelu za transfuziologiju u trajanju od 1 mjesec. U toku edukacije specijalizant treba da savlada: – Imunilogija ABO i Rh sistem. Autoimuni procesi vezani za krvne grupe. – Terapija krvlju i krvnim derivatima. Politransfuzije. Posttransfuziona reakcija. – Terapija kod pogre{no ordinirane inkompatibilne krvne grupe. – Senzibilizacija u trudno}i – Tehnika odre|ivanja krvne grupa. U toku specijalizacije, kandidat treba obaviti odre|eni broj zahvata kako slijedi:
VRSTE ZAHVATA anestezija abdominalnih hirur{kih bolesnika anestezija traumatiziranih i ope~enih bolesnika anestezija bolesnika s endokrinim poreme}ajima periduralnih anestezija spinalnih anestezija blokova velikih `ivaca drena`a prsi{ta anestezija pri lobektomiji, bilobektomiji i pulmektomiji, bronhoskopiji i torakoskopiji anestezija za dekortikaciju plu}a, torakoplastiku, timektomiju i intubaciju jednjaka endoprotezom Aneurisme arterije mozga Meningeoma cerebri Intracerebralnog krvarenja Subduralnog ili epiduralnog krvarenja Ugradnje vijka za mjerenje ICP Tm u stra`njoj lubanjskoj jami Tm hemisfera (glioblastoma i sl.) Tm hipofize (transnasalno) Meningocele Crouzon Ugradnje ventric-abdomin. drena`e (Pudenz.) BROJ ZAHVATA 200 120 30 20 20 20 10 po 10 po 5 5 5 5 7 5 5 5 2 3 1 4

DERMATOVENEROLOGIJA Vrsta specijalizacije: OSNOVNA Trajanje specijalizacije: 4 godine (48 mjeseci) Plan specijalizacije:
[IRA U@A MJESTO TRAJANJE TRAJANJE TEMATSKA TEMATSKA OBAVLJANJA MJESECI MJESECI OBLAST OBLAST STA@A Uvodni dio Medicinski fakultet osnovna 1 teorijska nastava Interna Bolni~ki odjel 2 medicina interne medicine Op}a hirurgija Bolni~ki odjel op}e 2 hirurugije Mikrobiologija Mikrobiolo{ki 1 laboratorij Bolni~ki odjel Ginekologija i 1 aku{erstvo ginekologije Rad na bolni~kim 20 odjelima Dermatolo{ki Bolni~ki odjel za odjel za dermatovenerologiju 14 odrasle bolesnike Dermatolo{ki Bolni~ki odjel za 3 odjel za djecu dermatovenerologiju Institut za Jedinica za patolo{ku patofiziologiju 1 fiziologiju Jedinica za Institut za klini~ku klini~ku imunologiju 1 imunologiju Jedinica za Bolni~ki odjel 1 zarazne bolesti infektologije Rad u Dermatovenerolo{ke ambulantama i ambulante i 21 laboratorijima laboratorije Rad prema Glavna (op}a) programu dermatolo{ka 4 ambulanta Rad prema Ambulanta za programu veneri~ne i neveneri~ne bolesti 2 koje se prenose spolnim kontaktom (STD) Rad prema Ambulanta za programu hirur{ke zahvate 2 (dermatohirurgija) Rad prema Ambulanta za 1 programu fototerapiju Rad prema Ambulanta za programu rendgensku terapiju 1 (Dermopan) Rad prema Ambulanta za programu medicinsku kozmetologiju 1 (korektivna dermatologija) Rad prema Ambulanta za programu alergologiju, klini~ku imunologiju 4 i profesionalne bolesti ko`e Rad prema Ambulanta za 2 programu flebologiju

U okviru rada u jedinici za patofiziologiju potrebno je svladati patogenetske mehanizme nekih op}ih. Laboratorij za dermatohistopatologiju i elektronsku mikroskopiju ko`e: indikacija za dermatohistopatolo{ku pretragu. obrada i lije~enje bolesnika s promjenama ko`e uvjetovanih utjecajima okoline. diferencijalni permiocitogram. lije~enje podifi linom i drugo. ½ Rad prema programu ½ Rad prema programu ½ UVODNI DIO – OSNOVNA TEORIJSKA NASTAVA Osnovna teorijska nastava se provodi iz oblasti: – dono{enje klini~kih odluka. serolo{ku i imunofluorescentnu dijagnostiku. klamidija i mikroplazmi. 4. – komunikacijske vje{tine. Ambulanta za hirur{ke zahvate (dermatohirurgija): operativno odstranjenje manjih benignih i malignih tumora ko`e. – promocija zdravlja. 7. skereozacija manjih varikoziteta. diferencijalnoj dijagnostici i terapiji svih bolesti ko`e.^etvrtak. znanja i vje{tina ste~enih na odjelima. temeljna na~ela lokalne anestezije. obrada i lije~enje bolesnika s razli~itim oblicima alopecija i efluvija – dermoabrazija. Za vrijeme boravka u jedinici za zarazne . »in vitro« dijagnostika alergijskih bolesti). krioterapija. te kondiloma perianalno i perigenitalno. Ambulanta za plasti~nu hirugiju: odstranjenje ve}ih tumorskih tvorbi uklju~uju}i i razli~itih patolo{kih tvorbi na prstima. Ambulanta za medicinsku kozmetologiju: dijagnostika. izbor promjena za probatornu eksciziju. diferencijalna dijagnostika i terapija veneri~nih i neveneri~nih bolesti koje se prenose spolnim kontaktom. znanja i vje{tine uzimanju anamneze i dermatolo{kog statusa. Obavlja se na medicinskom fakultetu u ukupnom trajanju od 1 mjesec. koji se mogu repenutirati i na ko`i. Mikrobiologija Uzimanje obrisaka za dijagnostiku herpes simplex virusa. operativni pristup pigmentiranim tumorskim lezijama ko`e. – etika i propisi. Ambulanta za alergologiju. vo|enje i kontrola medicinske dokumentacije ambulantnih bolesnika. obrisaka za dokaz klamidija infekcije. mogu}nosti elektronsko-mikroskopske pretrage u dijagnostici nekih bolesti ko`e. Rad na bolni~kim odjeljenjima Usvojiti iskustva. vidljivih sluznica i vanjskog spolovila. vrste transplantata. dijagnostika varikokele. mikrobiolo{ka. epidemiolo{ki pristup bolesniku. – timski rad. Ginekologija Uzimanje obrisaka za citolo{ki test po Papanicolau. eradikacija izvora zaraze. slanje materijala na pretragu. uzimanje biolo{kog materijala za pretrage. pretrage ejakulata (fizikalna. promjena vezanih uz poreme}aj venozne insuficijencije donjih udova. terapija ulkus kruris. temeljna na~ela terapije laserom. Ambulanta za fototerapiju: temeljna na~ela UV-A i UV-B terapije. biokemijska i mikrobiolo{ka pretraga). serateh. provodna i regionalna anestezija. izrada stru~nih mi{ljenja. na~ela razli~itih oblika aktinoterapije. analize urina. proktoskopija. vrijednosti dermatohistopatolo{ke dijagnostike. te u dijagnostici. terapija {oka. te indikacije za provo|enje operativne terapije. Znanja i vje{tine Interna medicina Endokrinologija. bakteriolo{kih obrisaka iz uretre i ceriksa. izradba stru~nih mi{ljenja iz podru~ja dermatolo{ke alergologije. mikrobiolo{ka dijagnostika nespecifi~nih uretritisa. Ambulanta za rendgenolo{ku terapiju: indikacije za primjenu zra~enja mekim rendgenskim zrakama (Dermopan). te 20 operativnih zahvata na prstima ruke. elektroterapija manjih vaskularnih anomalija. Ambulanta za veneri~ne i neveneri~ne bolesti koje se prenose spolnim kontaktom (STD): dijagnostika. 2011. te upoznavanje bolesnika s osnovnim spoznajama o njegovoj bolesti. naro~ito metaboli~kih i endokrinolo{kih poreme}aja. diferencijalna dijagnostika i terapija dermatoza smje{tenih na kozmetski prominentnim dijelovima tijela prije svega na licu i vlasi{tu. hiposenzibilizacija. kao i bolesti iz podru~ja andrologije i dermatolo{ke proktologije. izvo|enje testova (epikutani. intradermalni. Laboratorij za mikrobiologiju i virusologiju: mikrobiolo{ka i virusolo{ka dijagnostika bolesti ko`e. duboke biopsije sa {avom. obrada i lije~enje bolesnika s medikamentoznim reakcijama i s reakcijama za kontrastna sredstva. Ambulanta za flebologiju: dijagnosti~ki postupci za prepoznavanje poreme}aja periferne venske i arterijske cirkulacije. Rad prema programu Rad prema programu Rad prema programu Rad prema programu Rad prema programu Ambulanta za andrologiju Ambulanta za plasti~nu hirurgiju (u jedinici za hirurgiju) Ambulanta za proktologiju Laboratorij za virusologiju i mikrobiologiju Laboratorij za dermatohistopatolog iju s odsjekom za elektronsku mikroskopiju Laboratorij za klini~ku imunologiju. – sposobnost sticanja i preno{enja znanja. obrisaka za gljivi~ne uzro~nike. incizije i probatorne ekscizije. – upravljanja sistemom. Ambulanta za proktologiju: dijagnostika. klini~ka imunologija i metaboli~ke bolesti Op}a hirurgija Ekscizije manjih benignih i malignih tumora ko`e. klini~ku imunologiju i profesionalne bolesti ko`e: obrada i lije~enje bolesnika s alergijskim i profesionalno uvjetovanim bolestima ko`e. serolo{ka i imunobiolo{ka dijagnostika spolno prenosivih bolesti. diferencijalna dijagnostika i terapija bolesti analnog i perianalnog podru~ja. indikacije za biopsiju testisa. uklju~iv{i i uzimanje biolo{kog materijala za pretrage. virusnih. kompresijska terapija poreme}aja venske cirkulacije donjih udova. na~ela medikamentozne terapije. Rad u ambulantama i laboratorijima Op}a dermatolo{ka ambulanta: sinteza i primjena iskustava. prick. mikroskopska. u nastavnim turnusima (ljetni i zimski semestar) po planu koji utvr|uju navedeni fakulteti. Potrebno je tako|er svladati bit svih laboratorijskih pretraga. Laboratorij za mikologiju i parazitologiju SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH ½ 1 ½ ½ Broj 17 – Strana 5 bolesti potrebno je upoznati naj~e{}e infektivne egzantemske bolesti. Ambulatna za andrologiju: anamneza androlo{kih bolesnika. indikacije za operativnu terapiju i psihoterapiju androlo{kih bolesnika.

1 2 1 1 8 25 4 5 2 5 3 2 2 2 Laboratorij za klini~ku imunologiju. prehranu i kalendar cijepljenja. Elektrokoagulacija 9. Epikutani test 15. – timski rad. – upravljanja sistemom. direktna i indirektna metoda imunofl uorescentne pretrage. dijagnosti~ke postupke (punkcije). Boravi na odjelu za novoro|enu djecu i upoznaje postupak s tom djecom. Parazitolo{ka pretraga na acarus 6. – sposobnost sticanja i preno{enja znanja. Izrada mi{ljenja o alergijskim dermatozama 18.Broj 17 – Strana 6 SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Vaskularna hirurgija Neurohirurgija Ortopedija Plasti~na i rekonstruktiv na hirurgija Pedijatrija Dje~ija hirurgija Neonatalna i dojena~ka hirugija Abdominalna hirurgija Torakalna hirurgija Dje~ja traumatologija Dje~ja urologija Plasti~na hirurgija i opekline Dje~ja onkologija Anestezija i intenzivna terapija Godi{nji odmori Bolni~ki odjel vaskularne hirurgije Bolni~ki odjel neurohirurgije Bolni~ki odjel ortopedije Bolni~ki odjel plasti~ne hirurgije Bolni~ki odjel pedijatrije Bolni~ki odjel dje~ije hirurgije ^etvrtak. 2011. prete`no u hitnim slu`bama gdje se upoznaje s akutnim hirur{kim bolestima i ozljedama. a tako|er susre}e i naj~e{}e dje~je bolesti i postupak kod tih stanja. Termokauterzija 10.5 godina (54 mjeseca) Plan specijalizacije: [IRA TEMATSK A OBLAST Uvodni dio osnovna teorijska nastava Uvodni dio U@A TEMATSKA OBLAST MJESTO TRAJANJE TRAJANJE OBAVLJANJA MJESECI MJESECI STA@A Medicinski fakultet 1 6 Op}a hirurgija Ginekologija i aku{erstvo Pedijatrija Neurologija Anestezija i intenzivna njega Op}a hirurgija Abdominalna hirurgija Torakalna hirurgija Bolni~ki odjel abdominalne hirurgije Bolni~ki odjel torakalne hirurgije Bolni~ki odjel op}e hirurgije Bolni~ki odjel ginekologije Pedijatrijski dispanzer Bolni~ki odjel neurologije Bolni~ki odjel anestezije 6 3 2 2 1 1 1 1 UVODNI DIO – OSNOVNA TEORIJSKA NASTAVA – 1 mjesec Osnovna teorijska nastava se provodi iz oblasti: – dono{enje klini~kih odluka. Laboratorij za mikologiju i parazitologiju: nativni preparat i kultura na gljive. 7. naj~e{}e parazitolo{ke pretrage. Dermoabrazija (manjih povr{ina) 14. Mikroskopski dokaz gonokoka u razmazu (Metilensko modrilo) 2. a upoznaje dijagnosti~ke i terapeutske postupke. Mali hirur{ki zahvat (Odstranjenje manjeg tumora) 8. serolo{ka dijagnostika veneri~nih bolesti. Nativni preparat na gljive (KOH) 5. Probatorna ekscizija 7. 4. Prick test 16. Sklerozacija Pod nadzorom 20 20 5 20 20 150 80 40 40 80 30 15 10 20 20 20 10 10 20 Samostalno 10 10 5 10 10 50 30 10 10 10 10 10 5 10 10 10 5 5 10 Ukupno 30 30 10 30 30 200 110 50 50 90 40 25 15 30 30 30 15 15 30 4 DJE^JA HIRURGIJA Vrsta specijalizacije: OSNOVNA Trajanje specijalizacije: 4. perinatalna . Neurologija 1 mjesec – upoznaje specifi~nosti neurolo{ke pretrage (anamneza. – promocija zdravlja. posebno na patolo{ki porod i na mogu}e poro|ajne ozljede djeteta. Dispanzer za pedijatriju 1 mjesec – upoznaje razvoj zdravog djeteta. Vrsta i broj dijagnosti~kih i terapijskih zahvata koje specijalizant mora izvr{iti u toku 4-godi{nje specijalizacije pod nadzorom i samostalno. UVB) 12. u nastavnim turnusima (ljetni i zimski semestar) po planu koji utvr|uju navedeni fakulteti. Treponema palida u tamnom polju 4. Krioterapija 11. Nativni preparat na trichomonas vaginalis 3. posebno stanja vitalne ugro`enosti novoro|en~eta. – etika i propisi. UVODNI DIO SPECIJALIZACIJE: 6 mjeseci Op}a hirurgija 2 mjeseca – u~estvuje u radu poliklinike. Scratch test 17. Vrsta 1. Izrada mi{ljenja o profesionalnim bolestima ko`e 19. Obavlja se na medicinskom fakultetu u ukupnom trajanju od 1 mjesec. Ginekologija i aku{erstvo 1 mjesec – interes se prete`no usmjerava na aku{erstvo. Provo|enje terapije dermopanom 13. Provo|enje fototerapije (UVA. serologiju i imunofluorescentnu dijagnostiku: interpretacije nalaza najva`nijih pretraga u dijagnostici bolesti vezivnog tkiva. – komunikacijske vje{tine. status).

na kojima specijalizant provodi odre|eno vrijeme. dijagnosti~ki i operacijski postupak kod kraniocerebralnih ozljeda. endoskopske i radiolo{ke melode.^etvrtak. U okviru programa specijalizant ovladava teoretskim znanjem iz dje~je hirurgije. malformacije ki~menog kanala i dr. kao osnova za izbor lije~enja i operativnu indikaciju. operativni zahvati na plu}ima i dr. SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 17 – Strana 7 o{te}enja. mogu}nosti operativnih zahvata i postoperativnu terapiju. tumori.) Specijalizant mora dobro ovladati svim problemima vezanim za opekotine. posebno se educira u dijagnostici.) Nadalje. dijagnoze i dijagnosti~ke postupke te ovladava hirur{kim vje{tinama i operativnim tehnikama. terapiji i operativnoj tehnici onih hirur{kih bolesti koje se rje|e susre}u u dje~joj dobi (holeciste. uklje{tenja kila. rana nekroektomija plastika po Thierchu). operacijskoj indikaciji i operativnoj tehnici ro|enih mana CNS-a (kraniostenoze. defekti o{ita. defekti prednje trbu{ne stijenke. problemi vezani za hemangiome i limfangiome. ileusi razne etiologije i dr. 2011. torzije ovarija. Du`an je upoznati rehabilitaciju ope~enog djeteta mogu}nost za rekonstruktivne zahvate na o`iljcima uzrokovanim opekotinom. Specijalizant mora ovladati hitnim hirur{kim intervencijama u neonatalnoj dobi (atrezija probavnog sistema. U patologiji dojena~ke dobi specijalizant ovladava operacijama koje su naj~e{}e u toj dobi. kao {to su malformacije prsnog ko{a. kao {to su npr. Plasti~na hirurgija i opekotine: 2 mjeseca Dje~joj dobi rje{ava probleme priro|enih ili ste~enih malformacija bilo u funkcionalnom ili estetskom smislu (sindaktilije. kako u domeni akutnih stanja abdomena (apendicitisi. Edukacija specijalizanta dje~je hirurgije provodi se kroz 24 mjeseca prema u`im strukama i podru~jima rada unutar dje~je hirurgije i u odre|enom vremenu Neonatalna i dojena~ka hirurgija: 4 mjeseca U fokusu je interesa dje~je hirur{ke struke jer sadr`i specifi~nu patologiju neonatalne dobi. teratome. ultrasoni~ne pretrage i dr. promjene na plu}ima. 7. Mora savladati principe konzervatvnih i operativnih postupaka u lije~enju ozljeda imaturnog skeleta tetiva. U edukaciju je uklju~en rad na endoskopijama. Od specijalizanta se tra`i da savlada postupke reanimacije politraumatiziranog djeteta. ligamentarnog sistema te aktivno poznavanje imobilizarijskih metoda. Anestezija i intenzivna njega 1 mjesec – upoznaje djecu u stanjima vitalne ugro`enosti.). abnormalnosti nervnog sistema i konvulzivna stanja. scintigrafi je. Dje~ja onkologija: 2 mjeseca Osposobljava specijalizanta za dijagnostiku malignih solidnih tumora u dje~joj dobi. OP]A HIRURGIJA 6 mjeseci U edukaciji iz op}e hirurgije specijalizant upoznaje hirur{ku patologiju. neurohirur{ki. jer je urogenitalni sistem naj~e{}e priro|eno malformiran. upoznat s hirur{kim instrumentarijem i instrumentima endoskopskih aparata koji se upotrebljavaju u dje~joj hirurgiji. ne samo zbog razli~itosti uzrasta ve} u prvom redu zbog izrazito specifi~ne patofiziolo{ke reakcije djeteta u opeklinskoj bolesti. Specijalizantski program edukacije iz dje~je hirurgije sadr`i i edukaciju u srodnim i za dje~ju hirurgiju zna~ajnim granama medicine. 4. prirodeni i ostali hidrocefalusi. Dje~ja urologija: 2 mjeseca [iroko podru~je rada dje~je hirur{ke struke. kako bi istu mogao primijeniti u ratnim uslovima rada. osnove reanimacije i pra}enje vitalnih funkcija. Mora biti podu~en o principima asepti~kog rada. veliki deformiraju}i o`iljci i dr. {to je za dje~ju hirurgiju od posebnog zna~aja. provjerava program i izvr{enje istog. gnojne promjene grudnog ko{a i druga patolo{ka stanja. ileusi dojena~ke dobi. kao {to su na primjer herniotomije. krivi vrat i dr. Posebno se posve}uje pa`nja na operativnu tehniku anastomoza u probavnom sistemu. respiratorni distres. Kraniocerebralna ozljeda je veoma u~estala ozljeda u traumatologiji dje~je dobi s ~estim letalnim ishodom i izvori{te trajnog invaliditeta Upoznaje i ostalu patologiju (tumor mozga) i principe lije~enja. Opekotina je jedna od naj~e{}ih i veoma specifi~nih ozljeda djece. principima multimodalne terapije (hemotera- . uretera. Asistira i izvodi operativne zahvate pod nadzorom specijalista hirurga. Mentor specijalizanta brine o obimu i kvalitetu edukacije. Ovladava principima ratne hirur{ke doktrine primijenjene na dje~ji uzrast. koja ~esto tra`i hitnu hirur{ku intervenciju jer se radi o stanjima koja su inkompatibilna sa `ivotom. halazija. Uz hirur{ko rje{avanje patologije urogenitalnog sistema (malformacije bubrega. hirurgija jetre i `u~nih vodova i mnoga druga patolo{ka stanja abdomena). algoritam dijagnosti~kih postupaka i pretraga. megakolon. koju tehniku specijalizant mora savladati u potpunosti. pilorostenoze.) U edukaciju je uklju~eno i savladavanje ratne hirur{ke doktrine. ahalazija. ovlada hitnom dijagnostikom i odlukama o redoslijedu operativnih indikacija kod takvog ozlje|enika i da je dobro upu}en u pra}enju ranog posttraumatskog stanja. Dio programa mora biti posve}en edukaciji i dijagnosti~kim postupcima abdominalnih hirur{kih bolesti. radi u poliklinici i hitnoj hirur{koj slu`bi. Dje~ja traumatologija 5 mjeseci Zauzima posebno mjesto u dje~joj hirurgiji. Abdominalna i torakalna hirurgija: 4 mjeseca Glavni cilj edukacije specijalizanta u ovom segmentu dje~je hirurgije usmjeren je na savladavanje znanja o dijagnosti~kim i operativnim postupcima. Mora se upoznati s principima rehabilitacije djeteta i resocijalizacije te{ko invalidne djece. Program boravka na pojedinim odjelima: – abdominalna hirurgija (3 mjeseca) – torakalna hirurgija (2 mjeseca) – vaskularna hirurgija (1 mjesec) NEUROHIRURGIJA 2 mjeseca Tokom boravka na neurohirurgiji specijalizant dje~je hirurgije mora biti podu~en naro~ito na dva polja rada ove struke. U prvom redu u dijagnostici. Tako|er se educira iz hirurgije prsnog ko{a. {to je posebno zna~ajno za novoro|ena~ku i ranu pred{kolsku dob. etiopatogenezu i patofiziologiju istih. resekcije `eluca. DJE^JA HIRURGIJA 24 mjeseca Definicija: Dje~ja hirurgija je hirur{ka struka usmjerena na probleme hirur{ke patologije djeteta od ro|enja do kraja adolescencije. invalidnosti i smrtnosti djece od nesretnih slu~ajeva.) tako tako|er i brojnih patolo{kih priro|enih promjena (duplikature crijeva. mokra}nog mjehura i uretre) od specijalizanta se tra`i dobro poznavanje dijagnosti~kih metoda. Specijalizant mora ovladati konzervativnim i aktivno hirur{kim na~inom lije~enja (principi previjanja. zbog visokog obolijevanja. mekonijski ileus i dr. anorektalne anomalije. hernijacije mozga i ovojnica. dijagnosti~nim postupcima i izborom operativne tehnike. Specijalizant mora ovladati protokolom lije~enja dje~jih hiru{kih tumora. Okvirni program specijalizacije iz dje~je hirurgije osposobljava kandidata za samostalan stru~an rad. otapoze. upoznaje dje~je hirur{ke bolesti.

obrada velikih rana 50. ishranu i njegu zdravog i bolesnog novoroden~eta. 7. fimoza 10. cistostomija 2. resekcija crijeva 5. Anestezija i intenzivna terapija: 2 mjeseca Specijalizant se upoznaje s preoperativnom pripremom djeteta.) kao i tretmanom komplikacija vezanih za hemoterapiju i zra~enje. Tokom specijalizantskog sta`a. dojen~eta i djeteta i upoznaje epidemiolo{ke probleme pedijatrijskog odjela. posebno transplantacijske hirurgije. Thischplastika 5. Upoznaje i ovladava reanimacijom bolesnika. repozicija frakturnih ulomaka (konzervativno 30. Upoznaje cjelovitu patologiju dje~je dobi. Upoznaje alternativne terapije u tretmanu raka djece psiholo{ke i psihosocijalne probleme bolesnog djeteta i njegove porodice. vr{i samostalne intubacije i upoznaje komplikacije koje nastaju za vrijeme i neposredno po anesteziji. . gastroenterologiji 1 4 3 2 Interna medicina 2 Pulmologija Bolni~ki odjel za plu}ne bolesti posebni osvrt na: neurologija: u~estalost i riziko faktore cerebro-vaskularnih inzulta. parazitologiji i imunologiji po 15 dana na: kardiologiji. a kao uslov za polaganje specijalisti~kog ispita. ekstenzije i sadrenu imobilizaciju. Dijagnosti~ki postupci: endoskopije (rektoskopije 20. pod nadzorom starijeg specijaliste. cistoskopije 10) EPIDEMIOLOGIJA Vrsta specijalizacije: OSNOVNA Trajanje specijalizacije. Neophodno je upoznavanje s rekonstruktivnim zahvatima priro|enih anomalija (malformacija {ake. principe operacijskih metoda. vaskularnim bolestima. koje se nominalno i broj~ano mogu odrediti kao: herniotomija 50. 2011. zbog visokog obolijevanja i smrtnosti od sepse u ranom postoperativnom toku novoroden~eta i dojen~eta. DJE^JA ORTOPEDIJA 1 mjesec Edukacijom na ortopedskom odjelu specijalizanta dje~je hirurgije primarno je upoznati s osnovnim principima rada. MJESTO TRAJANJE OBAVLJANJA STA@A 5 Medicinski fakultet Medicinski fakultet Bolni~ki odjel infektologije Mikrobiolo{ki laboratorij Bolni~ki odjel interne medicine pija.). apendektomija 20. kao i lije~enje kasnih posljedica opekotina (kelodi.psihijatrija: u~estalost masovnih poreme}aja stanja zdravlja populacije psiholo{ke i psihijatrijske masovne pojave posebni osvrt na hemato-onkolo{ka oboljenja. traheotomija 2. i u~estalost epidemijskih poreme}aja zdravlja ove populacije posebni osvrt na epidemiologiju kancera Bolni~ki odjel neurologije i psihijatrije 1 Neurologija i psihijatrija 20 dana Pedijatrija Bolni~ki odjel pedijatrije ½ Onkologija Transfuziologija Bolni~ki odjel onkologije Zavod za transfuzijsku medicinu Federacije Bosne i Hercegovine ½ 10 dana Biostatistika i informacioni sistemi biostatistika informacioni sistemi u epidemiologiji i javnom zdravstvu uklju~uju}i boravak i u Centru za zra~enje Zavoda za javno zdravstvo Federacije Bosne i Hercegovine zavodi za javno zdravstvo zavodi za javno zdravstvo Zavod za javno zdravstvo Federacije Bosne i Hercegovine ili Katedra za higijenu zavod za javno zdravstvo ili Katedra za socijalnu medicinu 1½ 1 ½ Higijena i zdravstvena ekologija 1½ Socijalna medicina i organizacija zdravstvene za{tite Rad na epidemiologiji op}a epidemiologija 1 17 Higijenskoepidemiolo{ka slu`ba (doma zdravlja ili zavoda za javno zdravstvo) zavodi za javno zdravstvo zavodi za javno zdravstvo Bolnica 3 specijalna epidemiologijea zaraznih bolesti specijalna epidemiologija nezaraznih bolesti specijalna epidemiologija intrahospitalnih infekcija 6 5 2 . suture `ivaca i tetiva 5. torakocenteza i drena`a 4. Izvodi. kontrakture). radioterapija i dr. PEDIJATRIJA 8 mjeseci Specijalizant boravkom na pedijatriji upoznaje normalan rast i razvoj djeteta. konzervativni i rani operativni pristup. endokrinologiji. kandidat mora samostalno obaviti minimalni broj operacija. Kandidat ovladava rutinskim i specifi~nim laboratorijskim pretragama. endoskopske pretrage na djetetu. u{ke. Dio vremena provodi u radu Jedinice intenzivne terapije. hipospadije. usnice i nepca.Broj 17 – Strana 8 SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH [IRA TEMATSKA OBLAST Uvodni dio U@A TEMATSKA OBLAST ^etvrtak. operativno 15). 36 mjeseci (3 godine) Plan specijalizacije: Op}a teorijska nastava Obavezna teorijska nastava iz ove oblasti (poslijediplomska edukacija) Infektivne bolesti Mikrobiologija po 15 dana na: bakteriologiji. Upoznaje i ostalu patologiju vezanu za ortopedsku struku. tumora ko`e i podko`ja i dr. hipospadija 5. Specijalizant upoznaje cjelovit postupak u lije~enju opeklinske bolesti. Posebno se educira u problemima neonatolo{ke intenzivne njege. Boravak na pedijatrijskim odjelima raspore|uje se: – neonatolo{ka intenzivna njega (1 mjesec) – gastroenterologija s parenteralnom ishranom (2 mjeseca) – nefrologija (2 mjeseca) – pulmologija (1 mjesec) – neuropedijatrija (1 mjesec) PLASTI^NA I REKONSTRUKTIVNA HIRURGIJA 1 mjesec Cilj edukacije specijalizanata na podru~ju plasti~ne i rekonstruktivne hirurgije je upoznavanje savremenih mogu}nosti lije~enja. 4. op}om lokalnom anestezijom koja se upotrebljava u dje~joj dobi. posebno onu koja se odnosi na potrebu hirur{kog lije~enja. dijagnostike i operativnim zahvatima na kongenitalnim malformacijama lokomotornog sistema. anus praetera 3. virusologiji. retencija testisa 15.

Teoretske osnove . seminari. – sposobnost sticanja i preno{enja znanja. UVODNI DIO . – osnova interne medicine . – epidemiologija kao bazi~na medicinska nauka.^etvrtak. epidemiologije. – nadzor u javnom zdravstvu. Nakon zavr{enog dijela teoretske nastave i polo`enih svih kolokvija. 2011. endokrine bolesti. mjesto i uloga epidemiologije danas. – bias i konfaunding. savladavanja znanja i vje{tina iz menad`erske epidemiologije SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Zavod za javno zdravstvo Federacije Bosne i Hercegovine Broj 17 – Strana 9 1 Definicije: Epidemiologija kao grana biomedicine i zdravstva (Frascati klasifikacija: 3. informati~ko vo|enje registara masovnih pojava i bolesti. karcinomi. uklju~uju}i i istra`ivanje i analizu riziko faktora u nastanku. NPV).38) bavi se prou~avanjem i spre~avanjem (prevencijom) i kontrolom masovnih i zna~ajnih bolesti u populaciji . – osnova rukovo|enja u zdravstvu. da mo`e analizirati i ocijenili stanje. – osnova infektivnih bolesti . – kolokvijum iz specijalne epidemiologije zaraznih bolesti. stratifikacija. deratizacija. sparivanje ispitanika (matching). . – osnova nau~no-istra`iva~kog rada. specifi~nost. – promocija zdravlja. – etika i propisi. – specijalna epidemiologija zaraznih bolesti. – kolokvijum iz osnova rukovo|enja u zdravstvu. seminara. – bioetika.upoznavanje sa postoje}im i mogu}im bazama podataka. – biostatistike i informacionih sistema u epidemiologiji i javnom zdravstvu: – deskriptivna biostatistika sa primjerima iz prakse. PPV.odabrana poglavlja. – osnovni principi medicine zasnovane na dokazima i klini~ke epidemiologije. u nastavnim turnusima (ljetni i zimski semestar) po planu koji utvr|uju navedeni fakulteti. Epidemiolog je teorijski i prakti~no osposobljen da samostalno prikuplja. Izu~ava u~estalost. dezinfekcija. – op}a epidemiologija. ispiti) u najmanjem trajanju od 320 ~asova nastave (80 mjese~no) od kojih: 50% – Predavanja. – epidemiolo{ke metode: elementi. u okviru posebno organizovane ili ve} postoje}e edukacije iz predvi|enih oblasti. sa posebnim osvrtom na menad`ersku epidemiologiju. – kolokvijum iz osnova infektivnih bolesti. – primjeri iz prakse: istra`ivanje epidemije kontaktnog tipa. kao i faktorima rizika za nastanak bolesti nepoznate etiologije. – zavr{ni kolokvijum iz menad`erske. ali. – mjerenje u~estalosti bolesti.OSNOVNA TEORIJSKA NASTAVA 1 mjesec Osnovna teorijska nastava se provodi iz oblasti: – dono{enje klini~kih odluka. Specijalizacijom iz epidemiologije (cilj programa specijalizacije): doktor medicine se osposobljava da mo`e suvereno i samostalno izu~iti svaki problem u vezi masovne pojave bilo koje bolesti. skriningsenzitivnost. – timski rad. – primjeri iz prakse: istra`ivanja epidemija nezaraznih bolesti astma i karcinom plu}a. i evaluirati rezultate. stru~nih ekskurzija. 4.odabrana poglavlja. Specijalisti~ki sta` iz epidemiologije se smatra obavljenim kada specijalizant pro|e kroz sve vidove teorijske i prakti~ne nastave. 7. odbrani specijalisti~ki sta` i savlada sve vje{tine koje su predvi|ene ovim programom. kao {to su prirodne nepogode i katastrofe. kontrolirati provo|enje tih mjera. distribuciju i kontrolu bolesti u populaciji. Uloga epidemiologa je i da bude pripravan u slu~aju vanrednih situacija. osposobljen je da se uspje{no samostalno bavi problemima etiologije. prevencije i suzbijanja bilo koje bolesti koja je zbog masovnosti ili zbog drugog razloga va`na za stanovni{tvo. relativni rizik. rije{iti (rje{avati) pitanja uzroka i uzro~nika. standardizacija mortaliteta. – regresija i korelacija . prakti~ne vje`be 30% – Individualni rad na zadatom projektu 20% – Individualni rad sa mentorom Ostalo vrijeme koje specijalizant ne boravi na nastavi. – kolokvijum iz biostatistike i medicinske informatike. Drugim rije~ima. Program teoretske nastave obuhvata teoretske osnove iz: – op}e epidemiologije: – istorijat. uklju~uju}i i mjere spre~avanja zaraznih bolesti prema stanovni{tvu: – imunizacija. defini{e javno-zdravstvene prioritete i preduzima odgovaraju}e mjere u prevenciji i kontroli poreme}aja zdravlja. – specijalne epidemiologije nezaraznih bolesti. – istra`ivanje i analiza riziko faktora: kardiovaskularne bolesti.odabrana poglavlja. kvizovi. procjenjuje zdravstveno stanje populacije. te faktora pona{anja i genetsku komponentu izu~avanjem genetske epidemiologije: – osnovi epidemiologije okoli{a. vje`bi. analizira i tuma~i podatke o zdravlju. – kolokvijum iz osnova interne medicine i pulmologije sa posebnim osvrtom na u~estalost i riziko faktore masovnih nezaraznih bolesti. – izolacija i socijalno distanciranje. Na~ini provjere znanja: Poslije odslu{ane i obavljene teoretske nastave.izra~unavanje. tako|er. vakcinacija. dizajn i analiza analiti~kih metoda (unakrsni odnos. polo`i predvi|ene kolokvijume. op}e i specijalne epidemiologije. – epidemiologija vanrednih stanja i urgentna epidemiologija.kako nezaraznih tako i zaraznih. specijalizant je obavezan da polo`i: – kolokvijum iz osnova mikrobiologije. – metodologija nau~nog rada. te sam provoditi neke od tih mjera.38. – izbor kontrolne grupe. predlo`iti i planirati mjere za spre~avanje i suzbijanje. – komunikacijske vje{tine. predvi|eno je za individualni samostalni rad. – istra`ivanje epidemije. zoonoze. dizajn i analiza deskriptivnih metoda.03. Obavlja se na medicinskom fakultetu u ukupnom trajanju od 1 mjesec. – kolokvijum iz op}e epidemiologije. specijalizant pola`e zavr{ni kolokvij koji obuhvata provjeru znanja iz svih oblasti iz kojih se sastoji ova nastava. – upravljanja sistemom. modifikacija efekta. – osnova pulmologije . trovanja hranom. bioterorizam i pandemije novoiskrslih bolesti. i provjere znanja (kolokviji.poslijediplomska edukacija Obavlja se isklju~ivo na katedrama za epidemilogiju i biostatistiku/zdravstvenu statistiku i ostalim katedrama medicinskih fakulteta. 3.Uvodni dio . – demografska i vitalna statistika.odbrana poglavlja. Tako|e je. primjenom razli~itih epidemiolo{kih studija. – kolokvijum iz komunikacija i zagovaranja. – osnova mikrobiologije . dezinsekcija. osposobljen da formuli{e i testira hipoteze o izvorima i putevima preno{enja zaraznih bolesti. te evaluacijom rezultata. Sastoji se od predavanja. – kori{tenje i citiranje stru~ne literature. – kolokvijum iz specijalne epidemiologije nezaraznih bolesti.01. posebno menad`erske epidemiologije sa osnovama organizacije sistema zdravstvene za{tite. – primjenjena informatika .

– analize i izvje{tavanja prema svim relevantim nivoima. evaluaciji i planiranju ostalih epidemiolo{kih mjera na ovom nivou organizacije sistema zdravstvene za{tite prema postoje}oj epidemiolo{koj situaciji Da bi se dobio potpis iz ovog dijela sta`a. a prema registrima bolesti. komunikacija i zagovaranje). Da bi se dobio potpis iz ovog dijela sta`a. gdje god je to primjenjljivo. gdje se radi na: – pra}enju prijavljivanja i nadzora nad nezaraznim bolesti. nakon ~ega rangirana kao: +++ . – pra}enju prijavljivanja i nadzora zaraznih bolesti. – analizi i izvje{tavanju prema svim relevantim nivoima a vezano za masovne nezarazne bolesti. epidemiologije zaraznih bolesti. obavezno je kolokvirati na kraju kod mentora ovog dijela sta`a uz obavezni pismeni izvje{taj specijalizanta o aktivnostima tokom ovog dijela specijalisti~kog sta`a i ura|en najmanje 1 seminarski rad . – epidemiolo{kim izvi|anjem na terenu. – Primjenom osnovnih principa menad`erske epidemiologije.va`no i obavezno znati. – rad na istra`ivanju. a sve primjenom epidemiolo{kih metoda u analizi. a posebno komunikacije sa svim zainteresovanim stranama u slu~aju epidemija i vanrednih situacija. ali i drugih slu`bi kad god su one uklju~ene u istra`ivanja koja se rade u okviru epidemiolo{kih slu`bi. obavezno je kolokvirati na kraju kod mentora sta`a uz obavezni pismeni izvje{taj specijalizanta o aktivnostima tokom ovog dijela specijalisti~kog sta`a i ura|en najmanje 1 seminarski rad na zadatu temu koju odre|uje mentor sta`a. Ovjeru polo`enog kolokvija. analizi i kontroli pove}anog javljanja masovnih oboljenja koje sprovodi zavod.obavezno za znati: . – analize i izvje{tavanja prema svim relevantim nivoima. – va`e}om legislativom iz ove oblasti (zakoni. relevantni za rad specijaliste epidemiologa na bilo kom nivou zdravstvene za{tite). pravilnici. – u~estvovanje u istra`ivanju i nadzoru nad intrahospitalnim infekcijama. gdje se radi na: – upoznavanju sa strukturom i dinamikom rada toga zavoda. Vje{tine koje specijalizant mora usvojiti su iz: op}e epidemiologije. i na osnovu prakti~nog rada tokom sta`a. – analize i izvje{tavanja prema svim relevantim nivoima. uklju~uju}i i saobra}ajne nesre}e na ovom nivou organizacije sistema zdravstvene za{tite prema postoje}oj situaciji na terenu primjenom epidemiolo{kih metoda u analizi. ++ . Specijalna epidemiologija intrahospitalnih infekcija i menad`menta istih 2 mjeseca Sta` se izvodi u op}oj. – u~estvovanje u istra`ivanju i nadzoru nad intrahospitalnim infekcijama. a koje su uklju~ene u epidemiolo{ke aktivnosti zbog: pra}enja bolesti srca i krvnih sudova. +/. kantonalnoj. obavezno je kolokvirati na kraju kod mentora sta`a uz obavezni pismeni izvje{taj specijalizanta o aktivnostima tokom ovog dijela specijalisti~kog sta`a i ura|en najmanje 1 seminarski rad na zadatu temu koju odre|uje mentor sta`a. 4. + . Specijalna epidemiologija zaraznih bolesti 6 mjeseci Sta` se izvodi u zavodima za javno zdravstvo u Federaciji Bosne i Hercegovine. i ostalo.veoma va`no i obavezno znati za sprovesti. Uslovi za sticanje potpisa iz ove edukacije su: polo`eni svi predvi|eni kolokviji. ali i drugih slu`bi kad god su one uklju~ene u istra`ivanja koja se rade u okviru epidemiolo{kih slu`bi. dijabetesa. obradi. gdje se u~estvuje u: – upoznavanju sa tehnikama epidemiolo{kog nadzora nad hospitalnim infekcijama. obradi. – epidemiolo{kim izvi|anjem na terenu.obavezno za sprovesti. Znanja i vje{tine koje specijalizant mora da savlada u toku specijalisti~kog sta`a po planiranim oblastima Napomena: Va`nost savladavanja svake pojedine vje{tine kojima treba da vlada specijalista epidemiolog podijeljena prema kategorijama: gleda. polo`en zavr{ni kolokvij. Da bi se dobio potpis iz ovog dijela sta`a. obavezno je kolokvirati na kraju kod mentora sta`a uz obavezni pismeni izvje{taj specijalizanta o aktivnostima tokom ovog dijela specijalisti~kog sta`a i ura|en najmanje 1 seminarski rad na zadatu temu koju odre|uje mentor sta`a. obzirom na multidisciplinarnost teoretske nastave obavlja odgovorna osoba visoko{kolske institucije svojim potpisom i pe~atom institucije. 2011. Program specijalizacije se sastoji od: Epidemiologije 3 mjeseca Sta` se izvodi u higijensko epidemiolo{koj slu`bi doma zdravlja ili zavoda za javno zdravstvo. EPIDEMIOLOGIJA 17 mjeseci Specijalisti~ki sta` iz epidemiologije predvi|a usvajanje vje{tina na osnovu dobivenih teoretskih znanja tokom teoretskog dijela edukacije. obavezno je kolokvirati na kraju kod mentora sta`a uz obavezni pismeni izvje{taj specijalizanta o aktivnostima tokom ovog dijela specijalisti~kog sta`a i ura|en najmanje 1 seminarski rad na zadatu temu koju odre|uje mentor sta`a. – epidemiolo{kim izvi|anjem na terenu koje je iz oblasti riziko faktora za nastanak nezaraznih bolesti. obradi. gdje se specijalizant upoznaje sa: – strukturom i dinamikom rada Zavoda. uz savjetovanje sa mentorom cjelokupnog sta`a iz epidemiologije radi na: – rje{avanju problema rutinskog rada. – evaluaciji i planiranju ostalih epidemiolo{kih mjera na ovom nivou organizacije sistema zdravstvene za{tite prema postoje}oj epidemiolo{koj situaciji Da bi se dobio potpis iz ovog dijela sta`a. – evaluaciji i planiranju ostalih epidemiolo{kih mjera prema hroni~nim nezaraznim bolestima. – planiranje obaveznih imunizacije i imunizacija pod odre|enim epidemiolo{kim okolnostima. – pra}enja prijavljivanja zaraznih bolesti. 7. karcinoma i ostali koji se bave masovnim hroni~nim nezaraznim bolestima. Menad`erska epidemiologija 1 mjesec Sta` se izvodi u Zavodu za javno zdravstvo Federacije Bosne i Herecgovine. – rad na istra`ivanju. asistira i izvodi. – obavlja samostalan rad na odjelima na koji budu raspore|eni odlukom {efa tima za intrahospitalne infekcije u toj instituciji. specijalnoj odnosno univerzitetsko-klini~koj bolnici u okviru tima za nadzor nad intrahospilanim infekcijama. analizi i kontroli kretanja hroni~nih bolesti i riziko faktora u nastajanju. tokom kojeg se.nije obavezno. – rad na istra`ivanju. – organizaciji obavezne imunizacije. analizi i kontroli epidemija primjenom epidemiolo{kih metoda u analizi.Broj 17 – Strana 10 SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH – ^etvrtak. gdje god je to primjenljivo. Specijalna epidemiologija nezaraznih bolesti 5 mjeseci Sta` se izvodi u zavodima za javno zdravstvo u Federaciji Bosne i Hercegovine.. Da bi se dobio potpis iz ovog dijela sta`a. te vje{tine iz drugih oblasti koje su zna~ajne za epidemiologiju (kao {to je menad`erska epidemiologija. – sa svakodnevnim radom epidemiolo{ke slu`be. – pra}enja prijavljivanja i nadzora zaraznih bolesti na nivou Federacije BiH. – sudjelovanju u svakodnevnom radu epidemiolo{ke slu`be. epidemiologije nezaraznih bolesti. te podne{en u pismenoj formi (kao prijedlog projekta) prijedlog u~estvovanja na nau~no-istra`iva~kom projektu iz jedne od oblasti koja je predvi|ena ovim planom i programom. – upoznavanje sa radom ostalih ustanova koji se nalaze na tom kantonu.

24. oboljelim i klicono{ama Izra~unavanje osnovnih pokazatelja oboljevanja i umiranja Analiza kretanja zaraznih i drugih oboljenja od zna~aja za populaciju i izrada periodi~nih izvje{taja Standardizacija pokazatelja oboljevanja i umiranja Prikupljanje. Epidemiolo{ki nadzor nad nekim zaraznim bolestima (npr.unos. 32.intervencija i praksa na terenu Prevencija vode}ih nezaraznih poreme}aja zdravlja . Uzimanje briseva iz grla. Epidemiolo{ki nadzor nad bolestima koje se mogu prevenirati vakcinama (morbili. evaluacija i prezentovanje rezultata skrininga Planiranje. Oblast: INFEKTIVNE BOLESTI 3 mjeseca Specijalisti~ki sta` iz infektivnih bolesti predvi|a usvajanje vje{tina na osnovu dobivenih teoretskih znanja tokom teoretskog dijela edukacije. Dezinfekcija prostora Izolacija kod pojedinih zaraznih bolesti Davanje seruma i desenzibilizacija Postavljenje dijagnoze Analizirati kretanje oboljelih po vremenu. individualni zdravstveno vaspitni + ++ +++ rad i rad sa medijima 10.komparativna analiza Unapre|enje registara . dizajniranje izvo|enje i analiza deskriptivnih studija. Skrining u na{oj nacionalnoj praksi planiranje i izvo|enje Nadzor. obavezno je kolokvirati na kraju kod mentora ovog dijela sta`a uz obavezni pismeni izvje{taj specijalizanta o aktivnostima tokom ovog dijela specijalisti~kog sta`a i ura|en najmanje 1 seminarski rad na zadatu temu koju odre|uje mentor sta`a. endemijskog ili su novoiskrsle/ emergentne. drugih lica i klicono{a Pravljenje modela predvi|anja za zarazne i hroni~ne bolesti. – referiranja kazuistike. 39. 21. 31.^etvrtak. Epidemiolo{ko obezbje|enje kolektiva + + 11. Program specijalizacije se sastoji od upoznavanja sa: – funkcionisanjem i radom infektolo{kog odjela. Nadzor nad bezbjednom imunizacijom hladni lanac vakcinisanja. i sa bolestima visokog epidemiolo{kog prioriteta. Nadzor nad ne`eljenim reakcijama poslije + + vakcinisanja 7. HIV/AIDS. 18. nosa i nazofarinksa 47.primjena na terenu Javnozdravstveni nadzor nad kretanjem hroni~nih nezaraznih bolesti i nad faktorima rizika (pu{enje i sl. Uzimanje materijala pacijenata za mikrobiolo{ka ispitivanja .bilo da su epidemijskog karaktera. – specifi~nom infektolo{kom kazuistikom. 40. Da bi se dobio potpis iz ovog dijela sta`a. 26. 2011. i sl. 13.) 2. 16. 42. 4. Vakcinacija izvo|enje i analiza + ++ + 5. mjestu i osobama Gleda Asistira Izvodi + + + + + + ++ + + + + + + ++ + ++ +++ 33. 28. {ifriranje. distribucija + + vakcina 6. 23. 50. 36. 41. koji se dostavljaju mentoru cjelokupnog sta`a iz epidemiologije. 17.urinokultura. Zdravstveno-vaspitni rad u porodici. 14. 51. 25. 15. posebno sa bolestima koje imaju epidemiolo{ki zna~aj . i na osnovu prakti~nog rada tokom ovog dijela sta`a. uklju~uju}i i efekte na cjelokupno javno zdravstvo Evaluacija ko{tanja i efektivnosti mjera intervencije Koristiti studije i metodologiju medicine zasnovane na dokazima i klini~ke epidemiologije Broj 17 – Strana 11 + + + + ++ ++ ++ + + + + ++ ++ +++ + + ++ + +++ +++ +++ na zadatu temu koju odre|uje mentor sta`a. SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH 35. . Epidemiolo{ki nadzor u vanrednim + situacijama 4. 52. Za{tita putnika u me|unarodnom saobra}aju + + 9. Tokom sta`a. obrada i analiza podataka u registrima Interpretacija podataka nacionalnih registara nezaraznih oboljenja . – svakodnevnom infektolo{kom kazuistikom. posebno ekolo{ke i presje~ne Populacione strategije prevencije i kontrole nezaraznih oboljenja . odnosno klinike. hemokultura 46. 29.pra}enje i evaluacija sprovedenih mjera + + + + + + + + + + + + + + + + + + + + + + + ++ ++ ++ ++ ++ ++ ++ ++ ++ ++ ++ ++ + + + +/+ + + + + + +++ + + +++ ++ +++ +++ +++ +++ ++ +/+ + ++ + + + + ++ + + 38. crijevne zarazne + + + bolesti. Sta` se izvodi na infektivnim klinikama. 22. 19. 34. 37. bez obzira na ozbiljnost i zna~aj bolesti. Vje{tine kojima specijalizant mora da savlada u toku specijalizacije: Broj Naziv vje{tine Gleda Asistira Izvodi 1. 27.pobolj{anje obuhvata i kvaliteta podataka Op}i principi prevencije nezaraznih bolesti planiranje i realizacija Identifikacija rizi~nih grupa stanovni{tva za zdravstvenu prevenciju Istra`ivanje faktora rizika za vode}e nezarazne bolesti na terenu Predlaganje mjera za redukciju/eliminaciju faktora rizika odgovornih za nastanak vode}ih nezaraznih bolesti Promocija zdravlja u zajednici . 20. 44. + + + + +/+ + + + 43. tuberkuloza. Istra`ivanje epidemija primjenom epidemiolo{kih metoda Prijava i odjava epidemije Uzimanje uzoraka biolo{kog materijala za mikrobiolo{ki pregled Uzimanje uzoraka materijala za mikrobiolo{ki pregled iz neposredne okoline oboljelog Sastavljanje epidemiolo{kog upitnika Pravljenje baze podataka Obrada podataka prikupljenih epidemiolo{kim upitnikom Predlaganje mjera za suzbijanje bolesti Kontrola realizacije mjera suzbijanja Izvje{taj i referisanje o epidemiji Vo|enje dokumentacije o vakcinisanim. 49.) Zdravstveni/sanitarni pregledi Zdravstveni nadzor lica prema pravilniku o obaveznim zdravstvenim pregledime odre|enih kategorija zaposlenih. koji se dostavljaju mentoru cjelokupnog sta`a iz epidemiologije. koprokultura. specijalizant je obavezan ovladati sa uzimanjem epidemiolo{ke anamneze od pacijenata koji dolaze na odjel/kliniku. – tehnikom pregleda infektolo{kog pacijenta. + + + rubeola i druge) 3. 30. kolektivu. 7. Prevencija i kontrola bolni~kih infekcija + + + 12. – odre|ivanjem terapije i pra}enjem u~inka terapije. – postavljanjem dijagnoze. Vje{tine kojima specijalizant mora da savlada u toku specijalizacije: Broj Naziv vje{tine 45. Uzimanje epidemiolo{ke anamneze 48. Nadzor nad kontraindikacijama za + + vakcinisanje 8.

analize podataka o oboljenjima i oboljelim sa posebnim osvrtom na masovne zarazne i nezarazne bolesti koje pripadaju ovoj kazuistici: tuberkuloza. koji se dostavljaju mentoru cjelokupnog sta`a iz epidemiologije. 65. – u~estalosti i menad`mentom kardiovaskularnih bolesti tokom boravka na kardiologiji i vaskularnim bolestima. Postavljanje dijagnoze Tuma~iti podatke iz postoje}ih registara masovnih oboljenja na klinikama Izra~unati mjere u~estalosti vode}ih oboljenja u odnosu na poznate parametre Analizirati kretanje oboljelih po faktorima rizika Gleda Asistira Izvodi + + + + + ++ - +/+ +/+ ++ +++ 60. obavezno je kolokvirati na kraju kod mentora ovog dijela sta`a uz obavezni pismeni izvje{taj specijalizanta o aktivnostima tokom ovog dijela specijalisti~kog sta`a i ura|en najmanje 1 seminarski rad na zadatu temu koju odre|uje mentor sta`a. Program specijalizacije se sastoji od upoznavanja sa osnovnim principima: – funkcionisanja internisti~kih odjela i ambulanti. zavoda za javno zdravstvo ili medicinskog fakulteta. 58. Sta` se izvodi u mikrobiolo{koj laboratoriji bolnice. 71. – evidencije. – postoje}ih pristupa i prijedloga rje{enja prevencije prevaliraju}ih riziko-faktora masovnih nezaraznih bolesti iz ove oblesti. – modernom dijagnostikom i terapijom pulmolo{kih oboljenja. 69. dijabetes mellitus-om i hipotireozama.Broj 17 – Strana 12 SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH – ^etvrtak. analize podataka o oboljenjima i oboljelim iz kazuistike koje je odgovaraju}a za svaki odjel na kojem borave. – na~inom uzimanja. Sta` se izvodi na klinikama za internu medicinu. i na osnovu prakti~nog rada tokom ovog dijela sta`a. 63. obavezno je kolokvirati na kraju kod mentora ovog dijela sta`a uz obavezni pismeni izvje{taj specijalizanta o aktivnostima tokom ovog dijela specijalisti~kog sta`a i ura|en najmanje 1 seminarski rad na zadatu temu koju odre|uje mentor sta`a. 56. 57. Sta` se izvodi na bolni~kim odjelima za plu}ne bolesti. 4. Postavljanje dijagnoze Tuma~iti podatke iz postoje}ih registara masovnih oboljenja plu}a Gleda Asistira Izvodi + + + + + ++ - . astma. rezistotipizacija. Ovaj sta` se sastoji iz 4 obavezna dijela: kardiologije. Da bi se dobio potpis iz ovog dijela sta`a. 59. posebno tuberkuloze. virusologije. obavezno je kolokvirati na kraju kod mentora ovog dijela sta`a uz obavezni pismeni izvje{taj specijalizanta o aktivnostima tokom ovog dijela specijalisti~kog sta`a i ura|en najmanje 1 seminarski rad na zadatu temu koju odre|uje mentor sta`a. i na osnovu prakti~nog rada tokom ovog dijela sta`a. astme i karcinoma plu}a kao bolesti koje su me|u vode}im bolestima u na{oj zemlji. – u~estalosti i menad`mentom epidemijskih endokrinih poreme}aja. 61. Bakteriolo{ki pregled razli~itih uzoraka 55. Oblast: Mikrobiologija 2 mjeseca Specijalisti~ki sta` iz mikrobiologije predvi|a usvajanje vje{tina na osnovu dobivenih teoretskih znanja tokom teoretskog dijela edukacije. Vje{tine kojima specijalizant mora ovladati u toku specijalisti~kog sta`a iz ove oblasti: Broj Naziv vje{tine 53. 75. parazitologije i imunologije . koji se dostavljaju mentoru cjelokupnog sta`a iz epidemiologije. Da bi se dobio potpis iz ovog dijela sta`a.svaki u trajanju od po 15 dana. Vje{tine kojima specijalizant mora da savlada u toku specijalizacije: Broj Naziv vje{tine 72. endokrinologije. 62. – u~estalosti tuberkuloze. Ispitivanje osjetljivosti bakterija na antibiotike i hemioterapeutike in vitro Serolo{ka dijagnostika infekcija razli~ite etiologije Uzimanje uzoraka vode za bakteriolo{ki pregled Uzimanje uzoraka namirnica za bakteriolo{ki pregled Pregled stolice na helminte i protozoe Tuma~enje razli~itih mikrobiolo{kih rezultata Gleda Asistira Izvodi 3 5 5 5 5 5 5 5 5 5 5 5 5 1 1 1 1 1 1 1 1 1 3 3 1 3 0 0 0 0 0 0 0 0 0 5 5 0 3 internisti~kom kazuistikom na odjelima/klinikama na kojima borave. Da bi se dobio potpis iz ovog dijela sta`a. Program specijalizacije se sastoji od upoznavanja sa osnovnim principima: – bakteriolo{kih dijagnosti~kih procedura i radom ove laboratorije. te gastroenterologije svaki u trajanju od po 15 dana. – evidencije. – virusolo{kih dijagnosti~kih procedura i radom ove laboratorije. – postoje}ih pristupa i prijedloga rje{enja prevencije prevaliraju}ih riziko-faktora masovnih nezaraznih bolesti na ovim odjelima. Program specijalizacije se sastoji od upoznavanja sa osnovnim principima: – funkcionisanja pulmolo{kih odjela i ambulanti. Uzimanje epidemiolo{ke anamneze kod slu~ajeva koji imaju neku od epidemijskih bolesti 67. registara. – imunolo{kih dijagnosti~kih procedura i radom ove laboratorije. i na osnovu prakti~nog rada tokom ovog dijela sta`a. Pregled pulmolo{kog pacijenta 74. vaskularnih bolesti. karcinom plu}a. npr. 2011. Pregled internisti~kog pacijenta 68. ~uvanja i slanja materijala te interpretacijom rezultata. Oblast: INTERNA MEDICINA 2 mjeseca Specijalisti~ki sta` iz interne medicine predvi|a usvajanje vje{tina na osnovu dobivenih teoretskih znanja tokom teoretskog dijela edukacije. 7. 64. koji se dostavljaju mentoru cjelokupnog sta`a iz epidemiologije. Uzimanje epidemiolo{ke anamneze kod slu~ajeva koji imaju neku od epidemijskih bolesti 73. registara. posebno tuberkuloze i karcinoma plu}a. Hemokultura Urinokultura Koprokultura Identifikacija bakterija na osnovu biohemijskih i serolo{kih osobina Epidemiolo{ki markeri . Oblast: PULMOLOGIJA 1 mjesec Specijalisti~ki sta` iz pulmologije predvi|a usvajanje vje{tina na osnovu dobivenih teoretskih znanja tokom teoretskog dijela edukacije. – modernom dijagnostikom i terapijom internisti~kih bolesti pove}anje u~estalosti. Ovaj sta` se sastoji iz 4 obavezna dijela: bakteriologije. – parazitolo{kih dijagnosti~kih procedura i radom ove laboratorije. – u~estalosti i menad`mentom hroni~nih hepatitisa i drugih masovnih hroni~nih oboljenja tokom boravka na gastroentorolo{koj klinici Vje{tine kojima specijalizant mora da savlada u toku specijalizacije: Broj Naziv vje{tine 66. 70. fagotipizacija.serotipizacija. hibridizacija i dr. – menad`menta pulmolo{kih oboljenja. Kontrola ispravnosti funkcionisanja sterilizatora 54.

Vje{tine kojima specijalizant mora da savlada u toku specijalizacije: Broj Naziv vje{tine 83. obavezno je kolokvirati na kraju kod mentora ovog dijela sta`a uz obavezni pismeni izvje{taj specijalizanta o aktivnostima tokom ovog dijela specijalisti~kog sta`a i ura|en najmanje 1 seminarski rad na zadatu temu koju odre|uje mentor sta`a. U okviru ovog dijela specijalisti~kog sta`a obavezno je provesti 15 dana u Zavodu za javno zdravstvo Federacije Bosne i Hercegovine . obavezno je kolokvirati na kraju kod mentora ovog dijela sta`a uz obavezni pismeni izvje{taj specijalizanta o aktivnostima tokom ovog dijela specijalisti~kog sta`a i ura|en najmanje 1 seminarski rad na zadatu temu koju odre|uje mentor sta`a. 90. Statisti~ka analiza podataka u nekom od postoje}ih statisti~kih paketa 81. 85.primjena deskriptivne statistike: relativni brojevi. bunara. koji se dostavljaju mentoru cjelokupnog sta`a iz epidemiologije. – registara demografske i vitalne statistike. i na osnovu prakti~nog rada tokom ovog dijela sta`a. obavezno je kolokvirati na kraju kod mentora ovog dijela sta`a uz obavezni pismeni izvje{taj specijalizanta o aktivnostima tokom ovog dijela specijalisti~kog sta`a i ura|en najmanje 1 seminarski rad na zadatu temu koju odre|uje mentor sta`a. 7. ili katedrama za higijenu pri medicinskim fakultetima u trajanju od 1 mjesec. koji se dostavljaju mentoru cjelokupnog sta`a iz epidemiologije. Statisti~ko opisivanje podataka . statisti~kim paketima 82. a kod psihijatrije na u~estalost masovnih poreme}aja stanja zdravlja populacije. 77. povr{inskih voda Broj 17 – Strana 13 + + + +/+/+/+ + Oblast: Primjenjena statistika u medicini i zdravstvu (biostatistika) sa informacionim sistemima u epidemiologiji i javnom zdravstvu 1. Posebnu pa`nju treba posvetiti u~estalosti epidemijskih poreme}aja zdravlja ove populacije i njihovim etiolo{kim ili faktorima rizika (izme|u ostalog i problemu pove}ane tjelesne te`ine). Planiranje i izvo|enje zdravstveno edukativnih programa 95.{kolske kuhinje. Da bi se dobio potpis iz ovog dijela sta`a. Da bi se dobio potpis iz ovog dijela sta`a.5 mjeseci Specijalisti~ki sta` iz higijene i zdravstvene ekologije predvi|a usvajanje znanja i vje{tina iz ove oblasti na osnovu teoretskog i prakti~nog rada tokom ovog dijela sta`a. koji se dostavljaju mentoru cjelokupnog sta`a iz epidemiologije. analize podataka o oboljenjima i oboljelim zaraznih i masovnih nezaraznih bolesti. restorana itd. Vje{tine kojima specijalizant mora da savlada u toku specijalizacije: Broj Naziv vje{tine 91. . u trajanju od po 10 dana za svaku oblast . treba obratiti iz neurologije na u~estalost. Da bi se dobio potpis iz ovog dijela sta`a. – evidencije. dezinsekcija i deratizacija Bakteriolo{ko ispitivanje vazduha uzimanje uzoraka i procjena kvaliteta Sanitarna inspekcija vodnih objekata vodovoda. Prakti~ni rad sa korisni~kim paketima za obradu teksta. koji se dostavljaju mentoru cjelokupnog sta`a iz epidemiologije. Vje{tine kojima specijalizant mora da savlada u toku specijalizacije: Broj Naziv vje{tine 78. Sanitarna inspekcija vodnih objekata vodovoda. Program specijalizacije se sastoji od upoznavanja sa osnovnim principima: – dnevne evidencije prijava kretanja bolesti koje vodi taj zavod. Ocjena sanitarno higijenskih uslova u objektima za proizvodnju i preradu namirnica Dezinfekcija. 86. Sta` se izvodi na bolni~kim odjelima za neurologiju i psihijatriju.5 mjeseci Specijalisti~ki sta` iz biostatistike sa medicinskom informatikom predvi|a usvajanje vje{tina na osnovu dobivenih teoretskih znanja tokom teoretskog dijela edukacije. Izra~unati mjere u~estalosti vode}ih oboljenja u odnosu na poznate parametre Analizirati kretanje oboljelih po riziko faktorima SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH +/+ +/+ ++ +++ 84. Prezentacija podataka i dobijenih rezultata Gleda Asistira Izvodi + +/+ 87. ili katedrama za socijalnu medicinu pri medicinskim fakultetima u trajanju od 1 mjesec. Prikazivanje statisti~kih podataka tabeliranje i grafi~ko prikazivanje 79. Sta` se izvodi u zavodima za javno zdravstvo u Federaciji Bosne i Hercegovine. Pedijatrija 15 dana Specijalisti~ki sta` iz pedijatrije predvi|a usvajanje znanja iz ove oblasti na osnovu teoretskog i prakti~nog rada tokom ovog dijela sta`a. Procjena kvaliteta rada za dvije ili vi{e zdravstvenih ustanova Gleda Asistira Izvodi + + + + + + +/+/+/+/+/+/+/+/+/+/+/+/- + +/- + + + + +/+/+/- + + + Oblast: HIGIJENA I ZDRAVSTVENA EKOLOGIJA 1. 4. Procjena kvaliteta rada za dvije ili vi{e zdravstvenih ustanova 92. obavezno je kolokvirati na kraju kod mentora ovog dijela sta`a uz obavezni pismeni izvje{taj specijalizanta o aktivnostima tokom ovog dijela specijalisti~kog sta`a i ura|en najmanje 1 seminarski rad na zadatu temu koju odre|uje mentor sta`a. Izrada strate{kog i operativnog plana zdravstvene ustanove 96. Izrada plana rada epidemiolo{ke slu`be zavoda ili druge zdravstvene organizacije 93. Sta` se izvodi u zavodima za javno zdravstvo u Federaciji Bosne i Hercegovine. Sta` se izvodi u zavodima za javno zdravstvo u Federaciji Bosne i Hercegovine. – izvje{tajnih i dokumentacionih obrazaca podataka i bolesti koji su obavezni da se vode u sistemu zdravstva a koje prikupljaju zavodi. 76. registara. + + + + +/+/+/+/- + ++ - 88. bunara.^etvrtak. mjere varijabiliteta 80. Posebnu pa`nju tokom ovog sta`a. Bakteriolo{ko ispitivanje vazduha uzimanje uzoraka i procjena kvaliteta Gleda Asistira Izvodi + +/- Neurologija i psihijatrija 20 dana Specijalisti~ki sta` iz neurologije i psihijatrije predvi|a usvajanje znanja iz ove oblasti na osnovu prakti~nog rada tokom ovog dijela sta`a. povr{inskih voda Uzimanje uzoraka za fizi~ko-hemijski pregled vode Ocjena sanitarno higijenskog stanja u objektima dru{tvene ishrane .Centar za zra~enje. Ispitivanje zadovoljstva korisnika zdravstvene za{tite 94.ukupno 20 dana. te hemato-onkolo{kih oboljenja. – unosa i upotrebe registara bolesti. grafi~kim paketima. – monitoringa i evaluacije izvje{taja o kretanju bolesti. Da bi se dobio potpis iz ovog dijela sta`a. 89. menad`ment i riziko faktore cerebro-vaskularnih inzulta. mjere centralne tendencije. Socijalna medicina i organizacija zdravstvene za{tite 1 mjesec Specijalisti~ki sta` iz socijalne medicine i organizacije zdravstvene za{tite predvi|a usvajanje znanja i vje{tina iz ove oblasti na osnovu teoretskog i prakti~nog rada tokom ovog dijela sta`a. 2011.

2011. i drugih oblasti iz kojih je bio obavezan uraditi dio specijalisti~kog sta`a. Aplikacija fizikalnih procedura primjenjivih u rehabilitaciji. – etika i propisi. – promocija zdravlja. Dokaz o u~e{}u na projektu je uslov za pristupanje specijalisti~kom ispitu. kineziterapija vrste vje`bi i startni polo`aji). Obavlja se na medicinskom fakultetu u ukupnom trajanju od 1 mjesec. – komunikacijske vje{tine. Da bi se dobio potpis iz ovog dijela sta`a. koji se dostavljaju mentoru cjelokupnog sta`a iz epidemiologije. Da bi se dobio potpis iz ovog dijela sta`a. Banda`iranje i formiranje bataljka. bolesti i operacija na lokomotornom sistemu. – sposobnost sticanja i preno{enja znanja. – timski rad. s posebnim osvrtom na proteze. vokacijskom rehabilitacijom . 4.5 odre|ivanja. Radna terapija. – IT . Principi kineziologije i kineziterapije (biomehanika ki~menog stuba. odnosno u transfuziolo{kim centrima i odsjecima za transfuziju. psihijatrije. Pomagala.OSNOVNA TEORIJSKA NASTAVA 1 mjesec Osnovna teorijska nastava se provodi iz oblasti: – dono{enje klini~kih odluka.3 odre|ivanja. u nastavnim turnusima (ljetni i zimski semestar) po planu koji utvr|uju navedeni fakulteti. radnom terapijom. Endokrinologija Reumatologija Bolni~ki odjel interne medicine Neurologija Bolni~ki odjel neurologije 4 3 3 Program specijalizacije: UVODNI DIO .3 odre|ivanja. obavezno je kolokvirati na kraju kod mentora ovog dijela sta`a uz obavezni pismeni izvje{taj specijalizanta o aktivnostima tokom ovog dijela specijalisti~kog sta`a i ura|en najmanje 1 seminarski rad na zadatu temu koju odre|uje mentor sta`a. Interpretacija radiolo{kih i drugih nalaza u fizikalnoj i rehabilitacijskoj medicini.Broj 17 – Strana 14 SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Bolni~ki odjel pedijatrije Neurohirurgija Bolni~ki odjel neurohirurgije Vaskularna i Bolni~ki odjel kardiohirurgija vaskularne hirurgije Ortopedija sa Bolni~ki odjel protetikom ortopedije Traumatologija Bolni~ki odjel ortopedije i traumatologije Medicinska Bolni~ki odjel psihologija i fizikalne medidefektologija cine Radiodijagnostika Bolni~ki odjel radiologije Bolni~ki odjel Fizikalna medicina i fizikalne medirehabilitacija cine Profesionalna Zavod za rehabilitacija medicinu rada Godi{nji odmori Pedijatrija ^etvrtak. Zavr{ni ispit: Tokom specijalisti~kog sta`a specijalizant je obavezan aktivno u~estvovati u najmanje jednom nau~no-istra`iva~kom projektu iz podru~ja epidemiologije. socijalnom. elektrodijagnostika.krivulja . koji se dostavljaju mentoru cjelokupnog sta`a iz epidemiologije.3 odre|ivanja. Posebnu pa`nju treba posvetiti dijagnosti~kim procedurama. Transfuziologija 10 dana Specijalisti~ki sta` iz transfuziologije predvi|a usvajanje znanja iz ove oblasti na osnovu teoretskog i prakti~nog rada tokom ovog dijela sta`a. 7. gornjih i donjih ekstremiteta. FIZIKALNA MEDICINA I REHABILITACIJA 23 mjeseca Ovaj dio specijalizacije se obavlja na bolni~kim odjelima za fizikalnu medicinu i rehabilitaciju. Sadr`aj obuke: Fizijatrijski pregled. – Procjena prognoze onesposobljene i hendikepirane osobe i potreba za fizioterapijom. Konzultacijski pregledi i evaluacije. – upravljanja sistemom. interne medicine Pulmologija. Rehabilitacija osoba s amputacijom ekstremiteta. interne medicine. Da bi se dobio potpis iz ovog dijela sta`a. pedijatrije. Posebnu pa`nju treba posvetiti u~estalosti i faktore rizika karcinoma a u sklopu epidemiologije karcinoma.5 propisivanja. 48 mjeseci (4 godine) Plan specijalizacije: [IRA TEMATSKA OBLAST Uvodni dio osnova teorijska nastava Bazi~ne klini~ke specijalnosti U@A TEMATSKA OBLAST MJESTO TRAJANJE TRAJANJE OBAVLJANJA MJESECI MJESECI STA@A Medicinski fakultet 1 1 1 23 1 4 19 Interna medicina Bolni~ki odjel (Kardiologija. Radna terapija u rehabilitaciji. infektologije. – Elektrostatus . sportskih povreda. Onkologija 15 dana Specijalisti~ki sta` iz onkologije predvi|a usvajanje znanja iz ove oblasti na osnovu teoretskog i prakti~nog rada tokom ovog dijela sta`a. Sta` se izvodi u Zavodu za transfuzijsku medicinu Federacije Bosne i Hercegovine. – Propisivanje fizioterapije na temelju medicinske dijagnoze i fizijatrijskog pregleda . obavezno je kolokvirati na kraju kod mentora ovog dijela sta`a uz obavezni pismeni izvje{taj specijalizanta o aktivnostima tokom ovog dijela specijalisti~kog sta`a i ura|en najmanje 1 seminarski rad na zadatu temu koju odre|uje mentor sta`a. Primjena fizikalnih metoda u lije~enju i rehabilitaciji posebno iza povreda.3 odre|ivanja. Kineziterapija. Nefrologija. Potrebne vje{tine: – Fizijatrijski pregled i ocjena nesposobnosti . 1 1 1 2 2 Sta` se izvodi na bolni~kim odjelima za pedijatriju u trajanju od 15 dana. neurologije. FIZIKALNA MEDICINA I REHABILITACIJA Vrsta specijalizacije: osnovna Trajanje specijalizacije. dijagnostika invalidnosti. Gastroenterologija. – Kronaksimetrija . Klini~ki sastanci. Hematologija. . Edukacijske vizite. Sta` se izvodi na bolni~kim odjelima za onkologiju od 15 dana. Privremena proteza. te preventivnim i kontrolnim mjerama koje se poduzimaju u transfuziologiji prema bolestima koje se prenose krvlju i krvnim derivatima. obavezno je kolokvirati na kraju kod mentora ovog dijela sta`a uz obavezni pismeni izvje{taj specijalizanta o aktivnostima tokom ovog dijela specijalisti~kog sta`a i ura|en najmanje 1 seminarski rad na zadatu temu koju odre|uje mentor sta`a koji se dostavljaju mentoru cjelokupnog sta`a iz epidemiologije. hod.

vaskulitis. Alternativni rekonstrukcijski operativni zahvati. Osnove psihologijskog i logopedijskog tretmana ispada kognitivnih.3 mjerenja – Mjerenje opsega pokreta u zglobovima . Ortoze i druga pomagala.5 mjerenja – Ocjena funkcionalne sposobnosti u artritisu i spondilitisu . Degenerativne bolesti ki~me i vertebrogeni bolni sindromi. Oboljenja i mane u kardiohirurgiji Ortopedija sa protetikom 2 mjeseca Kongenitalne mane i mane u razvoju.2 odre|ivanja – Interpretacija laboratorijskih nalaza . insuficijencija miokarda. Radna terapija. Vaskularna i kardiohirurgija 1 mjesec Oboljenja perifernih krvnih i limfnih sudova. Sistemske bolesti veziva. Laboratorijski i radiolo{ki nalazi u reumatskim i imunolo{kim bolestima Potrebne vje{tine: – Ocjena upalne aktivnosti . Psiholo{ka. Ekstrapiramidni sindromi. Periduralne i epiduralne infiltracije. Terapija bolova. Potrebne vje{tine: – Evaluacija invalidnosti (Barthelov indeks) . BAZI^NE KLINI^KE SPECIJALNOSTI 19 mjeseci Kardiologija: Hipertenzija. Rehabilitacija djece s cerebralnom paralizom Specifi~nosti fizikalne terapije dje~je dobi. Bolesti donjeg motornog neurona. 4. Socijalna i profesionalna rehabilitacija. Potrebne vje{tine: – Funkcionalna evaluacija (Barthelov indeks) . deformiteti i ankiloza kao posljedica strukturnih promjena zglobova i ki~menog stuba. Rehabilitacija seksualnih funkcija i funkcija sfinktera. Psiholo{ki problemi osobe na profesionalnoj rehabilitaciji. Ostale metode fizioterapije. du`ine i opsega ekstremiteta po 10 mjerenja Rehabilitacije ozljeda ki~mene mo`dine Klini~ka. Mjerenje opsega. Specifi~nosti kineziterapije i fizioterapije upalnih i degenerativnih reumatskih bolesti.2 testiranja Rehabilitacija hroni~nih neurolo{kih bolesti Rehabilitacijski postupci u rehabilitaciji mi{i}ne distrofije.5 odre|ivanja – Testiranje kognitivnih funkcija (LOTCA) . Potrebne vje{tine: – Mi{i}ni manualni test . alergija i anafilaksija.3 banda`iranja – Primjena funkcionalne elektri~ne stimulacije . Prilago|eni automobil.2 kateterizacije Rehabilitacija kraniocerebralnih ozljeda i cerebrovaskularnih inzulta Klini~ka ocjena intenziteta i pro{irenosti motori~kih ispada Procjena i kategorizacija senzornih. Ankilozantni spondilitis. Kineziterapija.5 interpretacija – Interpretacija nalaza urina i parcijalnih bubre`nih funkcija .2 odre|ivanja – Interpretacija radiolo{kih nalaza .5 odre|ivanja – Intermitentna ~ista kateterizacija . Rehabilitacija postreumatskih promjena ekstremiteta. Infarkt miokarda. Potrebne vje{tine: – Mjerenje opsega pokreta zgloba i mi{i}ne snage . kognitivnih emocionalnih i bihevioralnih poreme}aja. multiple skleroze. Cerebrovaskularni inzulti. Bolesti mi{i}a.3 interpretacije – Interpretacija ultrazvu~ne i pletizmografske pretrage arterija na ekstremitetima. SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 17 – Strana 15 [kola hodanja. Kineziterapija. Kineziterapija motori~kih ispada. Terapija spazma. Farmakoterapija reumatskih i imunolo{kih bolesti. hroni~ni bronhitis. Elektroneuromiografija. gastroenterologiji.1 mjesec Pulmologija: Astma. Urodinamska obrada. plu}na fibroza. Rehabilitacija nakon infarkta. Kolica. Rehabilitacija osoba sa smanjenim vitalnim kapacitetom te opstruktivnim bolestima bronha i plu}a .2 mjeseca Potrebne vje{tine: – Interpretacija imunolo{kih i HLA nalaza . Terapija spasticiteta.3 mjerenja – Mjerenje nagiba zdjelice. hematologiji i endokrinologiji. senzornih i emocionalnih poreme}aja. Potrebne vje{tine: – Propisivanje povremenih ili jednostavnijih trajnih pomagala . socijalni i profesionalni problemi u rehabilitaciji osoba s amputacijama. stenokardija. posebno roditelja. dijagnostika i terapija poreme}aja sfinktera i seksualnih funkcija. Invalidski sport.5 mjerenja – Ocjena strukturnih promjena u artritisu . amiloidoza. Metodologija profesionalne rehabilitacije i zapo{ljavanja osoba sa onesposobljenjem. Terapija spasticiteta. osovina i du`ina ekstremiteta.1 mjesec Najva`niji klini~ki entiteti u nefrologiji. Reumatoidni artritis. Rekonstruktivni operacijski zahvati. Potrebne vje{tine: – Neurolo{ki pregled 3 pregleda Pedijatrija 1 mjesec Klini~ke i laboratorijske osobitosti dje~ije paralize i reumatskih bolesti dje~ije dobi s posebnim naglaskom na reumatsku groznicu i juvenilni hroni~ni poliartritis. Rehabilitacija hroni~nih reumatskih bolesnika Kontrakture. Burger . Prevencija dekubitusa. M. socijalna i profesionalna rehabilitacija. Prevencija i lije~enje sekundarne artroze. Ekstraartikularni reumatizam. Polineuropatija. Ateroskleroza. hroni~nih degenerativnih bolesti donjeg motornog neurona. Postinfarktno stanje. 7.2 odre|ivanja Neurologija 3 mjeseca Bolesti centralnog nervnog sistema. Mjerenje mi{i}ne snage. Mjerenje opsega pokreta u zglobu. 2011. Elektrostimulacija pareti~ne muskulature. Defektolo{ki pristup u edukaciji djeteta i okoline.2 aplikacije. ataksije.10 propisivanja – Izrada i primjena rasteretnih udlaga: 2 aplikacije – Banda`iranje bataljka . Pomagala.5 interpretacija – Interpretacija najva`nijih EKG promjena . Metode evaluacije artritisa. Radikularne lezije. Artroze. Funkcionalne elektri~ne ortoze.5 mjerenja PROFESlONALNA REHABILITACIJA 1 mjesec Principi ocjene preostale radne sposobnosti i profesionalne orijentacije. Radna terapija. Rasteretne stabiliziraju}e i dinami~ke udlage. . Potrebne vje{tine: – Procjena motori~ke zrelosti novoro|en~eta 2 testiranja Neurohirurgija 1 mjesec Komocija i kontuzija mozga. Tumori mozga i ki~mene mo`dine.^etvrtak. radiolo{ka i elektrodijagnosti~ka procjena visine povrede.2 interpretacije – Interpretacija nalaza respiratornih funkcija 2 interpretacije – Interpretacija nalaza endokrinih `lijezda Reumatologija sa klini~kom imunologijom 3 mjeseca Upalne reumatske bolesti. parkinsonizma. Paraplegija i tetraplegija. Psiholo{ki. Metode dijagnostike artritisa.

ginekolo{ke onkologije. pra}enja i lije~enja poreme}enih trudno}a. Operacije: 10 puta. Prevencija nesposobnosti. – promocija zdravlja. projekcioni testovi Problemi govora i govorna rehabilitacija. GINEKOLOGIJA I AKU[ERSTVO 35 mjeseci Edukaciju iz ginekologije i aku{erstva u trajanju od 35 mjeseci. . 10 asistiranja kao prvi asistent i 10 samostalnih operacija carskog reza. razgovori. specijalizant provodi na odjeljenju za ginekologiju i aku{erstvo. diskusija sa mentorom (30% vremena) – seminarske radnje specijalizanta (30% vremena) – individualni rad specijalizanta na odjeljenjima (40% vremena) Prakti~na obuka: – svakodnevni prakti~ni rad u ambulanti. MRI. 10 puta prvi asistent. Sinovijektomije. Medicinska psihologija i defektologija 1 mjesec Psiholo{ki problemi invalidne osobe i `rtava rata ili katastrofe. frakcioniranu abraziju. 20 puta asistira kod vaginalnih histerektomija. Radiologija 1 mjesec Upoznavanje sa metodologijom radiolo{koih prikaza kostiju i zglobova. Principi interpretacije: CT.Broj 17 – Strana 16 SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH ^etvrtak. mane razvoja i specifi~ne metode hirurgije male zdjelice. Kroz isto vrijeme de`ura u ra|aoni najmanje 6 puta mjese~no. aspiraciju cavuma uterusa. – komunikacijske vje{tine. Amniocenteza: asistira 10. Ultrazvu~na dijagnostika bolesti i ozljeda zglobova. 2011. te 5 instrumentalnih revizija matri{ta. nakon ~ega najmanje izvodi samostalno po 5 poroda zadkom i 5 poroda vakum ekstarcijom. 4. Opstetricija i fetalna medicina Sadr`aj obuke: Sta` obavezno zapo~inje radom u ra|aoni. 10 manuelnih lju{tenja posteljice i 10 exploracija matri{ta. Sam mora u~initi 10 PH-metrija. Obavlja se na medicinskom fakultetu u ukupnom trajanju od 1 mjesec. Sudjeluje u vizitama na odjelu za puerpere i u radu ambulante za trudnice. u operacionoj sali (70% vremena) – pokazni rad mentora iz zna~ajnih dijagnosti~kih. 5 samostalnih abdominalnih histerektomija. 10 asistiranja kod serkla`e. u nastavnim turnusima (ljetni i zimski semestar) po planu koji utvr|uju navedeni fakulteti. operativnih procedura (25% vremena) – eksperimentalni rad (5% vremena) UVODNI DIO – OSNOVNA TEORIJSKA NASTAVA – 1 mjesec Osnovna teorijska nastava se provodi iz oblasti: – dono{enje klini~kih odluka. histeroskopiju. Analiza i interpretacija promjena kostiju i zglobova posebno onih u reumatskim bolestima. na odjeljenju. Aloartroplastike. Upoznaje se detaljno sa radom ra|aone. – sposobnost sticanja i preno{enja znanja. Posttraumatski stresni sindromi. savremenim metodama vo|enja poroda i nadzora stanja majke i djeteta. 10 puta asistent kod konizacije i 5 samostalnih konizacija. – etika i propisi. 48 mjeseci (4 godine) Plan specijalizacije [IRA TEMATSKA OBLAST Uvodni dio osnovna teorijska nastava Op}a hirurgija Transfuziologija Ginekologija i aku{erstvo Opstetricija i fetalna medicina Ginekolo{ka hirurgija Reprodukcijska ginekologija i ginekolo{ka endokrinologija Ultrazvu~na dijagnostika Ginekolo{ka onkologija Anestezija i reanimacija Ginekolo{ka i perinatalna patologija Ginekolo{ka citodijagnostika Laboratorijska dijagnostika Neonatologija Urologija Socijalna medicina Bolni~ki odjel urologije zavodi za javno zdravstvo ili Katedra za socijalnu medicinu Medicinskog fakulteta 2 U@A TEMATSKA OBLAST MJESTO TRAJANJE TRAJANJE OBAVLJANJA MJESECI MJESECI STA@A Medicinski fakultet 1 Bolni~ki odjel op}e hirurgije Bolni~ki odjel transfuziologije Bolni~ki odjel ginekologije i aku{erstva 8 1 35 12 10 4 2 3 1 ½ 1 ½ 1 1 NASTAVNI PROGRAM Teoretska obuka: – predavanja. Traumatologija 2 mjeseca Politraumatizam Urgentna stanja u lokomotornoj hirurgiji. – timski rad. terapeutskih. Kognitivni testovi. sam vodi 2 takva poroda. 5 izvo|enja iste. izvodi 10. 2 puta asistent. Mora savladati upale. Neophodna je prisutnost na 5 ra|anja blizanaca. 5 puta kod radikalnih operacija zbog maligne bolesti. 7. testovi emocionalnog stanja. Obavezno {to ~e{}e provo|enje u porodu kod vakum ekstrakcije i poroda zadkom. gdje se upoznaje s metodama otkrivanja. biopsiju. nakon visokog poba~aja. Ultrazvuk GINEKOLOGIJA I AKU[ERSTVO Vrsta specijalizacije: osnovna Trajanje specijalizacije. – upravljanja sistemom. Nakon toga provodi na odjelima za patolo{ku trudno}u. Operativni program: 5 asistiranja kao drugi asistent kod carskog reza. kolposkopiju. Ginekolo{ka hirurgija Sadr`aj obuke: Sta` sprovodi na odjelu uroginekologije. Dijagnosti~ke metode uroginekologije. Artroskopska biopsija i terapija. Patologija dojke – posebno skrining. izvodi 2 Amnioskopija: asistira 50. tumore.

Trofonlasti~ka bolest. Teoretska nastava Teoretska nastava se provodi u trajanju od 100 sati predavanja i seminara iz svih podru~ja struke. 4. Nakon zavr{ene edukacije specijalizant pola`e kolokvij. patrona`ne posjete trudnici i novoro|en~etu. higijena trudno}e. Ginekolo{ka i perinatalna patologija Sadr`aj obuke: Specijalizant upoznaje mikroskopske i makroskopske promjene posteljice. Sadr`aj obuke: Potrebe. dijagnostikom i tretmanom uznapredovalog klini~kog raka. Sudjeluje u svim dijagnosti~kim zahvatima. rutinska biometrija. Prostaglandini u opstetriciji. planiranje porodice. ciljana biopsija. vi{eplodna trudno}a. Post menopauza. Uterina aktivnosti po~etak poroda. Upoznaje i savladava terapiju {oka. cervikografija. a prakti~no nau~i tehniku inkubacije. Organizacija i finansiranje zdravstvene za{tite. Mora uraditi samostalno 100 pregleda u ranoj trudno}i. Samostalno mora uraditi: 2 apendektemije. higijena trudnice (li~na higijena. zakonska za{tita trudnica. Nakon zavr{ene edukacije specijalizant pola`e kolokvij. Neplodni brak. sterilizacija. Preinvazivni karcinom vrata materice. preinvazione i invazione neoplasti~ke promjene genitalnih organa. normalne stanice. Laboratorijska dijagnostika Sadr`aj obuke: Po jednu nedjelju dana specijalizant provodi u biohemijskom i endokrinolo{kom laboratoriju. mogu}no{}u i izvedbom neonatalne op}e i intezivne njege. Rh imunizacija. metode planiranja porodice. Anestezija i reanimacija Sadr`aj obuke: Specijalizant nau~i teorijske osnove anestezije. Planiranje porodice. Prevencija i rano otkrivanje ginekolo{kih oboljenja. Upoznaje se sa dijagnostikom benignih i malignih bolesti dojke: klini~ki pregled. displazije. Ginekolo{ka onkologija Sadr`aj obuke: Upoznaje principe radijacijske i hirur{ke terapije malignoma genitala `ene. Spolno prenosive bolesti. Fetalne infekcije i sindrom intraamnijalne infekcije. 2 operacije kile i 2 {ivanja crijeva. predoperacijske pripreme i njega bolesnika. Uroinfekcije u trudno}i. Hemoterapija genitalnog karcinoma. te s na~elima. benigne. te 200 pregleda kod ginekolo{ke kazaistike. kada se upoznaje sa osnovnim metodama ~ije rezultate }e kao specijalista interpretirati. Kardiotokografija. Nakon zavr{ene edukacije specijalizant pola`e kolokvij iz svakog nastavnog predmeta. zahtjevi i kori{tenje zdravstvene za{tite. Laparoskopija i principi mikrohirurgije. fetusa. Gleda i izvodi bojenje lipidnih stanica i test pjene (Clemens) iz plodove vode. Organizacija prenatalne za{tite: priprema mladih za pravilan ulazak u brak. Zdravstveni odgoj u vezi rizika ginekolo{kih oboljenja i trudno}e. sprje~avanje i suzbijanje bolesti u trudno}i. SOCIJALNA GINEKOLOGIJA Edukaciju iz socijalne ginekologije specijalizant sprovodi u vanbolni~koj slu`bi za zdravstvenu za{titu `ena u trajanju od 1 mjesec. Karcinom vrata materice: oblici. Ginekolo{ka urologija. Teme organizirane nastave: Endokrine pretrage u menstruacijskom ciklusu. punkcija). Detekcija karcinoma dojke. 2 puta samostalno {ije mjehur. stres) u postpartalnom periodu. Ultrazvu~na dijagnostika: fetalna biometrija. probleme peri i post menopauze. najmanje 10 kod resekcije crijeva. novoro|en~eta kod raznih patolo{kih stanja. poreme}aje menstrualnog ciklusa. Fetalna maturacija. prognoza i terapija. Uklju~uje se u rad hirur{ke ambulante i de`ura dva puta mjese~no. mamografija. aspiracija materi{ta. te histolo{ka analiza fetalnih organa. Ultrazvu~na dijagnostika Sadr`aj obuke: Specijalizant upoznaje osnovne principe dijagnostike UZ. UROLOGIJA Edukaciju iz urologije specijalizant sprovodi na odjelu za urologiju u trajanju od 2 mjeseca. Upoznaje se sa planiranjem i na~inom kontrole lije~enih bolesnica. asistira kod 10 korektivnih zahvata na adnexima. Dijabetes i trudno}a. Od zahvata: 10 asistencija kod velikih abdominalnih operacija. Teratogene nokse i lijekovi u trudno}i. invazivni Ca. OP]A HIRURGIJA Edukaciju iz op}e hirurgije specijalizant sprovodi na odjelu za op}u i abdominalnu hirurgiju u trajanju od 8 mjeseci. diplerska kolor tehnika. asistira kod 30 laparaskopija – 3 u~ini samostalno. Karcinom jajnika. savjetovanje trudnice i ~lanova porodice. punkcija. Prijevremeni porod i tokoliza. Habituralni poba~aji. EPH gestoze. fetalni protok krvi. asistira kod 5 HSG i persulflacija – samostalno u~ini po 2. kolposkopija. Upoznaje metode i izvodi ih (ranog otkrivanja raka. Programiranje i planiranje zdravstvene za{tite `ena u vezi reproduktivnog zdravlja. Radioterapija genitalnog karcinoma. Endometrioza. Upoznaje se sa stadijima klini~kog raka.^etvrtak. Ante-natalna dijagnostika. s osnovnim principima nadzora novoro|en~eta u prvim danima nakon poroda. Operacije: instrumentalni prekid trudno}e kod 20 slu~ajeva – samostalno. Sadr`aj obuke: Upoznaje se sa osnovama urolo{ke dijagnostike i lije~enja. Sva nastavna tema traje po 2 nastavna sata. hemo i hormonska terapija. ishrana. uslovi stanovanja. Asistira kod 5 operacija na mjehuru. 2011. Nakon zavr{ene edukacije specijalizant pola`e kolokvij. Karcinom trupa materice. SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 17 – Strana 17 Reproduktivna ginekologija i ginekolo{ka endokrinologija Sadr`aj obuke: Specijalizant detaljno nau~i obradu neplodnog braka. nau~i je koristiti u fetalnoj medicini i u ginekologiji. Karcinom vulve i vagine. sa posebnim osvrtom na odabiranje najsvrsishodnijeg lije~enja: hirur{ka terapija. Ginekolo{ke operacije. Sadr`aj obuke: Upoznati se sa principima asepse. Neonatologija Sadr`aj obuke: Spacijalizant se upoznaje sa zbrinjavanjem i njegom novoro|en~eta. kvalitetom `ivota i suzbijanjem posljedica zra~enja. Perinatalna asfikcija ~eda. 100 pregleda u kasnoj trudno}i. Iz domena ginekologije upoznaje histolo{ke promjene ondometrijskog ciklusa. radijacijska. Organizacija postnatalne za{tite: redovni pregledi. . Kori{tenje abdominalnog i vaginalnog detektora. Opstetri~ke koagulopatije. lije~enje i kontrole. Fiziologija plodove vode. Perinatalna za{tita. Normalni i usporeni rast fetusa. 10 apendektomija i 10 operacija kile. 7. organizacija op}e zdravstvene za{tite sa provo|enjem mjera koje predstavljaju dio prenatalne za{tite. Vanmateri~na trudno}a. Cainsitu. Ginekolo{ka citodijagnostika Sadr`aj obuke: Specijalizant upoznaje osnove vaginalne eksfolijativne cito dijagnostike. Upoznaje se i sa mikrobiolo{kom i op}om laboratorijskom dijagnostikom. Demonstira mu se obdukcija fetusa – neonatusa.

urogenitalne infekcije. sepse. (hemoterapija. upotreba lijekova i nuspojave dijetni principi). EKG i EEG. konzervisanje i distribucija krvi – komplikacije transfuzije krvi i derivata (indikacija i kontra indikacije) – poreme}aj koagulacije krvi (sa hirur{kog aspekta) – DIK (diseminirana intravaskularna koagulacija) – Nakon zavr{ene edukacije specijalizant pola`e kolokvij. diferencijalna dijagnoza febrilnih stanja. Uzroci i uslovi nastanka zaraznih bolesti i njihov socijalno-medicinski zna~aj. TRANSFUZIOLOGIJA Edukaciju iz transfuziologije. hospitalne infekcije. urogenitalne infekcije. u trajanju od 1 mjeseca. VI/1. uzimanje materijala za bakteriolo{ke i virusolo{ke pretrage. Infekcije kod kongenitalnih anomalija. te UZV Dje~ija infektologija 6 mjeseci Klini~ki pregled dojen~eta. principi i vje{tine vakcinacije. patolo{ke. – komunikacijske vje{tine. higijensko dijetalne mjere. Infekcije u ratnim i vanrednim stanjima. problem lije~enja. uroinfekti. ~itanje RTG slika. u nastavnim turnusima (ljetni i zimski semestar) po planu koji utvr|uju navedeni fakulteti. ko`ni dijagnosti~ki testovi. infekcije u imunokompromitiranih (AIDS). Oportunisti~ke infekcije i infekcije imunosupresivnih bolesnika. principi antibiotske i hemoterapije. respiratorne infekcije. Vje{tine: intubacija. 2011. primarna obrada rane).Broj 17 – Strana 18 SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH ^etvrtak. Sadr`aj obuke: – krvne grupe ABO sistema – Rh faktor i podgrupe ABO sistema – derivati krvi i supstituenti – uzimanje. uvo|enje urinarnih katetera. LP. Hospitalne infekcije. Obavlja se na medicinskom fakultetu u ukupnom trajanju od 1 mjesec. punkcija organa i {upljina. respiratorne infekcije. upotreba lijekova i nuspojave. Principi i metode dijagnostike zaraznih bolesti. etiolo{ke. primjena parenteralne terapije. urinarni kateter. Principi njege i terapije vitalno ugro`enog djeteta. Hroni~ne i rekurentne virusne infekcije. klini~ke. respiratorne bolesti. Hepatologija 2 mjeseca Akutni i kroni~ni virusni hepatitis. Patogenetske. urgentna stanja u infektologiji dje~je dobi. transfuzijskom centru ili odsjeku za transfuziju. uvo|enje subklavia katetera. infekcije u imunokompro- . Op}i odjeli 5 mjeseci Diferencijalna dijagnoza febrilnih stanja. vakcinacija. CVP. Diferencijalna dijagnoza febrilnih stanja. – upravljanja sistemom. virusni i nepoznati). prehrana dojen~eta s infektivnom bolesti.2 mjeseca (hemoterapija. – promocija zdravlja. Terapija i profilaksa zaraznih bolesti. 7. Vje{tine: gastro. mali hirur{ki zahvati (prepariranje vene. Op}i odjeli (I. INFEKTOLOGIJA 20 mjeseci Op}a ambulanta sa klini~kom epidemiologijom Aktivno sudjelovanje pri pregledu akutnih infektolo{kih bolesnika . osipne bolesti. specijalizant provodi u Zavodu za transfuzijsku medicinu Federacije Bosne i Hercegovine. INFEKTOLOGIJA Vrsta specijalizacije: OSNOVNA Trajanje specijalizacije : 4 godine /48 mjeseci/ PLAN SPECIJALIZACIJE [IRA TEMATSKA OBLAST Uvodni dio op}a teorijska nastava Infektologija U@A TEMATSKA OBLAST MJESTO TRAJANJE TRAJANJE OBAVLJANJA MJESECI MJESECI STA@A Medicinski fakultet 1 Bolni~ki odjel infektologije Op}a ambulanta sa klini~kom epidemiologijom Op}i odjeli Dje~ija infektologija Gastroenterologija Hepatologija Centar za intenzivnu njegu infektolo{kih bolesnika Interna medicina Bolni~ki odjel interne medicine Kardiologija Nefrologija Pulmologija Gastroenterologija Hematologija i imunologija Endokrinonologija Pedijatrija Neurologija Klini~ka biohemija Klini~ka mikrobiologija Bakteriologija Virusologija Medicinska mikologija Medicinska parazitologija Epidemiologija sa zdravstvenom statistikom zavod za javno zdravstvo 3 Bolni~ki odjel pedijatrije Bolni~ki odjel neurologije Biohemijski laboratorij Mikrobiolo{ki laboratorij 4 2 1 5 2 2 ½ ½ 12 2 2 2 2 2 2 20 2 5 6 2 2 3 UVODNI DIO OSNOVNA TEORIJSKA NASTAVA 1 mjesec Osnovna teorijska nastava se provodi iz oblasti: – dono{enje klini~kih odluka. upalne bolesti centralnog nervnog sistema. akutni i hroni~ni infektivni proljevi. umjetna respiracija. mijenjanje kanile. Gastroenterologija 2 mjeseca Problem akutnih i kroni~nih gastroenterokolitisa razne etiologije (bakterijski. interpretacija serolo{kih nalaza. parazitarni. VI/2) .djece i odraslih. terapija dehidriranog pacijenta. Vje{tine: parenteralna terapija. otoskopija. reanimacija. Ulcerozni kolitis. imunolo{ke i epidemiolo{ke karakteristike zaraznih oboljenja. – sposobnost sticanja i preno{enja znanja. uzimanje materijala za bakteriolo{ke pretrage. – timski rad. ocjena radne sposobnosti. 4. dijetni principi). rekto i kolonoskopija. Vje{tine: LP. II. Rje{avanje svakodnevnih epidemiolo{kih klini~kih problema na odjelima i u ambulanti. – etika i propisi. air way. nuspojave.

UZV) 2 mjeseca EKG. radioizotopne pretrage radiolo{ke pretrage. epilepsije. Gastroenterologija s hepatologijom 2 mjeseca Dijagnosti~ke metode bolesti jetre.^etvrtak. gastroskopije. bronhoskopija) 2 mjeseca Radiolo{ke pretrage. test optere}enja. biopsija. limfocita. bilijarnog trakta. malapsorpcija. EKG i EEG. 4. poreme}aji crijevne cirkulacije. hemoragije. infarkt miokarda). punkcija organa i {upljina. iritabilno crijevo. bolesti grarkulocita. pseudomernbranozni kolitis divertikuloza. lNTERNA MEDICINA 12 mjeseci Kardiologija (EKG. osnove elektromiografije. umjetna respiracija. Sjegronov sindrom. cor pulmonale. `eluca i crijeva. EEG Dijagnoza bolesti bubrega i mokra}nih putova. uzimanja uzoraka za bakteriolo{ku obradu mokra}e-kultura. prehrana. gastritis.B statusa. bronhitis i emfizem plu}a. Vje{tine: parenteralna terapija. poreme}aji frekverkcije i ritma. hipoglikemija nedono{}e. SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 17 – Strana 19 mitiranih (AIDS). crohnova bolest. osnove EEG. testovi funkcije bubrega. metabolisti~ke i infiltrativne bolesti jetre: transplantacija jetre. Zadaci. mikrobiolo{ke. uzimanje materijala za bakteriolo{ke i virusolo{ke pretrage. planiranje racionalne obrade i dono{enje dijagnosti~kih i terapijskih zaklju~aka. tromboembolije). dispneja.intubacija Broj zahvata i postupaka 10 10 . urinar ni kateter. EPIDEMIOLOGIJA SA ZDRAVSTVENOM STATISTIKOM 3 mjeseca Ovladavanje principima i metodama epidemiolo{kog izvi|anja i epidemiolo{ke ankete. asistiranje kod traheotomije. Dijagnostika (pregled mokra}e. Epidemiologija pojedinih grupa zaraznih bolesti (crijevne. te UZV. u zajednici s klini~kim mikrobiologom sudjelovati u pra}enju. apendicitis. kateterizacija srca. citolo{ke i histolo{ke pretrage). epilepsija. ciroza. ko`ni dijagnosti~ki testovi. U toku specijalizacije specijalizant je obavezan obaviti odre|eni broj zahvata i postupaka: Vrsta zahvata i postupka Respiratorna insuficijencija . bolesti slezene. Funkcionalno ispitivanje jetre i bubrega. polineneuropatije. Vje{tine: parenteralna terapija. NEUROLOGIJA 2 mjeseca Neurolo{ki klini~ki pregled. 7. indikatora infekta). peritonitis: enteroragije. monocita. endokarditis. Fiziologija i klini~ke osobine novoro|en~eta. makrofaga. hepatitis. gastrointestinalna alergija. mjerenje CVP punkcija arterijskih krvi SOC defibrilacija. hroni~ne bolesti plu}nog intersticija sarkoidoza. mogu}nost i vrijednost dokaza antigena bakterija u urinu i dr. imunolo{ke. reumatska o{te}enja. ratu i elementarnim nepogodama.umjetno disanje . opstrukcija mokra}nih putova. ehoakardiografija i dopler. ispitivati osjetljivost izoliranih uzro~nika te na osnovu izvr{enog. poreme}aji hemostaze. transplantacija srca. otkrivanju i spre~avanju bolni~kih infekcija. jednjaka. Upoznati laboratorijske pretrage iz podru~ja endokrinologije. hroni~ne bolesti jetre Neurolo{ki status u odnosu na razvojnu dob. elektrolita i A. nefropatije. bronhiektazije. upoznavanje sa na~inom uzimanja materijala za mikrobiolo{ku dijagnostiku iz sterilnih i nesterilnih medija. infekcija mokra}nog sistema. likvoru i tkivnim te~nostima). prehrana. sindrom malapsorpcije. biohemijske pretrage. kongenitalne sr~ane mane reumatska bolest. radioizotopske pretrage. intrakardijalna terapija. urinu. (angina pektoris. koch. Principi sprje~avanja zaraznih bolesti u miru. Vakcinacije. akutne i kroni~ne upale CNS. tubulointersticijske bolesti bubrega. biopsija jetre. glomerulopatije. bolesti pleure i medijastinuma. Imunolo{ke bolesti bubrega (glomerulonefritisi). kolonoskopija. bilirubina. ishemi~na bolest srca. biopsijske citolo{kohistolo{ke metode. ulkusna bolest i druge bolesti `eluca. utvr|ivati terapiju i njezin efekt. anemija. urgentni infektolo{ki bolesnici. Specifi~nosti kardiolo{kog pregleda djeteta. mikarditis i perikarditis. tetanus. imuni kompleksi. kolecistitis. LP. Poreme}aji metabolizma vode i elektrolita. zatajivanje srca poreme}aji ritma srca. imunolo{ke pretrage. uzimanje materijala za bakteriolo{ke i virusolo{ke pretrage. tjelesnih teku}ina i ko`e. trovanja. hipertenzija). sindrom glavobolje. poreme}aj acidobaznog statusa i njegova korekcija. b. sistematski eritemski lupus. dermatomiozitis. dijabetologije i bolesti metabolizma. PEDIJATRIJA 4 mjeseca Poreme}aji metabolizma vode. reumatoidni artritis. nefroza. ~itanje RTG slika. ~itanje RTG slika. kaplji~ne …). hemostaza. sepse. cerebralna cirkulacija. akutna i hroni~na renalna irisuficijencija. naj~e{}e anomalije srca. upoznavanje sa citolo{ko-hematolo{kom i mikrobiolo{kom dijagnostikom limfnih ~vorova. {e}ernom bolesti i bolestima metabolizma. bolesti verka (verikoziteti. bolesti perikarda. sindrom vaskulitisa. transplantacija ko{tane sr`i. 2011. akutne i hroni~ne upale plu}a. toksikoza. plazma stanica. Prijavljivanje zaraznih bolesti i statisti~ka obrada materijala. te UZV Centar za intenzivnu njegu infektolo{kih bolesnika 3 mjeseca Neuroinfektolo{ki pregled. osnove humoralnog imunog odgovora. Elektroforetske i imunoelektroforetske promjene serumskih bjelan~evina. Nefrologija 2 mjeseca Sindromi (nalaz urina nefrilis. urolitijaza. leukemija. kolangitis kolelitijaza: pankreatitis cisti~na fi broza Hematologija i imunologija 2 mjeseca Struktura i funkcija ko{tane sr`i i uop}e imunopoetskog sistema. {ok. dijabetologije i bolesti metabolizma. EKG i EEG. principi antibiotske i hemoterapije. angiokardiografija. funkcija i metod rada klini~kog epidemiologa. poreme}aji metabolizma. ulcerozni kolitis. dijagnosti~ke metode (biokemijske. bolesti jednjaka. uvo|enje privremenog pace maker. imunolo{ki razvoj djeteta. diferencijalna dijagnoza neurolo{kih sindroma. mijelodisplazije. policitemija. urinar ni kateter. savremene metode u dijagnostici. Endokrinologija i bolesti metabolizma 2 mjeseca Ovladati dijagnostikom i lije~enjem bolesti iz podru~ja endokrinologije. tuberkuloza. radiologija u kardiologiji. hospitalne infekcije. osnove EKG u dje~joj dobi. {ok. upoznavanje sa novim metodama dijagnostike iz molekularne biologije. Principi i metode suzbijanja i sprje~avanja zaraznih bolesti. infekcijski i drugi endo i miokarditisi. nuklearna kardiologija. poreme}aji stanja svijesti i motornog razvoja. bronhijalna astma. `utica. Gasne analize u dijagnostici respiratornih infekcija. nuspojave. tromboflebitis. urgentna stanja u neurologiji. ventilacijska funkcija plu}a. ko{tane sr`i. punkcija perikarda. polineuritisi. reanimacija. KLINI^KA MIKROBIOLOGIJA 2 mjeseca Utvr|ivati etiologiju bolesti. trombocitopenija. Posebno zna~enje celularnog imuniteta u infektu. KLINI^KA BIOHEMIJA 1 mjesec Upoznavanje sa biohemijskim i citolo{kim pretragama relevantnim za infektologiju (promjene u krvi. reumatska bolest. Pulmologija (RTG. konvulzije. Specifi~nosti pregleda bolesnika s bolestima endokrinih `lijezda. arterijska hipertenzija. mali hirur{ki zahvati. punkcija organa i {upljina. ko`ni dijagnosti~ki testovi. LP. nefropatije.

Broj 17 – Strana 20
- ambu ventilacija - aparaturna ventilacija Zastoj srca - masa`a srca - defibrilacija - medikamentozna konverzija Toaleta di{nih putova Subklavia kateter CVP Braunila Periferna vena Urinarni kateter Nazogastri~na sonda Lumbalna punkcija Subokcipitalna punkcija Traheotomija asistencija Skarifikacija Punkcija ko{tane sr`i Punkcija limfnog ~vora Mikrobiolo{ka, citolo{ka, bakteriolo{ka dijagnostika - Sterilni materijali (krv, urin, CSL itd.) - Nesterilni materijali (brisevi, ispirak nazofarinksa, bronhoalveolarni ispirak, itd.)

SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH
10 10 10 10 10 25 10 10 20 25 15 50 50 10 2 2 5 5

^etvrtak, 7. 4. 2011.

20 50

INTERNA MEDICINA Vrsta specijalizacije: Trajanje specijalizacije : Plan specijalizacije:
[IRA TEMATSKA OBLAST

OSNOVNA 4 godine (48 mjeseci)

U@A TEMATSKA MJESTO TRAJANJE OBLAST OBAVLJANJA MJESECI STA@A Uvodni dio - op}a Medicinski 1 teorijska nastava fakultet INTERNA MEDICINA Bolni~ki odjel 18 interne medicine Kardiologija 4 Pulmologija 2 Gastroenterologija Hematologija Nefrologija Endokrinologija Reumatologija i imunologija INFEKTOLOGIJA NEUROLOGIJA LABORATORIJSKA DIJAGNOSTIKA NUKLEARNA MEDICINA RAD NA INTERNOM ODJELU Bolni~ki odjel infektologije Bolni~ki odjel neurologije Hematolo{ki i biohemijski laboratorij Bolni~ki odjel nuklearnemedicin e Bolni~ki odjel interne medicine 3 2 2 2 3 2 2 2

2 21

PROGRAM SPECIJALIZACIJE UVODNI DIO - OSNOVNA TEORIJSKA NASTAVA 1 mjesec Osnovna teorijska nastava se provodi iz oblasti: – dono{enje klini~kih odluka, – komunikacijske vje{tine, – timski rad, – upravljanja sistemom,

– sposobnost sticanja i preno{enja znanja, – etika i propisi, – promocija zdravlja. Obavlja se na medicinskom fakultetu u ukupnom trajanju od 1 mjesec, u nastavnim turnusima (ljetni i zimski semestar) po planu koji utvr|uju navedeni fakulteti. RAD NA INTERNIM ODJELIMA Kardiologija i koronarna jedinica 4 mjeseca Sadr`aj obuke: Obrada bolesnika u ehokardiografskom kabinetu. Specijalizant se upoznaje sa indikacijama, metodologijom i interpretacijom ehokardiografskih nalaza (samostalno izvesti i intepretirati najmanje 30 testova). Upoznati dinami~ku elektrokardiografiju, ehokardiografiju (sve tehnike), kateterizaciju srca, angiokardiologiju, koronarografiju, interventne metode na koronarnim i perifernim krvnim `ilama i metode elektrofiziolo{kog ispitivanja srca probleme trajne i privremene elektrostimulacije srca i pra}enje rada elektrostimulatora srca. Ovladati dijagnostikom i lije~enjem sr~anih aritmija, reanimacijom, tehnikom uspostavljanja perifernog i sredi{njeg venskog puta, Upoznati izvo|enje i pra}enje hemodinamskih parametara, privremenu elektrostimulaciju srca i elektrokonverziju srca. Pregled kardiovaskularnog bolesnika, planiranje racionalne obrade i dono{enje dijagnosti~kih i terapijskih zaklju~aka pod nadzorom specijalista. Rad, odnosno prakti~na nastava u urgentnom centru, odnosno slu`bi gdje se upoznaje sa urgentnom dijagnostikom i terapijom. Rad u ergometrijskom kabinetu gdje se specijalizant upoznaje sa indikacijama, kontraindikacijama, tuma~enjem rezultata, odnosno osamostaljuje se za samostalni rad u ergometriji. Kardiolo{ka obrada bolesnika u sali za kateterizaciju (invazivna dijagnostika) gdje se upoznaje sa indikacijama, kontraindikacijama i metodama invazivne dijagnostike. Specijalizant mora da ovlada sljede}im vje{tinama: – ergometrijsko testiranje – konverzija ritma primenom DC {oka (sinhronog i asinhronog) – perikardna punkcija – mjerenje venskog pritiska – ugradnja privremenog pejsmekera (preko jugularne vene) – Doppler perifernih arterija i vena. – principi kontinuiranog mjerenja pritiska (Holter metoda). Po zavr{etku sta`a kolokvijum. Pulmologija 2 mjeseca Sadr`aj obuke: Teoretski dio: Klini~ka fiziologija i funkcijski testovi plu}a; Invazivni i neinvazivni dijagnosti~ki postupci u pulmologiji; Nespecifi~ne bolesti bronhija, plu}a i pleure; Tumori u grudnom ko{u; Respiracijska insuficijencija, tromboembolisam, cor pulmonale; Plu}na i vanplu}na tuberkuloza; Klini~ki i odeljenski seminari, prikazi. Prakti~ni dio: pregled pulmolo{kog bolesnika, planiranje racionalne obrade i dono{enje dijagnosti~kih i terapijskih zaklju~aka pod nadzorom specijaliste. Aktivan rad na klini~kim odeljenjima Aktivan rad u intenzivnoj respiracijskoj njezi U~e{}e u ambulantno-poliklini~koj slu`bi U~e{}e u timu za funkcijsku dijagnostiku Tuma~enje RTG nalaza grudnog ko{a i scintigrafije plu}a (u okviru rada na odeljenju).

^etvrtak, 7. 4. 2011.

SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH –

Broj 17 – Strana 21

Ovladati pleuralnom punkcijom i evakuacijom, eksuflacijom pnematoraksa, toaletom bronha, interpretacijom ventilacijskih testova testovima difuzije, acidobaznim statusom, intrakutanim testiranjima, fizikalnom terapijom u pulmologiji te temeljnim mikrobiolo{kim testovima i torakalnom radiologijom Upoznati pulmolo{ku endoskopiju, laboratorij za funkcijsko ispitivanje respiracijskog sistema, alergolo{kim i mikrobiolo{kim pretragama. Gastroenterologija 3 mjeseca Sadr`aj obuke: Teoretski dio: Odabrana poglavlja i inovacije iz gastroenterologije i hepatologije Prakti~ni dio: – Gastroeneterohepatolo{ka obrada bolesnika u stacionaru i poliklinici - 160 – asistencija u rutinskoj, urgentnoj i operativnoterapijskoj endoskopiji organa za varenje - 60 – asistencija u dijagnosti~koj i interventnoj ultrasonografiji - 60 – asistencija u laparaskopiji - 10 – punkcija abdomena i diferencijalna dijagnoza ascitesa 10 punkcija – slijepa biopsija jetre - 5 biopsija – Slijepa biopsija tankog crijeva - 5 biopsija – Asistencija u timu za litotripsiju - 30 – Samostalno izvo|enje i tuma~enje odre|enih (specifi~nih) ispitivanja funkcije crijeva, jetre i pankreasa - 40 – Analiza i tuma~enje odre|enih radiolo{kih ispitivanja organa za varenje Asistencija u scintigrafskim i RIA ispitivanjima GIT-a - 20. Po obavljenom sta`u kolokvijum - provera uspeha savladanog gradiva. Hematologija 2 mjeseca Sadr`aj obuke: Teoretski dio: Odabrana poglavlja iz hematologije Klini~ki seminari Obavezno prisustvo stru~nim sastancima hematolo{ke sekcije Rad sa nastavnikom. Prakti~ni dio: – Hematolo{ka obrada bolesnika u hospitalnim uslovima (osnovna obrada, tuma~enje baznih vrednosti hematolo{kih analiza, dopunske dijagnoze metode lije~enja) i ovladati interpretacijom nalaza krvne slike i nalaza koagulograma. – Hematolo{ka obrada bolesnika u ambulantnim uslovima. – Rad u jedinici intenzivne njege (ovladavanje principima neodlo`ne medicinske pomo}i u hemoragijskim sindromima, agranulocitozama i akutnim leukemijama, hipoglikemijama, hiperkalijemijama i hipokalijemijama, cerebralnim komama zbog hemoragijskog sindroma i sl.). – Upoznati i rad specijaliziranih jedinica sterilne jedinice za intenzivno lije~enje hematolo{kih bolesnika, Centar za transplantaciju ko{tane sr`i i Centar za hemofilije. – Upoznavanje sa dopunskim dijagnosti~kim metodama u hematologiji (citolo{ko citohemijske analize punktata ko{tane sr`i, laboratorijska dijagnostika hemoragijskih sindroma, imunofenotipizacija, citogenetika) – Upoznavanje sa na~inom izvo|enja punkcije ko{tane sr`i i samostalno izvo|enje i upoznavanje sa izvo|enjem biopsije kosti i indikacijama za biopsiju, upoznavanje sa izvo|enjem i indikacijama za lumbalnu punkciju. – Upoznavanje sa terapijskim procedurama (protokolima) u lije~enju akutnih leukemija, malignih limfoma i drugih malignih hematolo{kih oboljenja. – Upoznavanje sa indikacijama za stalne perfuzione katetere i na~inom odr`avanja istih.

Upoznavanje sa principima supstitucione transfuziolo{ke terapije kod deficita pojedinih komponenti krvi i na~ini primjene raznih krvnih derivata. – Upoznavanje sa njegom te{kih hematolo{kih bolesnika (njega usne duplje, op}a njega, antipiretska terapija i sl.). – Upoznavanje sa indikacijama za citofereze i plazmafereze i na~ini primjene. – Upoznavanje sa laboratorijskim metodama u hematologiji i primjena radioizotopa (vijek eritrocita, trombocita). – Upoznavanje sa indikacijama obrade ko{tane sr`i za kulture }elija. Po obavljenom sta`u kolokvijum. Nefrologija 2 mjeseca Sadr`aj obuke: – Obrada i pra}enje nefrolo{kih bolesnika, pregled nefrolo{kog bolesnika, planiranje racionalne obrade i dono{enje dijagnosti~kih i terapijskih zaklju~aka pod nadzorom specijaliste. – Ovladati pretragom urina, postavljanjem urinarnih katetera ultrazvu~nom dijagnostikom hitnih stanja u nefrologiji (opstrukeija, hidronefroza, tumor) – Upoznati tehniku biopsije bubrega, principe i postupak hemodijalize, ultrazvu~nu dijagnostiju u nefrologiji, radiolo{ke dijagnosti~ke i terapijske metode u nefrologiji. – Urgentna stanja u nefrologiji – Funkcionalno ispitivanje bubrega – Upoznavanje sa hemodijalizom i peritonalnom dijalizom – Upoznavanje sa plazmaferezom – Upoznavanje sa pripremom za transplantaciju i lije~enje bubrega. Po obavljenom sta`u obavezan kolokvijum. Endokrinologija s dijabetologijom 2 mjeseca Sadr`aj obuke: Pregled bolesnika s bolestima endokrinih `lijezda, {e}ernom bolesti i bolestima metabolizma, planiranje racionalne obrade i dono{enje dijagnosti~kih i terapijskih zaklju~aka pod nadzorom specijaliste. Endokrinolo{ka obrada bolesnika u hospitalnim uslovima (osnovna obrada, tuma~enje baznih vrijednosti hormona, izvo|enje supresionih i stimuli{u}ih testova i njihova interpretacija, dopunske dijagnozne metode i lije~enje). Endokrinolo{ka obrada bolesnika u ambulantnim uslovima (rad u poliklinici sa nastavnikom). Ovladati dijagnostikom i lije~enjem bolesti iz podru~ja endokrinologije, dijabetologije i bolesti metabolizma. Ovladati tehnikom pregleda o~ne pozadine. Upoznati laboratorijske pretrage iz podru~ja endokrinologije, dijabetologije i bolesti metabolizma. Rad u jedinici intenzivne i urgentne nege (potpuno ovladavanje principima neodlo`ne medicinske pomo}i i dijabetskim komama, hipoglikemiji, akutnoj hipokalcemiji, adisonskoj i tireotoksi~noj krizi). Upoznavanje sa primenom vizualizacionih tehnika u endokrinologiji (ultrazvuk, nuklearna medicina, CT i magnetna rezonanca). Ovladavanje postupcima intenzificirane inzulinske terapije u dijabetesu (indikacije, kontraindikacije, mere kontrole). Upoznavanje sa indikacijom i primjenom inzulinskih pulzatilnih pumpi. Ovladavanje principima supstitucijske terapije kod deficita pojedinih ili grupa hormona. Ovladavanje principima supresione terapije kod hiperfunkcije endokrinih `lijezda. Upoznavanje sa laboratorijskim metodama u endokrinologiji, posebno sa RIA postupcima. Po obavljenom sta`u obavezno je polaganje kolokvijuma.

Broj 17 – Strana 22

SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH

^etvrtak, 7. 4. 2011.

Reumatologija i imunologija 3 mjeseca Sadr`aj obuke: Samostalna obrada najmanje po jednog bolesnika iz svake grupe reumatolo{kih oboljenja. Samostalno vo|enje istorije bolesti za najmanje 10 bolesnika. Ovladavanje laboratorijskom dijagnostikom reumatolo{kih oboljenja. Ovladavanje rendgenolo{kom dijagnostikom reumatolo{kih oboljenja. Ovladati dijagnostikom i lije~enjem imunolo{kih bolesti, u prvom redu multisistematskih autoimunih bolesti, reumatskih bolesti i imunodeficijencija. Savladavanje tehnike punkcije zglobova sa intraartikularnim davanjem lijekova - samostalno izvo|enje 10 procedura. Savladavanje tehnike lokalne primene lijekova (periradikularno, periartikularno, enteze) samostalno izvo|enje 20 procedura. Upoznati alergolo{ke principe dijagnostike i lije~enja, zna~enje ko`nih testova i provokacijskih testova u alergologiji. Upoznati osnovne karakteristike laboratorijskih testova (serolo{kih, celularnih), principe imunoflourescencije, enzimskih testova, njihovu primjenu i interpretaciju rezultata. Alergolo{ka-imunolo{ka obrada bolesnika u stacionaru i poliklinici. Asistencija u rutinskoj i urgentnoj dijagnostici i adekvatnoj pomo}i u stacionaru i poliklinici. Asistencija i u~e{}e u proceduri dozno provokativnih testova u poliklinici i dnevnoj bolnici. Ovladavanje tehnikom izvo|enja sternalne funkcije pleuralne, perikardne i abdominalne i uzimanje uzoraka arterijske krvi po tri intervencije. Obuka aplikacija ambu maske i intubacije, traheotomije, vje{ta~kog disanja i dehidrilacije. Asistencija i obuka u izvo|enju ko`nih proba, biopsije ko`e, potko`nog tkiva i mi{i}a sa interpretacijom. Samostalno izvo|enje i asistencija u izvo|enju specifi~nih testova in vivo. Po obavljanju sta`a kolokvijum. INFEKTOLOGIJA 2 mjeseca Sadr`aj obuke: Pregled infektolo{kog bolesnika, planiranje racionalne obrade i dono{enje dijagnostni~kih i terapijskih zaklju~aka pod nadzorom specijaliste. Ovladati dijagnostikom i lije~enjem zaraznih bolesti i upoznati temeljne laboratorijske pretrage u infektologiji. Aktivan rad sa bolesnicima na sljede}im odjeljenjima: Odjeljenju za infekcije gastrointestinalnog trakta Odjeljenju za infekcije hepatobilijarnog sistema Odjeljenju AIDS-a Odjeljenju za nejasna febrilna stanja Odjeljenju za intenzivnu njegu i reanimacije. Po obavljenom sta`u kolokvijum. NEUROLOGIJA 2 mjeseca Sadr`aj obuke: Teoretski dio: Uvod u neurologiju, neurolo{ka propedeutika, savremeni pristup u neurologiji; Dijagnostika neurolo{kih oboljenja; Kome - diferencijalna dijagnoza, reanimacija, lije~enje; Glavobolja; Cerebrovaskularne bolesti; Epilepsije i drugi paroksizmalni poreme}aji; Neuromi{i}ne bolesti; Kraniocerebralne povrede; Ekstrapiramidne bolesti. Dje~ja neurologija (naglasak je na grani~na podru~ja sa internom medicinom). Prakti~ni dio: Pregled neurolo{kog bolesnika, planiranje racionalne obrade i dono{enje dijagnosti~kih i terapijskih zaklju~aka pod nadzorom specijaliste.

Ovladati dijagnostikom i lije~enjem naj~e{}ih neurolo{kih bolesti, osobito relevantnih za internu medicinu, ovladati tehnikom punkcije cerebrospinalne teku}ine. Upoznati principe elektroencefalografije, elektromiografije, pregled o~ne pozadine. Urgentna neurologija. LABORATORIJSKA DIJAGNOSTIKA 2 mjeseca Sta` iz laboratorijske dijagnostike ima za cilj da ljekarima na specijalizaciji interne medicine pru`i neophodna znanja i upozna ih sa hematolo{kim, biohemijskim i drugim laboratorijskim pretragama koje se primjenjuju u obradi internisti~kog bolesnika. NUKLEARNA MEDICINA 2 mjeseca Sta` iz nuklearne medicine ima za cilj da ljekarima na specijalizaciji interne medicine pru`i neophodna znanja i upozna ih sa vje{tinama koje ova medicinska disciplina primjenjuje u funkcionim, hemodinamskim i morfolo{kim ispitivanjima, kao i u terapiji pojedinih oboljenja, i to iz sljede}ih oblasti: Nuklearna kardiologija i pulmologija: Radiokardiografija; Nuklearna miokardiografija; Nuklearna ventrikulografija; Farmakolo{ki stres testovi; Ventilaciona perfuziona ventilacija plu}a. Nuklearna gastroenterohepatologija: Kvantitativne scintigrafske metode za ispitivanje gastrointestinalnog sistema; Scintigrafija i SPET jetre; Hepati~ka radionuklidna angiografija; Imunoscintigrafija karcinoma kolona i rektuma; Hepato-bilijarna scintigrafija i procjena motiliteta holeciste. Nuklearna onkologija i hematologija: Nuklearno-medicinske metode u onkologiji; Imunoscintigrafija i radioimunoterapija malignih tumora; Ispitivanja ferokinetike i eritropoeze kao i kinetike i vijeka trombocita; Ispitivanje apsorbcije i metabolizma vitamina B12; Scintigrafija slezene i limfnog sistema. Nuklearna endokrinologija: Kvantitativni testovi i racionalna nuklearno-medicinska dijagnostika tireoidnih disfunkcija; Scintigrafija kore nadbubre`nih `lijezda i tumora hromafilnog tkiva; Scintigrafija paratireoidnih i pljuva~nih `lijezda. Nuklearna nefro-urologija i nuklearna osteologija: Radiorenografija i karakteristike patolo{kih radiorenograma; Odre|ivanje renalnih klirensa; Scintigrafija bubrega; Nuklearno-medicinske metode u procjeni uspjeha transplantacije bubrega i andrologiji; Scintigrafija skeleta u benignim i malignim bolestima kostiju. Po obavljenom sta`u kolokvijum. RAD NA INTERNOM ODJELU 21 mjesec Rad na internom odjelu ima za cilj da ljekarima na specijalizaciji omogu}i prakti~nu primjenu ste~enih znanja i vje{tina. Ovo uklju~uje rad na odjelu i u poliklinici, te de`urstva. Bolni~ko pra}enje bolesnika putem odgovaraju}ih medicinskih protokola. Medicinska dokumentacija i evidencija. KLINI^KA FARMAKOLOGIJA S TOKSIKOLOGIJOM Vrsta specijalizacije: OSNOVNA Trajanje specijalizacije : 4 godine /48 mjeseci/ PROGRAM SPECIJALIZACIJE
[IRA OBLAST U@A OBLAST MJESTO OBAVLJANJA STA@A Medicinski fakultet TRAJANJE MJESECI 1 6 Klini~ka Bolni~ki odjel farmakologija Intenzivna njega Bolni~ki odjel intenzivne njege Infektologija Bolni~ki odjel infektologije 1 1 2

Uvodni dio - op}a teorijska nastava Uvodni dio

^etvrtak, 7. 4. 2011.
Farmakolo{kotoksikolo{ki laboratorij Neurologija Pedijatrija Farmakologija s toksikologijom Farmakologija Kardiologija Gastroenterologija Klini~ka imunologija i reumatologija Intenzivna njega Endokrinologija i dijabetes Nefrologija Psihijatrija Klini~ka pedijatrijska toksikologija Toksikologija Zakonodavstvo

SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH
Farmakolo{ko-toksik olo{ki laboratorij Bolni~ki odjel neurologije Bolni~ki odjel pedijatrije Bolnica Farmaceutska industrija Bolni~ki odjel interne medicine Bolni~ki odjel interne medicine Bolni~ki odjel interne medicine Bolni~ki odjel intenzivne njege Bolni~ki odjel interne medicine Bolni~ki odjel interne medicine Bolni~ki odjel psihijatrije Bolni~ki odjel pedijatrije Bolnica Federalno ministarstvo zdravstva, Zavod zdravstvenog osiguranja i reosiguranja Federacije Bosne i Hercegovine, Agencija za lijekove i medicinska sredstva Bosne i Hercegovine - Kontrolni laboratorij ½ ½ 1 12 6 2 2 2 2 1 1½ 2 2 3½

Broj 17 – Strana 23 1 mjesec

Pedijatrija Zna~ajke primjene lijekova u dje~joj dobi.

1

Godi{nji odmor

4

Uvodni dio - osnovna teorijska nastava 1 mjesec Osnovna teorijska nastava se provodi iz oblasti: – dono{enje klini~kih odluka, – komunikacijske vje{tine, – timski rad, – upravljanja sistemom, – sposobnost sticanja i preno{enja znanja, – etika i propisi, – promocija zdravlja. Obavlja se na medicinskom fakultetu u ukupnom trajanju od 1 mjesec, u nastavnim turnusima (ljetni i zimski semestar) po planu koji utvr|uju navedeni fakulteti. Uvodni dio specijalizacije 6 mjeseci Klini~ka farmakologije 1 mjesec Savladavanje tra`enja podataka o nuspojavama i priprema izvje{taja za prijavitelje i farmaceutsku industriju. Intenzivna njega odraslih 1 mjesec Savladavanje osnovnih tehnika obrade i lije~enja otrovanih narkomana. Infektologije 2 mjeseca Savladavanje osnovnih principa lije~enja zaraznih bolesti Farmakolo{ko-toksikolo{ki laboratorij 15 dana Interpretacija nalaza laboratorijskih pretraga i koncentracija lijekova u krvi Neurologija 15 dana Uvid u lije~enje glavnih neurolo{kih bolesti

KLINI^KA FARMAKOLOGIJA S TOKSIKOLOGIJOM 12 mjeseci Bolnica - rje{avanje terapijskih i toksikolo{kih problema (konkretnih uz krevet bolesnika i simuliranih) hospitaliziranih bolesnika. Ambulanta - priprema klini~ko-farmakolo{kih mi{ljenja (terapijskih ili kao dijela dokumentacije za registraciju lijeka). Aktivno sudjelovanje u klini~kom eksperimentu na ambulantnim bolesnicima (bar 4). Laboratorij - sudjelovanje u eksperimentima na zdravim dobrovoljcima (bioekvivalencija, osnove farmakokinetskih studija i izra~unavanja), priprema plana ispitivanja, provedba eksperimenta, priprema zavr{nog izvje{taja - (bar 3). Interpretacija rezultata mjerenja koncentracija lijekova u tjelesnim teku}inama. Agencija za lijekove i medicinska sredstva BiH - Ured za farmakovigilanciju: – upoznavanje s aktivno{}u Ureda, – prijem prijava, obrada prijava, priprema "povrata informacija" prijaviteljima. Pisanje povratnih pisama (20-ak). Slu`enje dokumentacijom Ureda koja redovno sti`e iz SZO, bibliotekom Instituta za klini~ku farmakologiju pri medicinskom fakultetu i svim glavnim izvorima informacija o lijekovima; – upoznavanje s radom bolni~ke komisije za lijekove, radom na bolni~koj listi lijekova, konceptom i radom s rezervnim lijekovima (antibioticima, antiemeticima i dr.); – upoznavanje s pripremom Biltena o lijekovima i Pharmacima. Sastavljanje vijesti, komentara i drugih dijelova navedenih publikacija – priprema bar 3 teksta za Bilten ili Pharmaca. – upoznavanje i sudjelovanje u drugim informacijskim aktivnostima Instituta za klini~ku farmakologiju pri medicinskom fakultetu (npr. za potrebe Zavoda zdravstvenog osiguranja i reosiguranja Federacije Bosne i Hercegovine). Kolokvij. FARMAKOLOGIJA (farmaceutska industrija s Istra`iva~kim institutom) 6 mjeseci Upoznavanje laboratorijskih tehnika i vje{tina (vaganje piptiranje, centrifugiranje, mjerenje el. potencijala itd.). Upoznavanje manipulacija s laboratorijskim `ivotinjama (anestezija, intraperitonalna ili druga primjena lijeka, uzimanje uzoraka krvi, seciranje `ivotinja, preparcija tkiva i organa, transplantacija ko`e i drugih tkiva, itd.) i zahvati fiksacija. Upoznavanje neophodnih uvjeta za ispravno uzgajanje laboratorijskih `ivotinja u stajama, razli~ite vrste anestezije, rad anestezije. Decerebracija, tehnike rada i mjerenja u~inka lijekova. Krvni pritisak, EKG, pletizmografija, EEG, intrakranijalni tlak, diuraza, analgezija. U~inak neurotropnih lijekova (ekscitacija inhibicija posttetani~ka potencijacija, itd.), biohemijske metode, vezanje: za receptor, u~inci lijekova na neurotransmitere; eksperimentalni ulkus i njegova terapija; Farmakokinetika radioaktivno ozna~ene materije: ispitivanje akutne i hroni~ne toksi~nosti; pretra`ivanja strane literature na zadanu temu prije postavljanja eksperimenta; sudjelevanje u pripremi plana pokusa ispitivanja lijekova na `ivotinjskim modelima: vo|enje laboratorijskog dnevnika, bilje`enje rezultata pokusa: statisti~ka obrada rezultata pokusa na ra~unalu, sudjelovanje u pripremi nau~nih radova s rezultatima provedenih eksperimenata; sudjelovanje u pripremi nau~nih i stru~nih skupova, predavanja i sl.; sudjelovanje u izradi farmakolo{ko-toksikolo{kog mi{ljenja

proizvodnji uporabi.prepoznavanje otrovanja u djece. metode otkrivanja. primjena sredstava za{tite kod intervencija u kriznim stanjima. individualizacija terapije. postupci s otrovnim djetetom (op}i detoksikacijski i specijalni antidotski). – upravljanja sistemom. sudjelovanje u izradi toksikolo{kih mi{ljenja). HEMATOLOGIJA 2 mjeseca 4. Agencija za lijekove i medicinska sredstva Bosne i Hercegovine Kontrolni laboratorij. INTENZIVNA NJEGA 2 mjeseca 6. upoznavanje s bazama podataka o otrovima u prometu.5 mjeseci Klini~ko laboratorijska dijagnostika (uzorkovanje. UVODNI DIO Teoretska i prakti~na nastava iz ove oblasti 8 mjeseci Teoretska i prakti~na nastava iz oblasti klini~ke fiziologije organizovana na medicinskom fakultetu. priprema klini~ko-toksikolo{kih informacija. Intenzivna njega Pedijatrijska klinika . aktivno sudjelovanje u lije~enju akutno otrovane djece. upu}ivanje klini~ko-toksikolo{kih informacija u druga sredi{ta u dr`avi. u nastavnim turnusima (ljetni i zimski semestar) po planu koji utvr|uju navedeni fakulteti. Upoznavanje s principima zakonodavstva podru~ja lijekova i rada navedenih ustanova koje pokrivaju pojedine aspekte klini~ke farmakologije i toksikologije. NEFROLOGIJA S ODJELOM ZA POSTUPKE DIJALIZE 1.Broj 17 – Strana 24 SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH [IRA OBLAST Uvodni dio Op}a teorijska nastava Teoretska i prakti~na nastava iz ove oblasti Klini~ka fiziologija Ispitivanje zapremine i fizikohemijskih karakteristika tjelesnih te~nosti Funkcija ispitivanja bubrega Imunolo{ka ispitivanja Bolni~ki laboratorij univerzitetsko-k lini~ke bolnice Bolni~ki odjel nefrologije Bolni~ki odjel imunologije univerzitetsko-k lini~ke bolnice Bolni~ki odjel pulmologije U@A OBLAST ^etvrtak. vodi. prevencije lije~enja. pankreasa i jetre Funkciono ispitivanje endokrinih `lijezda Funkciona ispitivanja `iv~anog sistema Sta` iz drugih grana Klini~ka fiziologija u internoj medicini Zarazne bolesti Klini~ka fiziologija i hirurgija Pedijatrija Neuropsihijatrija 1 Bolni~ki odjel kardiologije 2 Bolni~ki odjel gastroenterohep atologije 2 Bolni~ki odjel endokrinologije Bolni~ki odjel neurologije 11 Bolni~ki odjel interne medicine Bolni~ki odjel infektologije Bolni~ki odjel hirurgije Bolni~ki odjel pedijatrije Bolni~ki odjel neurologije i psihijatrije 2 1 5 1 2 2 1 UVODNI DIO OSNOVNA TEORIJSKA NASTAVA 1 mjesec Osnovna teorijska nastava se provodi iz oblasti: – dono{enje klini~kih odluka. MJESTO TRAJANJE TRAJANJE OBAVLJANJA (mjeseci) (mjeseci) STA@A Medicinski 9 fakultet 1 8 16 1.informacijski centar: prakti~ni rad s bazama podataka o otrovanjima lijekovima i drugim otrovima. otkrivanje otrova brzim priru~nim testovima). ekotoksikologija (uzorkovanje. Zavod zdravstvenog osiguranja i reosiguranja Federacije Bosne i Hercegovine. te pretra`ivanje javnih baza podataka o otrovanjima u Evropi i SAD. 2011. . – komunikacijske vje{tine. dokazivanja mjerenja otrova i lijekova u biolo{kom materijalu). klini~kog ispitivanja i razvoja novih terapijskih principa.5 mjeseci 8. Ambulanta . upoznavanje s osobitostima i epidemiologije otrovanja djece i preventivnim djelatnostima. ENDOKRINOLOGIJA I DIJABETES 1 mjesec 7. pedijatrijske gatroenterologije. Naglasak je na ciljanom radu u vezi s problemima klinike farmakologije i toksikologije uz posebnu pa`nju na slu`enje literaturom ovih podru~ja. 7. Nakon svakog boravka kolokvij. Obavlja se na medicinskom fakultetu u ukupnom trajanju od 1 mjesec. KLINI^KA FIZIOLOGIJA Vrsta specijalizacije: OSNOVNA Trajanje specijalizacije : 3 godine /36 mjeseci/ PLAN SPECIJALIZACIJE 4 2 1 Funkciono ispitivanje respiratornog sistema Funkciono ispitivanje kardiovaskularnog sistema Funkciono ispitivanje digestivnog sistema.farmakokinetska i toksokinetska izra~unavanja (izra~unavanja farmakokinetskih parametara i simulacija. nadalje prepoznavanju otrovanja.krizna stanja (ovladavanje pretra`ivanjem baze podataka. priprema biolo{kog materijala za analizu. – sposobnost sticanja i preno{enja znanja. 4.odjeli neuropedijatrije. . bioekvivalencija lijekova): . postupaka s akutno i hroni~no otrovanim u smislu pra}enja. upoznavanje tehnika dekontaminacije. KLINI^KA PEDIJATRIJSKA TOKSIKOLOGIJA 2 mjeseca Bolnica . ZAKONODAVSTVO 1 mjesec Federalno ministarstvo zdravstva. kardiologije i nefrologije TOKSIKOLOGIJA 3. analiza otrova u zraku. – promocija zdravlja. – timski rad. KARDIOLOGIJA 2 mjeseca 2. PSIHIJATRIJA 2 mjeseca Program i vje{tine od 1-8 obuhva}aju sve aktivnosti na podru~ju racionalne farmakoterapije. – etika i propisi. KLINI^KA IMUNOLOGIJA I REUMATOLOGIJA 2 mjeseca 5. GASTROENTEROLOGIJA 2 mjeseca 3. tlu i biosferi.

Funkcionalno ispitivanje digestivnog sistema. protrombinsko vrijeme. hisografija) neinvazivnog ispitivanja hemodinamike (elektrokardiografija. laboratorijsko pra}enje heparinske. poreme}aja trombocita (odre|ivanje broja trombocita. Imunolo{ka ispitivanja 1 mjesec Upoznaje se sa klini~ko-laboratorijskim metodama za dokazivanje antigena i antitijela (parcipitacione.^etvrtak. 4. za procjenu funkcionog stanja granulocita (hemotaksa. radioizotopska metoda). Ovladava metodama ispitivanja krvnog pritiska. biolo{ko. visokozimetrija) ispitivanje raspiratornih poreme}aja aciobazne ravnote`e. angiografija. savremene metode kori{}enjem celularnih i subcelularnih sistema. odre|ivanje osmolarnosti krvi i mokra}e. 8. osposobljava se za analizu. adhezivnosti. otkrivanje povr{inskih antigena T }elija. savladava indikacije za upotrebu nutritivnih rastvora i ishrane . realna angiografija). difuzije i plu}ne cirkulacije (ispitivanje raspodjele inhaliranih gasova. 2011. plazme. brzom dijagnostikom i urgentnom korekcijom ovih disbalansa. 3. test hemiluminiscencije). radioimunolo{ko ispitivanje digestivnih hormona). imunofluorescentne metode. serolo{ke analize komplementa). Ispitivanje hematopoeznog sistema i homeostaze 2 mjeseca Osposobljava se za tuma~enje nalaza osnovnih laboratorijskih hematolo{kih ispitivanja i nalaza biohemijskih citolo{kih analiza u ovoj oblasti. osnovama dijetetike (ispitivanje i odre|ivanje ukupnih kalori~nih potreba. vaskularnog integriteta (test kapilarne rezistencije. o ispitivanjima posttransfuzionih. reapsorpacije i sekrecije proksimalnih tubula (odre|ivanje tubularnog transporta glukoze. ITV test. amonijum hlorid. odre|ivanja sastava tjelesnih te~nosti i pra}enja acidobazne ravnote`e sa mjerenjem i izu~avanjem raspodjele vode u razli~itim tjelesnim prostorijama (metode razrje|enja te{kom vodom. peritonealne dijalize i drugim postupcima ekstrakorporalne depuracije. poreme}aja koagulacije i fibrinolize (vrijeme koagulacije krvi. sekretorne funkcije distalnih tubula (odre|ivanje izlu~ivanja H jona. interstinalne apsorpcije (radioizotopske metode i dr. Funkcionalno ispitivanje respiratornog sistema 1 mjesec Upoznaje se sa metodama i tuma~enjem nalaza dobijenih ispitivanjem plu}ne ventilacije (standardna spirografija. radioaktivnim natrijumom i dr. Upoznaje se sa metodama i nalazima dobijenim ispitivanjem realne hipertenzije. radioimunolo{ke tehnike. Upoznaje se sa metodama hemodijalize. sa postupcima izvo|enja alergolo{kih ko`nih testova i osposobljava se za tuma~enje nalaza dobijenih ovim ispitivanjima. odre|ivanje du`ine `ivota leukocita i trombocita. Savladava znanja o imunologiji krvnih grupa i njihovoj prakti~noj primeni. funkcije bubrega zbirnim testovima (radiorenografija. alkalne rezerve. Sti~e znanja o savremenim laboratorijsko-dijagnosti~kim testovima iz imunohematologije. SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 17 – Strana 25 KLINI^KA FIZIOLOGIJA 16 mjeseci Specijalizant upoznaje principe i istra`ivanja. u dijagnosti~ke svrhe ispituje uticaj izazvanih poreme}aja odre|enog homostaznog sistema na funkcije pojedinih organa ili sistema. inhalaciona scinigrafija plu}a). procjena difuzijskog kapaciteta plu}a. obilje`enim eritrocitima. 4. 2. sa odre|ivanjem koli~ine elektrolita i opasnih sastojaka koji uti~u na raspodjelu vode i odr`avanje osmotske ravnote`e (standardne laboratorijske metode).). ferokinetike. radioizotopsko odre|ivanje protoka i rezidualnog urina). scintigrafija srca i njegovih {upljina. intubacione i scintigrafske metode). PSP test). sa mjerenjem pokazatelja acidobaznog bilansa (metode. Upoznaje se sa metodama i osposobljavanja za tuma~enje nalaza dobijenih ispitivanjem pojedinih baza hemostaze. pristupe izu~avanja regulacionih sistema u fiziolo{kim i patofizilo{kim uslovima. vazoporesinski test. Funkcionalno ispitivanje endokrinih `lijezda 2 mjeseca Upoznaje se sa funkcionim testovima i nalazima dobijenim ispitivanjem hipofize (adenohipofiza radioizotopske. razgradnih proizvoda fibrina. 7. registracija krivulja protok/volumen i izvedeni parametri. Upoznaje se sa metodama i tuma~enjem nalaza dobijenih ispitivanjem bubre`ne cirkulacije (odre|ivanje zapremine protoka krvi i plazme PAH i diodrast. enzimopatija i hemoglobinopatija). raepsorptivne funkcije distalnih i sabirnih kanali}a (test dilucije i koncentracije. pankreasa i jetre 2 mjeseca Upoznaje se sa metodama i tuma~enjem nalaza dobijenih ispitivanjem motorike pojedinih dijelova digestivnog sistema (radiolo{ke procedure. radioizotopske metode ispitivanja perifernog krvotoka i radioimunolo{ke metode ispitivanja kardiovaskularnog sistema). . protok/ volumen sa sobnim vazduhom i smjesom HeO2. Ispitivanje zapremine i fizikohemijskih karakteristika tjelesnih te~nosti 4 mjeseca Specijalizant se upoznaje sa metodama mjerenja volumena. 7. kao i dinamiku promena koje nastaju pri korekciji homeostaze. mjerenje rastegljivosti plu}a. kreatinina. odre|ivanje faktora koagulacije. sti~e prakti~na znanja o kontroli funkcija pojedinih sistema u bolesnika sa poreme}enom hemeostazom (posebno vodeno-sonom) i acidobaznim disbalansom. flebografija. osposobljava se za dijetetsku korekciju u stanjima op}e i specifi~ne malnutracije i hiperalimentacije. klirens ureje. mokra}ne be{ike (elektromiografija. glumerularne filtracije (klirens inulina. kumarinske i trombolizne terapije. sekrecije (klasi~ne metode. upoznaje se sa nalazima dobijenim endoskopskim ispitivanjem. 6. vrijeme krvarenja. za ispitivanje funkcionalnog stanja i funkcije limfocita (testovi aktivacije limfocita. trombocitnih faktora). test optere}enja). Upoznaje se sa dijagnostikom poreme}aja eritrocitne loze (radioizotopsko odre|ivanje eritopoeze. du`ine `ivota eritrocita. bilo{ko doziranje pojedinih od hormona. odre|ivanja pH krvi. brzine i obnove `eljeza u krvi u toku 24 ~asa. pletizmografija. gasne analize u mirovanju i ergometriji. metodama ispitivanja energetskog metabolizma. Detaljno se upoznaje sa na~inom pripremanja i klini~kom aplikacijom parenteralnih rastvora. Osposobljava se za tuma~enje nalaza dobijenih ovim ispitivanjima. scintrigrafija bubrega. enzimsko testiranje renina ili angiotenzina). plu}ne mehanike (penumotohografija. leukocitne loze (kvantitativna i kvalitativna skretnja bijele krvne slike. Upoznaje se sa metodologijom funkcionalnih ispitivanja organa i sistema ~oveka. Upoznaje se sa metodologijom klini~kih i biohemijskih ispitivanja nutritivnog statusa. biohemijske analize. pCO2 baznog ekcesa). radioizotopska kvantitativna selektivna kardiografija. hemoliti~kih i drugih reakcija i upoznaje principe lije~enja nadoknadom krvi. viskoznost krvi). osmotskog klirensa i klirensa slobodne vode). citohemijska karakterizacija poreme}aj leukocita). Funkcionalno ispitivanje kardiovaskularnog sistema 2 mjeseca Upoznaje se sa metodama i tuma~enjem nalaza invazivnog ispitivanja hemodinamike (kineventrikulografija. detekcija hemolize. PAH diodrast). pojedinih hranljivih materija). tuma~enje i prakti~nu primenu dobijenih podataka: 1. ehografija.per os i tuba`om. odre|ivanje procentualnog odnosa T i V limfocita. radioizotopsko ispitivanje plu}ne cirkulacije. koronarografija. Funkcija ispitivanja bubrega 2 mjeseca Ovladava tuma~enjem nalaza dobijenih rutinskim pregledom mokra}e i odre|ivanjem sadr`aja jedinjenja neproteinskog azota u krvi. Sti~e znanja iz metodologije ispitivanja pankreasa i jetre i osposobljava se za tuma~enje nalaza. EDTA). 5. antipirinom. Sti~e prakti~na znanja o kontroli fiziolo{kih parametara u koronarnoj jedinici. pO2. povr{inskih imunoglobilina V }elija).).

nefrologiji. Upoznaje osnovne principe njege i ishrane dojen~eta i malog djeteta. konvulzije) i postupcima reanimacije u dje~ijoj dobi. upoznaje se sa metodama ispitivanja `iv~anog sistema .Broj 17 – Strana 26 SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH ^etvrtak.). dijagnostiku. krvavljenja i sti~e prakti~na znanja o kontroli klini~kofiziolo{kih parametara preoperativno ili postoperativno nastalih poreme}aja hemostaze i disfunkcija pojedinih organa ili sistema. imunolo{ka ispitivanja). {titne `lijezde. Upoznaje neurolo{ke poreme}aje nastale u toku hipoksemija i endogenih intoksikacija organizma. ovladava dijagnosti~kim metodama i lije~enjem naj~e{}ih urgentnih stanja u ovoj grani medicine. radioizotopskim (scintigrafija mozga. klini~koj alergologiji. zapaljenskih. crush sindroma. . neurohipofize . gastroenterologiji. kardiologiji. Upoznaje na~ine primjene. endokrinologiji i bolestima metabolizma. Upoznaje postupke reanimacije. radioimunolo{ke. Klini~ka fiziologija i hirurgija 2 mjeseca Ovladava etiopatogenezom. citolo{ka. izazvani potencijali i dr. dehidracija. test infuzije hipertoni~kih rastvora. Zarazne bolesti 1 mjesec Specijalizant izu~ava etiopatogenezu. dimijelinizuju}ih o{te}enja centralnog nervnog sistema i perifernih nerava. fluorimetrijske i kolorimetrijske metode). angiografija i ispitivanje mo`danog krvotoka). 7.naro~ito koma. upoznaje klini~ku sliku i sti~e znanja iz dijagnostike naj~e{}ih neurolo{kih oboljenja.dehidratacioni test. radioizotopske i radioimunolo{ke metode). KLINI^KA IMUNOLOGIJA Vrsta specijalizacije: OSNOVNA Trajanje specijalizacije : 3 godine /36 mjeseci/ PLAN SPECIJALIZACIJE [IRA OBLAST Uvodni dio MJESTO TRAJANJE TRAJANJE OBAVLJANJA STA@A Medicinski 9 mjeseci fakultet Osnovna teorijska 1 mjesec nastava Teoretska i 8 mjeseci prakti~na nastava iz ove oblasti 27 mjeseci Imunolo{ki laboratorijski metodi Imunodijagnoza i imunoterapija imunolo{kih bolesti iz oblasti interna medicina Imunodijagnoza i imunoterapija imunolo{kih bolesti iz oblasti pedijatrija Transplantacija tkiva i organa Imunolo{ki laboratorij UKB Bolni~ki odjeli interne medicine 8 mjeseci U@A OBLAST Prakti~an stru~ni rad 8 mjeseci Bolni~ki odjeli pedijatrije 2 mjeseca Imunodijagnoza i imunoterapija imunolo{kih bolesti iz oblasti zarazne bolesti Imunodijagnoza i imunoterapija iz oblasti maligne bolesti Imunodijagnoza i imunoterapija imunolo{kih bolesti iz oblasti dermatologija Imunodijagnoza i imunoterapija imunolo{kih bolesti iz oblasti neurologija Bolni~ki odjeli za transplantaciju i Zavod za transfuzijsku medicinu FBIH Bolni~ki odjeli infektologije 1 mjesec 2 mjeseca Bolni~ki odjeli onkologije 2 mjeseca Bolni~ki odjeli dermatologije 1 mjesec Bolni~ki odjeli neurologije 1 mjesec UVODNI DIO OSNOVNA TEORIJSKA NASTAVA 1 mjesec Osnovna teorijska nastava se provodi iz oblasti: – dono{enje klini~kih odluka. klini~ke dijagnostike i lije~enja u hematologiji. polnih `lijezda (odre|ivanje rizi~nih steroida u mokra}i i plazmi). endokrinog pankreasa (biolo{ko doziranje insulina. – komunikacijske vje{tine. doziranja i ne`eljenih efekata lijekova u dje~ijoj dobi. Sti~e osnovna znanja iz oblasti medicinske psihologije i to naro~ito psihologije somatskih bolesti. Upoznaje patogenezu. a posebno vaskularnih. ispitivanje bilansa minerala uz pumo} markera). poreme}aja svijesti razli~itog stupnja . Prati biolo{ke. Prakti~no radi u specijalisti~ko-konsultativnoj ambulanti za funkciona ispitivanja i dijagnostiku. Upoznaje se sa dijagnosti~kim metodama i sti~e znanja o kontroli klini~ko-fiziolo{kih pokazatelja i lije~enju urgentnih stanja u pedijatriji ({ok. 2011. Pedijatrija 2 mjeseca Specijalizant ovladava znanjima iz fiziologije i patolo{ke fiziologije dojen~eta i malog djeteta. toksi~ne i alergijske reakcije bolesnika na lijekove. pituitrinski test). osposobljava se za klini~ku primjenu nalaza funkcionih ispitivanja i korekciju poreme}aja razli~itih vidova homeostaze. sti~e osnovna znanja za tuma~enje nalaza dobijenih ovim ispitivanjem. ovladava njegom i ishranom takvih bolesnika. biomagnetskim i imunopatolo{kim. patogenezu i diferencijalnu dijagnostiku razli~itih tipova sinkope. hromatografske. reografskim. Sti~e znanja iz etiopatogeneze. klini~ke dijagnostike poreme}aja hemeostaze i disfunkcije pojedinih organa ili sistema u razli~itim urgentno nastalim stanjima u internoj medicini. SPECIJALISTI^KI STA@ IZ DRUGIH GRANA Klini~ka fiziologija u internoj medicini 5 mjeseci Specijalizant savla|uje osnovna znanja iz etiopatogeneze. principe postoperativne njege bolesnika. Neuropsihijatrija 1 mjesec Savla|uje etiopatogenezu. paratireodinih `lijezda. pulmologiji. Prati ne`eljena i toksi~na dejstva lijekova. 9. Funkcionalno ispitivanje `iv~anog sistema 1 mjesec Ovladava znanjima pregleda likvora (biohemijska. akutnih delirijuma i konfuznih stanja. fosfata. farmakoterapiju i reanimatologiji. (odre|ivanje Ca. opekotina. Upoznaje se sa metodama ispitivanja i dokazivanja hipertenzije endokrinog porekla. klini~ku sliku i lije~enje intoksikacija izazvanih razli~itim biolo{kim etiolo{kim faktorima. Upoznaje specifi~nosti reakcija bolesnika razli~ite starosne dobi pri poreme}ajima homeostaze. Prou~ava etiologiju. prou~ava patogenezu i sti~e znanja iz diferencijalne dijagnostike i lije~enja urgentnih stanja koja mogu nastati u toku sli~nih zaraznih i nezaraznih oboljenja. upoznaje se sa intenzivnim lije~enjem takvih bolesnika i osposobljava da kori{}enjem i sintezom raspolo`ivih dijagnosti~kih pokazatelja sagledava i prati stanje bolesnika u cjelini. Savla|uje dijagnostiku i lije~enje urgentnih stanja u neurologiji. alkalne fosfataze. nadbubre`ne `lijezde (radioizotopske. jedinicama intenzivne njege bolnica i osposobljava se za samostalno rje{avanje klini~ko-fiziolo{kih problema u timskom radu. 4. upoznaje se sa klini~kom slikom i klini~kom dijagnostikom {oka. ovladava znanjima o infuzionoj terapiji i ishrani takvih bolesnika.elektrofiziolo{kim (EEG.

Program prakti~ne obuke specifi~nih imunolo{kih testova koji }e se izvoditi u okviru klini~kog sta`a iz medicinske imunologije dat je u okviru pojedinih oblasti specijalne imunopatologije. neutrofilima i trombocitima. – odre|ivanje "imunolo{kog statusa" po potrebi. – autoimunske i imunske anemije. krioglobulinemije). bolesti te{kog i lakog lanca. RF). urtikarija. 2011. Sjogrenov sindrom).Ukupno trajanje 1 mjesec Specijalizant sti~e znanje o imunopatogenezi. u nastavnim turnusima (ljetni i zimski semestar) po planu koji utvr|uju navedeni fakulteti. Specijalizant se upoznaje sa i obu~ava za izvo|enje sljede}ih laboratorijskih imunolo{kih metoda: – detekcija i odre|ivanje imunokompleksa u tjelesnim te~nostima i tkivima. psorijazni artritis. – sposobnost sticanja i preno{enja znanja. imunodijagnozi i imunoterapiji sljede}ih bolesti: – alergijske bolesti (alergijski rinitis. Imunodijagnoza i imunoterapija imunolo{kih bolesti iz oblasti interna medicina 8 mjeseci REUMATOLOGIJA . MIF-a i drugih medijatora reakcije kasne preosjetljivosti in vitro. krioglobulini). – ispitivanje proliferacije limfocita u kulturi mije{anih limfocita. ADCC. – odre|ivanje subpopulacija limfocita tehnikama stvaranja rozeta. – upravljanja sistemom. – odre|ivanje koncentracije komponenti komplementa. RAST). – dokazivanje tkivnih antigena imunohistohemijskim metodima.^etvrtak. – dokazivanje imunokompleksa u tkivima imunohistohemijskim metodima. autoimunski i imunski poreme}aji koagulacije. reumatska groznica. Valdenstromova makroglobulinemija. dermatopolimiozitis. – osnovni hromatografski metodi i viskozimetrija. angioedem. – mjerenje produkcije IL-1. slezena. – detekcija i odre|ivanje antitela prema eritrocitima. Njegenerova granulomatoza.seruma. – kultivisanje i odr`avanje }elijskih linija koje se koriste u imunolo{kim testovima. – aplikacija i tuma~enje ko`nih testova za procjenu reakcije kasne preosjetljivosti (primarni i sekundarni odgovor). – osnovne tehnike genetskog in`enjerstva. 4. A. – promocija zdravlja. – detekcija i odre|ivanje krioglobulina.). amiloidoza. – dokazivanje normalnih i patolo{kih proteina i imunoglobulina metodima imunoelektroforeze. alergije izazvane lijekovima. – antinuklearna antitijela i anti DNK antitijela. sistemski eritemski lupus. imunodijagnozi i imunoterapiji sljede}ih bolesti: – reumatske bolesti (reumatoidni artritis. preosetljivosti na aspirin). imunoelektroforeza. – pseudoalergijske reakcije (preosetljivosti na kontrastna sredstva. serumska bolest. benigna monoklonska gamapatija). – komplementa. ALERGOLOGIJA 1 mjesec Specijalizant sti~e znanje o imunopatogenezi. – izvo|enja i tuma~enja lupus band testa (LBT). Metodolo{ki postupci koji }e se specijalizantima demonstrirati: – sensitivni i automatski metodi za odre|ivanje koncentracije imunoglobulina. – odre|ivanje ukupnog i specifi~nog IgE (PRIST. neutropenije i trombocitopenije. – etika i propisi. – mjerenje produkcije LIF-a. . – ispitivanje citotoksi~ne funkcije limfocita (LMC. – odre|ivanje koncentracije imunokompleksa (PEG. SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 17 – Strana 27 – timski rad. – odre|ivanje koncentracije imunoglobulina u krvi i drugim tjelesnim te~nostima imunodifuzionim metodima. alergijska bronhijalna astma. – tehnologija produkcije monoklonskih antitijela. atopijski dermatitis. Specijalizant se upoznaje i obu~ava za izvo|enje sljede}ih laboratorijskih imunolo{kih metoda: – ko`ni testovi rane preosetljivosti. – odre|ivanje i tuma~enje nalaza "imunolo{kog statusa" kod sumnje na imunodeficijenciju. – separacija plazme . – limfni (Hodgkin i non Hodgkin). ujedom insekata). plazmocitom. HEMATOLOGIJA 1 mjesec Specijalizant sti~e znanje o imunopatogenezi. – odre|ivanje subpopulacija limfocita monoklonskim antitijelima. anafilati~ka reakcija. – uklju~ivanje u eksperimentalni rad i samostalno izvo|enje odabranih eksperimentalnih cjelina. – imunofenotipizacija }elija iz ko{tane sr`i. Obavlja se na medicinskom fakultetu u ukupnom trajanju od 1 mjesec. – izolacija limfocita iz krvi i drugih limfati~nih organa (ko{tana sr`. ankiloziraju}i spondilitis. – organizacija rada laboratorije za klini~ku imunologiju. – imunolo{ka dijagnoza leukemija i limfoma primjenom panela monoklonskih antitijela. Specijalizant se upoznaje i obu~ava za izvo|enje sljede}ih laboratorijskih imunolo{kih metoda: – laboratorijska dijagnostika monoklonskih gamapatija (elektroforeza. hranom. – primjena fluorescentne mikroskopije i citoflourimetrije. – akutne i hroni~ne limfocitne i mijeloidne leukemije. – odre|ivanje koncentracije krioglobulina. Con. UVODNI DIO Teorijska i prakti~na nastava na fakultetu 8 mjeseci Sljede}e oblasti imunologije: – Molekularna imunologija i imunologija – Celularna imunologija i imunoregulacija – Laboratorijski imunolo{ki metodi – Infekcijska imunologija – Transplantacijska imunologija – Tumorska imunologija – Op}a imunopatologija – Laboratorijski imunolo{ki metodi – Specijalna imunopatologija sa principima imunodijagnoze i imuno-terapije. – ispitivanje proliferativne sposobnosti limfocita u kulturi na nespecifi~ne mitogen (PHA. NK i LAK citotoksi~nost). – interpretacija rezultata fenotipizacije limfocita dobijenih fluorescentnom mikroskopijom i citofluorimetrijom. 7. Cilj. Reiterov sindrom. ukupni imunoglobulini. lokalne anestatike. limfni ~vorovi). sistemska skleroza. imunodijagnozi i imunoterapiji sljede}ih bolesti: – diskrazije plazma }elija (multipli mijelom. IL-2 i responsivnost }elija na IL-2. Prakti~an stru~ni rad na klinici 27 mjeseci Imunolo{ki laboratorijski metodi 8 mjeseci Specijalizant se upoznaje sa i obu~ava za izvo|enje sljede}ih laboratorijskih imunolo{kih tehnika: – uzimanje krvi i drugih tjelesnih te~nosti za imunolo{ka ispitivanja. mije{ana bolest vezivnog tkiva. – reumatoidnog faktora. – imunofenotipizacija limfocita. – vaskulitisi razli~ite etiologije (poliarteritis nodosa. – Behcetov sindrom. alergijske gastroenteropatije. PNjM itd.

Broj 17 – Strana 28 – – –

SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH

^etvrtak, 7. 4. 2011.

odre|ivanje histamina, testovi provokacije reakcije na alergen, izvo|enje specifi~ne hiposenzibilizacije.

ENDOKRINOLOGIJA 1 mjesec Specijalizant sti~e znanje o imunopatogenezi, imunodijagnozi i imunoterapiji sljede}ih bolesti: – organspecifi~na autoimuna endokrina oboljenja (hroni~ni tireoiditis, primarni miksedem, Hashimotov tireoiditis, Gravesova bolest, tireogastri~na bolest, hroni~na adrenokortikalna insuficijencija, perniciozna anemija, diabetes mellitus tip I, poliendokrinopatije, mukokutana kandidijaza). Specijalizant se upoznaje i obu~ava za izvo|enje sljede}ih laboratorijskih imunolo{kih metoda: – detekcija i odre|ivanje autoimunih antitela (antitireoglobulinska, antiinsulinska, antigastri~na antitela) u tjelesnim te~nostima (metodom RIA i ELISA) i tkivima (imunofluorescentna i peroksidazna tehnika). NEFROLOGIJA 1 mjesec Specijalizant sti~e znanja o imunopatogenezi, imunodijagnozi i imunoterapiji sljede}ih bolesti: – glumerulonefritis (izazvan antitijelima prema bazalnoj membrani (sindrom Goodpasture), izazvan imunokompleksima (proliferativni, mezangioproliferativni, membranozni), – bubulointersticijski nefritis (izazvan antitijelima prema bazalnoj membrani, izazvan imunokompleksima). Specijalizant se upoznaje i obu~ava za izvo|enje sljede}ih laboratorijskih imunolo{kih metoda: – detekcija i odre|ivanje antitijela i imunokompleksa u tkivu bubrega imunofluorescentnim i imunoperoksidaznim tehnikama, – detekcija i odre|ivanje imunokompleksa u serumu (PEG, Cilj, RF). PULMOLOGIJA 1 mjesec Specijalizant sti~e znanje o imunopatogenezi, imunodijagnozi i imunoterapiji sljede}ih bolesti: – atopijska astma, hipersensitivni pneumonitis, aspergiloza, sarkoidoza, sindroma Goodpasture. Specijalizant se upoznaje i obu~ava za izvo|enje sljede}ih laboratorijskih imunolo{kih metoda: – dokazivanje preosetljivosti na pojedine antigene, – karakterizaciju limfnih }elija bronhijalnog alveolarnog livata (BAL). GASTROENTEROLOGIJA 1 mjesec Specijalizant sti~e znanje o imunopatogenezi, imunodijagnozi i imunoterapiji sljede}ih bolesti: – alergijske gastroenteropatije, rekurentne aftozne ulceracije, hroni~ni atrofi~ni gastritis, perniciozna anemija, celijakija, Kronova bolest, ulcerozni kolitis, hepatitisa B, hepatitis non-A non-B, hroni~na aktivni hepatitis, primarna bilijarna ciroze. Specijalizant se upoznaje i obu~ava za izvo|enje sljede}ih laboratorijskih imunolo{kih metoda: – ispitivanje preosetljivosti na pojedine alergene – detekcija i odre|ivanje antitela prema `eluda~noj sluznici. KARDIOLOGIJA 1 mjesec Specijalizant sti~e znanje o imunopatogenezi, imunodijagnozi i imunoterapiji sljede}ih bolesti: – Dresslerov sindrom, akutna reumatska groznica, autoimuni miokarditis. Specijalizant se upoznaje i obu~ava za izvo|enje sljede}ih laboratorijskih imunolo{kih metoda: – detekcija i odre|ivanje antisr~anih antitela u telesnim te~nostima i tkivima.

Imunodijagnoza i imunoterapija imunolo{kih bolesti iz oblasti PEDIJATRIJA 2 mjeseca Specijalizant sti~e znanje o imunopatogenezi, imunodijagnozi i imunoterapiji sljede}ih bolesti: – 165 deficijencija B limfocita (agamaglobulinemija, ste~ena hipogamaglobulinemija, prolazna hipogamaglobulinemija dojena~ke dobi, selektivna IgA deficijencija), – deficijencija T limfocita (kongenitalna timusna aplazija, hroni~na mukokutalna kandidijaza), – kombinovane imunodeficijencije (te{ka kombinovana imunodeficijencija Nezelof sindrom, ataksija telangiektazija, sindrom Njiskott-Aldrich, imunodeficijencije zbog nedostatka enzima (ADA, PNP), imunodeficijencije zbog poreme}aja }elijske membrane), poreme}aje fagocitne funkcije (hroni~na granulomatozna bolest, sindrom Chediak-Higashi, sindrom hiper IgE), deficijencije komplementa. Upoznaje se sa problemima sekundarnih imunodeficijencija, pedijatrijskog AIDS-a, sa alergijskim oboljenjima kod djece (posebno atopijskim dermatitisom), reumatskim oboljenjima kod djece (posebno juvenilnim artritisom - Morbus Still), sa problemom substitucione terapije gamaglobulinima, timusnim graftovima ili hormonima, problemima vakcinacije. Specijalizant se upoznaje i obu~ava za izvo{enje sljede}ih laboratorijskih imunolo{kih metoda: – ispitivanje parametara celularne i humoralne imunosti ("imunolo{ki status"): ko`ne probe kasne preosetljivosti, stimulaciju limfocita mitogenima i antigenima, kvantifikacijana fenotipizacija subpopulacija limfocita, odre|ivanje komplementa, imunoglobulina, elektroforeza proteina, – laboratorijsko pra}enje substitucione terapije gamaglobulinima, – ispitivanje preosetljivosti na alergene. Transplantacija tkiva i organa 1 mjesec Specijalizant sti~e znanje o imunopatogenezi, imunodijagnozi i imunoterapiji: – transplantacije bubrega, ko{tane sr`i i pankreasa (indikacije za transplantaciju, selekcija davaoca, imunolo{ka procjena primaoca i davaoca), – primjena imunosupresivne terapije (posebno Ciklosporina i kortikosteroidnih hormona, citotoksi~nih lijekova, antilimfocitnog seruma i monoklonskih antitijela), imunolo{ka kontrola postransplantacionog lije~enja, komplikacije imunosupresivne terapije, – odbacivanje kalema, bolesti kalema protiv doma}ina. Specijalizant se upoznaje i obu~ava za izvo|enje sljede}ih laboratorijskih imunolo{kih metoda: – odre|ivanje antigena glavnog histokompatibilnog kompleksa, – mije{ana kultura limfocita, – izvo|enje unakrsne reakcije, – organizacija i formiranje panela za HLA tipizaciju i banke HLA, – pro~i{}avanje ko{tane sr`i. Imunodijagnoza i imunoterapija imunolo{kih bolesti iz oblasti ZARAZNE BOLESTI 2 mjeseca Specijalizant sti~e znanje o imunopatogenezi, imunodijagnozi i imunoterapiji sljede}ih bolesti: – infekcije koje dovode do nastanka sekundarnih imunodeficijencija i to: virusne infekcije (infektivna mononukleoza, hepatitis A, B i nonA - nonB, CMV), parazitarne infekcije (toxoplazmoza, leishmanioza), – postinfekcijske bolesti sa autoimunom genezom (hroni~ni aktivni hepatitis, postvakcinalni emcefalomijelitis, akutni idiopatski polineuritis (Guillain-Barre) – infekcije koje neposredno o{te}uju imunski sistem (SIDS-AIDS) – osposobljava se za primjenu imunoprofilakse (aktivna i pasivna).

^etvrtak, 7. 4. 2011.

SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH

Broj 17 – Strana 29

Specijalizant se upoznaje i obu~ava za izvo|enje sljede}ih laboratorijskih imunolo{kih metoda: – dokazivanje antigena i antitijela na HBV i njihov zna~aj za dijagnozu, tok i prognozu bolesti – metode laboratorijske dijagnostike HIV infekcije, dokazivanje antitijela na HIV, dokazivanje antigena i zna~aj za dijagnozu tok i prognozu bolesti. Imunodijagnoza i imunoterapija iz oblasti MALIGNE BOLESTI 2 mjeseca Specijalizant sti~e znanje o imunodijagnozi i imunoterapiji malignih bolesti i to: – principi, na~in i komplikacije primene imunosupresivne terapije (citostatski agensi, antilimfocitni serum, monoklonska antitela) – imunolo{ka osnova i opravdanost primjene imunoterapije kod malignih bolesti (indikacije, efekti primene) – vidovi imunoterapije (specifi~na, nespecifi~na, sistemska, lokalna, aktivna, pasivna), tehnike primjene, doze 167 – vrste modifikatora biolo{ke reakcije (organski adjuvansi, sintetski adjuvansi, limfokini, monoklonska antitela, transfer faktor, timusni hormoni). Specijalizant se upoznaje i obu~ava za izvo|enje sljede}ih laboratorijskih imunolo{kih metoda: – imunodijagnostika malignih bolesti (detekcija tumorskih markera u tumoru i cirkulaciji), detekcija u tumoru normalnih tkivnospecifi~nih struktura, detekcija tumor specifi~nog imuniteta, otkrivanje mikrometastaza in vivo primenom obilje`enih monoklonskih antitijela – odre|ivanje op}e imunolo{ke kompetencije ("imunolo{ki status") sa posebnim osvrtom na antitumorske mehanizme i tehnike za njihovo odre|ivanje (citotoksi~ni T limfociti, NK }elije, LAK }elije) – imunoprognostika i pra}enje imunoterapije (vrste imunolo{kih poreme}aja kod razli~itih neoplazija i njihova prognoza, procjena efekata pojedinih imunodifikatora in vitro i in vivo). Imunodijagnoza i imunoterapija imunolo{kih bolesti iz oblasti DERMATOLOGIJA 1 mjesec Specijalizant sti~e znanje o imunopatogenezi, imunodijagnozi i imunoterapiji sljede}ih bolesti: – autopijski dermatitis, kontaktni dermatitis, pemfigus vulgaris, bulozni pemfigoid, dermatitis herpetiformis, eritema multiforme, diskoidni lupus, vaskulitisi, psorijati~ni artitis, hroni~na mukokutna kandidijaza. Specijalizant se upoznaje i obu~ava za izvo|enje sljede}ih laboratorijskih imunolo{kih metoda: – detekcija i odre|ivanje razli~itih antitkivnih antitijela (antitijela na intercelularnu supstancu, antitijela na bazalnu membranu) – izvo|enje i tuma~enje LBT – odre|ivanje imunokompleksa u tjelesnim te~nostima i tkivima – detekcija i odre|ivanje krioglobulina. Imunodijagnoza i imunoterapija imunolo{kih bolesti iz oblasti NEUROLOGIJA 1 mjesec Specijalizant sti~e znanje o imunopatogenezi, imunodijagnozi i imunoterapiji sljede}ih bolesti: – autoimune demijeliniziraju}e bolesti (multipla skleroza, akutni diseminovani encefalomijelitis, akutni indiopatski polineuritis) – mijastenije gravis, Sindrom Eaton-Lambert, SSPE, Subakutne spongioformne encefalopatije – neurolo{ki poreme}aji kod SIDE. Specijalizant se upoznaje i obu~ava za izvo|enje sljede}ih laboratorijskih imunolo{kih metoda: – specifi~nosti oligoklonalnskih imunoglobulina u cerebrospinalnom likvoru – primjena odgovaraju}ih testova celularne imunosti u pra}enju toka ovih bolesti.

KATALOG VJE[TINA (uz navedeni broj procedura ili zahvata koje treba uraditi) Tehnike ispitivanja humoralnih komponenti imunog odgovora – odre|ivanje koncentracije imunoglobulina - 6 – odre|ivanje koncentracije komponenti komplementa - 7 – odre|ivanje imunokompleksa (metode PEG, Cilj) - 8 – odre|ivanje koncentracije krioglobulina - 5 – imunodifuzija - 7 – imunoelektroforeza – nefelometrija – elektroimunodifuzija – radioimunoesej - 10 – ELISA test - 10 – Tehnike ispitivanja celularnih komponenti imunog odgovora – ko`ne probe kasne preosetljivosti - 8 – separacija limfocita na gustinskom gradijentu - 10 – kvantitiranje limfocita tehnikama direktne i indirektne imunodifluorescencije - 10 – tehnika stvaranja rozeta (sa ov~ijim, mi{ijim i autologim eritrocitima) - 8 – aktivacija limfocita mitogenima i antigenima - 10 – in vitro detekcija limfokina - 15 – detekcija citokina na }elijskim linijama – ispitivanje funkcije neutrofila i makrografa - 15 – Imunohematolo{ke tehnike – odre|ivanje krvnih grupa - 5 – Combs-ov test – inhibitori faktora koagulacije – Tehnike ispitivanja alergijskih bolesti – ko`ne probe rane preosjetljivosti - 10 - RIST - RAST – Tehnike ispitivanja autoimunskih bolesti – odre|ivanje ANA - 6 – odre|ivanje anti-DNK antitijela – odre|ivanje RF - 5 – odre|ivanje organ-specifi~na antitijela – imunohistopatologija bubrega i ko`e – Specifi~ne tehnike u tumorskoj imunologiji – dijagnoza monoklonskih gamapatija – imunodijagnostika mononuklearnih i limfnih neoplazmi 10 – detekcija CEA i AFP KLINI^KA PSIHOLOGIJA Vrsta specijalizacije: OSNOVNA Trajanje specijalizacije: 3 godine /36 mjeseci/ PLAN SPECIJALIZACIJE
[IRA OBLAST Uvodni dio - osnovna teorijska nastava Psihologija i psihopatologija Psihologija dje~ijeg uzrasta Neurolo{ki poreme}aji i psihopatolo{ka stanja Bolesti ovisnosti Preveniranje mentalnih poreme}aja MJESTO OBAVLJANJA STA@A Medicinski fakultet Psihijatrijska klinika Pedijatrijska klinika Neurolo{ka klinika Zavod za bolesti ovisnosti Centar za mentalno zdravlje u zajednici TRAJANJE MJESECI 1 17 6 3 6 3

Specijalisti~ki sta` traje 36 mjeseci u okviru kojeg se organizuje prakti~na obuka, a prema planu i programu specijalizacije iz klini~ke psihologije. Plan i program specijalizacije predvi|a usvajanje teorijskih znanja i razvoj konkretnih vje{tina pod nadzorom imenovanog mentora, a u okvirima klini~ke psihologije, razvojne psihologije, psihopatologije odraslih, psihopatologije djetinjstva i mladosti, neurofiziologije, psiholo{ke procjene (psihodijagnostika), psiholo{kog savjetovanja, psiholo{kog preventivnog rada u zajednici. Uvodni dio - osnovna teorijska nastava 1 mjesec Osnovna teorijska nastava se provodi iz oblasti:

Broj 17 – Strana 30

SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH –

^etvrtak, 7. 4. 2011.

– dono{enje klini~kih odluka, – komunikacijske vje{tine, – timski rad, – upravljanja sistemom, – sposobnost sticanja i preno{enja znanja, – etika i propisi, – promocija zdravlja. Obavlja se na medicinskom fakultetu u ukupnom trajanju od 1 mjesec, u nastavnim turnusima (ljetni i zimski semestar) po planu koji utvr|uju navedeni fakulteti. Psihologija i psihopatologija Psihijatrijska klinika (sva odjeljenja) 17 mjeseci Prou~avanje i pra}enje psihopatologije djetinjstva i mladosti: – Mentalna subnormalnost; – Poreme}aji psiholo{kog razvoja; – Poreme}aji pona{anja i emocija sa po~etkom obi~no u djetinstvu i adolescenciji; – Psihoze razvojnog doba; – Razvojne disharmonije; – Suicidalnost u razvojnom periodu; – Poreme}aji ishrane; – Poreme}aji spavanja; – Poreme}aji prilago|avanja; – Zlostavljanje i zanemarivanje djece; – Zloupotreba supstanci u adolescentnom periodu; – Epilepsija; Prou~avanje i pra}enje psihopatologije odraslih: – Shizofrenija, shizotipalni i sumanuti poreme}aji; – Poreme}aji afekta (raspolo`enja); – Neurotski, sa stresom povezani i somatiformni poreme}aji; – Pona{ajni sindrom povezani sa fiziolo{kim poreme}ajima i fizi~kim faktorima; – Poreme}aji odrasle li~nosti i pona{anja; – Mentalna subnormalnost; Podru~je rada: – Psiholo{ka procjena (psihodijagnostika) – Prikupljanje podataka, intervju sa pacijentom i pratnjom (anamneza, heteroanamneza); – Procjena intelektualnih sposobnosti za odrasle; – Procjena mentalnog propadanja i o{te}enja; – Eksploracija li~nosti - procjena strukture li~nosti; – Primjena projektivnih tehnika za djecu i odrasle; – Ispitivanje pojedina~nih psihi~kih funkcija za odrasle; – Integracija podataka, psiholo{ki nalaz i mi{ljenje; – Psiholo{ko savjetovanje; – Psiholo{ko savjetovanje porodice; – Procjena intelektualnih sposobnosti za djecu do 14 godina; – Opservacija djeteta; – Procjena psihomotornog razvoja djeteta; – Procjena intelektualnih sposobnosti pri kategorizaciji djece; – Ispitivanje pojedina~nih psihi~kih funkcija za djecu do 14 godina; – Psiholo{ko ispitivanje sposobnosti za posao; – Timski rad u multidisciplinarnom timu; Psihologija dje~jeg uzrasta Pedijatrijska klinika (sva odjeljenja) 6 mjeseci – Prou~avanje i pra}enje psihopatologije djetinjstva: – Mentalna subnormalnost; – Poreme}aji psiholo{kog razvoja; – Razvojne disharmonije; – Poreme}aji ishrane; – Poreme}aji spavanja; – Zlostavljanje i zanemarivanje djece; – Epilepsija; – Uticaj hroni~nih oboljenja na psihi~ki razvoj djece; – Prou~avanje i pra}enje psihosomatskih poreme}aja. Podru~je rada: – Psiholo{ka procjena (psihodijagnostika)

Klini~ki intervju sa roditeljima/pratiocima i (ovisno o dobi) sa djetetom, heteroanamnesti~ki podaci, analiza medicinske dokumentacije, opservacija i dr.; – Procjena psihomotornog razvoja djece od ro|enja do 2. godine `ivota (struktuirani intervju sa roditeljima, opservacija, primjena razvojnih skala); – Procjena psihomotornog razvoja djece iznad 2 godine `ivota (struktuirani intervju sa roditeljima, opservacija, primjena razvojnih skala, procjena specifi~nih aspekata razvoja - govor, pona{anje i sl.); – Primjena i interpretacija testova inteligencije; – Primjena i interpretacija tehnika za procjenu specifi~nih kognitivnih funkcija; – Primjena i interpretacija upitnika li~nosti; – Primjena i interpretacija projektivnih tehnika; – Obrada pacijenata za upu}ivanje na kategorizaciju; – Procjena mentalnog propadanja i o{te}enja; – Integracija podataka, psiholo{ki nalaz i mi{ljenje; – Psiholo{ki tretmani i edukacija – Psihoedukacija i savjetovanje roditelja u cilju stimulacije psihomotornog razvoja kod djece sa usporenim i disharmoni~nim pm-razvojem; – Krizne intervencije, psihoedukacija i savjetovanje roditelja djece hospitalizirane na Neonatalogiji i Pedijatrijskoj intenzivnoj njezi; – Krizne intervencije, psihoedukacija i savjetovanje djece (i njihovih roditelja) sa hroni~nim i te{kim medicinskim stanjima; – Krizne intervencije sa roditeljima djece u terminalnoj fazi bolesti; – Psiholo{ke tehnike tretmana boli i suzbijanja hroni~nih bolnih stanja; – Pridr`avanje zdravstvenih preporuka i savjeta (djeca i roditelji); – Savjetodavni rad i druge psiholo{ke intervencije koje pridonose u~inkovitom lije~enju akutnih i hroni~nih bolesti i pobolj{anju prilagodbe na bolest (djeca i roditelji); – Psiholo{ka priprema za operativne zahvate i invazivne medicinske procedure; – Psiholo{ki postupci opu{tanja, tehnike relaksacije; – Edukacija zdravstvenih radnika i ostalih saradnika; – Podru~je psiholo{ke prevencije – Primjena psiholo{kih znanja u promociji i o~uvanju zdravlja; – Poticanje zdravih i sprje~avanje nezdravih pona{anja. Neurolo{ki poreme}aji i psihopatolo{ka stanja (Neurolo{ka klinika) 3 mjeseca Prou~avanje i pra}enje: – Organski psihi~ki poreme}aji, uklju~uju}i simptomatske poreme}aje; – Psihopatologija i o{te}enja specifi~nih psihi~kih funkcija nastala kao posljedica neurolo{kih oboljenja; – Anatomska osnova neuropsiholo{kih funkcija; – Uloga neurotransmisije u organizaciji kognitivnih funkcija; Podru~je rada: – Prikupljanje podataka, intervju sa pacijentom i pratnjom (anamneza, heteroanamneza); – Ispitivnje kognitivnih funkcija (pam}enje, mi{ljenje, ekspresivne funkcije, izvr{ne funkcije); – Procjena mentalnog propadanja i o{te}enja; – Integracija podataka, psiholo{ki nalaz i mi{ljenje; – Psiholo{ko-savjetodavni rad sa pacijentom i porodicom; – Timski rad u multidisciplinarnom timu. Bolesti ovisnosti (Zavod za bolesti ovisnosti) 6 mjeseci Prou~avanje i pra}enje – Psihopatologija i poreme}aji pona{anja izazvani zloupotrebom psihoaktivnih supstanci; – Prevencija rizi~nih pona{anja. Podru~je rada:

^etvrtak, 7. 4. 2011. –

SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH

Broj 17 – Strana 31

Prikupljanje podataka, intervju sa pacijentom i pratnjom (anamneza, heteroanamneza); – Procjena intelektualnih sposobnosti za odrasle; – Eksploracija li~nosti - procjena strukture li~nosti; – Inventri i upitnici li~nosti za odrasle; – Projektivne tehnike; – Integracija podataka, psiholo{ki nalaz i mi{ljenje; – Individualni i grupni savjetodavni rad sa ovisnicima i njihovim porodicama; – Rana detekcija rizi~nih pona{anja; – Informativno - propagandne aktivnosti, – Planiranje i u~e{}e u specifi~nim programima prevencije, lije~enja i rehabilitaciji prema savremenim principima tretmana ovisnika; – Primjena propisanih mjera za{tite i samoza{tite u radu sa ovisnicima; – Timski rad u multidisciplinarnom timu. Preveniranje mentalnih poreme}aja (Centar za mentalno zdravlje u zajednici) 3 mjeseca Prou~avanje i pra}enje – Preventivnog psiholo{kog rada u zajednici, a u okviru primarne zdravstvene za{tite; – Multidisciplinarnog rada u zajednici. Podru~je rada – Primjena psiholo{kih znanja u promociji i o~uvanju zdravlja; – Savjetodavni rad i druge psiholo{ke intervencije koje pridonose u~inkovitom lije~enju akutnih i hroni~nih bolesti i pobolj{anju prilagodbe na bolest; – Izrada i provedba programa primarne prevencije u zajednici (psiholo{ka edukacija i savjetovanje); – Individualni i grupni savjetodavni rad sa hroni~nim pacijentima i njihovim porodicama; – Edukativne i savjetodavne aktivnosti za zdravstvene radnike u slu`bama primarne zdravstvene za{tite; – Krizne intervencije u zajednici; – U~e{}e u multidisciplinarnom radu na nivou primarne zdravstvene za{tite. MAKSILOFACIJALNA HIRURGIJA Vrsta specijalizacije: OSNOVNA Trajanje specijalizacije : 4 godine /48 mjeseci/ Plan specijalizacije:
[IRA U@A MJESTO TEMATSKA TEMATSKA OBAVLJANJA OBLAST OBLAST STA@A Uvodni dio Medicinski fakultet op}a teorijska nastava Maksilofacijalna Bolni~ki odjel hirurgija MFH Op}a hirurgija Abdominalna Bolni~ki odjel hirurgija abdominalne hirurgije Urgentna Bolni~ki odjel medicina urgentne medicine Traumatologija Bolni~ki odjel traumatologije Neurohirurgija Bolni~ki odjel neurohirurgije Otorinolaringol Bolni~ki odjel ORL ogija Plasti~na i Bolni~ki odjel plasti~ne hirurgije rekonstruktivn a hirurgija Stomatologija Stomatolo{ki fakultet Transfuziologija Bolni~ki odjel transfuziologije TRAJANJE TRAJANJE

NASTAVNI PROGRAM A.Teoretska nastava: a1 - predavanja, razgovori, diskusija sa mentorom (30% vremena) a2 - seminarske radnje specijalizanta (30% vremena) a3 - individualni rad specijalizanta na Klinici (40% vremena) B.Prakti~na nastava; b1 - svakodnevni prakti~ni rad u ambulanti, na odjeljenju, u operacionoj sali (70% vremena) b2 - pokazni rad mentora iz zna~ajnih dijagnosti~kih, terapeutskih, operativnih procedura (25% vremena) b3 - eksperimentalni rad (5% vremena) UVODNI DIO OSNOVNA TEORIJSKA NASTAVA 1 mjesec Osnovna teorijska nastava se provodi iz oblasti: – dono{enje klini~kih odluka, – komunikacijske vje{tine, – timski rad, – upravljanja sistemom, – sposobnost sticanja i preno{enja znanja, – etika i propisi, – promocija zdravlja. Obavlja se na medicinskom fakultetu u ukupnom trajanju od 1 mjesec, u nastavnim turnusima (ljetni i zimski semestar) po planu koji utvr|uju navedeni fakulteti. MAKSILOFACIJALNA HIRURGIJA Edukaciju iz maksilofacijalne hirurgije specijalizant provodi na odjelu za maksilofacijalnu hirurgiju u trajanju od 26 mjeseci. Edukacija sadr`i:
Nastavni predmet Uvod u maksilofacijalnu hirurgiju Povrede maksilofacijalne regije Onkolo{ki problemi maksilofacijalne regije Upalni procesi maksilofacijalne regije Uro|ene i ste~ene anomalije maksilofacijalne regije Hirur{ka oboljenja pljuva~nih `lijezda Hirur{ka oboljenja nerava MFR Urgentna maksilofacijalna hirurgija Hirur{ka tehnika Dijagnostika Eksperimentalna hirurgija Ukupno sati Teoretski 4 182 182 91 136 91 91 46 319 46 50 1238 Prakti~ni 0 546 546 273 410 273 273 136 955 136 128 3676 Ukupno 4 728 728 364 546 364 364 182 1274 182 178 4914

1 mjesec

26 mjeseci 10 mjeseci 2 mjeseca

2 mjeseca 2 mjeseca 4 mjeseca 5 mjeseci 3 mjeseca

2 mjeseca 1 mjesec

1. Nastavni predmet - Uvod u maksilofacijalnu hirurgiju 1. Teoretska nastava: 4 sati al - 1 sat a2 - 1 sat a3 - 2 sata Nastavne jedinice: historijski razvoj MFH; zna~aj MFH; za~eci MFH na ovim prostorima; savremena dostignuta MFH 2. Nastavni predmet: Povrede maksilofacijalne regije 1. Teoretska nastava: 182 sati al - 55 sati a2 - 55 sati a3-72 sata 2. Prakti~na nastava: 546 sati b1 - 382 sata b2 - 136 sata b3 - 28 sati

sociolo{ko-epidemiolo{ki zna~aj. dijagnostika. Nastavni predmet: Upalni procesi MFR 1. Nastavni predmet: Eksperimentalna hirurgija 1. lokalitet. Prakti~na nastava: 273 sati b1-191 sat b2. rad na le{evima.28 sati Nastavna jedinica: etiologija. rad na pokusnim `ivotinjama. Edukacija sadr`i: 1. urgentna stanja. operativne procedure kod povreda MFR. Teoretska nastava: 136 sati al .96 sati a3 . interpretacija. 2011.668 sati b2 .54 sata 2. Teoretska nastava: 91 sat al .95 sati b2 . Prakti~na nastava: 546 sati bi . simptomatologija.14 sati a3 . 4.27 sati a3 . Predvi|eni program edukacije sprovest }e: OP]A HIRURGIJA Edukaciju iz op}e hirurgije specijalizanat sprovodi na hirur{kim odjelima u trajanju od 10 mjeseci. Teoretska nastava: 50 sati al .Teoretska nastava: 91 sat al .96 sati a2 .18 sati 2. klasifikacija. Nastavni predmet: Urgentna maksilofacijalna hirurgija 1.7 sati Nastavna jedinica: uzroci smrtnosti. operativne procedure kod oboljenja pljuva~nih `lijezda. etiologija.68 sati b3. 7. Teoretska nastava: 91 sat al -27 sati a2 .14 sati Nastavna jedinica: anatomsko . hitne intervencije 9.27 sati a3. dijagnostika. klasifikacija.136 sati b3 .37 sati 2. operativne procedure kod tumora MFR.27 sati a2 . Prakti~na nastava: 136 sati b1-95 sati b2 . 3. 6.72 sata 2. Prakti~na nastava: 136 sati b1 . lokalitet.34 sata b3 .15 sati a2 . Prakti~na nastava: 410 sati b1-287 sati b2-102 sata b3 -21 sat Nastavna jedinica: embriolo{ki aspekt. Prakti~na nastava: 128 sati b1 . Nastavni predmet: Onkolo{ki problemi MFR 1.191sat . Nastavna jedinica: patofiziologija upale.191 sat b2 .15 sati a3 .14 sati a2 . dijagnostika.27 sati a3 .239 sati b3 .14 sati a3.Broj 17 – Strana 32 SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH ^etvrtak.37 sati 2. Prakti~na nastava: 955 sati b1 .27 sati a3 . 7.55 sati a2 . Teoretska nastava: 46 sati al . terapija.382 sati b2 .27 sati a2 .18 sati 2.41 sat a2 . dijagnostika. Abdominalna hirurgija Edukaciju iz abdominalne hirurgije specijalizant sprovodi na odjelu za abdominalnu hirurgiju u trajanju od 2 mjeseca. simptomatologija. dijagnostika. 10. Nastavna jedinica: etiologija.127 sati 2. dijagnosti~na oprema. sociolo{ko .48 sati Nastavna jedinica: principi hirur{ke tehnike MFH. simptomatologija.fiziolo{ki aspekt. simptomatologija.41 sat a3 . klasifikacija.7 sati Nastavna jedinica: uvod u eksperimentalni rad. terapija. 4. Teoretska nastava: 182 sati a1 . Prakti~na nastava: 273 sati b1 . klasifikacija.7 sati Nastavna jedinica: dijagnosti~ke metode. Nastavni predmet: Hirur{ka oboljenja nerava MFR 1. simptomatologija. dijagnostika. Nastavni predmet: Hirur{ka oboljenja pljuva~nih `lijezda 1.37 sati 2. etiologija. etiologija.20 sati 2. 8.14 sati. Prakti~na nastava: 273 sati b1 . Nastavni predmet: Dijagnostika 1.14 sati Nastavna jedinica: anatomsko-fiziolo{ki aspekt. Nastavni predmet: Uro|ene i ste~ene anomalije MFR 1. Nakon zavr{ene edukacije specijalizant pola`e kolokvij za svaki nastavni predmet. Teoretska nastava: 319 sati al . Klasifikacija.55 sati a3 .68 sati b3 . Teoretska nastava: 91 sat al . terapija. 5.37 sati 2.14 sati a2 . klasifikacija. 11.68 sati b3 . operativne procedure kod oboljenja nerava MFR.34 sati b3 .32 sata b3 . simptomatologija. terapija. Teoretska nastava: 46 sati al .27 sati a2 . topografskoanatomski odnosi glave i vrata.89 sati b2 . terapija. operativne procedure kod upalnih procesa. Edukacija sadr`i: Nastavni predmet Abdominalna hirurgija Centar urgentne medicine Traumatologija Neurohirurgija Ukupno sati Teoretski 91 91 91 182 455 Prakti~ni 273 273 273 546 1365 Ukupno 364 364 364 728 1820 1. Prakti~na nastava: 273 sati b1 -191 sat b2 . etiologija. terapija. operativne procedure kod deformacije MFR.epidemiolo{ki zna~aj. Nastavni predmet: Hirur{ka tehnika 1.

Prakti~na nastava: 637 sati b1 . Neurohirurgija Edukaciju iz neurohirurgije specijalizant sprovodi na odjelu za neurohirurgiju u trajanju od 4 mjeseca. 3. Nastavni predmet: Ortodoncija 1.41 sat a2 . 4. PLASTI^NA I REKONSTRUKTIVNA HIRURGIJA Edukaciju iz plasti~ne i rekonstruktivne hirurgije specijalizant sprovodi na Klinici za plasti~nu i rekonstraktivnu hirurgiju u trajanju od 3 mjeseca.37 sati 2. vrste transplantacije tkiva.14 sati a2.32 sati U toku edukacije specijalizant treba da savlada nastavni program: dijagnosti~ke metode u ORL. 4. STOMATOLOGIJA Edukaciju iz stomatologije specijalizant sprovodi na Stomatolo{kom fakultetu u trajanju od 2 mjeseca.41 sat a3 . SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 17 – Strana 33 b2. Nakon zavr{ene edukacije specijalizant pola`e kolokvij. Traumatologija Edukaciju iz traumatologije specijalizant sprovodi na Traumatolo{koj klinici u trajanju od 2 mjeseca. Teoretska nastava: 91 sat al -27 sati a2 -27 sati a3.18 sati 2.382 sati b2 . Teoretska nastava: 273 sati al . OTORINOLARINGOLOGIJA Edukaciju iz otorinolaringologije specijalizant sprovodi na odjelu za bolesti uha. onkolo{ki problemi u ORL. Prakti~na nastava: 410 sati b1. Prakti~na nastava: 136 sati b1 . Edukacija sadr`i: 1. simptomatologija. Edukacija sadr`i: 1. terapija. indikacije za ortodontski tretman. Nakon zavr{ene edukacije specijalizant pola`e kolokvij.7 sati Nastavna jedinica: dijagnostika oralnih oboljenja.27 sati a3 . Teoretska nastava: 91 sat al . Prakti~na nastava: 273 sata U toku edukacije specijalizant treba da savlada nastavni program: dijagnostika traumatiziranih bolesnika.21 sat U toku edukacije specijalizant treba da savlada nastavni program: osnovni principi plasti~ne i rekonstruktivne hirurgije. {ok. rehabilitacija neurohirur{kih bolesnika.95 sati b2 . Prakti~na nastava: 546 sati bl . simptomatologija.72 sata 2. Teoretska nastava: 136 sati al .14 sati a3 .95 sati b2 .136 sati b3.7 sati Nastavna jedinica: preventivni zna~aj ortodoncije. Edukacija sadr`i: 1. principi asepse i antisepse. Teoretska nastava: 46 sati al .68 sati b3 . mikrovaskulami re`anj. transfuziolo{kom centru. klini~ka slika. terapija. Edukacija sadr`i: Nastavni predmet Oralna hirurgija Ortodoncija Ukupno sati Teoretski 46 46 92 Prakti~ni 136 136 272 Ukupno 182 182 364 1. rehabilitacija. Teoretska nastava: 46 sati al .191 sat b2 .34 sati b3. oprema operacionih sala. Nakon zavr{ene edukacije specijalizant pola`e kolokvij. zna~aj vaskularizacije u plasti~noj hirurgiji. simptomatologija. terapija.82 sati a2 .14 sati U toku edukacije specijalizant treba da savlada nastavni program: osnovni principi hirur{ke tehnike. 2011.109 sati 2.82 sati a3 . Nakon zavr{ene edukacije specijalizant pola`e kolokvij. Centar urgentne medicine Edukaciju iz urgentne medicine specijalizant sprovodi u odjelu urgentne medicine u trajanju od 2 mjeseca.14 sati a2 . Edukacija sadr`i: 1. 2. Nakon zavr{ene edukacije specijalizant pola`e kolokvij. 7.37 sati 2.34sati b3.27 sati a2 .287 sati b2 -102 sati b3. oboljenja nerava.54 sati 2.68 sati b3. Edukacija sadr`i: 1. Nakon zavr{ene edukacija specijalizant pola`e kolokvij. Nastavni predmet: Oralna hirurgija 1. 2. Prakti~na nastava: 136 sati b1 . Prakti~na nastava: 136 sati .55 sati a2 . Nakon zavr{ene edukacije specijalizant pola`e kolokvij.^etvrtak.18 sati 2. reanimacioni postupci. Teoretska nastava: 182 sati al . rad u operacionoj sali. Teoretska nastava: 46 sati al -14 sati a2-14 sati a3-18 sati 2.55 sati a3 . trija`a bolesnika. cefalometrijska premjeravanja.14 sati a3 . simptomatologija. Prakti~na nastava: 273 sati b1 . TRANSFUZIOLOGIJA Edukaciju iz transfuziologije specijalizant provodi u Zavodu za transfuzijsku medicinu Federacije Bosne i Hercegovine. nosa i grla u trajanju od 5 mjeseci.159sati b3. Edukacija sadr`i: 1.28 sati U toku edukacije specijalizant treba da savlada nastavni program: dijagnostika neurohirur{kih oboljenja.446 sati b2. ili odsjeku za transfuziju u trajanju od 1 mjesec. terapija.14 sati U toku edukacije specijalizant treba da savlada nastavni program: dijagnostika urgentnih stanja.

nesre}a na poslu i bolest. informatizacija medicine rada i sporta. aktivan odmor.osnovna teorijska nastava Teoretska nastava medicine rada Analiza radnih zahtjeva i {tetnosti radnih mjesta Profesionalna patologija i toksikologija (klini~ko iskustvo) Testiranja funkcionalnih sposobnosti. – timski rad. sindrom hroni~nog umora i zamor-upravljanje stresom na radu. mjere suzbijanja alkohola. Mogu}a usmjerenja specijalizacije su: – Profesionalna patologija i toksikologija. tjelovje`ba i aktivan odmor. – Menad`ment: upravljanje i organizacija rada.Broj 17 – Strana 34 SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH ^etvrtak. konzervisanje i distribucija krvi. ocjena privremene sprije~enosti za rad. Izborni program specijalizacije 11 mjeseci Cilj: sticanje kompetencija za naziv specijaliste medicine rada i sporta u izabranoj u`oj disciplini medicine rada. etika medicine rada. koncept i principi ocjene faktora rizika radnog mjesta. skrininga na alkohol i droge. smrtne povrede. – Epidemiologija i registri u medicine rada. – promocija zdravlja. organa i osteomuskularnog sistema. U prvom dijelu neophodno je obavezno sticanje i provjera teoretskih znanja iz: deontologije. ocjena radne i sportske sposobnosti OSNOVNA 4 godine (48 mjeseci) MJESTO TRAJANJE OBAVLJANJA STA@A MJESECI Medicinski fakultet 1 Medicinski fakultet Katedra za medicinu rada Zavod za medicinu rada 5 2 12 2 Klinika za profesionalnu patologiju i toksikologiju* Zavod za medicinu rada i Zavod za sportsku medicinu Preventivni pregledi u medicini rada i Zavod za medicinu rada i sporta Zavod za sportsku medicinu Sigurnost i zdravlje u saobra}aju Zavod za medicinu rada Mentalno zdravlje radnika Zavod za medicinu rada Javno-zdravstvene funkcije medicine zavodi za javno zdravstvo rada i sporta. akutno otrovanje. patologije i toksikologije rada i izbornih predmeta iz u`e discipline medicine rada i sporta. povrede na radu. Tokom prvog dijela izbornog programa neophodna . preventivne aktivnosti. snaga zadovoljstva i motivacije na radnom mjestu). preventivni pregledi svih u~esnika u saobra}aju. ocjena radne i sportske sposobnosti Preventivni pregledi u medicini rada i sporta 3 mjeseca Preventivni pregledi (prvi prethodni pregled pri zapo{ljavanju. komplikacije transfuzije krvi i derivate. komunikologije i psihologije rada. vakcinacija i sanitacija. inspekcije rada i uloga. Izborni program specijalizacije na sastoji se iz dva dijela. konflikt i medijacija u konfliktu. metodologije nau~nog istra`ivanja i pisanja. Sigurnost i zdravlje na radnom mjestu (tripartitivnost i uloge. uzimanje. statistike. – Profesionalna rehabilitacija. nacionalno i internacionalno zakonodavstvo u podru~ju zdravlja i za{tite na radu. – Medicina sporta. higijene rada i sporta. – Urgentna stanja na radnom mjestu. vulnerabilne skupine radnika. psihosocijalni faktori. salutogeneza. procjena indeksa radne sposobnosti. Mentalno zdravlje radnika 2 mjeseca Mentalno zdravlje. komunikacija. principi toksikologije u medicine rada. savjetovanja i obuka. periodi~ni preventivni pregledi. starenje i radna sposobnost. derivati krvi i supstituenti. poreme}aj koagulacije krvi (sa hirur{kog aspekta). indikacije i metodologija upu}ivanja na invalidsku komisiju). Rh faktor i podgrupe ABO sistema. Analiza radnih zahtjeva i {tetnosti radnih mjesta 2 mjeseca Procjena faktora rizika radnog i sportskog okoli{a: metod uzro~no-posljedi~ne veze. mjere prevencije. eti~ki kodeks za stru~njake medicine rada). rad u smjenama i no}ni rad. Povrede na radu i sportu 2 mjeseca Pru`anje prve pomo}i na radnom mjestu. Javno-zdravstvene funkcije medicine rada i sporta 2 mjeseca Javno-zdravstvene funkcije medicine rada i sporta. adaptirano radno mjesto.34 sati b3 . antistres program. MEDICINA RADA I SPORTA Vrsta specijalizacije: Trajanje specijalizacije: PLAN SPECIJALIZACIJE TEMATSKA OBLAST Uvodni dio . epidemiologija povre|ivanja u saobra}aju u slu`bi prevencije). menad`ment u medicine rada i sportu (organizacija rada i liderstvo. – upravljanja sistemom. 2011. Nakon zavr{ene edukacije specijalizant pola`e kolokvij. Profesionalna patologija i toksikologija (klini~ko iskustvo) 12 mjeseci Testiranja funkcionalnih i radnih sposobnosti 2 mjeseca Testiranja funkcionalnih sposobnosti sistema. profesionalna orijentacija/selekcija/ rehabilitacija. – komunikacijske vje{tine. 4. podr{ka i regularan nadzor. u nastavnim turnusima (ljetni i zimski semestar) po planu koji utvr|uju navedeni fakulteti. Teoretska nastava iz medicine rada – Katedra za medicinu rada medicinskog fakulteta 5 mjeseci Osnove i zadaci medicine rada. terapija sa krvlju i krvnim derivatima (indikacija i kontra-indikacije). preventivni pregledi. ljekarsko uvjerenje za boravak u i putovanje izvan zemlje. fiziologija rada i sporta. javno zagovaranje. profesionalna patologija i toksikologija. fleksibilno radno vrijeme. za{tita reproduktivnog zdravlja na radnom mjestu. – etika i propisi. zdrava radna mjesta i zdrav okoli{. struktura. psihologija rada i sporta. vo|enje registara. b1 -95 sati b2 . sposobnost za bavljenje sportom (rekreacionom i u trena`nom procesu).7 sati U toku edukacije specijalizant treba da savlada nastavni program: krvne grupe ABO sistema. droge i drugih psihoaktivnih supstanci na radnom mjestu. epidemiologija medicine rada. ergonomija. – Profesionalno zdravlja izlo`enih jonizuju}em i nejonizuju}em zra~enju. Promocija zdravlja 1 mjesec Promocija zdravlja na radnom mjestu. epidemiologije. 7. Sigurnost i zdravlje u saobra}aju 1 mjesec Sigurnost i zdravlje u saobra}aju (profesionalna selekcija. Obavlja se na medicinskom fakultetu u ukupnom trajanju od 1 mjesec. organizacija i strategija razvoja zdravlja na radnom mjestu. – sposobnost sticanja i preno{enja znanja. DIK (diseminirana intravaskularna koagulacija). Povrede na radu Urgentni centar + Zavod za medicinu rada Promocija zdravlja na radnom mjestu Zavod za medicinu rada Izborni program specijalizacije Godi{nji odmor Zavisno od programa 3 1 2 2 2 1 11 4 Uvodni dio – osnovna teorijska nastava 1 mjesec Osnovna teorijska nastava se provodi iz oblasti: – dono{enje klini~kih odluka.

njegovoj porodici. izvoditi prakti~ne procedure. biti sposoban raditi timski. procijeniti mentalni status pacijenta. procijeniti psiholo{ki i socijalni status pacijenta. u~estvovati u nau~no-istra`iva~kom radu po{tuju}i eti~ka na~ela nau~no-istra`iva~kog rada i klini~kih ispitivanja. primjeni i prenosu novih medicinskih znanja i iskustava te u~estvovati u provo|enju programa specijalizacije i u`e specijalizacije. Drugi dio odnosi se na pisanje projekta. posjedovati profesionalnost. zajedno s na~inima na koje se ona primjenjuju u rje{avanju klini~kih i istra`iva~kih problema: I Analizirati uticaj {tetnosti. vo|enja projekata i planiranja. rje{avati klini~ke probleme. biti sposoban definisati. izradu. Tokom programa do sticanja tre}eg stepena usvojenih kompetencija (stalna evaluacija i procjena prema stepenu usvojenih kompetencija. odnosno mentor. KOMPETENCIJE KOJE SPECIJALIZANT STI^E ZAVR[ETKOM SPECIJALIZACIJE Stepen usvojenih kompetencija: 1. organizacije rada. Zavr{etkom specijalisti~kog usavr{avanja specijalizant medicine rada i sporta mora imati u potpunosti usvojene op}e i posebne kompetencije (kompetencije va`ne za granu specijalizacije medicine rada u stepenu 3) za koje je odgovoran glavni mentor. dati nalaz i mi{ljenje u ocjeni radne i sportske sposobnosti pri zapo{ljavanju radnika odnosno profesionalnoj selekciji za odre|ena zanimanja/sportove prilago|ene njihovim fiziolo{kim i psiholo{kim mogu}nostima. sposobnost prepoznavanja. Specijalizant je savladao tematsko podru~je na osnovnom stepenu i potrebna mu je pomo} i stru~ni nadzor u radu i rje{avanju problema iz tematskog podru~ja. povrede ili bolesti u vezi s radom i sportom.^etvrtak. razumjeti va`nost nau~nog pristupa struci. 4. sposobnost timskog rada u multidisciplinarnim timovima i u~e{}a u konzilijarnom odlu~ivanju. sposobnost liderstva. probrati i pravilno dokumentovati relevantne podatke o pacijentu. procijeniti i prepoznati akutnu medicinsku hitnost na radnom mjestu i sportskom okoli{u. provoditi profesionalnu orijentaciju mladih. obuke. poznavati i primjenjivati na~ela medicinske etike i deontologije. 7. zdravstveni odgoj i zdravstveno prosvje}ivanje radnika i u~esnika u sportu. opasnosti i napora iz radnog okoli{a na potomstvo/reprodukciju: – – povezati uticaj mutagenih i teratogenih faktora na o{te}enje ploda. 3. prijedlozi za verifikaciju novih profesionalnih bolesti. znati i primjenjivati principe dobre prakse odnosno medicine temeljene na dokazima. upravljati rizicima privremene sprije~enosti za rad. preuzeti odgovornosti voditelja aktivnosti za{tite zdravlja i sigurnosti u radu i u sportu. druge ljekare i eksperte na podru~ju bolesti uzrokovanih radom i sportom. potrebno je tokom usavr{avanja davati stru~nu pomo} kako je ve} navedeno). u~estvovati u istra`ivanjima i razvoju iz podru~ja medicine rada i sporta. bolesti u vezi sa stresom na radu i bolesti u vezi s radom i sportom. intervencije. otkriti i dati nau~ne osnove za prepoznavanje faktora. monitoriranja i upravljanja stresom na radu i sportu. raditi efikasno u sistemu zdravstvene za{titi i podru~ja rada. dati nalaz i mi{ljenje o uzro~nim faktorima rizika u odnosu na dijagnozu. stavove drugih kolega te drugih stru~njaka. natjecateljske i rekreacijske aktivnosti (sumnju od nastupa profesionalne bolesti. imati razvijenu vje{tinu u~enja i preno{enja znanja. Nau~noistra`iva~ki temelji posebnih kompetencija medicine rada i sporta Zavr{etkom specijalizacije medicine rada i sporta specijalizant treba uzeti u obzir sljede}a na~ela. poznavati va`nost i na~in efikasnog vo|enja detaljne dokumentacije te isto primjenjivati u svom radu u skladu s va`e}im propisima. prepoznati simptome i znake poreme}aja koji su u mogu}oj uzro~noj vezi s faktorima rizika radnog mjesta. navesti mehanizme nastanka profesionalnih bolesti i djelovanje specifi~nih {tetnosti obzirom na intenzitet i du`inu izlo`enosti (ekspozicije). ocijeniti potrebu uvo|enja medicinski programiranog aktivnog odmora u cilju prevencije hroni~nog umora. publikovanje i prezentaciju specijalisti~kog rada iz odabranog u`eg podru~ja specijalizacije uz pomo} glavnog mentora. Ima za svrhu aktivno u~estvovanje i sticanje kompetencija za nau~no istra`ivanje u podru~ju medicine rada. biti sposoban doprinijeti stvaranju. dati ocjenu privremene i trajne sprije~enosti za rad. Specijalizant je djelimi~no savladao tematsko podru~je i uz djelimi~ni stru~ni nadzor u mogu}nosti je raditi i rje{avati probleme iz tematskog podru~ja. II Analizirati uticaj {tetnosti. anga`ovati se u promociji zdravlja radne populacije. lije~enje i spre~avanje bolesti u vezi s radom i sportom. kroz neprekidno u~enje i samoprocjenu unaprijediti kompetencije i stavove nu`ne za podizanje kvaliteta stru~nog rada. lije~iti i prevenirati bolesti uzrokovane radom i sportom. slijediti korake procjene rizika radnog mjesta: otkrivati i mjeriti (monitorirati) rizike. . 2011. SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 17 – Strana 35 je izrada: seminarskih radova koji obuhvataju odre|ene vulnerabilne skupine u medicini rada i sportskom okoli{u. opasnosti i napora/zahtjeva iz radnog i sportskog okoli{a na zdravlje radnika: – – opisati njihov uticaj na nastanak profesionalnih bolesti. Specijalizant je u potpunosti savladao tematsko podru~je. poznavati vje{tinu komunikacije s pacijentima. biti sposoban razumljivo i na prikladan na~in prenijeti relevantne informacije i obja{njenja pacijentu (usmeno i pismeno). ljekara koji rade na podru~ju prepoznavanja. kolegama i ostalim stru~njacima s ciljem zajedni~kog u~e{}a u planiranju i provo|enju zdravstvene za{tite. sastaviti protokole/procedure i odr`avati standarde u djelatnosti medicine rada i sporta. pripreme edukativnih predavanja i savjetovanja. odnosno koordinirati i utvrditi prioritete u timskom radu. humanost i eti~nost uz obavezu o~uvanja privatnosti i dostojanstva pacijenta. i 2. predlo`iti mjere za racionalni rad slu`bi medicine rada na svim nivoima. Op}e kompetencije: Zavr{etkom specijalizacije specijalizant medicine rada treba biti sposoban: uzeti anamnezu i provesti fizikalni pregled. upravljanje starenjem i radnom sposobno{}u. procijeniti i prepoznati akutnu medicinsku hitnost. invalida i lica sa ote`anom zapo{ljivo{}u. evaluirati ih. usvojiti principe upravljanja svojom praksom i karijerom u cilju profesionalnog razvoja. ocjenjivati uslove na pojedinim mjestima rada pod kojima se odr`avaju trena`ne. informisati se i uva`iti stavove pacijenta i njegove porodice. kolegama i nemedicinskim stru~njacima. javno zagovarati salutogenezu i zdrava radna mjesta. prepoznati uslove pravovremenog uvo|enja rehabilitacije i preventivnih intervencija na radnom mjestu i sportskom okoli{u. Posebne kompetencije: Zavr{etkom specijalizacije iz medicine rada i sporta specijalizant treba ste}i sljede}a posebna znanja i vje{tine: koristiti radnu anamnezu kao klju~ni alat (usmenom i pismenom komunikacijom) i upravljati njenim zna~ajem u identifikaciji i procjeni zdravstvenih rizika radnog mjesta metodom uzro~no posljedi~ne veze. provoditi savjetovanja. intervenisati. sara|ivati s nadzornim i javnozdravstvenim slu`bama. klini~ki procjenjivati i donositi samostalno odluke. lije~enja i prevencije bolesti koje se javljaju u radnika i sportista. procjena ergonomskih rizika za razvoj muskuloskeletnih poreme}aja. provoditi medicinske postupke pri povredama na radu i bolestima nastalim iznenada na radnom mjestu. dijagnoze. 2. razjasniti mehanizme djelovanje specifi~nih {tetnosti obzirom na gestacijsku dob. sumnju od nastupa prijevremene invalidnosti). ukoliko se procjeni postizanje stepena kompetencija 1. u~estvovati u programima specijalizacije za specijaliste medicine rada i sporta. poznaje odgovaraju}u literaturu i u mogu}nosti je samostalno raditi i rje{avati probleme iz tematskog podru~ja.

Mora poznavati osnove finansijskog upravljanja u zdravstvenoj ustanovi i na~ela mediko-ekonomske evaluacije laboratorijskih testova. Tako|er treba biti upoznat s postoje}im shemama akreditacije i postupka u kojemu se akreditacija dobiva. – navesti dostupne tehnike za {irenje podataka. arhiviranje. a posebno kompjutersku obradu podataka. rad u wordu. – sudjelovati u izradi Procjene opasnosti na radnom mjestu. Sticanje posebnih vje{tina za sljede}e prakti~ne dijagnosti~ke postupke: – samostalno izvo|enje prick testiranja. podr{ke i liderstva. IV Ispitati upotrebu odgovaraju}ih vrsta tehni~kih i li~nih za{titnih sredstava u radu i sportu. – procjena organizacije rada. – doktorom medicine. posebnih osjetnih funkcija (ukus i miris). – inspektorima za{tite na radu.Broj 17 – Strana 36 SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH ^etvrtak. stru~nih udru`enja i projekata. specijalistom {kolske medicine i pedijatrije. – konzilijarno rje{avanje klini~kih problema u slu~aju profesionalnih bolesti. – davati stru~no mi{ljenje o sredstvima za{tite na radu. – samostalno izvo|enje i interpretacija ispitivanja osjetnih funkcija (analiza audograma sa komparativnim hronolo{kim analizama audiometrije. III Procijeniti uticaj napora na zdravlje radnika i u~esnika u sportu. liste. – kantonalnim zavodom za zapo{ljavanje – katedrom medicine rada na medicinskom fakultetu. – samostalno izvo|enje i interpretacija epikutanih testiranja. opasnostima i naporima koji su prisutni na radnom mjestu. epidemiologiju prekanceroznih stanja– oblikovati njihovo pra}enje i kontrolu. 2011. – ergonomska analiza optere}enja radnog mjesta i sportskog trena`nog i rekreacijskog procesa s prijedlogom mjera za pobolj{anje u suzbijanju muskuloskeletnih poreme}aja. – samostalno izvo|enje i interpretacija spiro/ergonometrije. MEDICINSKA BIOHEMIJA Vrsta specijalizacije: OSNOVNA Trajanje specijalizacije: 3 godine /36 mjeseci/ PLAN SPECIJALIZACIJE [IRA OBLAST Uvodni dio Op}a teorijska nastava Teorijska i prakti~na nastava iz ove oblasti Teorijski i stru~ni rad iz odabranih poglavlja hemije. upravljanje osobljem. V Unaprijediti epidemiologiju u medicine rada i sporta: epidemiologiju nesre}a na radu i sportu. specijalista medicine rada treba imati osnovna znanja o va`nim aspektima upravljanja slu`bom medicine rada uklju~uju}i kontrolu financijskih sredstava. izvje{taje i validaciju (elektronski potpis). 7. bolesti vezanih uz rad i sport i bolesti pogor{anih radom. Stoga su bitan dio programa ove specijalizacije klini~ke obaveze povezane s laboratorijskim testiranjima. – razjasniti prednosti i mane takvih sistema i potrebu za{tite podataka. Specijalizanti mogu. Klini~ko iskustvo Treba naglasiti da klini~ko iskustvo specijalizanta mora biti integrirano s dijagnosti~kim postupcima i njihovom validno{}u. bolovanja. ocjeni radne sposobnosti. fizi~ke hemije i instrumentalnih analiza Teorijski i prakti~ni rad iz statistike U@A OBLAST MJESTO TRAJANJE TRAJANJE OBAVLJANJA STA@A Medicinski 9 mjeseci fakultet 1 mjesec 8 mjeseci Katedra za biohemiju medicinskog fakulteta 2 mjeseca Katedra medicinskog fakulteta (koja obra|uje statistiku) 1 mjesec Op}i specijalisti~ki sta` Specijalisti~ki sta` Bolni~ki iz op}e klini~ke laboratorij za biohemije biohemiju 14 mjeseci 12 mjeseci . te drugih administrativnih poslova. – sudjelovati na sastancima Odbora za{tite na radu. – davati stru~no mi{ljenje o vakcinaciji i imunizaciji. – konzilijarno rje{avanje uticaja stresa na radu i mobinga na zdravlja. procesa ugovaranja. posebno toksikologijom u provo|enju dijagnosti~kog postupka kod profesionalnih bolesti. Internet – i kako to svakodnevno upotrebljavati. – samostalno izvo|enje i interpretacija EMNG i EMG. nadzora. ozljeda na radu. kao posmatra~i. – provo|enje preventivnih zdravstvenih pregleda. – sudjelovati u edukaciji o organizaciji i pru`anju prve pomo}i na radnom mjestu. Organizacija rada i upravljanje Po zavr{etku specijalizacije. – izlo`iti okolnosti razvoja koje donosi upotreba kompjuterske tehnologije u odnosu na povjerljivost podataka. analiza funkcije vida mjerene ortoretorom. strate{kog planiranja. Akreditacija Po zavr{etku specijalizacije specijalist medicine rada treba biti svjestan zahtjeva za kontinuiranim profesionalnim razvojem i cjelo`ivotnim u~enjem. analiza kolornog vida. – specificirati uticaj na nastanak povrede i sindroma prenaprezanja. Po zavr{etku specijalizacije specijalista medicine rada treba: – uspostaviti saradnju sa: klini~kom medicinom. Znati dati stru~no mi{ljenje o profesionalnim bolestima i radnoj sposobnosti obzirom na zdravstveno stanje radnika i uslova rada: – educirati i informisati radnike i poslodavce o {tetnostima. vje{tina pregovaranja. pripreme poslovnog plana. – provoditi ankete o zdravstvenom stanju. – zavodima za medicinu rada i zavodima za javno zdravstvo u Federaciji BiH. – ostalim ustanovama. – medicinskim vje{tacima. 4. epidemiologiju profesionalnih bolesti. – analiza PEF-peack flow . – procjena rizika radnog mjesta. Organizirati blisku saradnju sa: – izabranim lije~nicima op}e/porodi~ne medicine. poznavanjem tehnolo{kih procesa i radnog okoli{a. timskog rada.metrije na radnom mjestu i u uslovima prekida ekspozicije. – srednjim {kolama. – analiza rizika za bolovanje iz sfere kvalitete `ivota i radnog i sportskog okoli{a. Informatizacija i obrada podataka Po zavr{etku specijalizacije specijalista medicine rada treba: – prikazati temeljno razumijevanje informacijskih tehnologija. sudjelovati na sastancima i radionicama u sklopu trajne edukacije. – poslodavcima i stru~njacima za{tite na radu. – pokazati osnovne aspekte upotrebe kompjutera – baze podataka. procjenu osoblja.

razli~itim aparatima za hromatografiju i vrstama hromatografije. u nastavnim turnusima (ljetni i zimski semestar) po planu koji utvr|uju navedeni fakulteti. leukociti. pipetiranju sa razli~itim vrstama obi~nih i automatskih pipeta. sinovijalne te~nosti i znoj: volumen. obu~ava se razli~itim tehnikama filtriranja i dijalize. urobilin. kao i kori{}enje ra~unara u statisti~koj obradi rezultata. kristali. Cl. piruvat kinaza. pregled sedimenta. glukoza. laktat dehidrogenaza. mogu}nostima rada. pH. mogu}nostima rada. spektrofluorimetara. `u~ne boje. molaritet krvi. piruvat. boja. Obu~ava se razli~itim manuelnim tehnikama i kori{}enju automatskih analizatora. krv. 5-HIAA. proteini. boja. U toku prakti~nog rada specijalizant se upoznaje sa strukturom i organizacijom klini~ko-biohemijske slu`be ili odjeljenja. Cl. malat dehidrogenaza. mucin. trigoliceridi. primjeni i odr`avanju razli~itih vrsta laboratorijskih. 4. glutamiltranspeptidaza. Sediment urina: epitelne }elije. pravljenju rastvora odre|ene pH vrijednosti i mjerenju pH vrijednosti rastvora sa razli~itim instrumentima i pH-metrima. aminopeptidaza. Urin: volumen za 24 sata. a-hidroksibutirat dehidrogenaza. skrob. aparatima i instrumentima. bikarbonati. elektroforeza proteina. kreatinin. LDL-holesterol. serum plazma: volumen krvi. Teorijski i prakti~ni rad iz statistike 1 mjesec Specijalizant se obu~ava kori{}enju statisti~kih metoda i testova i njihovoj primjeni u obradi laboratorijskih rezultata. transudati. pH vrijednost. izgled. HDL-holesterol. urobilinogen. atomskih spektralnih analizatora i potenciometara sa jon-selektivnim elektrodama za odre|ivanje razli~itih jona u biolo{kim materijalima. izgled. fizi~ke hemije i instrumentalnih analiza 2 mjeseca U toku prakti~nog rada specijalizant se obu~ava da pravilno mjeri volumene i mase sa razli~itim instrumentima. cilindri. tehni~kim karakteristikama. benzidinska proba. Specijalisti~ki sta` iz op}e klini~ke biohemije 12 mjeseci U toku rada specijalizant se obu~ava osnovnim principima rutinskog klini~ko-biohemijskog rada. bakterije. joni Na. pregled sedimenta. izolaktat dehidrogenaza. VMA. krv. joni Na. U toku prakti~nog rada specijalizant se obu~ava da pravilno i samostalno radi sve rutinske biohemijske analize koje se rade u Biohemijskoj laboratoriji zdravstvene ustanove u koju je upu}en: Krv. katalaza. ukupni. Obavlja se na medicinskom fakultetu u ukupnom trajanju od 1 mjesec. albumin. hemoglobin. fibrinogen. proteini. mokra}na kiselina. sulfati. intenzivnoj terapiji i parenteralnoj ishrani Bolni~ki odjel hematologije Bolni~ki odjel nuklearne medicine SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH 1 mjesec Broj 17 – Strana 37 Bolni~ki laboratorij za imunolo{ka ispitivanja 10 mjeseci 1 mjesec 3 mjeseca Bolni~ki odjel endokrinologije 1 mjesec Bolni~ki odjel gastroenterologije 1 mjesec Bolni~ki odjelnefrologije 1 mjesec Bolni~ki odjeli neurologije i psihijatrije Bolni~ki odjel onkologije 1 mjesec 1 mjesec Bolni~ki odjel pedijatrije 1 mjesec Bolni~ki odjel anesteziologije i reanimacije 1 mjesec Teorijska i prakti~na nastava na fakultetu (9 mjeseci) iz osnovne teorijske nastava iz oblasti op}e i klasi~ne biohemije. mi{i}na vlakna. Fe. masti. – upravljanja sistemom. mlije~na kiselina. K. Klini~ko-biohemijsko kori{}enje radioimunolo{kih metoda 1 mjesec Specijalizant radi mjesec dana u Laboratoriji (Odeljenju) za Nuklearnu medicinu. Eksudati. pH vrijednosti. izgled. slobodna i vezana HCL. urina. 5-nukleotidaza. bolirubin. U toku prakti~nog rada specijalizant se obu~ava osnovnim principima kori{}enja radioaktivnih suspstanci . diamino oksidaza. fosfati. K. Teorijski i stru~ni rad iz odabranih poglavlja hemije. Prakti~ni stru~ni rad na klinici. proba sa gvajakom. 2. mukopolisaharidi. molalitet. Cu. plamenih fotometara. . specifi~na te`ina. Op}i specijalisti~ki sta` 1. – sposobnost sticanja i preno{enja znanja. kreatin kinaza. Benze-Jones-ov protein. spektrofotometara. ketonska tela. Feces: boja. kreatinin. fluorimetara i denzitometara. aldolaza. pH. `u~ne kiseline. elektroforeza proteina. ukupni lipidi. odnosno institutu i drugim zdravstvenim ustanovama (27 mjeseci) koji obuhvata: 1. pravljenju rastvora razli~itih koncentracija. – etika i propisi. hemoglobin. Tako|e. joni Na. krvi. 2. Obu~ava se da pravilno koristi. Mjerenje aktivnosti enzima seruma: alkalna fosfataza. A. glukoza. Tako|e. Ca. direktni i indirektni bilirubin. primjeni i odr`avanju razli~itih aparatura za elektroforezu i razli~itim vrstama elektroforeza. UVODNI DIO OSNOVNA TEORIJSKA NASTAVA 1 mjesec Osnovna teorijska nastava se provodi iz oblasti: – dono{enje klini~kih odluka. Mg. fostor. hemoglobin. specijalizant se obu~ava da pravilno i samostalno radi sve biohemijske analize koje se rade u laboratoriji. 7. hemoglobin. Mg. kosistencija. vidljivi sastojci. holesterol. butirilholinesteraza. Ca. – komunikacijske vje{tine. Klini~kobiohemijsko kori{}enje radio-imunolo{kih metoda Klini~ko-biohemijs ki rad iz imunologije Klini~kobiohemijske interpretacije: Klini~kobiohemijske interpretacije u hematologiji Klini~kobiohemijske interpretacije u endokrinologiji Klini~kobiohemijske interpretacije u gastroenterologiji Klini~kobiohemijske interpretacije u nefrologiji Klini~kobiohemijske interpretacije u neuropsihijatriji Klini~kobiohemijske interpretacije u onkologiji Klini~kobiohemijske interpretacije u pedijatriji Klini~kobiohemijske interpretacije u reanimaciji. Obu~ava se i pravilnom kori{}enju. 2011. ureja. leuzinamino peptidaza. eritrociti (svje`i i blijedi). tehni~kim karakteristikama.^etvrtak. mokra}na kiselina. izgled. – promocija zdravlja. ukupni proteini.152-holesterol. kreatin kinaze i alkalne fosfataze. kolorimetara. ureja. pravljenju razli~itih puferskih smje{a. mokra}na kiselina. – timski rad. vitamini. K. metodologijama i tehnikama rada i postoje}om opremom. mioglobin. paraziti. lipoprotein lipaza. azot iz ureje (BUN). acetilholinesteraza. preparacionih i ultra-centrifuga. hemijska analiza `u~nih kamenaca. laktat. alaminaminotransferaza. glukoza. aspartataminotransferaza. pregled sediment. Duodenalni sok: organolepti~ki pregled. ukupni urobilin. @eluda~ni sok: organolepti~ki pregled. hemoglobin. ukupna kiselina fosfataza. titrabilna kiselost. Cl. Odre|ivanje sadr`aja izoenzima laktat dehidrogenaze. krv. ukupni aceditet. boja. a-amilaza.

Specijalizant se teorijski i prakti~no obu~ava odre|ivanju terapijskih koncentracija pojedinih lijekova u krvi. Specijalizant se teorijski i prakti~no obu~ava izvo|enju razli~itih funkcionalnih testova koji se koriste u dijagnostici pojedinih psihijatrijskih oboljenja. 4. Teorijski i prakti~no se obu~ava kori{}enju supstanci razli~ite radioaktivnosti (alfa. anti-epileptici. Tako|e. samoza{titi i za{titi radnog prostora. 3. Klini~ko-biohemijske interpretacije u endokrinologiji 1 mjesec Specijalizant se obu~ava osnovnim principima laboratorijskog rada u endokrinologiji. Klini~ko-biohemijske interpretacije u nefrologiji 1 mjesec Specijalizant se teorijski i prakti~no obu~ava analiti~kim postupcima i zna~aju pojedinih klini~ko-biohemijskih analiza u dijagnostici razli~itih patolo{kih stanja i oboljenja bubrega i urinarnog trakta. prepoznavanje elemenata na razmazu. specijalizant se obu~ava savremenim shvatanjima biohemije i patobiohemije. kao i klini~ko-biohemijskih analiza koje su od zna~aja u dijagnostici malignih oboljenja. 7. zna~aju pojedinih klini~kobiohemijskih analiza u funkcionalnoj dijagnostici i terapiji razli~itih patolo{kih stanja i oboljenje jetre. izvo|enje biohemijsko-hematolo{kih analiza i izvo|enje specifi~nih funkcionalnih testova hemostaze. kao i molekularnim mehanizmima sinteze. .Broj 17 – Strana 38 SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH ^etvrtak. U toku prakti~nog rada specijalizant se obu~ava osnovnim principima imunohemije. Tako|e. kao i pravilnoj interpretaciji dobijenih rezultata. U toku prakti~nog rada specijalizant se obu~ava da pravilno i samostalno uzima uzorke krvi. specijalizant se prakti~no obu~ava hemijskoj analizi konkremenata iz urinarnog trakta i zna~aju dobijenih rezultata u prevenciji njihovog ponovnog stvaranja. egzokrinog pankreasa i gastrointestinalnog trakta. Posebna pa`nja je usmjerena na pravilno kori{}enje radioimunolo{kih tehnika i enzimskih imunolo{kih tehnika u mjerenju sadr`aja hormona i/ili njihovih metabolita u razli~itim biolo{kim materijalima. 2011. Specijalizant se upoznaje sa razli~itim funkcionalnim testovima koji se koriste u dijagnostici endokrinolo{kih oboljenja. zna~aju pojedinih imunohemijskih analiza u dijagnostici i terapiji razli~itih oboljenja i pravilnom tuma~enju dobijenih rezultata. prvenstveno radioimunohemijskih analiza (RIA). pravljenje razmaza krvi. Specijalizant se teorijski i prakti~no obu~ava izvo|enju razli~itih funkcionalnih testova i klirensa koji se koriste u funkcionalnoj dijagnostici bubre`nih oboljenja. Posebna pa`nja je usmjerena na savla|ivanje mikro-metoda izrade klini~kobiohemijskih analiza koje se koriste u pedijatriji. lu~enja i djelovanja hormona. pravilnoj pripremi pacijenata za izvo|enje testova i pravilnom tuma~enju dobijenih rezultata. U toku prakti~nog rada specijalizant se obu~ava da pravilno i samostalno mjeri sadr`aj pojedinih hormona i/ili njihovih metaboliteta u krvi. samostalnom izvo|enju specifi~nih imunohemijskih analiza. Klini~ko-biohemijske interpretacije: 1. beta i gama zra~enje). cerebro-spinalnoj te~nosti i tkivima koji se rutinski rade u Laboratoriji za endokrinolo{ke analize u koju je upu}en. prepoznavanju patolo{kih elemenata na razmazu. Posebna pa`nja je usmerena na teorijski i prakti~ni zna~aj kompletne hemijske analize urina i prepoznavanje elemenata u sedimentu urina. urinu. 6. zna~aju pojedinih hematolo{kih analiza za funkcionalnu dijagnostiku i terapiju razli~itih patolo{kih stanja i oboljenja i pravilnom tuma~enju dobijenih rezultata hematolo{kih analiza. U toku prakti~nog rada specijalizant se obu~ava da pravilno i samostalno radi brojenje krvnih elemenata. Tako|e. 7. serumu. fluorimetrijske i hromatografske tehnike. Posebna pa`nja je usmerena na zna~aj i pravilno tuma~enje rezultata pojedinih klini~ko-biohemijskih analiza likvora i prepoznavanju celularnih elemenata u sedimentu likvora u dijagnostici funkcionalnih i infektivnih oboljenja mozga. Posebna pa`nja je usmerena na prakti~no odre|ivanje. pravilnoj pripremi pacijenata za izvo|enje testova i pravilnom tuma~enju dobijenih rezultata. neuroleptici. Specijalizant se teorijski i prakti~no obu~ava da samostalno mjeri sadr`aje pojedinih hormona i/ili njihovih metaboliteta u razli~itim biolo{kim materijalima koriste}i spektrofotometrijske. kao i pravilnom tuma~enju dobijenih rezultata hormonskih analiza. U toku Specijalizant se obu~ava osnovnim principima laboratorijskog rada u oblasti hematologije. Specijalizant se teorijski i prakti~no obu~ava zna~aju i pravilnom izvo|enju specifi~nih i ciljanih klini~ko-biohemijskih analiza u funkcionalnoj dijagnostici razli~itih patolo{kih stanja i oboljenja u gastroenterologiji. zna~aju pojedinih analiza hormona i/ili njihovih metabolita u funkcionalnoj dijagnostici i terapiji razli~itih pato-endokrinolo{kih stanja i oboljenja. bojenje preparata razmaza krvi. a koji su od zna~aja zbog svog uskog terapijskog indeksa: joni litijuma. zna~aj i pravilno tuma~enje laboratorijskih rezultata razli~itih tumorskih markera. 2. hematopoeze i hemostaze. pravilnoj pripremi pacijenata za izvo|enje testova i pravilnom tuma~enju dobijenih rezultata. u kvantitativnom odre|ivanju razli~itih parametara u ispitivnimbiolo{kim materijalima. 4. neophodnoj pripremi biolo{kog materijala i razli~itim rastvorima koji se koriste za poja~anje radioaktivnosti). Klini~ko-biohemijske interpretacije u neuropsihijatriji 1 mjesec U toku prakti~nog rada specijalizant se obu~ava zna~aju pojedinih klini~ko-biohemijskih analiza u dijagnostici razli~itih neurolo{kih oboljenja. Specijalizant se u toku prakti~nog rada obu~ava osnovnim principima i tehnikama imuno-hemijskih analiza.radioaktivnih supstanci. plazmi. `u~nih puteva. spektrofluorimetrijske. Specijalizant se upoznaje sa razli~itim funkcionalnim testovima koji se koriste u dijagnostici gastroenergolo{kih oboljenja. B. Specijalizant se obu~ava savremenim svatanjima biohemije i patobiohemije neurohumoralne regulacije i korelacije. polu`ivotu trajanja radioaktivnosti. Klini~ko-biohemijske interpretacije u hematologiji 3 mjeseca 3. 5. Klini~ko-biohemijske interpretacije u gastroenterologiji 1 mjesec Specijalizant se obu~ava osnovnim principima laboratorijskog rada u gastroenterologiji. antidepresivi. na~inu ~uvanja 153 . Klini~ko-biohemijski rad iz imunologije 1 mjesec Specijalizant radi mjesec dana u specijalizovanoj laboratoriji za imunolo{ka istra`ivanja. obra|uje i ~uva uzorke krvi za izvo|enje hematolo{kih analiza. pravilnoj pripremi pacijenata za izvo|enje testova i pravilnom tuma~enju dobijenih rezultata. Posebna pa`nja je usmerena na pravilno tuma~enje i zna~aj dobijenih rezultata pojedinih klini~ko-biohemijskih analiza. kao i pravilnom tuma~enju dobijenih rezultata. Klini~ko-biohemijske interpretacije u onkologiji 1 mjesec Specijalizant se teorijski i prakti~no obu~ava analiti~kim postupcima i zna~aju pojedinih klini~ko-biohemijskih analiza u dijagnostici i terapiji razli~itih malignih oboljenja. upoznaje se sa aparatima koji se koriste u mjerenju radioaktivnog raspada (broja~i. Klini~ko-biohemijske interpretacije u pedijatriji 1 mjesec Specijalizant se obu~ava da samostalno radi sve klini~kohemijske analize koje se koriste u funkcionalnoj dijagnostici razli~itih sistemskih oboljenja kod djece.

Hematolo{ke i Toksikolo{ke laboratorije u odnosu na organizaciju rada i potrebe odjeljenja. epidemiologija i zdravstveno zakonodavstvo Strukturalna morfologija i primjena sredstava za termalno lije~enje Fiziopatologija i op}e klini~ko lije~enje bolesti iz termalno-klimatske oblasti Bioklimatologija Socijalna medicina Krenoterapija iz internisti~ke oblasti Fizikalna medicina Krenoterapija iz drugih specijalisti~kih oblasti Zavod za javno zdravstvo PROGRAM SPECIJALIZACIJE Uvodni dio . epidemiologija i zdravstveno zakonodavstvo 3 mjeseca – pojmovi preventivne i rehabilitacione medicine – primjenjena epidemiologija – higijena i ekologija termalnih i klimatskih lje~ilista Fiziopatologija i op}e klini~ko lije~enje bolesti iz termalno-klimatske oblasti 11mjeseci – primijenjena fiziopatologija 3 mjeseca – interna medicina 3 mjeseca – primjenjena farmakologija 1 mjesec – biolo{ki efekti i mehanizmi djelovanja termalnog lije~enja 4 mjeseca Strukturalna morfologija i primjena sredstava za termalno lije~enje 7 mjeseci – Hidrogeologija 20 dana – Hemijske i hemijsko-fizi~ke osobine mineralnih voda i drugih sredstava za termalno lije~enje 20 dana – struktura i klasifikacija sredstava za termalno lije~enje 1 mjesec – mikrobiologija sredstava za termalno lije~enje 20 dana – tehnike primjene sredstava za termalno lije~enje 4 mjeseca Socijalna medicina 3 mjeseca – programiranje i organizacija zdravstveno-termalnih usluga – socijalno-medicinski aspekti bolesti iz termalno. intenzivnoj terapiji i totalnoj parenteralnoj ishrani. U toku prakti~nog rada. Tako|e. tuma~enju dobijenih rezultata i primeni odgovaraju}e terapije.osnovna teorijska nastava Teoretska nastava iz oblasti Medicinski fakultet medicinske hidrologije . Klini~ko-biohemijske interpretacije u reanimaciji. reanimaciji i intenzivnoj terapiji. specijalizant se obu~ava da samostalno radi sve biohemijske. reanimaciju i intenzivnu terapiju. urin). Teoretska nastava iz oblasti medicinske hidrologije . 7. – komunikacijske vje{tine. obradi i ~uvanju uzetog biolo{kog materijala. – Primjena sredstava termalne terapije u pneumolo{koj oblasti – Rehabilitacione metode kod hipokineti~kog sindroma – Gojaznost i termalno Iije~enje – Termalna terapija kod bolesti `u~nih puteva – Termalno Iije~enje kod bolesti metabolizma – Termalno lije~enje kod bolesti lokomotomog aparata – Termalno lije~enje kod bolesti metabolizma.klimatske oblasti – zakonodavstvo o mineralnim vodama u mjestima za termalno-klimatsko lije~enje . izboru najadekvatnijih biohemijskih i hematolo{kih analiza. – Termalizam kao socijalna pojava – Procjena bakteriolo{ke ~isto}e termalnih voda – Mikrobiologija sredstava termalnog lije~enja – Sredstva na raspolaganju u centrima za termalno lije~enje – Sredstva za lije~enje i termalne ustanove: referentna normativa – Struktura i klasifikacija sredstava za termalno lije~enje. Tako|e. primjeni i pravilnom odre|ivanju sastava parcijalne i totalne parenteralne ishrane u odnosu na vrstu metaboli~kih poreme}aja i osnovnog oboljenja. – promocija zdravlja. Specijalizant se na odjeljenju upoznaje i obu~ava da dijagnostikuje metaboli~ke poreme}aje u urgentnim stanjima. 8. Specijalizant se teorijski i prakti~no obu~ava izvo|enju razli~itih funkcionalnih testova koji se koriste u dijagnostici pojedinih metaboli~kih poreme}aja i uro|enih metaboli~kih mana. – Termalno lije~enje kod bolesti probavnog aparata – Termalno lije~enje kod bolesti respiratrnog aparata Prakti~na obuka 42 mjeseca Higijena.balneologije 5 mjeseci Teoretska nastava se organizuje na Medicinskom fakultetu i obuhvata sljede}e teme: – Biolo{ki efekti i mehanizmi djelovanja klimatskih lije~enja – Biolo{ki efekti i mehanizmi djelovanja termalnog lije~enja – Laboratorijska dijagnostika vezana za biolo{ke efekte termalnog lije~enja – Socijalno-medicinski aspekti bolesti iz klimatskotermalne oblasti. – etika i propisi. hematolo{ke i toksikolo{ke analize koje se koriste u dijagnostici i terapiji urgentnih stanja. reanimaciji. MEDICINSKA HIDROLOGIJA .balneologije Zavod za javno zdravstvo Higijena.osnovna teorijska nastava 1 mjesec Osnovna teorijska nastava se provodi iz oblasti: – dono{enje klini~kih odluka. – Terapeutske indikacije klimatskog lije~enja. – upravljanja sistemom. obu~ava se da pravilno interpretira dobijene rezultate u smislu dijagnostikovanja razli~itih metaboli~kih poreme}aja i metaboli~kih mana i terapije istih. SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 17 – Strana 39 prakti~nog rada specijalizant se obu~ava i specifi~nim tehnikama uzimanja biolo{kog materijala kod djece (krv. u nastavnim turnusima (ljetni i zimski semestar) po planu koji utvr|uju navedeni fakultet. – sposobnost sticanja i preno{enja znanja. 2011. – timski rad. Specijalizant se tako|e obu~ava zna~aju.^etvrtak. specijalizant se upoznaje sa organizacijom rada Biohemijske. – Na~ini kori{tenja termalnog lije~enja – Tehnike primjene sredstava termalnog lije~enja – Hitna medicinska pomo} u termalnoj praksi – Fiziokineziterapija i rehabilitacija u hidrolo{koj praksi – Instrumenti i sredstva za krenohidrokineziterapijsko lije~enje – Interna medicina. 4.BALNEOLOGIJA Vrsta specijalizacije: OSNOVNA Trajanje specijalizacije : 4 godine /48 mjeseci/ PLAN SPECIJALIZACIJE [IRA TEMATSKA OBLAST MJESTO TRAJANJE OBAVLJANJA STA@A MJESECI Medicinski fakultet 1 5 3 7 11 3 3 10 Fizikalna medicina 2 3 Teoretski dio . Obavlja se na medicinskom fakultetu u ukupnom trajanju od 1 mjesec. intenzivnoj terapiji i parenteralnoj ishrani 1 mjesec Specijalizant radi mjesec dana na Odjeljenju za urgentna stanja.

Obavlja se na medicinskom fakultetu u ukupnom trajanju od 1 mjesec.Diskusije i demonstracije sa supervizorom B3 . M) – Klasifikacija ra~unarskih sistema – Obrada i pohranjivanje podataka u ra~unarima – Programska podr{ka – Osnovni programski jezici i gotovi programski paketi – Proceduralno i neproceduralno programiranje Teoretski dio treninga se provodi na Katedri za medicinsku informatiku.Predavanja.Obuka u Centru za Medicinsku informatiku B2 . te kori{tenje tih sredstava i IT u svrhu za{tite zdravlja stanovni{tva. Poslije zavr{ene edukacije specijalizant treba da izradi seminarske radove i polo`i kolokvij.Individualno u~enje u Centru Prakti~na nastava Du`ina trajanja prakti~nog dijela je 24 mjeseca: B1 . Medicinska informatika Teoretski 12 mjeseci Prakti~ni 24 mjeseca (50% sati) (30% sati) (20% sati) Ukupno 36 mjeseci Prakti~ni dio treninga 2 2 NASTAVNI PROGRAM Teoretska nastava Du`ina trajanja teoretskog dijela je 12 mjeseci: Cilj programa specijalizacije: Program specijalizacije medicinske informatike ima za cilj da educira doktore medicine kako bi ovladali znanjima i vje{tinama u~enja uz pomo} savremenih tehni~kih sredstava.Broj 17 – Strana 40 SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH ^etvrtak. 4. – etika i propisi. u nastavnim turnusima (ljetni i zimski semestar) po planu koji utvr|uju navedeni fakulteti. MEDICINSKA INFORMATIKA Vrsta specijalizacije: OSNOVNA Trajanje specijalizacije : 3 godine /36 mjeseci/ PLAN SPECIJALIZACIJE [IRA TEMATSKA OBLAST Teoretski dio U@A TEMATSKA OBLAST MJESTO OBAVLJANJA STA@A Medicinski fakultet Katedra za medicinsku informatiku TRAJANJE MJESECI 12 Osnovna teorijska nastava Prema programu 1 11 24 Hardver i softver za medicinare Katedra za medicinsku informatiku Zdravstveni zavodi za javno informacioni sistemi zdravstvo Zdravstvena edukacija zavodi za javno zdravstvo Zdravstvena statistika zavodi za javno zdravstvo Medicinska zavodi za javno dokumentaristika zdravstvo Informacijske Katedra za tehnologije u medicinsku informatiku zdravstvu Medicinska Katedra za elektronika medicinsku informatiku Kvalitet i upravljanje Agencija za kvalitet i sistemom kvaliteta akreditaciju u zdravstvu u Federaciji Bosne i Hercegovine i zavodi za javno zdravstvo 4 4 2 2 4 4 A1 . – promocija zdravlja. – upravljanja sistemom. (50% sati) (30% sati) (20% sati) Bioklimatologija 3 mjeseca – primjenjena meteorologija i klimatologija – biolo{ki efekti i mehanizmi djelovanja klimatskog lije~enja – terapeutske indikacije klimatskog lije~enja Krenoterapija iz internisti~ke oblasti 10 mjeseci – termalno lije~enje kod bolesti probavnog aparata 4 mjeseca – termalno lije~enje kod bolesti lokomotomog aparata 2 mjeseca 1 mjesec – termalno lije~enje kod bolesti metabolizma – termalno lije~enje kod bolesti kardio-vaskularnog aparata 1 mjesec – termalno lije~enje kod bolesti respiratornog aparata 1 mjesec – termalno lije~enje kod bolesti urinamog aparata 1 mjesec Fizikalna medicina 2 mjeseca – Fizio-kineziterapija i rehabilitacija u hidrolo{koj praksi Krenoterapija iz ostalih specijalisti~kih oblasti 3 mjeseca 20 dana – termalno lije~enje kod dermatolo{kih bolesti 20 dana – termalno lije~enje kod ginekolo{kih bolesti – termalno lije~enje kod otorinolaringolo{kih bolesti 20 dana 20 dana – termalno lije~enje u gerontologiji 10 dana – termalno lijecenje u pedijatriji Mjesto obavljanja i bli`i sadr`aj prakti~ne obuke }e odrediti voditelj programa specijalizacije.Seminari u specijalisti~kom radu A3 . – komunikacijske vje{tine. diskusije sa mentorom A2 . CPU. 2011.osnovna teorijska nastava 1 mjesec Osnovna teorijska nastava se provodi iz oblasti: – dono{enje klini~kih odluka. .Rad u nau~noistra`iva~kim projektima Ukupan edukativni program: Nastavni predmet 1. Nakon provedene edukacije. Teoretska nastava iz oblasti medicinske informatike prema sljede}em programu: – Hardver i softver za medicinare – Zdravstveni informacioni sistemi – Zdravstvena edukacija – Zdravstvena statistika – Medicinska dokumentaristika – Informacijske tehnologije u zdravstvu – Medicinska elektronika – Kvalitet i upravljanje sistemom kvaliteta HARDVER I SOFTVER ZA MEDICINARE Prakti~na i teoretska edukacija iz ove oblasti traje 6 mjeseci U toku edukacije iz ovog djela programa specijalizant treba da savlada sljede}e sadr`aje: – Arhitektura ra~unarskih sistema (U/I. – sposobnost sticanja i preno{enja znanja. uz minimiziranje tro{kova zdravstvenih usluga i zadovoljstvo korisnika. specijalizant treba da ovlada znanjima i vje{tinama iz ove oblasti polaganjem kolokvija i izradom seminarskih radova. UVODNI DIO Uvodni dio . Provjera znanja Evaluacija znanja i vje{tina specijalizanta provest }e se nakon apsolviranja svakog predmeta odbranom seminarskog rada po izboru mentora i kolokvijem iz svake oblasti. Prakti~ni dio treninga se provodi na Katedri za medicinsku informatiku. – timski rad. 7.

2. 3. 4. Prakti~ni dio treninga se provodi u zavodima za javno zdravstvo. 7. specijalizant treba da ovlada znanjima i vje{tinama iz ove oblasti polaganjem kolokvija i izradom seminarskih radova.6. Nakon provedene edukacije. specijalizant treba da ovlada znanjima i vje{tinama iz ove oblasti polaganjem kolokvija i izradom seminarskih radova: 3.5. Prakti~ni dio treninga se provodi na Katedri za medicinsku informatiku.^etvrtak.8. Nakon provedene edukacije specijalizant treba da ovlada znanjima i vje{tinama iz ove oblasti polaganjem kolokvija i izradom seminarskih radova: 3.7. ZDRAVSTVENA EDUKACIJA Prakti~na i teoretska edukacija iz ove oblasti traje 3 mjeseca U toku edukacije iz ovog djela programa specijalizant treba da savlada sljede}e sadr`aje: – Klasi~ni oblici zdravstvene edukacije – Cjelo`ivotna zdravstvena edukacija – Simulacije i multimedija – Ra~unari u istra`ivanjima – Telematika i u~enje na daljinu (DL. specijalizant treba da ovlada znanjima i vje{tinama iz ove oblasti polaganjem kolokvija i izradom seminarskih radova. 3. Prakti~ni dio treninga se provodi na Katedri za medicinsku informatiku. Nakon provedene edukacije. ZDRAVSTVENA STATISTIKA Prakti~na i teoretska edukacija iz ove oblasti traje 3 mjeseca Edukacija iz ove oblasti fokusirat }e se na sljede}im metodskim jedinicama: – Nau~na metoda u statisti~kim istra`ivanjima – Metoda uzoraka – Analiza i interpretacija podataka – Sastavljanje izvje{taja o rezultatima statisti~kih istra`ivanja – Mjesto i uloga ra~unara u statistici – Aplikativna zdravstvena statistika Teoretski dio treninga se provodi na Katedri za medicinsku informatiku. INFORMACIJSKE TEHNOLOGIJE U ZDRAVSTVU Prakti~na i teoretska edukacija iz ove oblasti traje 6 mjeseci U toku edukacije iz ovog djela programa specijalizant treba da savlada sljede}e sadr`aje: – Teorija informacija – Teorija organizacije. 3. Prakti~ni dio treninga se provodi u zavodima za javno zdravstvo. Nakon provedene edukacije specijalizant treba da ovlada znanjima i vje{tinama iz ove oblasti polaganjem kolokvija i izradom seminarskih radova. ZDRAVSTVENI INFORMACIONI SISTEMI Prakti~na i teoretska edukacija iz ove oblasti traje 6 mjeseci U toku edukacije iz ovog djela programa specijalizant treba da savlada sljede}e sadr`aje: – Definicije i pojmovi ZIS-a – Organizacija zdravstvenog informacionog sistema – Prikupljanje podataka – Obrada podataka – Arhiviranje podataka – Kori{tenje podataka i informacija – Klasifikacija zdravstvenih informacionih sistema – Standardizacija u medicinskoj informaci Teoretski dio treninga se provodi na Katedri za medicinsku informatiku. SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH – – Broj 17 – Strana 41 Svi seminarski radovi biti }e pregledani i ocijenjeni od strane mentora i {efa Katedre i predstavljat }e dokumentaciju kandidata na Katedri za medicinsku informatiku Medicinskog fakulteta.4. KVALITET I UPRAVLJANJE SISTEMOM KVALITETA Prakti~na i teoretska edukacija iz ove oblasti traje 3 mjeseca U toku edukacije iz ovog djela programa specijalizant treba da savlada sljede}e sadr`aje: Definicija sistema kvaliteta . MEDICINSKA ELEKTRONIKA Prakti~na i teoretska edukacija iz ove oblasti traje 3 mjeseca U toku edukacije iz ovog djela programa specijalizant treba da savlada sljede}e sadr`aje: – Komunikacijska elektronika – Dijagnosti~ka elektronika – Trendovi u razvoju medicinske elektronike Teoretski dio treninga se provodi na Katedri za medicinsku informatiku.3.Distance Learning) Teoretski dio treninga se provodi na Katedri za medicinsku informatiku. Nakon provedene edukacije. 2011. organizacija kao kibernetski sistem – Zdravstvena organizacija u mre`nom okru`enju – Novi koncept zdravstvene organizacije i uticaj razvoja IT na organizacioni sistem – Komunikacioni procesi – Telematika u medicini – Internet u medicini i zdravstvu – Uticaj razvoja informacionih tehnologija na informacioni sistem i procese odlu~ivanja – Rein`injering poslovnih procesa zdravstvene organizacije Teoretski dio treninga se provodi na Katedri za medicinsku informatiku. 3. MEDICINSKA DOKUMENTARISTIKA Prakti~na i teoretska edukacija iz ove oblasti traje 6 mjeseci Edukacija iz ove oblasti fokusirat }e se na sljede}im metodskim jedinicama: – Definicija medicinske dokumentaristike – Klasifikacije i standardi – Dokumentacija i evidencija u zdravstvu Medicinski zapis Statisti~ka istra`ivanja kao izvor podataka za medicinsku dokumentaciju i evidenciju – Priprema podataka za obradu na ra~unaru – Odre|ivanje kategorija odgovora – Unos podataka i postlogi~ka kontrola – Statisti~ka obrada i analiza podataka – Postupak istra`ivanja – Pretpostavke za primjenu statisti~kih metoda – Pregled statisti~kih postupaka – Svrstavanje podataka – Jednosmjerna tabulacija – Grafi~ko prikazivanje distribucije frekvencija – Jednostavnija analiza dviju varijabli – Testiranja – Principi medicinske dokumentacije i evidencije – Trendovi razvoja Teoretski dio treninga se provodi na Katedri za medicinsku informatiku. Nakon provedene edukacije specijalizant treba da ovlada znanjima i vje{tinama iz ove oblasti polaganjem kolokvija i izradom seminarskih radova. Prakti~ni dio treninga se provodi u zavodima za javno zdravstvo. Prakti~ni dio treninga se provodi u zavodima za javno zdravstvo. 3.

– Interpretacijske sposobnosti kako bi na osnovu laboratorijskih podataka mogao stvoriti klini~ki korisno mi{ljenje. – upravljanja sistemom. konsultiranja s kolegama na nau~nim skupovima i prezentiranje nau~nih radova u sklopu trajnog medicinskog usavr{avanja. Klini~ki odjeli 6 mjeseci Tokom specijalizacije mikrobiolog treba: . – etika i propisi.strate{ko planiranje. priprema poslovnog plana. te biti upoznati s principima vanjske kontrole kvalitete. sklapanje ugovora s fizi~kim i pravnim osobama i ugovaranje laboratorijskih pretraga koje }e se za njih obavljati. – komunikacijske vje{tine. specijalizant treba da izradi specijalisti~ki rad na temu koju odredi mentor. 7. specijalizant treba da ovlada znanjima i vje{tinama iz ove oblasti polaganjem kolokvija i izradom seminarskih radova. Sposobnost obrade podataka kako bi se evaluirale informacije o odgovaraju}oj populaciji dobivene primjenom laboratorijskih postupaka. Specijalizanti trebaju shvatiti pojam osiguranja i kontrole kvalitete.osnovna teorijska Medicinski fakultet nastava Klini~ki odjeli Bolni~ka ustanova sa tra`enim odjelima Bakteriologija Mikrobiolo{ki laboratorij Sanitarna mikrobiologija Virusologija Imunologija Parazitologija Mikologija Epidemiologija i obrada podataka Godi{nji odmori Mikrobiolo{ki laboratorij zavoda za javno zdravstvo Mikrobiolo{ki laboratorij Mikrobiolo{ki laboratorij Mikrobiolo{ki laboratorij Mikrobiolo{ki laboratorij zavodi za javno zdravstvo TRAJANJE MJESECI 1 6 17 1 6 6 3 3 1 4 – – – – Iskustvo u istra`ivanju i razvoju.baze podataka. sastaviti protokole i odr`avati standarde u laboratoriju – preuzeti odgovornosti voditelja klini~kog mikrobiolo{kog laboratorija – preuzeti brigu o kontroli bolni~kih infekcija – predlo`iti mjere za racionalnu primjenu antibiotika u bolnici i prevenciju bolni~kih infekcija – sara|ivati s dr`avnim nadzornim i javnozdravstvenim slu`bama – sudjelovati u programima specijalizacije iz medicinske mikrobiologije. Sticanje trajnih navika ~itanja. dono{enje odluka na lokalnoj razini i va`nost odr`avanja dobrih me|uljudskih odnosa. . ~uvanje povjerljivosti informacija.osnovna teorijska nastava 1 mjesec Osnovna teorijska nastava se provodi iz oblasti: – dono{enje klini~kih odluka. 2011. te sudjelovanje na stru~nim sastancima klini~ara i patologa. Sposobnost komunikacije i upravljanja (menad`menta). bilo kao ~lan tima. Originalan na~in razmi{ljanja i kriti~ka procjena objavljenih radova su va`ni da bi specijalizant. – Prakti~no znanje dobiveno direktnim upoznavanjem s na~inom rada u laboratoriju. – Naglasak treba staviti na va`nost sticanja klini~kog iskustva i multidisciplinarnosti. te drugim sastancima lokalnog tipa. Ove sposobnosti uklju~uju poznavanje informati~ke tehnologije. – timski rad. Obavlja se na medicinskom fakultetu u ukupnom trajanju od 1 mjesec. PROGRAM SPECIJALIZACIJE Uvodni dio . Internet itd. te razviti sposobnosti potrebne za vo|enje laboratorija. te sudjelovati u redovnom klini~kom nadzoru. bilo individualno. Specijalizantima se mo`e dopustiti da kao promatra~i budu prisutni sastancima laboratorijskog osoblja. Cilj je da specijalizant stekne iskustvo s obzirom na na~in odr`avanja sastanaka. te u sklopu nje obradom podataka prema odgovaraju}im shemama. pretra`ivanja litrature. Ciljevi Tokom razdoblja od 4 godine specijalizant treba ste}i sljede}a znanja i sposobnosti: – ^injeni~no znanje o bolestima koje uzrokuju mikroorganizmi. planiranje tro{kova laboratorija itd. – promocija zdravlja. MEDICINSKA MIKROBIOLOGIJA S PARAZITOLOGIJOM Vrsta specijalizacije: osnovna Trajanje specijalizacije. koje }e omogu}iti odabir metoda koje najbolje odgovaraju klini~kom problemu. te svjestan zakonskih obaveza i mjera koje laboratorij treba zadovoljiti. 4.Broj 17 – Strana 42 – SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH – ^etvrtak. Informati~ka tehnologija i komunikacijske sposobnosti Od samog po~etka specijalizant se treba upoznati s osnovnim aspektima kompjuterizacije laboratorija . O~uvanje zdravlja i sigurnost Od samog po~etka specijalizant treba biti u potpunosti upoznat sa svim aspektima o~uvanja zdravlja i sigurnosti u laboratoriju. Po zavr{etku specijalizacije specijalizanti trebaju u potpunosti svladati ova dva navedena podru~ja. lije~enju i prevenciji bolesti uzrokovanih mikroorganizmima – nau~ne osnove za laboratorijsku dijagnozu bolesti. – sposobnost sticanja i preno{enja znanja. TEME O UPRAVLJANJU KAO DIO OSNOVNOG PROGRAMA SPECIJALIZACIJE Upravljanje Aspekti upravljanja . programa za statisti~ku obradu podataka itd. Specijalizant treba ste}i iskustvo (pod nadzorom) u planiranju rada laboratorija. Poznavanje svih mjera za o~uvanje zdravlja i sigurnosti u laboratoriju. te u edukaciji ostalih stru~njaka iz podru~ja bolesti uzrokovanih mikroorganizmima – sudjelovati u istra`ivanjima i razvoju iz podru~ja mikrobiolo{ke biopatologije. Standardi za sisteme upravljanja kvalitetom i serija standarda ISO . 48 mjeseci (4 godine) Plan specijalizacije: [IRA TEMATSKA MJESTO OBLAST OBAVLJANJA STA@A Uvodni dio . Nadzor i procjena kvalitete Svi specijalizanti trebaju od po~etka biti upoznati s provo|enjem nadzora. Prakti~ni dio treninga se provodi u Agenciji za kvalitet i akreditaciju u zdravstvu u Federaciji Bosne i Hercegovine i zavodima za javno zdravstvo. Nakon provedene edukacije.9000 – Uvo|enje sistema kvaliteta u zdravstvenu organizaciju – Na~ela upravljanja kvalitetom Teoretski dio treninga se provodi na Katedri za medicinsku informatiku. kao i implementaciju postupaka za osiguranje i kontrolu kvalitete. Nakon zavr{ene edukacije.te njihovom svakodnevnom upotrebom. te upotrebu baza podataka. Medicinski mikrobiolog treba biti osposobljen za: – dati ljekarsko mi{ljenje o dijagnozi. pridonio razvoju ove specijalnosti. u nastavnim turnusima (ljetni i zimski semestar) po planu koji utvr|uju navedeni fakulteti. Specijalizante treba poticati na sudjelovanje na odgovaraju}im kursevima o upravljanju koje }e odr`avati profesionalni predava~i. sastancima voditelja laboratorija.

osigurati slu`bu i izvan radnog vremena. mikrobiolog treba znati: izvoditi testove za identifikaciju naj~e{}ih patogena. Mikroskopiranje Po zavr{etku specijalizacije. pipeta). prikazi slu~ajeva. izvoditi rutinske tehnike bojanja. Biti upoznat s postoje}im referalnim centrima. preuzimanja. kao i fenotipizaciju i genotipizaciju. izvoditi ispitivanja antimikrobnih lijekova koriste}i biolo{ke i automatizirane metode. latex aglutinaciju. te postupcima za njihovu sigurnu upotrebu. optimalnu temperaturu. kao i testove za brzu dijagnostiku. 4. Daljnja obrada kultura Po zavr{etku specijalizacije. Poznavati postupke pripreme podloga za op}u upotrebu. prepoznati mogu}e patogene me|u kolonijama u mije{anoj kulturi. U tom kontekstu va`no je znati za koje mikroorganizme i u kojim klini~kim slu~ajevima je potrebna produ`ena inkubacija. kao i postupcima za njihovo pakiranje i slanje unutar. oboga}enih i inhibitornih podloga dostupnih za op}u i specijalnu upotrebu. biti upoznat s bolni~kim odjelima. uklju~uju}i izbijanje epidemija i njihovo suzbijanje. te kako ovaj rizik svesti na najmanju mogu}u mjeru. odlu~iti o daljnjem testiranju i obradi uzoraka ako je to potrebno. itd. te njihovo podrijeklo. Nove tehnologije Po zavr{etku specijalizacije mikrobiolog treba: poznavati va`nije nove tehnologije dostupne u medicinskoj mikrobiologiji. mikrobiolog treba znati: principe mikroskopiranja s mikroskopom sa svijetlim poljem. te javljati preliminarne rezultate obrade ako su primjenjivi s obzirom na daljnji tok lije~enja bolesnika. daljnjeg testiranja. uklju~uju}i analizu koristi s obzirom na tro{ak. pregledavati obojene preparate. te ih izdvojiti u svrhu dobivanja ~iste kulture neophodne za daljnju obradu. klinika za ko`ne bolesti. Tako|er treba znati koje su osjetljive ta~ke u obradi uzoraka. ELISA. Sterilizacija i dezinfekcija Po zavr{etku specijalizacije mikrobiolog treba znati principe i upotrebu postupaka sterilizacije i dezinfekcije prilikom pripreme podloga. kao i kinetiku rasta na krutim i teku}im podlogama. Rukovanje s uzorcima Po zavr{etku specijalizacije mikrobiolog treba znati: optimalan na~in uzimanja. te sa specijaliziranim odjelima (hematologija.: eza. bolnici. Bakteriologija 17 mjeseci Specijalizacija iz bakteriologije obuhvata sljede}e u`e oblasti: – Mjere sigurnosti u laboratoriju – Sterilizacija i dezinfekcija – Rukovanje s uzorcima – Mikroskopiranje – Metode kultivacije – Daljnja obrada kultura – Dijagnostika tuberkuloze – Ispitivanja antimikrobnih lijekova – Nove tehnologije – Kontrola infekcija u bolnicama i op}oj populaciji – Upotreba antimikrobnih lijekova – Kontrola kvaliteta – Slu`bena kontrola – Licenca – Upravljanje Mjere sigurnosti u laboratoriju Prije prakti~nog rada u laboratoriju. pravilnim rukovanjem uzorcima i kontaminiramin predmetima (npr. te treba znati napraviti plan sterilizacije i dezinfekcije u laboratoriju. SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 17 – Strana 43 ste}i iskustvo u bliskoj saradnji s klini~arima kroz svakodnevni rad na klini~kim odjelima. poznavati {iroku paletu selektivnih. Kriti~ki procijeniti potrebu za novim metodama u laboratoriju. upoznati se sa principima imunoterapije i imunoprofilakse. Kontrola infekcija u bolnicama i op}oj populaciji Tokom specijalizacije. poznavati fizikalne uslove rasta mikroorganizama. poznavati automatizirane. mikroskopom s tamnim poljem. 2011. odjeli za transplantaciju. poznavati dostupne referalne centre za daljnju identifikaciju uklju~uju}i serotipizaciju. te sudjelovanjem u zajedni~kom rje{avanju klini~kih slu~ajeva. specijalizant treba biti upoznat s osnovnim mjerama sigurnosti u laboratoriju (za{titna odje}a i higijena). te izvan granica dr`ave trenutno va`e}im mjerama i preporukama za siguran rad u mikrobiolo{kim laboratorijima principima rada u mikrobiolo{kim sigurnosnim kabinetima pri stepenu zaraznosti III. Metode kultivacije Po zavr{etku specijalizacije mikrobiolog treba znati: osnovne razlike u metabolizmu me|u mikroorganizmima. i fluorescentnim mikroskopom. uklju~uju}i komercijalno dostupne testove. te znati odabrati odgovaraju}u podlogu. mikrobiolog treba biti upoznat sa: postupcima za siguran transport uzoraka ili kultura unutar zdravstvene ustanove. brze metode dostupne u medicinskoj mikrobiologiji. laboratorijskog pribora. pa sve do izdavanja kona~nog nalaza). dekontaminaciju i kontrolu protoka zraka. te prema tome preporu~iti odgovaraju}i na~in doziranja. kao i dijelovima op}e populacije koji zahtijevaju posebne mjere za kontrolu infekcija. Odrediti stepen hitnosti za obradu pojedinih uzoraka.difuzije i zona inhibicije. Specijalizant treba biti upoznat s metodama kontrole. principe identifikacijskih podloga. odnosno gdje ovaj kontinuitet mo`e biti naru{en. uklju~uju}i i mjere kod posebno zahtjevnih uzoraka. kao i u~inke na na~in rada i broj osoblja u laboratoriju. te poznavati ostale tehnologije ispitivanja osjetljivosti. transporta (uklju~uju}i transportne podloge). Specijalizant treba usvojiti kontinuitet koji postoji kod obrade uzorka (od uzimanja uzorka.) tamo gdje takvi odjeli postoje. te pravilno koristiti njihove usluge.: velike vizite. Dijagnostika tuberkuloze Po zavr{etku specijalizacije mikrobiolog teba znati: osnovna na~ela dijagnostike tuberkuloze. ~uvanja. te opasno{}u koja postoji pri nastanku aerosola i postupcima prilikom nezgoda kod kojih do|e do prosipanja zaraznog materijala. Ispitivanja antimikrobnih lijekova Po zavr{etku specijalizacije mikrobiolog treba: znati izvoditi testiranja osjetljivosti izolata na antibiotike koriste}i uobi~ajenu tehniku disk . znati izvoditi i interpretirati testove minimalne inibitorne koncentracije (MIK) i minimalne baktericidne koncentracije (MBC) kada je to potrebno. upoznat s na~inom rada komisije za kontrolu infekcija na lokalnom i regionalnom nivou. infektivna klinika.kontrastnim mikroskopom. te odlaganja mikrobiolo{kog otpada. sara|ivati s medicinskom sestrom za kontrolu bolni~kih infekcija u obavljanju njenih svakodnevnih obaveza.^etvrtak. kao i u edukaciji svih . mikrobiolog treba: ste}i iskustvo u rje{avanju problema kontrole infekcija. U~estvovati na sastancima koji slu`e edukaciji kao npr. utemeljene na tehnologiji nukleinskih kiselina (NAT) i monoklonskim protutijelima. kao i unutarnju kontrolu tih postupaka Obraditi naj~e{}e vrste uzoraka. identifikacije i dokumentiranja za sve vrste uzoraka. uklju~uju}i i one s fluorescentnim bojama. 7. Pri tome je posebno va`an rad na odjelima kojima je mi{ljenje mikrobiologa od posebne va`nosti (npr: jedinice za intenzivno lije~enje). preko kultivacije. te prepoznati mogu}e artefakte. pedijatrija. uklju~uju}i atmosferske uslove. fazno . razumjeti rezultate ispitivanja antimikrobnih lijekova u odnosu na terapeutski i toksi~ni u~inak na bolesnika. Po zavr{etku specijalizacije. te ih pravilno upotrebljavati principe mnogostruke identifikacijske tehnologije.

te na klini~kim odjelima. kako u klini~ke svrhe tako i u svrhu kontrole bolni~kih infekcija.op}a teorijska Medicinski fakultet nastava Op}a hirurgija Bolni~ki odjel op}e hirurgije Anesteziologija i intenzivno Bolni~ki odjel lije~enje anesteziologije Neurologija Bolni~ki odjel neurologije Neuropatologija Laboratorij za patologiju Neuroradiologija Radiolo{ki odjle Neuroanatomija Medicinski fakultet katedra za anatomiju Maksilofacijalna hirurgija Bolni~ki odjel maksilofacijalne hirurgije Vaskularna hirurgija Bolni~ki odjel vaskularne hirurgije Dje~ija hirurgija Bolni~ki odjel dje~ije hirurgije Otorinolaringologija Bolni~ki odjel ORL Klini~ka neurohirurgija Bolni~ki odjel neurohirurgije Eksperimentalna neurohirurgija Medicinski fakultet Godi{nji odmori UKUPNO TRAJANJE MJESECI 1 3 3 6 1 ½ 1 ½ ½ ½ 1 47 1 6 72 . Epidemiologija i statistika te obrada podataka 1 mjesec Po zavr{etku specijalizacije mikrobiolog treba: poznavati osnovna na~ela epidemiolo{ke metodologije. Humoralni imunitet. kao i ste}i osnovna znanja o potrebi za za{titom podataka. 4. direktna i indirektna fluorescencija. mehanizmi obrane doma}ina. kada se za mi{ljenje obratiti virusologu u referentnom centru. NEUROHIRURGIJA Vrsta specijalizacije: osnovna Trajanje specijalizacije. algoritmi i primjena imunolo{kih laboratorijskih metoda u infektivnoj imunologiji Parazitologija 3 mjeseca Po zavr{etku specijalizacije mikrobiolog treba znati: osnovne dijagnosti~ke metode u parazitologiji. Komplement. Nespecifi~ni imunitet. klasifikacija i metode tipizacije. trudnica. transplantiranih bolesnika.Nau~ne osnove medicinske mikrobiologije: Specijalizanti trebaju usvojiti sljede}a znanja. te metode njihove kontrole. Imunodeficijencije. dijalizu itd). poznavati na~ine na koje mikroorganizmi uzrokuju epidemije. precipitacija. fiziologija i genetika. 7. Upravljanje Po zavr{etku specijalizacije. antimikrobni lijekovi. ELISA test. Upotreba antimikrobnih lijekova Po zavr{etku specijalizacije mikrobiolog treba znati: empirijsku. interpretirati rezultate u klini~ke svrhe. poznavati osnovne statisti~ke metode. specifi~ne probleme povezane s imunokompromitiranim bolesnicima. specifi~ne probleme povezane s imunokompromitiranim bolesnicima. ste}i iskustvo u pravilnoj obradi uzoraka dobivenih od ustanova zadu`enih za vanjsku kontrolu kvalitete. te postupak kojim se licenca pribavlja. kao i znati ih primijeniti u klini~kim slu~ajevima i pri istra`ivanju: struktura mikroorganizama. Mikologija 3 mjeseca Po zavr{etku specijalizacije mikrobiolog treba znati: osnovne dijagnosti~ke metode u mikologiji. Imunologija 6 mjeseci U toku specijalizacije specijalizant treba savladati sljede}e nastavne jedinice: Antigeni. poznavati osnove informati~ke tehnologije. bolni~ke apoteke. vode i zraka. Potrebno je sara|ivati s vode}im osobljem centralne jedinice za sterilizaciju. kao i u svrhu kontrole bolni~kih infekcija. sudjelovati u obilasku klini~kih i ostalih dijelova bolnice u svrhu kontrole infekcija. pra}enje rezistencije na antibiotike. upoznati principe izolacije bolesnika. u potpunosti svladati tehniku pretra`ivanja stru~ne i nau~ne literature. te njenu pravilnu primjenu. kada se za mi{ljenje obratiti parazitologu u referentnom centru. Ovdje treba uklju~iti i obilazak bolni~ke kuhinje {to ga obavljaju epidemiolozi. sudjelovati u kursevima trajnog medicinskog usavr{avanja. Virusologija 6 mjeseci Po zavr{etku specijalizacije mikrobiolog teba znati: osnovne dijagnosti~ke i odabrane metode u virusologiji. kada se za mi{ljenje obratiti mikologu u referentnom centru. upravljanje osobljem i administrativne poslove. a osobito kompjuterske obrade podataka. 2011. te mjere potrebne kod zdravstvenih radnika. onih koji sudjeluju u kontroli infekcija. poznavati dostupe tehnologije za prikaz podataka. Licenca Po zavr{etku specijalizacije mikrobiolog mora poznavati zahtjeve koje treba zadovoljiti laboratorij da bi dobio razli~ite vrste licenci. biti upoznat sa svim dokumentima donesenim na dr`avnom nivou odnosno nivou bolnice koji se odnose na kontrolu infekcija. metode spre~avanja razvoja rezistencije. RVK. Imunolo{ka preosjetljvost. epidemiologija zaraznih bolesti njihovo pra}enje i kontrola.: preporuke koje se odnose na MRSA. ]elijski imunitet. upoznavanje sa metodologijom proizvodnje vakcina i seruma. Gra|a i svojstva protutijela. te praonice rublja. Samostalno u~enje specijalizanta tokom ~itave specijalizacije . Kontrola kvaliteta Po zavr{etku specijalizacije mikrobiolog treba znati: razumjeti pojmove kontrole i osiguranja kvalitete. Sanitarna mikrobiologija 1 mjesec Po zavr{etku specijalizacije mikrobiolog treba: ste}i iskustvo u javnozdravstvenoj mikrobiologiji osnovne metode dijagnostike mikrobiolo{ke ispravnosti hrane. principe imunizacije kod virusnih bolesti. treba dobiti uvid u prednosti i nedostatke sistema za obradu podataka. upoznati preporuke donesene od pojedinih radnih grupa (npr. upoznati fizikalne i hemijske agense koji se upotrebljavaju u kontroli bolni~kih infekcija. sudjelovati u nau~nim istra`ivanjima. Slu`bena kontrola Tokom specijalizacije specijalizant treba: razumjeti principe slu`bene kontrole sudjelovati u mikrobiolo{koj slu`benoj kontroli unutar laboratorija. interpretirati rezultate u klini~ke svrhe. ciljanu i profilakti~ku primjenu antimikrobnih lijekova.Broj 17 – Strana 44 SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH ^etvrtak. taksonomija mikroorganizama. mikrobiolog treba imati osnovna znanja o va`nim aspektima vo|enja laboratorija uklju~uju}i kontrolu finansijskih sredstava. ste}i iskustvo u kontroli zaraznih bolesti u op}oj populaciji rade}i s epidemiolozima. Specijalizant tako|er treba sudjelovati u klini~koj kontroli {to ga obavljaju ljekari drugih specijalnosti. savladati Imunolo{ke laboratorijske metode (direktna i indirektna aglutinacija. poznavati postoje}e protokole za vanjsku kontrolu kvalitete. dezinfekciju. Western blot). patogenost mikroorganizama. 72 mjeseca (6 godina) Plan specijalizacije: [IRA TEMATSKA OBLAST MJESTO OBAVLJANJA STA@A Uvodni dio . hemaglutinacija. njihov na~in djelovanja i mehanizmi rezistencije. Posebno se preporu~uje sudjelovanje na kursevima o upravljanju na lokalnom i dr`avnom nivou. kao i u svrhu kontrole bolni~kih infekcija. te obradu podataka prema tim protokolima. imunolo{ki sistem i imunost prema infekcijama. interpretirati rezultate. Imunost na infekciju. aktivno sudjelovati na stru~nim i nau~nim sastancima i kongresima.

Obavlja se na medicinskom fakultetu u ukupnom trajanju od 1 mjesec. Upoznaje optimalne termine za intervenciju kod kranio-facijalnih povreda. posebice na relaciji otolo{ko-neurohirur{ke problematike. – komunikacijske vje{tine. a posebice karoti~kim arterijama. ORGANIZIRANA TEORETSKA NASTAVA Organizirana nastava odr`ava se u sklopu neurologije i op}e hirurgije po 6 predavanja u turnusu. Upoznati se sa savremenim dijagnosti~kim dostignu}ima koja su u svakodnevnoj neurolo{koj praksi. prou~avati i upoznavati se s makroanatomskim humanim preparatima mozga i mo`danih krvnih `ila. EKSPERIMENTALNA NEUROHIRURGIJA 1 mjesec Specijalizant mora obaviti na eksperimentalnoj `ivotinji radnje kojima }e ste}i nu`na iskustva za op}i operativni rad. nalaz nuklearne magnetske rezonance. u nastavnim turnusima (ljetni i zimski semestar) po planu koji utvr|uju navedeni fakulteti. Neuroradiolog postao je suveren. a potom i umije postaviti pravodobno indikaciju za operacijsko lije~enje. U tom dijelu specijalizacije pa`nju treba obratiti upoznavanju hirur{ke anatomije vrata (traheotomija) te pristupe paranazalnim sinusima (transsfenoidalni pristup). Tako|er mora se upoznati sa temeljnim principima stereotaksijske neurohirurgije. DJE^JA HIRURGIJA 15 dana Tokom 15 dana upoznati osobitosti hirur{ke obrade i operacijske tehnike u dje~joj dobi te hirur{ko lije~enje malformacija. neurofiziologije. OTORINOLARINGOLOGIJA 1 mjesec Kandidat provodi jedan mjesec kroz koje vrijeme upoznaje nove otorinolaringologije i na~ela operativnog rada u grani~nim podru~jima. 7. Za specijalizante neurohirurgije ugraditi u program specijalizacije organiziranu nastavu 100 sati godi{nje i to: Neurotrauma 15 sati Tumori CNS 15 sati Dje~ja neurohirurgija 10 sati Spinalna neurohirurgija 10 sati Neuroradiologija 10 sati Neuropatologija 10 sati Neuroonkologija 10 sati . NEUROPATOLOGIJA 1 mjesec Tokom jednog mjeseca specijalizant mora nau~iti osnove neuropatolo{ke anatomije {to zna~i da kandidat treba prisustvovati obdukcijama i u~estvovati pri patolo{ko-histolo{koj dijagnostici. Kandidat se upoznaje sa hirur{kim tehnikama i hirur{kim pristupima koji se mogu koristiti kod pristupa na strukturalne lezije prednje lobanjske jame. a koji kandidat mora obavezno ispuniti. te dijelom i mikropreparatima zagreba~ke neuroanatomske zbirke. OP]A HIRURGIJA 3 mjeseca ANESTEZIOLOGIJA I INTENZIVNO LIJE^ENJE SA LABORATORIJSKOM DIJAGNOSTIKOM 3 mjeseca NEUROLOGIJA 6 mjeseci Tokom {est mjeseci ste}i dostatno znanje iz klini~ke neurologije. pa u cijelosti i samostalno vodi neuroradiolo{ku dijagnostiku bez direktnog u~e{}a neurohirurga. MAKSILOFACIJALNA HIRURGIJA 1 mjesec Tokom jednog mjeseca kandidat se osposobljava za samostalno rje{avanje slu~ajeva u oblasti dijagnostike i terapije. U okviru neurohirur{kog operacijskog programa mora svladati klasi~nu operacijsku tehniku. VASKULARNA HIRURGIJA 15 dana Tokom 15 dana treba se upoznati sa savremenom dijagnostikom organskih procesa arterijskog sistema i s principima operacijskog rada na perifernim krvnim `ilama na arterijama. – timski rad. Neurhirurg je. Napokon interventna neuroradiologija ~ini je suradnom strukom u dono{enju indikacije za lije~enje nekih intrakranijskih procesa (prete`no vaskularnih). Dodatno ovim podru~jima neurohirurgije specijalizant mora ste}i znanja iz savremenog informacijskog sistema. 2011. U tom dijelu specijalizacije mora upoznati tehniku anastomoza krvnih `ila . – promocija zdravlja. NEUROANATOMIJA 2 mjeseca Nije potrebno posebno isticati koliko je znanje neuroanatomije bitno za neurohirurga. kao i dijagnostiku i terapiju. – sposobnost sticanja i preno{enja znanja. KLINI^KA NEUROHIRURGIJA 46 mjeseci Kandidat mora teorijski ovladati gradivom iz svih podru~ja neurohirurgije: – kraniocerebralne ozljede i njihove posljedice – neuroonkolo{ke hirurgije – cerebrovaskularne hirurgije – dje~je neurohirurgije – hirurgije perifernog i autonomnog nervnog sistema. ili bolje re}i s takvim znanjem treba konkurisati na konkurs za specijalizaciju iz neurohirurgije. te ve}im dijelom i mikrohirur{ki operacijski postupak kao i savremenu operacijsku tehniku koja je i dalje u sna`nom zamahu. Upoznaje se sa postavljanjem i izradom spoljnih i unutra{njih proteza. svladati osnove mikrohirur{ke tehnike i potrebnu manuelnu vje{tinu u toj tehnici. Pored navedenog operacijskog programa. Kandidat na kraju specijalizacije iz klini~ke neurohirurgije mora imati ispunjen u cijelosti slijede}i operacljski program: – do 20 operacija intrakranijskih tumora – do 25 spinalnih operacija (tumora i degenerativnih bolesti) – do 15 operacija hidrocefalusa i kongenitalnih malformacija spinalnog i kranijalnog podru~ja – 50 raznih drugih operacija: hirur{ki postupci za uklanjanje boli. Potrebno je da nau~i granice pouzdanosti mikro i makro dijagnoze. elektrcmiografije. Kona~no specijalizant mora nau~iti izraditi neurolo{ki nalaz i logi~ki ga interpretirati te na osnovu toga dati smjernice za daljnje vrijedne dijagnosti~ke postupke. stoga tokom ovog dijela specijalizacije specijalizant se mora upoznati s topografskom anatomijom glave i vrata. SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 17 – Strana 45 Sadr`aj obuke: UVODNI DIO OSNOVNA TEORIJSKA NASTAVA 1 mjesec Osnovna teorijska nastava se provodi iz oblasti: – dono{enje klini~kih odluka. me|utim. engleskim ili njema~kim. operacije cerebrovaskularnih anomalija. gornje i donje vilice. du`an znati eksplicirati svaki neuroradiolo{ki nalaz odnosno protuma~iti angiogram. odre|enih oboljenja i stanja iz oblasti maksilofacijalne hirurgije. – upravljanja sistemom. a posebno hirur{ke terapije preloma zigomati~ne kosti. kompjuterski tomogram.^etvrtak. osnovne elektroencefalografije. zatim mora vladati jednim stranim jezikom. treba se upoznati teorijski i prakti~ki sa stereotaksijskom metodom pristupa pojedinim intrakranijskim tvorbama ili bolesnim procesima. – etika i propisi. operacije kompresivnih intrakranijalnih hemoragija. 4. To ukupno iznosi do 120 operacija {to bi trebao biti optimum. NEURORADIOLOGIJA 1 mjesec Neuroradiolo{ka dijagnostika pretrpjela je najvi{e promjena zadnja dva desetlje}a. Temeljno je pri svemu tome da kandidat slijedom racionalnih postupaka {to proizlaze iz ste~enog znanja nau~i.

Broj 17 – Strana 46 Neurooftalmologija Stereotaksija Nova saznanja iz neurohirurgije NEUROLOGIJA SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH 5 sati 5 sati 5 sati ^etvrtak. – promocija zdravlja. uo~avanje klini~kih osobitosti cerebrovaskularnih bolesti. 7. uz lije~nika specijalistu. Sti~e bazi~na znanja iz Dopler sonografije. – prisustvovanje vr{enja pretrage kompjuterizirane tomografije mozga. Ovladava tehnikom lumbalne punkcije i indikacijama za punkciju. u nastavnim turnusima (ljetni i zimski semestar) po planu koji utvr|uju navedeni fakulteti. Intenzivna ili poluintenzivna njega 5 mjeseci Specijalizant sti~e znanja o pregledu. Primjena kriterija i pokazatelja klasifikacije vrste i dubine poreme}aja svijesti. izvo|enje neurolo{kog pregleda. – upravljanja sistemom. vr{enje svih postupaka reanimacije. – timski rad. prou~avanje epilepsijskih modela i genetike epilepsije na odjelu i u ambulantnom radu. te vo|enju bolesni~ke dokumentacije pacijenata iz oblasti urgentne neurologije. prevencije CVB i rane rehabilitacije pacijenata sa CVB. dijabetesa i kardiologijskih poreme}aja – uo~avanje indikacije i izvo|enje lumbalne punkcije u cereborovaskularnih bolesnika. edukacija na podru~ju detekcije i na~ina korekcije poreme}aja acidobaznog statusa.osnovna teorijska obuka Klini~ka neurologija U@A TEMATSKA MJESTO TRAJANJE OBLAST OBAVLJANJA MJESECI STA@A Medicinski 1 fakultet Bolni~ki odjel 26 neurologije Neurolo{ka ambulanta i rad na 3 odjelu Intenzivna i 5 poluintenzivna njega Cerebrovaskularne 6 bolesti Epilepsija 3 Demijelinizacione 3 bolesti Neuromuskularne 3 bolesti Ekstrapiramidni 3 poreme}aji 16 Interna medicina Psihijatrija Neurohirurgija Neurootologija Neurooftalmologija Neuroradiologija Bolni~ki odjel interne medicine Bolni~ki odjel psihijatrije Bolni~ki odjel neurohirurgije Bolni~ki odjel ORL Bolni~ki odjel oftalmologije Bolni~ki odjel radiodijagnostik e Bolni~ki odjel pedijatrije Bolni~ki odjel infektologije Bolni~ki odjel fizijatrije Medicinski fakultet anatomija i patologije 3 3 1 1 1 2 2 1 1 Druga podru~ja Dje~ja neurologija Neuroinfektologija Neurorehabilitacija Neuroanatomija i neuropatologija 1 5 Izborno podru~je UVODNI DIO OSNOVNA TEORIJSKA NASTAVA 1 mjesec Osnovna teorijska nastava se provodi iz oblasti: – dono{enje klini~kih odluka. klini~ka obrada. Cerebrovaskularne bolesti 6 mjeseci Prijem na Kliniku. neurolo{ki pregled 50 do 60 cerebrovaskularnih bolesnika uz pomo} i nadzor nadle`nog lije~nika. kasnije samostalno uz nadzor lije~nika specijaliste. radiologije. u hitnoj ambulanti i neurolo{kom odjelu specijaliziranom za dijagnostiku i lije~enje cerebrovaskularnih bolesnika. evaluacija i postupci odr`avanja. – Prisustvovanje dijagnosti~kim postupcima neophodnim u postavljanju dijagnoze i defi niranju vrste cerebrovaskularne bolesti Epileptologija 3 mjeseca Rad na odjelu s bolesnicima i rad u neurofiziologijskom laboratoriju Anamneza. – etika i propisi. Prakti~ne vje{tine: prakti~no savladavanje vje{tine intubacije. Rasprava i primjena novih terapijskih postupaka. planiranju dijagnostike i terapije. Upoznavanje s aritmogenom epilepsijom i . Anamneza. Vrsta specijalizacije: OSNOVNA Trajanje specijalizacije: 4 godine (48 mjeseci) Plan specijalizacije: [IRA TEMATSKA OBLAST Uvodni dio . mjerenje povi{enog intrakranijskog tlaka. utvr|ivanje mo`dane smrti. Obrada i klasifikacija bolesnika s epilepsijom na odjelu speeijaliziranom za dijagnostiku i lije~enje epilepsije. 2011. Upoznavanje s osnovnim principima klini~kog dijagnosti~kog i terapijskog pristupa hitnom neurolo{kom bolesniku. – komunikacijske vje{tine. – konsultacije o specifi~nostima cerebrovaskularne problematike s neurologom i specijalistom interne medicine posebno u pitanjima regulacije arterijske hipertenzije. pra}enje bolesnika tokom svih dijagnosti~kih postupaka. te u ambulanti za dijagnostiku i lije~enje epilepsije. 4. Rasprava o uzrocima bolesti i neurolo{koj simptomatici s nadle`nim lije~nikom specijalistom neurologije. planiranje dijagnostike i terapije za pacijente sa cerebrovaskularnim bolesti. uo~avanje i postavljanje indikacije za aniografsku obradu. uo~avanje klini~kih manifestacija i osobitosti lije~enja epilepsije u 30 bolesnika s epilepsijom. sudjelovanje u analizi rezultata zajedno sa specijalistom neurologije. Klini~ka i dijagnosti~ka obrada 20 bolesnika s hitnom neurolo{kom problematikom uz nadzor lije~nika specijaliste. Obavlja se na medicinskom fakultetu u ukupnom trajanju od 1 mjesec. sudjelovanje u analizi rezultata nalaza CT-a sa specijalistom boneurologom. KLINI^KU NEUROLOGIJU Trajanje 27 mjeseci prema sljede}em planu: Neurolo{ka ambulanta i rad na Klinici 3 mjeseca Specijalizant treba da ovlada vje{tinama uzimanje anamneze. da se upozna sa radom u Hitnoj neurolo{koj ambulanti i stekne bazi~na znanja iz urgentnih neurolo{kih stanja. – sposobnost sticanja i preno{enja znanja. Kontinuirano sudjelovanje u hitnoj neurologijskoj probrematici radom u hitnoj neurolo{koj ambulanti. nefrologije i/ili vaskularne hirurgije. radiologom neurohirurgom i vaskularnim hirurgom u oko 40 bolesnika. – angiografska obrada. komatozni bolesnik. Sudjelovanje u dijagnosti~kim i terapijskim postupcima.

U~enje tehnike vremenske. Psihijatrija 3 mjeseca Ovladati psihijatrijskim pregledom. Specijalizant mora ovladati diferencijalnom dijagnozom akutnih i hron~nih neurolo{kih bolesti i usvojiti znanja iz razli~itih podru~ja neurologije. indikacije za klini~ku primjenu EEGa. Kvantificiranje demijelinizacijskih bolesti ocjenskim ljestvicama uz prethodno upoznavanje ocjenskih ljestvica. uo~avanje klini~kih karakteristika ekstrapiramidnih bolesti. Analiziranje EEG-a uz pomo}. Analiza evocirartih potencijala i brain mappinga i drugih neurofiziologijskih postupaka u 20 bolesnika. SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 17 – Strana 47 drugim paroksizmalnim poreme}ajima svijest neepilepti~ke geneze. 7. prostorne i frekvencijske analize EEG-a. na kardiologiji 1 mjesec i 15 dana na endokrinologiji. Dijagnostika neuromuskularnih bolesti s posebnim osvrtom na rad u elektromiografskom laboratoriju. uvjeti snimanja. diferencijalno dijagnosti~ke osobitosti. kasnije samostalno uz nadzor lije~nika specijalista u 20 bolesnika s epilepsijom i 20 bolesnika s drugim neurolo{kim ispadima. liolter EEC-a. Prikaz primjene i sudjelovanje u primjeni botulinum toksina 2. neurokutanih bolesti i kongenitalnih poreme}aja Neuroinfektologija 1 mjesec Ste}i znanje iz oblasti infektivnih bolesti nervnog sistema . Rad u neurofiziologijskom laboratoriju: Upoznavanje s tehnikom snimanja EEG-a. Elektrodijagnostike epilepsije. postupaka te sudjelovanje u analizi rezultata naloga sa specijalistom neurologom. uo~avanje klini~kih karakteristika u 30 do 40 bolesnika u ambulanti i specijaliziranom odjelu.5 mjeseci. Ste}i bazi~na znanja iz klini~ke neurofiziologije (EEG. Neurootologija 1 mjesec Ovladati osnovama audiometrije. Kvantificiranje ekstrapiramidnih poreme}aja – subjektivno-ocjenskim ljestvicama uz prethodno upoznavanje ocjenskih ljestvica. medikamentozna priprema za hirurgijsku imunosupresiju (timektomija). EP) i dje~je neurologije. Demijelinizacione bolesti 3 mjeseca Anamneza. DRUGA PODRU^JA 16 mjeseci Interna medicina 3 mjeseca od toga na Intenzivnoj njezi 1. uo~avanje klini~kih osobitosti demijelinizacijskih poreme}aja. Ste}i bazi~na znanja iz oblasti epileptologije. videopoligrafije i EEG biotelemetrije u bolesnika s epilepsijom. anamneza i neurolo{ki pregled bolesnika s primarnim mi{i}nim bolestima. PNG – kraniokorporografija – audiologija i postupci ispitivanja Neurooftalmologija 1 mjesec Ovladati osnovama neurooftalmologije i usvojiti sljede}e prakti~ne vje{tine: – analize o~nog dna. artefakti. vestibulografije i nistagmografije i usvojiti prakti~ne vje{tine: – pristup ispitivanju vertiginoznih sindroma – dijagnostika i lije~enje Menierove bolesti i sindroma – elektronistagmografi ja. poreme}ajima neuromuskularne spojnice i primarnim neurogenim poreme}ajem. primjena i njihov zna~aj u dijagnostici demijelinizacijskih bolesti – neurofi ziologijska dijagnostika . osobito uvje`bavanje ispitivanja papile o~nog `ivca – prakti~na edukacija perimetrije – prakti~na edukacija ispitivanja i detekcije dvoslika – klini~ka i prakti~ka edukacija ispitivanja i utvr|enja povi{enog intraokularnog tlaka Neuroradiologija 2 mjeseca Upoznati tehnike pojedinih neuroradiolo{kih dijagnosti~kih metoda Dje~ija neurologija 2 mjesec Anamneza neurolo{kih bolesti u djetinjstvu. radiologom i imunologom.evocirani potencijali – neurooftalmologijska dijagnostika Rasprava o uzrocima bolesti i neurolo{koj simptomatici s nadle`nim lije~nikom specijalistom neurologije Pra}enje bolesnika tokom svih dijagnosti~kih postupaka. pra}enje uvo|enja terapije na odjelu te ambulantno uz nadzor lije~nika specijalista. 2011. vrste. neuromi{i}nih bolesti. evoriranih potencijala. ordiniranje imunosupresivnog postupka plazmaforeze (kod 20 do 30 bolesnika).^etvrtak. neurolo{ki pregled 40 bolesnika s ekstrapiramidnom simptomatologijom uz pomo} i nadzor nadle`nog lije~nika u hitnoj ambulanti i neurolo{kom odjelu specijaliziranom za dijagnostiku i lije~enje bolesnika s ekstrapiramidnom simptomatologijom. dijagnostikom i terapijom psihijatrijskih poreme}aja i komplikacijama psihofarmakoterapije. magnetske stimulacije. Specijalizant treba da ovlada internisti~kim pregledom te osnovama dijagnostike i lije~enja internisti~kih bolesti. Prisustvovanje vr{enju pretrage kompjuterizirane tomografije mozak MR-a i ostalih dgn. nistagmografije i dr.rad u laboratoriju uz asistenciju nadle`nog lije~nika Diferenciranje ekstrapiramidnih poreme}aja – hipokinetsko-rigidni sindromi – hiperkinetski sindromi . neurolo{ki pregled djeteta. na~in njihove primjene i samostalno primjenjivanje ljestvice uz kontrolu lije~nika specijalista Diferenciranje demijelinizacijskih bolesti: – multipla skleroza – drugi oblici demijelinizacijskih bolesti – stepenovanje stadija demijelinizacijske bolesti pomo}u EDSS-a – Upoznavanje s dijagnosti~kim postupcima u demijelinizacijskim bolestima – likvorska dijagnostikia i njene karakteristike – imunologijski testovi. – objektivno-tonometrija i akcelerometrija . na~ina njihove primjene i samostalno primjenjivanje ljestvice uz kontrolu lije~nika specijaliste. Organizacija i upoznavanje osnovnih osobina i rukovanja s aparaturom. najprije uz pomo} nadle`nog lije~nika a zatim samostalno uz naknadnu kontrolu i konsultacije. EMNG. 4. brain mappinga. Prepoznati smetnje u razvoju i ocijeniti psihosocijalni razvoj. Ekstrapiramidni poreme}aji 3 mjeseca Anamneza. Neuromuskularne bolesti 3 mjeseca Podjela neuromuskularnih bolesti. Lije~enje neuromuskularnih bolesti s posebnim osvrtom na vo|enje imunosupresivne terapije. neurolo{ki pregled 30 bolesnika s demijelinizacijskom bolesti uz pomo} i nadzor nadle`nog lije~nika u hitnoj ambulanti i neurolo{kom odjelu specijaliziranom za dijagnostiku i lije~enje bolesnika s demijelinizacijskim bolestima. Indikacije za specijalna snimanja. Neurohirurgija 1 mjesec Upoznati se sa operativnim zahvatima na centralnom i perifernom nervnom sistemu. Usvojiti indikacije za pojedine dijagnosti~ke postupke i tuma~enje nalaza.distonije – stepenovanje stadija bolesti pojedinih poreme}aja primjerice Parkinsonove bolesti po Hoehnu i Yahru – hepatolentikularna degeneracija Samostalna obrada 20 bolesnika s hipokinetsko rigidnim sindromima i 15 s hiperkinetskim (na odjelu i u ambulanti za ekstrapiramidne bolesti) Samostalna obrada 56 bolesnika uz prikaz klini~ke slike u 40 bolesnika Lije~enje ekstrapiramidnih poreme}aja.

4. – etika i propisi. hematologija 3 1 1 1 27 10 Godi{nji odmori 4 Plan specijalizacije Specijalnost nuklearne medicine uklju~uje kori{tenje umjetnih radioaktivnih tvari u in-vivo i in-vitro dijagnostici. 2011. Kandidat se posebno informira o mogu}nostima primjene nuklearno-medicinskih metoda u internoj medicini. Sta` iz izborne oblasti se mo`e obaviti i u drugom Univerzitetskom centru u zemlji ili inostranstvu uz saglasnost mati~ne ustanove specijalizanta.rad na odjelima: Interna medicina – 6 mjeseci 3 mjeseca kandidat treba obnoviti i pro{iriti znanja i vje{tine klini~ke obrade internisti~kog bolesnika. Interne medigastroenterologija. – promocija zdravlja. likvor dijagnostike.Broj 17 – Strana 48 SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH PLAN SPECIJALIZACIJE [IRA TEMATSKA OBLAST Uvodni dio osnovna teorijska nastava Uvodni dio U@A TEMATSKA OBLAST ^etvrtak. Specijalizant sti~e usmjereno znanje iz pojedinih neurolo{kih oblasti (neurofiziologije. testa optere}enja ergometrijom te ultrazvu~nog pregleda srca. cine nefrologija. cerebrovaskularnih bolesti. dozimetriju i za{titu od zra~enja. Program specijalizacije: UVODNI DIO OSNOVNA TEORIJSKA NASTAVA 1 mjesec Osnovna teorijska nastava se provodi iz oblasti: – dono{enje klini~kih odluka. 1 mjesec kandidat treba obnoviti i pro{iriti znanja i vje{tine klini~ke obrade hirur{kog bolesnika s posebnim naglaskom na mogu}nostima primjene nuklearno-medicinskih metoda u hirurgiji. komplementarne metode kao i druge tehnike koje su u vezi s primjenom nuklearne fizike u medicini. ocjenu klini~kih stanja i funkcija. lije~enje s otvorenim radionuklidima i tomu komplementarne metode. poznavanja laboratorijskih testova. Neurorehabilitacija 1 mjesec Usvojiti osnove rehabilitacije neurolo{kih bolesti Neuroanatomija i neuropatologija 1 mjesec Ovladati znanjima iz neuroanatomije te osnovama neuropatolo{kih dijagnosti~kih metoda – evaluacija patologije bolesti krvnih `ila na preparatima mozga uklju~uju}i histolo{ke analize – evaluacija patologije degenerativnih bolesti mozga na preparatima mozga uklju~uju}i histolo{ke analize – evaluacija patologije tumora mozga na preparatima uklju~uju}i histolo{ke i citolo{ke analize – evaluacija patologije traume mozga uklju~uju}i histolo{ke analize. elektrokardiograma. Kru`enje po godinama specijalizacije: Prva godina Klinika i hitna neurolo{ka ambulanta 3 mjeseca Neuroanatomija i neuropatologija 1 mjesec Intenzivna njega Klinike za neurologiju 6 mjeseci Intenzivna njega interne klinike 1. UVODNI DIO specijalizacije .5 mjesec Zapo~inje sta`iranje iz podru~ja CVB Druga godina Zavr{ava sta`iranje iz CVB 6 mjeseci Neurooftalmologija 1 mjesec Neuroradiologija 2 mjeseca Neurootologija 1 mjesec Interna klinika (kardiologija i endokrinologija) 1. radiobiologiju. IZBORNO PODRU^JE Ovaj period (5 mjeseci) specijalizant provede rade}i na izbornom podru~ju u dogovoru sa mentorom ili ustanovom za koju specijalizira. – upravljanja sistemom. Obavlja se na medicinskom fakultetu u ukupnom trajanju od 1 mjesec. neuropsihologije i sl). Op}a hirurgija – . 7. – komunikacijske vje{tine. – sposobnost sticanja i preno{enja znanja. u nastavnim turnusima (ljetni i zimski semestar) po planu koji utvr|uju navedeni fakulteti.5 mjeseci Zapo~inje sta`iranje iz psihijatrije 1 mjesec Tre}a godina Zavr{ava sta`iranje iz psihijatrije 2 mjeseca Epileptologija 3 mjeseca Dje~ja neurologija 2 mjeseca Neuromi{i}ne bolesti 3 mjeseca Ekstrapiramidni poreme}aji 3 mjeseca ^etvrta godina Demijelinizacione bolesti 3 mjeseca Infektologija 1 mjesec Neurohirurgija 1 mjesec Neurorehabilitacija 1 mjesec Izborno podru~je 5 mjeseci Tokom specijalizantskog sta`a iz oblasti klini~ke neurologije specijalizant je du`an polo`iti sljede}e kolokvije: – Anamneza i neurolo{ki pregled – Dijagnosti~ki postupci u neurologiji – Motorni sistem i senzibilitet – Urgentna stanja u neurologiji – Cerebrovaskularne bolesti – Ekstrapiramidalni poreme}aji – Demijelinizacijske bolesti – Epilepsije – Neuromi{i}ne bolesti – Bolesti ki~menog stuba i ki~mene mo`dine – Glavobolje – Neurodegenerativne bolesti i demencije NUKLEARNA MEDICINA Vrsta specijalizacije: OSNOVNA Trajanje specijalizacije: 4 godine (48 mjeseci) MJESTO TRAJANJE TRAJANJE OBAVLJANJA MJESECI MJESECI STA@A Medicinski fakultet 1 6 Interna medicina Nuklearna medicina Klini~ka medicina Bolni~ki odjel Interne medicine Op}a hirurgija Bolni~ki odjel op}e hirurgije Radiodijagnostika Bolni~ki odjel i radioterapija radiologije Anesteziologija i Bolni~ki odjel intenzivno anesteziologije lije~enje Bolni~ki odjel nuklearne medicine Kardiologija. Bolni~ki odjel endokrinologija. – timski rad.

Nuklearna gastroenterologija Upoznaje se sa ispitivanjem pljuva~nih `ljezda i `eluca. testove. . in vivo i in vitro. slezine i dr. Katalog znanja i ve{tina Priprema i pode{avanje gama scintilacione kamere za funkciona i/ili. morfolo{ki i funkcijskim ispitivanjem jetre. Obra|uje podatke pomo}u ra~unara. lije~enje policitemije radioaktivnim fosforom. odvajanje slobodnog odvezanog liganda. uzimanje anamneznih podataka. . dinamiku ispitivanja bubrega (vaskularizacija i ekskretorna funkcija). `l. obradu rezultata dijagnoznih nuklearno-medicinskih ispitivanja. detekcijom heterotopije `eluda~ne sluznice. odnosno dijagnosti~ku nuklearnu medicinu. lije~enje pleuralnih i peritonealnih efuzija radionuklidima.Nuklearna nefrologija Prou~ava radiorenografiju i scintigrafiju bubrega.Ostale grane nuklearne medicine Upoznaje metode detekcije tumora. ispitivanje "prvog prolaza" i fiziolo{kih vremenskih intervala (ejekcijska frakcija. tromoscintigrafiju. 10 (A) Scintigrafija paratireoidnih `lijezda 10 (A) Lije~enje hipertireoidizma radioaktivnim jodom 15 (A + S) Lije~enje toksi~nog adenoma {t. endokrinologije. odre|ivanjem protoka krvi kroz jetru. Radi u radioimunolo{koj laboratoriji: (pripremanje liganda i vezuju}ih supstancija. EDUKACIJA IZ KLINI^KE MEDICINE 10 mjeseci Upoznavanje i detaljno ovladavanje tehnikom fizikalnog pregleda i dijagnosti~kim postupcima. nefrologije. za{titu od zra~enja i pra}enje bolesnika koji primaju terapijsku dozu. lije~enje funkcijski aktivnih karcinoma tireoideje radiaktivnim jodom. morfolo{kih i dinamskih ispitivanjem bilijarnog sistema. Osposobljava se za vo|enje dokumentacije. Anesteziologija i intenzivno lije~enje 1 mjesec – kandidat treba obnoviti i pro{iriti klini~ka znanja i posebno prakti~ne vje{tine koje su potrebne u hitnim stanjima. Upoznaje se ferokinetikom. interpretaciju i prikazivanje scintigrafskih nalaza. laboratorijska priprema obilje`enih jedinjenja i tehnika obilje`avanja. . pod nadzorom mentora.Neuronuklearna medicina Upoznaje metode: scintigrafiju mozga. ispitivanje poreme}aja intestinalne resorpscije i tranzita. EDUKACIJA U JEDINICAMA NUKLEARNE MEDICINE 27 mjeseci Tokom 28 mjeseci rada u jedinicama nuklearne medicine kandidat mora odgovorno. placenta). hemodinamska ispitivanja. Vr{i ispitivanje du`ine `ivota eritrocita. znaci za dijagnosti~ke postupke procjenu indikacije. funkcije l. pedijatrijsku nuklearnu medicinu.Za{tita od zra~enja Sprovodi mjere za za{titu od zra~enja: pripremanje dijagnoznih i terapijskih doza za oralnu i parenteralnu aplikaciju. radioizotopsku scisternografiju. radioizotopsku angiografiju mozga i ispitivanje mo`danog krvotoka. primjenu radioimunolo{kih metoda. 7. tehnika rada s kalibratorom doza. lije~enje hipertireoze radioaktivnim jodom. te~ni scintilacijski broja~i). pravljanje osnovnih rastvora. . 4. zna~i procjenu indikacije. ispitivanje periferne cirkulacije.^etvrtak. scintigrafiju. izvo|enje i interpretaciju postupka. hematologije. 20 (S) Radionuklidna moikardiografija 40 (S) Analiza stres-redistribucionih scint. dinamska ispitivanja (plu}na cirkulacija. odre|ivanje efektivnog protoka krvi i glomerulske filtracije. inkubiranje. paratireoidne `lijezde. . kontrola kvaliteta) i radi sa mjernim sistemima In vivo (stati~ka i dinami~ka mjerenja. ali pod nadzorom. elucija generatora.-perf. scintigrafiju sr~anih {upljina i miokarda.k. gonade. 2011. scintigrafija) i in vitro (ru~ni i automatski gama broja~i. nadbubre`ne `lijezde. . scintigrafiju i SPET 10 (S) d` 4 = 40 Kontrola rada gama scintilacione kamere 5 (S-A) Izbor aplikativnih programa za obradu podataka iz gama kamere za funkciona i/ili hemodinamska ispitivanja. odre|ivanje terapijskih doza otvorenih izvora radionuklida. izvr{iti minimalno 300 razli~itih in-vivo dijagnosti~kih i minimalno 90 terapijskih nuklearno-medicinskih postupaka. ispitivanjem vitamina B.indeksa i vremena 10 (S) Ventilaciona scint. postavljanje indikacije za terapijsku primjenu radionuklida. dozimetriju. patofiziologijom kao i principima terapije oboljenja i poreme}aja iz oblasti kardiologije. SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 17 – Strana 49 Radiologija i radioterapija 1 mjesec – kandidat treba obnoviti i pro{iriti znanja i vje{tine radiolo{ke obrade bolesnika te terapije zatvorenim izvorima zra~enja. klini~ku primjenu radioaktivnacijske analize. pod nadzorom mentora voditelja jedinice ili radili{ta. (Tl-201) 30 (S) "Njashout" krive 30 (S) SPET miokardiografija 10 (A) Perfuziona scintigrafija plu}a 15 (S) Ventilaciona scintigrafija pluga (133-D`e) 10 (A) Odre|ivanje ven. frakcija 30 (S) Parametrijski sken srca (amplitudna i fazna analiza) 20 (S) Procena sistolnih i dijastolnih par. primjenom radioimunolo{kih metoda. . . kontejneri. administraciju. regionalna pokretljivost miokardnog zida). scintigrafijom pankreasa. Upoznaje se sa ispitivanjem in vivo i radioimunolo{kim ispitivanjima drugih endokrinih `lijezda (endokrini pankreas. Odgovornost. terapijsku aplikaciju. scintigrafiju. .Rukovanje radioaktivnim izotopima Prakti~no se obu~ava za rukovanje radioaktivnim izotopima. pra}enje efekata izotopske terapije. pregled bolesnika. gastroenterologije.Nuklearna endokrinologija Izu~ava {titastu `lijezdu. Za terapijske postupke odgovornost. scintigrafiju plu}a. radioizotopsku limfografiju.Nuklearna hematologija Upoznaje odre|ivanje zapremine krvi. hipofiza. radioimunolo{ke metode. ventilacija). leukocita i trombocita. Specijalizant prou~ava specijalni dio klini~ku. scintigrafiju kostiju i zglobova. primenu radioimunolo{kim metodama. kao i/ili emisionu kompjuterizovanu monofotonsku tomografiju (SPET) 10 (S) d` 2 = 20 Test fiksacije radioaktivnog joda u {titastoj `lezdi 20 (S) Scintigrafija {titaste `lijezde pomo}u 99m-Tc 30 (S) Scintigrafija {titaste `lijezde pomo}u 131-J 10 (S) Scintigrafija kore nadbubre`nih `lijezda 10 (A) Dinamska scintigrafija pljuva~nih `lijezda 15 (S) Scintigrafija sr`i nadbubre`nih `lijezda 10 (A) Scintigrafija neuroblastoma i tumora hromafinog tk. voditelja jedinice i radili{ta.plu}a pomo}u DTPA-99m-Tc aerosola 15 (S) Odre|ivanje plu}nog klirensa 10 (S) Ispitivanje ezofagusnog tranzita 10 (S) Otkrivanje i procjena GE refluksa 10 (S) Ispitivanje pra`njenja `eluca 20 (A) Otkrivanje i procjena entero-gastri~nog refluksa 5 (S) Ispitivanje poreme}aja absorpscije vitamina B 12 10 (S) Ispitivanje poreme}aja apsorpscije `u~nih kiselina 5 (A) Otkrivanje Meckelovog divertikuluma 5 (S) Scintigrafija jetre 30 (S) SEPT jetre (i slezine) 20 (A) Hepati~ka radionuklidna angiografija 20 (A) Procena pula krvi u fokalnim lezijama jetre 30 (S) Imunoscintigrafija TU abdomena 20 (S) Leukoscintigrafija .Nuklearna kardipulmologija Upoznaje kvantitativnu selektivnu kardioangiografiju. urgentnu nuklearnu medicinu. radioaktivnim jodom 15 (A+ S) Radionuklidna ventrikulografija 30 (S) Odre|ivanje globalnih i regionalnih ejeks.

Asistencija keratoplastike.kostiju i zglobova 10 (S). . Tako|er. tumore i plasti~nu i rekonstruktivnu hirurgiju Odjel za uveitis Kabinet za vidno polje 8 17 4 4 3 U@A TEMATSKA OBLAST MJESTO TRAJANJE TRAJANJE OBAVLJANJA MJESECI MJESECI STA@A Medicinski fakultet 1 5 2 ½ ½ ½ ½ ½ ½ 6 2 1 1 1 6 3 3 UVODNI DIO OSNOVNA TEORIJSKA NASTAVA 1 mjesec Osnovna teorijska nastava se provodi iz oblasti: – dono{enje klini~kih odluka. – upravljanja sistemom. Asistencije kod vitreoretinalne hirurgije. Tonometrija i tonografija. . – sposobnost sticanja i preno{enja znanja. plazme (ERPF) 20 (S) Radiorenografija sa stimulisanjem diureze 15 (S) Radionuklidni kaptoprilski test 15 (S) Scintigrafija skeleta (parcijalna i celog tela) 20 (S) Scintigrafija slezine 20 (S) Odre|ivanje du`ine eritrocita 20 (S) Ispitivanje ferokinetike 10 (A) Odre|ivanje du`ine `ivota trombocita 10 (A) Odre|ivanje zapremine krvi. . Glaukom: Dijagnostika glaukoma.Broj 17 – Strana 50 SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Kabinet za kontaktne le}e Stra`nji segment oka Odjel i kabinet za retinu te Kabinet za elekroretinografij u Odjel za neurooftalmologi ju Kabinet za fluoresceinsku angiografiju Kabinet za ultrazvuk Kabinet za laser Dje~ji odjel Odjel za dje~iju oftalmologiju Kabinet za strabologiju Bolni~ki odjel oftalmologije Bolni~ki odjel oftalmologije ^etvrtak.intestinuma i kolona 10 (S). Obavlja se na fakultetima zdravstvenog usmjerenja u ukupnom trajanju od 1 mjesec. plazme i eritrocita 20 (S) Nuklearna angiografija mozga 10 (S) Odre|ivanje regionalnog protoka krvi kroz mozak 10 (A) Perfuziona scintigrafija mozga 20 C OFTALMOLOGIJA Vrsta specijalizacije: OSNOVNA Trajanje specijalizacije: 4 godine (48 mjeseci) PLAN SPECIJALIZACIJE [IRA TEMATSKA OBLAST Uvodni dio osnova teorijska obuka Op}i dio Op}a hirurgija Bolni~ki odjel op}e hirurgije ORL Bolni~ki odjel ORL Maksilofacijalna Bolni~ki odjel hirurgija MFH Neurohirurgija Bolni~ki odjel neurohirurgije Plasti~na Bolni~ki odjel hirurgija plasti~ne hirurgije Neurologija Bolni~ki odjel neurologije Interna medicina Bolni~ki odjel (Reumatologija i interne medicine Endokrinologija) Oftalmolo{ka ambulanta Bolni~ki odjel oftalmologije Odjel za prednji segment Odjel i Kabinet za glaukom Odjel za traumatologiju Odjel za orbitu. 2011. ali svakako trebaju kod njih asistirati.rad na odjelima: Bolni~ki odjel op}e hirurgije Bolni~ki odjel ORL Bolni~ki odjel MFH Bolni~ki odjel neurohirurgije Bolni~ki odjel plasti~ne hirurgije Bolni~ki odjel neurologije Bolni~ki odjel interne medicine (Reumatologija i Endokrinologija) 5 mjeseci 2 mjeseca ½ mjeseca ½ mjeseca ½ mjeseca ½ mjeseca ½ mjeseca ½ mjeseca Ambulanta sa pokusom vida Prednji segment oka Prednji segment oka 17 mjeseci Tokom specijalisti~kog sta`a na prednjem o~nom segmentu specijalizanti moraju izvr{iti sljede}e operacione zahvate: Ekstrakapsularna ekstrakcija katarakte (20 operacija).abdomena 20 (S). Asistencije kod vitreoretinalne hirurgije pomo}u silikon- 2 2 1 . efek. Biomikroskopija Goldmannovom prizmom. Asistencije kod laserskih operacija glaucoma. Asistencija kod glaukomskih operacija. – etika i propisi. Gonioskopija. u nastavnim turnusima (ljetni i zimski semestar) po planu koji utvr|uju navedeni fakulteti. Implantacija intraokularnih le}a (10 operacija). OP]I DIO specijalizacije . trebaju biti upoznati s kompliciranim dijagnosti~kim postupcima: Indirektna oftalmoskopija. Stra`nji segment oka 11 mjeseci Tokom specijalisti~kog sta`a na stra`njem o~nom segmentu. YAG laser kapsulotomije. zbog vrlo slo`ene vitreoretinalne patologije i traume specijalizanti ne mogu samostalno vr{iti operacijske zahvate. 7. prot. – komunikacijske vje{tine. Konzervativno lije~enje glaucoma. Biomikroskopija panfunduskopom. Asistencije operacije katarakte. 4. . – timski rad. – promocija zdravlja. Asistencije kod konvencionalne operacije ablacije retine. 99m-TC-DTPA ili 99m-Tc-MAG3 30 (S) Radiorenografija sa odre|ivanjem brzine glomerulske filtracije GFR 99m-Tc-DTPA 30 (S) Radiorenografija sa odr.i krvnih sudova (graftovi) 5 (A) Sekvencijalna HBS 20 (S) Dinami~ka HBS 30 (S) Radiorenografija pomo}u 131-J-OIH. 1 11 . ren.orbite 5 (S).

Vje{tine koje }e specijalizant savladati u toku specijalizacije: Osposobljavanje i kori{tenje oftalmolo{ke opreme i prosu|ivanjue nalaza potrebnih za dijagnostiku i lije~enje oftalmolo{kih bolesnika: – biomikroskopija. Dijagnosti~ki postupci kod djece s prematurnom retinopatijom. – fluoresceinska angiografija. odre|ivanje refrakcije. .asistencija 10 – perforativne povrede 3 – perforativne povrede . Strabologija 3 mjeseca Dijagnosti~ki postupci kod strabizma.asistencija 5 – operacijke entropijuma i ektropijuma 10 – operacije entropijuma i ektropijuma .asistencija 5 – lacerokontuzne rane u podru~ju kapaka i orbite 3 lacerokontuzne rane u podru~ju kapaka i orbite asistencija 10 3 – operacije suznog aparata (dakriocistektomija) – operacije suznog aparata (dakriocistekltomija) asistencije 10 3 – dakriocistorinostomija . Op}a hirurgija Abdominalna hirurgija Anestezija sa reanimacijom Traumatologija sa ortopedijom Torakalna hirurgija Neurohirurgija Urologija Ginekologija sa aku{erstvo Dje~ja hirurgija Endoskopska hirurgija Plasti~norekons truktivna hirurgija Vaskularna i kardijalna hirurgija Endokrina i Onkolo{ka hirurgija Maksilofacijalna hirurgija ORL hirurgija Bolni~ki odjel abdominalne hirurgije Bolni~ki odjel anestezije Bolni~ki odjel traumatologije Bolni~ki odjel torakalne hirurgije Bolni~ki odjel neurohirugije Bolni~ki odjel urologije Bolni~ki odjel ginekologije Bolni~ki odjel dje~je hirurgije Bolni~ki odjel abdominalne hirurgije Bolni~ki odjel plasti~ne hirurgije 48 20 1 8 2 2 2 1 2 1 MJESTO TRAJANJE TRAJANJE OBAVLJANJA MJESECI MJESECI STA@A Medicinski fakultet 1 5 3 1 1 2 Bolni~ki odjel vaskularne hirurgije Bolni~ki odjel onkolo{ke hirurugije Bolni~ki odjel MFH Bolni~ki odjel ORL Ratna hirurgija Bolni~ki odjel op}e hirurugije 2 2 1 1 1 UVODNI DIO OSNOVNA TEORIJSKA NASTAVA 1 mjesec Osnovna teorijska nastava se provodi iz oblasti: – dono{enje klini~kih odluka. pleoptoforu i dr. – Ishihara tablice. Dijagnostika neurooftalmolo{kih bolesti. Konzervativna terapija neurooftalmolo{kih bolesti. – primjena lasera (YAG i Argon). Asistencije kod operacija probojnih ozljeda oka. – kori{tenje prizmi. – odre|ivanje i propisivanje o~ne proteze. xanthelasma. . – skijaskopija. – kolorimetrija. – komunikacijske vje{tine. Asistencije kod slo`enih oblika strabizma.asistencija 20 – eksktrakapsularna ekstrakcija katarakte 3 – fakoemulzifikacija .asistencija 10 – trabekulektomija 3 – krioaplikacija kod glaukoma 3 – operacije strabizma 3 – operacije strabizma . – pokus vida i Snellenove tablice. dakriocistografija). – elektroretinografija.5 godine (54 mjeseci) PLAN SPECIJALIZACIJE [IRA U@A TEMATSKA TEMATSKA OBLAST OBLAST Uvodni dio osnovna teorijska nastava Op}i uvodni dio Op}a hirurgija Bolni~ki odjel op}e hirurgije Anesteziologija Bolni~ki odjel i reanimacija anestezije Bolni~ki odjel Dijagnostika (Mikrobiolo{ka mikrobiolo{ke i i laboratorijska) laboratorijske dg. Asistencije kod operacija tumora vje|a.Operativni zahvati koji su obuhva}eni specijalizacijom – ekstrakapsularna operacija katarakte . cista.). – aplanaciona tonometrija. – fitovanje kontaktnih le}a. Asistencije kod operacija orbite. Terapijski postupci kod upalnih bolesti oka. – lije~enje na eutiskopu i stolnom koordinatoru. – keratometrija po Javalu. pterygium.asistencija 10 – enukleacija 5 – enukleacija . 7. – ehosonografija. Konzervativno lije~enje strabizma (vje`be na koordinatoru.^etvrtak.5 mjesec Stati~ka i kineti~ka perimetrija. – adaptometrija. verruca i dr. SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH – Broj 17 – Strana 51 skog ulja i perfluorkarbona. Operacija strabizma 5-10 operacija. Dje~ja oftalmologija 3 mjeseca Asistencije kod operacija kongenitalne katarakte. – timski rad.asistencija 10 – vitreoretinalne operacije . – kompjuterizirana perimetrija i perimetrija po Goldmannu. Enukleacija bulbusa 5 operacija. – ortopti~ko i pleopti~ko lije~enje. Asistencije kod operacije ptoze. Neurooftalmologija s perimetrijom 1.asistencija 20 – operacije glaukloma . – gonioskopija. – dijagnostika bolesti suznih puteva (ispiranje kanala. sinoptoforu. 4.). – ispitivanje na dvoslike po Hess-Lankesteru.asistencije OP]A HIRURGIJA Vrsta specijalizacije: OSNOVNA Trajanje specijalizacije: 4. papilom. 2011. Asistencije kod plasti~ne i rekonstruktivne hirurgije. Plasti~na i rekonstruktivna hirurgija oka i orbita 1 mjesec Mali operativni zahvati na okolini oka i adneksima (chalazion. – sinoptofor. – kompjuterizirana refraktometrija. – pleoptofor. chordeolum. – direktna i indirektna oftalmoskopija. Asistencija kod vitreoretinalne hirurgije s endokriopeksijom i endolaserskom fotokoagulacijom.

Plasti~no-rekonstruktivna hirurgija: Procjena ozljede tetiva. Vaskularna hirurgija: Temelji operacijske tehnike. incizije i drena`e. kateterizacija mokra}nog mjehura. kongenitalne malformacije u hitnoj hirurgiji. upoznavanje tehnika elektrostimulacije srca i potpore cirkulacije. Urologija: Temeljne urolo{ke pretrage i dijagnosti~ke tehnike. Op}i uvodni dio u trajanju od 5 mjeseci obuhvata organiziranu nastavu kao i rad na odjelima: Op}a hirurgija 3 mjeseca Anesteziologija i reanimacija 1 mjesec Dijagnostika (Mikrobiolo{ka i laboratorijska) 1 mjesec Organizirana nastava 100 sati godi{nje Ukupan broj 400 sati nastave Od broja sati nastave predaje se: 200 sati – od glavnog mentora 200 sati – na klinikama Nastava predavana od mentora dijeli se na: a) op}i dio b) posebni dio a) Op}i dio: Asepsa i antisepsa. drena`a toraksa-indikacija i izvo|enje. Anesteziologija: Ventilacija bolesnika na masku. anamneza i status hirur{kog bolesnika. bronha i plu}a Resekcija pankreasa i biliopankreati~ne anastomoze Odobrena poglavlja hirur{kih bolesti `u~nih putova Hirur{ka terapija portalne hipertenzije Bolesti tankog i debelog crijeva (dje~ja hirurgija 2 sata) Bolesti anusa i rektuma Hirurgija arterija Hirurgija vena Izabrana poglavlja iz dje~je hirurgije za op}eg hirurga Izabrana poglavlja iz urologije za op}eg hirurga Izabrana poglavlja iz ginekologije za op}eg hirurga lzabrana poglavlja iz traumatologije Izabrana poglavlja iz plasti~ne hirurgije Izabrana poglavlja iz mikrohirurgije i terapije limfedema – Hirurgija {ake – Izabrana poglavlja iz onkologije i hemoterapije za op}eg hirurga – Izabrana poglavlja iz anesteziologije za op}eg hirurga – Izabrana poglavlja iz radiologije za op}eg hirurga – Izabrana poglavlja iz ultrazvu~ne dijagnostike za op}eg hirurga. bolesti anusa i rektuma. upoznavanje s traumatolo{kim instrumentima i implantatima. hitne osteosinteze. sterilizacija. odr`avanje homeostaze intravenskom nadoknadom. preoperativna priprema i postoperativna njega i monitonog hirur{kog bolesnika. urolo{ka endoskopija. infekcije u hirurgiji. bolesti crvuljka. varikoziteti i posttrombotski sindrom. repozicija luksacija. upoznavanje instrumentarija u urologiji. hernije. upoznavanje tehnike i primjene hemodilucije. – upravljanja sistemom. intravensko kaniliranje. krvarenja iz probavnog trakta. satne diureze i krvnog mjerenja krvnog pritiska. toaleta iritestinalnih stoma. – sposobnost sticanja i preno{enja znanja. osiguravanje venskih puteva. splenektomija-hirur{ka taktika i terapija. tromboembolektomija i {av krvne `ile. antikoagulaciona terapija. epidermalni ko`ni transplantati u op}oj hirurgiji. postavljanje zavoja. Vje{tine koje kandidat usvaja u toku specijalizacije po pojedinim u`im specijalnostima op}e hirurgije: Traumatologija: Rukovanje ekstenzijskim stolom i traumatolo{kim pomagalima. 4. postupak s politraumatizirarkim bolesnikom. . 2011. postavljanje `elu~ane sonde. uspostavljanje venskog puta. digitorektalni pregled. repozicija prijeloma. vrste rane i zarastanje rane. intervencija kod balanitisa i parafimoze. hernije dje~je dobi. kateterizacija i suprapubi~ka drena`a mokra}nog mjehura. upoznavanje temeljnih odrednica transplantacije organa. cistoskopija. tuma~enje vrijednosti CVP. upotreba monitora i respiratora. Vje{tine kojima kandidat treba ovladati u toku specijalisti~kog sta`a iz op}e hirurgije Vje{tine koje kandidat usvaja od glavnog mentora i saradnika: Anamneza i status hirur{kog bolesnika. postavljanje subklavija katetera.reanimacija. operacijska taktika bolesti gastroduodenuma. instrumentarij i proteze u vaskularnoj hirurgiji. mjesta ligature magistralnih arterija. lije~enje opekotina. {ivanje rana. Kardijalna hirurgija: Upoznavanje tehnike ekstrakorporalne cirkulacije. peritonitis i apscesi trbu{ne {upljine. plu}a i medijastinuma – Hirur{ka terapija priro|enih i ste~enih bolesti srca – Ozljede srca i velikih krvnih `ila – Bolesti jednjaka i dijafragme (dje~ja hirurgija 3 sata) Hirur{ka terapija bolesti gastroduodenuma Transplantacijska hirurgija Resekcijska terapija u hirurgiji jetre Ozljede traheje. algoritam dijagnostike u Op}oj hirurgiji postavljanje indikacije za operaciju i temelji hirur{ke taktike. ileus. intubacija. blokada interkostalnih `ivaca. procjena vitaliteta ko`nih re`njeva. akutni pankrealitis. osiguravanje diureze hirur{kim postupkom. drena`a toraksa. algoritam obrade urolo{kog bolesnika. hitni zahvati na jetri i `u~nim putevima. – promocija zdravlja. traheotomija. prelomi rebara i komplikacije. b) Posebni dio: Operacije na ko`i i potko`nom tkivu u poliklini~koj hirurgiji. fizikalno-dijagnosti~ki testovi u vaskularnoj hirurgiji. priprema bolesnika za transport u ve}e medicinske centre. ginekolo{ka diferencijalna dijagnostika kod hirur{ke bolesnice. hemostaza. postavljanje nazogastri~ne sonde. preoperativna priprema i postoperativna njega. punkcije tjelesnih {upljina. dojen~eta i starijeg djeteta kod kongenitalnih i ste~enih bolesti. – etika i propisi. dijagnostika i komplikacije preloma. `ivaca. ekstenzija preloma. anamneza i status vaskularnog bolesnika. traheostomija.Broj 17 – Strana 52 SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH – – – – – – – – – – – – – – – – – ^etvrtak. 7. transfuzija krvi kod hirur{kih bolesnika. Nastava se izvodi u Klini~kim ustanovama = 200 sati. temelji dijagnostike akutnih okluzija arterija i vena. intestinalne stome. u nastavnim turnusima (ljetni i zimski semestar) po planu koji utvr|uju navedeni fakulteti. pristupnika arterije i vene. postoperativne komplikacije u op}oj hirurgiji. hitne operacije na `enskim spolnim organima. Dje~ja hirurgija: Hirur{ki status novoro|en~eta. tamponada nosa. hemostatski zahvati zbog portalne hipertenzije. reanimacija. postavljanje sadrenog zavoja. ano-rektoskopija. Nastava predavanja na klinici sastoji se od odabranih poglavlja specijalne hirurgije za op}eg hirurga. operacije `u~nih puteva. ginekolo{ki pregled palpatorno. konzervativno lije~enje preloma i temelji osteosinteze. odre|ivanje optimalnog vremena za operaciju tipi~nih i naj~e{}ih bolesti dje~je dobi. Procjena op}eg i lokalnog stanja ope~enog. traheostomija. repozicija hernija. obrada hitnog hirur{kog bolesnika. ozljede tetiva i {ake. davanje klizme. Vrijeme za izvodjenje nastave: U poslednja dva semestra specijalizacije. hitne operacije u op}oj hirurgiji. prva pomo} kod krvarenja. Nastavne cjeline: – Hirurgija endokrinih `lijezda – Hirurgija dojke – Hirur{ke bolesti pleure. temelji dijagnostike bolesti krvnih `ila. prepariranje). Na svako poglavlje otpada 7 sati nastave. dijagnostika i terapija {oka . upotreba instrumentarija. hemoseparacije i autotransfuzije. amputacije. postavljanje elasti~no-kompresivnog zavoja. Obavlja se na medicinskom fakultetu u ukupnom trajanju od 1 mjesec. akutni abdomen. indikacije i na~in izvo|enja kraniotomije-neurohirur{ka hemostaza. koniotomija. drena`a prsi{ta. pravila asepti~kog rada. temelji hirur{ke tehnike (otvaranje i zatvaranje. specijalizanti iz svih ustanova u BiH bili bi obavezni odslu{ati nastavu u nekom Klini~kom centru. pristupi na srcu i zbrinjavanje ozljeda srca. perkutana cistostomija. nefrektomija indikacija i na~in izvo|enja zbrinjavanje ozljeda mokra}nog mjehura i uretre.

PETI SEMESTAR: ''Noviteti u hirur{kom lije~enju i dijagnostici'' Abdominalna hirurgija 20 mjeseci U toku specijalizacije specijalizant mora apsolvirati teoretsko i prakti~no znanje o: – dijagnosti~kim i terapijskim operativnim postupcima u abdominalnoj hirurgiji. asistencije pri laparoskopskoj kolecistektomiji 10. pri lije~enju prijeloma. retenciji urina. uloga hirurgije u onkologiji s obzirom na namjenu /kurativna. osteosinteze proksimalnog humerusa 2. kandidat obavezno asistira pri operacijama radi savladavanja op. dijagnosti~ki dio endoskopske hirurgije. epididimitis. urologije. Torakalna hirurgija: Temelji operacijske tehnike. osteosinteze dijafize humerusa 2. SPECIJALIZANTSKE TEME SU: PRVA TEMA . palijativna. kostiju. Urologija 2 mjeseca Specijallizant mora dobiti temeljno teoretsko i prakti~no znanje o diagnosti~kim. imunoterapija/ rezultati lije~enja. osteoslnteze dijafize potkoljenice 2. osteosinteze distalnog kraja humerusa 1. 2011. Nadalje: akutni skrotum. histolo{ki tip/ indikacije za razli~ite na~ine lije~enja. osteosinteze kostiju {ake i prstiju 2. SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 17 – Strana 53 Abdominalna hirurgija: Temelji endoskopske hirurgije uvo|enje endoskopskih troakara. tehnike u traumatologiji i ortopediji.DRUGI SEMESTAR: ''Dijagnostika i terapija ~e{}ih hirur{kih bolesti'' TRE]A TEMA . specijalizant se treba upoznati sa temeljima operacijske tehnike i dijagnostike onkolo{kih i endokrinih bolesti.trakta Rektoskopija Kolonoskopija Broj 10 5 20 20 Broj i vrsta obaveznih operacijskih zahvata koje kandidat treba samostalno izvr{iti: Vrsta operativnog zahvata apendektomija operacija hernije kolecistektomija biliodigestivne anastomoze koledohotomija resekcija `eluca enterostome resekcija tankog crijeva resekcija debelog crijeva fistula ani operacija hemeroida operacija ileusa operacija perforiranog `elu~anog ulkusa postoperativna kila Hartmanova operacija Jejunostomija Splenektomija Lobektomija lijevog re`nja jetre Nekrozektomija pankreasa Broj 20 15 10 2 3 5 5 3 2 3 7 3 6 3 5 5 3 2 U toku dijela specijalizacije u Endoskopskoj hirurgiji specijalizant provodi: vje`be na fantomu 3. osteosinteze priksimalnog kraja tibije 2. endokrina terapija. operacijski pristup na gu{tera~u 2. operacijski pristupi i neurohirur{ki instrumentarij. trahoestomija. osteosinteze kostiju stopala 2. diferencijalnodijagnosti~kim. Endokrina i onkolo{ka hirurgija 1 mjesec U toku boravka u dijela Endokrine hirurgije specijalizacije.PRVI SEMESTAR: ''Topografska anatomija sa hirur{kim pristupom'' DRUGA TEMA . – minimalno invazivnim endoskopskim postupcima. kateterizaciji. osteosinteze podlaktice 1. urodinamika i drugo. i njihova kombinacija/hirurgija. olecranon) 2. simptomatska. operacijski pristup na suprarenalku 2. adjuvantna. osteosinteze proksinlalnog femura 2. zglobova. specijalizant op}e hirurgije treba obavezno asistirati pri sljede}im operativnim zahvatima: Vrsta operativnog zahvata apendektomija herniotomija kolecistektomija resekcija `eluca enterostome operacija analne fistule resekcija tankog crijeva resekcija debelog crijeva operacija hemeroida Broj 50 30 30 8 10 5 10 5 5 Posebni odgoji: specijalizant bira (ili po savjetu mentora) ustanovu za abdominalnu hirurgiju u inostranstvu u kojoj provodi ~etiri mjeseca. dijagnostika bronhoskopijom i uvo|enje fleksibilnog bronhoskopa. op}i principi neurohirur{ke tehnike. 4. abdominalne. radioterapija. polihemoterapija. tamponada rektuma. vaskularne hirurgije. hematurija. pseudoartroza. temelji neurohirur{ke dijagnostike. Ovladati urgentnim stanjima u dijagnosti~kim i operativnim metodama povreda mekih tkiva. traheotomija 1. osteosinteze acromialne luksacije 1. osteosinteze patele 1. 7. U toku specijalizacije svaki specijalizant mora obraditi po jednu semestralnu temu u svakom semestru specijalizacije. kardijalne. U toku specijalizacije na abdominalnoj hirurgiji. pri operacijama kralje{nice. prema Programu klinike u kojoj specijalizira. Broj i vrsta obaveznih operacijskih zahvata koje kandidat treba samostalno izvr{iti: osteosinteze klju~ne kosti 2.Dg kod jednog organa sa vi{e bolesti'' ^ETVRTA TEMA . stepen diferenciranosti terapija i prognoza. uzrocima i terapijskim postupcima rje{avanja . rekonstruktivna/. Gastroenterologija sa endoskopskom hirurgijom 1 mjesec Specializant mora obaviti sljede}e endoskopske poretrage: Endoskopska pretraga Ezofagogastroduodenoskopija Injekcijska skleroterapija pri krvarenju iz gornjih i donjih parija d. Neurohirurgija: Neurolo{ki status kod kranicerebralne traume. osteosinteze distalnog kraja femura 1. TNM sistem/ekstenzitet tu. osteostnteze lakta (Monteggina. torakalne. instrumentarijumu. Specijalizant mora sudjelovati i aktivno u~estvovati u konzilijumu o mukltidisciplinarnom lije~enju malignih bolesti Traumatologija i ortopedija 8 mjeseci U toku specijalisti~kog sta`a u Traumatolo{kom odjelu.TRE]I SEMESTAR: ''Komplikacije operacije jedne bolesti . Boravi i izvodi endoskopsku dijagnostiku i terapiju na odjelima gastroenterohepatologije i hirurgije koji se bave tom problematikom.^ETVRTI SEMESTAR: ''Komplikacije u hirur{kom lije~enju'' PETA TEMA . Specijalizant samostalno treba izvr{iti operacijske zahvate: strumektomija 3.^etvrtak. osteosinteze ru~nog zgloba 1. Specijalizant treba biti upoznat s osnovnim saznanjima o patofiziologiji. operacijski pristupi i instrumentarij u Torakalnoj hirurgiji. operacije na jetri svinje 3. plastike Achilove tetive 1. te o operativnoj terapiji. Histolo{ka verifikacija i tipizacija tumora. terapijskim i rehabilitacionim postupcima kod urolo{kog bolesnika. Sprovodi postoperativno lije~enje i rehabilitaciju. osteomijelitisa i ozljeda zglobova. osteosinteze dijafize femura 1. postavljanje Sengstaaken-Blakemoorove sonde. osteosinteze gle`nja 2. podru~ja urgentne neurohirurgije.

osteosinteza kosti ruke 3. perkutana cistostoma 2 i nefroi ureterostoma po 1. Samostalno vr{i sljede}e zahvate: eksplantacija periferne vene na nozi 2. lumbotomija 2. Specijalizant treba napraviti sljede}e operacije: Z plastike 3. Anesteziologija 1 mjesec Popis obaveznih zahvata koje kandidat samostalno vr{i u toku dijela specijalizacije iz anesteziologije: endotrahealna intubacija 1. uspostavljanje centralnih venskih katetera 10. eksploracija skrotuma 2. Ratna hirurgija: 1 mjesec Specifi~nost organizacije i funkcionisanje hirur{ke slu`be u ratu i vanrednim stanjima: – organizacija sanitetske posebno hirur{ke slu`be u ratu. hitna ugradnja Pace makera 1. antitromobocitna i antiagragaciona terapija – operativne procedure u vaskularnoj hirurgiji. preparacija ili punkcija periferne arterije 2. nefrektomija 2. – Megacolon congenitum. 7. primarni {av ko`e 30. odrasli) 2. odrasli) 5. oblikovanje slobodnih re`njeva 5.perkutana i otvorena 5. resekcija rebara 1. Specijalizant samostalno vr{i sljede}e operacijske zahvate: punkcija pleuralne {upljine 4. ureterotomija 3. {av i anastomoza krvne `ile 3.Broj 17 – Strana 54 SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH – – – – – – – – – – – – – – – – – – ^etvrtak. principi mikrohirurgije i transplantacije tkiva. Asistiranje pri hirur{kim zahvatima iz torakalne hirurgije. amputacija 4. torakotomija (djeca. Samostalno vr{i sljede}e operacije: slobodni ko`ni transplantati 5. – Kongenitalne anomalije za hitnu hirur{ku korekciju. – distress sindrom u dje~ijoj dobi Osim asistencija u redovnom i hitnom programu. varikozne vene 2. uretera i vrata mokra}nog mjehura. elektivna) 2. operacija hidronefroza 5. va|enje torakalnih drenova 5. ozljeda {ake (primarna obrada) 3. radikalna nekrektomija pripovredi ruke 3. Samostalno vr{i operacijske zahvate: cistotomija. drena`a toraksa 2. osteoplasti~na trepanacija 2. tromboenmolektomija 2. Potrebno je da bude upoznat s nehirur{kim bolestima bubrega. indikacije za respirator i o~itovanje monitoringa bolesnika postavljanje bolesnika na respirator 2 indikacije za prelazak na spontanu respiraciju. fimoza 5. traheostomija 2. hemoterapeutika i antibiotika u odnosu na bubre`nu funkciju. kriptorhizam 5 apendekliimija 5. Plasti~no-rekonstruktivna hirurgija 2 mjeseca Hirur{ka tehnika u podru~ju plasti~ne. valvularna hirurgija 15. hidrokela 2. 4. hemijski rat povrede jonizuju}im oru`jem prelomi u ratu povrede {ake u ratu povrede zglobova u ratu amputacije ekstremiteta u ratu povrede magistralnih krvnih sudova u ratu povrede perifernih nerava u ratu povrede ki~mene mo`dine u ratu kcp povrede u ratu povrede vrata u ratu povrede toraksa u ratu povrede abdomena u ratu torakoabdominalne povrede u ratu povrede urogenitalnog trakta u ratu povrede zdjelice u ratu Kardijalna hirurgija 2 mjeseca Asistira na sljede}im zahvatima: koronarna hirurgija 15. hirur{ka doktrina – patofiziologija ranjenika – ratna rana. drena`a perikarda (hitna. estetske. obrada opekotine 5 ozljede {ake (primarna obrada) 5. Asistira prema redovnom Programu ustanove u kojoj specijalizira. {av mjehura. – invaginacije u dje~joj dobi. intradermalni {av 10. transpozicijski re`anj 2. spinalna dekompresija 2. varikokela. specijalizant obavezno asistira pri: hernioplastika 10. Upoznaje i farmakologiju. trnasfuziolo{ka slu`ba u ratu opekotine u ratu biolo{ki rat. sekundarna rekonstrukcija ozlije|ene {ake 5. Vaskularna hirurgija 2 mjeseca Specijalizant mora pridobiti temeljno i prakti~no znanje o: – patofiziologij hemodinamike arterijske i venske cirkulacije na ekstremitetima – dijagnostici kod vaskularnog bolesnika – akutnoj arterijskoj okluziji – povredi arterija – okluzivna bolest arterija – varikoziteti – tromboflebitis – flebotromoboza – tromboemboli~na bolest – portalna hipertenzija – pristup i prikaz arterija za ligaturu i rekonstrukciju – fibrinoliti~ka. upoznavanje s temeljnim principima aparata za anesteziju. oblikovanje slobodnih re`njeva 10. Obavezno je asistirati pri svim operacijama kongenitalnih anomalija samostalno vr{i operacije: hernioplastika 5. torakatomija 2. orhidopeksija 5. Neurohirurgija 2 mjeseca Asistira pri svim operacijama prema Programu ustanove kojoj specijalizira. operacija strume 2 Dje~ja hirurgija 2 mjeseca Specijalizant na specijalizaciji op}e hirurgije u toku boravka na dje~joj hirurgiji u trajanju od dva mjeseca treba spoznati: – Kongenitalne anomalije novoro|en~eta inkopatibilne sa `ivotom. eksterna ventrikularna drena`a. Parenteralna i enteralna prehrana bolesnika . drena`a pleuralne {upljine 4. Torakalna hirurgija 2 mjeseca Dijagnostika i diferencijalna dijagnostika i terapija hirur{kih torakalnih bolesti. ugradnja Pace makera 8. sekundarna rekonstrukcija ozlije|ene {ake 2. hirurgija priro|enih sr~anih gre{aka 5. Ovladati: rezultate plinskih analiza i rezultata drugih laboratorijskih parametara. infekcijama urinarnog sistema i temeljima saznanja o akutnom zatajivanju bubre`ne funkcije i hemodijalize. infekcije u ratu – blast i kra{ povrede – udru`ene povrede u ratu anestezija u ratu. uvo|enje centralnih intervenskih katetera 5. obstrukcije na razini prijeloureterskog vrata. 2011. opskrba preloma kostiju lobanje 1. Samostalno vr{i operacijske zahvate: operacijski pristup na arterije 4. operacija fraktura 6. cistostomija . Asistira na sljede}im operacijama: slobodni ko`ni transplantati 10. intubacija bolesnika na masku 2. kraniotomija (bez cerebralnog dijela operacije) 2. U toku specijalizantskog sta`a specijalizant asistira pri urolo{kim zahvatima prema Programu Odjela u kojem specijalizira. Samostalno vr{i sljede}e zahvate: lumbalna punkcija 4. epinervalni {av `ivca na ruci 2 roracijaki re`anj 2. kriptorhizam 10. presadjivanje ko`e 3. – patologija ingvinalnog kanala kod djece. obrada opekotine 3. subduralni ili epiduralni hematom 2. Aktivno sudjeluje u dijagnostici neurohirur{kog bolesnika. – Patofiziolo{ke aktivnosti djeteta na hirur{ki zahvat. reanimacija bolesnika 1. {av plu}a 2. reparatorne i rekonstruktivne hirurgije. operacija cistoureteralnog refluksa 8. sternotomija (djeca.

stru~nog znanja. rekonstruktivne procedure Trauma Boravak u partnerskoj bolnici Tre}a godina Bolni~ki odjel urgentne medicine Bolni~ki odjel ortopedije Bolni~ki odjel ortopedije Bolni~ki odjel ortopedije Bolni~ki odjel ortopedije 10 sedmica 10 sedmica 10 sedmica 10 sedmica 10 sedmica 12 MISIJA Misija programa specijalizacije iz ortopedske hirurgije da obezbijediti najve}i mogu}i kvalitet zdravstvene njege za na{e pacijente. Provjerava se njegov nivo klini~kog. – vo|enje klini~ke ili klini~ko-patolo{ke konferencije s tematikom domena podru~ja specijalizacije. sposobnost timskog rada. – sposobnost sticanja i preno{enja znanja. Prva godina specijalizacije mo`e se. ukoliko se iska`e `elja za tim obaviti i van akademske ustanove ukoliko postoje potrebni servisi u odabranoj bolnici. rekonstruktivn ortopedije e procedure Trauma Bolni~ki odjel ortopedije Hirurgija Bolni~ki odjel gornjih ortopedije ekstremiteta Sportska Bolni~ki odjel ortopedija i ortopedije traumatologija Bolni~ki odjel ortopedije Bolni~ki odjel ortopedije Bolni~ki odjel ortopedije Bolni~ki odjel ortopedije Bolni~ki odjel ortopedije Bolni~ki odjel ortopedije Bolni~ki odjel ortopedije Bolni~ki odjel ortopedije Broj 17 – Strana 55 3 3 3 3 12 3 3 3 Provjera znanja U zavr{nom dijelu specijalizacije specijalizant obavlja pismene ili usmene kolokvijume strog propisane prema planu specijalizacije i mentorskoj listi. ORTOPEDIJA Vrsta specijalizacije: OSNOVNA Trajanje specijalizacije: 5 godina /60 mjeseci/ PROGRAM SPECIJALIZACIJE [IRA OBLAST Uvodni dio osnovna teorijska nastava Uvodni dio prva godina Abdominalna hirurgija U@A OBLAST MJESTO TRAJANJE TRAJANJE OBAVLJANJA MJESECI MJESECI STA@A Medicinski fakultet 1 3 12 3 3 3 11 Bolni~ki odjel abdominalne hirurgije Dje~ja Bolni~ki odjel hirurgija dje~je hirurgije Plasti~na Bolni~ki odjel hirurgija plasti~ne hirurgije Vaskularna Bolni~ki odjel hirurgija vaskularne hirurgije Bolni~ki odjel Urgentna medicina/trau urgentne medicine matologija Intenzivna Bolni~ki odjel njega i intenzivne medireanimacija cine i reanimacije Reumatologija Bolni~ki odjel interne medicine Kardiolo{ka Bolni~ki odjel intenzivna interne medicine njega Radiologija Bolni~ki odjel radiologije Neurologija Bolni~ki odjel neurologije Neurohirurgija Bolni~ki odjel neurohirurgije 1 1 1 1 3 1 1 1 1 1 1 1 12 Druga godina Urgentna medicina Dje~ija ortopedija Odrasli. od specijalizanta se o~ekuje da posjeduje izuzetne ljudske kvalitete. – komunikacijske vje{tine. – etika i propisi. – odslu{ana obavezna dva posljednja semestra u toku specijalizacije na odgovaraju}oj ustanovi . tako da se invidualizam ne uzima u radu ne uzima kao prednost.samo Klinika. pisanje radova. 4. rekonstruktivn e procedure Onkolo{ka ortopedija Boravak u ortopedskoj ustanovi van mati~ne ku}e Peta godina Bolni~ki odjel Odrasli. da je informati~ki obrazovan. te njegova saznanja iz telemedicine koje se sastoji iz: – klini~ke analize sa evaluacijom rezultata lije~enja odre|enih bolesti. 7. – pisanjem i objavljivanjem recenziranih ~lanaka u doma}im i stranim glasilima s temama iz domena specijaliazcije. S druge strane. Da bi osigurali gore navedene prioritete. PRVA GODINA UVODNI DIO OSNOVNA TEORIJSKA NASTAVA 1 mjesec Osnovna teorijska nastava se provodi iz oblasti: – dono{enje klini~kih odluka. samoinicijativa je dobro do{la. da je predan poslu. obavljani seminari. Tako|e. da govori najmanje jedan strani jezik (engleski je mandatoran). neophodno je da se program specijelizacije sprovodi isklju~ivo u akademskim ustanovama (teaching hospitals). Rad pojedinca na klinici se reflektuje na rad ~itavog kolektiva. Poseban akcenat se stavlja na nova nau~ne saznanja koja unapre|uju klini~ki ishod lije~enja oboljenja muskuloskeletnog sistema. eksperimentalni rad.^etvrtak. – upravljanja sistemom. po principu da svaki specijalizant pro|e isti trening od 2 do 5 godine. Od svih specijalizanata se o~ekuje da poka`u profesionalizam kao i adekvatno pona{anje na poslu kao i van njega ~itavo vrijeme trajanja specijalizacije. 2011. – timski rad. SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Dje~ija ortopedija Trauma Spinalna hirurgija Hirurgija gornjih ekstremiteta ^etvrta godina Spinalna hirurgija Odrasli. prisustvo na nau~nim i stru~nim skupovima. pregledi literature. unaprijediti i iskoristiti dosada{nje akademsko iskustvo u obuci novih generacija specijalista ortopedske hirurgije. Vrhunska njega pacijenata je najva`niji cilj i zapravo neodvojiv dio procesa odgajanja specijalizanta. .

Specijalizant zadu`en za ambulantu taj dan ne ide u operacionu salu ukoliko {ef specijalizanata druga~ije ne odredi.Jun ^ETVRTA GODINA Teme: Spinalna hirurgija Odrasli. Od specijalizanta se u ovoj godini o~ekuje da se poka`e visok nivo zainteresiranosti. rekonstruktivne procedure Trauma Hirurgija gornjih ekstremiteta Sportska ortopedija i traumatologija Rotacije Jun -Aug Aug -Nov Nov -Jan Jan -Mar Mar -Jun STARIJI SPECIJALIZANT U toku 4. Ukoliko nije anga`iran u punom kapacitetu u ambulanti na raspolaganju je spinalnom odjelu. Da je upoznat sa svim slu~ajevima u traumatolo{koj ambulanti u danu u kojem je odre|en za rad u istoj. 7. Prije odlaska ku}i svakog dana.Jun PETA GODINA Teme: Odrasli. i 5. Briga o bolesnicima na klinici. Njegova odgovornost je organizacija vizita. Obavlja jutarnje vizite sa mla|im specijalizantima 3. O~ekuje se da mla|i specijalizant razvije sposobnost razumijevanja principa ortopedije i tehnika kroz postavljanje pitanja. godine specijalizacije predvi|eno je da jedan dio vremena provede u drugoj bolnici sa kojom klinika ima saradnju kao i anga`man u radu sa studentima. 3.Sep Sep . problemima.Dec Dec . kao i nakon zavr{enog operativnog zahvata. rekonstruktivne procedure Trauma Boravak u partnerskoj bolnici Rotacije Jun -Aug Aug -Nov Nov -Jan Jan -Mar Mar -Jun TRE]A GODINA Teme: Dje~ja ortopedija Trauma Spinalna hirurgija Hirurgija gornjih ekstremiteta Rotacije: Jun . Da supervizira rad mla|ih specijalizanata u traumatolo{koj ambulanti 7. Du`nosti: 1. 10. Ovo se posebno odnosi za pacijente koji trebaju da budu primljeni na kliniku. 4. Odgovaraju nadle`nom specijalisti za svoj rad. kardiolo{koj intenzivnoj njezi. te po mjesec dana na dje~joj hirurgiji. Obavlja se na medicinskom fakultetu u ukupnom trajanju od 1 mjesec. reumatologiji. Prije pozivanja specijaliste potrebno je da obavijesti nadle`nog starijeg specijalizanta koji }e se upoznati sa slu~ajem i o istom obavijestiti nadle`nog specijalistu.Sep Sep . 6. terapijom. u nastavnim turnusima (ljetni i zimski semestar) po planu koji utvr|uju navedeni fakulteti. Svaka indikacija za operativni zahvat mora biti prvo prodiskutovana sa starijim specijalizantom koji }e u~estvovati na operaciji. sta`erima. U toku ove godine specijalizant ne}e imati de`ure na ortopedskoj klinici. Rotacije na op}oj hirurgiji: Znanja i vje{tine ste~ene u toku dvanaestomjese~ne rotacije su prerekvizit za uspje{an dalji nastavak treninga ortopeda.Dec Dec . 2. pola`e se pisani test u skladu sa temama pokrivenim kru`enjem u ovoj godini. – promocija zdravlja. radiologiji. ve} }e biti na on call slu`bi sa anseteziologom kako bi bio upoznat sa principima anestezije. Da prisustvuje svim kursevima. Detaljno studiranje svakog slu~aja. novim prijemima. demonstracije studentima. te teoretska priprema prije svake operacije je mandatorna za svakog mla|eg specijalizanta. 4. MLA\I SPECIJALIZANT Njihove du`nosti podrazumijevaju: 1. U toku ove godine. predavanjima na klinici ukoliko mu {ef specijalizanata ne dodijeli drugi zadatak. Pomo} u edukaciji studenata i specijalizanata drugih oblasti na rotaciji na klinici. 2011. sastanaka. Da organizira prijem pacijenata u traumatolo{koj ambulanti 6. 5. plasti~noj hirurgiji. Odgovoran je za postoperaativni obilazak i pra}enje pacijenata. 8. 9.Broj 17 – Strana 56 SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH ^etvrtak. Da supervizira rad mla|ih specijalizanata u operacionoj sali 4. 8. mla|im specijalizantima. kao i da svoja bazi~na znanja podigne na visok nivo {to }e mu omogu}iti nastavak treninga na drugoj godini. 2.Mar Mar . Preoperativni pregled i prijem na kliniku zajedno sa starijim specijalizantom na odjelu. te kroz rad na klinici i biblioteci. Svakodnevni obilazak pacijenata na klinici u pratnji specijaliste ili nadle`nog starijeg specijalizanta.Mar Mar . intenzivnoj njezi i reanimaciji. vaskularnoj hirurgiji. Kartoni i liste pacijenata moraju biti revidirane u tom periodu svakog jutra. . Stariji specijalizant mora biti dostupan za sve hitne operacije koje se obavljaju u de`uri za koju je odre|en. U~e{}e u operativnim procedurama u toku dana na koje je dodijeljen. urgentnoj medicini/ traumatologiji. Da u~estvuje u hitnim operacijama kada je u pripravnosti 5. rekonstruktivne procedure Onkolo{ka ortopedija Boravak u ortopedskoj ustanovi van mati~ne ku}e Rotacije: Jun . Na kraju prve godine. specijalizant treba da provede 2 mjeseca na abdominalnoj hirurgiji. Organizacija rada ambulante u toku dana za koji je odre|en je odgovornost starijeg specijalizanta. Jedan od specijalizanta druge godine je svaki dan dodijeljen za rad u traumatolo{koj ambulanti u toku radnog vremena. obavijestiti de`urnog specijalizanta o operativnim zahvatima obavljenim u toku dana. neurologiji I neurohirurgiji. 7. diskusijama. DRUGA GODINA: Teme: Centar urgentne medicine Dje~ja ortopedija Odrasli. Sve vizite moraju zavr{iti prije odlaska u operacionu salu. Specijalizant se u operacionoj sali mora pojaviti na vrijeme da bi osigurao adekvatnu preparaciju. Du`nost starijeg specijalizanta je da kontaktira specijalistu. Da uzme u~e{}e na svim predavanjima i sastancima organiziranim na klinici.

Velika vizita: jednom mjese~no. posljednji sastanak bit }e posve}en istra`iva~kom radu. specijalizant prati dodijeljenog mentora u svim aktivnostima koji se de{avaju van zgrade bolnice. Pored anatomije 20 tema iz oblasti subspecijalnosti bit }e odr`ano i to: odrasli rekonstrukcija. gornjih extr. Kompleksne povrede kao {to su dje~ja truama.). Po`eljno je da se evaluacija obavlja elektronskim putem. Prezentacija u junu (G5). sko~ni zglob. KONSULTACIJE Sve potrebne ortopedske konsultacije bit }e proslije|enje de`urnom specijalizantu koji }e dalje kanalisati konsultacije sa starijim kolegama. SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 17 – Strana 57 Potrebno je da prisustvuje izmjeni pacijenta izme|u zahvata kako bi ubrzao operativni program. Ovo podrazumijeva da specijalizant prati u radu starijeg specijalistu (mentora). Diskusija. Specijalizant "on call" se poziva u ambulantu u koliko potrebe slu`be to zahtijevaju. povrede {ake i ki~me nakon pregleda od strane starijeg specijalizanta moraju biti pregledane sa nadle`nim subspecijalistom koji se bavi ovom problematikom. Du`nosti i anga`man u ambulanti ima 2 cilja. Ortotika i protetika i sl. te ukoliko nije mogu}e obezbijediti pregled u roku od 30 minuta neophodno je obavijestiti starijeg specijalizanta. Dalje.5 sata se odr`ava stru~ni kolegij klinike sa rotiraju}im "temama": Prezentacije slu~aja. Kursevi dje~je ortopedije. G3: Najkasnije 6 mjeseci nakon predaje preliminarnog projekta. Rezultati testiranja se prezentiraju na redovnom stru~nom kolegiju klinike. U toku de`ure de`urni specijalizant }e asistirati na operativnim zahvatima. zajedno sa disekcijom. Na ovom sastanku se prezentiraju i statisti~ki podaci o broju primljenih pacijenta. Slu~ajeve }e prezentirati specijalizanti starijih godina. Da organizira otpuste pacijenata sa popratnom dokumentacijom. Ova evaluacija je bitan instrument za unapre|enje programa. Svaki specijalizant mora voditi dnevnik operativnih zahvata na kojima je u~estvovao i koje je uradio. Potrebno je ovakve odluke donositi ekspeditivno. Prezentacija . epidemiolo{ki podaci i sl. Odr`ava se jednom sedmi~no. Od specijalizanta se o~ekuje da teoretski i prakti~no bude spreman da participira u zahvatu shodno godini treninga na kojoj se nalazi. Revizija operisanih slu~ajeva i diskusija. preoperativno planiranje. Indikaciju za operativni zahvat donosi de`urni specijalista sa starijim specijalizantom. hirur{ki pristup. Do 1. diskusije. RAD U OPERACIONOJ SALI Specijalizant ortopedije treba da bude spreman (adekvatno obu~en) 15 minuta prije incizije. TRAUMATOLO[KA AMBULANTA Pokrivanje traumatolo{ke ambulante u toku radnog vremena je du`nost specijalizanta 2 godine. G4/G5: Prezentacija u trajanju od 20 minuta na 4. Otpusna pisma diktira ukoliko je mogu}e odmah po odluci za otpust. Sva rtg dijagnostika mora biti pregledana od strane starijeg specijalizanta i moraju biti prezentirana na sastanku sljede}eg jutra.. Niti jedan pacijent se ne mo`e primiti na ortopedsku kliniku a da se prethodno ne obavijesti nadle`ni specijalista. Preporu~eni kursevi: Prve 2 godine: patologija. a koja tretira bazi~na ortopedska znanja obavezna je za sve specijalizante. Specijalizanti su du`ni pripremiti po jedan slu~aj za ovaj sastanak. Prezentacija stru~ne literature: Jedan dan (ranije odre|en) u svakom mjesecu na kojima }e biti prezentirani radovi iz najuglednijih ~asopisa. sportska medicina. Svake sedmice sesija "Core Curriculum" u trajanju od 3. trauma. Specijalizant koji nije pripremljen za zahvat ne}e mo}i u istom u~estvovati. Prezentacije slu~ajava. Nakon radnog vremena. Neophodno je poduzeti sve mjere da se reduciraju liste ~ekanja na pregled. Prezentacije slu~ajeva: bit }e odr`ane u 1. neophodno je formalno prezentirati projekat na nau~nom vije}u ustanove Institut za NIR. RAD U AMBULANTI (elektivni pregledi) Rad u ambulanti je obavezan za sve specijalizante koji taj dan nisu u operacionoj sali. Revizija operisanih slu~ajeva: namijenjena radi kontrole kvaliteta i diskusiju. i{~a{enje. Svaki pacijent sa ozbiljnom povredom kojeg pregleda mla|i specijalizant a koji ima prelom. sa odre|ivanjem nivoa hitnosti i organiziranjem operacione sale. op}a traumatologija (bazi~ni AO kurs. Ukoliko obim posla u ambulanti prevazilazi mogu}nosti de`urnog specijalizanta. a potrebe ambulante pokriva drugi on call specijalizant. juna specijalizant treba da odredi starijeg specijalistu koji }e nadzirati projekat. traumatolo{ku ambulantu pokriva de`urni specijalizant. stopalo. godini u toku redovnog stru~nog kolegija. Abstrakt projekta poslati na neki od odabranih kongresa. marta na petoj godini.svi specijalizanti 5-7 minuta po ~lanku. Da se odgovorno pona{a i mijenja starijeg specijalizanta u toku njegovog odsustva. Kompletan manuscript predati do 1.^etvrtak. OTORINOLARINGOLOGIJA Vrsta specijalizacije: OSNOVNA Trajanje specijalizacije: 4 godine /48 mjeseci/ PLAN SPECIJALIZACIJE [IRA TEMATSKA OBLAST Uvodni dio op}a teorijska nastava Uvodni dio U@A TEMATSKA OBLAST MJESTO TRAJANJE TRAJANJE OBAVLJANJA MJESECI MJESECI STA@A Medicinski fakultet 1 5 . STRU^NI SASTANCI NA KLINICI Jedom sedmi~no na ranije odre|eni dan na u trajanju od 2-2. 7. se upu}uju nadle`nom ljekaru porodi~ne medicine. Sticanje zvanja specijaliste je uslovljeno zavr{etkom istra`iva~kog projekta. planiranje operacije (templating). velika vizita. 4. 12. Svaki specijalizant na kraju akademske godine pola`e ispit koji se odnosi na teme iz te akademske godine. da se zadovolje potrebe slu`be kao i edukacioni karakter. konzilijarni pregledi. Da bude upoznat sa medikamentoznom i drugom vrstom terapije. 13. povredu ligamenata ili neku drugu ozbiljniju povredu. 11. i 3. Oblasti koje pokriva: anatomija. bazi~ne nauke. potrebna oprema i sl. {aka. Svrha sastanka je prezentacija svih elektivnih slu~ajeva za narednu sedmicu zajedno sa diskusijom u pogledu indikacije za operaciju. obavezno mora biti pregledan i od strane starijeg specijalizanta ili specijaliste. U mjesecima u kojima ima 5 sastanaka. Od specijalizanta se o~ekuje da ta~no odgovori na preko 60% postavljenih pitanja. dje~ja ortopedija i tumori. spinalna hirurgija. Smjernice za pra}enje razvoja projekta: G2: Do 1. Specijalizanti }e anonimno evaluirati rad sa mentorima na kraju svake akademske godine. Diskusiju vodi {ef klinike. jula treba da preda pisanu formu projekta koja }e pro}i stru~nu debatu. U vanrednim okolnostima odgovorni stariji specijalizant-administrator }e odlu~iti o rasporedu specijalizanta shodno prioritetima i edukacionom benefitu. ISTRA@IVA^KI PROJEKTI/RESEARCH Od svakog specijalizanta se o~ekuje da zavr{ni orginalni projekat u toku zavr{ne godine specijalizacije koji }e biti predat na "peer rewiew". Nakon 3 godine planirati specijalizirane kurseve.5 sata. konsultacije na drugim klinikama. sedmici. Manje povrede koje ne iziskuju pregled specijaliste. Svaki pacijet upu}en na pregled specijalisti prvo biva pregledan od strane specijalizanta koji obavije{tava nadle`nog specijalistu. operacije u drugoj ustanovi i sl. EVALUACIJA [ef klinike }e redovno svakih 6 mjeseci provjeravati napredak svakog specijalizanta. 2011. indikacioni sastanak.

Monitoring bolesnika u kriti~nom stanju. EMR glave i vrata . Kandidat treba savladati hirurgiju stapedovestibularnog zgloba uz napomenu da su metode protetske rehabilitacije potpuno preokrenule nekada{nji koncept lije~enja konduktivnih nagluhosti uzrokovanih otosklerozom i timpanosklerozom. ultrazvuk glave i vrata. `drijela i larinksa. indikacije i kontraindikacije za hemoterapiju. njihovo lije~enje i prevencija. Endotrahealna intubacija. Sterilizacija. rane i kasne komplikacije. statoakustikusa i rinobaze). za{titna i respiratorna funkcija larinksa. kongenitane anomalije larinksa. CT glave i vrata . commando operacije i re`njevi u rekonstrukciji. testovi fonacijske funkcije. princip tumorske hirurgije larinksa. fenestracija. stroboskopia. respiratorne insuficijencije. Kontrolirana mehani~ka ventilacija. – sposobnost sticanja i preno{enja znanja. indirektna i direktna laringomikroskopija. hirurgiju kranijalnih `ivaca. 4. hirurgiju baze lubanje. LARINGOLOGIJA Teorija: fonatorna.indikacije. radiolo{ke tehnike za analizu morfologije i funkcije larinksa. Vje{tine: tehnika ORL pregleda. lije~enje . benigni maligni tumori larinksa. ciste. Obavlja se na medicinskom fakultetu u ukupnom trajanju od 1 mjesec. frenikus. OTONEUROHIRURGIJA 7 mjeseci Otoneurohirurgija obuhvata hirurgiju temporalne kosti. sinehije. plastika rascjepa nepca i usne. kandidati moraju svladati i principe tih novijih tehnika. Anesteziologija i intenzivna njega Indikacije i kontraindikacije za op}u anesteziologiju. Reanimacija. rinomanometrija. infekcije. noduli. aplikacija autotransplantata u miringoplastici. op}i i specifi~ni alergolo{ki testovi. Specifi~nosti anestezije u operacijama usne {upljine. Napominjemo da moderna hirurgija baze lubanje obuhva}a ne samo kranijofacijalne resekcije ve} i pristupe epifarinsku kao najte`e dostupnoj regiji baze lubanje. stapedektomija.indikacije. sinusa. malignih tumora ORL podru~ja radionuklidima. dopler karotida i vertebralnih arterija. timpanoplastika (Sheehy i Plasteter) primjena auto i homotransplantata u timpanoplastici. otomikrohirurgiju. lije~enje opeklina. RTG pretrage s kontrastom. Obrada bolesnika. UVODNI DIO OSNOVNA TEORIJSKA NASTAVA 1 mjesec Osnovna teorijska nastava se provodi iz oblasti: – dono{enje klini~kih odluka. Uvo|enje centralnog venoznog katetera. Obrada hitnog hirur{kog bolesnika. – promocija zdravlja. operacija egzostoze zvukovoda. interpretacija. hipertrofi~ni ventrikularni nabori). – komunikacijske vje{tine. operacija frontalnog sinusa. kraniograma. Asepsa i antisepsa. mogu}nosti. za{tita od zra~enja. punkcije sinusa. emobilizacija. radioaktivne materije u dijagnostici in vivo i in vitro. interpretacija. komplikacije hemoterapije. postintubacijski granulom.Broj 17 – Strana 58 Op}a hirurgija Bolni~ki odjel op}e hirurgije Anesteziologija Bolni~ki odjel i intenzivna anesteziologije njega Radiologija i Bolni~ki odjel radioterapija radiologije Maksilofacijalna Bolni~ki odjel hirurgija MFH Neurohirurgija Bolni~ki odjel neurohirurgije Otoneurohirurgija Bolni~ki odjel ORL RinofaringolariBolni~ki odjel ngologija ORL Onkohirurgija Bolni~ki odjel ORL Plasti~na Bolni~ki odjel hirurgija glave i ORL vrata AudiovestibuloBolni~ki odjel logija ORL Fonijatrija Bolni~ki odjel ORL Dje~ija ORL Bolni~ki odjel ORL Endoskopija u Bolni~ki odjel ORL ORL Godi{nji odmor SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH 1 1 1 1 1 7 8 7 6 5 3 5 3 4 ^etvrtak. mastoidektomija. – timski rad. principi i provo|enje njege tokom intenzivne hemo i radioterapije. 7. dijagnostika endoskopija nosa i epifarinksa. hirur{ko lije~enje frontobazalnih ozljeda.po odjelima Op}a hirurgija Osnovne hirur{ke tehnike. Vje{tine: direktoskopija. rekonstrukcija kod manjih tumora aree nosa. Anestezija u induciranoj hipotenziji. radionuklidi u dijagnostici i terapiji bolesti {titnja~e. Operacije: operacija maksilarnog sinusa. inlerpozicijska stapedektomija. leukoplakije. miringoplastika. tamponada nosa. – etika i propisi. Neuroplasti~ni zahvati na ostalim kranijskim `ivcima kao {to su: hipoglosus. postupak kod raznih vrsta rana. intratemporalna dekompresija facijalisa. o~itovanje RTG slika nosa. rekurens. Postupak s politraumatiziranim bolesnikom. Maksilofacijalna hirurgija Hirur{ko i konzervativno zbrinjavanje ozljeda gornje i donje ~eljusti te zigomati~ne kosti. mogu}nosti. zna~aj savremene alergologije i imunologije u ORL. funkcionalna endoskopska hirurgija sinusa. strana tijela nosa. septoplastika. testiranje funkcije larinksa. – upravljanja sistemom. Radioterapija: planiranje zra~enja za pojedine lokalizacije ORL podru~ja. alergolo{ko testiranje. UVODNI DIO . Prepariranje vene. operacije malatrezije zvukovoda. tehnike laringealnim fiberskopom. akutne i hroni~ne upale gornjeg respiratornog trakta (dijagnostika i terapije). CT-a. rinoplastika. akcesorijus. Neurohirurgija Hirurgija prednje i srednje lubanjske jame (hirurgija neurinoma. Specijalizant tako|er mora ste}i osnovne pojmove iz ekstraduralnog transtemporalnog pristupa pontocerebralnom uglu i stra`njoj lubanjskoj jami. antrotomija. limfna i krvo`ilna mre`a glave vrata. RINOFARINGOLARINGOLOGIJA 8 mjeseci RINOLOGIJA Teorija: anatomija i fiziologija nosa i paranazalnih sinusa. drena`ne operacije Menierove bolesti. nadzor zra~enih bolesnika. atikoantirotomija. funkcionalna endoskopska hirurgija sinusa. Radiologija i radioterapija Radiodijagnostika: standardne RTG pretrage. pareze i paralize glasnica. patolo{ke tvorbe u laranksu (polipi. indirektna mikrolaringostroboskopia. S obzirom na napredak koji je zabilje`ila intratemporalna i egzotemporalna hirurgija facijalisa koja se bazira na mikrohirur{koj neurohirur{koj tehnici. ORL u djece. u nastavnim turnusima (ljetni i zimski semestar) po planu koji utvr|uju navedeni fakulteti. Za vrijeme specijalizacije kandidat sudjeluje u izvo|enju sljede}ih operacijskih zahvata: radikalna i konzervativna timpanomastoidektomija. 2011. endoaralni pristup. hemoterapeutski protokoli. osnove radioterapije. subglotidni laringitisi. ventilacija bubnji{ta. citologija u ORL. edemi larinksa.

kvantitativne metode pretra`ivanja funkcije sluha. SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 17 – Strana 59 Operacije: laringomikroskopija. lubanje. lokalni re`njevi za rekonstrukciju nosa. supraglotidne laringektomije. aerodinami~ki testovi fonacije. udaljenim kutanim i slobodnim mikrovaskularnim re`njevima. ocjenska audiologija. rekonstrukciju orbite nakon velikih resekcija. kandidat se mora upoznati s patologijom karcinoma hipofarinksa. odabir slu{nog pomagala. akusti~ke analize govornog signala. U hirurgiji larinksa neophodno je svladati tehniku izvo|enja parcijalnih vertikalnih laringektomija. vrata i gornjeg medijastinuma (dakle osim tumora mozga i spinalne mo`dine) i to u dijagnosti~kom. spektralna analiza. mucanje. teorije slu{anja. U savladavanju patologije {titnja~e isti~emo sljede}e: dijagnostika eutireoti~kih. odabir slu{nog pomagala. fiziologija i patofiziologija slu{nog procesa. tehnika otoplastike. rehabilitacija nagluhih. tireoidektomija s disekcijom vrata. malforacije nosa (antezije. odnosno hirur{kim tehnikama i rekonstrukcijama cervikalnog dijela jednjaka. alergiju kod djece. odnos fonacije. implantacijske tehnike. dijagnostikom. kao i upoznavanje imedijatne i naknadne rekonstrukcije nakon ovih operacija. uticaj CNS-a na govorni proces. jezika i orofarinksa. hiperrinofonija. Tokom specijalizacije moraju na teoretskom i prakti~nom nivou biti obra|eni sljede}i entiteti: upalne bolesti uha kod dojen~adi. rekonstrukcija defekata nosa. rje{avanje sinehija prednje komisure. vezane za ovu u`u disciplinu: Teorija: teorije nastajanja glasa. audiometrija novoro|ena~ke dobi i male djece. Posebno podru~je odnosi se na komplikacije bolest: uha kod dojen~eta. Vje{tine: audiolo{ki pregled. supraliminarna audiometrija. ~ela i obrve. odnos slu{anja i govora. tkivni ekspanderi u rekonstrukciji glave i vrata. FONIJATRIJA 3 mjeseca Tokom boravka na Odjelu za fonijatriju specijalizant bi trebao ste}i sljede}a znanja i vje{tine. laringofisura. elektrofiziologija slu{nog sistema. tehnike kod obostranih paraliza glasnica. rezonancije i artikulacije. akumetrija. kao i dijagnostike te hirur{kog rje{avanja aneurizmi u podru~ju glave i vrata. anatomija i fiziologija vestibularnog sistema. Tako|er treba u ovu problematiku ubrojiti malanome glave i vrata. Operacije: principi fonohirurgije (laringomikroskopija. spasti~ka disfonija. Za vrijeme specijalizacije. tehnika audiometriranja. holesteatom uha. hirurgija malformacija vanjskog i srednjeg uha. kao i razli~itim tehnikama diseksije vrata. kao i tumori baze usne {upljine. 2011. re`njevi za rekonstrukciju defekata na vratu. totalna tireoidektomija. supraliminarna audiometrija. biopsija. rascjepi) endoskopska rinohirurgija. hipertireoti~kih i hipotireoti~kih nodoznih i difuznih struma. tiroplastike. strana tijela u di{nim putevima. estetsku hirurgiju glave i vrata te mikrorehirurgiju glave i vrata. Kandidat tako|er treba teoretski i prakti~no ovladati tehnikama kod operacija primarnih tumora na vratu i metastatskih tumora vrata. hirur{ka terapija mikrotija i makrotija. odstranjenje benignih tvorbi. tumori gornjeg medijastinuma. adenoidne vegelacije. Neophodno je upoznavanje s problemom velikih krvnih `ila u onkohirurgiji. ehabilitacijska hirurgija uha s postavljanjem implantata. govorna audiometrija. afonija. Zasebno treba obraditi tonizilarni problem.^etvrtak. usporeni govorni razvoj. cjelokupni pristup njihovoj patologiji svakako obuhva}a: dijagnostiku tumora. Vje{tine: stroboskopija. patologija fonacije. 4. testovi fonacije. hirur{kom radioterapijskom i imunoterapijskom smislu tako definirana onkohirurgija glave i vrata obuhva}a: dijagnozu i lije~enje ve}ih tumora temporalne kosti uz savladavanje parcijalne ili totalne resekcije temporalne kosti. DJE^JA OTORINOLARINGOLOGIJA 5 mjeseci U svim ORL podru~jima postoje specifi~nosti dje~je patologije koje se razlikuju od op}e ORL patologije istog podru~ja a to su anatomija. bolesti larinksa i traheje. rehabilitacija prostorne ravnote`e. lije~enje vestibularnih poreme}aja. tumorske infiltracije karotide. respiracije i rezonancije. ONKOHIRURGIJA GLAVE I VRATA 7 mjeseci Tokom obuke iz onkohirurgije glave i vrata specijalizanti trebaju savladati znanje iz tumora glave. hirur{ke tehnike za rekonstrukciju gornje i donje usne. traheoforingealne govorne fistule i shantove uz ugradnju govornih proteza. strana tijela nosa te endoskopsku problematiku u nosu i sinusima. Pritom treba svladati osnove rekonstruktivnih tehnika koje impliciraju rekonstruktivne tehnike s regionalnim. osnove mikrohirur{ke tehnike. hirurgija endokranijalnih implantata. subtotalna tireoidektomija. kao i hirurgiju paraganglioma temporalne kosti. dislalije. patologija. tehnika timpanometrije i izazivanja slu{nih potencijala. 7. U program specijalizacije svakako ulaze i hirurgija paratireoidnih tjele{aca odnosno hirur{kih principa kod primarnih i sekundarnih hiperparatireoidizma. metodolo{ki princip u audiolo{koj dijagnostici. audiometrijski scereening. liminarna tonalna audiometrija. hiporinofonija. juvenilni angiofibrom. rje{avanje laringealnih stenoza. Iz podru~ja bolesti nosa i sinusa izdvajamo kao specifikum anomalije i tumore nosa. uloga akusti~ke kontrole u procesu govora. rhinolalia. hemoterapiju kod djece. tonalna audiometrija. aerodinami~ki testovi. tj. profesionalne disfonije. dizatrije. timpanometrija. rehabilitacija ravnote`e. tehnike rinoplastike. psihogena afonija. tehnike koje omogu}avaju govornu funkciju nakon totalne laringektomije. te rekonstruktivne tehnike nakon odstranjenja velikih tumora s razli~itim metodama. osnove akustike. anomalije i tumori uha iz ~ega proizlazi i specifi~na (~esto ote`ana) dijagnosti~ka procedura. tiroplastike. rehabilitacija sluha i govora u djece. lubanje. problem povezanosti gornjeg i donjeg respiratornog trakta. mikrohirur{ka terapija facijalisa. tro~etvrtinske laringektomije. govorna audiometrija. ispitivanje sluha kod djece. Nagla{avamo neophodnost upoznavanja kandidata s problemom karcinoma cervikalnog dijela jednjaka tj. kao i upoznavanje te kombinaciju otorinolaringolo{kih i neurohirur{kih tehnika operacijskih zahvata. artikulacije i rezonancije. Neophodno je svladavanje hirur{kog rje{avanja malignih tumora nosa i paranazalnih {upljina. procjenom operabilnosti. U tako {iroko zacrtanu definiciju plasti~ne hirurgije glave i vrata ulaze mnogi operativni zahvati i s mnogim od njih ORL specijalizanti moraju biti upoznati: principi hirur{kog rje{avanja laceracija vlasi{ta. U ovu problematiku tako|er ulaze operacije neuronoma glave i vrata (uz tehnike neuroplastike) te glomus tumori. tehnike medijalizacije i lateralizacije glasnice). Specijalizant mora upoznati i hirur{ku tehniku tumora baze lubanje. U ovu problematiku svakako ulaze i pristupi tumorima epifarinksa i mogu}nosti njihovog hirur{kog rje{avanja. uvod u vestibulologiju. audiometrija evociranim slu{nim potencijalima. laserska kordektomija. hirurgija {titnja~e tj. re`njevi za mikrohirur- {ku rekonstrukciju defekata vlasi{ta. ocjenska vestibulologija. hirur{ke tehnike u njihovu rje{avanju. lobektomija. osnove otoneurologije. (To se ti~e podru~ja `lijezdi slinovnica. instrumentalno ispitivanje. te njegovog hirur{kog rje{avanja medijalnom i lateralnom faringektomijom. zatim superficijalnu i totalnu parotidektomiju. PLASTI^NA HIRURGIJA GLAVE I VRATA 6 mjeseci Plasti~na hirurgija glave i vrata obuhva}a rekonstruktivnu hirurgiju glave i vrata. hiperkineti~ke disfonije. rekonstrukcijske tehnike nekon traume u{ke. tehnika dje~je audiometerije. tehnike testiranja fonacije. radiolo{ke tehnike testiranja govornog procesa. subtotalne laringektomije. odnosno putem subtotalne i totalne resekcije hipofarinksa. hirurgija karcinoma sublingvalne i submandibularne `lijezde hirurgiju tumora akcesornih salivarnih `lijezdi. rezonancije i fonacije. poreme}aji vestibularne funkcije i ravnote`e: periferni i centralni. ~ela i obrve. AUDIOLOGIJA 5 S VESTIBULOLOGIJOM 5 mjeseci Teorija: uvod u audiologiju. Eustahijeve .

sa toksilogijom. ezofagoskopija s rigidnim tubusom. timparkoplastika. koji se temelji na autopsijskoj djelatnosti uklju~uju}i i biopsijske rad sa tehnikama. imunofluoroscence. citogenetike i molekularne genetike. OSNOVNA 5 godina (60 mjeseci) MJESTO TRAJANJE TRAJANJE OBAVLJANJA STA@A 10 mjeseci Medicinski 1 mjesec fakultet Medicinski 9 mjeseci fakultet katedra za patologiju Bolni~ki odjel 38 mjeseci patologije 19 mjeseci 3 mjeseca 6 mjeseci 3 mjeseca 4 mjeseca 3 mjeseca 12 mjeseci GLAVNI CILJEVI SPECIJALIZACIJE Specijalizacija iz patologije i citopatologije je nau~ni i odgojni proces. problem dugotrajne intubacije. u zvanju specijaliste patologa iz svih podru~ja zdravstva. Obavlja se na medicinskom fakultetu u ukupnom trajanju od 1 mjesec. i pankreasa. operacije parotidne `lijezde. 7. endoskopska adenoidektonkija. medijalne i lateralne ciste vrata. – timski rad. 2011. – Gastrointestinalna patologija. PROGRAM SPECIJALIZACIJE Uvodni dio: 10 mjeseci Osnovna teorijska nastava 1 mjesec Osnovna teorijska nastava se provodi iz oblasti: dono{enje klini~kih odluka. te patofiziologija i patologija di{nih i probavnih puteva. – Kardiovaskularna patologija. Trajanje i struktura specijalizacije Specijalizacija iz patologije traje 5 (pet) godina i sastavljena je iz: – Uvodnog dijela. umetanje i va|enje proteze jednjaka. histokemije. adenoidektomija. lateralna cerviktornija . intubacija. pregled jednjaka s fiberskopom. Biopsije: Usvajanjem znanja iz op}e biopsijske dijagnostike. stenoze larinksa i traheje. traheotomija. – ORL-patologija (glava. – Op}a patologija.operacije tumora i apscesa vrata. – Citopatologiju u trajanju od 4 mjeseca. – promocija zdravlja. – sposobnost sticanja i preno{enja znanja. vrat). – upravljanja sistemom. 4. i patologiju transplantacije organa). bronhoskopija s rigidnim tubusom. Osnove menad`menta: u zdravstvu i organizacija slu`be za patologiju. Cransbronhalna biopsija. – Dermatopatologija. forenzi~na patologija) u trajanju 12 mjeseci. mastoidektomija. – Forenzi~nu patologiju. Tehnike: Dobijanje osnovnog znanja iz tehnika svjetlosne mikroskopije. fistula. OTORINOLARINGOLO[KA ENDOSKOPIJA 3 mjeseca Teorijski preduvjeti za izvo|enje endoskopskih zahvata u otorinolaringologiji su poznavanje anatomije i fiziologije di{nih i probavnih puteva. tonzilektomija. – Patologija jetre. proto~ne citometrije. cijevi. elektronske mikroskopije. antroskopija. – Nefropatologija. patologija pleure i medijastinuma. – Molekularna patologija. rje{avanje nosnih likvora. hirurgija sfenoidnog sinusa. – Patologija endokrinih `lijezda. – – komunikacijske vje{tine. stenoze jednjaka. citopatologija. zajedno sa intraoperativnim biopsijama na zale|enim rezovima. operacije nosnog septuma. imunohistokemije. histomorfometrije. i deontologijom u trajanju od 3 mjeseca. odstranjenje stranog tijela larinksa. postavljanje ventilacijskih cjev~ica. kako bi bio sposoban (na) samostalno izvoditi autopsijske i biopti~ke-dijagnosti~ke djelatnosti. – Usmjerena patologija sa izborom jednog od 5 mogu}ih programa (hirur{ka patologija. operacije {titnja~e kod djece. PATOLO[KA ANATOMIJA Vrsta specijalizacije: Trajanje specijalizacije: PLAN SPECIJALIZACIJE [IRA U@A TEMATSKA TEMATSKA OBLAST OBLAST Uvodni dio Op}a teorijska nastava Uvod u patolo{ku anatomiju Patolo{ka anatomija Hirur{ka i internisti~ka patologija Neuropatologija Onkopatologija Ginekolo{ka patologija Citopatologija Forenzi~ka patologija Usmjereni dio Izbor jedne od pet oblasti krajnjim ciljem profesionalnog usmjerenja i usmjerenja u univerzitetskog i pedago{kog radnika i nau~nika. – Urogenitalna patologija. endoskopska eksploracija nosa i epifarinksa. – Eksperimentalna patologija. sa aspekta nacionalne patologije i klini~ko-patolo{kih primjera. pregled larinksatraheje i bronha s fiberskopom. Ovaj dio specijalizacije traje 10 mjeseci. fistule vrata. transtrahealna. – Imunopatologija (sa osvrtom na autoimune bolesti. internisti~ka patologija. Potreba izvo|enja sljede}ih endoskopskih zahvata: operacije manjih malignih tumora. imedijatna "staging" rekonstrukcija larinksa i traheje. osnovnog znanja o histopatologiji organa. u kome specijalizant dobija teoretsko i prakti~no znanje iz podru~ja patologije. [to se prakti~nog dijela ti~e specijalizant bi trebao svladati sljede}e zahvate: klasi~na direktoskopija. direktoskopija BercyWardovim direktoskopom. Bilo bi va`no insistirati na samostalnom izvo|enju sljede}ih zahvata: paracenteza. – etika i propisi. Specijalizacija nudi {irok trening i priprema budu}eg patologa za uspje{an rad na patologiji. `u~nih kanala. i uspje{no sticanje akademskog obrazovanja za potpun i samostalan rad poslije polo`enog specijalisti~kog ispita sa . traheoskopija i ekstrakcija stranog tijela. koja traje ukupno 38 mjeseci i obuhvata: – Usmjerenu biopsijsku i autopsijsku patologiju u trajanju od 31 mjesec. u nastavnim turnusima (ljetni i zimski semestar) po planu koji utvr|uju navedeni fakulteti. traheje i bronha. Patolo{ka anatomija Autopsije: Dobijanjem osnovnog znanja i prakti~nih iskustava u autopsijskoj patologiji. neuropatologija. Op}i dio: 38 mjeseci Hiru{ka i internisti~ka patologija: 19 mjeseci Podru~ja – Plu}na patologija.Broj 17 – Strana 60 SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH ^etvrtak. – Patologija stanice i okoli{a (ultrastrukturna patologija). timpanomastoidektonkija. antrotomija. te jednjaka i hipofarinksa. strana tijela bronha. direktna laringomikroskopija.

sa ocjenom aktivnosti. Specijalizant mora da napravi najmanje 20 usmjerenih autopsija iz problematike hiru{ke patologije sa klini~ko patolo{kom korelacijom i mi{ljenjem. . Neuropatologija Specijalizant u jednoj godini izobrazbe iz poglavlja neuropatologije mora dobiti znanje iz histologije i funkcionalne anatomije centralnog. . . . Aktivno u~e{}e na klini~ko patolo{kim konferencijama (ukupno 10). . . . . 300 Mekih tkiva. . . . . . . . . . specijalizant pregleda kolekcije preparata iz tog podru~ja uz kori{tenje odgovaraju}e literature. . 2 mjeseca Citopatologija limfati~nog sistema . . . . . . . . – 20 usmjerenih autopsija sa opisom. . . . . . te diseminacije bolesti. hematopatologije. . . . . . U momentu zavr{ene prve godine subspecijalizacije. . . . 200 . . . . . . . . Detaljan program osposobljavanja: – Gastrointestinalna i hepatobilijarna patologija . . . . . . . . . . . molekularne patologije. . . . Potrebna je detaljna samostalna obrada biopsija sa formulisanjem zaklju~nog mi{ljenja pod nadzorom i usmjerenjem mentora. . . 1 mjesec Specijalizant svaki dan pregleda od 24-30 objektnih stakala sa pribli`no 8-10 dijagnosti~kih primjera iz razli~itih podru~ja aspiracijske i eksfolijativne citopatologije. . Bolesti su ograni~ene na organ. . . . . U toku jedne godine osposobljavanja iz citopatologije specijalizant mora napraviti najmanje 800 primjera tankoiglene aspiracijske biopsije (FNB) i pregledati slijede}i broj uzoraka: Aspirati patolo{kih procesa Dojke . sa opisom zavr{nih nalaza i dijagnosti~kim mi{ljenjem. . . . . . . . . . . . . 1. . . . . 2 mjeseca – Nefropatologija sa transplantacijom. Mora uraditi najmanje: – 200 sekcija centralnog `iv~anog sistema sa dijagnozom i mi{ljenjem. . . citogenetike. imunohistokemije. . . . Citopatologija Potpun program osposobljavanja: Upoznavanje s tehnikom obrade materijala u citopatologiji . . . . . . . . skupa sa fetalnom i neonatologijom i patologijom usmjerenom na eksfolijativnu citopatologiju 3 mjeseca Citopatologija. . . 1 mjesec Citopatologija tumora mekih tkiva . stani~nih kultura. 7. . 5 mjeseci Plu}na patologija i kardiovaskularna patologija . . Sudjelovanje u radu sa klini~arima pri izboru najboljeg na~ina ozdravljenja i uspje{nosti lije~enja pri napravljenoj biopsiji. . . . . – 1000 citopatolo{kih pregleda sa mi{ljenjem. . . Rad mora biti tijesno povezan sa klini~arem koji ~eka od patologa histopatolo{ku dijagnozu ili odre|enje etiopatogeneze i stepena razvoja bolesti. . . . Aktivno u~e{}e na svim doma}im ali i me|unarodnim susretima i odlascima na seminare iz podru~ja hiru{ke patologije. ultrastrukturna patologija . . Prakti~na i specijalna tehnika: histokemije. . 2011. Na po~etku se upoznaje sa tehnikom uzimanja uzoraka i samostalno napravi nekoliko prakti~nih pokusa biopsije na odstranjenim organima. Specijalizant mora upoznati nova dostignu}a u gerijatrijskoj patologiji. . . . . 200 Limfti~nog tkiva . . dermatopatologija. Pregleda ih prvenstveno sam i nakon toga skupa sa mentorom. 6 mjeseci Ginekolo{ka patologija.5 mjesec Citopatologija endokrinih `ljezda . U dana{nje vrijeme ve}i dio internisti~ke patologije zauzimaju endoskopske biopsije i biopsije unutarnjih organa namijenjene dijagnosticiranju netumorskih bolesti. . . . . . . . koje je namijenjeno za upoznavanje citopatologije odre|enog podru~ja. . . . Poseban akcenat je na samostalnom radu pod nadzorom mentora u biopsijama "ex tempore" sa najmanje 300 slu~ajeva. Tako|e specijalizant sara|uje sa klini~kim konzilijem iz tog podru~ja. proto~ne citometrije. . . – 4000 histopatolo{kih pregleda sa dijagnozom i mi{ljenjem. . . . – 15 pregleda biopsija perifernog `iv~anog sistema sa dijagnozom i mi{ljenjem. tumora {titnja~e i drugih endokrinih `lijezda). . 400 [titnja~e . . . ali su i sistemske prirode. . od toga 70% biopsija i 30% resektata organa. Internisti~ka patologija Sticanje znanja i biopti~ko dijagnosti~kih iskustava sa samostalnim radom pod nadzorom neposrednog mentora. . . . . . . . – 300 pregleda zale|enih histopatolo{kih rezova sa mi{ljenjem. . . . . 2 mjeseca Citopatologija endokrinih `ljezda . . . . . . . Usmjerena poglavlja: (izbor jednog od od 5 navedenih programa) Hiru{ka patologija Rad obuhvata podru~je hiru{ke patologije sa namanje 1000-1200 biopsija. . . . 0. . 5 mjeseci – Sudjelovanje u svim redovnim i vanrednim klini~kopatolo{kim sastancima. . . . . . . ireverzibilnosti koji se odnosi na hronicitet bolesti. . – 10 klini~ko-patolo{kih konferencija. . . . . . . prevashodno u podru~ju degenerativnih i upalnih bolesti. – 1000 ginekolo{ko-citolo{kih pregleda sa mi{ljenjem. Specijalizant svaki dan sudjeluje pri uzimanju citolo{kih uzoraka za aspiracijsku tehniku. . . . . . . elektronske mikroskopije. . 100 Drugih organa . specijalizant mora pregledati i dati dijagnozu sa zaklju~nim mi{ljenjem za najmanje 800 biopsija. . . 4. Po zavr{etku jedne godine obrazovanja iz neuropatologije specijalizant mora biti osposobljen za samostalno dijagnosticiranje neurolo{kih i `iv~ano-mi{i}nih bolesti na{e sredine. . reverzibilnosti. . . – 500 pregleda biopsijskih uzoraka centralnog `iv~anog sistema sa dijagnozom i mi{ljenjem. . . . 1 mjesec Citopatologija eksudata . . . perifernog `iv~anog sistema i skeletnih mi{i}a kao i dobiti znanja iz nacionalne patologije centralnog i perifernog `iv~anog sistema i skeletnih mi{i}a. . 1 mjesec Druga aspiracijska citopatologija . . . . 1 mjesec Plu}na citologija (aspiracijska i eksfolijativna) 1 mjesec Druga eksfolijativna citopatologija . U vremenu. . . . imunopatologija. . . . Sa transplantacijom organa podru~je djelovanja patologa se ra{irilo i otvoreni su novi stru~ni vidici. SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH – Broj 17 – Strana 61 Neuropatologija: 3 mjeseca Onkopatologija (sa te`i{tem na patologiju dojke. . . . . . . . . Poseban akcenat je na metodama za semikvantitativnu i kvantitativnu ocjenu imunofenotipizaciju (imunofluorecentnim mikroskopom i elektronskim mikroskopom). sa akcentom na imunopatologiju. 1 mjesec Ginekolo{ka citopatologija .5 mjeseca Citopatologija dojke . . . . dijagnozom i zaklju~nim mi{ljenjem. 1 mjesec Citopatologija abdominalnih organa i retroperitoneuma . . . . deontologijom) 3 mjeseca Specijalizant mora u prve 4 godine specijalizacije obaviti najmanje: – 200 autopsija. najmanje 100 resektata organa i najmanje 20 internisti~ko-patolo{kih usmjerenih autopsija. . . . . . . pod nadzorom mentora a kasnije samostalno sudjeluje u izvo|enju zahtjevnijih primjera. . . . tumora mekih tkiva. . 4 mjeseca Forenzi~na patologija (skupa sa toksikologijom. .^etvrtak. . Po~ne sa manje zahtjevnim odstranjenim uzorcima pacijenata. . . . . . . . . kosti.

Principi ishrane prirodna i vje{ta~ka ishrana. . . 4. Potpun program obuhvata: Samostalni rad pod neposrednim vodstvom mentora 6 mjeseci Rad obuhvata najmanje 20 ekspertiza na krivi~nopravnom podru~ju. . . . . . . . . u nastavnim turnusima (ljetni i zimski semestar) po planu koji utvr|uju navedeni fakulteti. – promocija zdravlja. . . . Avitaminoze i hipovitaminoze. . . . . 2011. . uglji~nim hidratima i vitaminima. . . . . . . . – sposobnost sticanja i preno{enja znanja. . . . najmanje 20 sudsko medicinskih obdukcija sa zaklju~nim izvedenim mi{ljenjem u krivi~nopravnim i krivi~nim podru~jima i 15 zavr{nih nalaza iz civilnopravnih i krivi~nopravnih slu~ajeva. . . . . . . 15 dana 15 dana 1 mjesec 15 dana 1 mjesec 1 mjesec Eksfolijativna citopatologija Bris vrata materice. megakolon. . . . . . . . . Splenomegalija. . infekcije i parazitalne infekcije crijeva. 300 Forenzi~na patologija Poglavlje koje obuhvata rad specijalizanta na civilnopravnom i krivi~nopravnom podru~ju sa poglavljima usmjerenim na laboratorijski rad. . Metabolizam vode. . Bolesti jetre i `u}nih puteva. . . . . 7. . Patologija dojena~ke dobi: Fiziologija dojen~eta i karakteristike dojen~eta. . Prevencija i lije~enje bolesti. . . – upravljanja sistemom. Cisti~na fibroza. . . – etika i propisi. . 3000 Plu}a . . . . . Tumori abdominalnih organa. Akutni i hroni~ni poreme}aji u vezi sa ishranom. . Metode i principi dijagnostike u dojena~koj dobi. . Peroralna i intravenska rehidracija. mastima. Malformacija i funkcionalni poreme}aji. .Broj 17 – Strana 62 SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Dje~ja otorinolaring ologija Dje~ja oftalmologija Dje~ja ortopedija Dje~ja i preventivna stomatologija Radiolo{ka dijagnostika Preventivna i socijalna pedijatrija Mentalno zdravlje i psihijatrija Bolni~ki odjel ORL Bolni~ki odjel oftalmologije Bolni~ki odjel ortopedije Stomatolo{ki fakultet Bolni~ki odjel radiologije zavodi za javno zdravstvo Bolni~ki odjel psihijatrije ^etvrtak. . celija~ni sindrom (malabsorpcije). Sudjelovanje u dijagnosti~ko laboratorijskim postupcima 6 mjeseci (Forenzi~na toksikologija u trajanju 3 mjeseca i forenzi~na alkohologija u trajanju od 3 mjeseca) PEDIJATRIJA Vrsta specijalizacije: OSNOVNA Trajanje specijalizacije: 4 godine /48 mjeseci/ PROGRAM SPECIJALIZACIJE [IRA OBLAST Uvodni dio osnovna teorijska obuka Klini~ka pedijatrija U@A OBLAST MJESTO TRAJANJE TRAJANJE OBAVLJANJA STA@A Medicinski fakultet 1 mjesec Univerzitetskoklini~ka bolnica klinika za pedijatriju Dje~ja gastroenterohepa tologija Dje~ja nefrologija Dje~ja kardiologija Perinatologija. . . dijagnostika i prevencija. minerala. . . . . . . . Rana klini~ka detekcija nasljednih i uro|enih bolesti metabolizma. . . . . Rast i razvoj. Obavlja se na medicinskom fakultetu u ukupnom trajanju od 1 mjesec. . KLINI^KA PEDIJATRIJA Dje~ja gastroenterohepatologija 4 mjeseca Bolesti probavnog sistema. . – timski rad. UVODNI DIO OSNOVNA TEORIJSKA NASTAVA 1 mjesec Osnovna teorijska nastava se provodi iz oblasti: – dono{enje klini~kih odluka. Ulkus `eluca i duodenuma. . 300 Drugo. potrebe u bjelan~evinama. . 200 Eksudati . Kolokvij – Anamneza gastroenterolo{ko-hepatolo{kog pacijenta – Fizikalni pregled gastroenterolo{ko -hepatolo{kog pacijenta – Mjerenje tjelesne te`ine i visine i ostalih parametara antropometrije – Interpretacija antropometrijskih parametara na osnovu percentilnih krivulja – Na~in uzimanja uzoraka stolice za analize i interpretacija nalaza – Lije~enje akutnog proljeva (fiziolo{ke osnove apsorcije elektrolita i vode kao temelj rehidracijskih postupaka) – Plasiranje nazogastri~ne sonde – Ishrana kod akutnog proljeva – Priprema i na~in izvo|enja testova za malabsorpciju – Priprema za ultrazvu~ni pregled abdomena – Priprema pacijenta za biopsiju tankog crijeva – Priprema pacijenta za proksimalnu endoskopiju – Priprema pacijenta za distalnu endoskopiju . – komunikacijske vje{tine. . . . Poreme}aj acido-bazne ravnote`e i savremeni na~ini korekcije. . . enterokolitis. neonatologija i intenzivna terapija Dje~ja pulmologija Neuropedijatrija Dje~ja endokrinologija Dje~ja hematoonkologija Fizijatrija i rehabilitacija Alergoimunoreu matologija Prijemnotrija`na op}a pedijatrija i urgentna pedijatrija Klini~ka infektologija Dje~ja hirurgija Dje~ja dermatovener ologija Bolni~ki odjel infektologije Bolni~ki odjel dje~je hirurgije Bolni~ki odjel dermatologije 1 mjesec 1 mjesec 15 dana 1 mjesec 39 mjeseci 4 mjeseca 4 mjeseca 4 mjeseca 4 mjeseca 4 mjeseca 4 mjeseca 4 mjeseca 4 mjeseca 2 mjeseca 3 mjeseca 2 mjeseca Klini~ka pedijatrija U okviru sta`a i klini~ke pedijatrije specijalizant treba da upozna rad svih odjeljenja i aktivno se uklju~i u rad odjeljenja. . . . . .

vla`enje i mije{anje kiseonika sa zrakom. Transport novoro|en~adi Vje{tina: Priprema transporta Kontinuirana njega rizi~ne novoro|en~adi. cistopatije. hiperbilirubinemija. palpacija. Perinatologija. posebno adenosina i PGE1. akutni i hroni~ni. svi tehni~ki pregledi i terapeutski zahvati uklju~uju}i i eksangvinotransfuziju. ductus… (uklju~uju}i i vegetacije. Visokodiferencirana njega bolesnog novoro|en~eta (samo za specijalizante koji }e raditi na Intenzivnoj njezi II i III nivoa) Eksangvinotransfuzija . Nedono{~e. biopsija bubrega. Dje~ja kardiologija 4 mjeseca Uro|ene i ste~ene bolesti srca i krvnih sudova kod djece. perkusija) – Auskultacije fiziolo{kog i patolo{kog nalaza na srcu (30 + 30) – Interpretacije EKG (30): novoro|en~e. Tretman pneumotoraksa: Aspiracija iglom Upotreba umbilikalnog (venskog i arterijskog) katetera kod bolesne i rizi~ne novoro|en~adi. Identifikacija riziko faktora i prepoznavanje rizi~ne i bolesne novoro|en~adi. reanimacije novoro|en~eta. Kolokvij Specijalizant je obavezan ovladati sljede}im prakti~nim znanjem i vje{tinama iz: – Fizikalni pregled (inspekcija. Malformacije urinarnog sistema. Kolokvij Primarna reanimacija novoro|en~eta Vje{tine: Sukcija. EKG i druge dijagnosti~ke metode u kardioreumatologiji. Funkcionalni testovi kod oboljenja urinarnog trakta. tubolopatije. Identificiranje i tretman djece sa respiratornim distresom Vje{tina: Intubacija.^etvrtak. izliv i tromboti~ne mase) – Interpretacija nalaza nuklearne magnetne rezonance srca – Interpretacija nalaza kompjuterizovane tomografije srca – Upoznavanje sa osnovnim principima invazivne dijagnostike i terapije . 4. 7. {kolsko dijete i adolescent – Interpretacije Rtg snimka srca i plu}a (30) – Interpretacije 24 satnog EKG . dojen~e. Procjena polo`aja (na RTG-u) Identifikacija i pristup djeci sa niskim krvnim pritiskom Vje{tina: Mjerenje krvnog pritiska Identifikacija i tretman djece sa hipoglikemijom Vje{tina: Skrining test {e}era u krvi Primjena intravenozne terapije kod bolesne i rizi~ne novoro|en~adi Vje{tina: Insercija i odr`avanje intravenske infuzije Ishrana bolesne i rizi~ne djece Vje{tina: Ishrana putem nazogastri~ne sonde Identifikacija i tretman djece sa hiperbilirubinemijom. intenzivna terapija 4 mjeseca Za to vrijeme treba ovladati patologijom i fiziologijom novoro|ena~ke dobi. Hipertenzije u dje~joj dobi. krvnog pritiska na gornjim i donjim ekstremitetima. Specijalizant treba: – voditi brigu o hospitaliziranim pacijentima (anamneza. mjerenje pulsa.prakti~no izvo|enje . Kontrola temperature okoline za bolesnu i rizi~nu novoro|en~ad. neonatologija. Odre|ivanje gestacione dobi i veli~ine za dob. Metode pregleda urinarnog trakta. kompjuterizovana tomografija bubrega i nukleara magnetna rezonansa. Apgar score. Vje{tine: Uvo|enje umbilikalnog venskog katetera. Mije{anje kiseonika i komprimiranog zraka. Na~in i pripreme pacijenata za rendgenolo{ko ispitivanje urinarnog sistema i interpretacija dobijenih nalaza: – nativni snimak abdomena – intravenozna urografija – mikciona cistoureterografija – angiografija. 2011. njega.B. Embriopatije. prepoznavanje riziko faktora. – sistemskih kao i reumatolo{kih oboljenja – ovladati kardiopulmonalnom reanimacijom – usvojiti algoritme za poreme}aje ritma protokol prevencije ateroskleroze-preventivna kardiologija algoritam prevencija subakutnog bakterijskog endokarditisa pre i posthirur{ko pra}enje kardijalnih pacijenata status reumatskih pacijenata laboratorijsko-dijagnosti~ke pretrage u sklopu sistemnih obolenja – izvo|enje i interpretacija reumatskih testova – ovladati modificiranim table tilt testom – primjenom relevantnih medikamenata. fetopatije i njihova prevencija. Ugro`eno novoro|en~e. reumatoidni artritis. disritmije. Kompresija grudnog ko{a (kardijalna reanimacija). Upotreba inkubatora i pode{avanje optimalne temperature okoline. nefroze. lije~enje. rizici. Vje{tina: Procjena gestacione dobi novoro|en~eta. Reumatska groznica. Fiksacija tubusa. Monitoring kiseonika Vje{tine: Upotreba puls oksimetrije. nefritis. Prakti~no izvo|enje. SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH – – – – – Broj 17 – Strana 63 – Interpretacija nativnog RTG abdomena – Poznavanje funkcionalnih testova jetre – Interpretacija markera na hepatitis A. Ventilacija balonom i maskom. Provjera polo`aja tubusa Prepoznavanje i tretman pneumotoraksa Vje{tine: Detekcija pneumotoraksa. nefrogene hipertenzije. venografija – na~in izvo|enja i interpretacija radioizotopskih ispitivanja – izotopska renografija bubrega – scintigrafija bubrega – radioizotopska MCUG – priprema za sljede}e procedure i njihova interpretacija: endoskopija. Uzimanje uzoraka perferne arterijske krvi za gasne analize. pred{kolsko.sr~ane kateterizacije. RTG grudnog ko{a. Transiluminacija. Primjena kiseonika kod bolesne i rizi~ne djece Vje{tine: Mjerenje koncentracije kiseonika. Tehnike uzimanja mokra}e i pregled sedimenta. Grijanje. kolagenose. respiracija. zglobnim promjenama) – ovladati protokolima dijagnostike i terapije kardiovaskularnih. Primjena lijekova. fizikalni pregled. Savremena terapija oboljenja urinarnog trakta. Fiksacija. Dje~ja nefrologija 4 mjeseca Oboljenja bubrega i mokra}nih puteva. Kolokvij Anamneza nefrolo{kog pacijenta Fizikalni pregled nefrolo{kog pacijenta Na~ini prikupljanja uzoraka urina za analize i njihova interpretacija Priprema na~in izvo|enja i interpretacija funkcionalnih testova bubrega – koncentracija du{ika uree u krvi i kreatinina u serumu – klirens testovi – izotopsko odre|ivanje glomerularne filtracije – test koncentracione sposobnosti bubrega – test optere}enja kiselinama Priprema i tuma~enje ultrasonografije urinarnog trakta.Holtera (5) – Interpretacije normalnog ultrazvu~nog nalaza srca (10) i jednostavnih uro|enih sr~anih anomalija: ASD. transkutane saturacije kiseonika. porodiljske traume. Identifikacija i tretman djece sa infekcijom. Vje{tine: Upotreba grija~a. ishrana i `ivot u inkubatoru. VSD. urolitijaza.

Antibiotsku terapiju bronhopneumonija i pneumonija. Ovladavanje osnovama genetike. Odre|ivanje PEF-a vrha ekspiratornog protoka spirometrom (pik floumetar) 3. hromosomi i njihove aberacije. Bronhopneumonije. Genetika i njen zna~aj u prevenciji i ranoj dijagnostici. Kolokvij Znanja koja treba znati samostalno ~initi: Neurolo{ki pregled neonatusa Neurolo{ki pregled dojen~eta Neurolo{ki pregled pret{kolskog djeteta Neurolo{ki pregled {kolskog djeteta i adolescenta Lumbalna punkcija Priprema plana i programa ispitivanja djeteta sa razvojnim poreme}ajem Priprema plana i programa ispitivanja djeteta sa paroksizmalnim neurolo{kim poreme}ajem Tretman djeteta sa epilepti~nim statusom Znanja koja treba vidjeti: UZ mozga kod dojen~eta EEG registracija u razli~itim vidovima i kod razli~itih uzrasta djeteta EMG registracija kod razli~itih uzrasta djeteta EP registracija kod razli~itih uzrasta djeteta Dje~ja endokrinologija 4 mjeseca Poreme}aj rasta i razvoja. rtg snimak sinusa Kompjuterizirana tomografija Bronholo{ka obrada (bronhoskopija. U okviru specijalizacije svaki specijalizant bi trebao pro}i kurs koji uklju~uje bazi~nu i naprednu reanimaciju (APLS) Dje~ja pulmologija 4 mjeseca Akutne i hroni~ne infekcije gornjih di{nih puteva. spolnih }lijezda. atipi~ne pneumonije. Vo|enje te{ke bronhopstrukcije i menad`ment sindroma krupa. ekstrapulmonalni TBC u dje~ijoj dobi. Neuropedijatrija 4 mjeseca Neurolo{ka oboljenja i psihi~ki poreme}aji u djece. oboljenja perifernih nerava. Kolokvij Fizikalni pregled (inspekcija. 2. prevesti ~lanak: novosti u dje~ijoj pulmologiji i na kraju specijalisti~kog sta`a polagati kolokvijum. Inspekciju BCG o`iljka. Uzimanje brisa nosa i grla. Kongenitalne anomalije i oboljenja nervnog sistema. leukoze. Kolokvij PROGRAM PRAKTI^NIH ZNANJA I PROCEDURA Anamneza endokrinolo{kog pacijenta Fizikalni nalaz endokrinolo{kog pacijenta Mjerenje tjelesne te`ine i visine pacijenta. Fe. paratireoideja. auskulatacija) Rendgen pregledi: standardni rtg snimak (PA i Profil) plu}a. 7. cerebralne dje~je pareze i paralize.Broj 17 – Strana 64 SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH ^etvrtak. nadbubre`ne `lijezde. transfuzijskom centru ili odsjeku za transfuziju. Primjena ventilacije kontinuiranim pozitivnim pritiskom (CPAP) Provo|enje mehani~ke ventilacije (IPPV. miopatije. lava`a `elu~anog soka za slanje materijala za BK nalaz. hipofize. posturalnu drena`u. Zna~aj genetskog savjetovali{ta. Direktni monitoring krvnog pritiska (kori{tenje transdjusera). TIBC i UIBC . Tehnika pregleda krvne slike. 4. interpretaciju acidobaznog statusa. bronhografija) Pleuralna punkcija i biopsija plu}a Funkcionalni testovi-osnovi plu}ne funkcije-spirometrija Ko`ni testovi preosjetljivosti:alergo test: inhlacioni i nutritivni alergeni Znojni test Laboratorijske pretrage: hematoonkolo{ke mikrobiolo{ke enzimatske citolo{ke analize U toku provo|enja specijalisti~kog sta`a kandidat je du`an savladati teoretski i prakti~ni dio oboljenja respiratornih organa terapiju oboljenja i terapiju urgentnih oboljenja respiratornog trakta. Odre|ivanje saturacije O2 i terapiju kiseonikom. te ostalih parametara antropometrije Interpretacija antropometrijskih parametara na osnovu percentilnih krivulja (karte rasta) Procjena stadija puberteta po Tanneru kod djevoj~ica i dje~aka (orhidometar po Praederu) Analiza RTG doru~ja Analiza jonograma i ABS-a u sklopu dijagnostike endokrinolo{kih oboljenja Na~in izvo|enja i interpretacija testa odre|ivanja hormona rasta Interpretacija statusa hormona: hipofize. palpaciju jetre i slezene – Interpretacija kompletne krvne slike. alergijska oboljenja respiratornog sistema. neuroza i poreme}aji pona{anja. tumori mozga. Anemije. aspiraciju i toaletu disajnih puteva. Protokol tretmana leukoza i malignih hemoblastoza. bolesti linfati~nog retikuloendotelijalnog sistema. Alergolo{ki test: izvo|enje i interpretacija. uo~avanje znakova hemoragijske dijateze. dijabetes mellitus i druga oboljenja vezana za endokrini sistem). Mogu}nost dijagnostike i prevencije genetskih bolesti. vibracionu masa`u. inhalacije putem inhalatora maskom i usnim nastavkom. pripremiti rad za stru~no izlaganje uz superviziju mentora. Kolokvij U sklopu kru`enja provesti 15 dana u Zavodu za transfuzijsku medicinu Federacije BiH. IMV. absces plu}a. U sklopu boravka provesti 15 dana na institutu za genetiku. Osnovne karakteristike EEG i REG tehnike. 2011. Uro|ene anomalije gornjih di{nih puteva. Pneumoencefalografija i druge tehni~ke pretrage u neurolo{koj dijagnostici. Endokrina oboljenja (bolest {titnja~e. Infekcije nervnog sistema (meningomieloencefalitis). Terapija surfaktantom . ko{tane sr`i i punktata limfinh `lijezda. spolnih `lijezda i nadbubrega Na~in izvo|enja i interpretacija OGIT testa sa insulinemijom Prakti~no izvo|enje terapije za pacijenta sa dijabetes mellitusom TIP 1 (dijabetolo{ka {kola) Dje~ja hematoonkologija 4 mjeseca Bolesti hemopoetskog sistema kod djece. HF) Insercija torakalnog drena. hemoglobinopatije. palpacija. 4. perkusija. {titne `lijezde. Napomena: Sticanje vje{tine primarne reanimacije: bilo bi potrebno da u okviru specijalizantskog sta`a specijalizant provede 15 dana u porodili{tu. Znojni test. epilepsije.prakti~no izvo|enje. Obstruktivni sindrom. bronholava`a. Obavezno se mora savladati: 1. DIJAGNOSTI^KE METODE: – Uzimanje anamneze sa posebnim osvrtom na hematoonkolo{ke bolesti – Fizikalni pregled hemato-onkolo{kog pacijenta sa posebnim osvrtom na pregled limfnih ~vorova po regijama. koagulopatije. TBC plu}a. procjena i ~itanje snimaka. bronhiektazije.

grla i nosa. njega pacijenta. Dje~ji ekcemi. Kolokvij Dje~ja dermatovenerologija i alergologija 15 dana Bolesti ko`e u dje~joj dobi. anemijom – Konsultativni pregledi – Dnevna bolnica: pra}enje i vo|enje terapije pacijenata – Vo|enje medicinske dokumentacije – Vodi} postupaka terapije kod urgentnih pacijenata – Kolokvij Psihijatrija i mentalno zdravlje 1 mjesec Psihomotorna oboljenja. limfoma i slidnih tumora hemoterapijom – Potpuna terapija (PICC.osipne i druge. 7. antigljivi~na za{tita. anomalije polo`aja tijela i dr`anja.^etvrtak. kulture PICC. Kolokvij Dje~ja infektologija 1 mjesec Karakteristi~ne infektivne bolesti dje~je dobi . CT. IgM. profilaksa protiv Pneumocistiti carini) – Priprema citoterapije i na~in njene aplikacije – Intra tekalna terapija – Rehidracije tokom davanja citoterapije uz adekvatan monitoring – Indikacije za davanje derivata krvi (pune krvi. bilirubin. audiometerijske metode. Kolikvij Dje~ja otorinolaringologija 15 dana Metode pregleda i interpretacija nalaza kod pregleda uha. MRI. haptoglobin – Osmotska (hemoliti~ke anemije) – Koagulacioni testovi – Lumbalna punkcija (dijagnosti~ka i terapeutska) – Sternalna punkcija – Punkcija limfnog ~vora – Punkcija slezene – Citomorfolo{ki pregled periferne krvi – Citomorfolo{ki pregled ko{tane sr`i – Mikrobiolo{ke pretrage: brisevi. Sat O2. Metode desenzibilizacije. sputum na gljivice – Kariogram za onkolo{ke pacijente – Radiolo{ke pretrage: RTG. Kutani alergolo{ki testovi. psihoze. Bolesti kostiju i sistemske bolesti. Principi lije~enja i osnovi korekcije vida. Metode cijepljenja i vrste vakcina. Nouron specifi~na esteraza. 2011. 4. Strabizam i mogu}nosti korekcije. deplazmatisanih eritrocita. TA. Displazija i luksacija kuka. gastrointestinalne alergije – Upoznati se sa pra}enjem i protokolima lije~enja djece sa primarnom imunodeficijencijom – Specijalizant treba znati: – Status reumatskih pacijenata – Laboratorijske dijagnosti~ke pretrage u sklopu sistemskih oboljenja – Izvo|enje i interpretaciju reumatskih testova – Kolokvij Prijemno trija`na op}a pedijatrija i urgentna pedijatrija 2 mjeseca – Detaljni anamnesti~ki podaci kao vodi~ za daljnje postupke vitalni parametri (P. principi dijagnostike i lije~enje. respiracije) odre|ivanje i interpretacija TT. Bronhoskopija. alfa fetoprotein vanilmandeli~na kiselina u urinu. Cu u serumu. TV. plazme oboga}enom trombocitima) Fizijatrija i rehabilitacija 2 mjeseca – Fizijatrijski pregled neurolo{ki o{te}enog djeteta – Fizijatrijski pregled djeteta sa onesposobljenjem druge etiologije – Dijagnosti~ke metode za utvr|ivanje onesposobljenosti – Nau~iti funkcionalni fiziolo{ki razvoj djeteta – Etiolo{ke faktore koji uzrokuju o{te}enje ploda – Habilitacija i rehabilitacija razlikovanje termina – Na~in imobilizacije kod djeteta sa obstetri~kom paralizom pexus brachialis-a – Mogu}nost rehabilitacije kod djeteta sa JRA – Zna~aj ortoza u korekciji stava djece sa "lo{im dr`anjem" – Scoliosis vrste i na~in tretmana – Torticolis prepoznavanje i tretman – Kolokvij Alergoimunoreumatologija 4 mjeseca – Amnezija i fizikalni pregled pacijenata sa alergijskim oboljenjem – Amnezija i fizikalni prgled pacijenata sa imunodeficijencijom Savladati: – Protokole dijagnostike atopijskih oboljenja i anafilaksije – Inicijalni screening za imunodeficijencije – Protokole dijagnostike primarnih imunodeficijencija Znati interpretirati: – Alergo test na inhalacione. alkalna fosfataza rezistencija. LDH. Trect – Detaljan fizikalni pregled po sistemima novoro|en~e. Lumbalna punkcija i pregled likvora. traheotomija. nutritivne alergene i ubode insekata – Vrijednosti imunoglobulina IgE (ukupno i specifi~nog) – Vrijednosti imunoglobulina IgG. IgA – Upoznati se sa testovima provokacije i imunoterapijom – Znati primjeniti farmakoterapiju anafilaksije. Metode pregleda i tehnika uzimanja materijala za pregled. dojen~e. Principi lije~enja. Iskrivljenje ki~me. povra}anjem. anafilakti~nog {oka. pred{kolsko i {kolsko dijete i adolescenti – Vje{tina procjene i trija`e pacijenta – Interpretacija osnovnih laboratorijskih nalaza + ABS + jonogram – Interpretacija rtg srca i plu}a – Interpretacija EKG – Vje{tina CRP + upotreba defibrilatora – Postupak kod intoksikacija kausti~nim i nekausti~nim sredstvima – Zbrinjavanje djeteta kod utapanja. Kolokvij Dje~ja hirurgija 1 mjesec Naj~e{}e hirur{ke intervencije u dje~ijoj dobi. antibiotska za{tita. Metode dijagnostike: reanimacija i uvod u anesteziju. atopijskog dermatitisa. koncentrovanih trombocita. masti i kortikosteroida. aktivna i pasivna imunizacija. Principi terapije. Fe u serumu. (izra`eno u parametrima >)Tax. TERAPIJA – Osnovni principi lije~enja leukemija. primjena obloga. – SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 17 – Strana 65 Tumorski markeri: feritin. Venerolo{ka oboljenja u djece. insolacije smrzavanja – Zbrinjavanje djeteta u konvulzivnom napadu – Zbrinjavanje djeteta u ambulantno rje{ivom asmati~nom napadu – Savjeti za ishranu zdravog dojen~eta i malog djeteta – Savjeti za dijetalnu ishranu djeteta sa dijarejom. urinokulture. Alergijska oboljenja. Osnovi imunolo{ke za{tite i prevencije dje~ijih zaraznih bolesti. hemokulture. plazme. korekcijske vje`be. Tumori kostiju kod djece Kolokvij . EHO. alergijskog rinitisa. Kolokvij Dje~ja oftalmologija 15 dana Bolesti i povrede oka u dje~joj dobi i njihovo zbrinjavanje. urtikarije – Savladati algoritam terapije atopijskih oboljenja-alergijske astme. Pre-post operativno zbrinjavanje djeteta. Kolokvij Dje~ja ortopedija 1 mjesec Uro|ene i ste~ene malformacije kostiju i zglobova u dje~joj dobi.

slu`bi za zdravstvenu za{titu djece. mortalitet djece. perinatalni mortalitet). vrti}i. mortinatalitet. materinalni mortalitet. Faktori koji uti~u na razvoj denta-facijalnog kompleksa. subtrakciona angiografija i dr. energiji. Napu{teno dijete i adopcija. fetalni mortalitet. Planiranje porodice. Oralne manifestacije kod sistemskih deficitnih. Savremene digitalne tehnike (CT. termovizija. Epidemiolo{ki aspekti u pedijatriji. krvnih i endokrinih oboljenja u dje~joj dobi. Zdravstvena i socijalna za{tita djeteta u Federaciji BiH/Bosni i Hercegovini. Kolokvij Preventivna i socijalna pedijatrija 1 mjesec Savremeno zakonodavstvo u za{titi materinstva.). poreme}aji ~ula vida. fertilitet. Etiologija. Uticaj ishrane na organe usne {upljine. domovi. Higijena zuba. 4. fetalni i neonatalni traumatizam. pneumoencefalografija. jaslice. smje{taj djeteta u porodici i preventivne aktivnosti u za{titi zdravlja djece. pasa`a `eluca i crijeva. ponovni i ciljani. Minimum i po`eljni optimum zdravstvene za{tite djeteta. Sve navedeno u ovom odjeljku treba obaviti kroz devetomjese~ni prakti~ni rad u Domu zdravlja . Hendikepirano dijete.). 2011.prirodna. Ustanove u za{titi djeteta. sluha i smetnje govora. genoza.druga godina 1 mjesec 2 mjeseca Bolni~ki odjel ORL 1 mjesec Bolni~ki odjel MFH 3 mjeseca Bolni~ki odjel urologije 1 mjesec Bolni~ki odjel ORL 1 mjesec Bolni~ki odjel plasti~ne hirurgije 1 mjesec Bolni~ki odjel oftalmologije 23 mjeseca Bolni~ki odjel plasti~ne hirurgije Bolni~ki odjel abdominalne hirurgije 2 mjeseca 1 mjesec Bolni~ki odjel plasti~ne hirurgije 1 mjesec 7 mjeseci . Registracije nalaza stanja zubi. Principi ishrane potrebe u bjelan~evinama. urografija. Demografski pokazatelji u odnosu na djetinjstvo (natalitet. 7. anoreksija. dokumentacije) Tretman akutnih stanja Bolni~ki odjel plasti~ne hirurgije 1 mjesec Bolni~ki odjel plasti~ne hirurgije Bolni~ki odjel Osnove plasti~ne elektivne hirurgije {oka hirurgije Opekotine Bolni~ki odjel plasti~ne hirurgije Osnovi Bolni~ki odjel rekonstruktivne plasti~ne hirurgije hirurgije Osnovi estetske Bolni~ki odjel hirurgije plasti~ne hirurgije 12 mjeseci Ko`ni tumori dermatologija Lije~enje metastatskih malignih oboljenja ko`e i mekih tkiva onkologija Tumori glave i vrata (osnove dijagnostike i terapije) .Broj 17 – Strana 66 SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Traumatologija Bolni~ki odjel traumatologije Anesteziologija Bolni~ki odjel i reanimacija anesteziologije Hirur{ka Bolni~ki odjel intenzivna hirur{ke terapija intenzivne terapije Opekotine Bolni~ki odjel za opekotine Patologija ili Bolni~ki odjel sudska medicina patologije ^etvrtak. Kolokvij Radiodijagnostika 1 mjesec Osnovi radiolo{ke dozimetrije i za{tite. vje{ta~ka i dvovrsna ishrana). Rasti razvoj djeteta i njegovo pra}enje. kao i tromjese~ni rad u zavodu za javno zdravstvo . Ishrana djeteta od 1-6 godina. vitaminima. pokazatelji morbiditeta. pasivni i aktivni imunitet. od ~ega tromjese~ni rad u savjetovali{tu za zdravu djecu. vrste cjepiva. Kolokvij. Zna~aj nutricionih standarda (glad. Principi inferpretacije radiolo{kih analiza. i dr. obdani{ta.ORL Pedijatrijska plasti~na hirurgija (shize) Maksilofacijalna hirurgija Pedijatrijska plasti~na hirurgija (hipospadije) Urologija Rekonstruktivna i estetska hirurgija nosa ORL Rekonstruktivna i estetska hirurgija nosa Plasti~na hirurgija Rekonstruktivna i estetska hirurgija lica Oftlamologija Rekonstruktivna i estetska hirurgija lica Plasti~na hirurgija Bolni~ki odjel dermatologije Bolni~ki odjel onkologije 2 mjeseca 1 mjesec 6 mjeseci 1 mjesec 1 mjesec Specijalni dio . ultrazvuk. Perinatalni problemi. PLASTI^NA I REKONSTRUKTIVNA HIRURGIJA Vrsta specijalizacije: OSNOVNA Trajanje specijalizacije: 6 godina (72 mjeseca) PROGRAM SPECIJALIZACIJE [IRA OBLAST Uvodni dio osnovna teorijska nastava Uvodni (op}i) dio Hirur{ke infekcije Abdominalna hirurgija U@A OBLAST MJESTO TRAJANJE TRAJANJE OBAVLJANJA STA@A Medicinski fakultet 1 mjesec 2 mjeseca 1 mjesec 1 mjesec 12 mjeseci Specijalni dio . mineralima i vodi.V. Vakcinacija. prevencija i na~in skupljanja podataka.odjel za preventivno-promotivnu zdravstvenu za{titu {kolske djece i studenata. apetit. Organizacija za{tite djeteta u svijetu. epidemiologija. prevencija i socijalni zna~aj prematuriteta. Upoznavanje sa invazivnim i neinvazivnim tehnikama u radiologiji. fetalna hipotrofija i zaostatak infrauterinog rasta.prva godina Administrativni poslovi (vo|enje med. ishrana djece i adolescenata u kolektivima. Dijete i njegova fizi~ka i humana sredina. gingive i higijena usne {upljine. Sistematski pregledi prvi. incidencija. profilaksa i epidemiologija karijesa. Priprema djeteta za odre|ene dijagnosti~ke pretrage (I. 8 mjeseci 2 mjeseca Dje~ja i preventivna stomatologija 15 dana Rast i razvoj zubi.

. . . . . . . . . . . . . . . . 7. . 10 Traumatologija Specijalizant dobija osnove teoretskog i osnove prakti~nog znanja iz: – funkcionalna anatomija lokomotornog aparata – op}i pojmovi povreda (etiologija i mehanizmi povreda. . . klasifikacija povreda. . . . . . . dijabeti~ne gangrene (2) Abdominalna hirurgija Specijalizant dobija osnove teoretskog i osnove prakti~nog znanja iz: – akutnih abdominalnih bolesti i drugih naj~e{}ih hirur{kih bolesti trbu{nih organa. – upravljanja sistemom. – streptokokne – erizipeloid – antrax – gram negativne – clostridium – druge anaerobne infekcije – aktinomikoze – udru`ene ili mje{ane infekcije – gljivi~ne infekcije – virusne infekcije Specijalizant obavlja tretman ograni~enih gnojnih upala: meka tkiva (10). . . trbu{nog zida. . . – Peroralna prehrana operativno tretiranih sa naj~e{}im abdominalnim bolestima. . – stafilokokne. – osnova ultrazvu~ne dijagnostike kod povreda stoma~ne duplje. . . . njihovo lije~enje sa razli~itim hirur{kim zahvatima. . . . operativno i postoperativno lije~enje slijede}ih infekcija. . . sa imunosupresivnim terapeuticima. . . o patogenim mikroorganizmima. preoperativno. . . . . . Dobija znanje o postupcima za pravilno dijagnosticiranje hirur{kih infekcija. . UVODNI (OP]I) DIO: Hirur{ke infekcije 2 mjeseca Abdominalna hirurgija 7 mjeseci Traumatologija 7 mjeseci Anesteziologija i reanimacija 2 mjeseca Hirur{ka intenzivna terapija 2 mjeseca Opekotine 1 mjesec Patologija ili sudska medicina 1 mjesec Transfuziologija 1 mjesec Sadr`aj programa Hirur{ke infekcije Specijalizant dobija teoretsko ili osnovno prakti~no znanje o mehanizmima biolo{ke odbrane ljudskoga tijela. . – komunikacijske vje{tine. Specijalizant je obavezan uraditi sljede}e operacije: – apendektomije . . .Odjel za neurologiju Specijalni dio . 2 – pre{ivanje ulkusa . . 5 – operacije hernije . . . . grudnog ko{a i lokomotornog aparata. – sposobnost sticanja i preno{enja znanja. . . sa protivmikrobnim lijekovima. . o imunizaciji i preventivnoj upotrebi antibiotika i hemoterapeutika. preponskog i femoralnog podru~ja. . . . – timski rad. o sprje~avanju zaraza i izbjegavanju rizika. Specijalni dio . Obavlja se na medicinskom fakultetu u ukupnom trajanju od 1 mjesec. u nastavnim turnusima (ljetni i zimski semestar) po planu koji utvr|uju navedeni fakulteti. panaricij (6). . – Naj~e{}ih postoperativnih komplikacija i na~ina njihovog sprije~avanja i lije~enja. . . teoretsko poznavanje povreda svih dijelova tijela. . . bubrega i dijabetesa i dr. . . . . . Upoznaje se sa lije~enjem hroni~nih rana.ORL Hirurgija glave i vrata Maksilofacijalna hirurgija Heilognato palatoshize Maksilofacijalna hirurgija Rekonstrukcijsk a hirurgija genitalija Okuloplasti~na hirurgija Oftalmologija Okuloplasti~na hirurgija Plasti~na hirurgija Estetska hirurgija Plasti~na hirurgija Endoskopska hirurgija Plasti~na hirurgija Uro|ene anomalije gornjih ekstremiteta Plasti~na hirurgija Bolni~ki odjel ORL Bolni~ki odjel MFH Bolni~ki odjel plasti~ne hirurgije SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH 12 mjeseci Broj 17 – Strana 67 2 mjeseca Bolni~ki odjel plasti~ne hirurgije Bolni~ki odjel plasti~ne hirurgije Bolni~ki odjel plasti~ne hirurgije Bolni~ki odjel plasti~ne hirurgije Bolni~ki odjel plasti~ne hirurgije 12 mjeseci 1 mjesec 3 mjeseca 3 mjeseca 1 mjesec 1 mjesec 3 mjeseca 1 mjesec Bolni~ki odjel MFH 1 mjesec Bolni~ki odjel urologije Bolni~ki odjel oftalmologije Bolni~ki odjel plasti~ne hirurgije Bolni~ki odjel plasti~ne hirurgije Bolni~ki odjel plasti~ne hirurgije Bolni~ki odjel plasti~ne hirurgije 1 mjesec 1 mjesec 1 mjesec 1 mjesec 1 mjesec 2 mjeseca UVODNI DIO OSNOVNA TEORIJSKA NASTAVA 1 mjesec Osnovna teorijska nastava se provodi iz oblasti: – dono{enje klini~kih odluka. . 4. – promocija zdravlja. . lomova i i{~a{enja). – Dijagnosti~kih postupaka kod akutnih abdominalnih bolesti i kod drugih naj~e{}ih hirur{kih abdominalnih bolesti. . plu}a. – Diferencijalne dijagnoze i na~ina lije~enja akutnih abdominalnih bolesti. . . . 6 – drugi zahvati . . . . . . Savlada dijagnostiku. . . – etika i propisi. 2 – anastomoze crijeva . . .tre}a godina Rekonstrukcija i estetska (hirurgija) operacija obraza i usana Rekonstrukcija i estetska operacija u{iju Rekonstrukcija i estetska operacija dojki Rekonstrukcija i estetska operacija trupa i ekstremiteta Rehabilitacija Odjel za rehabilitaciju Neurofiziologija . .~etvrta godina Hirurgija glave i vrata .^etvrtak. . 10 – tretman dehiscencije laparotomije . . – Preoperativna priprema akutnih bolesnika sa udru`enim bolestima srca. . . . . 2011. . . . – hirur{ki pristupi kod tipi~nih zahvata na lokomotornmom aparatu. . . – konzervativni tretman lomova i komplikacije. . – dijagnoasti~ki postupci u traumatologiji. . . .

. . . . Hirur{ka intenzivna terapija Specijalizant dobija osnove teoretskog i osnove prakti~nog znanja iz: – intenzivnog tretmanu bolesnika i povrije|enih nakon svih operativnih tretmana i kod hirur{kih bolesni~kih stanja koja zahtijevaju intezivni tretman. . registracija umrlih. . 15 – repozicije lomova i imobilizacije . 2 – uzimanje autotransplantata ko`e Watsonovim no`em ili elektri~nim – dermatomom . intubacija. . . . . odr`avanje. . . . Specijalizant treba obaviti sljede}e operacije: – ekstenzije na donjim ekstremitetima . . podaci o premje{tajima) – kvartalne ocjene kvaliteta rada . – sudjelovanje i obavljenje zahvata kod 10 te{ko povrije|enih ljudi. . . . . mi{i}i). . . . premedikacija). . . . . . . . . . . . . . Administrativni poslovi. probavne smetnje. – priprema pacijenta za operaciju (dijabetes. .Broj 17 – Strana 68 – SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH – – – – – – – – – – – – ^etvrtak. .koji su u upotrebi – zakonske obaveze uno{enja podataka u registrima malignih bolesti. plu}ne i druge bolesti). – sudjelovanje kod 15 razli~itih na~ina tretmana bola. 10 – esharotomija . . . 4. poru~ne ili regionalne i kombinovane anestezije za operativne zahvate. . . . . . tetive. Provjera znanja Po zavr{enom uvodnom dvogodi{njem radu specijalizant mora obaviti zaklju~ni kolokvij u usmenom i/ili pismenom obliku iz oblasti uvodnog dijela specijalizacije. . . priprema. . . . . 10 – punkcije velikih tjelesnih {upljina . . . . . . . . plasti~na hirurgija 1 mjesec – vo|enje statistike u medicinskoj dokumentaciji – priprema medicinske dokumentacije – ocjena kvaliteta rada – zdravstveno pravna odgovornost – eti~ki problemi Specijalizant treba da ovlada sljede}im segmentima – vo|enje administrativnih poslova – kori{tenje medicinskih obrazaca. . . . 10 – dijagnosti~ka artroskopija . . . . . . . . . – indikacije za hitne (urgentne) operativne zahvate. . . . . . . . . . . . . . . . – druge posttraumatske komplikacije (tromboembolija. Specijalizant obavlja sljede}e zahvate: – sudjelovanje pri izvo|enju 50 anestezija (uvo|enje. . 5 – osteosinteze (jednostavna) i odstranjenje osteosintetskog materijala. . 20 – torakalna drena`a (Bulau drena`a) . . . Sudjeluje kod svih klini~ko patolo{kih sastanaka i priprema klini~ko patolo{ki prikaz odabranog hirur{kog slu~aja iz teku}e kazuistike. . . . . . . . . . . . . – postoperativna njega. . 2011. – operativni zahvati na ko{tanom sistemu (razne vrste osteosinteza). . . . . . – sudjelovanje u 5 hospitalnih reanimacija gdje sudjeluje reanimacijska ekipa. vrste posttraumatskih komplikacija (traumatski. . . posttraumatske psihoze i delirantna stanja). – razli~iti na~ini tretmana postoperativnog bola (tretman bola). . . neizlje~ivih bolesti itd. . poreme}aj elektrolita. Opekotine Specijalizant dobija osnove teoretskog i osnove prakti~nog znanja iz: – stru~na prva pomo} kod opekotina – transport ope~enih – primarni tretman velikih opekotina u centru za tretman opekotina odre|ivanje dubine i povr{ine opekotine patofiziologija opekotina postupci pri lije~enju velikih (opse`nih) opekotina teku}inska terapija opekotinskog {oka urgentni hirur{ki zahvati kod opekotina rane ekscizije opekotine ekscizije do fascije uzimanje ko`e i autotransplantacija uzimanje i konzerviranje homolognih transplantata ko`e indikacije za upotrebu homotransplantata teorije i indikacije uzgoja autolognih transplantata ko`e akutna tubularne nekroze i indikacije za akutnu dijalizu opekotine disajnog traktaakutna respiratorna insuficijencija i indikacija za intubaciju – negativni energetski bilansi i ishrana ope~enih – imunolo{ki aspekt ope~enih (imunosupresija) – hemijske opekotine i antidoti – elektri~ne opekotine i na~in lije~enja – opekotine gromom – masovne opekotine. . . . . – Osnove urgentnih terapeutskih radnji iz urgentne medicine. . komplikacije disanja. 5 – nekrektomija sa ekscizijom do fascije . . . . . – terapija {oka i reanimacija. . . . . . . . 1 – nekrektomija sa primarnom tangencijalnom ekscizijom . . – ocjena i priprema 15 bolesni~kih skupina ASA 2 i 3 (ocjena. . . . . . . postoperativni oporavak). .) – na~in sastavljanja medicinskih izvje{taja (popis bolesti. defekti. . . . . . 15 – punkcije zglobova . .PRVA GODINA: Administrativni poslovi (vo|enje med. . . . 7. 1 – fasciotomija . – tipi~ni operativni pristupi za okrajine (ekstremitete) i druge dijelove tijela. 1 Patologija ili sudska medicina Specijalizant dobija osnove teoretskog i osnove prakti~nog znanja o uobi~ajenim autopsijskim i biopsijskim radnjama. . . . i to pred tro~lanom komisijom (dva nastavnika/u~itelja i glavni mentor). . – ocjena bolesnikovog stanja i priprema bolesnika za operativni zahvat. . . . . 10 Anesteziologija i reanomatologija Specijalizant dobija osnove teoretskog i osnove prakti~nog znanja iz: – savremene vrste op}e. . 5 – tretman mekih tkiva(velike rane. . masna embolija. . . . . . . . – regionalna anestezija i neke tehnike sprovodne anestezije. . . . SPECIJALNI DIO 4 godine SPECIJALNI DIO . . – komplikacije pri tretmanu lomova (pseudoartroze. . . . . . . . . . . . . . . . . . bu|enje. – infekcije kod povreda. . . – osnovni i dodatni postupci o`ivljavanja kod respiratornih i/ili cirkulatornih zastoja u postreanimacijskom sindromu. .dokumentacija) 1 mjesec Tretman akutnih stanja 2 mjeseca Osnove elektivne hirurgije {oka 1 mjesec Opekotine 6 mjeseci Osnovi rekonstruktivne hirurgije 1 mjesec Osnovi estetske hirurgije 1 mjesec 12 mjeseci Ovaj dio specijalizacije se provodi na odjelu za Plasti~nu hirurgiju. . opekotine i politrauma i ratne opekotine Specijalizant obavi sljede}e operacione zahvate: – primarni tretman ve}e opekotine . . . . . – tretman lak{ih i te{kih povreda te politraumatizovanih pacijenata. . . hemoragi~ni {ok) i njihove posljedice na raznim organima. Obavljeni dvogodi{nji uvodni dio hirur{ke specijalizacije i polo`eni kolokvij su uslov za nastavak specijalizacije. . . . osteomielitis). – 25 regionalnih i sprovodnih anestezija.

hirur{ki tretman – sarkomi mekih i drugih tkiva – nehirur{ke metode tretmana (radioterapija. plasti~na hirurgija 2 mjeseca – akutne povrede tetiva. plasti~na hirurgija 1 mjesec – Dupuytrenova kontraktura – Sindrom karpalnog tunela – Rehabilitacija nakon tretmana Specijalizant treba prakti~no da ovlada sa sljede}im: – napravi 3 selektivne aponeurektomije – 10 dekompresije perifernih nerava – na~ini 3 Kleinertova mehanizma Opekotine. 3 tetive i 3 krvna suda – na~ini tri osteosinteze pri lomovima kostiju {ake – 3 punkcije centralnih vena – 1 traheotomija – 1 esharo /fasciotomija Osnove hirurgije {ake.dermatologija 1 mjesec Lije~enje metastatskih malignih oboljenja ko`e i mekih tkiva . `ivaca. keloidni. 4. Tretman akutnih stanja. krvnih sudova i kostiju. plasti~na hirurgija 1 mjesec – izbor pacijenata – o`iljci (pregled-hipertrofi~ni. plasti~na hirurgija 1 mjesec – cjeljenje i tretman rane – prenos tkiva jednostavnom transplantacijom – prenos tkiva peteljkastim re`njevima – prenos tkiva slobodnim re`njevima – upotreba autolognih transplantata/implantata – tkivna ekspanzija Specijalizant prakti~no i teoretski treba da savlada sljede}e: – kurs mikrohirurgije zasnovan na 30 slobodnih tkivnih prenosa – kurs tretmana i cijeljenja defekata tkiva – na~ini nekrektomiju kod 10 slo`enih tkivnih defekata – na~ini 5 lokalnih re`njeva – na~ini 1 vezani re`anj – plastira 1 tkivni ekspander – plastira 1 mamarnu protezu – asistira u slu~ajevima preparacije 4 jednostvana re`nja Osnove estetske hirurgije. lomovi nosa. dermatologija 1 mjesec a) benigni ko`ni tumori b) eflorescence c) prepoznavanje i dijagnostika d) tretman Specijalizant treba da se upozna sa dijagnostikom i tretmanom razli~itih ko`nih tumora te polo`i kolokvij iz dermatovenerologije. tretman) – tretman benignih ko`nih lezija (tetova`e. papilomi) – tretman laserom Specijalizant treba da ovlada sljede}im: – u~estvovanje u pregledima svih pacijenata.^etvrtak.onkologija 2 mjeseca Tumori glave i vrata (osnove dijagnostike i terapije) . Lije~enje metastatskih malignih bolesti ko`e i mekih tkiva. 2011. sa tretmanom lomova – compartement-sindroma (dijagnostika i terapija) – traheotomija (dijagnostika i terapija) – torakalna drena`a (indikacije i tehnika) – punkcije i preparacije centralnih vena Specijalizant treba da ovlada sljede}im: – administrativni segment – tretman akutnih stanja na {aci – za{ije 3 digitalna ili druga `ivca. nevusi. te maksile i mendibule – tretman povreda udova. kandidata za estetske intervencije – ambulantno otstranjenje 40 benignih ko`nih lezija – injiciranje lokalnih kortikosteroida u slu~ajevima 5 hipertrofi~nih o`iljaka – ekscizija 5 o`iljaka u estetske svrhe – kurs tretmana laserom SPECIJALNI DIO .ORL 1 mjesec Rekonstruktivna i estetska hirurgija nosa Plasti~na hirurgija 1 mjesec Rekonstruktivna i estetska hirurgija lica Oftalmologija 1 mjesec Rekonstruktivna i estetska hirurgija lica Plasti~na hirurgija 1 mjesec Ko`ni tumori. – SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 17 – Strana 69 prava i du`nosti.DRUGA GODINA: Ko`ni tumori . onkologija 2 mjeseca – melanom. otorinolaringologija 1 mjesec – osnove dijagnostike i terapije – anatomija glave i vrata Specijalizant mora ovladati sljede}im: – kolokvij iz anatomije glave i vrata – asistirati svim operativnim zahvatima u odstranjenjima regije obuhva}ene kolokvijem . akutne infekcije ruke – tretman mekih tkiva obraza. sa hirur{kim tretmanom metastaza u regionalnim limfnim ~vorovima i tretman metastaza u drugim lokalizacijama – planocelularni i bazeocelularni epiteliomi. problemi i na~in njihovog rje{avanja. plasti~na hirurgija 6 mjeseci – prva pomo} kod opekotina – ocjena povr{ine opekotinske rane. vezana za zdravstveno-pravnu odgovornost – osnovni eti~ki. po~etni tretman opekotina – crste opekotina – tretman opekotina (konzervativni/operativni) – intenzivni tretman opekotina – tretman posteopekotinskih sekvela Specijalizant treba prakti~no i teoretski da ovlada sa materijom: – polaganje kolokvija iz tretmana opekotina (pismeno i usmeno) – primarno samostalno da zbirne 3 opekotine ispod 30% ope~ene povr{ine – primarno samostalno da zbrine i vodi intenzivnu terapiju 5 opekotina iznad 30% ope~ene povr{ine do zacjelivanja – vodi antibioti~nu terapiju ope~enih pacijenata – bude sobni lije~nik svih ope~enih pacijenata u intenzivnoj njezi – na~ini 20 primarnih tangencijalnih nekrektomija – napravi 20 ko`nih transplantata i pokrivanje defekata transplantatima parcijalne debljine ko`e – na~ini 10 Z-plastika ili V-Y plastika – 3 transplantata pune debljine ko`e – savlada tehniku dobijanja ko`e iz kulture tkiva Osnove rekonstruktivne hirurgije. li~nih kostiju. 7.ORL 1 mjesec Pedijatrijska plasti~na hirurgija (shize) Maksilofacijalna hirurgija 3 mjeseca Pedijatrijska plasti~na hirurgija (hipospadije) Urologija 1 mjesec Rekonstruktivna i estetska hirurgija nosa . rekonstrukcija) Specijalizant mora ovladati sljede}im: – napraviti 3 modificirane radikalne mastektomije i pazu{ne limfadenektomije – u~estvovati u 5 citolo{kih punkcija dojke – upoznati se sa TNM klasifikacijom – odstraniti 10 malignih tumora ko`e – uraditi 1 ingvinalnu limfadenektomiju – asistirati u slu~aju 4 amputacije/primarne rekonstrukcije dojke Tumori glave i vrata. tretman. dijagnostika. hemoterapija) – rak dojke (detekcije.

mora ovladati sljede}im: – kolokvij iz tretmana shiza – napraviti 5 analiza i preparacija na modelu – napraviti 2 operacije heiloshize – napraviti 2 operacije palatoshize – napraviti 2 veloplastike Pedijatrijska plasti~na hirurgija. 2011. mora ovladati sljede}im: – kolokvij iz hirur{kog tretmana hipo i epispadija – 4 operacije distalnih penilnih hipospadija – 1 vaginoplastika – 5 operacija fimoze – 2 operacije kratkog frenuluma Rekonstrukcijska i estetska operacija nosa. plasti~na hirurgija 1 mjesec a) rekonstrukcija obrva b) blefaroplastika. zajedno sa redukcijom ko`e i mi{i}nog sloja c) podizanje obrva Specijalizant u datom vremenskom periodu uradi kolokvij iz okuloplasti~ne hirurgije – 1 estetsku blefaroplastiku gornjih kapaka – 1 estetsku blefaroplastiku donjih kapaka – 1 korekciju obrva SPECIJALNI DIO .Plastika 1 mjesec Rekonstrukcija i estetska operacija dojki .Plastika 3 mjeseca Rekonstrukcija i estetska operacija trupa i ekstremiteta .Broj 17 – Strana 70 SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH ^etvrtak. preoperativna dijagnostika.operativna tehnika) – 1 operacija devijacije nosnog septuma – 1 turbinektomija – 1 rinoplastika – 1 redukcijska rinoplastika – 1 augmentacijska finoplastika Rekonstrukcijska i estetska hirurgija nosa.Odjel za rehabilitaciju 1 mjesec Neurofiziologija .TRE]A GODINA: Rekonstrukcija i estetska (hirurgija) operacija obraza i usana . plastika 3 mjeseca – benigni i maligni tumori dojki – ginecomastia – rekonstrukcija dojki i bradavica kod mastektomije – subkutana mastektomija – redukcijske i augmentatijske mamoplastike – mastopexia Specijalizant u datom vremenskom periodu uradi – kolokvij iz anatomije dojki – 3 operacije ginekomastije – operi{e dvije redukcijske mamoplastike – operi{e dvije augmentatijske mamoplastike – operi{e dvije rekonstrukcije bradavica i areole – operi{e dvije mastopeksije.Odjel za neurologiju 1 mjesec Rekonstruktivna i estetska hirurgija obraza i usana.Plastika 2 mjeseca Rekonstrukcija i estetska operacija u{iju . maksilofacijalna hirurgija 3 mjeseca a) osnovi tretmana heilo-gnato-palato{iza b) osnovi kraniofacijalne hirurgije Specijalizant kroz teoretsku i prakti~nu provjeru. 7. Maksilofacijalna hirurgija. plastika 2 mjeseca – opskrba i rekonstrukcija vezivnog tkiva na obrazima – rekonstrukcija gornje i donje usne – ritidektomije – hemiski piling – ubrizgavanje masnog tkiva i kolagena – rekonstrukcija pareze obraznog `ivca (stati~ne i dinami~ne operacije) Specijalizant u datom vremenskom periodu uradi – kolokvij iz ridektomije – kolokvij iz anatomije lica (obraza) – 1 li~ni-obrazni re`enj – 1 Abbejev re`anj – 1 Karapandi}ev re`anj – 1 hemijski piling s fenolom – 1 rekonstrukcija pareze obraznog-li~nog `ivca sa stati~nom metodom – 1 rekonstrukcija pareze obraznog-li~nog `ivca sa temporalnim re`njem – asistiranje kod 2 kompleksne ritidektomije na obrazu i vratu (SMAS platizma) Rekonstruktivna i estetska hirurgija u{iju. .Plastika 3 mjeseca Rehabilitacija . plastika 2 mjeseca – tumori u{iju – operacije odstoje}ih (klempavih) u{iju – osnovne rekonstrukcije mikrotije i anotije – rascjepljena me|ica – keloidne brazgotine Specijalizant u datom vremenskom periodu uradi – kolokvij iz rekonstrukcije uha – 3 operacije (klempavih) odstoje}ih u{iju – 2 operacije rascjepljene me|ice – 3 operacije u{nih tumora Rekonstrukcija i estetska hirurgija dojki. urologija 1 mjesec – osnove tretmana hipospadija – fimoze – vaginoplastika Specijalizant kroz teoretsku i prakti~nu provjeru. 4. mora ovladati rinoplastikom (anatomija nosa. oftalmologija 1 mjesec – tumori – rekonstrukcija ko`nih defekata – rekonstrukcija gornjeg i srednjeg lica – ektropion – medijalna i lateralna kantorafija – dakriocistostomija Ciljevi: Specijalizant mora pro}i teoretsku i prakti~nu provjeru znanja putem: – kolokvija iz anatomije lica – 3 korekcije ektropiona – 1 laterlna kantofacija – 1 operacija po Kuhn-Szymsnovskem – 1 dakriocistostomija Rekonstruktivna i estetska hirurgija lica. otorinolaringologija 1 mjesec – submukozna resekcija – turbinektomija – korekcije devijacije nosnog septuma – rekonstrukcijske rinoplastike – estetske rinoplastike – reduktivna i augmentacijska rinoplastika Specijalizant kroz teoretsku i prakti~nu provjeru. plasti~na hirurgija 1 mjesec – tretman i rekonstrukcija ko`nih promjena na nosu – totalna rekonstrukcija nosa – glavelarni re`anj – rekonstrukcija nosnog skeleta – estetska rinoplastika – su`enje nosnica Specijalizant treba ovladati gore navedenim tehnikama putem: – 1 rekonstrukcije nekih tkiva nosa glabelarnim re`njem – 1 augmentacijska i 1 redukcijska rinoplastika – 1 korekcija hrskavi~nog dijela nosnog septuma Rekonstruktivna i estetska hirurgija lica.

maksilofacijalna hirurgija 1 mjesec – indikacije – primarna i sekundarna rekonstrukcija mekih tkiva – tehnike rinoplastike – osnove ortodonske i ortognatske rekonstrukcije – osnove razvoja govora i razlikovanje govora – faringoplastike Rekonstruktivna hirurgija genitalija. plastika 3 mjeseca – rekonstrukcija grudne i trbu{ne stijenke – pectus excavatum – abdominoplastika sa liposukcijom – dijabeti~no stopalo – limfadem – uklanjanje nakupina masti upotrebom liposukcije s dermolipektomijom Specijalizant u datom vremenskom periodu uradi – kolokvij iz abdominoplastike i liposukcije – kolokvij iz rekonstrukcije polnog organa – 2 abdominoplastike – 3 liposukcije trbuha sa ekstremitetima – 2 operacije postoperativnih kila Rehabilitacija. istra`iva~ke bilje{ke. Uslov za nadogradnju specijalizacije su uspje{no obavljeni kolokviji i zadovoljavaju}a ocjena glavnog mentora. ili zavr{ena druga specijalizacija PLAN SPECIJALIZACIJE [IRA OBLAST EDUKACIJE Uvodni dio osnovna teorijska nastava Porodi~na medicina Interna medicina Kardiologija Pulmologija Gastro enterologija Endokrinologija Reumatologija Dermatologija U@A OBLAST TRAJANJE TRAJANJE EDUKACIJE TROGODI[ENJEG DVOGODI[ENJEG PROGRAM PROGRAMA * 1 mjesec 17 mjeseci 5 mjeseci 1.^ETVRTA GODINA: Hirurgija glave i vrata .Oftalmologija 1 mjesec Okuloplasti~na hirurgija . pedago{ke. SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 17 – Strana 71 Rekonstrukcija i estetska hirurgija trupa i ekstremiteta. pregledom literature.Plasti~na hirurgija 1 mjesec Estetska hirurgija . funkcionalni i radikalni neck dissection – funkcionalna i estetska rekonstrukcija – rekonstrukcija mandibule – proteze i obturatoriji – parotidektomije – rekonstrukcija pareze facijalisa Heilognatopalatoschiza.5 mjeseci 1 mjesec 15 dana 15 dana 15 dana 1 mjesec 11 mjeseci 3 mjeseca 1 mjesec 20 dana 20dana 10 dana 10 dana 15 dana .Plasti~na hirurgija 1 mjesec Uro|ene anomalije gornjih ekstremiteta Plasti~na hirurgija 2 mjeseca Hirurgija glave i vrata otorinolaringologija 3 mjeseca Hirurgija glave i vrata maksilofacijalna hirurgija 1 mjesec – karcinom usnog dna. 2011.Maksilofacijalna hirurgija 1 mjesec Rekonstrukcijska hirurgija genitalija 1 mjesec Okuloplasti~na hirurgija . palatuma – hirur{ke resekcije.Maksilofacijalna hirurgija 1 mjesec Heilognato palatoshize . specijalizant mora obaviti zaklju~ni kolokvij usmeno ili pismeno ili i jedno i drugo i to pred tro~lanom komisijom (dva u~itelja i glavni mentor). odjel za fizikalnu medicinu i rehabilitaciju univerzitetsko-klini~ke bolnice 1 mjesec Cilj: Spoznati kompleksnost rehabilitacije i njene va`nosti Neurofiziologija 1 mjesec klinika za neurologiju univerzitetsko-klini~ke bolnice Cilj: upoznati metode pre i post operativne elektrodijagnostike i njihovu primjenu kod rekonstrukcije perifernih `ivaca SPECIJALNI DIO . Znanje se provjerava prezentacijom bolesnika. Specijalizant mora najmanje jedanput godi{nje javno prezentirati dobiveno znanje na na~in koji odredi doti~ni ili glavni mentor. – prezentacija analize grupe bolesnika ili pojedina~nog prikaza slu~aja na stru~nom sastanku grupe stru~njaka u predavaoni (amfiteatru) ili van nje (kongresi. 7. PROVJERA ZNANJA Po obavljenom uvodnom dvogodi{njem dijelu. U sljede}em dijelu specijalizacije ili nadogradnji specijalizant obavlja pismene i/ili usmene kolokvije na kraju pojedina~nog kru`enja odnosno oblasti. 4.ru~nog zgloba – lomovi zgloba – periulnarne luksacije zape~ja – dorzalna i volarna nestabilnost zape~ja – prelomi distalnog radijusa – interkarpalne artrodeze – skra}enja i elongacije ulne Specijalizant teoretski i prakti~no obavi: – kolokvij iz anatomije zape~ja – tri u~vr{~ivanja zgloba – 1 interkarpalna artrodeza – 1 skra}ivanje ulne PROVJERA ZNANJA Svaki specijalizant ima svoj list specijalizanta (specijalizantsku knji`icu) i odvojeni dnevnik u kojem upisuje sve obavljene operacije i hirur{ke intervencije i obavljene asistencije kod operacija.^etvrtak.Plasti~na hirurgija 1 mjesec Endoskopska hirurgija . plasti~na hirurgija 1 mjesec Hirurgija ruku (gornjih ekstremiteta) – uro|ene deformacije – kompleksna hirur{ka rehabilitacija nakon operacija ili povreda – reumatski artritis – tumori Hirurgija ruke-ru~nog zgloba. plasti~na hirurgija 1 mjesec – anatomija ruke . – Priprema i vo|enje klini~ke ili klini~ko patolo{ke konferencije sa temom koja zahvata podru~je specijalizacije.ORL 3 mjeseca Hirurgija glave i vrata . plasti~na hirurgija 2 mjeseca Endoskopska hirurgija. PORODI^NA MEDICINA Vrsta specijalizacije: OSNOVNA Trajanje specijalizacije: 3 godine/2 godine Uslovi za specijalizaciju: Trajanje specijalizacije 36 mjeseci 24 mjeseca zavr{en program dodatne obuke iz porodi~ne/obiteljske medicine. urologija 1 mjesec – hipospadije – epispadije – vaginoplastike – operacije promjene pola Estetska hirurgija.5 mjeseci 1. te svoje stru~ne. spremanjem seminara. seminari). – Objava ~lanka u recenziranom doma}em ili stranom stru~nom ~asopisu sa temom iz programa specijalizacije. pisanjem ~lanaka i saradnjom kod istra`ivanja.

na utvr|ivanje dijagnoze i klini~ke vje{tine kao i vje{tine rje{avanja problema. svaki specijalizant }e biti raspore|en da provede 10 radnih smjena na sljede}im odjelima. – etika i propisi. Teoretska obuka i) konsultacije. – sposobnost sticanja i preno{enja znanja. radionica i konsultacija iz klini~kih vje{tina organizira se tokom svih 36 mjeseci. U dogovaranju plana njege sa svojim pacijentima oni integri{u fizi~ke.1. – promocija zdravlja. Obavlja se na medicinskom fakultetu u ukupnom trajanju od 1 mjesec. socijalne. Program obuke A. 2.Broj 17 – Strana 72 Infektivna oboljenja Neurologija Pedijatrija Urgentna medicina Ginekologija Neuropsihijatrija Hirurgija Javno zdravstvo Kvalitet.1 Porodi~na medicina 2.centar porodi~ne medicine Prakti~na i teoretska edukacija za specijalizaciju iz porodi~ne medicine }e se obavljati u edukacionim (nastavnim) centrima porodi~ne medicine (ECPM) pri domovima zdravlja i katedrama porodi~ne medicine medicinskih fakulteta. Teme }e predstaviti ~lanovi katedre porodi~ne medicine kao i nastavnici drugih disciplina po potrebi. Specijalizantski projekti: Svaki specijalizant. u nastavnim turnusima (ljetni i zimski semestar) po planu koji utvr|uju navedeni fakulteti. Svaki specijalizant }e biti superviziran i evaluiran od strane mentora (supervizora.2 Predmeti interne medicine Specijalizanti }e provesti na obuci iz predmeta/oblasti interne medicine (ne-hirur{kih disciplina) ukupno 7 mjeseci i usmjerit }e se na ona stanja koja se naj~e{}e susre}u u praksi porodi~ne medicine. sigurnost i akreditacija u PM Po izboru UKUPNO 15 dana 1 mjesec 3 mjeseca 2 mjeseca 1 mjesec 1 mjesec 1 mjesec 10 dana 10 dana SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH 10 dana 15 dana 2 mjeseca 1 mjesec 1 mjesec 1 mjesec 1 mjesec 10 dana 10 dana 1 mjesec 24 mjeseca ^etvrtak. uvijek po{tuju}i individualnost svojih pacijenata. Prakti~na obuka i) dnevni rad u edukativnim centrima porodi~ne medicine (ECPM) i drugim klini~kim odjelima (70% sati) ii) diskusija i demonstracija klini~kog rada sa supervizorima (25% sati) iii) istra`ivanje. 2011. Rje{avanje problema primarne njege iz svake discipline }e biti glavni dio programa akademskih poludana. li~ne uravnote`enosti i vrijednosti. ovo obuhvata 432 sata obuke ili pribli`no 33% od ukupno 1296 sati teoretskog programa. Tokom trogodi{njeg programa. U prvoj godini }e biti odvojeni program sa dodatna 24 sata seminara za nove specijalizante: Uvod u porodi~nu medicinu. Porodi~na medicina Trogodi{nji program (10 dana) Dvogodi{nji program (10 dana) Teoretski dio Prakti~ni dio Ukupno 648 sati 432 sati 2628 sati 1752 sati 3276 sati 2184 sati 2 mjeseca 10 dana 36 mjeseci *ako je kandidat zavr{io drugu specijalizaciju. Ve}ina prakti~ne obuke trebala bi se obavljati u ustanovama za nele`e}e pacijente. 2. – komunikacijske vje{tine. 7. kulturne i egzistencijalne faktore koriste}i znanje i povjerenje koje su stekli kroz ~este kontakte sa pacijentom. psiholo{ke. a prema zdravstvenim potrebama i resursima koji su na raspolaganju u zajednici gdje oni rade. koji }e biti organizovani kao "horizontalna" iskustva: a) Fizikalna rehabilitacija u zajednici (10 dana tokom 3 godine. }e biti du`an uraditi reviziju po nekim aspektima klini~ke prakse na drugoj godini programa obuke iz porodi~ne/obiteljske medicine.osnovna teorijska nastava 1 mjesec Osnovna teorijska nastava se provodi iz oblasti: – dono{enje klini~kih odluka. Oni prihvataju svoju profesionalnu odgovornost prema zajednici. 5 dana tokom 2 godine) b) Medicina rada (10 dana tokom 3 godine. Ovim se ispunjava minimum evropskih standarda za specijalizaciju. – timski rad. Porodi~ni lije~nici provode svoju profesionalnu ulogu promovi{u}i zdravlje. Uklju~uje superviziranu obuku iz porodi~ne medicine u trajanju od 18 mjeseci organizovanu kao tri {estomjese~na ciklusa za trogodi{nji plan i program. Specijalizacija porodi~ne medicine Porodi~ni lije~nici su lije~nici specijalisti edukovani na principima discipline porodi~ne/obiteljske medicine.1. 2. edukatora) porodi~ne medicine koji }e biti ili ~lan katedre porodi~ne medicine ili specijalista porodi~ne medicine kao konsultant odabran od katedre porodi~ne medicine za rad sa specijalizantima. pribli`no 48 sedmica godi{nje. plan i program }e biti prilago|en individualnim potrebama obuke specijalizanta.1 Prakti~na obuka Dom zdravlja . njegu ili palijativnu za{titu. 4. Ovo }e svakom specijalizantu pru`iti iskustvo vezano za vo|enje aktivnosti na osiguranju kvaliteta. rade}i u manjim grupama. diskusije sa supervizorom (33% sati) ii) seminari tokom specializantskog rada (33% sati) iii) samostalno u~enje u edukativnim centrima (34% sati) B. 2. revizija klini~ke prakse i rad na projektu (5% sati) Uvodni dio . spol i bolest. Oni pru`aju zdravstvenu za{titu individuama u sklopu njihovih porodica. koji se uvijek organiziraju istog dana u sedmici radi lak{eg zakazivanja pacijenata koji koriste usluge ECPM. . – upravljanja sistemom. preveniraju}i bolest i obezbje|uju}i izlje~enje. Oni su osobni lije~nici. i u trajanju od 12 mjeseci organizovanu kao dva {estomjese~na ciklusa za dvogodi{nji plan i program. poma`u}i pacijentima kad je neophodnodno da imaju pristup istim. Horizontalna iskustva Tokom svakog {estomjese~nog ciklusa u ECPM. rade}i samostalno. njihove zajednice i njihove kulture. uradit }e istra`iva~ki projekat koji ispunjava ciljeve programa. Ovo se izvodi direktno ili kroz usluge drugih. 5 dana tokom 2 godine) Revizija klini~ke prakse Svaki specijalizant. {to je osnova efektivnog i sigurnog pru`anja zdravstvene za{tite. Ovaj program se organizira kroz sedmi~na akademska predavanja (akademski poludan APD) u trajanju od po 3 sata. u prvom redu odgovorni za obezbje|enje sveobuhvatne i kontinuirane zdravstvene za{tite svake individue koja tra`i zdravstvenu njegu bez obzira na dob.2 Teoretska obuka Teoretski program seminara. Porodi~ni ljekari moraju preuzeti odgovornost za odr`avanje i daljnje unapre|enje svojih vje{tina. Od specijalizanata se o~ekuje prisustvo na najmanje 80% seminara kako bi ispunili uslove da pristupe zavr{nom ispitu.

Hirurgija 2 i 3-godi{nji program (1 mjeseca) Teoretski dio Prakti~ni dio 36 sati 146 sati Ukupno 182 sata 144 584 728 2. ocjene postoje}ih klini~kih vodi~a pomo}u AGREE instrumenta i adaptacije vodi~a prema lokalnim prilikama. plasti~ne hirurgije i urologije. Pedijatrija 2 i 3 . sigurnost i akreditacija 2 i 3-godi{nji program (10 dana) Teoretski dio Prakti~ni dio 36 sati 40 sati Ukupno 76 sati . razvoja i primjene klini~kih puteva. gdje bi se upoznali sa naj~e{}im problemima primarne njege djece.godi{nji program (3 mjeseca) Teoretski dio Prakti~ni dio 108 sati 438 sati Ukupno 546 sati 2. Veoma je zna~ajna vje{tina izrade i evaluacije godi{njih planova rada. na sticanje klini~kih vje{tina. Specijalizanti }e uraditi jedan pojedina~ni i jedan grupni seminarski rad.8 Javno zdravstvo Obuka }e biti usmjerena na sposobnosti specijalizanata da identificiraju zdravstvene potrebe i zahtjeve populacije tehnikom socijalno medicinske dijagnostike. kao i vje{tina rje{avanja problema.5 mjesec) Pulmologija (1. 4. Poseban zna~aj se pridaje nadzoru i kontroli faktora rizika iz okoli{a i komunikaciji s referalnim ustanovama. Specijalizanti }e izraditi jedan pojedina~ni i jedan grupni seminarski rad.5 mjesec) Gastroenterologija (1 mjesec) Neurologija (1 mjesec) Reumatologija (0. na sticanje klini~kih vje{tina i vje{tina rje{avanja problema. da definiranju vode}e faktore rizika po zdravlje u populacionim skupinama. Ova iskustva }e biti posebno va`na za lije~nike koji ne obavljaju praksu u urbanim podru~jima. Seminari o bihevioralnoj i psihosocijalnoj zdravstvenoj za{titi }e biti va`an dio programa akademskih poludana. metoda i tehnika fokusa na pacijenta. Javno zdravstvo 2 i 3-godi{nji program (10 dana) Teoretski dio 36 sati Prakti~ni dio 40 sati Ukupno 76 sati 2.4 Urgentna medicina Obuka iz urgentne medicine }e se usmjeriti na ona stanja s kojim se naj~e{}e susre}emo u praksi porodi~ne/obiteljske medicine i na sticanje klini~kih vje{tina u ustanovama urgentne medicine.5 mjeseca) Infektivna oboljenja (0.7 Hirur{ke specijalnosti Te`i{te }e biti na obuci iz ortopedije. Interna medicina Trogodi{nji program Oblast Kardiologija (1. 2. medicine zasnovane na dokazima. vo|enja projekta kvaliteta i pripreme za vanjsku kolegijalnu ocjenu radi akreditacije i timskog rada i strate{kog planiranja. kao i implementaciji i evaluaciji programa prevencije. odraslih i starijih }e biti va`an dio programa seminara akademskih poludana sa naglaskom na klini~ke i proceduralne vje{tine. samoocjene kvaliteta i sigurnosti zdravstvene za{tite u odnosu na akreditacijske standarde.5 mjeseca) Endokrinologija (0. od novoro|en~adi do adolescenata.5 mjeseca) Dermatologija (0. sigurnost i akreditacija Obuka }e biti usmjerena na sposobnosti specijalizanata da primjene znanje i vje{tine implementacije preporuka Politike kvaliteta i sigurnosti zdravstvene za{tite u Federaciji Bosne i Hercegovine. Ve}ina prakti~ne obuke bi se trebala obavljati u ustanovama za ne-le`e}e pacijente. Ve}ina obuke bi se trebala obavljati u centrima za mentalno zdravlje u zajednici ili sli~nim ustanovama. Psihijatrija 2 i 3-godi{nji program (1 mjeseca) Teoretski dio Prakti~ni dio 36 sati 146 sati Ukupno 182 sata Dvogodi{nji Program Oblast Kardiologija (1 mjesec) Pulmologija (1 mjesec) Gastroenterologija (1 mjesec) Jedan izborni mjesec specijalnosti interne medicine sa najmanje 2 sedmice na svakom izbornom odjeljenju Ukupno sati (3 mjeseca + 1 izborni mjesec) Teoretski dio Prakti~ni dio 36 sati 36 sati 36 sati 36 sati 146 sati 146 sati 146 sati 146 sati Ukupno 182 sata 182 sata 182 sata 182 sata 2.5 Ginekologija i obstetricija Obuka iz ginekologije i obstetricije usmjerit }e se na ona stanja koja se naj~e{}e susre}u u praksi porodi~ne/obiteljske medicine. Zbog zna~aja za rad ljekara porodi~ne/obiteljske medicine i dvogodi{nji dio ima isti broj sati teoretske i prakti~ne nastave. post-operativnu njegu i u~enje manjih hirur{kih procedura. Oblasti iz urgentne medicine i urgentni aspekti njege djece. Razmatranje ovih problema }e biti glavni prioritet programa sedmi~nih akademskih polu-dana. Ve}ina obuka bi se trebala obavljati u ustanovama za nele`e}e pacijente.9 Kvalitet. razvoja i primjene klini~kog audita. SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Ginekologija/obstetricija 2 i 3-godi{nji program (1 mjeseca) Broj 17 – Strana 73 Teoretski dio Prakti~ni dio 36 sati 146 sati Ukupno 182 sata Vrijeme po izboru se mo`e iskoristiti da se unaprijede iskustva specijalizanata u onim disciplinama zdravstvene za{tite odraslih pacijenata gdje se odredi da je to potrebno. op}e hirurgije. metoda i tehnika sigurnosti za{tite pacijenta. implementiraju i evaluiraju programe zdravstvene za{tite u porodi~noj medicini i odnos sa drugim nivoima zdravstvene za{tite. (lista tema za seminarske radove je u prilogu). 7. 2011. formulisanja i primjene operativnih politika i procedura i indikatora izvedbe u preventivnom i klini~kom radu.^etvrtak. Osnovno iskustvo od jednog mjeseca mo`e se upotpuniti i dodatnom obukom tokom izbornog perioda. Zbog zna~aja za rad ljekara porodi~ne medicine i dvogodi{nji dio ima isti broj sati teoretske i prakti~ne nastave. Izborno vrijeme se mo`e iskoristiti da se unaprijedi ovo iskustvo ukoliko bude potrebno.5 mjeseca) Ukupno sati (7 mjeseci) Teoretski dio Prakti~ni dio 54 sata 54 sata 36 sati 36 sati 18 sati 18 sati 18 sati 18 sati 252 sata 219 sati 219 sati 146 sati 146 sati 73 sata 73 sata 73 sata 73 sata 1022 sata Ukupno 273 sata 273 sata 182 sata 182 sata 91 sat 91 sat 91 sat 91 sat 1274 sata 2.6 Psihijatrija Obuka iz psihijatrije }e se usmjeriti na ona stanja koja se naj~e{}e susre}u u praksi porodi~ne/obiteljske medicine. Kvalitet.3 Pedijatrija Obuka iz pedijatrije }e se usmjeriti na ona stanja koja se naj~e{}e susre}u u praksi porodi~ne/obiteljske medicine. te na manje proceduralne vje{tine i vje{tine rje{avanja problema. na sticanje klini~kih vje{tina i rje{avanje mentalnih zdravstvenih problema u zajednici. Urgentna medicina Trogodi{nji program (2 mjeseca) Dvogodi{nji program (1 mjesec) Teoretski dio Prakti~ni dio 72 sata 36 sata 292 sata 146 sata Ukupno 364 sata 182 sata 2. izvje{tavanja. epidemiolo{kog nadzora i kontrole zaraznih oboljenja. ovisno o prethodnim individualnim iskustvima i potrebama za obukom. Metodolo{kog uputstva za uspostavljanje sistema pobolj{anja kvaliteta i sigurnosti za{tite. Hirur{ki ciljevi }e uklju~ivati procjenu hirur{kih pacijenata prije operacije. da izrade.

ukupnog trajanja 24 sata. organizovati seminare i voditi diskusije. radionica u oblasti klini~kih vje{tina i predavanja traju tokom tri godine uz odgovaraju}e pauze tokom perioda ljetnih odmora i za vrijeme dr`avnih praznika. 2) Diskusija o glavnim kompetencijama. sigurnost i akreditacija Obuka po izboru UKUPAN APD PROGRAM Sati 198 84 36 24 12 12 12 12 36 20 432 APD godi{nje 18-20 9-10 4 2-3 1-2 1-2 1-2 2 4 2-3 48 Ukupno 58 28 12 8 4 4 4 6 12 8 144 3. 3) Diskusija o principima prakticiranja medicine zasnovane na dokazima i uticajima na lije~enje pacijenata.3 mjesec) Teoretski dio Prakti~ni dio 82 sata 46 sati 370 sati 209 sati Ukupno 452 sati 255 sati Ukupni program obuke: 36 mjeseci Predmeti/oblasti Porodi~na medicina Interna medicina Pedijatrija Urgentna medicina Ginekologija Psihijatrija Hirur{ke specijalnosti Javno zdravstvo Kvalitet. na . (Izvori: document WONCA Europe. smatra se da je najbolji na~in organiziranja odr`avanje redovnih.1.1 Uvod u program seminara iz porodi~ne medicine za nove specijalizante 3. konsultacija. sigurnost. konsultanti specijalisti iz drugih disciplina kada je to potrebno i specijalizanti druge i tre}e godine specijalizacije uz podr{ku supervizora kao obavezni dio programa specijalizacije. Uvodni program seminara iz teorije porodi~ne medicine za nove specijalizante B. 4) Diskusija o upotrebi klini~kih vodi~a za rje{avanje ~estih problema primarne za{tite i implikacije na odlu~ivanje sa pacijentom. 7.2 Ciljevi obuke 1) Upoznavanje specijalizanta sa principima porodi~ne/ obiteljske medicine i primarne zdravstvene za{tite u skladu sa definicijama WONCA Europe i SZO.Broj 17 – Strana 74 SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH ^etvrtak. Trogodi{nji nastavni plan i program . Strate{ki plan za primarnu za{titu FBiH) – Pacijent u centru klini~kog metoda – Dimenzije zna~aja kontinuiteta za{tite zdravlja i va`nost djelotvorne prakse porodi~ne medicine – Koordinacija zdravstvene za{tite: uloga i odgovornost tima porodi~ne medicine. Ovo vrijeme po izboru je su{tinski va`no da bi se prilagodilo potrebama razli~itih sredina iz kojih dolaze kandidati i da se nadopuni osnovni program. Naglasak }e biti na razvijanju vje{tina rje{avanja problema. vje{tinama i odgovornostima porodi~nog lije~nika u skladu sa definicijama WONCA Europe i Federalnog ministarstva zdravstva. komunikacija sa konsultantima i sa bolnicom. Radi kontinuiteta i {to efikasnijeg kori{tenja vremena. rade}i sa grupama i pojedincima u zajednici i uticaj na razultat zdravstvene za{tite. Uobi~ajeni raspored }e uklju~ivati 1 mjesec po izboru tokom druge godine i 2 mjeseca po izboru tokom tre}e godine. 2011.1 Organizacija Ovaj program se sastoji od serije sedmi~nih jednosatnih seminara tokom {estomjese~nog ciklusa porodi~ne medicine u prvoj godini. 7) Diskusija o ciljevima i zahtjevima specijalizantskog projekta koji se treba zavr{iti tokom programa obuke. djelotvornoj praksi medicine zasnovane na dokazima.3 Sadr`aj uvodnog seminara – Principi i osnovne vje{tine porodi~ne medicine. sedmi~nih polu-dana u trajanju od 3 sata za sve specijalizante. 2. zahtjevi i vremensko planiranje i zavr{avanje 3. Najmanje pola mjeseca }e se provesti na izabranom predmetu/oblasti. va`nost medicinskog kartona za koordinaciju njege – Porodi~ni lije~nik kao "~uvar kapije" u zdravstvenom sistemu – Medicinske sestre u porodi~noj medicini: uloga i odgovornost u timu porodi~ne medicine – Rad sa "te{kim" pacijentima – Medicina zasnovana na dokazima: principi i kako ih efikasno primjeniti u praksi – Upotreba vodi~a u praksi (izvori: Klini~ke smjernice/ vodi~i za FBiH) – Racionalne upotreba testova i pretraga: diskusija slu~aja – Specijalizantski projekti: ciljevi. Ovdje }e se uklju~iti racionalna upotreba pretraga i testova i racionalno propisivanje lijekova i drugih tretmana. 5) Diskusija o principima promocije zdravlja i obrazovanja pacijenta. Tokom prezentacije tema/oblasti koristi}e se principi obrazovanja odraslih osoba s ciljem maksimalne djelotvornosti. Seminare }e organizirati i voditi ~lanovi katedre porodi~ne medicine. 3. Uslov za pristupanje zavr{nom ispitu je 80% prisustva na akademskim poludanima. akreditacija Obuka po izboru UKUPNO SATI Teoretski dio Prakti~ni dio 648 252 108 72 36 36 36 36 36 82 1342 2628 1022 438 292 146 146 146 40 40 370 5268 Ukupno 3276 1274 546 364 182 182 182 76 76 452 6610 Trogodi{nji program akademskih polu-dana (APD) po predmetima/oblastima 144 sedmi~na akademska polu-dana (432 sata) 48 APD u godini Akademski poludani Oblast Porodi~na medicina Oblasti interne medicine Pedijatrijske oblasti Oblasti urgentne medicine Ginekolo{ke oblasti Psihijatrijske oblasti Hirur{ke oblasti Javno zdravstvo Kvalitet.2 Akademski polu-dani Ove serije seminara. Izjave WHO.1.10 Obuka po izboru Kandidati }e planirati izborno vrijeme sa svojim supervizorom na osnovu individualnih potreba za obukom i budu}ih planova prakse. ^lanovi katedre porodi~ne medicine }e planirati. 6) Diskusija o principima osiguranja kvaliteta i provo|enja klini~kog audita kao metode mjerenja kvaliteta pru`ene usluge. Obuka po izboru Trogodi{nji program (2. 3. Redovna teoretska nastava u vidu akademskih poludana Oba oblika teoretske nastave za sve specijalizante po~inju s po~etkom akademske godine i odvijaju se paralelno sa specijalizantskim rotacijama.3 mjeseca) Dvogodi{nji program (1. O~ekuje se od svih specijalizanata da prisustvuju nastavi u sklopu svojih dnevnih radnih obaveza i programa specijalizacije iz porodi~ne medicine. 3. 4.organizacija teoretske nastave Teoretska obuka specijalizanata porodi~ne medicine ima dva osnovna vida: A.1. Oni }e se odr`ati u vrijeme koje ne ometa rad sa pacijenatima ili ne remeti druge obaveze.

4. racionalno kori{tenje vodi~a. briga o starijim. kao i odgovornosti u stresnim situacijama. bit }e organizirano oko 48 akademskih polu-dana (APDa) godi{nje. 5. 7. Uvodni program seminara za specijalizante prve godine je posebno naveden i obezbje|uje uvod u principe porodi~ne medicine. . 14. medicina rada. osiguranje kvaliteta i revizija klini~ke prakse. pokazuje vje{tine samousmjeravanja.2. svaki specijalizant }e raditi sa starijim specijalizantom i njegovim mentorom na pripremanju i prezentaciji bar jednog seminara. primjenjuje principe za{tite pacijenta u centru zdravstvene za{tite na djelotvoran i efikasan na~in. kori{tenjem razli~itih izvora i metoda u~enja. Ciljevi obuke zasnovani na sposobnostima potrebnim za rad u porodi~noj medicine Po zavr{etku specijalizacije. mo`e ih efikasno interpretirati i primjeniti u odlukama svoje svakodnevne prakse. Od specijalizanata druge i tre}e godine o~ekuje se da rade sa svojim supervizorom na pripremanju i prezentiranju seminara znatno samostalnije. 16. Mjesto odr`avanja teoretske nastave tokom specijalizacije je edukativni centar porodi~ne medicine koji je pozicioniran u domovima zdravlja. informacije sa web-stranica. 2011.pacijent. njihova procjena i rje{avanje – maligna stanja – u~enje manjih procedura iz tog sistema. Tokom prve godine. ~lanke iz stru~nih ~asopisa. 1. Ove izborne teme/oblasti mogu prezentirati specijalisti sa klinike.1 Materijal za u~enje Referentni materijal za sve seminare }e obuhvatati zvani~ne vodi~e. vje{tine i teoretska obuka 4. 19. izuzev januara i ljetnih mjeseci. 15. 9. ili gostuju}i predava~i ili specijalizanti pod nadzorom supervizora. 6. 3. 3. 13. 8. Oblasti koje su uklju~ene u porodi~nu medicinu obuhvataju: medicinu zasnovanu na dokazima. Specijalizanti moraju nau~iti da na|u odgovore na pitanja i da je proces u~enja do`ivotan proces. interna medicina. 18. 2. A. prevencija bolesti. osposobljen je da procijeni svoje vlastite sposobnosti i na~ine vo|enja prakse kroz upotrebu audita i drugih metoda za osiguravanje kvaliteta. S ciljem pru`anja potrebnih sati obuke. kao {to je npr. kontinuiranu za{titu odraslih `ena. prije nego specijalizant stekne uslove za pristupanje zavr{nom ispitu. kvaliteta. 3. procijeni i obradi naj~e{}e klini~ke probleme stanovni{tva u op}ini /lokalnoj zajednici gdje bude radio. djece i adolescenata unutar njihovih porodica. mu{karaca i starijih osoba. bit }e organizirana bar 4 osnovna seminara. 4. porodi~ni ljekar }e biti osposobljen da: 1. pokazuje razumijevanje eti~kih pitanja s kojima se suo~ava u svakodnevnom radu sa pacijentima. razumije da je odnos izme|u lije~nika i pacijenta su{tina specijalizacije porodi~ne/obiteljske medicine i demonstrira djelotvoran odnos lije~nik . 4. razumije principe kontinuiteta zdravstvene za{tite i primjenjuje ih u svakodnevnoj praksi. palijativna njega. SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 17 – Strana 75 stru~nim rezultatima i dobrim vje{tinama komunikacije sa pacijentom i dobrim klini~kim vje{tinama. i na taj na~in efikasno unapre|uje za{titu pacijenata. kriti~ki ocijeni nova medicinska saznanja. koriste}i ovo kao vje`bu za zavr{ni ispit Lista referenci dostupnih specijalizantu u ECPM. procijeni rizike u praksi i da ih prevenira. 12. 7. Sadr`aj Nastavnog plana i programa za svaku oblast }e obuhvatati: – osnovni pregled odre|enog organskog sistema i naj~e{}i problemi u tom sistemu – ponavljanje klini~kih vje{tina uklju~enih u procjenu pacijenata sa problemom u tom sistemu. slu`i kao izvor informacija za pacijete o svim uslugama i sredstvima koje pru`a zajednica u kojoj `ive. 16c) sposoban je da se samoocijeni u odnosu na akreditacijske standarde za timove porodi~ne medicine i da se pripremi za kolegijalnu vanjsku ocjenu i akreditaciju. Navika sa dodiplomskog studija da se oslanja na pam}enje ~injenica iz jedne knjige/ ud`benika u cilju pripreme za ispit se mora zamijeniti stvaranjem navike stalnog profesionalnog razvoja. razumije odrednice bolesti i oboljenja i demonstrira primjenu ovih principa u svakodnevnom radu. odgovaraju}e priru~nike i najbolje dostupne dokaze. kao i terapeutskim procedurama u rehabilitacionim centrima u zajednici i primjenjuje ih u lije~enju pacijenata. razumije i primjenjuje principe svoje funkcije "~uvara kapije" u primarnoj za{titi. Ove ocjene }e biti uklju~ene u zavr{nu ocjenu zavr{etka programa specijalizacije. sadr`aja i korisnosti prezentacije. demonstrira sposobnost da prepozna klini~ke nejasno}e i osigura sigurno i djelotvorno odlu~ivanje o pacijentu. rehabilitaciona medicina i ona podru~ja medicine i hirurgije koja nisu uklju~ena pod specifi~nim pripadaju}im disciplinama. Ovo bi uklju~ivalo: – ciljanu anamnezu i vje{tine komunikacije – fizikalni pregled – vje`banje na standardiziranim pacijentima/volonterima/ modelima obuke – aspekti prevencije u tog organskog sistemu – klini~ki vodi~i zasnovane na dokazima – racionalna upotreba testova i pretraga – racionalno propisivanje lijekova i tretmana – hitni problemi. Svaku prezentaciju }e ocjenjivati supervizor ili drugi specijalizanti na osnovu relevantnosti. a funkcionalno povezan s katedrama porodi~ne medicine na medicinskim fakultetima u Federaciji BiH. obrazovanje pacijenata. znanje o naj~e{}im i va`nim problemima medicine rada u svojoj praksi. cjelo`ivotnog u~enja i pronala`enja pristupa novim informacijama kori{tenjem ra~unara. Svaki mjesec po~ev{i od mjeseca septembra. obezbijedi odgovaraju}u i kontinuiranu za{titu novoro|en~adi.^etvrtak. 10. 11. obezbijedi odgovaraju}u. 17.24 APD godi{nje Mnoge oblasti porodi~ne medicine }e obuhvatati teme koje nisu pokrivene drugim oblastima. promocija zdravlja. na internetu ili drugdje koje se mogu koristiti za pripremanje ispita i za samostalno u~enje. preuzima dugoro~nu obavezu u osiguravavanju dobrobiti pacijenata i zastupa interese svog pacijenta kada je to prikladno. 16b) sposoban je da analizira uzroke svojih gre{aka. ako je potrebno – nekoliko slu~ajeva zasnovanih na problemu koji treba rije{iti u grupi. 3. pokazuje znanje o naj~e{}im problemima u rehabilitacionoj medicini i dijagnostici. ali }e predavanja biti pripremljena iz perspektive primarne za{tite. sa izbornim temama koji }e se dr`ati tokom godine.1 Porodi~na medicina: 216 sati . Trogodi{nji nastavni plan i program: znanje. 2. 16a) poznaje medicinu zasnovanu na dokazima i u svakodnevnoj praksi koristi vodi~e za naj~e{}a oboljenja. prepozna.2. pokazuje samosvjesnost o vlastitoj snazi i slabosti. osposobljen da pravovremeno obezbijedi uputnice za specijaliste i da odr`ava dobru komunikaciju sa konsultantima.3 Sadr`aj Seminari }e se organizirati na osnovu op}ih oblasti iz plana i programa.

pokazuje razumijevanje atipi~nih pojava bolesti kod starijih osoba i razlikuje ih od normalnih promjena usljed starenja i promjena zbog bolesti. drugih benignih lezija ko`e* – biopsija ko`e (punch biopsija)* – vje{tine {ivanja/otklanjanja konaca – incijzija i drena`a apscesa ko`e – tretman paronihija – previjanje manjih opekotina. uobi~ajene i manje uobi~ajene ali ozbiljne pacijente sa problemima kardiovaskularnog sistema uklju~uju}i.Broj 17 – Strana 76 SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH ^etvrtak. pokazuje razumijevanje propisivanja lijekova za starije osobe i specijalnih problema polifarmacije i terapije lijekovima kod starijih osoba. ali ne ograni~avaju}i samo na: – oboljenja koronarnih arterija – nestabilna angina – kardijalni arest – bolesti sr~anih zalistaka – kongenitalna sr~ana oboljenja – sr~ane aritmije – kongestivno zatajivanje srca – hipertenzija – tromboza dubokih vena – varikozne vene – edem plu}a – periferna vaskularna oboljenja – sinkopa – oboljenja perikarda 3. vje{tine fizikalnog pregleda svih sistema 3. abrazija i povr{nih rana – njega stopala i noktiju kod visoko rizi~nih pacijenata – njega staznih ulkusa – otklanjanje subungualnog hematoma – stavljanje udlaga kod povrije|enih prstiju – mobiliziranje povrije|enih zglobova – aspiracija/injekcija olekranona ili patelarne burse – vje{tine indirektne laringoskopije – otklanjanje cerumena iz uha {pricom ili kiretom – otklanjanje stranih tijela iz nosa/uha – aspiracija/injekcija olekranonske ili patelarne burze – kauterizacija/tamponada pri zaustavljanje anteriorne epistakse* – postavljanje fitilja gaze zbog stenoze u{nog kanala* – bojenje ro`nja~e sa fluorescinom – odstranjivanje stranih tijela iz konjunktive i ro`nja~e* – vje{tine oftalmoskopiranja – everzija/izvrtanje o~nih kapaka – bojenje kornee sa fluorescinom. 4. topi~nim anesteticima oka* – zatvaranje oka flasterima – pregled vida (vizusa) D. tretira i upu}uje. razumije principa palijativne njege i primjenjuje ove principe za njegu pacijenata sa terminalnim oboljenjima. 33. 23. pokazuje znanje i vje{tine da procijeni i tretira ~esta muskuloskeletna. pokazuje znanje i vje{tine da procijeni i tretira poreme}aj spavanja kod starijih. procijeni i tretira delirijum i demenciju. izradu istra`iva~kog projekta tokom trajanja obuke (prezentacija u zavr{noj godini) 4. 27. 7. ima znanje i vje{tine tretmana naj~e{}ih palijativnih problema. 3. znanje specijalnih dijagnosti~kih metoda u kardiologiji. neurolo{ka stanja kod starijih. SC. 2011. C. razumije funkcije zavoda za javno zdravstvo i drugih slu`bi javnog zdravstva u zajednici. vje{tine savjetovanja za pacijente sa ~estim psihosocijalnim problemima 4. Evaluacija Evaluaciju }e definisati voditelj programa specijalizacije. tempiranog testa "ustani i kreni". porodi~ni ljekar }e biti osposobljen da 1. sekundarne i tercijarne prevencije i primjenjuje ove principe u za{titi svih pacijenata. zavr{avanje revizije klini~ke prakse . da dijagnosticira. njihovu isplativost i obavje{tava pacijente o rezultatima testova i njihovom zna~enju: – ehokardiografija – nuklearna kardiologija – kateterizacija srca i angiografija . 29. cerviksa/vagine. 30. ima znanje i vje{tine da procjeni rizik. 4. razumije principe zdravlja populacije i tra`i mogu}nosti da promovira zdravlje svojih registriranih pacijenata u zajednici. nevusa. pokazuje razumijevanje principa primarne. razumije principe nadzora bolesti i otkrivanja slu~ajeva s ciljem prevencije i tretmana prenosivih oboljenja. vrijeme od 216 sati (72 APD-a) seminara i konsultacija iz porodi~ne medicine. procjena radi prevencije padova: procjena hoda. 18-mjese~na obuka u edukativnim centrima porodi~ne medicine (ECPM). 26. 21. 2. prevenira i tretira posljedice padova kod starijih pacijenata. osposobljen je da provodi procjenu mentalne funkcije kod starijih osoba. 7. B. pokazuje mogu}nost djelotvornog kori{tenja resursa iz zajednice i slu`bi koje mogu pomo}i starijim osobama da odr`e funkciju i nezavisnost. uretre.1 Kardiovaskularna-pulmonalna medicina 36 sati . ima znanje i vje{tine da procijeni i tretira razli~ite uzroke inkontinencije kod starijih. ko`e itd – injekcije: IM. pokazuje znanje i sposobnosti da provodi sveobuhvatnu anamnezu i fizikalni pregled pacijenata koji imaju oboljenja kardiovaskularnog sistema. Ciljevi obuke zasnovani na sposobnostima Po zavr{etku specijalizacije. – venepunkcija – EKG pregled i interpretacija – mjerenje i interpretacija peak flow-a – upotreba i interpretacija glukometra – ekscizija jednostavnih cisti. 6.4 APD godi{nje A.2. instrumenti za procjenu 5. pripremanje i prezentacija seminara kolegama specijalizantima 5. procjena opasnosti u ku}i. 28. procjena mentalnog statusa: Folstein test i drugi. Metode 1. 2. manje hirur{ke i ambulantne procedure: (*opcionalne procedure za praksu u urbanoj sredini) – analiza urina: hemijska i mikroskopska – test stolice na okultno krvarenje – PAP-a test – bris grla. 20. 24. kad je to potrebno. indikacije za njihovu upotrebu. 32. 34. Klini~ke vje{tine i manje procedure 1. pokazuje znanje i vje{tine da razlikuje. uklju~uju}i praksu u centru za fizikalnu rehabilitaciju i slu`bu medicine rada. pokazuje razumijevanje principa promocije zdravlja i zdravstvenog obrazovanja pacijenata i organizira svoju praksu da obezbijedi mogu}nosti za zdravstvenu promociju kako pojedincima tako i grupama. osposobljen je da provodi detaljnu gerijatrijsku procjenu. metode i vje{tine intervjuiranja sa pacijentom u centru 2. 36. nazofaringsa. 22. 25.2 Interna medicina 4. 35. pokazuje razumijevanje teorija starenja i psihologije starenja i primjenjuje to na njegu svojih starijih pacijenata.audita tokom vremena provedenog u porodi~noj medicini. procedure gerijatrijske procjene. 31. 37.

1 mjesec prakti~ne obuke iz neurologije 2. neulkusna dispepsija – gastritis – gastri~ki ulkus – akutni pankreatitis – malapsorpcioni poreme}aji – upalne bolesti crijeva uklju~uju}i Crohnovu bolest i ulcerozni kolitis – hepato-bilijarni poreme}aji – infektivne dijareje – sindrom iritabilnog kolona – divertikularna oboljenja – gastrointestinalni maligniteti 4. Evaluacija Evaluaciju }e definisati voditelj programa specijalizacije. dijagnosticiranje. 2011. pokazuje znanja i sposobnosti da procijeni.1-2 APD godi{nje A.tranzitorne ishemi~ne atake – cerebrovaskularni incidenti – razne vrste konvulzija – parkinsonova bolest i drugi poreme}aji kretanja – multipla skleroza – sindromi uklje{tenja nerava – periferne neuropatije – poreme}aji kranijalnih nerava – tumori mozga: primarni i sekundarni – koma/alterirani nivoi svijesti – meningitis i njegove sekvele – povrede glave i sekvele – vrtoglavica/vertigo – zloupotrebe alkohola i nervni sistem 3. Evaluacija Evaluaciju }e definisati voditelj programa specijalizacije. Metode 1. i primjenjuje ih u dono{enju odluka. spirometrija (opcijski) D. 7. 5. 2. Ciljevi obuke zasnovani na sposobnostima Po zavr{etku specijalizacije. interpretacija EKG posebno u urgentnim situacijama. uklju~uju}i: – ezofagealna i gastri~na endoskopija. 2. sigmoidoskopija i kolonoskopija – biopsija jetre – ERCP – ispitivanje motiliteta – radiolo{ke pretrage 3. 3. 4. B. Klini~ke vje{tine i manje procedure 1. pokazuje znanja i vje{tine primjene plana primarne i sekundarne prevencije gastrointestinalnih problema. ima znanja i sposobnosti da dijagnosticira. testiranje stolice na okultno krvarenje D. C.1-2 APD godi{nje A. 8. B. 4. interpretacija EKG i ~estih akutnih problema 3. plu}nih oboljenja i problema. znanje i sposobnosti da provo|enje plana primarne i sekundarne prevencije kardiovaskularnih problema. 4.3 Neurologija 12 sati . vodi i upu}uje kada je potrebno na uobi~ajena i manje uobi~ajena ali ozbiljna gastrointestinalana oboljenja i probleme. B.2. 1 mjesec prakti~ne obuke iz gastroenterologije 2. primjenjuje znanje i vje{tine da provodi plan primarne i sekudarne prevencije neurolo{kih problema.2 Gastrointestinalna medicina 12 sati . 18 mjeseci obuke iz porodi~ne medicine gdje se u primarnom okru`enju susre}u gastroinestinalni problemi. Ciljevi obuke zasnovani na sposobnostima Po zavr{etku specijalizacije. 18 mjeseci obuke iz porodi~ne medicine gdje se u primarnom okru`enju susre}u neurolo{ki problemi 3. primjenjuje znanje i sposobnosti da uradi sveobuhvatnu anamnezu i fizikalni pregled pacijenata koji imaju neurolo{ka oboljenja 2. pokazuje razumijevanje indikacija.2. 6. 7. . 4. ima znanje i sposobnosti da uradi sveobuhvatnu anamnezu i fizikalni pregled pacijenata koji imaju oboljenja gastrointestinalnog sistema. 4. osnovne vje{tine kardijalne reanimacije 5. porodi~ni ljekar }e biti osposobljen da 1. Metode 1. vo|enje. ali ozbiljna neurolo{ka oboljenja i probleme. razumijevanje principa rehabilitacije i primjenjuje ih u lije~enju pacijenata sa neurolo{kim oboljenjima. uklju~uju}i: – hroni~ne opstruktivne plu}ne bolesti – astma: akutna.^etvrtak. upotreba inhalera i Peak Flow Metra 4. uklju~uju}i: – glavobolja . fokusirana anamneza i fizikalni pregled abdomena uklju~uju}i i rektalni pregled. savjetovanje i lije~enje pu{enja. uklju~uju}i: – orofaringealni poreme}aji gutanja – gastro-ezofagealni refluks – ezofagealni motori~ki poreme}aji – pepti~ki ulkus – ezofagelani varikoziteti – akutno krvarenje iz gornjeg dijela gastrointestinalnog trakta – funkcionalna. hroni~na. Klini~ke vje{tine i manje procedure 1. 4. fokusirana anamneza i fizikalni pregled kardiovaskularnog i pulmonalnog sistema 2. porodi~ni ljekar }e biti osposobljen da: 1. tretira i upu}uje kada je potrebno na uobi~ajena i manje uobi~ajena. pona{a se kao uzor svojim pacijentima time {to ne pu{i. 2 mjeseca urgentne medicine gdje se susre}u urgentni neurolo{ki problemi. 12 sati APD-a plus APD o urgentnoj medicini i APD o porodi~noj medicini C. insercija nazogastri~ne sonde* 3. Metode 1) 3 mjeseca prakti~ne obuke iz kardiologije i pulmologije 2) 18 mjeseci edukacije iz porodi~ne medicine gdje se u primarnom okru`enju susre}u kardiovaskularni i pulmonalni problemi 3) 2 mjeseca urgentne medicine gdje se susre}u urgentni kardiovaskularni i pulmonalni problemi 4) 36 sati APD-a plus APD o urgentnoj medicine i APD iz porodi~ne medicine. ograni~enja i velikih komplikacija razli~itih gastrointestinalnih procedura. status asthmaticus – pneumonije u razli~itim okru`enjima i dobnim grupama – sekundarna hroni~na respiratorna insuficijencija uslijed uznapredovalog oboljenja plu}a (restriktivna/ opstruktivna) – plu}na embolija – karcinomi respiratornog trakta – pleuralni izljevi – tenzioni pneumotoraks – hemoptiza – tuberkuloza 9. 2 mjeseca urgentne medicine gdje se susre}u urgentni gastrointestinalni problemi. SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 17 – Strana 77 – stres test pri naporu sposobnost da o`ivljava/ko-ordinira o`ivljavanje pacijenata prema principima i protokolima osnovne i unaprije|ene potpore sr~anom radu. znanja i sposobnosti da uzimanje adekvatne anamneze i obavljanja fizikalnog pregleda pacijenata koji boluju od pulmonalnih oboljenja.

pokazuje znanje i sposobnosti da procijeni. tretira i upu}uje kada je potrebno na uobi~ajena i manje uobi~ajena ali ozbiljne dermatolo{ke probleme uklju~uju}i: – akniformna stanja – dermatitis/ekcemi i drugi inflamatorni ko`ni problemi – infekcije ko`e: bakterijske.5 mjeseca prakti~ne obuke iz reumatologije – 18 mjeseci prakti~ne obuke iz porodi~ne medicine gdje se u primarnom okru`enju susre}u reumatolo{ki problemi – 0. Evaluacija Evaluaciju }e definisati voditelj programa specijalizacije. gljivi~ne – papuloskvamozna oboljenja – vezikulobulozna oboljenja – osipi na ko`i nastali kao posljedica upotrebe nekih ljekova (erupcije) – urtikarije – ko`ni karcinomi – benigne pigmentirane ko`ne lezije – poreme}aji dlake – poreme}aji noktiju 7. fokusirana anamneza i fizikalni pregled nervnog sistema. 4. 2011. pokazuje znanje i sposobnosti da sprovodi sveobuhvatnu anamnezu i fizikalni pregled pacijenata koji imaju endokrinolo{ka oboljenja 4. Ovo uklju~uje i davanje savjeta roditeljima o: – dojenju i hranjenju na bo~icu – za{titi pup~ane vrpce – za{titi ko`e – brizi o obrezivanju – varijacijama normalnog razvoja – preventivnom testiranju i tretmanu – obrascima spavanja – stolici – pitanjima sigurnosti – ima znanje i sposobnosti da dijagnosticira i tretira ~este probleme kod novoro|en~adi. bursa i gangliona* – fokusirana anamneza i fizikalni pregled tireoidnih poreme}aja – fokusirana anamneza i fizikalni pregled ko`e i dodataka ko`e – biopsija ko`e – ekscizija benigne ko`ne lezije – ko`a. uzorak nokta za testiranje na gljivice – upotreba glukometra D. 8.4 APD godi{nje A. Ciljevi obuke zasnovani na sposobnostima Po zavr{etku specijalizacije. poreme}aje te~nosti i elektrolita . ima znanje i sposobnosti da procijeni. uklju~uju}i: – milia – erythema toxicum – seboroi~ni dermatitis – mongolska pjega – hemangiomi – plikovi koji nastaju kao posljedica sisanja – mlade`i – cefalohematoma – oticanje dojki – sindaktilija – prekobrojne bradavice – subkonjunktivalna hemoragija – neonatalne o~ne infekcije – umbilikalna hernija – regurgitacija – infantilne kolike – konstipacija – hidrokele – nespu{teni testis – hipospadija – u ruralnim podru~jima }e imati znanja i sposobnosti da nadziru hranjenje. te ih upu}uje drugim specijalistima kad je to potrebno. 6.3. SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH – ^etvrtak. Pedijatrija i {kolska medicina 36 sata . pokazuje znanje i sposobnosti da sprovodi sveobuhvatnu anamnezu i fizikalni pregled pacijenata koji imaju reumatolo{ka oboljenja. porodi~ni ljekar }e biti osposobljen da 1. porodi~ni ljekar }e biti osposobljen da – pokazuje znanje i sposobnosti da obezbijedi rutinsku za{titu. tretira i upu}uje kada je potrebno na uobi~ajena i manje uobi~ajena ali ozbiljna infektivna oboljenja uklju~uju}i: – celulitis i ko`ni apsces – zarazna oboljenja – oboljenja koja se mogu sprije~iti vakcinacijom – AIDS i HIV 9.5 mjeseci prakti~ne obuke iz endokrinologije – 18 mjeseci prakti~ne obuke iz porodi~ne medicine gdje se u primarnom okru`enju susre}u dermatolo{ki problemi – 0. pravovremeno ro|ene djece.5 mjeseca prakti~ne obuke iz endokrinologije 18 mjeseci prakti~ne obuke iz porodi~ne medicine gdje se u primarnom okru`enju susre}u endokrinolo{ki problemi – 0. Klini~ke vje{tine i manje procedure – fokusirana anamneza i fizikalni pregled zglobova i ki~me. 2. tretira i upu}uje kada je potrebno na uobi~ajena i manje uobi~ajena ali ozbiljne reumatolo{ke problema uklju~uju}i: – osteoartritis – reumatoidni artritis – drugi inflamatorni artritisi – vaskulitis i drugi poreme}aji vezivnog tkiva 3. Evaluacija Evaluaciju }e definisati voditelj programa specijalizacije. Metode – 0. – aspiracija/injekcija prepatelarne i olekranonske burse* – injekcija tetiva.Broj 17 – Strana 78 4. pokazuje znanje i sposobnosti da sprovodi sveobuhvatnu anamnezu i fizikalni pregled pacijenata koji imaju infektivna oboljenja. B. pokazuje znanje i sposobnosti da procijeni. virusne.5 mjeseca prakti~ne obuke iz infektivnih oboljenja – 18 mjeseci obuke iz porodi~ne medicine gdje se u primarnom okru`enju susre}u infektivni problemi – 2 mjeseca urgentne medicine gdje se susre}emo sa urgentnim endokrinolo{kim i infektivnim oboljenjima – 2-3 mjeseca vremena po izboru da se pobolj{a obuka iz bilo kojeg od ovih podru~ja – 24 sata APD plus APD iz urgentne medicine i APD iz porodi~ne medicine C. 4. 2. 7. 4.4 Reumatologija-endokrinologijadermatologija-infektivna oboljenja 24 sata/2-3 APD godi{nje A. 12 sati APD plus APD o urgentnoj medicini i APD o porodi~noj medicini C. primjena Glasgow skale kome D. Ciljevi obuke zasnovani na sposobnostima Po zavr{etku specijalizacije. zasnovanu na dokazima. pokazuje sposobnost da provodi plan primarne i sekundarne prevencije infektivnih oboljenja.2. ima znanje i sposobnosti da sprovodi sveobuhvatnu anamnezu i fizikalni pregled pacijenata koji imaju dermatolo{ka oboljenja. tretira i upu}uje kada je potrebno na uobi~ajena i manje uobi~ajena ali ozbiljne endokrinolo{ke probleme uklju~uju}i: – diabetes mellitus (tip 1 i tip 2) i njegove komplikacije – tireoidni poreme}aji i njihove komplikacije – pituitarni poreme}aji – adrenalni poreme}aji 5. Klini~ke vje{tine i manje procedure 1. pokazuje ima znanja i sposobnosti da procijeni.

adolescentima i njihovim porodicama. hipokalcijemiju i mogu}u sepsu u novoro|ena~kom periodu i da potra`i odgovaraju}u konsultaciju. 2011. pokazuje znanja i sposobnosti da prepozna i adekvatno uputi novoro|en~ad sa uobi~ajenim ili manje uobi~ajenim ali opasnim stanjima uklju~uju}i: – novoro|en~ad majki sa dijabetesom – te{ka hiperbilirubinemija – novoro|en~ad sa cijanozom – respiratorni distres – mogu}a sepsa – abdominalna distenzija – kongenitalna sr~ana oboljenja – down sindrom/ drugi kongenitalni sindromi – rascjepljenja usna/nepce – deformiteti udova – signifikantne anemije – kongenitalna displazija kuka – hidrocefalus – spina bifida/mielomeningocele – epizode apneje – iznenadni napadi – intestinalne opstrukcije pokazuje znanje i sposobnosti da nadgleda rast i razvoj novoro|en~eta koriste}i standardne tablice i poznaje granice normalnih vrijednosti i odstupanja. – 2 mjeseca urgentne medicine gdje se susre}u urgentni pedijatrijski problemi. uklju~uju}i: – hernije – hidrocele – nespu{teni testis – torzija testisa – akutni abdominalni bol. tretira ili djeluje kod djece sa traumatskim povredama. ko`e. Klini~ke vje{tine i manje procedure – sposobnosti komunikacije sa djecom. Metode – 3 mjeseca prakti~ne obuke iz pedijatrije – 18 mjeseci obuke iz porodi~ne/obiteljske medicine gdje se u primarnom okru`enju susre}u pedijatrijski problemi. porodi~ni lije~nik mora prikupiti kompletnu istoriju uklju~uju}i: – aku{ersku istoriju i istoriju ro|enja s ciljem otkrivanja djece s rizikom mogu}ih problema u razvoju – prehrambene navike – razvojne prekretnice – imunizacijski karton – psihosocijalna istorija porodi~ne/obiteljske dinamike. nosa. pokazuje znanja i sposobnosti da pru`i smjernice i savjete o njezi novoro|en~adi i male djece uklju~uju}i: – ishrana i problemi hranjenja – raspored imunizacija – problemi pona{anja – interakcija roditelj-dijete – podu~avanje o na~inu vr{enja nu`de – pitanja sigurnosti pokazuje znanja i sposobnosti da obezbjedi dobneadekvatne postupke skrininga zasnovanih na dokazima kako je preporu~eno u vodi~ima s ciljem otkrivanja sljede}ih stanja kod novoro|en~adi i male djece: – o{te}enje vida i sluha – kongenitalna displazija kuka – anemija kod beba sa visokim rizikom – tuberkuloza pokazuje znanja i sposobnosti da dijagnosticira. hipoglikemiju. tretira i adekvatno upu}uje djecu sa uobi~ajenim akutnim problemima u ranom djetinjstvu i posmatra dje~je oboljenje u kontekstu porodice. B. socioekonomska pitanja – procjena rasta i razvoja novoro|en~adi i male djece koriste}i standardne kartone rasta – otklanjanje stranih tijela iz uha. C. i{~a{enje. prijevremeno ro|ene djece i da stabilizira stanje i djeluje kada je potrebno. stopala i nogu pokazuje znanja i sposobnosti da vodi ra~una o efektima porodi~nih problema kao {to su: – smrt u porodici – razvod – zlostavljanje djeteta – alkoholizam – hospitalizacija pokazuje znanje i sposobnosti da prepozna. – – SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 17 – Strana 79 – – – – – – – – – kod bolesne novoro|en~adi.^etvrtak. poreme}ajem pona{anja i emotivnim problemima. porodici sa djetetom sa smetnjama u razvoju/nesposobnostima ili koje zahtijeva du`u hospitalizaciju. – 36 sati APD plus APD o urgentnoj medicini i APD o porodi~noj medicini. frakture – povreda le|a – povreda grudnog ko{a i abdomena – opekotine – strujne povrede – zlostavljanje djece – pokazuje znanje i sposobnosti da procjeni i tretira uobi~ajene probleme adolescenata uklju~uju}i: – probleme ishrane – poreme}aji rasta/pitanja razvoja – ginekomastija – akne – nesre}e/nezgode – depresija/ psihosocijalni problemi – kontracepcija – poreme}aji menstruacije – upotreba droga i alkohola – pu{enje – implementira planove primarne i sekundarne prevencije oboljenja i povreda kod djece i adolescenata. 4. grla – tretman krvarenja iz nosa kod djece – stavljanje o~nih kapi kod novoro|en~adi i djece – otklanjanje cerumena iz dje~jeg uha kiretom ili {trcaljkom – otoskopske i oftalmoskopske vje{tine pregleda djece – nabavka imunizacionih injekcija . 7. poreme}ajima u~enja u {koli. – za klini~ke susrete sa novoro|en~adima i bebama. oka. frakture – povrede donjih ekstremiteta. i{~a{enje. pokazuje znanje i sposobnosti da radi sa pedijatrijskim konsultantima u koordiniranju lije~enja hroni~nih oboljenja u djetinstvu uklju~uju}i: – fizi~ke i mentalne smetnje – zatajivanje napredovanja/usporenje razvoja – poreme}aji pra}eni iznenadnim konvulzijama – dijabetes melitus – anemia – kongenitalni defekti – alergijski problemi – astma – poreme}aji hoda. pokazuje znanja i sposobnosti da vodi brigu o porodici koja je pretrpjela perinatalni gubitak. da savjet i djeluje kada je pogodno kod djece sa poreme}ajem nedostatka pa`nje. uklju~uju}i: – povreda glave – povreda glave/nosa ili strano tijelo u glavi/nosu – povreda gornjih ekstremiteta. – pokazuje znanje i sposobnosti da prepozna i adekvatno djeluje kod uobi~ajenih hirur{kih bolesti u djetinjstvu. pokazuje znanje i sposobnosti da procijeni i inicira tretman za tahipneju. apendicitis – stenoza pilorusa – intestinalna opstrukcija – apscesi – Legg-Perth-ova bolest – skliznu}e epifize glave femura – Osgood-Schlatter-ova bolest – hondromalacija patele – skolioza – pokazuje znanja i sposobnosti da procjeni.

astma. drugih supstanci. mo`dani udar/tranzitorni ishermi~ni napad. C. Urgentna medicina 24 sati . mijastenija i komplikacije mo`danih tumora – oftalmolo{ki: zacrvenjeno oko. pneumotoraks. pre-eklampsija. akutni apendicitis. hepa- titis. ishemija mezenterija. ektopi~na trudno}a. periferna vaskularna oboljenja – plu}ni: pneumonija. poreme}aj te~nosti/ elektrolita – hematolo{ki: sklonost krvarenju. reakcije na ubod insekta – psihijatrijski: akutna schizofrenija/psihoze. miksedem. opstruktivni tonzilitis/para-tonzilarni apsces. kauterizacija u slu~aju krvarenja iz nosa. porodi~ni ljekar }e biti osposobljen da – pokazuje znanje i sposobnosti da razlikuje ozbiljno oboljelog pacijenta od lak{e oboljelog pacijenta ili pacijenta sa manjim povredama – ima sposobnosti vr{enja osnovnog tretmana neophodnog u situacijama opasnim po `ivot – ima sposobnost stabilizirati stanje akutno oboljelih pacijenata i pobrinuti se za njihovo daljnje odgovaraju}e upu}ivanje i prenos – porodi~ni lije~nik je sposoban odrediti prioritete kada tretira vi{e pacijenata u urgentnim situacijama – pokazuje znanje i sposobnosti da promovira dobro zdravlje i da vr{i prevenciju povreda i nezgoda – mo`e primijeniti principe urgentne za{tite: trija`u. transfuzione reakcije. perikarditis – vaskularni: embolija plu}a. te{ke infekcije mekih tkiva – alergija: akutna anafilaksa. cervikalna imobilizacija – lokalna anestezija. 7. gipsa kod uobi~ajenih povreda. zatvorenih preloma* – vra}anje dislocirane glave radiusa u polo`aj potreban za pravilno srastanje* – tretman frakture klavikule – za{ivanje jednostavnijih laceracija – tretman manjih opekotina – prikaz stepena respiratornog protoka sa peak flow metrom – upotreba bronhodilatatora putem inhalatora. opstrukcije. hipertenzivna urgentna stanja. vaginalni iscjedak. uha. gubitak vida. – zbrinjavanje rana: obrada i sposobnost postavljanja {avova – incizija i drena`a ko`e i subkutanih apscesa. B. 4. – postavljanje kop~i u predjelu oka – bojenje oka fluorescinom – izvrtanje kapka – interpretacija EKG-a.2-3 APD godi{nje A. adrenalna kriza. akutna torzija testisa. maske. uklju~uju}i – hipotermiju – hipertermiju – povrede nastale utapanjem/ronjenjem – izlo`enost ugljen-monoksidu – reakcije na ubod insekta – opekotine – ugrizne povrede (`ivotinjskog i ljudskog porijekla) – organizirano pristupa ocjeni i nadzoru nespecifi~nih ili nediferenciranih urgentnih problema. hernije. djelovanje u slu~aju predoziranja – infekcije: meningitis. Metode – 2 mjeseca prakti~ne edukacije iz urgentne medicine. renalna kolika i pijelonefritis – ginekolo{ko/aku{erski: inflamatorna oboljenja zdjelice. 2011. infekcije kod pacijenata sa malignitetom – neurolo{ki: te{ka glavobolja. inflamatorna oboljenja utrobe. otitis media. nadzor i transport oboljelih osoba u kriti~nom stanju – poznaje principe nadoknade te~nosti i elektrolita – pokazuje znanje i sposobnosti da pokrene tretman nad otrovanim/predoziranim pacijentom – pokazuje znanje i sposobnosti da prepozna i pokrene tretman urgentnih stanja uzrokovanih vanjskim uticajem.4. – 24 sata APD plus APD o Urgentnoj/hitnoj medicini i APD o porodi~noj medicine. ketoacidoza. akutni uretritis. – uklanjanje stranih tijela iz: ko`e. tromboza dubokih vena. poku{aj samoubistva. dijarejalna oboljenja. opstrukcija gornjih zra~nih puteva – gastrointestinalni: pepti~ki ulkus. urgentni porod – endokrini/metaboli~ki: hipoglikemija. zra~ni putevi i vje{tine intubacije* – ventilatorna podr{ka. uklju~uju}i terapiju kisikom – venopunktura kod djece i odraslih – pristup venama – mobilizacija/repozicija dislokacija. croup. testiranje sposobnosti vida kod djece postavljanje zavoja. 4. poreme}aj acidobazne ravnote`e. akutni glomerulonefritis. Paronyhia/urasli nokat D. . akutni epiglotitis. aneurizma aorte. upotreba ambu balona. akutno anksiozno stanje – porodi~ni lije~nik }e biti obu~en u osnovnoj i unapre|enoj tehnici pru`anja podr{ke radu srca. kongestivna slabost rada srca/edem plu}a. mjerenje nivoa respiratornog protoka – postavljanje gaze u vanjski slu{ni kanal – postavljanje urinarnog katetera – redukcija dislociranog ramenog zgloba* – postavljanje nazo-gastri~ne sonde – vje{tine u davanju injekcija – otklanjanje subungualnog hematoma.Broj 17 – Strana 80 – – SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH ^etvrtak. – defibrilacija* – interpretacija rezultata spirometrije. Evaluacija Evaluaciju }e definisati voditelj programa specijalizacije. o`ivljavanje. vaginalno krvarenje u trudno}i. kobp. intubacija i sposobnosti o`ivljavanja* – lava`a `eluca* D. Evaluacija Evaluaciju }e definisati voditelj programa specijalizacije. akutni holecistitis/litijaza. Ciljevi obuke zasnovani na sposobnostima Po zavr{etku specijalizacije. i aerosola – laringoskopija. perforirana viscera. akutni pankreatitis. Klini~ke sposobnosti i manje procedure – CPR kod djece i odraslih – nadzor zra~nih puteva. hiperglikemija. trovanje hranom – genitourinarni: akutno zatajivanje bubrega. glaukom. sr~ani arest. divertikularna oboljenja. akutni epididimitis. iznenadne konvulzije. uklju~uju}i: – sr~ani: infarkt miokarda. tireoidna kriza. trauma – otolarinolaringolo{ki: otitis eksterna sa opstrukcijom. oka. `utica. hiperosmolarna koma bez ketoacidoze. – 18 mjeseci edukacije iz Porodi~ne medicine gdje se u primarnom okru`enju susre}u urgentni problemi. blokada – tamponada nosa. infekcije urinarnog trakta. fraktura. uklju~uju}i: – bol u grudima – {ok – dispneja – akutni abdominalni bol – gastrointestinalna hemoragija – koma/alterirani nivo svijesti – te{ka glavobolja – sinkopa – simptomi opasni po `ivot – mo`e prepoznati i pokrenuti tretman specifi~nih akutnih poreme}aja tjelesnih/organskih sistema. nosa. stabilizaciju. i aspiracija stranog tijela – toksikologija: slu~ajna ingestija medikamenata. imobilizacije. nestabilna angina.

metode skrining-a prema vodi~ima i rano otkrivanje maligniteta – ima sposobnosti savjetovanja pacijenata po pitanjima planiranja porodice. izlazak djeteta u zatkom – ima znanje i sposobnosti da obezbijedi post-poro|ajnu za{titu usmjerenu na porodicu. – razumije efekte slijede}ih stanja na trudno}i: – pu{enje cigareta – siroma{tvo – zloupotreba lijekova – lije~enje – profesija – starosna dob – genetski faktori – porodi~na dinamika i razdori u porodici – infekcije – hroni~na oboljenja – Rh izoimunizacija – poznaje stanja (hroni~na medicinska. C. manje procedure – komunikacijske sposobnosti sa `enama svih `ivotnih dobi koje se odnose na: – ginekolo{ki razvoj – psihoseksualna istorija – pitanja planiranja porodice – edukacija u smislu prevencije i promocije zdravlja – izvo|enje pregleda abdomena i zdjelice – pregled dojki . – ima znanje i sposobnosti da dijagnosticira i upu}uje pacijente sa: – prijevremenim porodom – prijevremenom rupturom membrana (ovojnica) – intrauterina retardacija rasta – hipertenzija uzrokovana trudno}om – gestacijski dijabetes – pre-eklampsija – eklampsija – anemija – infekcije – ima znanje i sposobnosti da savjetuje `enu koja je prethodno imala carski rez o mogu}nosti ponovnog carskog reza. tretira i upu}uje pacijentice sa post-poro|ajnim komplikacijama uklju~uju}i: – hemoragije – odgo|ena preeklampsija – groznica – tromboza dubokih vena – endometrioza – ima znanje i sposobnosti da savjetuje majku o dojenju. 4. – 12 sati APD plus APD o urgentnoj medicini i APD u porodi~noj medicini. obrazovanja i tretmana prije za~e}a. 2011. propisivanja odgovaraju}ih metoda kontrole za~e}a i savjetovanja `ena uz po{tovanje prava na abortus – poznaje probleme ljudske seksualnosti. ima razvijene sposobnosti u uzimanju psihoseksualne istorije. – shvata zna~aj promocije zdravlja `ena u njihovim reproduktivnim godinama. B.^etvrtak. inkompletnim/kompletnim abortusom. geneti~ka) koja zahtijevaju podrobnija saznanja prije za~e}a ili ranije u pre-natalnom periodu.* – zna indikacije.* – lije~nik ima znanja i sposobnosti da prepozna normalnu i abnormalnu ko{tanu arhitekturu zdjelice. – razumije normalne psiholo{ke promjene u toku trudno}e.* – mo`e ta~no odrediti gestacijsko razdoblje. depresiji. rast fetusa i napredak fetusa i mo`e odrediti/dati procjenu kategorija rizika za svaku trudno}u. – 1poznaje rutinske skrining testove u trudno}i i mo`e napraviti nacrt vo|enja dobre pre-natalne za{tite. tjelesnim vje`bama. poznaje rutinu pre-operativne za{tite i mo`e prepoznati post-operativne komplikacije koje mogu uslijediti nakon ginekolo{ke operacije – ima znanje i sposobnosti da identificira i vodi uobi~ajene ginekolo{ke probleme adolescenata. vodi i upu}uje `ene sa prijete}im abortusom. – posjeduje znanje i sposobnosti da ta~no dijagnosticira trudno}u. zna~aj procjene rizika. povra}anje. – poznaje uobi~ajene uzroke mortaliteta majke/novoro|en~eta i metode prevencije. promjene ko`e. – ima znanje i sposobnosti da dijagnosticira. kao i o vaginalnom porodu nakon carskog reza – poznaje indikacije za potencijalne komplikacije od operativnog aku{erstva: carski rez. hranjenju na bo~icu. Klini~ka sposobnosti. i ektopi~nom trudno}om. poro|aj sa poro|ajnim klije{tima. Ciljevi obuke zasnovani na sposobnostima Po zavr{etku specijalizacije. SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 17 – Strana 81 4. rizike i koristi i mo`e interpretirati rezultate dijagnosti~kih testova u trudno}i uklju~uju}i: * – amniocentezu – uzimanje uzoraka horionskih resica (ako je dostupno) – biofizi~ki profil: non-stress test – ultrazvuk – ima sposobnosti da identificira i vodi pacijentice sa psihosocijalnim rizikom u toku trudno}e. Metode – 1 mjesec prakti~ne obuke iz ginekologije – 18 mjeseci obuke iz porodi~ne medicine gdje se u primarnom okru`enju susre}u ginekolo{ki problemi. Ginekologija i obstetricija 12 sati .) – ima znanje i sposobnosti da prepozna i tretira hyperemesis gravidarum (te{ka povra}anja u toku trudno}e)* – ima znanje i sposobnosti da prepozna i nadzire krvarenja u svakom trimestru. kontracepciji. itd. post-operativnoj njezi.1-2 APD godi{nje A. uz prepoznavanje promjena porodi~ne/obiteljske dinamike i isticanje zna~aja psihosocijalne podr{ke za sve ~lanove porodice – ima znanje i sposobnosti da dijagnosticira. procjenu seksualnog problema i vo|enje uobi~ajenih psihoseksualnih problema – lije~nik ima znanje i sposobnosti da dijagnosticira. bol u le|ima. 7. poziciju i prezentaciju fetusa. habitualnim abortusom (ponavljaju}i abortus).5. – ima znanje i sposobnosti da dijagnosticira i savjetuje pacijentice sa uobi~ajenim manjim problemima u toku trudno}e (gr~evi u nogama. – 2 mjeseca urgentne medicine gdje se mogu susresti ginekolo{ki urgentni problemi. porodi~ni ljekar }e biti osposobljen da: – poznaje preventivne aspekte ginekologije. promjene vezane za trudno}u (normalne varijante) i mo`e praviti razliku izme|u normalnih i abnormalnih stanja u trudno}i. tretira ili upu}uje kada je potrebno na uobi~ajene i manje uobi~ajene ali ozbiljne ginekolo{ke probleme u primarnoj zdravstvenoj za{titi uklju~uju}i: – poreme}aje menstruacije od menarche do menopauze – neplodnost – dyspareunia/seksualna disfunkcija – infekcije urogenitalnog trakta – endometrioza – urinarna inkontinencija – prolaps uterusa – pitanja vazana za menopauzu i hormonalna terapija – spolno prenosive bolesti – komplikacije rane trudno}e – ginekolo{ki maligniteti – akutna bol u zdjelici – hroni~na bol u zdjelici – problemi vezani za dojke – pokazuje znanje i sposobnosti da dijagnosticira stanja koja zahtijevaju ginekolo{ku operaciju.

6. Folstein test – psihoterapijske vje{tine brze intervencije. Sposobnosti izvo|enja manjih hirur{kih procedura. Sposobnosti izvo|enja preoperativne pripreme i postoperativne njege. Ciljevi obuke zasnovani na sposobnostima Tri su osnovna cilja za ovu oblast prakse: 1. – da prepozna indikacije za hirur{ki tretman bolesti/povreda zglobova. uklju~uju}i: pneumotoraks. uobi~ajene interakcije i efektivnu upotrebu uobi~ajenih kategorija psihoaktivnih lijekova. – izvodi manje hirur{ke procedure. – obradi akutne povrede. Klini~ke vje{tine i manje procedure – pregled mentalnog statusa i brza sredstva procjene npr. . prepoznaje potencijalni transfer/kontratransfer koji mogu uticati na brigu o pacijentu i na odnos doktor-pacijent.7.Broj 17 – Strana 82 – – SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH – ^etvrtak. koriste}i djelotvorne komunikacijske sposobnosti i pru`aju}i podr{ku – lije~nik poznaje MKB10 i DSM kriterije za dijagnosticiranje naj~e{}ih psihijatrijskih stanja – ima znanje i sposobnosti da dijagnosticira. – razumije mehanizam zacjeljivanja rana i prepoznaje probleme koji se mogu javiti u toku zacjeljivanja. – vodi dugoro~na hroni~na hirur{ka stanja kao npr. – 18 mjeseci obuke iz porodi~ne medicine gdje se u primarnom okru`enju susre}u psihijatrijski problemi. Sposobnosti dijagnosticiranja pacijenata koji zahtijevaju hirur{ku procjenu i tretman. ohrabrenjima. porodi~ni ljekar }e biti osposobljen da: – procijeni medicinske probleme koji mogu uticati na rizik od operacije uklju~uju}i: – medikamente – kardio-pulmonalne probleme – diabetes melitus – bubre`ne probleme – efekte starenja – gojaznost i manjkavosti ishrane – imunokompetencija – dijagnosticira i nadzire uobi~ajene postoperativne probleme uklju~uju}i: – flebitis i trombozu dubokih vena – atelektazu i pneumoniju – infekcije urinarnog trakta – probleme te~nosti i elektrolita – komplikacije rana – razumije uticaj hirur{kih operacija na pacijenta i njegovu porodicu. 2011. Ciljevi obuke zasnovani na sposobnostima Po zavr{etku specijalizacije. – poznaje indikacije. savjetovanjima i kontinuitetom za{tite u toku i nakon hospitalizacije. – poznaje psiholo{ke sekvele medicinskih i hirur{kih stanja i tretmana (poreme}aji u prilago|avanju). Hirur{ke specijalnosti 12 sati . – prakticira medicinu usmjerenu na pacijenta. 4. upotrijebi odgovaraju}a laboratorijska/radiolo{ka ispitivanja i odmah rje{ava problem pacijenta sa akutnim hirur{kim abdomenom. obja{njenjima. kontraindikacije.1-2 APD godi{nje A. otkucaji srca – pregled zdjelice – procjena dojki za laktaciju D. 7. kao sto su ekscizija ko`nih lezija. incizija i drena`a apscesa. 3. po mogu}nosti u centrima za mentalno zdravlje zajednice. Evaluacija Evaluaciju }e definisati voditelj programa specijalizacije. pokreti fetusa. farmakologiju. vodi ili upu}uje pacijenta sa posttraumatskim stresnim poreme}ajem – razumije specifi~ne probleme koje su iskusile izbjeglice i raseljena lica. D. porodi~ni ljekar }e biti osposobljen da: – vodi ra~una o zna~aju psihosocijalnog zdravlja pacijenata i njihovih porodica u svakodnevnoj za{titi i tretmanu pacijenata – svjestan je svojih vlastitih osje}anja. tretira ili upu}uje na uobi~ajene neuroze i psihoze uklju~uju}i: – poreme}aji anksioznosti – napadaji panike – depresija – bipolarni poreme}aj – poreme}aji li~nosti – fobi~na stanja – organski mo`dani sindromi – alkoholizam i zloupotrebe droga – somatizacijski poreme}aji – {izofrenija – razvojne nesposobnosti – poreme}aji u ishrani – psihijatrijske urgentnosti – bra~ni problemi – problemi pona{anja djece i odraslih – problemi sa bijesom – reakcije `alosti – konflikt roditelj/dijete – ima sposobnosti intervencije u psihijatrijskim krizama. – da prepozna. Psihijatrija i psihosocijalna medicina 12 sati . kolostomiju. hematotoraks. potrebu za podr{kom. 2. – ima saznanja o dru{tvenim sredstvima i uslugama koji mogu pomo}i u tretmanu njihovih pacijenata sa psihosocijalnim problemima. – 2 mjeseca urgentne medicine gdje se susre}emo sa psihijatrijskim urgentnim problemima. obrada povr{inskih rana. Evaluacija Evaluaciju }e definisati voditelj programa specijalizacije. inflamacije i infekcije. PAPA test uzimanje uzoraka i mikroskopska dijagnoza abnormalnog vaginalnog iscjetka – tretman genitalnih bradavica – procjena razli~itih stadija trudno}e:* – dijagnosticiranje trudno}e – procjena fetalnog rasta/gestacijskog razdoblja/fetalnog napredovanja – pozicija. – obradi jednostavne frakture ekstremiteta. eksciziona biopsija. stavova i vrijednosti i prepoznaje kako oni mogu uticati na za{titu pacijenata – pravi razliku izme|u bolesnog stanja i oboljenja – razumije su{tinske karakteristike odnosa lije~nikpacijent – razumije te{ko}e odnosa lije~nik-pacijent i ima strategiju za njihovo djelotvorno prevazila`enje.1-2 APD godi{nje A. – 12 sati APD plus APD o urgentnoj medicini i APD iz porodi~ne medicine. Po zavr{etku specijalizacije. 4. B. uklju~uju}i: – anti-depresivi – benzodiazepani i drugi anksiolitici – lithium – phenotiazin i drugi anti-psihotici – ima znanja i sposobnosti da pru`i savjet za specifi~ne probleme uklju~uju}i: – reaktivna depresija – privikavanje na hroni~nu bolest – duboka `alost – reakcije na situaciju – ima znanje i sposobnosti da prepozna. C. karcinome itd. prezentacija. traume grudnog ko{a i karcinome plu}a. amputaciju. Metode – 1 mjesec prakti~ne obuke iz psihijatrije. 4. – prepoznaje naj~e{}e probleme torakalne hirurgije.

– Predava~i djelatnici Zavoda za javno zdravstvo Federacije BiH. hemijskom ili elektri~nom kauterizacijom – Biopsija ko`e – Tretman paronihije/urasli nokti – Obrada rana/opekotina i previjanje – Pregled testisa i prostate. C. Kvalitet. Prakti~ni dio – Diskusija sa predava~ima/demonstrantima 30% sati – Praksa razvoja vje{tina 30% sati (posjeta javno zdravstvenoj ustanovi i/ili drugoj relevantnoj ustanovi sa aspekta intersektorijalne saradnje) – Istra`iva~ki rad 10% sati (posjeta javno zdravstvenoj ustanovi i/ili drugoj relevantnoj ustanovi sa aspekta intersektorijalne saradnje) – Izrada seminarskog rada 30% sati. 2-3 APD godi{nje A. 4. C. ispita i adekvatno uputi pacijente sa stanjima koja obi~no zahtijevaju op}u hirursku konsultaciju/tretman uklju~uju}i: – mase u podru~ju glave i vrata – tireoidni noduli – mase u dojci – oboljenja `u~nog mjehura – apendicitis – gastrointestinalno krvarenje – gastrointestinalni karcinomi – divertikularna oboljenja – inflamatorna oboljenja crijeva – ingvinalna/femoralna/umbilikalna hernija – crijevne opstrukcije – anorektalne lezije – zastojni ulkusi – gangrene – aneurizma aorte – katarakta – odvajanje retine – glaukom – chalazion/hordeolom – strabizam – ozbiljni perzistentni otitis media – opstruktivni sinusitis – gubitak sluha – Ménière-ova bolest – poreme}aj salivatornih `lijezda/duktusa – oboljenja jezika/orofarinksa – dijabeti~na retinopatija – lumbosakralni sindrom/spinalna stenoza – oboljenja cervikalnih diskusa – karcinomi kostiju – neurohirur{ka stanja – opstrukcija prostate/akutna retencija – hematurija – maligniteti urinarnog trakta – renalna kolika – akutni orhitis/prostatitis – karcinom prostate – karcinom mokra}nog mjehura – torzija testisa – karcinom testisa – akutna fimoza – urinarna inkontinencija B. Evaluacija Evaluaciju }e definisati voditelj programa specijalizacije. Teoretski dio – Predavanja (didakti~ka prezentacija teme) 50 % sati – Diskusija studije slu~aja i primjera dobre prakse 25% sati – Zajedni~ka diskusija u vezi primjene u radu 25% sati. Metode – 1 mjesec prakti~ne obuke iz hirurgije – 18 mjeseci obuke iz porodi~ne medicine gdje se u primarnom okru`enju susre}u hirur{ki problemi. implementaciju i evaluaciju programa zdravstvene za{tite u porodi~noj medicini i odnos sa drugim nivoima zdravstvene za{tite – izradu godi{njeg plana rada tima porodi~ne medicine i evaluacije rada – kompetentno vo|enje sistema evidencije i izvje{tavanja u pzz/porodi~noj medicini – epidemiolo{ki nadzor i kontrolu zaraznih oboljenja na nivou primarne zdravstvene za{tite kao i komunikaciju i saradnju sa referalnim ustanovama – nadzor i kontrola nad faktorima rizika iz okoli{a na nivou primarne zdravstvene za{tite kao i komunikaciju i saradnju sa referalnim ustanovama – implementacija i evaluacija programa prevencije i intervencija promocije zdravlja u primarnoj zdravstvenoj za{titi/porodi~noj medicini – aktivno u~e{}e u intersektorijalnoj saradnji sa akterima relevantnim za zdravlje u zajednici. porodi~ni ljekar }e biti osposobljen da: – implementira preporuke politike kvaliteta i sigurnosti zdravstvene za{tite u Federaciji Bosne i Hercegovine i metodolo{kog uputstva za uspostavljanje sistema pobolj{anja kvaliteta i sigurnosti za{tite . Ciljevi obuke zasnovani na sposobnostima Po zavr{etku specijalizacije. – 2 mjeseca urgentne medicine gdje se susre}u urgentni hirur{ki problemi. sigurnost i akreditacija 12 sati. – 2-3 mjeseca vremena po izboru koji se mogu iskoristiti da se pobolj{aju hirur{ke vje{tine. Ciljevi obuke zasnovani na sposobnostima Po zavr{etku specijalizacije. D. porodi~ni ljekar }e biti osposobljen za: – identifikaciju zdravstvenih potreba i zahtjeva populacije tehnikom socijalno medicinske dijagnostike definiranje vode}ih faktora rizika po zdravlje u populacionim skupinama – izradu. 4. B. Klini~ke vje{tine i manje procedure – Uklanjanje ko`nih lezija: ekscizijom. D. – 12 sati APD plus APD o urgentnoj medicini i APD iz porodi~ne medicine.^etvrtak. 2-3 APD godi{nje A.8. 7. Javno zdravstvo 12 sati. 2011. – – SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH – Broj 17 – Strana 83 prepozna naj~e{}e probleme vaskularne hirurgije dijagnosticira.9. Klini~ke vje{tine – odnos individualnog i javno zdravstvenog pristupa u procjeni zdravstvenog stanja populacije – u~estalost zahtjeva i potreba za zdravstvenom za{titom u porodi~noj medicini – elementi za izradu godi{njeg programa rada tima porodi~ne medicine – menad`ment hroni~nih oboljenja na nivou pzz/tima porodi~ne medicine – menad`ment zaraznih oboljenja na nivou pzz/tima porodi~ne medicine – procjena `ivotnog stila i faktora rizika u populacionim grupama – promocija zdravlja na nivou pzz/porodi~ne medicine – efikasnost tehnika prestanka pu{enja u timu porodi~ne medicine – prevencija i nadzor poreme}aja vezanih za nepravilnu ishranu i tehnike savjetovanja – zna~aj fizi~ke aktivnosti u prevenciji i unapre|enju zdravlja – uloga tima porodi~ne medicine u zdravlju u zajednici. Evaluacija Evaluaciju }e definisati voditelj programa specijalizacije. 4. Metode – Ukupno trajanje edukacije: 10 radnih dana.

bolnica ili porodi~na medicina specijalisti~ko-konsultativna za{tita) – analiza zna~ajnih doga|aja (dobra i lo{a iskustva) u ambulanti porodi~ne medicine na uzorku zdravstvenih kartona u {estomjese~nom periodu – planiranje zdravstvene za{tite registrirane populacije tima porodi~ne medicine. Metode – Ukupno trajanje edukacije 10 dana – Predava~i su djelatnici Agencije za kvalitet i akreditaciju u zdravstvu ili sertificirani specijalisti porodi~ne medicine. 5. kvaliteta rada i prezentacije.Broj 17 – Strana 84 – SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH ^etvrtak. 5. Cilj ulazne procjene znanja je da se procijeni dosada{nje znanje i odrede prioriteti daljnjem obrazovanju. Evaluacija napredovanja specijalizanata i zavr{ni ispit 5. C. D. obrada i analiza podataka iz vlastite prakse na temelju odabranog kriterija – ponovljeni audit nakon 6 mjeseci po istom kriteriju i analiza pobolj{anja prakse – dizajn odabranog klini~kog puta u primarnoj za{titi – dizajn odabranog integriranog klini~kog puta (porodi~na medicina . 2011. – svaki specijalizant. izvo|enje specifi~nih manjih procedura pod nadzorom mentora i supervizora. – svaki specijalizant }e raditi u malim grupama tokom 6-mjese~ne rotacije u ECPM da bi napravio reviziju klini~ke prakse . Ovo }e ocijeniti odgovorni mentor u ECPM. Seminarski radovi i ocjene }e se ~uvati u portfoliu specijalizanta. Teme za projekte mora odobriti supervizor prije po~etka rada. Zavr{ni rad }e se ocijeniti na osnovu relevantnosti. Prakti~ni dio – Simulacije na ra~unaru i klini~ki scenariji (15% sati) – Dizajn nekih metoda pobolj{anja kvaliteta (audit. – ocjeni postoje}e klini~ke vodi~e pomo}u AGREE instrumenta i adaptira vodi~a prema lokalnim prilikama – razvije i primjeni klini~ke audite – razvije i primjeni klini~ke puteve – primjenjuje metode i tehnike fokusa na pacijenta – primjenjuje metode i tehnike sigurnosti za{tite pacijenta – primjeni znanje i vje{tine vo|enja projekta kvaliteta i pripreme za vanjsku kolegijalnu ocjenu radi akreditacije – primjeni znanje i vje{tine timskog rada i strate{kog planiranja. procedure. }e pripremiti i prezentirati specijalizantski istra`iva~ki projekat prije kraja programa obuke. Ovo }e slu`iti da se formalno odrede slabe ta~ke u fazi dok specijalizant jo{ mo`e raditi na unaprije|enju prije kraja programa specijalizacije iz porodi~ne medicine. obrazac `albe i prijavljivanja incidenata (30% sati) – Rje{avanje problema. 5.audit o nekoj prikladnoj temi i predstavio svoje rezultate drugim kolegama. 5. – svaki specijalizant }e uraditi jedan samostalni i jedan grupni (4-6 ~lanova) seminarski rad iz oblasti javnog zdravsta koji }e odobriti i ocjeniti odre|eni mentori za ovu oblast.5 Zavr{ni specijalisti~ki ispit Zavr{ni specijalisti~ki ispit se sastoji iz teoretskog i prakti~nog dijela. Klini~ke vje{tine – formulisanje odabranih operativnih politika i procedura za tim porodi~ne medicine – kriti~ka ocjena ~lanka o dijagnosti~kom testu – kriti~ka ocjena ~lanka o terapiji – ocjena potencijalne teme za klini~ki vodi~ – dizajn anketnog upitnika za zadovoljstvo korisnika za{tite prema akreditacijskim standardima za tim porodi~ne medicine – prijedlog za klasifikaciju `albi u prodi~noj medicini – dizajn tematskog obrasca za informirani pristanak u porodi~noj medicini – dizajn klasifikacijske sheme za eti~ke dileme u porodi~noj medicini – kontrola infekcije u ambulanti porodi~ne medicine (politika. 7.Ocjena klini~kih vje{tina i manjih procedura – od specijalizanata }e se tra`iti da demonstriraju sposobnosti pravilnog uzimanja anamneze.1. – ocjenjivat }e se sadr`aj. Teorijski dio – Predavanja (65% sati) – Primjeri dobre prakse (15% sati) – Zajedni~ka diskusija u vezi primjene dobre prakse (20% sati).3. rade}i samostalno. sigurnosti i akreditacije koji }e odobriti i ocjeniti odre|eni mentori za ovu oblast. 5. Ulazna procjena znanja Svi specijalizanti porodi~ne medicine na po~etku specijalizacije }e uraditi test znanja u obliku 50 pitanja s vi{estrukim izborom odgovora. izvo|enje fokusiranog fizikalnog pregleda. obrasci) – naj~e{}e gre{ke u porodi~noj medicini: klasifikacija i prevencija – primjena AGREE instrumenta na uzorku klini~kih vodi~a – dizajn klini~kog audita. 4. Evaluacija Evaluaciju }e definisati voditelj programa specijalizacije.Ocjena znanja i vje{tine rje{avanja problema – od specijalizanta se o~ekuje da pripremi i prezentira (rade}i sa svojim supervizorom u ECPM) bar jedan seminar za svoje kolege tokom APD. Ocjenu potpisuje mentor u specijalizantskom dnevniku nakon uspje{nog zavr{etka obuke. relevantnost i vje{tina prezentiranja. B. brainstorming i diskusija s predava~ima (15%) – Izrada seminarskog rada (40%). Ocjena rezultata prakti~nog rada Mentor i supervizor }e ocjeniti znanje i rezultate specijalizanta po svakoj oblasti programa specijalizacije iz porodi~ne medicine. sigurnost i akreditacija Sati 198 84 36 24 12 12 12 12 36 APD godi{nje 18-20 9-10 4 2-3 1-2 1-2 1-2 2 4 Ukupno 58 28 12 8 4 4 4 6 12 . Aneks 1 Akademski poludani Rezime predmeta akademskih polu-dana (APD) Akademski polu-dani Predmet/oblast Porodi~na medicina Oblasti interne medicine Pedijatrijske oblasti Oblasti urgentne medicine Ginekolo{ke oblasti Psihijatrijske oblasti Hirur{ke oblasti Javno zdravstvo Kvalitet. klini~ki put. – svaki specijalizant }e uraditi jedan samostalni i jedan grupni (4-6 ~lanova) seminarski rad iz oblasti kvaliteta. koriste}i standardizirane i objektivne metode.2. prikupljanje. – od specijalizanata }e se tra`iti da urade objektivno strukturirani klini~ki ispit (OSCE) na kraju prve godine. samoocjenjuje kvaliteta i sigurnosti zdravstvene za{tite u odnosu na akreditacijske standarde – formuli{e i primjeni operativnih politika i procedura i indikatora izvedbe u preventivnom i klini~kom radu medicine zasnovane na dokazima.4 . a njegov detaljniji sadr`aj }e odrediti voditelj programa specijalizacije. Seminarski radovi i ocjene }e se ~uvati u portfolio specijalizanta.

Superficijalne gljivi~ne. procjena rizika APD 8 APD 3 Problemi sa spavanjem i starenje Dementia. Obuka po izboru UKUPAN APD PROGRAM 20 432 2-3 48 SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH 8 144 Proteinurija i hematurija IUT kod mu{karaca i `ena APD 6 Prevencija kod odraslih . a {ta nije. APD 9 Pulmolo{ki problemi: Pleuralni izljev. 1-2 APD godi{nje APD 1 Uvod u sistem Pregled istorije i vje{tine fizikalnog pregleda Ezofagealni poreme}aji APD 2 Bolest pepti~nog ulkusa Iritabilni sindrom crijeva APD 3 Inflamatorno oboljenje crijeva Pankreatitis APD 4 Hepatitis i komplikacije oboljenja jetre APD 13 APD 14 APD15 APD 16 . Plu}na embolija. Prenosive bolesti APD 2 APD 3 Ostali karcinomi: pancreas. dobrotvornost APD 21 Biomedicin ska etika: odgovornosti i mogu}i konflikti Biomedicin ska etika: razgovor o slu~ajevima APD 24 Prezentacija revizija klini~ke prakse specijalizanata Divertikularno Apnea u snu problem sa oboljenje spavanjem Infektivna dijareja Poreme}aji apsorpcije APD 19 Rektalno krvarenje i promjena u defekaciji Divertikularno oboljenje APD 20 Gall bolest mokra}nog mjehura Renalne kolike Hernije Kontracepcija Menopauza Infektivne bolesti: bolesti koje se sprije~avaju vakcinacijom APD 22 APD 23 APD 24 Prezentacija revizija klini~ke prakse specijalizanata APD 21 Mase u glavi Vje`be za Bol u ispit i vratu donjem dijelu le|a Limfomi Problemi vratne ki~me Teme iz kardio-pulmologije: 36 sati.^etvrtak. 2011. delirium ili depresija: {ta je u pitanju? Inkontinencija APD 4 Osteoporoza: prevencija i tretman Parkinsonov a bolest: kada je tremor zna~ajan Reumatolo{ki problemi kod starijih APD 10 APD 5 APD 6 Propisivanje Infekcije kod starijih: kod starijih atipi~ne pojave ^esti karcinomi kod starijih Psihologija starenja: {ta je normalno. 4 APD godi{nje APD 1 Uvod u sisteme Pregled istorije i vje{tine fizikalnog pregleda Pregled naj~e{}ih problema u primarnoj za{titi APD 7 Kongestivno zatajenje srca Valvularna bolest srca Bolest perikarda APD 2 Klini~ke vje{tine EKG interpretacija Spirometrija i PFMetar Upotreba inhalera APD 3 APD 4 APD 5 APD 6 Prevencija Hipertenzija Koronarna Periferna vaskularna arterijska kardiovaskubolest: Bol u oboljenja: larnog arterijsko grudima oboljenja: oboljenje primarna i sekundarna Poreme}aj lipida Teme APD 1 porodi~ne medicine: godina 2 (primjer) APD 2 Skrining i prevencija kod starijih: {ta je isplativo Padovi kod starijih osoba: prevencija. `eludac. Urticaria Prostatitis Karcinom prostate Broj 17 – Strana 85 Crveno oko Neplodnost: Seksualna disfunkcija: Strabizam pretrage i menad`ment Dispareunia Glaukoma Erektivna disfunkcija APD 22 Teme iz rehabilitacije : ^este povrede zglobova i inflamatorni problemi APD 23 Post-operati vna hroni~na njega: njega pacijenata sa osteotomijom Njega pacijenata sa amputacijama Hroni~ni bol APD 24 Prezentacija revizija klini~ke prakse specijalizanata Teme porodi~ne medicine: godina 1 (primjer) APD 1 APD 2 APD 3 prevencija kod novoro|en~adi i djece APD 9 Medicina rada: uvod Povrede na radu: prevencija i tretman APD 4 APD 5 Komunikacijske principi vje{tine radionica zdravlja stanovni{tva prevencija Prevencija kod djece i kod adolescenata odraslih . Gerijatrijska procjena: kretati se izvan dijagnoze bolesti APD 8 APD 9 APD 10 Pneumonia APD 11 APD 12 APD 7 Porodi~no nasilje APD 9 APD 11 Hematolo{ki maligniteti Pacijeni na antikoagulantima APD 17 APD 12 Prezentacija revizija klini~ke prakse specijalizanata APD 18 Asthma Hroni~na opstruktivna plu}na bolest Karcinomi Kardiovasku respiratornog larniPulmonalni trakta slu~ajevi Zlostavljanje Alkoholizam Anemije djece i zloupotreba droga Teme iz gastroenterologije: 12 sati. dijagnoza i tretman APD 11 problemi vena: varikozne vene Venska tromboza APD 6 Poreme}aji vezivnog tkiva Karcinomi GI Karcinom trakta (FM dojke serije) tretman mase u dojci APD 7 Bihevioralni problem kod djece i adolescenata APD 8 Prehrana i klini~ki problemi: edukacija pacijenata APD 13 APD15 Kontrola simptoma i komunikacijske vje{tine u palijativnoj njezi APD 16 Smrt i umiranje: problem za ljekara. pacijenta i porodicu Tuga i `alovanje Ku}na njega pacijenata na samrti Studije slu~ajeva iz palijativne njege APD 22 EBM: A)Kriti~ki osvrt na literaturu: terapija i prevencija B)Kriti~ki osvrt na literaturu: dijagnoza C)Kriti~ki osvrt na literaturu: prognoza Saop{tavanje lo{e Palijativna vijesti njega: uvod tretman bola kod pacijenata palijativne njege APD 12 Prezentacija revizija klini~ke prakse specijalizanata APD 18 APD 13 APD 14 APD 16 APD 17 APD 19 Farmaceutska kontrola i snabdijevanje APD 20 Biomedicinska etika: alokacija resursa/ racionalizacija/ biti vratar Biomedicinsk a etika: autonomija. 4. bubrezi APD 10 Sinusitis Gubitak sluha Tinitus Meniere-ova bolest APD 5 Maligniteti ko`e: prevencija. Pneumotoraks APD15 Infektivne bolesti: tretman pojava APD 4 Ostali karcinomi: mozak. 7.II dio APD 12 Prezentacija revizija klini~ke prakse specijalizan ata APD 19 Ostali bitni dermatolo{ki problemi: Psoriasis Herpes zoster Zatajenje bubrega Nefroti~ni sindrom Pacijent na dijalizi APD 20 Ostali bitni dermatolo{ki problemi: Akne.I dio APD 10 respiratorni problem na poslu dermatolo{ki problem na poslu APD 11 Neuromusk ularni problem na poslu Nezaposlen ost: efekti na zdravlje Studije slu~ajeva iz medicine rada APD 17 Uloge zavoda javnog zdravstva Prikupljanje podataka i upotreba u javnom zdravstvu Upotreba podataka javnog zdravstva u porodi~noj medicini APD 23 EBM: D)Kriti~ki osvrt na literaturu: mjerenje kvaliteta `ivota E) Kriti~ki osvrt na literaturu: ekonomska analiza APD 21 Teme iz rehabilitacije : Modalitet tretmana: kada koristiti Rehabilitacij a nakon udara Povreda ki~mene mo`dine i nerva APD 7 Prestanak pu{enja: uloga ljekara APD 8 Spolno prenosive bolesti i edukacija pacijenata Vaginitis/ cervicitis Urethritis Upalne bolesti zdjelice APD 14 Teme porodi~ne/obiteljske medicine: godina 3 (primjer) APD 1 APD 18 Zdravstvena za{tita okoli{a Pra}enje oboljenja. infekcije. jajnici.

kriti~ka ocjena dokaza. 7. 2011. prijavljivanje incidenata. problemi vida i sluha bihevioralni problemi APD 11 Adolescentski zdravstveni problemi APD 4 Muskuloskeletni problemi u periodu novoro|en~adi djetinstva Zdravstveno-statisti~ko Menad`ment nadzora i kontrole izvje{tavanje u PZZ/porodi~noj medicini hroni~nih nezaraznih oboljenja u PZZ/porodi~noj medicini APD 9 Implementacija programa prevencije bolesti ovisnosti u PZZ/porodi~noj medicini APD 10 Implementacija programa prevencije i unapre|enja mentalnog zdravlja u PZZ/porodi~noj medicini APD 11 APD 12 Zdravlje u Implementacija zajednici intervencija promocije zdravlja u PZZ/ porodi~noj medicini APD 6 ~esti problemi djece {kolske dobi: glavobolje Enuresis UTI APD 8 ~esti problemi djece {kolske dobi: nespu{teni testisi. 1-2 APD godi{nje APD 1 Anksiozni poreme}aji Racionalno propisivanje lijekova Psihotherapijske vje{tine APD 2 APD 3 APD 4 Poreme}aj li~nosti Somatizacija PTSD Studija Dijagnoza depresije. dizajn audita APD 7 Veza ime|u PZZ/porodi~ne medicine. alergije APD 12 Adolescentski zdravstveni problemi Teme iz kvaliteta. 12 sati. pulmonalni problemi. indikatori. facilitacija APD 6 Klini~ki putevi Metode razvoja Koncept integrirane za{tite APD 3 Medicina zasnovana na dokazima Formuliranje klini~kog pitanja. periferalne neuropatije Teme iz hirurgije: 12 sati. sigurnosti i o akreditaciji u zdravstvu Koncept kvaliteta i sistem pobolj{anja kvaliteta APD 2 Akreditacijski standardi za timove porodi~ne medicine.Broj 17 – Strana 86 SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH ^etvrtak. spcijalisti~ko-kons ultativne za{tite i bolnica APD 8 Mjerenje zadovoljstva korisnika u porodi~noj medicine Sistem `albi u porodi~noj medicine Prava pacijenata u svjetlu novog Zakona o pravima. Teme iz neurologije: 12 sati. 1-2 APD godi{nje APD 1 Preoperativna procjena: kardiovaskularni problemi. slu~aja Igranje uloga Racionalno propisivanje lijekova Bipolarni poreme}aji . 2-3 APDs godi{nje APD 1 Procjena zglobova Osteoartritis Reumatoidni arthritis druge inflamatorne artroze APD 2 Procjena tireoide Tireoidni poreme}aji: hipertireoidizam i hipotireoidizam Tireoidni karcinom APD 6 APD 3 APD 4 Diabetes mellitus: Diabetes mellitus: dijagnoza Dijetalni Upotreba insulina Komplikacije tretman Oralni lijekovi Teme iz javnog zdravstva. Dermatologija: pigmentirane lezije benigne ili maligne Inflamatorni ko`ni HIV: prevencija rana dijagnoza problemi Ko`ne savjetovanje infekcije Teme iz pedijatrije: 36 sati. primjena dokaza u praksi PICO metod APD 4 Klini~ki vodi~i AGREE instrument u ocjeni vodi~a Adaptacija vodi~a. 2-3 APDs godi{nje APD 1 APD 2 APD 3 APD 4 Vje`banje klini~kih vje{tina: modeli Procjena i tretman ^esta uganu}a. torzija. 4. obavezama i du`nostima pacijenata Eti~ka pitanja APD 12 Upravljanje projektom kvaliteta u domu zdravlja/porodi~noj medicini Hitnosti kod djece: Reanimacija: Vje`banje BCLS/ACLS klini~kih vje{tina: Povrede glave Napadi Trovanja i modeli predoziranja Teme iz ginekologije: 12 sati. analiza zna~ajnih doga|aja. samoocjena i vanjska ocjena Softver za samoocjenu i vanjsku ocjenu Elektronski registri za hroni~na oboljenja Aplikacija DZ za akreditaciju TOM. PIPOH metod APD 9 Karcinomi kod djece: ~esti tipovi Rad sa porodicom Hospitalizacija i djeca APD 10 Abdominalni bol kod djece dijareja Teme iz urgentne medicine: 24 sata. 1-2 APDs godi{nje APD 1 Uvod u sistem Revizija anamneze i vje{tine fizikalnog pregleda: vje`banje na modelima Pregled dojke Pregled pelvisa APD 2 Skrining i prevencija u zdravlju `ene Karcinom cerviksa APD 3 Menstrualni poreme}aji: Adolescencija Disfunkcionalno uterino krvarenje Karcinom uterusa APD 4 Antenatalna i postpartalna njega i skrining: normalna trudno}a Propisivanje u trudno}i i laktaciji APD 9 Metodi i alati za pobolj{anje kvaliteta Indikatori izvedbe APD 10 Sigurnost pacijenta i upravljanje rizikom. Procjena pacijenata sa istegnu}a i vi{estrukim povredama opekotina frakture Pacijent sa poreme}enim nivoom svijesti/koma/{ok APD 5 Vje`banje klini~kih vje{tina: modeli APD 6 APD 7 APD 5 APD 8 Klini~ki audit. klasifikacija i tretman APD 2 Cerebrovaskularni incident: od prevencije do rehabilitacije APD 3 Vrtoglavica i sinkopa Poreme}aji pokreta Multipla skleroza APD 4 Kranijalni nervi. sigurnosti i akreditacije. skrining. 4 APD godi{nje APD 1 Procjena normalnog rasta i razvoja Njega novoro|en~adi Vodi~i i prevencija ^esti problemi novoro|ena~kog perioda APD 5 Egzantemi u djetinstvu APD 2 ^esti problemi u prve 2 godine: temperature URTI AOM LRTI APD 3 ^esti problemi u prve 2 godine: Gastro o~ni problemi sluh i govor febrilni napadi APD 7 ~esti problemi djece {kolske dobi: poreme}aj u~enja. 2-3 APD godi{nje APD 1 Reformske promjene u sektoru PZZ i koncept porodi~ne medicine u Federaciji BiH APD 2 Menad`ment u PZZ/porodi~noj medicine APD 3 Identifikacija zdravstvenih potreba i zahtjeva populacije tehnikom socijalno medicinske dijagnostike APD 7 Menad`ment nadzora i kontrole zaraznih oboljenja u PZZ/porodi~noj medicini APD 4 Istra`ivanja u javnom zdravstvu i njihova uloga u radu porodi~ne medicine APD 5 APD 7 APD 8 Tuberkuloza Tretiranje novih infekcija: npr. gre{ke u porodi~noj medicini APD 11 Timski rad i strate{ko planiranje u PZZ/porodi~noj medicini Psihosocijalne teme: 12 sati. kriteriji. stariji pacijenti APD 2 Post-operativna njega i komplikacije: akutne i hroni~ne APD 3 Akutni abdomen APD 4 Klini~ke vje{tine: vje`banje manjih procedura Teme iz reumatologije-endokrinologije-dermatologijeinfektologije: 24 sata. 2-3 APD godi{nje APD 1 Sistemi kvaliteta u PZZ/porodi~noj medicine Politika kvaliteta i sigurnosti u FBiH Zakon o sistemu pobolj{anja kvaliteta. vaginalni iscjedak. dijabetes. Bruceloza APD 6 APD 8 Okoli{ i zdravlje i uloga tima porodi~ne medicine APD 5 Procjena ko`nih lezija. 12 sati. pretra`ivanje dokaza na Internetu. 1-2 APD godi{nje APD 1 Uvod u sistem Pregled istorije i vje{tine fizikalnog pregleda Glavobolja: procjena. politike i procedure.

dje~ja i adolescentna psihijatrija. lije~enje u ku}i. centri za fizikalnu rehabilitaciju u zajednici. seminara i klini~kih prikaza prema posebnim programima za pojedina podru~ja psihijatrije. statisti~ke evaluacije. eti~kim smjernicama struke. dje~ijoj i adolescentnoj psihijatriji. Op}i dio traje 3 godine i 9 mjeseci. TEORETSKA ZNANJA Teoretska nastava }e se odvijati prema programu definisanom od strane voditelja programa specijalizacije u obliku predavanja. srednjeg i dugog trajanja). uspostavljanje odnosa ljekar-pacijent. mentalno zdravlje u zajednici i socijalna psihijatrija. sposobnost komunikacije u kojoj se prenose relevantne informacije pacijentu i ~lanovima njegove porodice. uspostavljanje specifi~nog terapijskog odnosa. Sposobnost efikasne saradnje sa pacijentom. vrijeme za lije~enje pacijenta. saradnja sa drugim stru~njacima i institucijama koji u~estvuju u lije~enju i organizaciji brige za osobe sa psihi~kim poreme}ajima.osnovna teorijska nastava Klini~ka psihijatrija Alkoholizam i druge bolesti ovisnosti Psihoterapija Suradna psihijatrija Mentalno zdravlje u zajednici Forenzi~ka psihijatrija SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 17 – Strana 87 OSNOVNA 4 godine /48 mjeseci/ TRAJANJE 1 15 4 9 3 7 MJESTO OBAVLJANJA STA@A Medicinski fakultet Bolni~ki odjel psihijatrije Bolni~ki odjel psihijatrije Bolni~ki odjel psihijatrije Bolni~ki odjel psihijatrije Bolni~ki odjel psihijatrije Centar za mentalno zdravlje u zajednici zavod za javno zdravstvo Bolni~ki odjel psihijatrije. Uloga kontinuiranog u~enja i profesionalnog rada uklju~uje kontinuiranu edukaciju i pona{anje prema standardima struke u klini~kom i eti~kom smislu. stambeni programi). Mora razviti sposobnost postavljanja istra`iva~kih pitanja. drugim stru~njacima. kolegama. smisao za konsultacije sa drugim kolegama i razumijevanje vlastitih ograni~enja. 2011. 4. stru~nu politiku. mentalnom zdravlju u zajednici i socijalnoj psihijatriji. ~lanovima porodice. a tokom 3 mjeseca kandidat uz op}i program bira fakultativne programe koji uklju~uju posebne edukacije iz posebnih podru~ja psihijatrije (klini~ka psihijatrija. Tako|er su obavezna osnovna znanja iz neurologije i interne medicine. socijalne radnike. prikazi iz klini~ke prakse u kojima se raspravlja o dijagnosti~kim i terapijskim dilemama i mogu}nostima rje{avanja. Tokom specijalizacije obavezna je promjena odjela i institucija prema planu specijalizacije. Tokom specijalizacije treba objaviti samostalno ili u koautorstvu najmanje jedan stru~ni ili nau~ni rad. a uklju~uje vje{tine otkrivanja i definisanja psihopatolo{kih klini~kih nalaza. liason psihijatriji. urgentnoj psihijatriji. Sposobnost procjene stanja i dono{enja odluka za primjenu najboljeg na~ina lije~enja. radne terapeute. forenzi~ka psihijatrija. Sposobnost uspje{ne komunikacije odnosi se na uspostavljanje humanog i eti~nog odnosa s pacijentom. analizu istra`ivanja i dono{enje kriti~kih zaklju~aka. Cilj je da specijalizant razvija kompetentnost za dono{enje klini~kih odluka u svakodnevnoj praksi. PSIHIJATRIJA Vrsta specijalizacije: Trajanje specijalizacije: PLAN SPECIJALIZACIJE [IRA OBLAST Uvodni dio . Specijalizacija zapo~inje s po~etkom {kolske godine za sve specijalizante kako bi se omogu}io kontinuirani edukativni proces. psiholo{kih i socijalnih psihijatrijskih intervencija i sposobnost da ih integrira na optimalan na~in za svaki konkretan slu~aj. ISTRA@IVANJA Specijalizant mora imati iskustvo u~estvovanja u istra`ivanju i provo|enju istra`ivanja. teoretske rasprave o primjerima iz prakse. drugim stru~njacima i organizacijama koje u~estvuju u lije~enju. forenzi~koj. psihoterapija. korisni~kim organizacijama Menad`erske sposobnosti odnose se na sposobnosti da svakodnevno uskla|uje razli~ite zadatke vezane za dono{enje odluka koje uklju~uju sredstva kojim raspola`e. psihijatriji starije dobi i problemima ovisnosti. a uklju~uje diskusiju o primjerima iz prakse. Specijalizant }e se upoznati i ulogama drugih struka koje u~estvuju u lije~enju u psihijatriji. alkoholizam i druge ovisnosti. a odnose se na psihologe. psihobiosocijalnom modelu razumijevanja psihi~ke bolesti i pristupa lije~enju. Specijalizantu mora biti osigurana dnevna supervizija za njegove klini~ke obaveze. Odre|eni broj sati teoretske nastave priznat }e se od u~estvovanja kongresima i drugim oblicima stru~ne edukacije. Seminari uklju~uju najnovija saznanja iz pojedinih podru~ja psihijatrije. osoblje s kojim . DEFINISANJE ZNANJA I VJE[TINA KOJE POLAZNIK STI^E ZAVR[ETKOM SPECIJALIZACIJE O~ekuje se da }e na kraju edukacije polaznik imati sljede}e kompetencije za specijalistu psihijatra: Sposobnost dono{enja odluka vezano za dijagnostikovanje i lije~enje psihi~kih poreme}aja. dnevne bolnice. suradna (liaison) psihijatrija i psihosomatika). direktnu superviziju klini~kog rada. Supervizija mora biti klini~ka i edukativna. multidisciplinarnim timom. dizajniranja jednostavnog istra`ivanja. Supervizija iz psihoterapije je obavezna kako u individualnom tako i u grupnom modelu. komunikaciju sa ~lanovima porodice. medicinske sestre. Vje{tine se odnose na primjenu biolo{kih. Specijalizant tokom jedne godine mora imati najmanje 10 opserviranih klini~kih intervjua koji }e voditi u prisutnosti supervizora. Teoretska nastava se upisuje u specijalizantsku knji`icu. dnevni centri. 7. odgovornost prema profesiji i dru{tvu. kori{tenje socijalnog konteksta kao sredstva za rehabilitaciju i oporavak. formulisanja hipoteza.^etvrtak. Fakultativni program }e se priznati kao dio subspecijalizacije za kandidate koji }e nastaviti sa subspecijalizacijom iz podru~ja fakultativnog programa. a uklju~uju znanja o dijagnostikovanju psihi~kih poreme}aja. vanbolni~kim programima (centri za mentalno zdravlje u zajednici. 3 3 3 48 Dje~ja psihijatrija Fakultativni program po izboru UKUPNO TRAJANJE I PO^ETAK SPECIJALIZACIJE IZ PSIHIJATRIJE Specijalizacija iz psihijatrije traje 4 godine. terapijske vje{tine da efikasno i eti~no rje{ava razli~ite pote{ko}e vezane za psihi~ku bolest. PRAKTI^NI DIO EDUKACIJE Prakti~ni dio edukacije uklju~uje svakodnevni klini~ki posao koji se mora obavljati pod supervizijom. edukaciju i rad u sistemu zdravstva Promotorski rad na podru~ju mentalnog zdravlja uklju~uje zalaganje za mentalno zdravlje i pobolj{anje lije~enja generalno u zajednici. psihoterapiji. Prisustvovanje teoretskoj nastavi i izrada seminarskih radova su obavezni. Napredovanjem edukacijskog procesa kandidat preuzima sve zna~ajniju odgovornost. Osnovna znanja odnose se na rad u razli~itim terapijskim sredinama: hospitalnoj psihijatriji (kratkog. specijalizirana ustanova za forenzi~ku psihijatriju ili odjel forenzi~ke psihijatrije Bolni~ki odjel psihijatrije Zavisno od programa raspola`e. DEFINISANJE OSNOVNIH ZNANJA I VJE[TINA Osnovna znanja iz psihijatrije su obavezna. uspostavljanje partnerskog odnosa sa pacijentom u kojem je pacijent aktivan u~esnik.

ovladava primjenom psihofarmakoterapije za ovisnike o alkoholu i drugim psihoaktivnim sredstvima. – komunikacijske vje{tine. vi{eporodi~ne grupne terapije. Pri tome treba nau~iti karakteristi~ne simptome i znakove pojedinih tipova poreme}aja. te lije~enjem anksioznih poreme}aja (generalizirani anksiozni poreme}aj. sekundarne i tercijarne za{tite. sudjeluje u radu terapijske zajednice. Na svakom od navedenih Odjela specijalizanti trebaju pratiti najmanje pet bolesnika po~ev{i od njihovog primanja na Odjel.) Specijalizant }e se upoznati s klini~kom slikom. fobi~ni poreme}aj. kompleksnim programom lije~enja ovisnosti kroz akutni i intenzivni odjel psihijatrijske njege. dijagnostikom i diferencijalnom dijagnostikom. koji su bitan dio rehabilitacije i resocijalizacije ovisnika o . vikend bolnica. Ad. diferencijalnom dijagnostikom i terapijom razli~itih vrsta poreme}aja raspolo`enja u trajanju od 4 mjeseca. odjeljenjima za produ`eno lije~enje. psiholo{ko-somatskim. Naglasak je na shizofreniji koja je centralni problem u psihijatriji. farmakodinamika i mogu}e kombinacije antidepresiva. socijalna fobija). Obavlja se na fakultetima zdravstvenog usmjerenja u ukupnom trajanju od 1 mjesec. kao i komorbiditeta.C. – promocija zdravlja.A. tako|er. Uz to }e se. diferentnim. Uklju~uje sljede}e poreme}aje: – Organski psihi~ki poreme}aji – Shizofrenija. 1. ALKOHOLIZAM I DRUGE OVISNOSTI . Ad. – etika i propisi. pani~ni poreme}aj. u skladu sa konceptom "revolving door" sistema specijalizant sudjeluje u radu terapijske zajednice. distimiju i ciklotomiju. parcijalnu hospitalizaciju i vanbolni~kim slu`bama na kojima se lije~i zadovoljavaju}i broj pacijenata. revolving door) C) zavod za bolesti ovisnosti D) klubovi lije~enih alkoholi~ara i klubovi lije~enih ovisnika o drogama.2. bipolarni i unipolarni. – upravljanja sistemom. Savladat }e se biolo{ke hipoteze nastanka depresivnih poreme}aja i farmakolo{ko lije~enje. farmakokinetske i farmakodinamske osobine. ali i svim drugim socio i psihoterapijskim (posebno kognitivno-bihevioralnim) postupcima koji se koriste u tretmanu ovih poreme}aja. paranoidni poreme}aji i drugi shizofreniji sli~ni poreme}aji – Poreme}aji raspolo`enja (mani~no-depresivne psihoze) – Anksiozni poreme}aji – Hitna stanja u psihijatriji Ad. koji }e im dijelom biti prezentiran preko obaveznih sati teorijske nastave. opsesivno-kompulzivni poreme}aj. farmakokinetika. porodi~noj i partnerskoj psihoterapiji ovisnika o alkoholu i drogama. OPIS PLANA I PROGRAMA SPECIJALIZACIJE IZ PSIHIJATRIJE OSNOVNA ZNANJA UVODNI DIO OSNOVNA TEORIJSKA NASTAVA 1 mjesec Osnovna teorijska nastava se provodi iz oblasti: – dono{enje klini~kih odluka. odabir ovisno i klini~koj slici.) Kroz dnevnu i vikend bolnicu klini~kog odjela za alkoholizam i druge ovisnosti. sudjeluje u individualnoj. preko dijagnosti~kih postupaka. Prakti~ni dio edukacije treba provoditi u sljede}im tipovima institucija: A) klini~ki odjel alkoholizma i odjel za druge ovisnosti B) odjel parcijalne hospitalizacije (dnevna bolnica za alkoholizam. dok }e dio usvajati izradom seminarskih radova.5. te ovladava znanjima vo|enja porodi~ne terapije. 2011.) Specijalizant sudjeluje u radu subspecijalisti~ke ambulante za alkoholizam i ambulante za druge ovisnosti gdje se upoznaje s inicijalno-motivacijskim intervjuom s ovisnicima o alkoholu i drogama i njihovim porodicama. Ad. odnosno psihoze koje se javljaju u maniji depresiji.) U okviru psihoti~nih poreme}aja izu~avat }e se shizofrenija. Ad. Predvi|a se usvajanje vje{tina dijagnosticiranja psihi~kih. Potrebno je da se specijalizanti detaljno upoznaju sa epidemiolo{kim i etiolo{kim faktorima nastanka bolesti uzimaju}i u obzir moderne biolo{ke teorije. a tako|er i saradnjom na stru~nim radovima ili nau~nim projektima koji se na klinici odvijaju.4. njihov odabir. te primjena socioterapijskih. dnevna bolnica za druge ovisnosti. Trebat }e se nau~iti razlikovati temeljne tipove poreme}aja. Tu }e dodatno usavr{avati svoje prethodno poznavanje primjene psihofarmaka. Teoretski i kroz svakodnevni klini~ki rad specijalizanti }e savladavati slo`enu klini~ku sliku shizofrenije od klasi~nih opisa pa do aktualnog koncepta shizofrenije koji je osnova za terapijski pristup. 2. Budu}i da posebnu pa`nju treba obratiti na savladavanje umije}a propisivanja psihofarmaka. pa sve do otpusta bolesnika iz bolnice. – timski rad. tjelesnih i socijalnih komplikacija alkoholizma i drugih ovisnosti. anksiolitici) kao i prepoznavanje nuspojava i interreakcije primijenjenih lijekova. senilnoj i presenilnoj demenciji. kombinacije i algoritmi lije~enja razli~itih psihoti~nih poreme}aja.Broj 17 – Strana 88 SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH ^etvrtak. 4. Upoznat }e se i sa primjenom elektrokonvulzivne terapije.) Specijalizant kontinuirano sudjeluje u radu klubova lije~enih alkoholi~ara i klubova lije~enih ovisnika o drogama. Poseban naglasak bit }e na posttraumatskom stresnom poreme}aju i njegovoj psihosocijalnoj rehabilitaciji. porodi~ne terapije. educirati u primjeni adekvatne terapije. klasifikaciji psihi~kih poreme}aja (MKB i DSM). a uz to }e nau~iti planiranje klini~kog ispitivanja psihofarmaka razli~itih grupa (antidepresivi.D.) Specijalizant se upoznaje s klini~kim. u nastavnim turnusima (ljetni i zimski semestar) po planu koji utvr|uju navedeni fakulteti. u trajanju od 3 mjeseca. shizofreniformna psihoza. – sposobnost sticanja i preno{enja znanja.3. Ad.) Hitna stanja u psihijatriji specijalizant }e apsolvirati tokom rada.4 mjeseca Cilj edukacije iz podru~ja alkoholizma i drugih ovisnosti je osposobljavanje specijalizanata za samostalno provo|enje kompleksnog programa primarne.1. neurobiologiji psihi~kih poreme}aja. Tom }e prilikom nau~iti postupak s bolesnikom u takvim situacijama kao i primjenu optimalne terapije. U okviru farmakoterapije izu~avat }e se skupine klasi~nih i selektivnih antidepresiva. te pra}enju rehabilitacije i resocijalizacije ovisnika u saradnji s klubovima lije~enih alkoholi~ara i klubovima lije~enih ovisnika o drogama.B.) Specijalizant }e nau~iti razrje{avanje akutnog i hroni~nog psihoorganskog sindroma u predvi|enom trajanju od mjesec dana. Ad. Ad. psihoterapijskih i farmakoterapijskih mjera lije~enja. terapije. Edukacija se provodi na akutnim odjeljenjima i odjeljenjima intenzivne njege. grupnoj. shizoafektivna psihoza. Ad. neinvazivnim i invazivnim postupcima dijagnosticiranja alkoholne i drugih ovisnosti. diferencijalno dijagnosti~ko planiranje i u skladu s tim planiranje svih potrebnih laboratorijskih pretraga koje }e omogu}iti postavljanje kona~ne dijagnoze. Specijalizant }e dobiti znanja o farmakoterapiji anksioznih poreme}aja. postupku dijagnosticiranja i lije~enja psihi~kih bolesti. paranoidne psihoze. Predvi|eno trajanje ovog dijela edukacije je 4 mjeseca. Detaljno }e se izu~avati klasi~ni i atipi~ni antipsihotici. Osim farmakoterapije upoznati }e se sa psiho i socioterapijskim postupcima lije~enja psihoti~nih poreme}aja. antipsihotici. individualne i grupne psihoterapije i socioterapije ovisnika o alkoholu i drogama.) Upoznat }e se s klini~kom slikom. vo|enjem individualne i grupne psihoterapije. KLINI^KA PSIHIJATRIJA 15 mjeseci Klini~ka psihijatrija uklju~uje znanja o op}oj psihopatologiji. Za vrijeme boravka na pojedinom Odjelu moraju usvojiti odre|ena znanja. 7.

7. EST) u razli~itim okru`enjima organskog odjela – Prepoznavanje komplikacija koje prate ili onemogu}avaju odre|eni terapijski pristup ovisno o osnovnoj bolesti – Promocija povezivanja psihijatra i organskih ljekara kroz suradni (liaison) model kao i sticanje vje{tina komunikacije s organskim bolesnikom i medicinskim timom 5. farmakoterapija. ekonomskim i socijalnim karakteristikama populacije za koju se za{tita pru`a u zajednici. 2011. Sudjelovati }e u radu kluba lije~enih alkoholi~ara 20 puta. uklju~uju}i uloge psihologa. upotreba nedirektivnog. hospitalizacije i terapijskih postupaka na psiholo{ko funkcioniranje bolesnika – Upoznavanje s osnovnim terapijskim modelima (psihoterapijski i farmakoterapijski) u radu s organskim bolesnikom Osnovne vje{tine – Sticanje vje{tina intervjua i brze dijagnostike – Procjena psihopatolo{kih procesa i njihovog uticaja na lije~enje (procjena kognitivnih sposobnosti bolesnika za odlu~ivanje u terapijskom procesu) – Sposobnost interveniranja odgovaraju}im terapijskim pristupom (psihoterapija. – socioterapijski odjeli klinika i odjeli za parcijalnu hospitalizaciju. – epidemiolo{kim. defektologa. psiholo{kih i faktora pona{anja na patogenezu organske bolesti – Prepoznavanje uticaja bolesti. – na~elima saradnje u brizi za mentalno zdravlje izme|u pojedinih razina zdravstvene za{tite. lije~enje komorbidnih somatskih i psihi~kih poreme}aja u ovisnika o alkoholu i drogama. Sudjelovat }e u 30 seansi porodi~ne psihoterapije. socijalnog radnika i drugih suradnih stru~njaka. te kluba lije~enih ovisnika o drogama 5 puta. prihva}anje negativnih osje}aja. Prakti~ni dio edukacije provodi se u sljede}im ustanovama: – centrima za mentalno zdravlje u zajednici. logopeda. 30 seansi grupne psihoterapije i 40 seansi socioterapije. – legislativi na podru~ju mentalnog zdravlja. dobivanje i razja{njavanje informacije. Op}a znanja iz psihoterapije za sve specijalizante psihijatrije – Bazi~no razumijevanje teorije psihoterapije – Poznavanje klini~kog zna~enja verbalne i neverbalne komunikacije sa stajali{ta pacijenta i psihijatra – Poznavanje zna~enja vlastitih osje}aja u bilo kojoj klini~koj situaciji – Poznavanje zna~enja terapijskog saveza u odnosu ljekar/pacijent – Poznavanje zna~enja motiviranja pacijenta i njegove porodice radi smanjivanja anksioznosti i pobolj{anja saradljivosti u vezi plana lije~enja – Psihoterapijska formulacija psihijatrijskog poreme}aja – Prepoznati kad je nu`no u`e specijalisti~ko lije~enje – Vo|enje najmanje 3 kratkotrajne terapije (12-16 seansi). SURADNA (LIAISON) PSIHIJATRIJA I PSIHOSOMATIKA 3 mjeseca Primarni cilj edukacije iz suradne psihijatrije je upoznavanje sa psiholo{kim specifi~nostima koje prate organsku bolest {to se posti`e rotacijom kroz razli~ite organske odjele kako bi se specijalizant upoznao s posebnostima i komplikacijama koje prate pojedine organske bolesti. Tokom specijalizacije specijalizant }e obraditi 50 ovisnika o alkoholu i 30 ovisnika o drogama. – savremenim strategijama reformi mentalnog zdravlja. Osnovna znanja – Znanje o psihijatrijskim komplikacijama organskih bolesti – Edukacija o ulozi psihijatrijskih. svladavanje specifi~nosti forenzi~ke psihijatrije u ovisnika o alkoholu i drugim psihoaktivnim sredstvima. – poliklini~ki odjeli – socijalno-zdravstevne ustanove – zavodi za javno zdravstvo. – Tretman i rehabilitaciju. ovladao sljede}im znanjima i vje{tinama: provo|enjem konsultativnosaradne (liaisonske) psihijatrije ovisnika o alkoholu i drugim psihoaktivnim sredstvima. Trebaju se razviti kroz lije~enje pacijenta u kratkotrajnoj i dugotrajnoj terapiji upotrebljavaju}i razli~ite modele terapije. upotreba otvorenog i zatvorenog ispitivanja. Cilj ovog dijela edukacije je usvajanje znanja o: – strukturi i na~inu pru`anja usluga skrbi u zajednici. psihoterapijski model po izboru specijalizanta Specifi~na znanja iz psihoterapije – Poznavanje teorijskih postavki psihoterapija baziranih na transferu – Poznavanje teorijskih postavki kognitivno-bihevioralnih terapija Op}e vje{tine zajedni~ke svim psihoterapijama (do kraja op}e psihijatrijske edukacije) – Uspostavljanje povjerenja. nagla{avanje pozitivnih tendencija. – ulozi psihijatrijske njege u za{titi du{evnih bolesnike u zajednici. MENTALNO ZDRAVLJE U ZAJEDNICI I SOCIJALNA PSIHIJATRIJA 7 mjeseci Program je usmjeren na op}i koncept mentalnog zdravlja u zajednici sa fokusom na: – Promociju mentalnog zdravlja. – na~elima multidisciplinarne saradnje u brizi za mentalno zdravlje na primarnom nivou zdravstvene za{tite. u okviru sticanja osnovnih znanja iz podru~ja alkoholizma i drugih ovisnosti. SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH – Broj 17 – Strana 89 alkoholu i drogama. . ali ujedno i mjera prevencije ovisnosti o alkoholu i drugih ovisnosti u segmentu psihijatrije u zajednici. 4. Osim navedenog specijalizant bi. psihoterapijski model po izboru specijalizanta – Vo|enje najmanje jedne dugotrajne individualna terapija (12-18 mjeseci). PSIHOTERAPIJA 9 mjeseci Cilj edukacije je upoznavanje specijalizanata s osnovnim psihoterapijskim znanjem i terapijskim tehnikama. neprosu|ivaju}eg stila da bi se dozvolilo izra`avanje osje}aja. 3. – Ranu intervenciju. razvijanje suportivnog pristupa – Pra}enje i modifikacija vlastitog stila komunikacije i emocionalnih reakcija na bolesnika – Prepoznavanje situacije kad postoji potreba za supervizijom i podr{kom – Vo|enje kratkog porodi~nog intervjua u svrhu dobivanja i pru`anja informacija – Osigurati razvijanje i odr`avanje strukture terapije kroz neprestano nadziranje granica – Pokazati svjesnost o va`nosti odnosa izme|u pacijenta i lije~nika i doprinosa faktora empatije – Pokazati sposobnost da se terapija zavr{i obzirno i s razumijevanjem pacijentovih osje}aja prema kraju Specifi~ne vje{tine iz psihoterapije za sve specijalizante psihijatrije. – Prevenciju mentalnih poreme}aja. – na~elima provo|enja javnozdravstvenih programa na podru~ju mentalnog zdravlja. – Sticanje vlastitog iskustva u grupnoj psihoterapiji – Vo|enje grupne psihoterapije u bolni~kom settingu – Sticanje vlastitog iskustva u kognitivno-bihevioralnoj terapiji Odabir modela psihoterapije za edukaciju po vlastitom izboru – Vo|enje 3 pacijenta u kratkotrajnoj terapiji po vlastitom izboru – Vo|enje jednog pacijenta u individualnoj dugotrajnoj terapiji po vlastitom izboru 4.^etvrtak.

modifikacije pona{anja) i osnove teorije sistema bitne za pristup u porodi~noj terapiji. Posebna }e se pa`nja posvetiti pripremi za timski rad u saradnji s psiholozima. U poliklini~kom odjelu specijalizant sudjeluje u pru`anju vanbolni~kih usluga za akutne i hroni~ne bolesnike te u provo|enju dijagnosti~kih postupaka. defektolozima. kontaktu sa drugima i pacijentima. Prakti~ni rad obuhvata: – psihijatrijski pregled prvi psihoterapijski intervju – upoznavanje s na~elima dijagnosti~ko indikacijskog postupka uz opservaciju psihoterapijskog intervjua i samostalni rad – konsultacije tokom opservacija i samostalnog rada . upu}ivanje. – Izrada ~etiri ekspertize (u mentorskom aran`manu). Tokom boravka u zavodu za javno zdravstvo specijalizant treba upoznati ulogu i aktivnosti ove ustanove. mehanizmi odbrane. te prilago|eno mogu}nostima porodice. teoretski okvir multidiciplinarnog rada i sveobuhvatnog pristupa. uklju~uju}i mjere za o~uvanje i unapre|enje mentalnog zdravlja. pra}enje kvaliteta usluga i zadovoljstva korisnika. socijalnim radnicima. analize i ocjene mentalnog zdravlja stanovni{tva te dr`avni registar oboljelih od mentalnih bolesti i poreme}aja. tehnike savjetovanja. U tu svrhu upoznati }e se s teorijskim spoznajama iz psihodinamske teorije (nesvjesno. O~ekuje se da steknu vje{tinu u vo|enju konsultacija i osnovna znanja i vje{tine u primjeni terapijskih postupaka. 2011. te postupke savjetovanja putem telefona. rad s porodicama korisnika. te se pripremiti za pristup podru~jima od posebnog stru~nog i nau~nog interesa. iz grupne terapije djece i adolescenata. indikatori kvaliteta brige za mentalno zdravlje u sistemu zdravstva. te ljekarima drugih struka u dijelu koji se odnosi na liaison psihijatriju. rad u antistigma programima i kampanjama. koje im je potrebno za izvo|enje jedne od dviju ponu|enih psihoterapijskih tehnika po svom izboru (psihodinamske ili kognitivno-bihevioralne). Tokom boravka u centru ili odjelu za krizna stanja specijalizant usvaja tehnike intervjua osoba u kriznim stanjima. FORENZI^KA PSIHIJATRlJA 3 mjeseca Cilj: upoznavanje s osnovnim zadacima na podru~ju psihijatrijskih vje{ta~enja i na podru~ju forenzi~ko-psihijatrijskog tretmana. vje{tine u provo|enju ispitivanja potrebe jedne zajednice. transer. gerontopsihijatrijskih bolesnika te bolesnika s mentalnom retardacijom. te osnove kognitivno bihevioralnog pristupa (teorije u~enja. intervencije u krizi. te moraju upoznati osnove indikacije i lije~enja. {kolskim. medijima. vo|enje slu~aja. DJE^JA PSIHIJATRIJA 3 mjeseca Tokom specijalizacije specijalizanti psihijatrije trebaju ste}i osnovna znanja i vje{tine u procjenjivanju psihi~kog razvoja. lobiranje. uklju~uju}i rad s porodicom i u`om zajednicom. timski rad i vo|enje u timu. upoznati se s psihopatologijom i dijagnostikom u ambulantnom odnosno vanbolni~kom tretmanu u dje~joj i adolescentnoj psihijatriji. vje{tine rada u rehabilitacionim programima. 4. U centrima za mentalno zdravlje u zajednici specijalizant usvaja i upoznaje se sa op}im konceptom mentalnog zdravlja u zajednici i organizacijom slu`bi mentalnog zdravlja u zajednici (formalne i neformalne slu`be). Sadr`aj edukacije Teorijski sati predavanja (u okviru op}eg plana predavanja za sve specijalizante): – Psihijatrija i zakon – Forenzi~ka psihopatologija – Op}i principi psihijatrijskog vje{ta~enja Psihijatrijska vje{ta~enja na podru~ju krivi~nog prava Psihijatrijska vje{ta~enja na podru~ju gra|anskog prava Psihijatrijska vje{ta~enja na podru~ju hospitalizacijskog prava – Forenzi~ka psihijatrija dje~je i adolescentne dobi – Terapija u forenzi~koj psihijatriji – Procjena rizika u forenzi~koj psihijatriji – Terapija u forenzi~koj psihijatriji – Eti~ka pitanja u forenzi~koj psihijatriji – Istra`ivanja u forenzi~koj psihijatriji Prakti~ni dio odvijat }e se putem seminara i vje`bi (prikazi slu~ajeva. Od vje{tina savladava vje{tine rada u mutlidiciplinarnom timu. kontratransfer. individualnim potrebama djeteta i adolescenta. – Aktivno individualno vo|enje forenzi~kog tretmana najmanje ~etvoro forenzi~kih pacijenata (pod nadzorom mentora). Institucije u kojima }e se provoditi edukacija: – Psihijatrijske klinike – Klini~ki odjeli za forenzi~ku psihijatriju – Specijalizirane ustanove za forenzi~ku psihijatriju 7.Broj 17 – Strana 90 SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH – – – ^etvrtak. prikazi ~lanaka iz doma}e i strane literature i sl. U ovim se ustanovama specijalizant upoznaje i s organizacijom poliklini~ke slu`be. te sudjeluje u provo|enju ovakvog na~ina lije~enja. Specijalizanti }e nau~iti planirati terapijske postupke ovisno o dijagnozi. Specijalizant treba usvojiti znanja o tehnikama socioterapije. upoznati se s praksom rada na klini~kom (bolni~kom) odjelu. – Prisustvo svim konzilijarnim prikazima forenzi~kih ispitanika. upoznati njihove specifi~nosti i modifikacije vezane za razvojnu dob pacijenata. te koordinacije terapijskim timom. U socijalno-zdravstvenoj ustanovi specijalizant se upoznaje sa sudjelovanjem sistema socijalne za{tite u pru`anju usluga u zajednici. Aktivno sudjelovanje u svim vidovima grupnog forenzi~kopsihijatrijskog tretmana. psihoedukativnim i socijalnim intervencijama vezanim za slu~aj. razvijenost mentalnog zdravstvenog sistema unutar zdravstvenog sistema (komparacija kao indikator brige za mentalno zdravlje). 6. na~ine pra}enja. inidikatore mentalnog zdravlja. metodologija sa~injavanja liste indikatora mentalnog zdravlja. sa~injavanja plana tretmana uz diskusiju o mogu}im medicinskim. 7. rodnu i spolnu senzitivnost vezano za mentalno zdravlje. – Prisustvo na najmanje ~etiri glavne rasprave (s podru~ja krivi~nog odnosno gra|anskog prava). u~estvuje u prakti~nom preventivnom ili promotivnom radu u zajednici. srednjim medicinskim osobljem. te na~inima saradnje sa zdravstvenim sistemom na primarnom. Na socioterapijskom odjelu klinike specijalizant sudjeluje u provo|enju socioterapijskih postupaka u lije~enju akutnih. S obzirom na mjesto i ulogu psihoterapije u dje~joj i adolescentnoj psihijatriji specijalizant }e imati odgovaraju}e supervizore za pojedine psihotreapijske tehnike. sekundarnom i tercijernom nivou. – Prisustvo na najmanje ~etiri rasprave s podru~ja hospitaliziranog prava. ste}i osnovna znanja i vje{tine iz porodi~ne terapije. – Aktivno sudjelovanje u izradi medicinske dokumentacije. nevladinim organizacijama. Specijalizant se tako|er upoznaje s legislativom na podru~ju za{tite mentalnog zdravlja te savremenim pristupima u reformi mentalnog zdravlja. psiholo{kim. socijalnim slu`bama. otpori i njihove specifi~nosti). strategiju unapre|enja za{tite mentalnog zdravlja na primarnoj. vje{tina sa~injavanja psihoedukativnog materijala za korisnike i njihove ~lanove porodice. sekundarnoj i tercijarnoj razini. te na~inima njene saradnje s primarnom zdravstvenom za{titom i ustanovama u sistemu socijalne skrbi. upu}ivanje. prakti~an rad u korisni~koj organizaciji vezan za psihoedukaciju. Upozna}e se sa specifi~nostima psihofarmakolo{kog pristupa i njegovom kombiniranju s psihoterapijskim intervencijama. terapijske postupke. vjerskim i drugim institucijama koje su od zna~aja u prevenciji i promociji mentalnog zdravlja. ukupno 20 sati). hroni~nih. savladava komunikacijske vje{tina u timskom radu. upoznavanje sa na~inima ostvarivanja kontakata sa slu`bama primarne zdravstvene za{tite. Tokom rada na odjelima za parcijalnu hospitalizaciju specijalizant usvaja znanja o postavljanju indikacija za parcijalnu hospitalizaciju. Specijalizanti trebaju nadalje dobiti ono znanje i vje{tinu u izvanbolni~koj (poliklini~koj) slu`bi za dje~ju i adolescentnu psihijatriju i psihoterapiju.

hipo i hipertireoza. – teorijske spoznaje o psihoterapijskim tehnikama. arterijska hipertenzija. – teoretski dio vezan uz prepoznavanje.potpuna kompetentnost za rije{avanja hitnih psihijatrijskih stanja. grupne terapije i psihoanaliti~ke psihodrame) – specifi~nosti u kori{tenju psihofarmaka u dje~joj i adolescentnoj dobi – prevencija psihi~kih poreme}aja u dje~joj i adolescentnoj psihijatriji Osnovne vje{tine – vo|enje psihoterapijskog intervjua s djetetom ili adolescentom – vo|enje psihoterapijskog intervjua s roditeljem – procjena i dijagnoza – postavljanje pravilne indikacije za terapijske intervencije – provo|enje terapijskih postupaka . psihoaktivne supstance. djetinjstva i adolescencije – temelji psihopatologije u dje~joj i adolescentoj psihijatriji – procjena i indikacija za terapiju – teorijske osnove terapijskih tehnika (individualne dinami~ke psihoterapije. psiholo{ki. provjera znanja.^etvrtak. – lije~enje ovisnosti u zajednici. – provjera znanja. – prepoznavanje i rje{avanje komplikacija farmakolo{kog lije~enja. konsultativna i suradna (liaison) psihijatrija. odgovornost za ostale sudionike u njezi za psihijatrijskog bolesnika (medicinske sestre. leukemije. – sticanje spoznaja o hitnim psihijatrijskim intervencijama. dijagnosticiranje i hitno zbrinjavanje hitnih internisti~kih entiteta. Psihijatrija – osnovna i specijalna psihopatologija. – vlastito iskustvo u grupi. kardiologija: zatajivanje srca. farmakolo{kom pristupu u lije~enju najzna~ajnijih psihijatrijskih bolesti. – provjera znanja. tumori mozga. sr~ane aritmije. feohromocitom. neuroradiolgija 3 mjeseca – provodi se ve}inom u hitnoj neurolo{koj slu`bi. – koterapijsko iskustvo u vo|enju grupne psihoterapije u bolni~kim uslovima. – osnovne spozanje o na~inu funkcioniranja vanbolni~ke psihijatrijske njege i za{tite. dijagnosticiranje i hitno zbrinjavanje hitnih neurolo{kih entiteta (epilepsije. – osnovne spoznaje o dje~joj i adolescentnoj psihijatriji. kognitivno bihevioralne terapije. gastroenterologija: gastrointestinalno krvarenje. hematologija: anemije. osnovni koncepti bolni~ke psihijatrijske njege. razli~iti psihijatrijski entiteti i njihova implikacija na terapijske intervencije. – osnovne spoznaje o psiholo{kim komplikacijama organskih bolesti. na simptom fokusirane psihoterapijske tehnike. – klubovi lije~enih ovisnika. rehabilitacija psihijatrijskog bolesnika u zajednici. socijalni radnici. ulkus `eluca i dvanaestopala~nog crijeva. demencije. – specijalizant odlu~uje o izboru jedne od psihoterapijskih tehnika ~iju }e edukaciju zavr{iti tokom specijalizacije. – sticanje osnovnog znanja o psiholo{kom. – hitne psihijatrijske intervencije . specifi~nosti psihijatrijskog intervjua i komunikacije s psihijatrijskim – – – bolesnikom. vanbolni~ki). – SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 17 – Strana 91 upoznavanje s osnovama tehnike na transferu zasnovane individalne psihoterapije djeteta i adolescenta – upoznavanje s tehnikom psihoterapijskih konsultacija s parom roditelj. dijebetes. 7. pulmologija: KOBP. – osnovni terapijski modeli u lije~enju djece i adolescenata. okupacioni terapeuti i sl. GODINA – sticanje znanja u lije~enju ovisnosti (alkohol. intrakranijalna krvarenja. GODINA – sticanje potpune kompetentnosti za medikamentozno lije~enje psihijatrijskih bolesti. infekcije mokra}nog sistema. – supervizije povr{inskih. 4. – sticanje vje{tina u saradnji s ljekarima drugih specijalnosti.vo|enje kratke na transferu zasnovane psihoterapije s djetetom ili adolescentnom odnosno kognitivno bihevioralne terapije – vo|enje savjetovanja s roditeljem – primjena psihofarmakolo{kog prisutpa Specifi~ne vje{tine – sticanje vlastitog iskustva u individualnoj psihoterapiji – sticanje iskustva u radu sa porodicama – sticanje iskustva u radu na psihoanaliti~koj psihodrami IZVEDBENI PROGRAM SPECIJALIZACIJE 1. trombocitopenije. akutni holecistitis. epilepti~ki status. – zapo~injanje vo|enja 1 pacijenta u individualnoj dugotrajnoj psihoterapiji. upale mozga i mo`danih ovojnica). – osnovni pojmovi u tretiranju ovisnosti.dijete – upoznavanje s osnovama porodi~ne terapije pomo}u opservacije psihoetrapijskog procesa – upoznavanje s tehnikom psihoanaliti~ke psihodrame putem opservacija i sudjelovanja u terapijskom timu Osnovna znanja – psihi~ki razvoj u razdoblju dojena{tva.). – teoretski dio vezan uz prepoznavanje. – sticanje vje{tina u zbrinjavanju psihijatrijskih kriznih situacija. 4. upala plu}a. GODINA – sticanje kompetentnosti za dijagnosticiranje psihijatrijskih bolesti. – vo|enje grupe ovisnika. sudjelovanje u radu i vo|enju kluba kroz godinu dana (nu`nost sticanja do`ivljaja kontinuiteta u lije~enju). Interna medicina 1 mjesec – provodi se ve}inom u hitnoj internisti~koj slu`bi. porodi~ne terapije. akutni pankreatitis. – uvod u kognitivno-bihevioralne tehnike. kontinuirano vo|enje psihoterapijske grupe na bolni~kom odjelu kroz 6 mjeseci (u superviziji). – vo|enje u superviziji bolesnika s psiholo{kim komplikacijama organske bolesti. plu}na embolija. – kontinuirane supervizije ambulantnog tretmana ovisnika. 3. – hitna stanja u internoj medicini: {ok. nefrologija: akutno zatajenje bubrega. iznenadna smrt. – uvod u osnovne psihodinamske fenomene. suportivnih psihoterapijskih terapija. – sticanje znanja o ambulantnom psihijatrijskom lije~enju kroz superviziju bolesnika vo|enog u ambulantnom settingu. – uvod u vremenski odre|ene. ishemi~na bolest srca. sl. – sticanje sposobnosti za lije~enje naj~e{}ih psihijatrijskih bolesti i prepoznavanja komplikacija medikamentozne terapije. – upoznavanje s ambulantnom psihijatrijskom slu`bom. – specifi~nost terapijskog pristupa u organskoj medicini. O~ekuje se da na kraju prve godine specijalizant ima osnovne spoznaje o: Neurologija. – samostalno.) osnove terapijskog pristupa u psihijatriji (farmakolo{ki. kardiopulmonalna resuscitacija. . 2. GODINA Provodi se u mati~noj ustanovi specijalizanta (ako ustanova ispunjava uslove). 2011. traume mozga. psiholozi.

GODINA – specifi~nost psihijatrijskih bolesti u starijoj dobi. – Pripremna faza porodi~ne i partnerske terapije. kognitivni). – Razumjeti me|uodnos izme|u psihoterapijskog lije~enja i dugih komponenti u sklopu brige za pacijenta. Razumijevanje strukturalnih ~injenica u porodici: granica. te primjeni kognitivno-bihevioralne psihoterapije u lije~enju spomenute kategorije bolesnika – Samostalnog vo|enja dugotrajnog psihoterapijskog postupka tri slu~aja ovisnosti o alkoholu. antidepresivi. Neke psihoterapijske tehnike ne}e se mo}i u potpunosti zavr{iti tokom specijalizacije. Strukturalne intervencije. – Dobijanje spoznaja i prakti~ni rad u okviru psihosocijalne rehabilitacije. PSIHOTERAPIJA Cilj fakultativnog programa iz psihoterapije u okviru specijalizacije psihijatrije je osposobljavanje specijalizanta za samostalno i kompetentno obavljanje dijagnosti~ko-indikacijskih postupaka kao i za odre|ene psihoterapijske tehnike. Znanja i vje{tine: – Produbljivanje spoznaja o psihoterapijskim postupcima i metodama koje specijalizant mo`e indicirati i zapo~eti u samostalnom radu. bihevioralni. – sticanje potpune kompetentnosti u dugotrajnoj individualnoj psihoterapiji kroz vo|enje pacijenata u superviziji kroz 3 godine specijalizacije. shizofrenija i njoj sli~ni poreme}aji. Znanja: – Teorijske spoznaje o djelovanju psihofarmaka (antipsihotici. – Daljnji razvitak vje{tina vo|enja terapijskog intervjua. – Teorijske postavke kognitivno-bivevioralnih terapija. – Pokazivanje svjesnosti o va`nosti zavr{etka. kroz fakultativni dio specijalizacije podi`e: – Kompetentnost u provo|enju terapijskih intervencija u hitnim stanjima kod ovisnika o alkoholu i drogama – Sposobnost samostalnog vo|enja grupne terapije ovisnika o alkoholu i drogama na klini~kom odjelu – Sposobnosti samostalnog vo|enja terapije porodice ovisnika o alkoholu i drogama – Spoznaje o na~inu funkcioniranja specijalizirane vanbolni~ke njege i za{tite za ovisnike o alkoholu i drogama – Znanja o specijaliziranom ambulantnom postupku s ovisnicima o alkoholu i drogama. Znanja: – Teorijske postavke psihoterapija baziranih na transferu. 3. KLINI^KA PSIHIJATRIJA – Cilj fakultativnog programa iz klini~ke psihijatrije je osposobljavanje specijalizanta za samostalno i kompetentno obavljanje dijagnosti~kog i terapijskog postupka za naj~e{}e psihijatrijske entitete (organski psihi~ki poreme}aji. 4. jednog heroinskog ovisnika i jednog ovisnika o psihostimulativnim drogama – Sudjelovanje jednom sedmi~no u radu kluba lije~enih alkoholi~ara i kluba lije~enih ovisnika o drogama Kompetentnost u samostalnom provo|enju porodi~nog postupka i rje{avanja kriznih intervencija kod porodice ovisnika o alkoholu i drogama – Vje{tinu vo|enja terapijskog postupka sa adolescentima konzumentima alkohola i droga – Sudjeluje u izradi psihijatrijskog vje{ta~enja s ovisnikom o alkoholu i posebno s ovisnikom o drogama – Sudjeluje u epidemiolo{kom istra`ivanju i analizama podataka na podru~ju ovisnosti o alkoholu i drugim drogama – Sudjeluje na podru~ju nau~no-istra`iva~kih djelatnosti u okviru alkohologije i drugih ovisnosti. – nastavak supervizije 1+1 bolesnika u dugotrajnoj individualnoj psihoterapiji. Vje{tine: – Nastavak i produbljivanje znanja op}ih vje{tina zajedni~kih svim psihoterapijama iz op}e psihijatrijske edukacije. no neka znanja i vje{tine mogu se nau~iti jedino kroz du`e vremensko razdoblje. – Upotreba vremenskog limita kao terapijskog faktora. a zavr{ava tokom u`e specijalizacije. ali }e specijalizant zainteresiran za ovu edukaciju mo}i nastaviti edukaciju do potpune kompetentnosti i u potpunosti zavr{iti edukaciju tokom u`e specijalizacije iz psihoterapije. Ciljevi za kratkotrajnu psihoterapiju – Kratkotrajna psihoterapija definirana je kao psihoterapijski tretman od 16 seansi ili manje. stabilizatori raspolo`enja i ostali lijekovi koji se koriste u tretmanu psihi~kih poreme}aja). – Psihoterapijska formulacija psihijatrijskih poreme}aja. – Razvoj vje{tina vo|enja terapijskog intervjua. – specifi~nosti rada i terapijskog pristupa na dje~jem (adolescentnom) psihijatrijskom odjelu.Broj 17 – Strana 92 – SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH – ^etvrtak. – Vo|enje grupne psihoterapije u ambulantnom settingu. prakti~ni rad s pacijentom i pra}enje terapijskog procesa uz supervizije i konsultacije. Specijalizant s posebnim interesom za psihoterapiju zapo~inje edukaciju iz dugotrajnih psihoterapijskih tehnika i nastavlja je po zavr{etku specijalizacije. podsistema. – Saznanja o savremenoj terapiji naj~e{}ih klini~kih entiteta koji se dijele na ona iz biolo{ki temeljene terapije i na ona iz psihoterapije i socioterapije. – Upotreba odgovaraju}eg terapijskog stila. – Nastanak i produbljivanje znanja o komplikacijama farmakolo{kog lije~enja. psihofarmakoterapija i komplikacije psihofarmakoterapije. Porodi~na edukacija. – Teorijske i prakti~ne spoznaje o elektrostimulacijskoj terapiji. – osnove forenzi~ke psihijatrije. Razumljivo je da je dugotrajnu psihoterapiju te{ko organizirati jer specijalizanti mijenjaju odjele i bolnice. ALKOHOLIZAM I DRUGE OVISNOSTI – Specijalizant uz ve} usvojena osnovna znanja i vje{tine s podru~ja alkohologije i drugih ovisnosti. – Savremene spoznaje o psihoterapijskoj formulaciji psihijatrijskih poreme}aja kroz 3 osnovna modela (psihodinamski. – Nastavak i produbljivanje znanja specifi~nih vje{tina iz psihoterapije iz op}eg dijela specijalizacije. – Vo|enje 1 dodatne dugotrajne individualne terapije. 5. Fakultativni program obuhvata ~etiri osnovna podru~ja: teorija. Upotreba paradoksa i "pripisivanja simptoma". Na taj na~in edukantu je omogu}eno da za vrijeme specijalizacije zavr{i kompletni teorijski program. hijerarhije. FAKULTATIVNI PROGRAMI 1. poreme}aji raspolo`enja i anksiozni poreme}aji). 7. 2. a zavr{io kroz programe u`e specijalizacije. – Formuliranje fokusa lije~enja. komunikacijskih kanala. anksiolitici. 2011. a iskustveni dio bi zapo~eo tokom specijalizacije. – Specijalizant treba nau~iti samostalno rje{avati hitna stanja u psihijatriji. Ciljevi za dugotrajnu psihoterapiju – Definirana kao psihoterapija unutar bilo kojeg terapijskog modela kroz 12 i vi{e mjeseci trajanja. vlastiti do`ivljaj terapijskog procesa. – zavr{etak edukacije iz izabrane psihoterapijske tehnike. . – Planiranje vremenski ograni~enog tretmana od 8-16 seansi. – terapijski pristup u lije~enju psihi~kih bolesti u starijoj dobi. rje{avanje problema `rtvenog jarca. – fakultativni programi. – Vo|enje 3 dodatne kratkotrajne terapije (12-16) seansi. – Upotreba transfera i kontratransfera.

U okviru fakultativnog (izbornog) programa specijalizant u superviziji vodi brigu za razli~ite organske bolesnike kod kojih postoji rizik za pojavu psiholo{kih komplikacija njihove osnovne bolesti. 6. – tretmanu organskog bolesnika koji je rizi~an na razvoj psihi~kih komplikacija svoje organske bolesti (transplantacija i sl. te zapo~eo sa sudjelovanjem u pru`anju psihijatrijskih usluga u zajednici. – Prepoznati i adekvatno upotrebljavati kontratransferne osje}aje i misli. transplantacijskog odjela. DJE^JA PSIHIJATRIJA – Sticanje znanja iz podru~ja klasifikacije i klini~kih entiteta u dje~joj i adolescentoj psihijatriji – produbljivanje znanja iz podru~ja psihofarmakologije u dje~joj i adolescentnoj dobi – upoznavanje sa specifi~nim poreme}ajima (pervazivni razvojni poreme}aji. Ujedno uklju~en je i u rje{avanje specifi~ne grupne dinamike koja se javlja u odnosu izme|u bolesnika i medicinskog tima. – Prepoznati ovisnost i njene prednosti i nedostatke.). hirur{kog odjela. Specijalizant treba ste}i znanja o: – tretmanu bolesnika sa suspektnom psihijatrijskom bole{}u ili prija{njim psihijatrijskim lije~enjem kao i upotrebom psihotropnih lijekova. onkolo{kog odjela. medijima. – savladavanje komunikacijskih vje{tina u timskom radu. intervencije u krizi. te za sudjelovanje u izradi i provo|enju programa za{tite za osobe s psihi~kim pote{ko}ama u zajednici.5 mjeseca specijalizant je uklju~en u rad u hitnoj. dok bi dodatna znanja u samostalnoj razradi javnozdravstvenih programa i organizaciji njihova provo|enja zavr{io kroz program u`e specijalizacije.^etvrtak. nevladinim organizacijama. Ciljevi edukacije: – biopsihosocijalni pristup bolesti i medicinskoj praksi. U teorijskim seminarima specijalizant dobiva osnovne informacije o specifi~nostima pojedinih organskih odjela kao i terapijskim modelima u pristupu i lije~enju organskih bolesnika. problemima koji se javljaju tokom transplantacijskog procesa (odabir bolesnika i psiholo{ka procjena i priprema za transplantacijski postupak). – tretmanu umiru}eg bolesnika i njegove porodice. – sticanje vje{tina komunikacije s nepsihijatrijskim medicinskim osobljem. Tokom 3. – u~estvovanje u realizaciji antistigma programa i kampanja. – u~estvovanje u sa~injavanju psihoedukativnog materijala za korisnike i njihove ~lanove porodice. 4. poreme}aj pa`nje s hiperaktivno{}u. – rad u mutlidiciplinarnom timu na slu~aju sa razmatranjem upu}ivanja i diskusijom vezanom za upu}ivanje. – osnovnim dijagnosti~kim testovima (CT. 5. organskim odjelima. Fakultativno: Bli`e detalje o ustanovama i sadr`aju ovog dijela specijalisti~ke obuke }e odrediti voditelj programa specijalizacije. ujedno treba ste}i sposobnost procjene uticaja navedenih faktora na indicirani terapijski proces. rad s hirur{kim bolesnikom (preoperativna i postoperativna skrb). Navedeni ciljevi realiziraju se: – kroz vo|enje bolesnika na nepsihijatrijskom odjelu u konsultaciji i superviziji. 4. Specijalizant se senzibilizira za prepoznavanje i rje{avanje transfernih i kontratransfernih problema koji se javljaju u odnosu bolesnik-medicinski tim. – osnovnim terapijskim metodama (farmakolo{kim i psihoterapijskim) u lije~enju na nepsihijatrijskom odjelu: – osnovnim eti~kim problemima na nepsihijatrijskim odjelima (transplantacije i sl. 7. – u~estvovanje u rehabilitacionim programima. – upoznavanje sa na~inima ostvarivanja kontakata sa slu`bama primarne zdravstvene za{tite. SPECT i sl. Specijalizant se upoznaje s konceptima brige za porodicu bolesnika. – tretmanu bolesnika s bolnim sindromom. – Odre|ivati tempo terapijskog rada. – u~estvovanje u provo|enju ispitivanja potrebe jedne zajednice. MR. vjerskim i drugim institucijama koje su od zna~aja u prevenciji i promociji mentalnog zdravlja. – tretmanu akutno agitiranog bolesnika (diferenciranja uzroka agitiranosti obzirom na dotada{nje terapijske postupke). poreme}aji u~enja) i njihovim neurobiolo{kim korelatima te posebnostima farmakolo{kog. – u~estvovanje u prakti~nom preventivnom ili promotivnom radu u zajednici. – Razumijevati va`nost dugotrajnog procesa u terapijskom radu. kontaktu sa drugima i pacijentima – u~enje tehnika savjetovanja.). psihoedukativnim i socijalnim intervencijama vezanim za slu~aj. – tretmanu bolesnika u diferentnim medikolegalnim situacijama (pitanje sposobnosti bolesnika za prihvatanje ili neprihvatanje odre|enog terapijskog postupka). Edukant bi za vrijeme specijalizacije zavr{io potpun teorijski program. kao i unutar samog medicinskog tima. – SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 17 – Strana 93 Prepoznati intenzitet odnosa koji se mo`e javiti izme|u psihijatra i pacijenta. – tretmanu bolesnog djeteta. psiholo{kim. FORENZI^KA PSIHIJATRIJA Teorijska i prakti~na priprema za sticanje naziva stalnog sudskog vje{taka (koji se sti~e u okviru posebnog edukativnog programa koji se provodi u skladu sa odredbama Zakona o vje{tacima).dijete – sticanje znanja iz podru~ja forenzi~ke psihijatrije u dijelu koja se odnosi na dje~ju i adolescentnu dob . psihoterapijskog i rehabilitacijskog postupka – upoznavanje s problemom te{kih poreme}aja pona{anja i juvenilne delinkvencije – upoznavanje s dojena~kom psihijatrijom i rad s parom majka. – tretmanu bolesnika s problemom ovisnosti. – teorijske seminare. socijalnim slu`bama. odnosno u okru`enju u kojem je bolesnik zapo~eo lije~enje. 2011. 7. lobiranje. – osnovni transferni i kontratransferni problemi na nepsihijatrijskim odjelima. – u~estvovanje u radu s porodicama korisnika. – prakti~an rad u korisni~koj organizaciji vezan za psihoedukaciju. – tretmanu bolesnika koji sam tra`i psihijatrijsku pomo}. a koja bi mogla dovesti do pogor{anja toka lije~enja. MENTALNO ZDRAVLJE U ZAJEDNICI i SOCIJALNA PSIHIJATRIJA Cilj fakultativnog programa iz mentalnog zdravlja u zajednici i socijalne psihijatrije je osposobljavanje specijalizanta za samostalno obavljanje psihijatrijskih usluga koje se pru`aju u zajednici. – sa~injavanje plana tretmana uz diskusiju o mogu}im medicinskim. SURADNA (LIAISON) PSIHIJATRIJA I PSIHOSOMATIKA Specijalizant je uklju~en u svakodnevni rad na nepsihijatrijskim. – tretmanu bolesnika u hitnim situacijama. – tretmanu suicidalnog i homicidalnog organskog bolesnika. – dijagnostika i lije~enje psihijatrijskih poreme}aja na nepsihijatrijskim odjelima.). Teorijski seminari uklju~uju edukaciju o specifi~nostima terapijskog pristupa onkolo{kom bolesniku. {kolskim. prijemnoj slu`bi bolnice. – osnovnim medicinskim postupcima i njihovom uticaju na psihi~ki status. – konsultativni i saradni (liaison) pristup u lije~enju.

upoznaju timski rad – upoznaju osnove forenzi~ke psihijatrije i vje{ta~enja – upoznaju problematiku nau~nog istra`ivanja u dje~joj i adolescentnoj psihijatriji – vo|enje psihoterapija uz superviziju uz stalno pra}enje i povremene procjene napretka od strane odre|enih supervizora iz odabranih tehnika (psihodinamske ili kognitivno-bihevioralne) te supervizora iz klini~kog podru~ja dje~je i adolescentne psihijatrije. cv kateter) radioterapija pneumologija (pulmologija) godi{nji odmor Bolni~ki odjel torakalne hirurgije Bolni~ki odjel intenzivne medicine Bolni~ki odjel radioterapije Bolni~ki odjel pulmologije 2 6 1 35 4 PROGRAM SPECIJALIZACIJE UVODNI DIO OSNOVNA TEORIJSKA NASTAVA 1 mjesec Osnovna teorijska nastava se provodi iz oblasti: – dono{enje klini~kih odluka. – timski rad. 7. dermatologiju i ginekologiju i porodiljstvo – sudjelovanje u multidisciplinarnim stru~nim sastancima – pra}enje stru~ne i nau~ne literature iz podru~ja i sudjelovanje u seminarima. ortopediju. hematolo{ku onkologiju. u prvom redu multisistematskih autoimunih bolesti. – upravljanja sistemom. depresivnih stanja. Ovladati dijagnostikom i lije~enjem imunolo{kih bolesti. privremenu elektrostimulaciju srca i elektrokonverziju srca.REUMATOLOGIJA 4 mjeseca Pregled kardiovaskularnog bolesnika. sudjelovanje u sastancima strukovnih dru{tava – uklju~ivanje u rad na promociji psihi~kog zdravlja uz konsultacije u {kolama i blisku saradnju sa {kolskim timovima – osnovna znanja – temeljito poznavanje normalnog psihi~kog razvoja – detaljno poznavanje psihopatologije razvojnih razdoblja – klasifikacije i klini~ki entiteti – teorije psihoterapijskih tehnika – psihofarmakologija Osnovne vje{tine: – psihijatrijski pregled djeteta ili adolescenta – psihoterapijski intervju s djetetom ili adolescentom – samostalni rad uz stalne konsultacije i supervizije – samostalna procjena i dijagnoza – samostalno stvaranje terapijskog plana – provo|enje odabrane metode lije~enja djeteta ili adolescenta (individualna na transferu osnovana psihoterapija. planiranje racionalne obrade i dono{enje dijagnosti~kih i terapijskih zaklju~aka pod nadzorom specijalista. zna~enje ko`nih testova i provokacijskih testova u alergologiji. Ovladavanje laboratorijskom dijagnostikom reumatolo{kih oboljenja Ovladavanje rendgenolo{kom dijagnostikom reumatolo{kih oboljenja. Upoznati izvo|enje i pra}enje hemodinamskih parametara. hirurgiju. OP]A INTERNA (23 MJESECA) KARDIOLOGIJA. 2011. 2 2 2 2 2 1 1 1 2 48 vje`banje konsultacija u slu`bi liaison psihijatrije provo|eno pod mentorstvom na klinikama za pedijatriju. kontraindikacijama. te funkcioniranje terapijske zajednice u kojoj kao dio tima djeluju – sti~u iskustva u planiranju programa posthospitalnog pra}enja bolesnika – upoznaju specifi~nosti grupne terapije u bolni~kim uvjetima – sti~u dalja iskustva u vo|enju individualne psihoterapije. . psihoza te te{kih neuroza i poreme}aja osobnosti – upoznaju planiranje programa bolni~kog lije~enja i otpu{tanja pacijenata. PULMOLOGIJA Vrsta specijalizacije: OSNOVNA Trajanje specijalizacije: 6 godina /72 mjeseca/ PLAN SPECIJALIZACIJE [IRA OBLAST Uvodni dio osnovna teorijska nastava Op}a interna medicina kardiologijareumatologija pulmologija U@A OBLAST MJESTO OBAVLJANJA STA@A Medicinski fakultet TRAJANJE MJESECI 1 23 Bolni~ki odjel interne medicine Bolni~ki odjel interne medicine 4 3 Bolni~ki odjel interne medicine Bolni~ki odjel interne medicine Bolni~ki odjel interne medicine endokrinologija Bolni~ki odjel interne medicine urgentna stanja u Bolni~ki odjel internoj med. interne medicine nuklearna medicina Bolni~ki odjel nuklearne medicine transfuzijska Bolni~ki odjel medicina transfuzijske medicine klini~ka Bolni~ki odjel farmakologija interne medicine godi{nji odmor U`a specijalizacija pulmologije torakalna hirurgija intenzivna njega. Rad u ergometrijskom kabinetu gdje se specijalizant upoznaje sa indikacijama. reumatskih bolesti i imunodeficijencija. s naglaskom da se ti sati supervizije mogu sabirati za potrebe edukacije iz tih psihoterapijskih tehnika (edukacije u na~elu traju du`e od trajanja subspecijalizacije). grupne psihoterapije. te programe rada dnevne bolnice – upoznaju radnu i okupacionu terapiju.ventil. tuma~enjem rezultata. – komunikacijske vje{tine. u nastavnim turnusima (ljetni i zimski semestar) po planu koji utvr|uju navedeni fakulteti. – promocija zdravlja. – sposobnost sticanja i preno{enja znanja. tehnikom uspostavljanja perifernog i sredi{njeg venskog puta. Upoznati alergolo{ke principe dijagnostike i lije~enja.Broj 17 – Strana 94 – SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH gastroeneterohepato logija nefrologija hemodijaliza hematologija ^etvrtak. Ovladati dijagnostikom i lije~enjem sr~anih aritmija. 4. suicidalnih pona{anja. Samostalna obrada najmanje po jednog bolesnika iz svake grupe reumatolo{kih oboljenja. kognitivno-bihevioralna terapija ili psihodrama) – terapijske konsultacije s parom roditelj-dijete – specijalizanti sti~u potrebna znanja i vje{tine u dijagnostici i procjeni stanja pacijenata s te{kim poreme}ajima pona{anja i raspolo`enja. Obavlja se na fakultetima zdravstvenog usmjerenja u ukupnom trajanju od 1 mjesec. reanimacijom. liaison terapije. (m. – etika i propisi.

odnosno slu`bi gdje se upoznaje sa urgentnom dijagnostikom i terapijom kardiolo{kih stanja. dopunske dijagnoze metode lije~enja) i ovladati interpretacijom nalaza krvne slike i nalaza koagulograma. antipiretska terapija i sl. cor pulmonale. SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 17 – Strana 95 Upoznati osnovne karakteristike laboratorijskih testova (serolo{kih. sastavljanje mi{ljenja o lijeku i nuspojavama. tumor). konzervisanje i distribucija krvi – komplikacije transfuzije krvi i derivata (indikacija i kontra indikacije) – poreme}aj koagulacije krvi (sa hirur{kog aspekta) – DIK (diseminirana intravaskularna koagulacija) KLINI^KA FARMAKOLOGIJA 1 mjesec U toku specijalizacije kandidat treba: – ovladati pristupom bolesniku s politerapijom (interreakcije. Aktivan rad na klini~kim odjeljenjima U~e{}e u ambulantno-poliklini~koj slu`bi U~e{}e u timu za funkcijsku dijagnostiku Tuma~enje RTG nalaza grudnog ko{a i scintigrafije plu}a (u okviru rada na odjeljenju). akutnoj hipokalcemiji. dijabetologije i bolesti metabolizma. odnosno prakti~na nastava u urgentnom centru. Klini~ki i odeljenski seminari. Tumori u grudnom ko{u. prikazi. agranulocitozama i akutnim leukemijama. eksuflacijom pnematoraksa. toaletom bronha. Endokrinolo{ka obrada bolesnika u ambulantnim uslovima (rad u poliklinici sa nastavnikom). Punkcija abdomena i diferencijalna dijagnoza ascitesa. Rad u jedinici intenzivne njege (ovladavanje principima neodlo`ne medicinske pomo}i u hemoragijskim sindromima. dokumentaciju o nuspojavama i rad bolni~ke komisije za lijekove. Asistencija u rutinskoj. Ventilaciona perfuziona ventilacija plu}a. hipoglikemijama.) Rad u jedinici intenzivne i urgentne njege (potpuno ovladavanje principima neodlo`ne medicinske pomo}i i dijabetskim komama. citogenetika). radiolo{ke dijagnosti~ke i terapijske metode u nefrologiji. HEMATOLOGIJA 2 mjeseca Hematolo{ka obrada bolesnika u hospitalnim uslovima (osnovna obrada. Ovladati dijagnostikom i lije~enjem bolesti iz podru~ja endokrinologije. izvo|enje supresionih i stimuli{u}ih testova i njihova interpretacija. fizikalnom terapijom u pulmologiji.^etvrtak. rje{avanje konkretnih (ili simuliranih) terapijskih problema. tromboembolisam. Upoznavanje sa dopunskim dijagnosti~kim metodama u hematologiji (citolo{ko citohemijske analize punktata ko{tane sr`i. pristupom otrovanom bolesniku (prepoznavanje glavnih otrovanja i kontrole takvih bolesnika). enzimskih testova. Ovladati pleuralnom punkcijom i evakuacijom. tuma~enje baznih vrijednosti hematolo{kih analiza. PNEUMOLOGIJA 3 mjeseca Klini~ka fiziologija i funkcijski testovi plu}a. Asistencija u laparaskopiji. njihovu primjenu i interpretaciju rezultata. laboratorijska dijagnostika hemoragijskih sindroma. Upoznati tehniku biopsije bubrega.farmakolo{kih mi{ljenja za ambulantne bolesnike). tuma~enje baznih vrednosti hormona. interpretacijom ventilacijskih testova testovima difuzije. imunofenotipizacija. dijabetologije i bolesti metabolizma. pokusne biolo{ke jednakovaljanosti na dobrovoljcima i na~in planiranja takvih pokusa (bar jedan). 7. GASTROENETEROHEPATOLOGIJA 2 mjeseca Gastroeneterohepatolo{ka obrada bolesnika u stacionaru i poliklinici. odre|ivanje koncentracije lijekova u tjelesnim teku}inama. {e}ernom bolesti i bolestima metabolizma.HEMODIJALIZA 2 mjeseca Obrada i pra}enje nefrolo{kih bolesnika. interpretaciju rezultata. Endokrinolo{ka obrada bolesnika u hospitalnim uslovima (osnovna obrada. pregled nefrolo{kog bolesnika. TRANSFUZIJSKA MEDICINA 1 mjesec Edukaciju iz transfuziologije specijalizant sprovodi u odjelu za transfuziologiju koje ispunjava uslove iz Pravilnika. te temeljnim mikrobiolo{kim testovima i torakalnom radiologijom. urgentnoj i operativno-terapijskoj endoskopiji organa za varenje. hidronefroza. Nespecifi~ne bolesti bronhija. Plu}na i vanplu}na tuberkuloza. 4. plu}a i pleure. laboratorij za funkcijsko ispitivanje respiratornog sistema. hemodinamskim i morfolo{kim ispitivanjima. cerebralnim komama zbog hemoragijskog sindroma i sl. jetre i pankreasa Analiza i tuma~enje odre|enih radiolo{kih ispitivanja organa za varenje NEFROLOGIJA . ultrazvu~nu dijagnostiku u nefrologiji. planiranje racionalne obrade i dono{enje dijagnosti~kih i terapijskih zaklju~aka pod nadzorom specijaliste. postavljanjem urinarnih katetera ultrazvu~nom dijagnostikom hitnih stanja u nefrologiji (opstrukcija. Urgentna stanja u nefrologiji. URGENTNA STANJA U INTERNOJ MEDICINI 2 mjeseca Rad. Nuklearna onkologija i hematologija. Sadr`aj obuke: – krvne grupe ABO sistema – Rh faktor i podgrupe ABO sistema – derivati krvi i supstituenti – uzimanje. – upoznati rad farmakoterapijske ambulante (sastaviti bar 5 klini~ko. Ovladati tehnikom pregleda o~ne pozadine Upoznati laboratorijske pretrage iz podru~ja endokrinologije. adisonskoj i tireotoksi~noj krizi). Invazivni i neinvazivni dijagnosti~ki postupci u pulmologiji. Ovladati pretragom urina. op}a njega. NUKLEARNA MEDICINA 1 mjesec Sta` iz nuklearne medicine ima za cilj da ljekarima na specijalizaciji interne medicine pru`i neophodna znanja i upozna ih sa vje{tinama koje ova medicinska disciplina primjenjuje u funkcionim. Pregled pulmolo{kog bolesnika. planiranje racionalne obrade i dono{enje dijagnosti~kih i terapijskih zaklju~aka pod nadzorom specijaliste. planiranje racionalne obrade i dono{enje dijagnosti~kih i terapijskih zaklju~aka pod nadzorom specijaliste. intrakutanim testiranjima. Hematolo{ka obrada bolesnika u ambulantnim uslovima. dopunske dijagnozne metode i lije~enje). Nuklearnomedicinske metode u onkologiji. nuspojave. hipoglikemiji. Aktivan rad u intenzivnoj respiracijskoj njezi. i to iz sljede}ih oblasti: Nuklearna pulmologija. principe i postupak hemodijalize. celularnih). Upoznavanje sa njegom te{kih hematolo{kih bolesnika (njega usne duplje. hiperkalijemijama i hipokalijemijama. U toku poliklini~kog rada specijalist radi u ambulanti za farmakoterapiju (6 dana) u klini~ko-farmakolo{kom laboratoriju . alergolo{kim i mikrobiolo{kim pretragama. Funkcionalno ispitivanje bubrega. principe imunoflourescencije. 2011. Upoznavanje sa indikacijama za stalne perfuzione katetere i na~inom odr`avanja istih. kao i u terapiji pojedinih oboljenja.) EDNOKRINOLOGIJA 2 mjeseca Pregled bolesnika s bolestima endokrinih `lijezda. acidobaznim statusom. Respiracijska insuficijencija. Asistencija u dijagnosti~koj i interventnoj ultrasonografiji. Upoznati pulmolo{ku endoskopiju. izvor neophodnih lijekova). Samostalno izvo|enje i tuma~enje odre|enih (specifi~nih) ispitivanja funkcije crijeva. pripremu testova za edukaciju (Bilten komisije za lijekove).

medijasinuma i dijafragme – genetske i razvojne anomalije plu}a – alergijske bolesti plu}a (astma. terapija kisikom. izljeva – ko`ni testovi – tjelesna plkezmografija. – etika i propisi. INTENZIVNA NJEGA 6 mjeseci Specijalisti svladavaju dijagnosti~ke i terapeutske zahvate u entitetima kao: status astmatikus.Broj 17 – Strana 96 SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Trajanje specijalizacije: PLAN SPECIJALIZACIJE [IRA OBLAST Uvodni dio osnovna teorijska nastava Osnove radiolo{ke dijagnostike Fizika i radiolo{ka za{tita Digital imaging Ultrazvu~na dijagnostika Kompjuterizovana tomografija (CT) Magnetna rezonanca (MRI) Interventna radiologija Neuroradiolo{ka dijagnostika Torakalna radiodijagnostika Radiologija kardiovaskularnog sistema Pulmolo{ka dijagnostika Dijagnostika dojke Dijagnostika probavnog trakta U@A OBLAST ^etvrtak. angiografije – uz dijagnostike perifernih zasjenjenja plu}a i pl. krivulja protok-volumen. te ostalih manjih zahvata. U@A SPECIJALIZACIJA (48 MJESECI) TORAKALNA HIRURGIJA 2 mjeseca Upoznavanje s indikacijama i kontraindikacijama hirur{kog tretmana bolesti plu}a. endotrahealna intubacija. Postoperativne komplikacije i metode njihovog lije~enja. Uz rad na hirur{kom odjelu i operacijskoj sali specijalisti provode dio sta`a i de`uraju u {ok sobi torakalne hirurgije. hiperreaktibilnost. kao pleuralne drena`e. . citopatolo{ki OSPOSOBLJENOST ZA INTERPRETACIJU: – rtg snimaka plu}a. pulmonalna tromboembolija. izvo|enje i pra}enje hemodinamskih parametara. akutna stanja infekcije bronhopulmonalnog sistema. intubacije. pleure. ct plu}a.5 1 0. te ostali antiteti vezani za urgentna stanja u pulmologiji. trahoetomija. perkutanu punkciju plu}a. testovi optere}enja RADIODIJAGNOSTIKA Vrsta specijalizacije: OSNOVNA TRAJANJE MJESECI 1 Odjel za radiologiju 2 1 1 Odjel za radiologiju Odjel za radiologiju Odjel za radiologiju Odjel za radiologiju Odjel za radiologiju Odjel za radiologiju 4 3 5 1 5 6 4.5 5 Gastroenterohepat Odjel interne mediologija cine Dijagnostika Odjel za radiologiju probavnog trakta Urogenitalna dijagnostika Urologija Dijagnostika urogenitalnog sistema Muskulo-skeletna dijagnostika Ortopedija i traumatologija Dijagnostika lokomotornog aparata Pedijatrijska radiologija Nuklearna medicina Radioterapija Odjel ortopedije Odjel za radiologiju Odjel urologije Odjel za radiologiju 1 4 5 1 4 6 2 4 Odjel za radiologiju Odjel nuklearne medicine Odjel za radioterapiju i onkologiju 3 1 1 PROGRAM SPECIJALIZACIJE UVODNI DIO OSNOVNA TEORIJSKA NASTAVA 1 mjesec Osnovna teorijska nastava se provodi iz oblasti: – dono{enje klini~kih odluka. ards. difuzija. – promocija zdravlja. – sposobnost sticanja i preno{enja znanja. Aktivno sudjelovanje i savladavanje manjih zahvata. biopsiju pleure. RADIOTERAPIJA 1 mjesec PULMOLOGIJA 35 mjeseci STICANJE ZNANJA: – opstruktivne bolesti plu}a – maligne bolesti plu}a – tuberkuloza – upale plu}a – difuzne bolesti intersticija plu}a – vaskularne bolesti plu}a-pl. u centru za lijekove (3 dana). aspiracije i opstrukcije bronhalnog sistema. akutna i hroni~na respiratorna insuficijencija. Svladavanje dijagnosti~kih i terapeutskih postupaka: mehani~ka ventilacija. Prisustvovanje operacijskim zahvatima. osnove bronhoskopije – pregled sputuma i drugih uzoraka mikrobiolo{ki. smetnje disanja u toku sna) – dijagnosti~ke metode u pulmologiji – prevencija bolesti plu}a – rehabilitacija i fizikalna terapija bolesti plu}a – nau~no-istra`iva~ki rad OSPOSOBLJENOST ZA IZVO\ENJE: – testiranje plu}ne funkcije sa ocjenom mehanike disanja i izmjene plinova (spirometrija. – timski rad. – upravljanja sistemom. otrovanja ihalacijom. mehani~ke ventilacije. tomografija. – komunikacijske vje{tine. ostale akutne dekompenzacije kardiopulmonalnog sistema. pneumotoraks. u konzilijima na drugim odjelima (3 dana) i seminarskim raspravama (3 dana). Procjena klini~ke slike i potrebe za tretmanom u intenzivnoj njezi pulmologije. 4 godine /48 mjeseci/ MJESTO OBAVLJANJA STA@A Medicinski fakultet (funkcijski i biokemijski dio 6 dana). hemoptoa. eksuflacije. komplianca. dijafragme i medijastinuma. komisiji za lijekove (1 dan). 7. ARDS.hipertenzija – profesionalne bolesti plu}a – pleuro-pulmonalne komplikacije sistemskih oboljenja – akutna onboljenja plu}a izazvana udisanjem {tetnih noksa – respiratorna insuficijencija. dekompenzacija hplu}nog srca. pleuralne drena`e. traheotomija. 4. 2011. analiza respiratornih plinova) – dijagnosti~ke i terapijske procedure uklju~uju}i torakocentezu. postupci reanimacije itd. distribucija ventilacije. cor pulmonale – bolesti pleure.

upalni procesi. Lumbalna radiokulografija. uretra Postavljanje kateterske proteze punkcije biopsije. tumori). postoperacijski i postradijski kontrolni pregledi. Dilatacije: jednjak. utuerusa i jajovoda. okluzivne bolesti ekstrakranljskih i intrakranijskih krvnih `ila. Standardni presjeci CT lobanje. ovarijuma. anomalije. indikacije. tumori. degenerativni i tumorski procesi. 2011. MR prikaz aorte. Tehnike izvo|enja pregleda. paratiroidne `lijezde. aneurizme. standardni presjeci CT plu}a i medijastinuma. v. INTERVENTNA RADIOLOGIJA Vje{tine kojima specijalizant treba ovladati iz oblasti interventne radiologije: Perkutalna transluminalna angioplastika /PTA/: femoropoplitealna. metoda izvo|enja. Dijagnostika urotrakta: Indikacije za pregled organa male zdjelice i dojke. podru~je primjene. spinalna angiografija (a. specijalizant treba da razumije razliku izme|u analognih i digitalnih snimaka. Upalni i tumorski procesi organa u maloj zdjelici i dojki. snimak mandibule i temporomandibularnih zglobova. PET (Positron Emission Tomography). Rendgenski film. kao dio HIS (Hospital Information System) i RIS (Radiological Information System). CT farinksa. tumori. upale. CT larinksa. 4. patologija diska. snimak mastoida po Schulleru. prostate. subokcipitalna mijelografija. ST abdomena i karlice. upale. tumori. Indikacija za MR srca. Emboilizacija: u cilju hemostaze. 7. trauma. i. upalni i degenerativni procesi. u nastavnim turnusima (ljetni i zimski semestar) po planu koji utvr|uju navedeni fakulteti. prednosti i manjkavosti. tuma~enje snimaka. upale. Kasete. anomalije. opti~kih kanala. Intraarterijska terapija: tumora parenhimnih organa. snimak facijalnog masiva. Odre|ivanje stepena uznapredovalosti malignih procesa. izvo|enje pregleda i tuma~enje ultrazvu~nih nalaza kod oboljenja: jetre. Cerebralna angiografija (indikacije. OSNOVE RADIOLO[KE DIJAGNOSTIKE FIZI^KE OSNOVE RADIOLOGIJE I RADIOLO[KA ZA[TITA Vrste zra~enja koje se koriste u medicini. tumori. Tehnika snimanja MR. podru~je primjene. Dijagnostika hepatobilijarnog trakta: Indikacije za pregled jetre i gu{tera~e. Princip rada rendgenskog ure|aja. . CT `lijezda slinovnica. karotidna angiografija/punkciona. tumori. Teleradiologija. lumbalna mijelografija. Osnovni principi CT aparature i rukovanjem sa njom. metode pregleda. metode pregleda. lumbalna radikulografija. uretera. KOMPJUTERIZIRANA TOMOGRAFIJA (CT) Osnove kompjuterizovane tomografije. Doppler i color Doppler pregledi. metoda izvo|enja. upale. indikacije. upale. osnovi intervencijske angiolo{ke metodologije (dilatacija. Na~in prepoznavanja benignih i malignih procesa. indikacije. Dijagnostika nervnog sistema: Indikacije za pregled mozga i kralje`ni~ne mo`dine. snimak paranazalnih {upljina i snimak nosnih kostiju. prednosti i manjkavosti. adhezivne promjene. testisa. Traumatski. indikacije. te prednosti i mogu}nosti digitalnog imaginga u radiologiji. DIGITAL IMAGING U toku treninga iz oblasti digitalnih radiolo{kih snimaka. Arhiviranje digitalnih snimaka. metode pregleda. retroperitoneumskog prostora. metoda izvo|enja. Standardno razvijanje eksponiranog rendgenskog filma. Kontrastna sredstva za peroralnu i parenteralnu primjenu. koronarna.v. Vrste rendgenskog ure|aja. Dijagnostika respiratornog kardiovaskularnog i limfnog sistema: Indikacija za MR prednjeg. zglobova. Artefakti na rendgenskom filmu.^etvrtak. tumori. tumorskih krvnih sudova. tumora ko{tano-zglobnog sistema. Dijagnostika lokomotornog sistema: Indikacije za pregled kosti i zglobova. koljenskog i sko~nog zgloba te mi{i}a i tetiva i hrskavica. malformacije vaskulitis. embolizacija). Ure|aji za ehografiju. indikacije i tehnika pregleda. tuma~enje CT nalaza lobanje i ki~menog stuba. indikacije. MRI (Magnetic Resonance Imaging). Prisustvovanje dijaskopskim pregledima torakalnih organa i probavnog trakta. cervikalna mijelografija. Tehnika izvo|enja pregleda ramenog. CT hipofize. Rad u tamnoj komori. normalni nalaz. malformacije. MAGNETNA REZONANCA (MRI) Osnove magnetne rezonance. Pra}enje rada u snimaoni i sudjelovanje pri izvo|enju standardnih i specijalnih snimki te pri izvo|enju kontrastnih pretraga (i. indikacije. normalni nalaz. osnovni i kosi snimci ki~menog stuba. snimak orbita. te mogu}nost razlikovanja benignih od malignih procesa. normalni nalaz. Funkcionalna analiza mozga. tumori. biligrafije). ishemi~ne i hemoragijske vaskularne lezije subarahnoidalno krvarenje metaboli~ke bolesti. Radiografski proces. varikokela. v. CT piramida. `u~ne kesice i `u~nih puteva. urinarnog trakta. Automatske tamne komore. metode pregleda. abdomenskog prostora. anomalije. Pohranjivanje neeksponiranih rendgenskih filmova. indikacije. CT. anomalije. endokrinolo{ke bolesti. metode pregleda. Sportske ozljede. trauma. trauma. dojke. CT orbite. punkcione evakuacije. pankreasa. normalni nalaz. Ascendentna mijeloradikulografija. Svojstva rendgenskog zra~enja. metode pregleda. Opasnost primjene kontrastnih sredstava i postupci pri reakciji na kontrastna sredstva. upalni. tumori. Tehnika pregleda mokra}nog mjehura. CT mozga. srednjeg i stra`njeg medijastinuma. A-V malformacija i fistula. Karakteristike i prednosti kori{tenja PACS (Picture Archiving and Communications System). Tehnika snimanja. ilija~na. upale. tumori). hidrocefalus. a. uterusa i dojke. normalni nalaz. {titne `ljezde. NEURORADIOLOGIJA Kraniogram iz dva pravca i ciljani snimak turskog sedla. metoda pregleda. karotidna angiografija/Seldinger. tumori. Angiodinografija. indikacije. renalna. mokra}ne be{ike i prostate. CT paranazalnih {upljina. tuma~enje snimaka. tumori. MR i DSA. Odre|ivanje stepena uznapredovalosti malignih procesa. urografija. Prikaz ekstra i intrakranijskih krvnih `ila. endarteritisi. Dijelovi rendgenskog ure|aja. trauma. snimak piramida po Stenversu. Upalni i tumorski procesi te na~in analize limfnih ~vorova. Drena`e: bilijarnog trakta. indikacije.v. Descendentna mijeloradikulografija. Upalni i tumorski procesi. bubrega i nadbubre`nih `ljezda. Nefrostomija PTC. SPECT (Single Photon Emission Computerised Tomography). na~in dobijanja digitalnih snimaka i njihovo kori{tenje (manipulacija digitalnim snimcima). patologija korijena. ULTRAZVU^NA DIJAGNOSTIKA (UZ) Vje{tine: rukovanje ultrazvu~nom aparaturom i sondama. tumori. snimak baze lobanje. jajnika. SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 17 – Strana 97 Obavlja se na fakultetima zdravstvenog usmjerenja u ukupnom trajanju od 1 mjesec. indikacije. metode izvo|enja. malformacije. Upoznati se sa principima CT (computed tomography). vertebralna angiografija/Seldinger. Folije za skra}enje ekspozicije. Sredstva za osobnu za{titu osoblja koje radi u zoni inoziraju}eg zra~enja.

snimak orbite s lica i profila. Tvrdozra~na tehnika snimanja. sko~nog. Mjerenje veli~ine srca i aorte. `eluca. pregled gastroduodenuma. DIJAGNOSTIKA PROBAVNOG TRAKTA Radiologija organa za varenje. Bronfografija. infuzijska ili intravenska urografija. izvo|enje i-v. kardiovaskularni sistem. Ultrazvu~ni pregled abdomena. Razumijevanje prikaza fiziolo{kih procesa i upore|ivanje sa nalazima drugih radiolo{kih metoda. snimak baze lobanje. komplikacija i nuspojava radioterapije. spazmi. duodenuma. snimak {aka. anomalije. degenerativni procesi. trauma. Digitalna suptrakciona angiografija. RADIOTERAPIJA I ONKOLOGIJA Vrsta specijalizacije: OSNOVNA Trajanje specijalizacije : 5 godine /60 mjeseci/ PLAN SPECIJALIZACIJE [IRA OBLAST Uvodni dio osnovna teorijska nastava Op}a radioterapija i onkologija Specijalna radioterapija i onkologija Radioterapija glave i vrata Radioterapija GIT-a Radioterapija plu}a i medijastinuma Radioterapija kosti i mekih tkiva Radioterapija ko`e Radioterapija dojke Ginekolo{ka radioterapija Radioterapija geniturinarnog trakta Radioterapija limfoma i leukemija Radioterapija CNS-a Radioterapija tumora nepoznate primarne lokacije Palijacija Pedijatrijski tumori Benigni tumori Hemoterapija solidnih tumora Hematoonkologija Pedijatrijska onkologija Radiodijagnostika Nuklearna medicina Patolo{ka i molekularna dijagnostika Onkolo{ka hirurgija Institut za radioterapiju i onkologiju Institut za radioterapiju i onkologiju Bolni~ki odjel pedijatrije Bolni~ki odjel radiologije Bolni~ki odjel nuklearne medicine Bolni~ki odjel patologije U@A OBLAST MJESTO TRAJANJE TRAJANJE OBAVLJANJA MJESECI MJESECI STA@A Medicinski fakultet 1 Medicinski fakultet Institut za radioterapiju i onkologiju 7 36 4 3 2 2 2 4 5 3 2 3 1 2 2 1 6 1 1 2 1 1 4 . Intravenska i infuzijska holecisto holangiografija. snimci mandibule/telo i grane. okluzivne bolesti. trauma. 2011. Razumijevanje indikacija. Abdominalna aortografija i selektivna angiografija. snimak mastoida po Schulleru. snimak karlice. Periferna angiografija. koljena. artrografije. izvo|enje selektivne renalne angiografije. snimak piramida po Stenversu. Tuma~enje rendgenskih snimaka plu}a. indikacije. snimak facijalnog masiva. anterogradna pijelografija. Angiokardiografija. Nativan snimak trbuha. snimak lobanje po Taunu. kuka. bolesti bijele supstance. Rendgenolo{ka dijagnostika oboljenja dojke: tehnika snimanja. Indikacije za MR. tumori. Ultrazvu~ni pregled kukova. koljena. Dopplerova sonografija ekstrakranijskih krvnih `ila transkranijski doppler. ciljani snimak turskog sedla. lordoti~nom polo`aju. ERCP. Koronarografija. degenerativni procesi. aorte i plu}ne arterije. tuma~enje nalaza. a. izvo|enje policistografije. snimci dugih kostiju. snimci zglobova/ramena. hepatobilijarnog i pankreasnog sistema: Samostalno izvo|enje pregleda jednjaka. upale. anomalije. Rendgenolo{ka dijagnostika respiratornog sistema: Radioskopija plu}a u klasi~nim stavovima i polo`ajima. metode pregleda. Pneumomedijastinum. infuzijske urografije. Radiografija plu}a: P-A. upale.v. Ultrazvu~ni pregled urinarnog trakta. Radioskopija srca. Ultrazvuk velikih zglobova/ramena. NUKLEARNA MEDICINA Osnovno razumijevanje principa nuklearne medicine. Dijagnosti~ki pneumotoraks. RADIOTERAPIJA Osnovni principi i namjena radioterapije. TORAKALNA DIJAGNOSTIKA (respiratorni sistem. profilna. u le`e}em stavu bo~na sa paralelnim snopom rtg zrakova. snimak stopala iz 2 pravca. Splenoportografija. 7. upale. dojka) Radiologija kardiovaskularnog sistema: Teleradiografija srca iz dva pravca. indikacija. Aortografija. normalni nalaz. fistulografije. metode pregleda. kuka. izvo|enje retrogradne cistografije i uretrocistografije. degenerativni procesi. snimci temporo-andibularnih globova. izvo|enje aortorenovazografije. Pneumoangiografija. metode izvo|enja. PEDIJATRIJSKA RADIOLOGIJA Vje{tine: pregled jednjaka. venografija i flebografija. Tomografija plu}a i medijastinuma. Mikciona cistouretrografija. CT kralje{nice. ru~ja. malformacije. snimci sarkoilija~nih zglobova. 4. tumori. Tuma~enje rendgenskih snimaka srca i krvnih sudova. Kavografija. URO-GENITALNA DIJAGNOSTIKA Rendgenolo{ka dijagnostika urinarnog sistema: nativan snimak urotrakta. snimak nosne kosti iz profila. lakta. snimak paranazalnih {upljina. retrogradna pijelografija.Broj 17 – Strana 98 SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH ^etvrtak. snimak sternuma. CT mijelografija. aneurizme. Perkurtana holangiografija. irigoskopija. indikacije. MUSKULO-SKELETNA DIJAGNOSTIKA Rendgenolo{ka dijagnostika muskulo-skeletnog sistema: klasi~ni snimci lobanje iz dva pravca. snimci ki~menog stuba iz dva pravca. Selektivne i superselektivne angiografije. snimak zigomati~ne kosti. Limfografija. tankog i debelog crijeva. ciljani snimak navikularne kosti. Peroralna holecistografija. tumori.

– upravljanja sistemom. snaga (power). Krivulja pre`ivljavanja }elija. Radijacijska onkologija (Radioterapija) uklju~uje odgovornost za dijagnosticiranje. Dizajn studija. Specijalni kolimacijski sistem. Tipovi studija. Hirur{kom lije~enju. Nivoi kvaliteta dokaza (lewels of evidence). tretman. Specifikacija apsorbovane doze u ciljnom volumene u eksternalnoj radioterapiji.5 UVOD Radijacijska onkologija (Radioterapija) je grana klini~ke medicine koja koristi jonizuju}e zra~enje za lije~enje malignih i drugih bolesti. Sistemi solidnih tumora i leukemija. Specifi~ne lokalizacije i/ili vrste tumora. Genetika malignih tumora. Mikrookru`enje i djelovanje tumora na organizam i obrnuto. bilo samo ili u kombinaciji sa drugim modalitetima. Manipulisanje i rad sa slikom u radioterapiji. Imaging orjentisana na proces (bolest).5 0. Stohasti~ki i nestohasti~ki (deterministi~ki) efekti. Faktori mjerenja iradijacije. Imaging i ciljni volumen: Imaging modaliteti. Prediktivni eseji. Kako definisati radno optere}enje osoblja i opreme. Algoritam dvodimenzionalnog (2D) izra~unavanja doze. Biologija malignih tumora: Terminologija i tehnike molekularne biologije. GTV. Odre|ivanje ciljnog volumena u klini~koj praksi. ranoj detekciji i edukaciji stanovni{tva. Krivulje pre`ivljenja. Radiolo{ka za{tita: Generalna filozofija (ALARA). – timski rad. Prevenciji. Osnovi upravljanja i ekonomisanja u radijacijskoj onkologiji Izra~unavanje tro{kova. Principi conformal radioterapije i IMRT. preliminarni rezultati. procedure i tehnologija. Patologiji i citologiji tumora i njihovoj klasifikaciji. interpretirati i prezentirati nau~ne podatke. hemoterapiji. Izvr{i procjenu prognoze bolesti. O{te}enje DNA. – komunikacijske vje{tine. Predvi|anje potreba u radioterapiji. Univarijantna i multivarijantna analiza specifi~nost. izabere modalitet zra~enja (ili interdisciplinarni odalitet lije~enja) planira i provede optimalnu radioterapiju i da provodi pra}enje i kontrole bolesnika tokom i nakon zavr{etka tretmana. Strukturi i organizaciji onkolo{kih slu`bi. .7 mjeseci Svaki specijalizant treba tokom svoga sta`a da stekne znanje i vje{tinu iz bazi~nih nauka koje su vezane sa radijacijskom onkologijom. Specijalista radijacijske onkologije (radioterapije) treba da bude verziran i posjeduje znanje o: Epidemiologiji tumora. – sposobnost sticanja i preno{enja znanja. Specifikacija ciljnih volumena. Molekularna onkologija. defini{e cilj tretmana. Citostatska terapija i iradijacija. Odgovor tumora na iradijaciju. kao integralni dio multidisciplinarnog zbrinjavanje onkolo{kog bolesnika. 7. suportivnu njegu tokom i pra}enje pacijenta nakon terapije. Linearni accelerator. Hereditarni tumori. Imaging napreci i razvoj.5 0. Brahiterapiski sistemi. simptomatsku terapiju i terminalnu njegu. Noviji na~ini terapije malignih tumora: imunoterapija. Brahiterapija. Sistemi i na~ini pla}anja usluga u radioterapiji. CTV. provjera. Adekvatno i precizno komunicira sa pacijentom. Specifikacija apsorbovane doze u ciljnom volumene u brahiterapiji. Radiobilogija: Djelovanje zra~enja na molekularnom nivou.faktori mjerenja tkivne iradijacije. senzitivnost. Specijalne tehnike (stereotaksija). Proliferacija. Provodi suportivnu njegu. kao {to su bazi~ni edukativni kursevi Evropske asocijacije za terapijsku radilogiju i onkologiju (ESTRO): Radiobilogija. Osobine korpuskularnog i elektromagnetnog zra~enja. Odre|ivanje ciljnog volumena. Rizik indukcije sekundarnih tumora. Interpretacija i analiza. Ekvivalentna doza. Algoritam trodimenzionalnog (3D) izra~unavanja doze. kao i kombinovanom lije~enju. Frakcioniranje doze u vremenu. Virtualna i CT simulacija. migracija stadija. Efekat oksigena. skriningu. Metaanalize.5 0. OP]I DIO RADIJACIJSKE ONKOLOGIJE . genska terapija. SPECIJALNI DIO RADIJACIJSKE ONKOLOGIJE 36 mjeseci Specijalista radijacijske onkologije (radioterapije) samostalno ili kao odgovoran ~lan (multidisciplanarnog) tima treba da bude u stanju da: Prepozna simptome i znake tumora. Trodimenzionalno planiranje. – etika i propisi. Popravak radijacionih o{te}enja. Klini~ko istra`ivanje i pra}enje ishoda tretmana Mjerenje kontrole tumora i toksi~nih efekata. Testovi signifikantnosti. radijacijski modaliteti. Europska legislative. Procijeni efekat radijacijske onkologije na kvalitet `ivota. Radioizotopi.^etvrtak. LET.5 0. u nastavnim turnusima (ljetni i zimski semestar) po planu koji utvr|uje navedeni fakultet. Mikrotron. hormonalnoj i drugim vrstama onkolo{ke terapije. – promocija zdravlja. Program specijalizacije obuhvata sljede}e segmente: UVODNI DIO OSNOVNA TEORIJSKA NASTAVA 1 mjesec Osnovna teorijska nastava se provodi iz oblasti: – dono{enje klini~kih odluka. Pilot studije. Distribucija apsorbovanja doze. Obavlja medicinsku praksu u skladu sa eti~kim principima medicine i pravima pacijenta.5 Broj 17 – Strana 99 0. Djelovanje na }eliju. Ciklotron. Telekobalt aparat.5 0. Radioterapija mo`e biti bilo samostalna onkololo{ka specijalnost ili integrirana u {iru medicinsku djelatnost u onkologiji. radiosenzibilizatora i radioprotektora. Fizika. validnost. [ta je evidence based u radioprotekciji. Radioterapijska fizika: Rengdenska cijev. }elijska smrt. Limiti doze za profesionalnu i neprofesionalnu ekspoziciju. Odr`avanje stabilnosti genoma kao za{tita od tumora. Transdukcija signala. U mnogim slu~ajevima edukacija iz ovih oblasti }e se odvijati kroz doma}e ili me|unarodne kurseve. ORL onkolo{ka hirurgija Glandularna onkolo{ka hirurgija Ginekolo{ka onkolo{ka hirurgija Grudna onkolo{ka hirurgija Abdominalna onkolo{ka hirurgija Urolo{ka onkolo{ka hirurgija Ko{tana onkolo{ka hirurgija Neuro onkolo{ka hirurgija Bolni~ki odjel ORL Bolni~ki odjel hirurgije Bolni~ki odjel ginekologije Bolni~ki odjel torakalne hirurgije Bolni~ki odjel abdominalne hirurgije Bolni~ki odjel urologije Bolni~ki odjel ortopedije Bolni~ki odjel neurohirurgije SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH 0. klasificira i tretira sporedne efekte radioterapije. Kako pisati. 4. 2011.5 0. Kontroli{e i tretira naj~e{}e psiholo{ke reakcije i krize u zadnjim danima `ivota. Sa~ini program pretraga sa otkrivanje tumora ili metastaza i provede proceduru postavljanja stadija i klasifikacije kod manifestnog tumora. Obavlja se na medicinskom fakultetu u ukupnom trajanju od 1 mjesec. Bazi~na radijacijska fizika: Struktura atoma i atomskog jezgra. Sistemi normalnih tkiva. Radijacijska onkologija zasnovana na dokazima. Utvrdi. Akutna i kasna reakcija normalnih tkiva. PTV i ICRU 62. Radioaktivni raspad. }elijski ciklus i }elijsko izumiranje kod tumora.

Potrebno je da na svakoj klinici prisustvuje na najmanje dva onkolo{ka operativna zahvata. upravljanje resursima) 3. Radioterapija limfoma i leukemija 2 mjeseca [to obuhvata: Morbus Hodgkin.2. komuniciranje. 4. Mikrocelularni karcinom. Kolon/ rectum. vo|enje.osnovna teorijska nastava Medicinski fakultet TEMATSKA OBLAST 2.7. Posebno je va`no upoznati se sa inikaciijama. Bilijarni trakt. imunohistolo{kih. Savladavanje vje{tina iz socijalne medicine 3. Uvodni dio . ONKOLO[KA HIRURGIJA 4 mjeseca Onkolo{ka hirurgija u Otorinolaringologiji trajanje 2 sedmice Glandularna onkolo{ka hirurgija trajanje 2 sedmice Ginekolo{ka onkolo{ka hirurgija trajanje 2 sedmice Grudna onkolo{ka hirurgija trajanje 2 sedmice Abdominalna onkolo{ka hirurgija trajanje 2 sedmice Urolo{ka onkolo{ka hirurgija trajanje 2 sedmice Ko{tana onkolo{ka hirurgija trajanje 2 sedmice Neuro onkolo{ka hirurgija trajanje 2 sedmice Tokom ovog dijela sta`a specijalizant treba da stekne uvid o osnovnim dijagnosti~kim i terapijskim procedurama iz svake od navedenih oblasti. 7. Usnu {upljinu. Metode pla}anja. kvaliteta `ivota i faktora koji ih odre|uju 3. Ovarij i falopijeve tube. akutnim i kasnim sporednim komplikacijama kombinovane terapije i na~inima njihovog preveniranja i lije~enja. Finansiranje zdravstvene za{tite. Mezoteliom. 2011. Multipli mielom ili/i plazmocitom. Testis/neseminomski tumori. PCA. Posebno mjesto zauzimaju metode molekularne dijagnostike tumora: FISH. Vulvu. Organizacija zdravstvene za{tite: zdravstvene ustanove 3. Svaki specijalizant treba da tokom perioda specijalizacije stekne znanje i vje{tinu u sljede}im navedenim oblastima: Radioterapija glave i vrata 4 mjeseca [to se odnosi na: Larings. Savladavanje vje{tina procjene zdravstvenih potreba i organizovanja zdravstvene za{tite prema nivoima i za posebne populacione grupe 3. kontraindikacijama i protokolima kombinovane hemo-radioterapije. Timomi i/ili medijastinalni tumori. Savladavanje vje{tina menad`menta i zdravstvene ekonomike (strate{ko planiranje.4. Radioterapija pedijatrijskih tumora Benigne bolesti HEMOTERAPIJA SOLIDNIH TUMORA HEMATOONKOLOGIJA 2 mjeseca 1 mjesec 6 mjeseci 1 mjesec PEDIJATRIJSKA ONKOLOGIJA 1 mjesec Za vrijeme trajanja navedena tri dijela specijalisti~kog sta`a specijalizant se mora upoznati sa indikacijama i kontraindikacijama za hemoterapiju. Posebno mjesto zauzima 3. Radioterapija genitourinarnog trakta 3 mjeseca [to obuhvata: Prostatu. Pljuva~ne `lijezde i [titnu `lijezdu. Bubreg. Organizacija zdravstvene za{tite: zdravstvene ustanove 3.3. Savladavanje vje{tina procjene i unapre|enja kvaliteta zdravstvene za{tite i procjene zdravstvene tehnologije 2 Dom zdravlja Bolnica Zavod za javno zdravstvo kantona Zavod za javno zdravstvo kantona Zavod za javno zdravstvo kantona 1 1 3 3 5 Zavod zdravstvenog osiguranja kantona Zavod za javno zdravstvo kantona 2 2 5 2 2 4. @eludac. Epidemiologija i hroni~ne masovne Zavod za javno nezarazne bolesti zdravstvo kantona 4. Anus. Total skin iradijacija. Total body iradijacija. Tanko crijevo. akutnim i kasnim sporednim komplikacijama hemoterapije i na~inima njihovog preveniranja i lije~enja. NUKLEARNA MEDICINA 1 mjesec Za vrijeme ovog dijela sta`a specijalizant treba prisustvovati izvo|enju dijagnosti~kih i terapijskih radioskopskih procedura i interpretaciji i o~itavanju nalaza. Mokra}ni mjehur. Testis/seminom. Opstrukcije. Penis. ORGANIZACIJA I EKONOMIKA ZDRAVSTVA Vrsta specijalizacije: OSNOVNA Trajanje specijalizacije: 3 godine /36 mjeseci/ PLAN SPECIJALIZACIJE MJESTO OBAVLJANJA STA@A 1. Vaginu. Radioterapija kosti i mekih tkiva Radioterapija ko`e Radioterapija dojke 2 mjeseca 2 mjeseca 4 mjeseca Ginekolo{ka radioterapija 5 mjeseci [to obuhvata: Cerviks. Krvarenje. Savladavanje vje{tina iz osnovnih pristupa promociji zdravlja i zdravstvenom odgoju 3. Leukemije. Hipofarings. Radioterapija plu}a i medijastinuma 2 mjeseca [to obuhvata: Nemikrocelularni karcinom.1. PATOLOGIJA I MOLEKULARNA DIJAGNOSTIKA 1 mjesec Za vrijeme ovog dijela sta`a specijalizant treba prisustvovati izvo|enju patohistolo{kih. Radioterapija gastrointestinalnog trakta 3 mjeseca [to se odnosi na: Ezofagus.6. SOCIJALNA MEDICINA. Mo`dane metastaze. RADIODIJAGNOSTIKA 2 mjeseca Za vrijeme ovog dijela sta`a specijalizant treba prisustvovati izvo|enju radiografskih i radioskopskih procedura i interpretaciji i o~itavanju snimaka. Teorijske osnove socijalne medicine Institut za socijalnu medicinu Medicinskog fakulteta BROJ MJESECI 1 8 22 Zavod za javno zdravstvo kantona Zavod za javno zdravstvo kantona 3 Palijacija 2 mjeseca [to obuhvata: Ko{tane metastaze.3. Higijena/zdravstvena ekologija Zavod za javno zdravstvo kantona . Ureter. citolo{kih dijagnosti~kih procedura. flow citometrija upoznavanje sa metodama i tehnikama i zna~aju za klini~ki rad.2. Non-Hodgkin limfomi. Ugovaranje zdravstvene za{tite 3. 4.Broj 17 – Strana 100 SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH ^etvrtak. organizovanje. Endometrijum.3. Specijalizant treba da stekne bitna znanja o rendgen anatomiji i radiolo{kim karakteristikama normalnih struktura i patolo{kih promjena.5. Orofarings. Sindrom gornje {uplje vene.1. Radioterapija centralnog nervnog sistema i oftalmolo{kih tumora Radioterapija tumora nepoznatog primarnog porijekla 3 mjeseca 1 mjesec upoznavanje sa metodama i tehnikama lije~enja malignih tumora pomu}u otvorenih izvora zra~enja. Jetra i pancreas. Savladavanje vje{tina iz procjene zdravlja. Nazofarings. Posebno mjesto zauzima upoznavanje sa metodama i tehnikama digitalnih tehnika u radiodijagnostici i interpretiranju njihovih snimaka. Kompresija ki~mene mo`dine. Savladavanje vje{tina iz drugih oblasti zna~ajnih za socijalnu medicinu. Uretra. Savladavanje vje{tina planiranja i evaluacije zdravstvenih programa 3. hemoterapijskim protokolima.

analize sistema. 2. Bolnica 1 mjesec. analiza odlu~ivanja . karakteristike ishrane i uhranjenosti. organizacija djelatnosti.3. 6.drvo odlu~ivanja. klasifikacioni sistemi. nau~nostru~na literatura. pisanje stru~ne publikacije. vi{estruka linearna regresija i korelacija. najva`nije tehnike istra`ivanja. klasifikacioni sistemi. atmosfera. sistem primarne zdravstvene za{tite. njihova primjena i evaluacija. ishrana. karakteristike stanja. zakoni. kontrola kvaliteta.ZDRAVSTVENO VASPITANJE: pona{anje. voda. finansiranje zdravstvene za{tite. – timski rad. – sposobnost sticanja i preno{enja znanja. komunalna higijena. indikatori. ustanova za pred{kolski uzrast. Zavod za zdravstveno osiguranje 2 mjeseca i Zavod za statistiku 1 mjesec iz sljede}ih oblasti. razlike u odnosu na druge sektore. ekonomi~nost. sanitacija sredine. 4. osnovne klasifikacije. Obavlja se na medicinskom fakultetu u ukupnom trajanju od 1 mjesec. buka. na~ini pla}anja davaoca usluga u zdravstvu. Teorijska i prakti~na nastava na medicinskom fakultetu (Institut za socijalnu medicinu) (9 mjeseci) i prakti~ni stru~ni rad u zdravstvenim ustanovama (27 mjeseci. Medicinska statistika i informatika UKUPNO SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Zavod za statistiku Federacije BiH 1 36 Broj 17 – Strana 101 UVODNI DIO OSNOVNA TEORIJSKA NASTAVA 1 mjesec Osnovna teorijska nastava se provodi iz oblasti: – dono{enje klini~kih odluka. oblici pona{anja i njihovo formiranje. Dom zdravlja 1 mjesec.multidisciplinarni pristup. HIGIJENA: ekologija. multivarijantna statistika linearna regresija i korelacija. faktori rizika.^etvrtak.) – Zdravstveno-odgojni intervjui – Definisanje minimalnog skupa podataka za pra}enje izabranog zdravstvenog programa – Kori{tenje postoje}ih doma}ih i me|unarodnih baza podataka o zdravlju (Health for All. analiza vremenskih serija. reumatizam. organizacione strukture. baze podataka. 4. korisnik i njegova uloga. od ~ega: Zavod za javno zdravstvo kantona 22 mjeseca. itd. – Priprema. kardiovaskularne bolesti. determinante zahtijeva. higijena naselja i urbanizam. metode procjene. – upravljanja sistemom. rak. izrada plana. razvoj zdravstvene za{tite. osnovne metode i postavke istra`iva~kog rada. zdravstvena potro{nja. 7. nivoi odlu~ivanja tradicionalne i moderne tehnike. dom zdravlja. zaklju~ivanje na osnovu uzoraka. socijalna za{tita i teorija socijalne sigurnosti. organizovanje i odr`avanje predavanja za djecu do 14 godina (zdravstveni odgoj) – Rad u maloj grupi (sa gojaznima. ostali nivoi zdravstvene za{tite. zakonski propisi i sanitarna kontrola. STATISTIKA: biostatistika. Spisak procedura koje specijalizant treba da uradi: – Me|unarodno pore|enje zdravstvenog stanja stanovni{tva – Procjena zdravstvenog stanja stanovni{tva kantona/ entiteta i dr`ave uz nove podatke – Procjena zdravstvenog stanja op}ina/grada uz nove podatke – Upotreba upitnika kao instrumenta za prikupljanje podataka – Standardizacija op}e stope mortaliteta – Analiza vremenske serije (trenda) za izabrane indikatore – Plan rada zdravstvene ustanove (bolnica. pokazatelji finansiranja sistema zdravstvene za{tite – Procjena kvaliteta rada za dvije ili vi{e zdravstvenih ustanova sa aspekta analize pru`enih usluga. respiratornih infekcija i transmisivnih zaraza. higijena sela i privremenih naselja. 5. 3. 2011. procjena zdravstvene tehnologije. zdravstveni informacioni sistem. veza izme|u pona{anja zdravlja i bolesti. pojam zdravstvene politike i metod djelovanja. Euro Stat itd) – Kontrola kvaliteta rutinski prikupljenih podataka u zdravstveno statisti~kom sistemu – Analiza izvora finansiranja u zdravstvenom sistemu. obezbje|enje kvaliteta u zdravstvenoj za{titi. tehnologije planiranja. deetatizacija i decentralizacija. analiti~ki i eksperimentalni. zdravstveno vaspitanje . {kolska sredina. deskriptivni. kontrola zdravstvene potro{nje. 7. – etika i propisi. modeli za predvi|anje. zdravstveno stanje stanovni{tvo. u nastavnim turnusima (ljetni i zimski semestar) po planu koji utvr|uje navedeni fakultet. pojam zdravlja i njegove za{tite. karakteristike zarazne bolesti . pravilnici i uputstva. kori{}enje zdravstvene za{tite. ZDRAVSTVENA EKONOMIKA: pojam cijena i tro{kova u zdravstvu. kontrolni mehanizmi. mentalna oboljenja. UPRAVLJANJE I KONTROLNI MEHANIZMI: principi teorije rukovo|enja. metode ekonomskih analiza u zdravstvu. – komunikacijske vje{tine. deskriptivna statistika. RUKOVO\ENJE. metode i tehnike zdravstveno-vaspitnog rada. primarna zdravstvena za{tita. bolni~ki sistem. planiranje i ispitivanje ishrane. ili drugim grupama koje imaju rizi~ne faktore po zdravlje uklju~uju}i i pu{a~e itd. zdravstveno vaspitni programi. 4. EPIDEMIOLOGIJA: epidemiolo{ki metod. potrebe i njihovo mjerenje. kategorije koje podlije`u zakonskoj regulativi. odnosno specijalnosti: 1. funkcionalne karakteristike sistema. sistem odlu~ivanja. zna~aj tehnologije za zdravstvo. ZDRAVSTVENA ZA[TITA: jedinice socijalnomedicinskog posmatranja. navike i obi~aji i njihov uticaj na zdravlje. evidencija i dokumentacija. 8.crijevnih zaraza. unapre|enje zdravlja djece i omladine. zdravstveno zakonodavstvo. izvori podataka i njihova vrijednost. zadovoljstva davaoca i korisnika zdravstvenih usluga – Ispitivanje zadovoljstva korisnika zdravstvene za{tite u odabranoj zdravstvenoj ustanovi putem ankete – Izvo|enje SWOT analize za upravljanje zdravstvenom ustanovom – Izrada strate{kog i operativnog plana zdravstvene ustanove SUDSKA MEDICINA Vrsta specijalizacije: OSNOVNA Trajanje specijalizacije: 4 godine /48 mjeseci/ PLAN SPECIJALIZACIJE [IRA OBLAST Uvodni dio osnovna teorijska nastava Uvodni dio za sudsku medicinu U@A OBLAST MJESTO OBAVLJANJA TRAJANJE TRAJANJE STA@A Medicinski fakultet 1 mjesec Medicinski fakultet 5 mjeseci . mjerenje zdravstvenog stanja. efikasnost. – promocija zdravlja. mjere za sprje~avanje i suzbijanje zaraznih bolesti. nabavka opreme. ekologija rada. PROMOCIJA ZDRAVLJA . cilj i predmet mjerenja. vi{ekriterijumsko odlu~ivanje.) – Plan rada slu`be unutar zdravstvene ustanove – Menad`ment programa zdravstvene preventivne intervencije – Op}a evaluacija programa izabranog u ta~ki 9 – Ekonomska evaluacija programa izabranog u ta~ki 9 – Procjena izra~unavanja tro{kova za definisane medicinske usluge. masovna nezarazna oboljenja. ZDRAVSTVENI SISTEMI: sistematski pristup.

PATOLOGIJA 10 mjeseci – Samostalno vr{enje obdukcija s makroskopskim i mikroskopskim pregledom organa. na~in vje{ta~enja alkoholiziranosti. odre|ivanje polo`aja osoba u vozilu prilikom prometne nesre}e. Oblici i na~in vje{ta~enja u parni~nim postupcima: vje{ta~enje naknade {tete. upoznavanje sa dijagnostikom promjena na le{u. makroskopskoj dijagnostici prilikom trovanja i uzimanja uzoraka pri obdukciji za toksikolo{ke analize. psihi~ke ozljede. otrovnih `ivotinja. vje{ta~enje u paternitetnim parnicama. ocjena te`ine tjelesnih ozljeda. nutritivne ozljede. toksi~nih metala. upoznavanje sa obavezama sudskog medicionara na uvi|ajima i rekonstrukcijama. – upravljanja sistemom. nitrata i nitrita. – komunikacijske vje{tine.Broj 17 – Strana 102 Op}a hirurgija Ginekologija i aku{erstvo Radiologija i radioterapija Patologija i citologija Patologija Sudska medicina SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH 2 mjeseca 1 mjesec 1 mjesec 1 mjesec Bolni~ki odjel 10 mjeseci patologije Institut za sudsku medicinu 24 mjeseca medicinskog fakulteta Institut za sudsku medicinu 4 mjeseca medicinskog fakulteta 4 mjeseca ^etvrtak. organskih otapala. fizikalne ozljede. Osim toga upoznavanje sa osnovnim odredbama Krivi~nog zakona BiH. TOKSIKOLOGIJA 4 mjeseca – Upoznavanje sa op}im uvjetima trovanja. Zakona o izvr{enju krivi~nih sankcija Federacije BiH i dr. pesticida medikamenata. prvenstveno mehani~kim ozljedama i mehani~kom asfiksijom. ovisnost o drogama i doping. 4. Obavlja se na medicinskom fakultetu u ukupnom trajanju od 1 mjesec. silovanja. protupravni prekid trudno}e. – promocija zdravlja. organskih kiselina. U toku jednog mjeseca upoznavanje sa osnovama toksikologije i uvjetima trovanja. otrovnih gljiva. upoznavanje sa funkcioniranjem zakonodavstva. ~edomorstvo. onih smrtnih slu~ajeva koji prema krivi~nim propisima spadaju u djelokrug rada sudske medicine. krivi~na odgovornost ljekara. cijanidi. – etika i propisi. – Na~in preuzimanja materijala za mikroskopsku pretragu i upoznavanje s osnovnim tehnikama za mikroskopsku pretragu organa. – sposobnost sticanja i preno{enja znanja. na~ina pregleda osoba. Zakona o krivi~nom postupku BiH. – Oblici i na~in vje{ta~enja u krivi~nim postupcima. – Vje{ta~enje prometnih nesre}a: nalet motornih vozila na pje{aka. koji su potrebni za daljnje usavr{avanje u sudskomedicinskoj struci. – Na~in uzimanja materijala za hemijskotoksikolo{ke analize. – Osnove medicinske kriminalistike: obavljanje uvi|aja prilikom ubistva. jetki otrovi. u nastavnim turnusima (ljetni i zimski semestar) po planu koji utvr|uje navedeni fakultet. identifikacijama u ratnim okolnostima. TRANSFUZIJSKA MEDICINA Vrsta specijalizacije: OSNOVNA Trajanje specijalizacije: 3 godine /36 mjeseci/ PLAN SPECIJALIZACIJE – [IRA OBLAST Uvodni dio osnovna teorijska nastava Op}i dio Hirurgija U@A OBLAST MJESTO OBAVLJANJA TRAJANJE STA@A Medicinski fakultet 1 mjesec 5 mjeseci Bolni~ki odjel hirurgije Anesteziologij Bolni~ki odjel a i intenzivno anesteziologije lije~enje Ginekologija i Bolni~ki odjel aku{erstvo ginekologije Neonatologija Bolni~ki odjel neonatologije Mikrobiologija Mikrobiolo{ki laboratorij bolnice Nuklearna Bolni~ki odjel medicina nuklearne medicine Hematolo{ki Bolni~ki laboratorij hematolo{ki laboratorij 5 mjeseci Hematologija . prometnih nesre}a. sudbinom otrova u tijelu. Tokom specijalizacije provodi se orgnizirana nastava od 100 sati godi{nje. osnove vje{ta~enja biolo{kih tragova. Zakon o krivi~nom postupku Federacije BiH. 7. – Upoznavanjem djelovanja razli~itih vrsta otrova plinovitih i lako isparivih anorganskih otrova.5 mjeseci 1. prisustovanje i upoznavanje s kvalitativnim ispitivanjem pojedinih vrsta otrova tokom obdukcije: Uglji~ni monoksid. na~in utvr|ivanja trovanja. UVODNI DIO 5 mjeseci Upoznavanje sa osnovama struke obuhva}a savladavanje obdukcijske tehnike. alkohola. Toksikologija Godi{nji odmori Program specijalizacije: UVODNI DIO OSNOVNA TEORIJSKA NASTAVA 1 mjesec Osnovna teorijska nastava se provodi iz oblasti: – dono{enje klini~kih odluka. 2011. deterd`enata. – Identifikacijski postupak: problem identifikacije u masovnim katastrofama.Bolni~ki odjel interno interne medicine Hematologija . – Upoznavanje i dijagnostika razli~itih oblika nasilnog o{te}enja zdravlja: mehani~ke ozljede. asfikti~ke ozljede. Krivi~nog zakona Federacije BiH. – timski rad. anorganskih kiselina. nalet motornog vozila na dvoto~ka{e. baza. – Tanatologija i odre|ivnje vremena smrti na osnovu znakova smrti.5 mjeseci 1 mjesec 1 mjesec 1 mjesec 15 dana 15 dana TRAJANJE 15 dana 15 dana Hematologija . te odje}e i obu}e. metaloida. SUDSKA MEDICINA 24 mjeseca – Samostalno obavljanje sudskomedicinskih obdukcija tj. U toku 2 mjeseca predvi|a se odlazak na sud pod vodstvom mentora na rasprave i istra`ne postupke.Bolni~ki odjel dje~ije pedijatrije 3.

haemoliticus neonatorum) – Informatika – Zakoni. laboratorijskom imunohematolo{kom postavljanju dijagnoze i transfuzijskom lije~enju bolesnika. Autoimune bolesti. Hemoragi~ni sindrom i poreme}aj koagulacije transfuzijska terapija. Indikacije za ordiniranje krvi i njihove kontraindikacije Odabir pripravka krvi: puna krv. – timski rad. trombocita) . transfuzijski centar ili odsjek za transfuziju Op}a i specijalna transfuzijska medicina HLA laboratorija (PCR) Laboratorij za hemostazu Godi{nji odmori SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 17 – Strana 103 22 mjeseca 17 mjeseci 2 mjeseca 3 mjeseca 3 mjeseca UVODNI DIO OSNOVNA TEORIJSKA NASTAVA 1 mjesec Osnovna teorijska nastava se provodi iz oblasti: – dono{enje klini~kih odluka. rok upotrebe. OP]I (UVODNI) DIO 5 mjeseci Hirurgija 1 mjesec Boravak na hirurgiji bi trebao biti osmi{ljen kao presjek svih aktivnosti od indikacije za ordiniranje krvi do otpusta bolesnika ku}i. – etika i propisi.^etvrtak.transplantacija mati~nih stanica i ko{tane sr`i. svje`e smrznuta plazma. 4.sredstva koja se daju i parametri koji se prate Reanimacione metode poslije operacije . dijagnostika i terapija kod oboljenja mati~nih stanica (eritrocita. indikacije za primjenu i nuspojave Dokumentacija – Frakcioniranje plazme – Primjena krvi i krvnih komponenti (Izbor) – Afereza – Eksangvinotransfuzija – Posttransfuzijske reakcije i nus-pojave transfuzijskog lije~enja – Imunohematolo{ko. vrste. biokemisjko laboratorijsko ispitivanje – Testovi u dijagnozi autoimunih bolesti – Imunohematolo{ko ispitivanje trudnica. – komunikacijske vje{tine. Etiologija. Testovi koji se primjenjuju u ispitivanju davatelja krvi – genetika krvnih grupa – serologija krvnih grupa Proizvodnja krvnih komponenata: karakteristike krvnih komponenata. Ordiniranje parenteralne prehrane Ordiniranje korigentnih rastvora soli i korekcija acidobaznog statusa. klini~ka slika i terapija septi~nog {oka . u nastavnim turnusima (ljetni i zimski semestar) po planu koji utvr|uje navedeni fakultet. imunoglobulini. na~in uzimanja krvi i nuspojave.5 mjesec Pra}enje bolesnika od ulaska do izlaska sa odjela. – promocija zdravlja.5 mjeseci Pedijatrija: hematologija u trajanju od 1. terapija Naj~e{}a patologija na tom Odjelu i na~in rje{avanja Pra}enje trudnica . crushsindroma.transfuzijski testovi u dijagnozi. Etiologija. Obavlja se na medicinskom fakultetu u ukupnom trajanju od 1 mjesec.indikacije za ordiniranje pojedinih pripravaka iz krvi. Postoperabilni tok bolesnika sve do otpusta ku}i.sredstva koja se daju i parametri koji se prate Pra}enje svih parametara koji su neophodni za oporavaka u JIL-u. TRANSFUZIJSKA MEDICINA Op}a transfuzijska medicina Tokom rada u Zavodu za transfuzijsku medicinu. albumini. novoro|en~adi i prevencija HBN – (M. Odabir davatelja za homologne i autologne davatelje.mogu}e senzibilizacije Neonatologija 15 dana Indikacije i kontraindikacije za ordiniranje pune krvi i pripravaka iz krvi Hemoliti~ka bolest novoro|en~eta Eksangvinotransfuzija .krvlju prenosive bolesti PCR Nuklearna medicina 15 dana Odre|ivanje volumena krvi Markiranje eritrocita i drugih stanica Hematolo{ki laboratorij 15 dana Kontrola pripravka krvi. Ratna hirurgija Ginekologija/Porodiljstvo 1 mjesec Indikacije i kontraindikacije za ordiniranje svih pripravaka iz krvi Krvarenja: etiologija. – upravljanja sistemom. klini~ka slika i terapija . Transfuzijska medicina u . upute (farmakopeja) – Dobra prera|iva~ka praksa – Sudski propisi u vezi s primjenom krvi i lije~enjem – Organizacija transfuzijske slu`be – Kontrola kvaliteta u transfuzijskoj praksi Specijalizant mora ovladati izvo|enjem sljede}ih vje{tina – rutinsko odre|ivanje eritrocitnih krvnih grupa tokom boravaka u transfuzijskim ustanovama . smrzlina itd. Transfuzijska medicina Zavod za transfuzijsku medicinu. opeklina. na~in ~uvanja.odabir krvi i krvne grupe ABO i Rh sistema Mikrobiologija 15 dana Kontrola sterilnosti krvi Metode testiranja na infektivne bolesti zna~ajne u transfuziji . propisi.biohemijska i hematolo{ka Brojanje }elija na broja~u i ru~no (mikroskopski) Odre|ivanje hemoglobina i komplementa Hemostaza: Testovi koagulacije i njihovo zna~enje HEMATOLOGIJA 5 mjeseci Interna: hematologija u trajanju od 3. leukocita. Krvarenja: etiologija.odabir pripravka krvi DIK -parametri za dijagnozu i pra}enje. 7. trombociti. Na~in njihove upotrebe i brzina aplikacije za svakoga. Anestezija i reanimacija (Odjel anestezije) 1 mjesec Reanimacione metode prije operacije . 2011. na~in zaustavljanja cirkulatornog {oka i hipovolemijskog {oka. klini~ka slika. – sposobnost sticanja i preno{enja znanja. krioprecipitat. transfuzijskom centru ili odsjeku za transfuziju specijalizant mora ovladati znanjem i vje{tinama iz transfuzijske medicine u pripremanju preparata iz krvi. Organiziranje i selekcioniranje davatelja krvi.zna~aj transfuzijske medicine u terapiji ovih bolesnika. mikrobiolo{ki.

te u hematolo{kom. sistema komplementa – stani~ni testovi imunosti.Broj 17 – Strana 104 – SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH – ispitivanje hemostaze. rutinsko izvo|enje predtransfuzijskih testova u transfuzijskim ustanovama – odre|ivanje eritrocitnih antigena (fenotip) – odre|ivanje karakteristika alo i autoantitijela – odre|ivanje specifi~nosti alo i autoantitijela – elucija i adsorpcija antitijela – laboratorijsko ispitivanje AIHA – ispitivanje kvalitete dijagnosti~kih seruma – ispitivanje kvalitete krvnih komponenata – izvo|enje afereza dobrovoljnih davaoca krvi i bolesnika – izvo|enje mikrobiolo{kih testova – odre|ivanje trombocitnih antitijela i antigena – odre|ivanje leukocitnih antitijela i antigena – rutinski testovi zgru{avanja (PV. APTV. – markiranje stanica i proteina s radioizotopima i odre|ivanje volumena krvi. URGENTNA MEDICINA Vrsta specijalizacije: Trajanje specijalizacije: PLAN SPECIJALIZACIJE [IRA OBLAST Uvodni dio osnovna teorijska nastava Urgentna medicina ^etvrtak. 4. ko{tane sr`i – hematolo{ko-onkolo{ki bolesnici – neonatologija i pedijatrija – trudnice i prevencija HBN – hirur{ki bolesnici – organizacija transfuzije unutar bolnice Klini~ki laboratoriji (HLA laboratorij i laboratorij za hemostazu) 5 mjeseci Specijalizant tokom boravka u laboratorijima na Nuklearnoj medicini. TV i fibrinoliza) – eksangvinotransfuzija. Specijalna transfuzijska medicina U Zavodu za transfuzijsku medicinu. 2011. kemotaksa. limfokini – histokompatibilnost i transplantacijska imunologija – oboljenja i testovi za krvlju prenosive bolesti – ispitivanje hemostaze – hemoragi~ni {ok – poreme}aj hemostaze – hemoglobinopatije – anemije – autoimune bolesti – bubre`ni bolesnici – transplantacija organa. imunolo{kom i mikrobiolo{kom laboratoriju i laboratoriju za ispitivanje histokompatibilnosti i laboratoriju za ispitivanje hemostaze mora upoznati osnove testova koji se koriste u transfuzijskoj medicini. plazme i du`ine `ivota stanica i proteina u cirkulaciji – diferencijalna krvna slika – ko{tana sr` – specifi~na i nespecifi~na obrana – proteini plazme – kvalitativni i kvantitativni testovi za odre|ivanje imunoglobulina – sistem komplementa – odre|ivanje klasa i subklasa imunoglobulina – stani~ni testovi imunosti – kemotaksija – limfokini – histiokompatibilnost i transplantacijska imunologija – prenos zaraznih bolesti (epidemijski i klini~ki aspekti) – testovi kojima se otkrivaju uzro~nici koji se mogu prenositi transfuzijskim lije~enjem OSNOVNA 4 godine /48 mjeseci/ MJESTO U@A OBLAST OBAVLJANJA TRAJANJE TRAJANJE STA@A Medicinski fakultet 1 mjesec 15 mjeseci vanbolni~ka Slu`ba hitne pomo}i doma zdravlja Bolni~ku odjel urgentne medicine 8 mjeseci Kardiologija Alergologija Hematologija Bolni~ki odjel kardiologije Bolni~ki odjel 3 mjeseca 15 dana 15 dana 1 mjesec 1 mjesec 1 mjesec 1 mjesec 9 mjeseci Abdominalna hirurgija 3 mjeseca 2 mjeseca 3 mjeseca 1 mjesec 2 mjeseca 3 mjeseca 3 mjeseca 2 mjeseca 1 mjesec 6 mjeseci bolni~ka 9 mjeseci Interna medicina Bolni~ki odjel hematologije Nefrologija Bolni~ki odjel nefrologije Pulmologija Bolni~ki odjel pulmologije GastroenteroBolni~ki odjel logija gastroenterologije Endokrinologija Bolni~ki odjel endokrinologije Hirurgija Bolni~ki odjel abdominalne hirurgije Urologija Bolni~ki odjel urologije Neurohirurgija Bolni~ki odjel neurohirurgije Traumatologija Bolni~ki odjel traumatologije Toksikologija Bolni~ki odjel toksikologije Pedijatrija Bolni~ki odjel pedijatrije Reanimacija Bolni~ki odjel anestezije i reanimacije Ginekologija Bolni~ki odjel i aku{erstvo ginekologije Neuropsihijat Bolni~ki odjel rija neurologije i psihijatrije Bolni~ki Dijagnostika kod urgentnih laboratorij stanja Infektologija Bolni~ki odjel infektologije Otorinolaring Bolni~ki odjel ologija ORL Oftalmologija Bolni~ki odjel oftalmologije Institut za Sudska sudsku medicinu medicina medicinskog fakulteta 20 dana 1 mjesec 1 mjesec 1 mjesec 10 dana . plazme i du`ina `ivota stanica i proteina u cirkulaciji – diferencijalna krvna slika – ko{tana sr` – specifi~na i nespecifi~na obrana – odre|ivanje klasa i subklasa imuniglobulina. 7. transfuzijskom centru ili odsjeku za transfuziju specijalizant treba ovladati vje{tinama iz sljede}ih podru~ja: – Imunogenetika i ispitivanje u forenzi~koj medicini – preoperativna i operativna autologna transfuzija – procjena djelotvornosti transfuzijskog lije~enja – imuno-modulatori i njihova primjena u klinici – markiranje stanica i proteina radioizotopima i odre|ivanje volumena krvi.

digoksinom. odnosno efikasno sudjelovati u radu multidisciplinarnog tima zdravstvenih radnika i saradnika – procijeniti potrebu uklju~ivanja drugih stru~njaka u proces pru`anja zdravstvene za{tite – biti upoznat s va`no{}u saradnje. kolegama i ostalim stru~njacima s ciljem zajedni~kog sudjelovanja u planiranju i provedbi zdravstvene za{tite – biti sposoban definisati. posebno iz podru~ja za{tite prava pacijenata – poznavati tok. primjenu aktivnog ugljena – pokazati poznavanje principa hemodijalize i hemoperfuzije te otrova koji mogu biti eliminirani na ovaj na~in – poznavati mogu}nost pristupa izvorima podataka o zbrinjavanju manje ~estih otrovanja Interna medicina – pokazati sposobnost trija`e pacijenata – pokazati sposobnost uzimanja povijesti bolesti – razviti sposobnost brze procjene. planiranja mjera unapre|enja i pove}anja efikasnosti te razvoja i unapre|enja sistema kvaliteta zdravstvene za{tite – poznavati regulativu iz podru~ja zdravstva.komunikacijske vje{tine – biti sposoban razumljivo i na prikladan na~in prenijeti relevantne informacije i obja{njenja pacijentu (usmeno i pismeno). inhibitorima MAO. biljkama – opisati klini~ku sliku i po~etnu terapiju kod ugriza otrovnih `ivotinja – procijeniti indikacije. beta blokatorima. plinovima. – promocija zdravlja. doze i nuspojave dostupnih antidota – poznavati laboratorijske dijagnosti~ke metode otrovanja – poznavati posebnosti kardiopulmonalne reanimacije u toksikologiji – pokazati vje{tinu izvo|enja ispiranja `eludca. hipertrofi~nu i restriktivnu kardiomopatiju te razjasniti lije~enje svake od njih – definirati miokarditis. u nastavnim turnusima (ljetni i zimski semestar) po planu koji utvr|uje navedeni fakultet. stavove drugih kolega. alkoholom. opioidima. informisati se i uva`iti stavove pacijenta i njegove porodice. gljivama. Zavr{etkom specijalizacije specijalizant urgentne medicine mora ste}i sljede}e kompetencije Op}e kompetencije: – poznavati i primjenjivati na~ela medicinske etike i deontologije – posjedovati profesionalnost. – upravljanja sistemom. klini~ku sliku i hitno lije~enje bolesti perifernih arterija i vena . 7. te aktivno sara|ivati s javnozdravstvenim slu`bama i ostalim tijelima uklju~enim u sistem zdravstva – poznavati organizaciju sistema zdravstva i biti osposobljen za odgovorno u~estvovati u upravljanju aktivnostima procjene potreba. Obavlja se na medicinskom fakultetu u ukupnom trajanju od 1 mjesec. terapijske {irine i doziranje ~esto kori{tenih lijekova – opisati indikacije za primjenu antibiotika u hitnim stanjima – pokazati sposobnost prepoznavanja klini~kih sindroma otrovanja – poznavati principe lije~enja kod otrovanja barbituratima. kontraindikacije i komplikacije tromboliti~ke terapije AIM – pokazati poznavanje preporuka Europskog vije}a za reanimatologiju za lije~enje aritmija – poznavati vje{tinu defibrilacije – poznavati vje{tinu sinkronizirane kardioverzije – poznavati vje{tinu vanjske elektrostimulacije srca – poznavati vje{tinu transvenozne elektrostimulacije srca – opisati klini~ku sliku. njegovoj porodici. nuspojave. 2011. primjeni i prenosu novih medicinskih znanja i iskustava te sudjelovati u provedbi programa specijalizacije i u`e specijalizacije – znati i primjenjivati principe medicine zasnovane na dokazima – poznavati va`nost i na~in efikasnog vo|enja detaljne dokumentacije te isto primjenjivati u svom radu prema va`e}im propisima – biti sposoban koordinirati i utvrditi prioritete u timskom radu. antidepresivima. benzodijazepinima.^etvrtak. 4. raspored i kontrolu radnih procesa i osnove upravljanja resursima – razumjeti i kriti~ki koristiti dostupna sredstva zdravstvene za{tite vode}i se interesima svojih pacijenata i zajednice – biti osposobljen procijeniti i adekvatno odgovoriti na individualne zdravstvene potrebe i probleme pacijenata identificirati zdravstvene potrebe zajednice i u skladu s njima poduzimati odgovaraju}e mjere usmjerene o~uvanju i unapre|enju zdravlja te prevenciji bolesti – promovisati zdravlje i zdrave stilove `ivota svojih pacijenata. – etika i propisi. – sposobnost sticanja i preno{enja znanja. dekontaminaciju ko`e i oka. paracetamolom. opisati EKG nalaz i terapiju akutnog miokarditisa – opisati klini~ku sliku bolesti perikarda. etiologiju. kontraindikacije. SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH – Broj 17 – Strana 105 UVODNI DIO OSNOVNA TEORIJSKA NASTAVA 1 mjesec Osnovna teorijska nastava se provodi iz oblasti: – dono{enje klini~kih odluka. dijagnostiku. antikolinergicima. salicilatima. te drugih stru~njaka – kroz neprekidno u~enje i samoprocjenu unaprijediti kompetencije i stavove nu`ne za podizanje kvaliteta stru~nog rada – usvojiti principe upravljanja svojom praksom i karijerom s ciljem profesionalnog razvoja – imati razvijenu vje{tinu preno{enja znanja – razumjeti va`nost nau~nog pristupa struci – sudjelovati u nau~no-istra`iva~kom radu po{tuju}i eti~ka na~ela nau~no-istra`iva~kog rada i klini~kih ispitivanja – biti sposoban doprinijeti stvaranju. cijanidima. – timski rad. probrati i pravilno dokumentovati relevantne podatke o pacijentu. humanost i eti~nost uz obavezu o~uvanja privatnosti i dostojanstva pacijenta – poznavati vje{tinu opho|enja s pacijentima. blokatorima kalcijevih kanala. izlo`iti po~etno lije~enje i rje{avanje bolesti perikarda – opisati klini~ku sliku kardiogenog {oka i izlo`iti njegovo lije~enje – opisati etiologiju i klini~ku sliku valvularnih bolesti srca te njihovo pravilno po~etno rje{avanje – razlikovati akutnu hipertenzivnu krizu i nekompliciranu hipertenziju te opisati indikacije za lije~enje – opisati patofiziologiju. patofiziologiju i lije~enje akutnog kongestivnog zatajivanja srca – razlikovati kongestivnu. dijagnostike i stabilizacije kriti~no oboljelog – razviti sposobnost interpretacije osnovnih laboratorijskih nalaza – pokazati poznavanje osnova EKG-a – opisati patofiziologiju. narkoticima i drugim modernim sredstvima ovisnosti. diferencijalnu dijagnozu i po~etnu terapiju akutnog koronarnog sindroma – nabrojiti indikacije. – komunikacijske vje{tine. kolegama i ostalim stru~njacima . korozivima. zajednice i cjelokupne populacije Posebne kompetencije Klini~ka farmakologija urgentnih stanja – izlo`iti farmakologiju lijekova koji se koriste u hitnim stanjima – pokazati poznavanje interakcija lijekova. irigaciju crijeva.

dijagnostiku. nefrolitijaze. klini~ku sliku i lije~enje op}e pothla|enosti te specifi~nosti o`ivljavanja pothla|enog pacijenta – opisati patofiziologiju. klini~ku sliku i lije~enje toplinske sinkope. ramena i lakta – pokazati vje{tinu interpretacije RTG snimaka prsnoga ko{a. kuka. lije~enje i prognozu kod ugriza `ivotinje ili ~ovjeka – opisati na~ela lije~enja bola kod hirur{kih pacijenata – pokazati sposobnost primjene lokalnih anestetika – raspraviti doze. djece i novoro|en~adi – pokazati vje{tinu izvo|enja vanjske masa`e srca kod odraslih. diferencijalnu dijagnozu te lije~enje akutne i hroni~ne renalne insuficijencije. po~etne procjene i lije~enja naj~e{}ih endokrinih i metaboli~kih bolesti – opisati pristup i po~etno lije~enje pacijenata s poreme}ajima koagulacije – pokazati sposobnost pravilnog kori{tenja transfuzije i dijagnostike transfuzijskih reakcija – opisati klini~ku sliku. i{~a{enjima i subluksacijama – pokazati vje{tinu izvo|enja imobilizacije i trakcije preloma i i{~a{enja – opisati vje{tinu repozicije nekomplicirane dislokacije patele. klini~ke slike i hitnog lije~enja poreme}aja vode i elektrolita – definirati etiologiju i opisati lije~enje pacijenata s poreme}ajima acidobazne ravnote`e – razlikovati klini~ke slike i lije~enje pacijenata s akutnim komplikacijama {e}erne bolesti – pokazati poznavanje klini~ke slike. djece i novoro|en~adi – pokazati vje{tinu sigurnog izvo|enja defibrilacije Hirurgija – pokazati sposobnost trija`e pacijenata – pokazati sposobnost uzimanja povijesti bolesti i fizikalnog pregleda kod pacijenata s op}im hirur{kim poreme}ajima. zdjelice i ekstremiteta kod traume – pokazati sposobnost obrade i zbrinjavanja ostalih ozljeda . njihovo lije~enje i prognozu – opisati postupak s amputiranim dijelovima ekstremiteta – pokazati vje{tinu dijagnosticiranja i lije~enja pacijenata s prelomima ekstremiteta. hematurije. djece i novoro|en~adi – pokazati vje{tinu izvo|enja umjetnog disanja kod odraslih. te relativni potencijal standardnih oralnih doza analgetika kori{tenih u lije~enju pacijenata sa mi{i}noko{tanim poreme}ajima – raspraviti diferencijalnu dijagnozu pacijenta s bolom u donjem dijelu le|a – opisati dijagnostiku i lije~enje sindroma prenaprezanja – razviti vje{tine procjene i zbrinjavanja mi{i}no-ko{tanih trauma primjerene hitno-medicinskom okru`ju – pokazati poznavanje ozljeda zglobova. klini~ku sliku i lije~enje elektri~nog udara i udara groma – opisati patofiziologiju. toplinske iscrpljenosti i toplinskog udara – pokazati zbrinjavanje utopljenika – opisati patofiziologiju. djeteta i osoba starije `ivotne dobi – razviti vje{tine obrade i zbrinjavanja rana primjerene hitno-medicinskom okru`enju – pokazati sposobnost opskrbe pacijenata s infekcijom mekih tkiva – opisati profilaksu i lije~enje hirur{kih infekcija – opisati klini~ku sliku. indikacije. razlikovati povr{nu i duboku vensku trombozu izlo`iti patofiziologiju. ki~me i ekstremiteta primjerene hitno-medicinskom okru`enju – pokazati vje{tinu kori{tenja Glasgow koma skale i razjasniti njen zna~aj u evaluaciji i lije~enju ozljeda glave – izlo`iti principe zbrinjavanja opekotna i smrzotina primjerene hitno-medicinskom okru`ju – primijeniti struktuirani pristup politraumi – razjasniti diferencijalnu dijagnozu i lije~enje akutnog bola u trbuhu – razviti vje{tinu brzog prepoznavanja pacijenata s aneurizmom abdominalne aorte – razviti sposobnost zbrinjavanja pacijenata s akutnim i hroni~nim upalama perifernih krvnih `ila – razviti sposobnost zbrinjavanja ozljeda velikih krvnih `ila u hitno-medicinskom okru`ju – razviti sposobnost prepoznavanja akutnih ishemijskih stanja kod okluzija krvnih `ila . djece i novoro|en~adi – razjasniti doze. 7. diferencijalnu dijagnozu i po~etno lije~enje pacijenata sa smetnjama disanja i respiratornom insuficijencijom – poznavati vje{tinu primjene lijekova pomo}u inhalatora – opisati etiologiju. klini~ku sliku i lije~enje dekompresijske bolesti – opisati patofiziologiju. indikacije. toplinskih gr~eva. `u~nog mjehura. kontraindikacije i nuspojave. infekcija urinarnog sistema. retencije urina – poznavati indikacije za hitnu dijalizu – opisati zbrinjavanje akutnih stanja u imunokompromitiranih pacijenata – opisati patofiziologiju.glave. 4. ki~me. komplikacije. trbuha. zbrinjavanju. kontraindikacije i nuspojave kod primjene standardnih analgetika i sedativa koji se koriste kod pacijenata sa akutnim mi{i}no-ko{tanim traumama – raspraviti doze.Broj 17 – Strana 106 – – SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH – ^etvrtak. gu{tera~e – pokazati vje{tinu postavljanja nazogastri~ne sonde – pokazati vje{tinu davanja klizme – pokazati vje{tinu izvo|enja ispiranja `eluca – pokazati vje{tinu izvo|enja irigacije crijeva – kriti~ki procijeniti diferencijalnu dijagnozu i lije~enje akutnog bola u prsnome ko{u – kriti~ki procijeniti diferencijalnu dijagnozu i lije~enje akutnog bola u trbuhu – opisati klasifikaciju sinkopa i njihovo po~etno lije~enje – opisati klini~ku sliku. stabilizaciji i osiguravanju kona~ne njege `rtava traume – utvrditi i lije~iti stanja koja ozlije|enog `ivotno ugro`avaju i/ili prijete gubitkom ekstremiteta – raspraviti va`nost mehanizma ozljede u procjeni i lije~enju ozljede – uzeti u obzir posebnosti u procjeni i lije~enju ozlije|ene trudnice. patofiziologiju i lije~enje neinfektivnog povra}anja i proljeva – opisati klini~ku sliku i po~etno lije~enje pacijenata s upalnim bolestima probavnog sistema – pokazati poznavanje etiologije. klini~ku sliku i lije~enje visinske bolesti – opisati patofiziologiju. kontraindikacije i na~in primjene lijekova koji se koriste u o`ivljavanju odraslih i djece – interpretirati EKG tijekom o`ivljavanja odraslih i djece – pokazati vje{tinu uspostave perifernog venskog puta – pokazati vje{tinu prepoznavanja opstrukcije di{nog puta pokazati vje{tinu uspostave di{nog puta tokom o`ivljavanja odraslih. klini~ku sliku i lije~enje akutnog radijacijskog sindroma O`ivljavanje – razjasniti etiologiju i patofiziologiju sr~anog zastoja – utvrditi indikacije za o`ivljavanje – pokazati sposobnost zbrinjavanja i stabilizacije pacijenta nakon o`ivljavanja – razumjeti preporuke Evropskog vije}a za reanimatologiju i primijeniti vje{tine standardnih postupaka o`ivljavanja odraslih. 2011. akutnog glomerulonefritisa. dijagnosti~ke testove i na~in lije~enja akutne plu}ne embolije – pokazati poznavanje procjene i lije~enja pacijenata s krvarenjem iz probavnog sistema – pokazati sposobnost procjene i lije~enja pacijenata s ulkusnom bolesti i bolestima jetre. uklju~uju}i i dobru preoperativnu procjenu – razviti struktuirani pristup procjeni. zdjelice. evaluaciju i stepenovanje ozljeda zglobova. prsnoga ko{a. indikacije.

epilepti~ki napad i epilepti~ki status kod djece – pokazati poznavanje diferencijalne dijagnoze i lije~enja hidrocefalusa – opisati fiziologiju i poreme}aje vode i elektrolita te njihovo lije~enje kod djece – izra~unati potrebe za vodom i elektrolitima dehidriranog djeteta – pokazati sposobnost procjene djeteta sa sinkopom i razjasniti diferencijalnu dijagnozu – interpretirati EKG kod djece i definirati fiziolo{ke razlike od EKG-a odraslih – razjasniti uobi~ajene sr~ane aritmije kod djece. nosa i grla pokazati vje{tinu pravilnog mjerenja vr{nog protoka u ekspiriju. incizije i drena`e apscesa Pedijatrija – pokazati sposobnost trija`e pacijenata – pokazati vje{tinu uzimanja historije bolesti i fizikalnog pregleda djece – pokazati poznavanje zna~aja povi{ene temperature kod djece razli~itih dobnih skupina i vje{tinu provo|enja optimalnih antipiretskih mjera – pokazati poznavanje klini~ke slike i lije~enja meningitisa. infekcije urinarnog trakta i bakterijemije kod djece – opisati diferencijalnu dijagnozu i lije~enje bola u trbuhu kod djece – pokazati poznavanje patofiziologije i klini~ke slike uobi~ajenih i ozbiljnih bolesti gastrointestinalnog sistema i trbu{ne {upljine u djece – opisati tehnike rje{avanja inkarcerirane ingvinalne hernije – navesti diferencijalnu dijagnozu i po~etno zbrinjavanje abdominalne mase kod djeteta – pokazati evaluaciju i lije~enje djeteta s proljevom – procijeniti dijete s progutanim stranim tijelom. njihove komplikacije i lije~enje – pokazati vje{tinu uo~avanja pacijenata kojima je potrebna profilaksa reumatske groznice ili subakutnog bakterijskog endokarditisa – razjasniti diferencijalnu dijagnozu boli u prsima kod djece i adolescenata – razjasniti razli~itosti kongestivnog zatajenja srca u djece i pokazati poznavanje lije~enja – pokazati vje{tinu vo|enja postupka o`ivljavanja kod djece – pokazati vje{tinu uspostave i kori{tenja venskog puta. rozeola. parafimoze i balanitisa – pokazati sposobnost procjene i lije~enja testikularnih poreme}aja. parafimoze i balanitisa – razjasniti dijagnostiku i lije~enje akutnih bolesti urogenitalnog sistema kod mu{karaca – razjasniti indikacije i pokazati postavljanje uretralnog i suprapubi~nog katetera – pokazati sposobnost {ivanja rana. intraosalno postavljanje igle i primjenu pravilnih doza lijekova u hitnim slu~ajevima – opisati patofiziologiju. sepse.^etvrtak. pitirijaza. dijagnozu i lije~enje – razjasniti kongenitalne cijanoti~ne i necijanoti~ne sr~ane gre{ke. uslijed ozljeda ili bolesti. pulsne oksimetrije i mjerenja CO2 na kraju ekspirija – pokazati znanje u zbrinjavanju pacijenata s infekcijom gornjeg dijela respiratornog sistema i sumnjom na epiglotitis – pokazati vje{tinu primjerenog zbrinjavanja stranog tijela u gornjem dijelu respiratornog sistema – razjasniti etiologiju i pokazati vje{tinu pravilnog lije~enja bolesti gornjeg i donjeg dijela respiratornog sistema: astma. etiologiju i lije~enje respiratornih poreme}aja djece – opisati anatomiju i fiziologiju respiratornog sistema kod djece – pokazati vje{tinu pravilnog izvo|enja i interpretiranja pregleda uha. 4. neposredno ugro`en `ivot – primijeniti povremenu procjenu stanja kod ve} stabiliziranih povrije|enih i otkrivanja skrivenih ozljeda – provesti trija`u povrije|enih u bolni~kim uslovima i osnove zbrinjavanja ve}eg broja povrije|enih – pokazati vje{tinu uspostave perifernog venskog puta – pokazati vje{tinu preparacije vene – procijeniti potrebu infuzijske i transfuzijske terapije . – SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH – Broj 17 – Strana 107 pokazati sposobnost prepoznavanja i zbrinjavanja naj~e{}ih hitnih stanja u dje~joj hirurgiji – pokazati sposobnost procjene i lije~enja fimoze. razjasniti procjenu i lije~enje – pokazati sposobnost procjene i lije~enje djece s promijenjenim mentalnim statusom – odrediti valjanu terapiju konvulzija . varicele. razjasniti komplikacije. torzije i epididimitisa – pokazati upu}enost u dijagnosticiranju i lije~enju Reyeovog sindroma – pravilno dijagnosticirati ~este enanteme u dje~joj dobi. 7.laringealna maska – primijeniti neinvazivnu ventilaciju pod pozitivnim tlakom – pokazati vje{tinu rukovanja transportnim mehani~kim ventilatorom kod djeteta – pokazati vje{tinu rje{avanja pacijenata s dijabetesom i dijabeti~kom ketoacidozom – pokazati poznavanje etiologije anemija kod djece i dijagnosti~ku procjenu – pokazati poznavanje diferencijalne dijagnoze i lije~enje `utice – prikazati diferencijalnu dijagnozu i lije~enje djeteta s poreme}ajima zgru{avanja krvi – pokazati evaluaciju i lije~enje djeteta s dizurijom ili suspektnom urinarnom infekcijom – razjasniti diferencijalnu dijagnozu i zbrinjavanje zatajenja bubrega ili anurije kod djece – pokazati sposobnost procjene i lije~enja fimoze. dijagnosti~ke postupke i lije~enje – utvrditi diferencijalnu dijagnozu djeteta s gastrointestinalnim krvarenjem. endotrahealnu intubaciju i postavljanje umbilikalnog venskog katetera – razjasniti klini~ku sliku. ospice. botulizam i Landry-Gullian-Barreov sindrom – pokazati poznavanje uobi~ajenih otrovanja u djece i njihovo lije~enje – pokazati postupak zbrinjavanja utopljenika – razjasniti uzroke neonatalnog {oka i pokazati izvo|enje o`ivljavanja kod novoro|en~eta. postavljanja dijagnoze i stabilizacije pacijenata kojima je. reanimatologija i intenzivna medicina – pokazati sposobnost brze procjene. bronhiolitis i pneumonija – pokazati vje{tinu uspostave i odr`avanja di{nog puta kod djeteta – izvoditi ventilaciju sa samo{ire}im balonom i maskom kod djeteta – izvesti endotrahealnu intubaciju kod djeteta – pokazati vje{tinu odr`avanja di{nog puta kod djeteta alternativnim metodama . lije~enje i komplikacije Kawasakijeve bolesti Anesteziologija. rezultatima dijagnosti~kih testova i lije~enju – pokazati poznavanje diferencijalne dijagnoze i procjene djece s petehijama – razjasniti diferencijalnu dijagnozu i akutno lije~enje djeteta s mi{i}nom slabosti uklju~uju}i poliomijelitis. lupus i dermatomiozitis – razlikovati septi~ki artritis i prolazni sinovitis prema klini~koj slici. skabijes. infekciozni eritem – razjasniti nalaze i lije~enje pacijenata s potencijalnim autoimunim sindromom kao {to su juvenilni artritis. 2011.febrilnih i afebrilnih – dijagnosticirati i lije~iti febrilne konvulzije. kandidijaza. pneumonije.

radijalna i femoralna arterija – primijeniti lije~enje kisikom – opisati indikacije. bubrezi – pokazati vje{tinu izvo|enja i interpretacije hitnog ciljanog UZV abdomena kod traume . distociju. kontraindikacije i doze iv.pra}enje adekvatnosti oksigenacije. prsnog ko{a. poreme}aja acidobazne ravnote`e. oralne kontraceptive.monitoring EKG-a. prolaps pupkovine. puerperalna sepsa – razjasniti Rh inkompatibilnosti – pokazati vje{tinu uzimanja povijesti bolesti i fizikalnog pregleda djeteta `rtve seksualnog zlostavljanja – razjasniti vaginalna krvarenja u djetinjstvu i pokazati vje{tinu izvo|enja kompletnog ginekolo{kog pregleda u djece razli~ite dobi Neurologija – pokazati vje{tinu procjene neurolo{kog statusa – pokazati poznavanje neuroanatomije pri lokalizaciji neurolo{kih oboljenja. opekotina. mrtvoro|en~e – razjasniti dijagnostiku i lije~enje postpartalnih komplikacija. femoralna vena – pokazati vje{tinu uspostave intraosalnog puta u odraslih – opisati indikacije. hemodinamski monitoring – pokazati sposobnost nadzora tjelesne temperature – pokazati izvo|enje arterijske kateterizacije . prsnog ko{a. unutarnja jugularna vena. pokazati vje{tinu uspostave centralnog venskog puta vena subklavija.`u~ni mjehur. prijevremeni porod. kondoma. neuobi~ajene prezentacije. na~ine ventilacije. klini~ke slike i lije~enja dekompresijske bolesti Hitna radiolo{ka i UZV dijagnostika – pokazati vje{tinu interpretacije RTG snimke. ki~me Ginekologija i opstetricija – pokazati direktno izvo|enje kompletnog ginekolo{kog pregleda – razjasniti diferencijalnu dijagnostiku i procijeniti pacijentice s vaginalnim iscjetkom – razjasniti diferencijalnu dijagnostiku i lije~enje bolesnica s bolom u zdjelici – razjasniti diferencijalnu dijagnozu vaginalnog krvarenja kod `ena i trudnica – razjasniti diferencijalnu dijagnozu i lije~enje bolesnica s dismenorejom – procijeniti bolesnice s genitourinarnim infekcijama apsces Bartolinijeve `lijezde.FAST – pokazati vje{tinu izvo|enja i interpretacije hitne ehokardiografije pokazati vje{tinu izvo|enja i interpretacije venskog Dopplera – pokazati vje{tinu interpretacije CT-a mozga. prikupiti dokaze i pru`iti primjerenu potporu kao i sprije~iti trudno}u – razjasniti diferencijalnu dijagnozu genitalnih ulceracija – razjasniti patofiziologiju. torakalne i lumbalne ki~me. analgetika. pra}enje adekvatnosti ventilacije. povreda glave i ki~me – pokazati vje{tinu ventilacije odraslih sa samo{ire}im balonom i maskom – pokazati vje{tinu orotrahealne intubacije odraslih – pokazati vje{tinu nazotrahealne intubacije odraslih – pokazati postavljanje laringealne maske kod odraslih – pokazati vje{tinu izvo|enja konikotomiju – primijeniti neinvazivnu ventilaciju pod pozitivnim pritiskom – primijeniti brzu indukciju u slijedu – pokazati vje{tinu punkcije prsnoga ko{a iglom i postavljanje drena – primijeniti nadzor di{nog sistema te interpretirati nalaz kapnografi je i pulsne oksimetrije – primijeniti kateterizaciju mokra}nog mjehura Foleyevim kateterom – opisati patofiziologiju i lije~enje akutnog i hroni~nog bola – poznavati na~ela provodne anestezije – poznavati na~ela lokalne anestezije i tehnike nadziranja bola – pokazati poznavanje klini~ke slike te metoda nadzora i zagrijavanja pothla|enog pacijenta – pokazati poznavanje specifi~nosti o`ivljavanja pothla|enog pacijenta – pokazati poznavanje klini~ku slike. hormonalne injekcije. diferencijalnu dijagnozu. hidroelektrolitskih poreme}aja.Broj 17 – Strana 108 – SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH – ^etvrtak. intrauterini ulo`ak – pokazati sposobnost dijagnosticiranja i lije~enja izvanmaterni~ne trudno}e – razjasniti klini~ku sliku i lije~enje placente previje – razjasniti klini~ku sliku i lije~enje abrupcije placente – razjasniti klini~ku sliku i lije~enje preeklampsije i eklampsije – razjasniti faze poroda i trajanje svake od njih – ocijeniti osnovne parametre vitalnosti novoro|en~eta APGAR testom i razmotriti zna~enje razli~itih vrijednosti – procijeniti i lije~iti `rtve seksualnog nasilja. sedaciju i mi{i}nu relaksaciju pacijenata na mehani~koj ventilaciji. znakove. pra}enje arterijskog tlaka. monitoring mehani~ke ventilacije te mehani~ku ventilaciju u posebnim uslovima – primijeniti mehani~ku ventilaciju – pokazati sposobnost dijagnosticiranja i lije~enja {oka. fetalni distres. dijafragme. sedativa i mi{i}nih relaksansa. vi{eplodni porod. klini~ku sliku i lije~enje torzije ovarija – razjasniti lije~enje ozljeda tijekom trudno}e – razjasniti indikacije za provo|enje perimortalnog carskog reza i opisati tehnike izvo|enja – voditi nekomplicirani porod na termin – pokazati vje{tinu epiziotomije – pokazati zbrinjavanje problema izrazitog povra}anja u trudno}i – razjasniti dijagnostiku i lije~enje kompliciranih poroda. 4. 7. distociju. aorta. vratne. klini~ku sliku i lije~enje akutnog respiratornog zatajenja u hitno-medicinskom okru`ju – primijeniti aparat za sukciju – pokazati temeljito poznavanje indikacija i komplikacija endotrahealne intubacije – pokazati poznavanje alternativnih metoda odr`avanja di{noga puta – pokazati sposobnost nadzora di{ne funkcije . endometritis i mastitis. 2011. metoda nadzora i lije~enja pacijenta s toplinskim udarom – pokazati poznavanje zbrinjavanja utopljenika – pokazati poznavanje klini~ke slike i lije~enja pacijenata nakon elektri~nog udara/udara groma pokazati poznavanje uzroka. kostiju i nativnog abdomena – pokazati vje{tinu izvo|enja i interpretacije hitnog UZV abdomena . inverziju uterusa. – svladati uzimanje kratke i kompletne neurolo{ke povijesti bolesti i fizikalnog pregleda kod pacijenata s razli~itim stupnjevima poreme}aja svijesti uklju~uju}i i ozlje|enike . salpingitis i tuboovarijalni apsces – opisati simptome i diferencijalnu dijagnozu toksi~kog {oka – opisati relativnu efikasnost i komplikacije pojedinih kontracepcijskih metoda uklju~uju}i postkoitalno tu{iranje. abdomena. koitus interuptus. pra}enje mehanike disanja – pokazati sposobnost nadzora kardiovaskularne funkcije . zaostali dijelovi. rupturu uterusa – opisati tehnike dovr{enja kompliciranih poroda. uklju~uju}i i brzu indukciju u slijedu – opisati uzroke. po~etno namje{tanje parametara mehani~kog ventilatora.mozga. kostiju lica – pokazati vje{tinu interpretacije MR-a . pra}enje SV pritiska. rupturu plodovih ovojnica prije termina. patofiziologiju.

ritmove sr~anog zastoja i opisati otklonjive uzroke sr~anog zastoja i njihovo lije~enje opisati sr~ani zastoj u posebnim uslovima pokazati vje{tinu osnovnih i naprednih postupaka o`ivljavanja odraslih i djece prema va`e}im smjernicama Europskog vije}a za reanimatologiju na terenu pokazati vje{tinu osnovnih i naprednih postupaka o`ivljavanja novoro|en~adi prema va`e}im smjernicama Europskog vije}a za reanimatologiju na terenu pokazati vje{tinu premje{tanja pacijenta na prikladno mjesto za o`ivljavanje pokazati vje{tinu o`ivljavanja tokom vo`nje interpretirati EKG nalaz primijeniti automatsku vanjsku defibrilaciju primijeniti sigurnu defibrilaciju s manuelnim defibrilatorom primijeniti sinkroniziranu kardioverziju na terenu primijeniti transtorakalnu elektrostimulaciju utvrditi mogu}e uzroke i primijeniti po~etno lije~enje bola u prsnom ko{u procijeniti mogu}e uzroke pla~a djeteta utvrditi mogu}e uzroke i primijeniti po~etno lije~enje proljeva utvrditi mogu}e uzroke i primijeniti po~etno lije~enje ote`anog disanja primijeniti primjereno lije~enje kisikom izra~unati potrebne koli~ine kisika za du`i transport interpretirati nalaz kapnografije i pulsne oksimetrije pokazati postupak zbrinjavanja djelomi~ne i potpune opstrucije disajnoga puta stranim tijelom pokazati vje{tinu otvaranja i odr`avanja prohodnosti disajnoga puta . njihove doze i indikacije – izra~unati doze lijekova za parenteralnu primjenu – primijeniti primarni pregled bolesne i ozlije|ene osobe u vanbolni~kim uslovima – – – – – – – – – – – – – – – – – – – – – – – – – – – – – – – – – primijeniti sekundarni pregled bolesne i ozlije|ene osobe u vanbolni~kim uslovima procijeniti mogu}e uzroke i primijeniti po~etno lije~enje akutne boli u trbuhu procijeniti mogu}e uzroke i primijeniti po~etno lije~enje kod promjena pona{anja i ekscitacije procijeniti mogu}e uzroke i primijeniti po~etno lije~enje kod promijenjenog stanja svijesti u odraslih i djece procijeniti mogu}e uzroke i primijeniti po~etno lije~enje boli u le|ima procijeniti mogu}e uzroke i primijeniti po~etno lije~enje krvarenja koja nisu uzrokovana traumom primijeniti metode zaustavljanja krvarenja na terenu opisati uzroke. vertebrobazilarni sindrom – odrediti doze. klini~ku sliku. kontraindikacije i doze lijekova koji se koriste pri infekcijama di{nih putova kod odraslih i djece – navesti indikacije. biljnim i `ivotinjskim otrovima Vanbolni~ka hitna medicina – razlikovati organizacijske modele HMP kod nas i u svijetu – definirati opremu. subduralni i epiduralni hematom. lumbalni – pokazati vje{tinu prepoznavanja i rje{avanja kompresije le|ne mo`dine uslijed netraumatskih uzroka – nabrojiti indikacije za kontrolu intrakranijalnog tlaka i tehnike izvo|enja – pokazati vje{tinu u izvo|enju lumbalne punkcije i pregledu likvora Infektologija – pokazati poznavanja mjera osobne za{tite od infektivnih bolesti – pokazati poznavanje klini~ke slike i lije~enja bakterijskih infekcija – navesti klini~ku sliku i lije~enje pacijenata s virusnim infekcijama – pokazati poznavanje tijeka. patofiziologiju i lije~enje infekcioznih proljeva – pokazati poznavanje po~etnog lije~enja pacijenata s mogu}om sepsom – izlo`iti karakteristike sepse u razli~itim dobnim skupinama – opisati dijagnosti~ke kriterije i lije~enje toksi~kog {ok sindroma – opisati dijagnosti~ke kriterije i lije~enje infektivnog endokarditisa – izlo`iti klini~ku sliku i lije~enje otrovanja gljivama.manuelne metode. neuromuskularnim poreme}ajima. perifernim neuropatijama – opisati glavnu klasifikaciju glavobolja i odrediti doze. – SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH – – – – – – – – – – – Broj 17 – Strana 109 pokazati poznavanje znakova pogor{anja komatoznog pacijenta – pokazati vje{tinu prepoznavanja i lije~enja cerebrovaskularnih poreme}aja . subarahnoidalni. 4. epilepsijom. vozila i ~lanove tima HMP u vanbolni~kim uslovima – navesti mjere za{tite od infektivnih bolesti – pokazati na~in kori{tenje za{titne opreme – poznavati lijekove u torbi lije~nika hitne medicine na terenu.cervikalni. vektora i lije~enja naj~e{}ih protozoarnih bolesti – navesti indikacije.i nazo-faringealnog tubusa primijeniti aparat za sukciju pokazati vje{tinu ventilacije sa samo{ire}im balonom i maskom kod odraslih i djece pokazati vje{tinu ventilacije sa samo{ire}im balonom i maskom novoro|en~adi pokazati vje{tine endotrahealne intubacije na terenu pokazati vje{tinu postavljanja laringealne maske kod odraslih i djece primijeniti brzu indukciju u slijedu na terenu primijeniti transportnu mehani~ku ventilaciju primijeniti neinvazivnu ventilaciju pod pozitivnim tlakom pokazati vje{tinu kori{tenje seta za konikotomiju primijeniti postupak zbrinjavanja otvorenog pneumotoraksa upotrijebiti vje{tinu punkcije prsnoga ko{a iglom pokazati vje{tinu zbrinjavanja nestabilnog prsnoga ko{a procijeniti mogu}e uzroke i primijeniti po~etno lije~enje temperature nepoznatog uzroka procijeniti mogu}e uzroke i primijeniti po~etno lije~enje glavobolja kod odraslih i djece izlo`iti mogu}e uzroke `utice utvrditi mogu}e uzroke i primijeniti po~etno lije~enje bola u rukama i nogama utvrditi mogu}e uzroke i primijeniti po~etno lije~enje pacijenta s palpitacijom procijeniti mogu}e uzroke i primijeniti po~etno lije~enje konvulzija kod odraslih i djece .^etvrtak. 2011. glavoboljama.mo`dani udar. kontraindikacije i doze lijekova koji se koriste pri infekcijama S@S-a kod odraslih i djece – navesti indikacije. 7. indikacije i kontraindikacije za primjenu tromboliti~ke terapije u lije~enju cerebrovaskularnih ishemijskih poreme}aja – pokazati vje{tinu prepoznavanja i lije~enja pacijenta s poreme}ajima kranijalnih `ivaca. TIA. indikacije i kontraindikacije za primjenu lijekova koji su kori{teni u lije~enju svake od glavobolja – pokazati vje{tinu prepoznavanja i lije~enja epilepti~kih napada i epilepti~kog statusa – pokazati vje{tinu prepoznavanja i lije~enja centralno uzrokovanih vrtoglavica – pokazati vje{tinu prepoznavanja i lije~enja miasteni~ke krize – pokazati vje{tinu prepoznavanja i lije~enja poliradikularnih neuritisa – pokazati vje{tinu prepoznavanja i lije~enja ostalih bolnih sindroma . kontraindikacije i doze lijekova koji se koriste pri infekcijama genitourinarnog sistema kod odraslih i djece – opisati etiologiju. postavljanje oro.

sinusitis. nesre}e tokom ronjenja visinska bolest. udar groma. vrata i grkljana – pokazati vje{tinu dijagnosticiranja i lije~enja infekcija glave i vrata uklju~uju}i rinitis. `drijela. uklju~uje i hemijske akcidente navesti na~ela za{tite i lije~enja naj~e{}ih bojnih otrova poznavati metode dekontaminacije primijeniti trija`u kod velikih nesre}a i katastrofa u vanbolni~kim uslovima primijeniti komunikacijske vje{tine u vanbolni~kim uslovima .Broj 17 – Strana 110 – – – – – – – – – – – – – – – – – SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH – – – ^etvrtak.pacijenti i rodbina pacijenata. 4. – – – – – – – – – – – – – – – – – – – – – – – – pokazati sposobnost prepoznavanja i po~etnog lije~enja {oka kod odraslih i djece na terenu pokazati vje{tinu uspostave perifernog venskog i intraosalnog puta kod odraslih i djece pokazati sposobnost nadzora ventilacije i cirkulacije tokom transporta procijeniti gubitak volumena i zapo~eti primjerenu nadoknadu u vanbolni~kim uslovima procijeniti mogu}e uzroke ko`nih manifestacije kod odraslih i djece utvrditi mogu}e uzroke i primijeniti po~etno lije~enje sinkope rje{avati urinarne simptome primijeniti postavljenje Foleyev-og katetera kod mu{karaca i `ena na terenu utvrditi mogu}e uzroke i primijeniti po~etno lije~enje vrtoglavica i omaglica utvrditi mogu}e uzroke i primijeniti po~etno lije~enje povra}anja rje{avati distenziju trbuha rukom pokazati vje{tinu postavljanja nazogastri~ne sonde izlo`iti postupak kod sumnje na zloupotrebu i zlostavljanje odraslih i djece procijeniti nivo bola kod odraslih i djece utvrditi izbor lijekova za analgeziju i sedaciju odraslih i djece u vanbolni~kim uslovima poznavati probleme vo|enja poroda na terenu uklju~uju}i zbrinjavanje novoro|en~eta. uklju~uje i modifikaciju kod djece pokazati vje{tinu imobilizacija vratne ki~me ovratnikom primijeniti rasklopna nosila pokazati vje{tinu postavljanja i imobilizacije ozlije|enog na dugu dasku pokazati vje{tinu postavljanja i imobilizacija ozlije|enoga na vakuum madracu pokazati vje{tinu imobilizacija ekstremiteta razli~itim sredstvima opisati postupak s amputiranim dijelove ekstremiteta organizirati me|ubolni~ki i unutar bolni~ki transport bolesnih i ozlije|enih . op}e pothla|ivanje. majke i posteljice opisati uzroke. mastoiditis. klini~ku sliku i lije~enje stanja uzrokovana okoli{em u vanbolni~kim uslovima poreme}aji uzrokovani povi{enom temperaturom okoli{a. indirektne laringoskopije – pokazati poznavanje indikacija. upu}ivanje na intervenciju u~estvovati u timskom radu izlo`iti na~ine prevencije stresa definisati zna~aj telemedicine u terenskim uslovima rada – utvrditi zakonsku odgovornost lije~nika hitne medicine Oftalmologija – pokazati vje{tinu uzimanja povijesti bolesti – pokazati razumijevanje normalne anatomije oka – pokazati vje{tinu osnovnog pregleda oka – prepoznati i navesti razlike u abnormalnim nalazima na o~noj pozadini – pokazati poznavanje doza. odre|ivanje stepena hitnosti. komunikacija s medijima razlikovati sistem veza unutar prijavno-trija`ne jedinice i na terenu pokazati vje{tinu prijema poziva za hitnu intervenciju. Ludvigovu anginu i maligni otitis – izlo`iti diferencijalnu dijagnozu i pokazati pravilnu procjenu pacijenata s vrtoglavicom Psihijatrija – pokazati vje{tinu vo|enja intervjua s bolesnicima s akutnim psihijatrijskim poreme}ajima – pokazati vje{tinu procjene mentalnog statusa pacijenata sa normalnim i promijenjenim mentalnim statusom – razmotriti indikacije za hitnu konsultaciju psihijatra . 2011. dislokacije i infekcija donje vilice – pokazati vje{tinu repozicije donje vilice – pokazati vje{tinu procjene i lije~enja trauma glave. laringitis. komunikacija s ostalim hitnim slu`bama. epiglotitis. nosa i grla – pokazati vje{tinu izvo|enja direktne. uha. vrata.uklju~uje novoro|en~ad i djecu pokazati transportne polo`aje pokazati sposobnost nadzora bolesne i ozlije|ene osobe tokom transporta voditi primjerenu dokumentaciju u~estvovati u planiranju i postupanju kod velikih nesre}a i katastrofa. komunikacija unutar i izme|u timova.uklju~uje novoro|en~ad i djecu organizirati transport bolesnih i ozlije|enih kopnom. indikacija i kontraindikacija za primjenu topi~kih i sistemskih oftalmolo{kih lijekova – izlo`iti diferencijalnu dijagnozu akutnog gubitka vida – izlo`iti diferencijalnu dijagnozu i pokazati pravilnu evaluaciju pacijenata s bolnim okom – izlo`iti diferencijalnu dijagnozu i pokazati pravilnu evaluaciju pacijenata s crvenilom oka – pokazati vje{tinu u procjeni i lije~enju hemijskih ozljeda oka – pokazati vje{tinu u procjeni i lije~enju tupih i penetriraju}ih ozljeda oka i okolnih tkiva – pokazati vje{tinu u procjeni i lije~enju stranog tijela u oku – navesti znakove. elektri~ni udar. 7. ali po `ivot opasnih infekcija glave i vrata: trombozu kavernoznog sinusa. lica – pokazati vje{tinu procjene i lije~enja poreme}aja `lijezda slinovnica – pokazati vje{tinu uklanjanja stranog tijela iz uha. kontraindikacija i komplikacija tehnika hirur{kog otvaranja di{nog puta – pokazati vje{tinu izvo|enja konikotomije – pokazati vje{tinu odr`avanja di{nog puta kod pacijenata s velikim traumama lica – pokazati poznavanje rijetkih. simptome i terapiju akutnog glaukoma zatvorenog kuta – navesti znakove. stomatitis i gingivitis – pokazati vje{tinu zaustavljanja prednje i stra`nje epistakse i postavljanje nosnog tampona – pokazati vje{tinu dijagnosticiranja i lije~enja poreme}aja bubnji}a i perforacije srednjeg uha – pokazati vje{tinu incizije i drena`e orofaringealnog apscesa – pokazati vje{tinu procjene i lije~enja prijeloma. labirintitis. akutni radijacijski sindrom opisati klini~ku sliku i po~etno lije~enje naj~e{}ih otrovanja na terenu pokazati tehnike izvla~enja iz vozila primijeniti prsluk za imobilizaciju i izvla~enje iz vozila pokazati vje{tinu skidanje kacige pokazati vje{tinu imobilizacije vratne ki~me rukom. utapanje. otitis. komunikacija u kriznim situacijama. simptome i terapiju orbitalnog i periorbitalnog celulitisa – nazna~iti o~ne manifestacije sistemskih bolesti – utvrditi indikacije za hitnu konzultaciju okuliste – pokazati vje{tinu mjerenja intraokularnog tlaka Otorinolaringologija – pokazati vje{tinu pravilnog uzimanja historije bolesti i fizikalnog pregleda pacijenata s bolestima glave. zrakom i vodenim putom . komunikacija s bolni~kim hitnim prijemom. nosa. faringitis.

poreme}aje li~nosti – razjasniti farmakokinetiku. – – – SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Op}a urologija Godi{nji odmori Bolni~ki odjel urologije Broj 17 – Strana 111 7 mjeseci 5 mjeseci razmotriti indikacije za rutinsku konsultaciju psihijatra pokazati vje{tinu procjene rizika za suicid razmotriti faktore rizika povezane sa suicidom adolescenata – pokazati vje{tinu u rje{avanju problema s nasilnim bolesnikom na odjelu i razmotriti tehnike samoza{tite – razmotriti tehnike izbjegavanja akutne psihijatrijske krize – definirati glavne kategorije psihijatrijskih poreme}aja: mi{ljenje.) – hirur{ki problemi vezani uz bolesnika na dijalizi (funkcija mokra}nog mjehura.^etvrtak. Obavlja se na medicinskom fakultetu u ukupnom trajanju od 1 mjesec. – komunikacijske vje{tine. u nastavnim turnusima (ljetni i zimski semestar) po planu koji utvr|uje navedeni fakultet. – sposobnost sticanja i preno{enja znanja. postavljanje centralnih linija za dijalizu. 2011. Provjera znanja: Najmanje 6 pitanja s podru~ja nefrologije: hipertenzija. hirur{ko lije~enje hipertenzije. raspolo`enje. NEFROLOGIJA 1 mjesec – anamneza i status. sedativa/hipnotika. kontraindikacije i nuspojave glavnih grupa psihoterapijskih lijekova. vaskularni pristup itd. biopsija nativnih bubrega. ordiniranje terapije. – etika i propisi. UVODNI DIO ZA UROLOGIJU Obuhvata op}u hirurgiju.vrsta i na~in njihova rada – punkcija vaskularnih pristupa – Pra}enje toka dijalize kod bolesnika – medicinski problemi vezani uz bolesnika na dijalizi (eritropoetin. medikalno lije~enje hipertenzije. ultrazvuk grafta itd. anamneza i status bolesnika s kona~nim zatajenjem bubre`ne funkcije.) Vje{tine Priklju~ivanje bolesnika na dijalizator. sekundarni hiperparatireodizam. UROLO[KA GINEKOLOGIJA 1 mjesec – anamneza i status bolesnica s problemima urolo{ke ginekologije – pregled kod "stres sfinkter" inkontinencije – urodinamska obrada bolesnica – prisustvovanje zahvatima kod "stres sfinkter" inkontinencije . 4. anesteziologiju i intenzivno lije~enje i patologiju u ukupnom trajanju od 5 mjeseci. trankvilizatora. anksioznost. prevencija ostalih komplikacija itd. provjera vje{tine punkcije vaskularnog pristupa. te obrada nefrolo{kog bolesnika – nefrolo{ki bolesnik koji zahtijeva hirur{ku terapiju – principi lije~enja hipertenzije i konkretni primjeri – regitinski i kaptoprilski test – dijete – proteinurija i kreatinski klirens – terapija bolesnika s preterminalnom uremijom – priprema bolesnika za dijaliti~ki postupak – biopsija bubrega Vje{tine: rad s nefrolo{kim bolesnikom i sa skupljanjem materijala. Provjera znanja Najmanje 6 pitanja iz tog podru~ja. indikacije. DIJALIZA -1 mjesec – osnovni principi hemodijalize – osnovni principi peritonealne dijalize – osnovni principi plazmaforeze – SUF – dijalizatori . somatoformne. – upravljanja sistemom. obrada bolesnika. izvo|enje testova. – promocija zdravlja.). i antidepresiva – razjasniti proces dobrovoljne i prisilne hospitalizacije – razjasniti indikacije za fizi~ko i hemijsko zauzdavanje i pokazati pravilno izvo|enje – razjasniti organske uzroke promijenjenog mentalnog statusa uklju~uju}i demenciju i delirij – pokazati vje{tinu u razlikovanju organskih i funkcionalnih uzroka promjene mentalnog statusa – pokazati vje{tinu u dijagnosticiranu i lije~enju uobi~ajenih intoksikacija i apstinencijskog sindroma – razjasniti uobi~ajene komplikacije zlouporabe alkohola i droga i pokazati vje{tinu dijagnosticiranja i lije~enja tih komplikacija UROLOGIJA Vrsta specijalizacije: OSNOVNA Trajanje specijalizacije : 5 godina /60 mjeseci/ PLAN SPECIJALIZACIJE [IRA OBLAST Uvodni dio osnovna teorijska nastava Uvodni dio za urologiju Op}a hirurgija Radiologija i radioterapija Anesteziologija i intenzivno lije~enje Patologija sa citologijom Nefrologija Dijaliza Bolni~ki odjel nefrologije Bolni~ki odjel nefrologije dijaliza Bolni~ki odjel urologije Bolni~ki odjel abdominalne hirurgije Bolni~ki odjel urologije Bolni~ki odjel urologije Bolni~ki odjel urologije Bolni~ki odjel urologije Bolni~ki odjel urologije Bolni~ki odjel urologije 1 mjesec 1 mjesec 1 mjesec 6 mjeseci 4 mjeseca 3 mjeseca 3 mjeseca 5 mjeseci 12 mjeseci U@A OBLAST MJESTO OBAVLJANJA TRAJANJE TRAJANJE STA@A Medicinski fakultet 1 mjesec Medicinski fakultet 5 mjeseci 2 mjeseca 1 mjesec 1 mjesec 1 mjesec Urolo{ka ginekologija Abdominalna hirurgija Dje~ija urologija Hitna urologija Urodinamika i andrologija Urolitijaza i ESWL Urolo{ka onkologija Transplantacija bubrega i vaskularni pristupi 6 mjeseci Program specijalizacije: UVODNI DIO OSNOVNA TEORIJSKA NASTAVA 1 mjesec Osnovna teorijska nastava se provodi iz oblasti: – dono{enje klini~kih odluka. nativni bubrezi. Pra}enje bolesnika nakon transplantacije bubrega (fizikalni pregled. – timski rad. radiologiju i radioteraoiju. 7.

HITNA UROLOGIJA 3 mjeseca – anamneza i pregled hitnog urolo{kog bolesnika – algoritam pretraga kod hitnog urolo{kog bolesnika – ultrazvuk i rtg. prostate. radikalna orhidektomija. trauma. anurija itd. ordiniranje terapije itd. postupak s kadaveri~nim davaocem prije eksplantacije organa. urodinamski pregled Provjera znanja: najmanje 6 pitanja. koncepcija mo`dane smrti. mrvljenje kamenca u mjehuru. refluks) Provjera znanja: Najmanje 6 pitanja na kolokviju. ingvinalna itd. dijaliza i transplantacija. grading. DJE^JA UROLOGIJA 4 mjeseca Anamneza i pregled djeteta. resekcija kolona. Provjera znanja: Najmanje 6 samostalnih pretraga i o~itanja nalaza. hernija. Provjera znanja: Najmanje 6 pitanja na zavr{nom kolokviju. otvoreni i perkutani zahvat kod bolesnika s nefrolitijazom. Namje{tanje bolesnika za ESWL. transplantacija bubrega i histokompatibilnost. te ostala terapija – prevencija – kontrola bolesnika nakon zahvata Vje{tine: Perkutana nefrostomija.) Provjera znanja: kolokvij s najmanje 12 pitanja iz podru~ja urolo{ke onkologije. samostalno izvo|enje jednostavnijih hirur{kih zahvata. Provjera znanja: Specijalizant pola`e kolokvij iz hitne urologije pred mentorom iz doti~nog podru~ja. hirur{ka tehnika eksplantacije organa. problemi kod bolesnica s uznapredovalim ginekolo{kim karcinomom – postoperativno pra}enje i kasniji postoperativni tok Vje{tine: pregled bolesnice. incizije kod ureterolitotomija. elektrokoagulacija mjesta krvarenja. hidronefroza. kongenitalne anomalije bubrega i genitala uklju~iv{i hipospadije itd. 4. medijalna laparotomija. postoperacijsko pra}enje bolesnika nakon zahvata.pankreas. primalac bubre`nog transplantata. odabir primatelja kod kadaveri~ne transplantacije. "{evron" incizija. Postavljanje `elu~ane i duodenalne sonde. UROLO[KA ONKOLOGIJA 12 mjeseci – tumori nadbubre`ne `lijezde – tumori bubrega – tumori kanalnog sistema – tumori retroperitoneuma – tumori mjehura – tumori testisa – tumori penisa – tumori prostate – dijagnostika. Postavljanje proteza. provjera snala`enja u algoritmu pretraga i vrstama terapijskog postupka.) Vje{tine: lumbotomija. orhidektomija. ingvinalna kila. lokalna. cistofix . te manji hirur{ki zahvat. retencija. operacijska terapija.Broj 17 – Strana 112 – SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH ^etvrtak. parafimoza. 2011. prostate. slezena itd. TUR mjehura. Obrada dje~jeg urolo{kog bolesnika. Priprema za operativni zahvat. resekcija crijeva. odabir davatelja u porodici. hematurija. reponiranje parafimoza. Samostalno vo|enje postoperativnog toka. izvo|enje tipi~nih incizija i endoskopskih zahvata TRANSPLANTACIJA BUBREGA I VASKULARNI PRISTUPI 6 mjeseci – indikacije za transplantaciju bubrega – kontraindikacije za transplantaciju – eksplantacija bubrega i muliorganska eksplantacija – vrste vaskularnih pristupa – peritonejska dijaliza . donja medijalna incizija. donor i donorska nefrektomija. resekcija `eluca. imunolo{ke komplikacije nakon transplantacije bubrega . ostali terapijski modaliteti kod svake vrste tumora – sudjelovanje pri zahvatima – sudjelovanje prilikom evaluacije tih bolesnika – lumbotomija. ABDOMINALNA HIRURGIJA 6 mjeseci – anamneza i pregled bolesnika – obrada bolesnika prije abdominalnih operacija – priprema bolesnika za abdominalne zahvate – prisustvovanje zahvatima – najmanje 20 prvih asistencija prilikom zahvata – najmanje 10 samostalnih operacija uz kontrolu specijaliste – dijapazon zahvata: holecistektomija. – postoperativno pra}enje bolesnika nakon abdominalnih zahvata – rje{avanje komplikacija nakon operativnih zahvata Vje{tine: Priprema bolesnika za abdominalni hirur{ki zahvat. postavljanje ureteralnih i "double J" proteza. endoskopske tehnike. asistiranje prilikom operativnih zahvata. uretre. TUR mjehura. lumbotomija. akutni skrotum. bu`iranje uretre. intravenskih linija.pristupi – centralni kateteri za dijalizu – glavni sistem histokompatibilnosti. ureteroskopija. Hirur{ki zahvati kriptorhizam. uva|anje ureteralnih katetera i "double J" proteza. endoskopija. ekstracija "Zeissovom" i "Dormia" sondom. hirur{ke komplikacije nakon transplantacije bubrega. u prakti~nom dijelu postavljanje katetera. Kolokvij 6 pitanja podru~ja urodinamike i andrologije. perkutanih zahvata. Vje{tine – kateterizacija djeteta – intravenska linija kod djeteta – asistiranje kod ve}ih operativnih zahvata – samostalno izvo|enje manjih zahvata (kriptorhizam. Provjera znanja: Najmanje 12 pitanja iz podru~ja urolitijaze. Perkutani zahvati kod dje~ijeg urolo{kog bolesnika. staging. refluks. postoperativni tok i imunosupresivna terapija. Kolokvij sadr`i najmanje 12 pitanja i provjeru osnovnih vje{tina . perkutana drena`a apscesa itd.) – endoskopske i perkutane manipulacije kod hitnog urolo{kog bolesnika – indikacije za hitni operacijski zahvat – izvo|enje hitnog urolo{kog zahvata Vje{tine: Kateterizacija. UROLITIJAZA I ESWL 5 mjeseci – etiologija i epidemiologija nefrolitijaze – otkrivanje i dijagnostika – operativna i minimalno agresivna. asistiranje kod ve}ih abdominalnih zahvata. hidrokela.kateterizacije. URODINAMIKA I ANDROLOGIJA 3 mjeseca – osnove urodinamike – izvo|enje i interpretacija urodinamskih pretraga – osnove andrologije – defernetografija – spermiogram – evaluacija impotencije – genetski poreme}aji razvitka genitala Vje{tine Anamneza i status bolesnika s poreme}ajem mikcije i potencije. radikalna orhidektomija. lokalna. "{evron" incizija. operativni zahvati prije transplantacije bubrega.cistostomija. 7. detamponada mjehura. uretre. perkutana nefrostomija. uz provjeru sposobnosti pregleda i urodinamske obrade. limfadenktomija (retroperitonealna. provjera osnovnih vje{tina u hirurgiji. fiksacija testisa. invinalna itd. Izvo|enje urodinamske pretrage i interpretacija nalaza. mrvljenje kamenca u ureteru. limfadenktomija (retroperitonealna. obrada – postupak i terapija (kolika. medijalna laparotomija. evaluacija. Endourologija u djeteta. ekstrakcija kamenca iz mjehura itd. ostali abdominalni zahvati . donja medijalna incizija. anus praeter. vaskularni pristupi za dijalizu. orhidektomija.

ZDRAVSTVENA EKOLOGIJA I HIGIJENA Vrsta specijalizacije: OSNOVNA Trajanje specijalizacije: 3 godine /36 mjeseci/ PLAN SPECIJALIZACIJE TEMATSKA OBLAST 1. – etika i propisi. lumbotomija. Ekolo{ka istra`ivanja i interdisciplinarnost. Osnovna svojstva biocenoze. Sanitarna mikrobiologija 4. Postavljanje centralnih linija za dijalizu. UVODNI DIO OSNOVNA TEORIJSKA NASTAVA 1 mjesec Osnovna teorijska nastava se provodi iz oblasti: – dono{enje klini~kih odluka.2.osnovna teorijska nastava 2. Ekolo{ki pristup zdravlju. Znanja i vje{tine moraju biti efikasni.3. potkovi~asti bubreg.. ekosistem. Zdravstveni sistemi. medicinska statistika i informatika). ekologija. biotski potencijal. socijalna medicina. bioprodukcija. druge anomalije razvitka – urolo{ke infekcije – organizacija. kreiranje vaskularnih pristupa. mutageni. – timski rad. Zakonodavstvo u za{titi okoline. interna. programiranja i evaluacije. 4. zakoni i njihova interpretacija). Higijena zdravstvenih ustanova Bolnica 7 zavodi za javno zdravstvo zavodi za javno zdravstvo zavodi za javno zdravstvo 2 2 2 . Ciklusi materija. – upravljanja sistemom. Teoretska i seminarska nastava kroz individualni rad sa mentorom 3 mjeseca Definicije i pojmovi. razmjena energije u ekosistemima. Provjera znanja: Najmanje 12 pitanja na kolokviju s tog podru~ja. tehnike planiranja. 7. pri ~emu specijalizant pro{iruje i produbljuje teoretska i prakti~na znanja iz podru~ja Higijene i zdravstvene ekologije. Analiza sistema.4. Inspekcijski nadzor Broj 17 – Strana 113 Federalne i kantonalne uprave inspekcije . uretrotomiji. vode i vazduha. Rad iz u`e oblasti Higijene i zdravstvene ekologije 25 mjeseci Rad iz u`e oblasti Higijene i zdravstvene ekologije posti`e se u radu s problemima `ivotne i radne sredine. Provjera znanja: Najmanje 10 pitanja s tog podru~ja. tehnologija i management u urologiji – Vje{tine – bu`iranje uretre – punkcija hidrokele – cirkumcizija i op. Uravnote`eni i odr`ivi razvoj. O~uvanje i unapre|enje zdravlja kontrolom okoline. Teorijske osnove higijene i zdravstvene ekologije 3. Higijena i zdravstvena ekologija se definira kao nauka o o~uvanju i unapre|enju zdravlja i spre~avanju nastajanja bolesti. faktori razvoja populacije. tipi~ne incizije.) – varikokela . – promocija zdravlja. Ekosistemi: osnovni zakoni strukture i funkcije ekosistema zemlje. Savladavanje vje{tina iz higijene I zdravstvene ekologije Op}a i komunalna higijena Higijena ishrane [kolska higijena Higijena rada Higijena zraka Higijena voda Higijena sporta Higijena u vanrednim stanjima 4. sudjelovanje prilikom eksplantacijskog postupka i transplantacije. u nastavnim turnusima (ljetni i zimski semestar) po planu koji utvr|uje navedeni fakultet. kancerogeni i reprodukcijski). Biotski sistem. hemijskoj i socijalnoj sredini. skleroza vrata mjehura. Zdravstvenoekolo{ki informacijski sistem. toksi~ni. Bavi se ispitivanjem faktora `ivotne sredine i primjenom mjera koje su potrebne da se higijenski uslovi `ivotne sredine u~ine maksimalno povoljnim za zdravlje i subjektivno dobro osje}anje ljudi. uticaj ~ovjeka na ekosistem. koji su od zna~aja za za{titu i unapre|enje zdravlja ljudi.hidrokela – akutni skrotum – ingvinalna kila – fimoza i "frenulum breve" – renovaskularna hipertenzija (operativna terapija) – hidronefroza i refluks – sindrom ovarijalne vene. biosfera. SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH 4. biogenohemijski ciklus.1. – komunikacijske vje{tine. Epidemiologija sa zdravstvenom statistikom 4. Obavlja se na medicinskom fakultetu u ukupnom trajanju od 1 mjesec. Ona se bavi prou~avanjem raznih faktora spoljne sredine. – sposobnost sticanja i preno{enja znanja. Zadaci i klasifikacija Higijene i zravstvene ekologije. Zdravstveni podsistemi. kvalitetni i sigurni. 4. frenuluma – TUR prostate – uretrotomija interna – otvorena prostatektomija – plastika hernije – lumbotomija i ostale tipi~ne incizije – sudjelovanje pri operacijama kod neurogenog ili afunkcionalnog mjehura itd. pra}enje bolesnika nakon transplantacije. kreiranje artriovenske fistule. striktura uretre. Ekolo{ki faktori.. Za{tita okoline kao sastavni dio planiranja kori{tenja resursa. Primarni i sekundarni sistemi i njihovo modeliranje. Teoretska i seminarska nastava se realizira kroz individualni rad sa mentorom i poha|anje nastave higijene na medicinskom fakultetu. Socijalna medicina MJESTO OBAVLJANJA STA@A Medicinski fakultet Institut za higijenu Medicinskog fakulteta BROJ MJESECI 1 3 25 zavodi za javno zdravstvo zavodi za javno zdravstvo zavodi za javno zdravstvo zavodi za javno zdravstvo zavodi za javno zdravstvo zavodi za javno zdravstvo zavodi za javno zdravstvo Federalne i kantonalne uprave civilne za{tite 5 4 3 2 3 4 2 1 1 UKUPNO Specijalizacija iz MEDICINSKE HIGIJENE I ZDRAVSTVENE EKOLOGIJE omogu}ava osposobljavanje specijalizanta za samostalan rad. Savladavanje vje{tina iz drugih oblasti zna~ajnih za higijenu i zdravstvenu ekologiju. Uvodni dio . Ekolo{ke razlike u fizikalnoj.^etvrtak. medicina rada. analiza bolesnika nakon transplantacije bubrega. ekolo{ki spektar specijesa. biocenoza. TUR prostate. Osnovne karakteristike populacije. OP]A UROLOGIJA 7 mjeseci – evaluacija bolesnika s poreme}ajem mokrenja (benigna prostati~na hipertrofija. Usavr{avaju se posebno znanja i vje{tine potrebne za rad specijaliste Higijene i zdravstvene ekologije (laboratorijske metode i tehnike. Prioritetni ekolo{ki problemi.sanitarna i komunalna inspekcija 1 36 Vje{tine: Postavljanje centralnih katetera za dijalizu. kao i povezanost i ovladavanje prakti~nih znanja iz onih medicinskih disciplina s kojima su higijena i zdravstvena ekologija najvi{e povezane (epidemiologija. U~inci faktora okoline na zdravlje (korisni. 2011.

Ku}ne. rad u malim grupama. Prehrana i zdravlje. porijeklo. Odr`avanje naselja. kontrola rukovalaca hranom. vrste i {irenje glavnih fizikalnih. Izvori buke i vibracija. Pred{kolske ustanove: jaslice. Promet kao izvor buke i vibracija. pona{anje ~estica u zraku i respiratornom sistemu. standardi i preporuke za rasvjetne sisteme. urbanisti~ke i regulacione planove. vrti}i. Suzbijanje degradacije okoli{a otpadnim vodama. odre|ivanje koncentracije. Fizikalni faktori radne okoline. oporavak i odmor u~enika. Za{tita od {tetnika. Asanacija le{eva ljudi i `ivotinja. Planiranje naselja. Halogenizirani bifenili. Zakonodavstvo. Specifikacija grupa: pesticidi. Analiti~ki postupci i ispitivanja karakteristi~nih one~i{}enja otpadnih voda u industriji. Kompjutorizacija podataka u cilju ranog otkrivanja ugro`enih populacijskih grupa. maksimalno dopu{tena koncentracija aerosola. Za{titna sredstva. Utjecaj postupaka konzerviranja namirnica na mikroorganizme. Osnovne karakteristike otpadnih voda. Izvori. Principi suzbijanja {tetnosti. odr`avanje i razvoj mikroorganizama u namirnicama. Dispozicija radioaktivnog otpada. Higijena fizi~kog vaspitanja u~enika. segregacija. automatizacija. objekti dru{tvene prehrane. Toksikolo{ka ocjena i fiziolo{ko zna~enje pojedinih grupa kontaminanata. kolektivna i osobna za{tita). Odre|ivanje stepena zra~enja u okolini. Mjere za unapre|ivanje ishrane. Sanitarni trakt. pekare. vazdu{ni. koja obezbje|uje za{titu `ivotne okoline od zaga|enja. Ocjena individualnog i populacijskog rizika o{te}enja zdravlja izazvanog bukom i vibracijama. Ku}ne. Migranti iz ambala`nog materijala. Higijena stanovanja. Plinovi i pare (klasifikacija. tribina. Organizacija stana: vrste i karakteristike prostorija u stanu. odre|ivanje respirabilne frakcije. obdani{ta. Drumski. Alimentarne intoksikacije i toksoinfekcije. Gra|evinske karakteristike {kolskih zgrada. Epidemiologija i profilaksa povreda u drumskom saobra}aju. tehni~ke metode suzbijanja. Odnos naselja i biosfere. Zdravstveni odgoj za roditelje i staratelje. Uzorkovanje i konzerviranje uzoraka. industrijske i otpadne vode sa javnih povr{ina. Metode spre~avanja neplanirane izgradnje i degradacije zelenih povr{ina. Djelovanje mikroorganizama u namirnicama. Lokacija {kolske zgrade. Odre|ivanje stepena radioaktivnosti u raznim medijima. Monitoring. regulisanje termi~kih razlika). Va`nost pojedinih sastavnih dijelova zraka. Metode ocjene ekspozicije. Mirkrobiolo{ki postupci u sanitaciji pogona za proizvodnju. Buka (analiza buke u okolini. sistemski u~inci. Kriteriji za ispu{tanje otpadnih voda. supstitucija. Osnovne karakteristike. distribucija {tampanih zdravstveno-promotivnih materijala. Pra}enje antropometrijskih karakteristika u svrhu ocjene ekolo{kih trendova u populaciji. Maksimalno dopu{tene ekspozicije. Pra}enje i evalucija provo|enja sistematskih i kontrolnih pregleda {kolske djece. na~in {irenja. Antibiotici i hormoni u hrani. Karakteristike morbiditeta {kolske djece i omladine. Biorazgradivost organskih tvari. Zakonodavstvo i standardi. Orijentacija stambenih zgrada. Izvori. Mikotoksini. Osnovni higijenski uslovi koje treba ispunjavati stan. kolektivna osobna za{tita). Klimatski faktori (klima. Postupci prevencije i eliminacije buke. Specijalni razredi i {kole. javnih objekata za promet i ~uvanje namirnica. Osnovna potreba za hranjivim tvarima i preporu~ene koli~ine hrane. 4. Posebni programi za rano otkrivanje bolesti i poreme}aja zdravlja. korekcija nedovoljne osvjetljenosti od blje{tanja). U sklopu prostornog planiranja naselja. parlaonica. Higijensko-epidemiolo{ki zna~aj otpadnih voda. Pre~i{}avanje otpadnih voda. kvarenje namirnica. Ostaci otapala i sli~ne supstancije. maksimalno dopu{tene razine buke. [kolska higijena i higijena pred{kolskih ustanova 3 mjeseca [kolska sredina i zdravlje u~enika. Toksi~no djelovanje gasova kod povi{enog atmosferskog pritiska. Sni`en atmosferski pritisak. Sanitacija hrane. Aerosoli (klasifikacija korpuskularnih one~i{}enja. Laboratorijsko ispitivanje otpadnih voda. Antropometrijska mjerenja {kolske djece sa ciljem pra}enja rasta i razvoja te ranog prepoznavanja poreme}aja i bolesti. radionica. rasprava. Izvori kontaminacije. Zna~enje kontaminanata u zaga|enju hrane. industrijskom bukom i krutim otpadnim materijalom. Komparacija sastava i koli~ina krutih otpadnih materija u na{im i svjetskim razmjerama. Urbanisti~ki planovi. Preveniranje povre|ivanja i naselju i stanu. Norme sanitarne tehnologije u konstrukciji prostorija kori{tenih za proizvodnju i promet `ive`nih namirnica: mljekare. Higijensko-epidemiolo{ko zna~enje mikroorganizama u namirnicama. Mikrobiolo{ki standardi i mikrobiolo{ka kontrola namirnica u javnom prometu u svjetlu zakonskih propisa. Zdravstveno-odgojne mjere u {kolama (metode su predavanja. To se vr{i kroz prostorne. za{tita na strojevima). Kapaciteti i tipovi {kolskih zgrada. Principi zdravog stanovanja. kretanje vazduha. Policikli~ki aromatski ugljikovodici i drugi aromati. 7. Pra}enje i evalucija provo|enja sistematskih i kontrolnih pregleda nastavnog i drugog osoblja u {kolama. Grijanje i provjetravanje u~ionica. Ispitivanje prehrambenih navika {kolske djece. one~i{}enjima atmosfere. Zbrinjavanje radioaktivnog otpada. Li~na za{titna sredstva. ventilacija. toksi~ni metali i nemetali. raspodjela ~estica po veli~ini. [kolske prostorije. Higijena zraka 3 mjeseca Normalni sastav atmosfere. Lokalno i centralno uklanjanje te~nih otpadnih voda. Jonizuju}a zra~enja (mjerenje intenziteta apsorbirane doze. Odr`avanje ~isto}e u {koli. interpretacija rezultata. Hemijski faktori radne okoline. transporta i kona~ne dispozicije krutih otpadaka. kemijskih i biolo{kih one~i{}enja. vr{nja~ka edukacija. osobna za{tita). Metode mjerenja. Zaga|enje zraka. Hroni~no i kumulativno djelovanje. Obuka nastavnog i drugog osoblja u {kolama u vezi sa zdravljem u~enika i faktorima rizika. Definicija i klasifikacija kemijskog one~i{}enja. Sanitarno-tehni~ki normativi za saobra}ajne objekte. Du{ikovi spojevi aminskog tipa. Dezinfekcija otpadnih voda. Akutni i hroni~ni u~inci na zdravlje. Zaga|enje vodotokova. kolektivna i osobna za{tita). industrijske i krute otpadne materije sa javnih povr{ina u naselju. Atmosferski pritisak. u~e{}e u medijskim programima). maksimalno dopu{tene vrijednosti. Postoje}i sistemi prikupljanja. Vrste gradskih naselja (zoniranje). `eljezni~ki. Higijena hrane i ishrane 4 mjeseca Mikrobiolo{ko i hemijsko one~i{}enje hrane. mora se pristupiti planiranju deponije krutih otpadaka. Maksimalno dopu{tena optere}enja organizma. Faktori koji uti~u na potro{nju hrane i stanja ishranjenosti. Sanacija naselja. temperatura i vla`nost vazduha. Principi autopurifikacije. dibenzoksini i sli~ni produkti. Kontrolisani na~in odlaganja krutih otpadaka (sme}a) putem higijenske deponije. kampovi. sanitarna kontrola proizvodnje hrane. Akutni i . Izbor parametara za ocjenu stanja uhranjenosti i fizi~kog razvoja. Genetski u~inci metode za{tite. uzimanje uzoraka aerosola. hermetizacija. Higijena rada 2 mjeseca Ekolo{ki sistem ~ovjek-okolina. Mjere sanacije u izvanrednim uslovima. Lokacija stana u prirodi i naselju. O{te}enje sluha.Broj 17 – Strana 114 SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH ^etvrtak. restorani. [kolski namje{taj i u~ila. Osvjetljenje (mjerenje. intervju. lokacija naselja. Vrste zra~enja. Vrste i klasifikacija. Mjere sanacije radne okoline (eliminacija. Treba definisati za{titni pojas i uskladiti rad deponije sa zahtjevima razvoja naselja. Van{kolske ustanove za rekreaciju. povoljni termalni standardi. Mora se za{tititi urbana i prirodna sredina. pomorski i rije~ni saobra}aj. Op}a i komunalna higijena 5 mjeseci Higijenski principi izgradnje naselja. Sanitarna tehnika i projektovanje. Utvr|uju se povr{ine i defini{e lokacija za budu}u deponiju. Urbanizacija i evolucija gradova. Pra}enje sanitarno-higijenskog stanja u {kolama i objektima za smje{taj u~enika. Higijena saobra}aja. naftaleni. Savremeni metodi evakuacije i dispozicije krutih otpadaka. 2011. Demonstracija upotrebe mjernih instrumenata. Re`im nastave. Izvori zra~enja u medicini.

SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 17 – Strana 115 hroni~ni u~inci na zdravlje. Ispitivanje i ocjena uslova rada u sportskim objektima (mikroklima. Statisti~ke obrade i analize za rje{enje odre|enog problema iz oblasti higijene i zdravstvene ekologije. Upoznavanje sa urbanisti~kim planovima. kao upravne slu`be. Sanitarna mikrobiologija i sanitarna hemija 2 mjeseca Upoznavanje sa mikrobiolo{kim i hemijskim agensima koji kontaminiraju ~ovjekovu `ivotnu i radnu okolinu. Zakonodavstvo. Vodoopskrbni objekti. intrahospitalne infekcije i traume i profilaksa. Uzro~nosti u epidemiologiji. osvetljenost. ekolo{kog i sanitarnog inspektora. Interpretacija rezultata. Sanitarnog ~vora. ustanovama i institucijama. Hemijska i radiolo{ka kontaminacija. Osnovi hidromikrobiologije. Sanitarni laboratorijski nadzor privremenih boravi{ta (kampovi. zavodi. Fizi~ka. Sanitarni nadzor vode za pi}e. Eksplozije i po`ari. private zdravstvene ustanove i sl. Pre~i{}avanje vode u bazenima. aerozaga|enje). transmitornih zaraznih bolesti. Planiranje i vrste bolnica. i zdravstvenih organizacija. Meteorolo{ke katastrofe. Metode revalorizacije prostora. Higijena zdravstvenih ustanova 1 mjesec Higijena bolnica. Upoznavanje sa problemima odnosa naselja i biosfera. Higijena u vanrednim prilikama 1 mjesec Masovne nesre}e i izvanredna stanja. Osnovni analiti~ki postupci. Hemijsko i mikrobiolo{ko zaga|enje vode. Metode epidemiolo{kih ispitivanja. Dokazivanje anorganskih tvari u vodi. Stru~na saradnja inspekcijskih organa. Timski rad na prevenciji i suzbijanju uzroka masovnih zaraznih i nezaraznih oboljenja. Specijalni postupci kondicioniranja. Tektonske katastrofe. Skrining u detekciji bolesti. i programiranja zdravstvene za{tite.^etvrtak. Higijena vanbolni~kih ustanova (domovi zdravlja. Rudarske i prometne katastrofe. toka prometa i lokacije proizvodnih djelatnosti. Principi odstranjivanja. Svla~ionica i garderoba. Dokazivanje organskih tvari u vodi. Standardne pretrage. Lokalna inspekcija vodnih objekata. Mikrobiolo{ka analiza vode. Organizacija zdravstvene za{tite. Zdravlje pojedinca i zajednice. Principi organizovanja i vrste zdravstvenih ustanova. a posebno laboratorijski nadzor nad izgradnjom vodovodnih objekata. Samostalna i timska obrada podataka. Komunalna. Higijena voda 4 mjeseca Voda i zdravlje. Skupljanje uzoraka atmosfere i dr. Ocjena one~i{}enja zraka. Hlorinacija i odre|ivanje rezidualnog hlora u vodi. PLANOVI I PROGRAMI SPECIJALIZACIJA ZA DOKTORE STOMATOLOGIJE STOMATOLO[KA PROTETIKA Vrsta specijalizacije: OSNOVNA Trajanje specijalizacije: 3 godine (36 mjeseci) Plan specijalizacije: [IRA TEMATSKA OBLAST Uvodni dio osnovna teorijska nastava Stomatolo{ka protetika U@A TEMATSKA OBLAST MJESTO TRAJANJE OBAVLJANJA STA@A Stomatolo{ki fakultet 1 mjesec Klinika za stomatolo{ku protetiku Gnatologija Stomatolo{ki materijali Totalne proteze Parcijalne proteze Fiksna protetika Protetska implantologija Bolesti zuba i endodoncija Bolesti usta i parodontologija Maksilofacijalna hirurgija Oralna hirurgija Socijalna stomatologija Klinika za dentalnu patologiju i endodonciju Klinika za parodontologiju i oralnu medicinu Klinika za maksilofacijalnu hirurgiju Klinika za oralno-hirur{ke discipline Institut za socijalnu medicinu medicinskog fakulteta ili zavod za javno zdravstvo 1 mjesec 1 mjesec 1 mjesec 1 mjesec 30 mjeseci 1 mjesec . Bazena. radne akcije. Epidemiologija hroni~nih masovnih nezaraznih bolesti. Sanitarnobolni~ki servis. Laboratorijsko ispitivanje vode. sanitarna i ekolo{ka inspekcija 1 mjesec Uloga. laboratorijski sanitarni nadzor u postupku pro~i{}avanja otpadnih voda iz doma}instava i industrij i krajnje dispozicije otpadnih materija. hemijska i bakteriolo{ka svojstva vode za pi}e. Metodologija i svrha planiranja. Osnovni principi menad`menta . Fizikalna analiza vode. Voda u organizmu. Za{tita vode u prirodi. Klasifikacija vode prema namjeni i kvaliteti. pre~i{}avanjem i dezinfekcijom vode za pi}e. Zdravo pona{anje i zdravstveni odgoj. Zone sanitarne za{tite. evolucije i gradova. zapra{enost. Izvori i vrste "one~i{}enja" vodotoka. Zna~aj i uloga zdravstvene informatike. Izgradnja bolnica. Higijenski zahtjevi. Zakonska regulativa. prirodnih urbanih sredina. Asanacijski postupci u normalnim i izvanrednim uvjetima. maksimalne misije i emisije. 4. Zna~aj i razvoj bolnica.upravljanja u zdravstvu. Metode dezinfekcije vode za pi}e. Kvalitet vode za pi}e. sezonska gradili{ta. Vulkanske erupcije. Upoznavanje sa metodama i tehnikama pregleda voda za pi}e i otpadnih voda. Metodologija procjene uticaja na zdravlje. Uzimanje i konzerviranje uzorka vode. 7. Potrebne koli~ine vode. Sportskih terena. Rekvizita. Laboratorijski aspekt suzbijanja vektora bolesti (insekti i glodari). Zdravstvena za{tita.). Prakti~an rad uz komunalnog. Lociranje i mjerenje zaga|enja. Epidemiologija i zdravstvena statistika 2 mjeseca Upoznavanje sa osnovnim zadacima epidemiologije. Topografske katastrofe. Sakupljanje uzoraka atmosfere. zdravstvene stanice. Laboratorijska kontrola lica koja rukuju hranom. urbane ekologije. Evaluacija i interpretacija rezultata. Analiza morbiditeta i traumatizma sportista i prijedlog mjera u timskom radu. Higijena sporta 2 mjeseca Ispitivanje sanitarno higijenskih karakteristika sportskih objekata za trening. Medicinska etika. eliminacije i eradikacije bolesti. Za{titne mjere u suzbijanju one~i{}enja zraka. Izrada elaborata sa detaljnom analizom i preporukama za rje{enje odre|enog problema. Laboratorijska kontrola `ivotnih namirnica. Planiranje i prikupljanje podataka. Informacioni sistemi u zdravstvu. Procjena zdravstvenog stanja populacije. rekreaciju i rehabilitaciju: Sala za vje`banje. Program mjera za ubla`enje i sanaciju posljedica masovnih nesre}a i vanrednih stanja i saradnja sa drugim slu`bama. Tehnika rada komunalne. posebno sa aspekta planskog kori{tenja prostora uzimaju}i u obzir opskrbu energijom. Vodovodni sistemi. Standardne metode predkondicioniranja i kondicioniranja vode. Laboratorijski aspekt izu~avanja asanacije ~ovjekove okoline u cilju za{tite vodoopskrbnih objekata. ekolo{ke i sanitarne inspekcije na nivou op}ine. Zdravstveni radnici i zdravstveni saradnici. Hospitalizam. Metoda spre~avanja neplanirane izgradnje i degradacije zelenih i poljoprivrednih povr{ina. zadaci i organizacija inspekcijska kontrole i zakonske osnove za njeno djelovanje. respiratornih. buka i vibracija. 2011. Pra}enje kvaliteta zraka. Procjenjivanje kvaliteta vode. Socijalna medicina 2 mjeseca Pojmovi zdravlja i bolesti. Zakonski propisi o spre~avanju i suzbijanju zaraznih bolesti. jonizacija. masovni skupovi). Epidemiolo{ke karakteristike crijevnih. Voda kao epidemiolo{ki faktor.

svojstva. skeletne strukture vili~nog kompleksa i njihovi odnosi – Orofacijalna muskulatura – Temporomandibularni zglob .istorijski pregled i savremeni koncepti – Koncept bilateralno uravnote`ene okluzije – Koncept uzajamno {ti}ene okluzije – Ireverzibilna okluzalna terapija . 4.prirodna denticija i njen funkcijski zna~aj.eugenol paste – Elasti~ni otisni materijali .fiksna protetika UKUPNO: 340 sati 100 sati 144 sata 20 sati 36 sati 480 sati 480 sati 1440 sati 1440 sati 4480 SATI Kroz teorijsku nastavu organizovanu na fakultetu. vatrostalne mase za lemljenje – Struktura. podjela. termi~ka obrada odlivka. hladna obrada legura. efektorni mehanizmi mastikatorne muskulature – Anatomske determinante vili~nih kretnji . – promocija zdravlja. sre|eni ~vrsti rastvori. STOMATOLO[KI MATERIJALI SADR@AJ PREDAVANJA – Fizi~ka svojstva materijala . GNATOLOGIJA SADR@AJ PREDAVANJA – Orofacijalni sistem. centralna relacija.Broj 17 – Strana 116 SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH – ^etvrtak.elastomeri (polisulfidi. laterotruziona kretnja u polupodesivim artikulatorima. biomehani~ka uloga parodoncijuma. podjela i struktura nervnog sistema. preno{enje modela vilica u visokopodesivi artikulator. pona{anje materijala pod dejstvom toplote. vatrostalne mase sa silikatom kao vezivom.neuromi{i}na povratna sprega.OSNOVNA TEORIJSKA NASTAVA Osnovna teorijska nastava se provodi iz oblasti: – dono{enje klini~kih odluka. podjela. fizi~ke karakteristike). – sposobnost sticanja i preno{enja znanja. Stomatolo{ka protetika 30 mjeseci (4800 radnih sati) Specijalizantski sta` iz oblasti stomatolo{ke protetike obuhvata izvo|enje teorijske i prakti~ne nastave. kondenzacioni i adicioni silikoni. konsultacije sa drugim klinikama.hidrokoloidi (reverzibilni i ireverzibilni) – Elasti~ni otisni materijali . u nastavnim turnusima (ljetni i zimski semestar) po planu koji utvr|uje navedeni fakultet.stati~ki registrat protruzije. govor) – Referentni polo`aji donje vilice . viskoelasti~nost.mobilna protetika Laboratorijski rad . karakteristike i obrada metala i legura . indikacije i plan okluzalne terapije. protruzijska kretnja u polupodesivim artikulatorima. 2011. cementi. – timski rad. registrovanje lateralnog okluzionog polo`aja mandibule. zamor materijala) . elasti~nost i plasti~nost kristala. Obavlja se na stomatolo{kom fakultetu u ukupnom trajanju od 1 mjesec. polieteri) – Materijali za izradu radnih modela .metali (svojstva i struktura). voskovi za izradu modela skeleta parcijalnih proteza. postupak rada sa dentalnim gipsevima. funkcijske specifi~nosti kraniomandibularne zglobne veze – Funkcionalna anatomija prirodne denticije . namjena i klasifikacija – Preno{enje modela vilica u artikulator i mogu}nosti simulacije {arnirske kretnje donje vilice – Simulacija ekscentri~nih kretnji donje vilice u polupodesivim artikulatorima . evaluacija ekscentri~nih kretnji u polupodesivim artikulatorima – Simulacija vili~nih kretnji u visokopodesivim artikulatorima . centralna regulacija vili~nih kretnji. morfolo{ke karakteristike prirodne denticije – Funkcionalna anatomija prirodne denticije . grani~ne kretnje – Kretnje donje vilice . centralna okluzija Obilje`ja fiziolo{ki optimalne okluzije i obilje`ja patolo{ke okluzije – Artikulatori . voskovi specifi~nih namjena (inlej voskovi. vatrostalne mase sa gipsom kao vezivom. boja – Neelasti~ni otisni materijali . periferna kontrola vili~nih kretnji.mobilna protetika Klini~ki rad . okluzalna ravan kod prirodnih zuba i njen funkcijski zna~aj – Fiziolo{ka regulacija vili~nih kretnji . ciljevi. interkondilno rastojanje kod polupodesivih artikulatora. pomo}ni voskovi) – Vatrostalne mase .definicija. ~vrsti rastvori. voskovi za izradu modela parcijalnih plo~astih i totalnih proteza. intermetalna jedinjenja. elastomeri). termoplasti~ne mase. Nastava obuhvata program najsavremenijih dostignu}a u terapiji krezubih. – etika i propisi. potrebna svojstva. viskoznost.fiziolo{ko mirovanje.odnos zubnih nizova i kontaktni odnos zuba u interkuspalnom polo`aju mandibule.dinami~ki registrati kretnji donje vilice. dijagram stanja. mehanizam razdra`enja i preno{enja nervnih impulsa. otisni voskovi.selektivno bru{enje – Ireverzibilna okluzalna terapija . cink oksid . a ostalo vrijeme specijalizant provodi u prakti~nom radu u klinici do preostalog fonda radnih sati. ostali materijali za izradu radnih modela (vje{ta~ke smole. galvanizacija u izradi radnih modela – Dentalni voskovi . izbor referentnog polo`aja mandibule u toku okluzalne terapije – Reverzibilna okluzalna terapija – Determinante okluzalne morfologije u toku ireverzibilne okluzalne terapije – Izbor modela okluzije u toku ireverzibilne okluzalne terapije . okluzalne determinante mandibularnih kretnji – Kretnje donje vilice . dono{enje plana terapije) Polaganje kolokvija Odbrana seminarskih radova Laboratorijski rad .mehani~ka svojstva. dobijanje dentalnih gipseva. vatrostalne mase sa fosfatom kao vezivom.sastav. gutanje.op}e karakteristike. izbor artikulatora u svakodnevnoj praksi – Istorija bolesti i klini~ki pregled orofacijalnog sistema – Evaluacija stanja okluzionog kompleksa – Analiza me|uvili~nih odnosa . kao i periodi~nu provjeru znanja specijalizanata putem kolokvija i seminarskih radova. PROGRAM SPECIJALIZACIJE UVODNI DIO .fiksna protetika Klini~ki rad .zahtjevi za vatrostalne mase. Teorijska nastava po pravilu traje jedan sat dnevno. – komunikacijske vje{tine. anatomske strukture. 7.funkcijske kretnje (`vakanje. gips (podjela.smjernice za protetsku terapiju 2.zglobno vo|enje. gips za otiske. bezubih i ostalih pacijenata ~ije se zdravlje mo`e bitno pobolj{ati primjenom savremene stomatolo{ke protetike. legure (razlozi legiranja.podjela.iznala`enje referentnih polo`aja mandibule – Analiza kontaktnog odnosa zuba u centralnom polo`aju mandibule – Analiza okluzalnih odnosa u interkuspalnom polo`aju mandibule – Analiza okluzalnih odnosa pri ekscentri~nim kretnjama mandibule – Modaliteti. Teorijska nastava (predavanja iz svih oblasti stomatolo{ke protetike) Konsultacije sa mentorom Predterapijske klini~ke konsultacije (analiza dokumentacije pacijenata. – upravljanja sistemom.klasifikacija. specijalizant izu~ava iz oblasti stomatolo{ke protetike: 1.

priprema modela. veza keramike i materijala. TOTALNE PROTEZE SADR@AJ PREDAVANJA – Uvod u totalnu protezu . akrilatni zubi – Kerami~ki materijali . mehani~ke karakteristike. polo`aj prednjih zuba i govor. biokompatibilnost. glas-jonomer cementi. oblikovanje rubova gornjeg i donjeg funkcionalnog otiska. sastav. viskoznost pljuva~ke. adhezija i kohezija.klasifikacija i primjena. vrijeme vezivanja i o~vr{}ivanja. klasifikacija materijala za implantate. odnos prednjih zuba prema okolnim mekim tkivima.ucrtavanje granica. opis obraznog luka. ventilni u~inak i atmosferski pritisak) – Dijagnoza. odre|ivanje polo`aja prednjih zuba u odnosu na rezidualne grebene. gre{ke u odre|ivanju me|uvili~nih odnosa Obrazni luk . obilje`avanje granica individualne ka{ike. kori{tenje taktilne osjetljivosti za iznala`enje optimalne visine zagri`aja. degradacija gradivnih stomatolo{kih materijala (citotoksi~nost. dentalni ~elici. specifi~nosti kod pacijenata sa II i III skeletalnom klasom Proba modela proteza . palpacijom temporalnih mi{i}a i kondila. op}i i poseban plan terapije. izbor materijala – Pretprotetska priprema bezubih usta .fizi~ki faktori retencije (povr{inski napon. odre|ivanje visine mjerenjem snage mi{i}a. posljedice gre{aka u centralnoj . svjetlosnopolimeriziraju}i akrilati. odre|ivanje vertikalne dimenzije okluzije (prema polo`aju fiziolo{kog mirovanja. genotoksi~nost. legure titana. glas-jonomer cementi modifikovani smolama.pojam. gutanjem).anatomski otisak (izbor ka{ike. instrumenata i materijala za postavljanje vje{ta~kih zuba Izbor i odre|ivanje polo`aja prednjih zuba . registracija incizalne putanje Preno{enje modela u artikulator . priprema modela. rastvorljivost. iznala`enje centralnog polo`aja mandibule (registracijom lateralnih pokreta mandibule. nepravilnosti na kostima vilica. biokompatibilnost glas-jonomer cemenata – Materijali u implantologiji . modifikovani ZOE cementi. srebro-paladijum legure. optere}enje tkiva le`i{ta proteze. poroznost polimerizovanih akrilatnih materijala. metal-kerami~ke nadoknade. starenje dentalnih legura – Materijali za bazu proteze . rekonstrukcija alveolarnog grebena – Otisci bezubih vilica . porcelanski zubi – Cementi . provjera – – – – – – – – – – – – – – – – – ispravnosti otiska. 4. spontanim dovo|enjem mandibule. postupak s kerami~kim materijalima u metal-kerami~kim sistemima.fiziognomski i funkcionalni zna~aj nadoknade prednjih zuba. ostvarivanje stabilnosti proteze. karakteristike kerami~kih materijala u metal-kerami~kim sistemima. principi statike).odre|ivanje polo`aja orijentacione okluzalne ravni (ekstraoralnom i intraoralnom metodom). metali za implantate (titan. funkcionalnost i prakti~nost – Materijali za obradu i poliranje . vo|enjem mandibule. kori{tenje funkcije gutanja za iznala`enje optimalne visine okluzije. dijelovi. zahtjevi za dentalne legure. podjela.^etvrtak. toplopolimeriziraju}i akrilati. transport u zubnotehni~ki laboratorij) Izlijevanje anatomskog otiska i izrada radnog modela Individualna ka{ika (sa me|uprostorom i bez me|uprostora) . – SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 17 – Strana 117 Dentalne legure . u polo`aju maksimalne interkuspidacije) Odre|ivanje polo`aja bo~nih zuba (eugnat odnos vilica) i postupak postavljanja. kori{tenje paralelnosti bezubih grebena za odre|ivanje visine zagri`aja. debljina cementnog filma. odre`ivanje visine zagri`aja pomo}u postoje}ih proteza. preklop prednjih zuba).pretprotetska hirurgija.priprema definitivnih radnih modela. 2011. rezidualni monomer. interakcije dentalnih materijala i organizma (histokompatibilnost dentalnih legura. registracija sagitalnih kondilnih putanja. rastere}enje pojedinih zona le`i{ta proteze Za{tita rubova funkcionalnog otiska i izlijevanje definitivnog radnog modela Izrada zagri`ajnih {ablona . provjera i korigovanje me|uvili~nog odnosa (gre{ke u vertikalnoj dimenziji okluzije. fizi~ka i mehani~ka svojstva. rad sa obraznim lukom.reakcija alveolarne kosti na materijale za implantate. harmonija cjelokupne kompozicije prednjih zuba Odre|ivanje polo`aja prednjih zuba (eugnat odnos vilica) i postupak postavljanja. izbor prednjih zuba (izbor veli~ine. o~uvanje zdravog stanja tkiva le`i{ta proteze. boja). veli~ina. izbor bo~nih zuba (oblik. cink-fosfat cement.principi planiranja bo~nog zubnog niza (biolo{ki principi.klasifikacije. postupak uzimanja antomskog otiska. pomo}u valkofove kuglice. legure zlata. funkcije. estetski izgled usana i obraza) – Otisci bezubih vilica . mikrotalasnopolimeriziraju}i akrilati. klini~ki pregled. hirur{ke korekcije mekih tkiva usne duplje. materijali za poliranje (materijali za mehani~ko i elektroliti~ko poliranje) – Biokompatibilnost gradivnih stomatolo{kih materijala pojam i zna~aj biokompatibilnosti.prirodni i vje{ta~ki abrazivni materijali.anamneza. kinematski. korozija i biokompatibilnost dentalnih legura. postupak izrade Otisci bezubih vilica . oblika i boje). nemetali za implantate. pomo}u izgovora pojedinih glasova. obilje`avanje modela.standardni.adaptacija gornje i donje individualne ka{ike. materijali za pjeskarenje. odre|ivanje polo`aja (u odnosu na rezidualne grebene. dezinfekcija. materijali za podlaganje baze proteze (kondicioneri i lajneri). cementi na bazi smola. karakteristike kerami~kih materijala i postupak sa kerami~kim materijalima u izradi kerami~kih nadoknada. mutagenost i kancerogenost metala i dentalnih legura). legure za parcijalne proteze.proba u ustima.principi i biolo{ki aspekti otiska (ostvarivanje retencije proteze.zahtjevi za materijale za bazu proteze.op}a pravila za odre|ivanje polo`aja. uzimanje definitivnog otiska. karakteristike cementnih materijala (konzistencija. preno{enje modela u artikulator pomo}u obraznog luka Priprema radnih modela. inklinacija prednjih zuba u sagitalnoj ravni. ma{inski obradiva keramika. hladnopolimeriziraju}i akrilati. biolo{ki odgovor tkiva na prisustvo akrilata za bazu proteze. zahtjevi za kerami~ke materijale. alergijski efekti stomatolo{kih materijala). podjela. legure za metal -keramiku. elektromiografsko odre|ivanje visine zagri`aja. preno{enje modela u artikulator bez primjene obraznog luka.keramika u stomatologiji. `ice. izrada zagri`ajnih bedema Odre|ivanje me|uvili~nih odnosa . povr{ine. specijalna dodatna ispitivanja. zna~aj kvaliteta kontakta izme|u okluzalnih povr{ina zagri`ajnih bedema pri dovo|enju mandibule u centralni polo`aj. mehanizam o~vr{}avanja. kerami~ke nadoknade. cinkoksid-eugenol cementi. bioadhezivnost. polikarboksilatni cementi. profesionalni rizici stomatolo{kog osoblja u radu s gradivnim stomatolo{kim materijalima 3. odnos bo~nih zuba u polo`aju maksimalne interkuspidacije Koncept uravnote`ene okluzije sa totalnim protezama Odre|ivanje polo`aja zuba prema zahtjevima uravnote`ene okluzije Skeletalni odnos vilica i polo`aj vje{ta~kih zuba . odnos prednjih zuba u centralnoj relaciji Izbor i odre|ivanje polo`aja bo~nih zuba . prema orijentacionoj okluzalnoj ravni. plan terapije i prognoza . dimenzionalne promjene akrilata tokom polimerizacije. plazmirani titan). kori{tenje preekstrakcionih registracija za odre|ivanje visine zagri`aja). registracija lateralnih kondilnih putanja. vezivanje za zubna tkiva). postupak izrade baze zagri`ajne {ablone sa razli~itim materijalima. 7. faze izrade totalne proteze – Retencija i stabilizacija totalnih proteza .

indikacije i kontraindikacije.. veza fiksne i mobilne nadoknade Parcijalne proteze sa ate~menima .Broj 17 – Strana 118 SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH – ^etvrtak. reparatura zuba. indikacije i kontraindikacije. osnovni polo`aji modela u paralelometru.). – Modeliranje totalne proteze u vosku – Zamjena vo{tanog modela proteze akrilatom -kivetiranje i polimerizacija.intenzitet sile. biomehani~ka ravnote`a u zubnim nizovima. kliza~i. patolo{ka). registrovanje ekscentri~nih polo`aja mandibule i pode{avanje nagiba kondilnih putanja na artikulatoru uz pomo} pozicionih registrata. 2011. reparature parcijalnih proteza sa ate~menima Parcijalne teleskop proteze . OMO. intermitentne sile. stresbrejker dizajn veze) Dentalni paralelometar . zna~aj broja i oblika korjenova zuba za prihvatanje sila. kontraindikacije. retencija parcijalne proteze sa konus krunama.dentalni dio proteze (stabilizacioni elementi. estetski zahtjevi. . kosa ravan). analiza postoje}e okluzije.uvod u parcijalnu skeletiranu protezu. principi planiranja PSP (planiranje namjenskih nadoknada. kontrolni pregledi. opturatori i postresekcione parcijalne proteze Suptotalne proteze . trajna parcijalna proteza – Tehni~ka izrada plo~aste parcijalne proteze – Reparatura i podlaganje plo~aste parcijalne proteze – Parcijalna skeletirana proteza .indikacije. op}i principi rekonstrukcije okluzije parcijalnim protezama. postupak dizajniranja metalnog skeleta). oblici parcijalnih proteza.op}e karakteristike ate~mena. gingivalni dio parcijalne skeletirane proteze (velike spojnice gornje i donje skeletirane proteze. ate~meni sa kombinovanim konstrukcijskim svojstvima Parcijalne proteze sa ate~menima . pona{anje tegmenta na dejstvo sila.dentalni dio proteze (retencioni elementi) – – – – – – – – – – – – – Parcijalna skeletirana proteza . frezovanje u stomatolo{koj protetici. vode}e ravni Retencija parcijalne skeletirane proteze . smjer djelovanja sila. izmjene u organizmu i stomatognatom sistemu kod osoba straijeg doba. djelovi dentalnih paralelometara. podjela. trajanje sile. razdvojive parcijalne proteze. izrada mobilnog dijela nadoknade). vo|enje parcijalne proteze s teleskop krunama. indirektno podlaganje(postupak u ordinaciji i laboratoriju) – Imedijatna totalna proteza . na osnovu mehani~kog spajanja. tehnika ubrizgavanja. analiza polo`aja bo~nih zuba (gre{ke u odnosu bo~nih zuba prema rezidualnim grebenima. statika slobodnog sedla. podjela parcijalnih proteza. principi planiranja parcijalnih teleskop proteza. klini~ka slika. preno{enje okluzalnih optere}enja na retencione zube Parcijalne teleskop proteze . specifi~nosti laboratorijske izrade parcijalnih teleskop proteza. vo|enje nadoknade. 4.definicija i osnovni pojmovi. PARCIJALNE PROTEZE SADR@AJ PREDAVANJA – Dejstvo mehani~kih sila na zube . parcijalne proteze na implantatima. zglobovi.privremene parcijalne proteze (imedijatna parcijalna proteza. retencija i stabilizacija parcijalne skeletirane proteze sa ate~menima. dentalni dio proteze. parodontalna rezistencija i insuficijencija. uzajamno dejstvo preostalih zuba i proteze.korekture. mjerenje retencione sile po BIOS sistemu Biostatika parcijalne skeletirane proteze . kriterijumi za procjenu bezubih grebena. profilakti~ki zahtjevi u planiranju PSP Kompleksne parcijalne proteze . specifi~nosti klini~ke izrade (izrada fiksnog dijela. izrada parcijalne teleskop proteze (materijali u izradi dvostrukih kruna. specifi~nosti klini~ke izrade proteze na ate~menima (izrada fiksnog dijela nadoknade.biomehani~ki problemi u planiranju (poluga. relaciji. parcijalne fleksibilne proteze. reze i zavrtnji. napadna ta~ka sile. `albe pacijenata – Reparature totalnih proteza .definicija i podjela. nagrizni greben i drugi okluzalni splintovi – Parcijalna plo~asta proteza . prelazna ili interim proteza. redukovane parcijalne proteze. stabilizacija parcijalne skeletirane proteze Planiranje parcijalne skeletirane proteze . dugmi~asta sidra. pona{anje potpornih tkiva zuba pri dejstvu sile. definicija. odnos okluzalnih naslona sa antagonisti~kim zubnim nizom) i u paralelometru..op}e karakteristike dvostrukih kruna (podjela i funkcija).djelovanje sila. podjela ate~mena. rezilijencija sluznice. tehnika livenja – Zavr{na obrada totalne proteze – Reokludacija totalnih proteza (u artikulatoru) – Predaja totalnih proteza i adaptacija – Kontrole i odr`avanje pozitivnih terapijskih efekata kod pacijenata lije~enih totalnom protezom . 7.uslovno trajna parcijalna plo~asta proteza (gingivalni dio proteze. prednosti i nedostaci. veza gingivalnog i dentalnog dijela proteze (male spojnice. elementi parcijalne skeletirane proteze.pojam. implantati kao elementi potpore parcijalnim protezama – Gubitak zuba i posljedice po stomatognati sistem – Klasifikacija krezubosti. izrada mobilnog dijela.u artikulatoru (izbor artikulatora.suptotalna krezubost i suptotalne proteze. dvostruke teleskop krune (oblici. pokretljivost zuba (fiziolo{ka.na osnovu elasti~nih svojstava materijala i trenja. principi planiranja PSP na ate~menima. princip rada sa dentalnim paralelometrom. put pomjeranja proteze. evidentiranje zaklju~aka analize modela za studije. swing-lock parcijalne proteze. fiksne nadoknade namjenjene prihvatanju parcijalne skeletirane proteze. gre{ke u polo`aju okluzalne ravni). dvodjelne parcijalne proteze. elementi za dentalni prenos pritiska `vakanja). bezuba polja. sedlo) – Parcijalna skeletirana proteza . elementi za suprotstavljanje silama koje djeluju na parcijalnu plo~astu protezu. gre{ke u interkuspidaciji pri centralnom polo`aju mandibule). uticaj promjena u starosti na lije~enje protezama 4. na osnovu trenja materijala. smjernice u izradi parcijalnih kompleksnih proteza.put uno{enja proteze. gre{ke u odnosu prema okolnoj muskulaturi. pre~ke. jednostrane parcijalne proteze. odnos preostalih i izgubljenih potpornih tkiva zuba. preno{enje modela u artikulator. otisak. podjela suptotalne krezubosti. metodologija izrade – Specifi~nosti terapije bezubih pacijenata starijeg doba starost. funkcija konus kruna). dentalni prenos okluzalnih optere}enja. nagrizna proteza. tehnika topljenja. kontrolni pregledi Drugi oblici parcijalnih proteza .dvostruke konus krune (oblik. planiranje PSP u paralelometru.alveolarni nastavak gornje i donje vilice. zadaci protetske terapije parcijalnom protezom – Parcijalna plo~asta proteza . veza gingivalnog i dentalnog dijela proteze. ekvator zuba.reparatura baze. kriterijumi za procjenu stanja parodonta retencionih zuba – Bezubi ili rezidualni alveolarni greben . indikacije i kontraindikacije za izradu parcijalne plo~aste proteze).supradentalne parcijalne proteze. direktno podlaganje (postupak sa razli~itim materijalima).izrada proteze sa ate~menima (materijali za ate~mene. retencija i stabilizacija parcijalne proteze s teleskop krunama. zadaci u radu sa dentalnim paralelometrom Osnovni pojmovi vezani za planiranje parcijalne skeletirane proteze . specifi~nosti laboratorijske izrade proteze sa ate~menima (tehnika postavljanja i na~in ugra|ivanja ate~mena). postupak reparature – Podlaganja totalnih proteza . uloga broja i lokalizacije oslonaca u stabilizaciji parcijalne skeletirane proteze Analiza modela za studije .

cementiranje. karijes i prisutne restauracije . izlivanje modela od vatrostalne mase. elektroliti~ko poliranje. Tehnika navo{tavanja radnih bataljaka . redukcija po povr{inama. – Priprema usta . izbor def. odabir boje. tehnike za otisak u zagrizu.indikacije i kontraindikacije. kontrola salivacije. pribor za rad.proba modela parcijalne proteze. za postrane i prednje zube 3/4 krune za maksilarne premolare i molare. kontraindikacije. materijali i tehnike koje se koriste za privremene restauracije. nedostaci. okluzalni tretman – Parodontolo{ka razmatranja . Preparacija zuba za pune kerami~ke krune -indikacije. Preparacija za parcijalne krune . instrumenti za nano{enje voska. generalije.modelovanje skeleta.parcijalne restauracije indikacije. prednosti i nedostaci. izrada radnog modela. mehani~ki. okluzija. parcijalnim skeletiranim protezama.unutra{nje povr{ine. Komuniciranje sa dentalnim laboratorijem . artikulacija. dentogingivalni spoj. tehnika uzimanja otiska u zagrizu.glavni razlozi posjete.kontraindikacije. okluzalna povr{ina. izrada zagri`ajnog bedema Postupak izrade parcijalne skeletirane proteze . pove}anje i redukcija tog prostora. pravljenje prostora za cement. dvostrukim krunama. aksijalne povr{ine. odabir zuba za bru{enje (nedostatak jednog ili vi{e zuba). diferencijalna dijagnoza. pomi~ni bataljci. ~uvanje i prognoza. plan tretmana. protetska priprema) Postupak izrade parcijalne skeletirane proteze . aksijalna redukcija. distribucija sila. po{tivanje budu}eg dentalnog zdravlja. zavr{na obrada skeleta (mehani~ka obrada. stabilizacija stanja. preparacija). me|usobna odgovornost ljekara i tehnike. paste za otvaranje gingivalnog sulkusa.margina preparacije . pacijentova i ljekarova pozicija tokom preparacije. razina kli~kog pri~vrstka. generalni. periodoncijuma. biomehanika suptotalnih proteza.otisak za parcijalnu protezu. – Studijski modeli i odgovaraju}e procedure . reparature. ate~menima. prva laboratorijska faza Priprema potpornih tkiva parcijalne proteze (oralnohirur{ka. parcijalne pokrovne restauracije. RTG analiza. prednosti i nedostaci. maksilarni molar 7/8 krune. ortodontski tretman. Meka tkiva i uzimanje otisaka . terapija suptotalne krezubosti (parcijalnim plo~astim protezama. retenciona forma za prednje i postrane zube. odgovornost ljekara .elementi estetike u stomatologiji. definitivni periodontalni tretman (vrste graftova. pune kerami~ke restauracije.biolo{ka razmi{ljanja prevencija o{te}enja tokom preparacije zuba. definitivna terapija. nedostaci.planiranje tretmana.zahtijevi biolo{ki.dijagnoza i plan terapije (anamneza. prevencija deformacije. mehani~ka i biolo{ka razmatranja za metal.^etvrtak. status zuba. evaluacija hirur{ke terapije. o~uvanje strukture zuba. okluzalna razmi{ljanja.preduvjeti zdravo tkivo. modela i sistema za bataljak. 2011. estetka. prevencija frakture zuba.uzimanje otisaka za studijske modele. preparacija. medicinska i stomatolo{ka anamneza. – Planiranje tretmana . retenciona forma. vitalitet zuba. preparacija kanala. artikulatori. – – – – – – – – 5. zamjena vo{tanih dijelova proteze akrilatom. vrste ko~i}a i na~ini cementiranja. dostupne metode. patogeneza. funkcionalne i estetske vrijednosti suptotalnih proteza Postupak izrade parcijalne skeletirane proteze .anatomija gingive. kontraindikacije. . Dg i prognoza. poliranje). preparacija. gips. preparacija kanala. oblik i polo`aj zuba. analiza modela za studije. tehnike. razmatranja za prednje i postrane zube. pregled TMZ. magnetima). redukcija po povr{inama.kerami~ke restauracije. prednosti. korekture. podlaganja Estetika parcijalnih proteza . FIKSNA PROTETIKA SADR@AJ PREDAVANJA – Anamneza i klini~ki pregled . marginalna geometrija. instrumenti za rad. prednosti. aproksimalne povr{ine. kontraindikacije. Restauracija endodontski tretiranih zuba . kerami~ki inlay i onlay (indikacije. Principi preparacije zuba . laser). solidni odljev sa individualnim bataljkom. preparacija koronarnog dijela.preduvjeti. odre|ivanje individualnih nagiba kondilne i incizalne putanje. impregnacija vatrostalnog modela Postupak izrade parcijalne skeletirane proteze postavljanje vo{tanih profila . Preparacija za metal kerami~ke krune . materijali za otiske (elasti~ni materijali. ekstraoralni i intraoralni pregled. preparacija). ljupsice kerami~ke (prednosti i indikacije. mezio . prednosti i nedostatci. produ`enje klini~ke krune. predgrijavanje i grijanje. rezistentna forma. estetski. mandibularni premolar modificirane krune. veli~ina. SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 17 – Strana 119 – – – – – – – broj i lokacija preostalih zuba. rezistentna forma. sekvence tretmana tretman simptoma. definitivni okluzalni tretman).lokacija. predaja parcijalne proteze. markiranje margine. selekcioni kriteriji.kontrola infekcije. zavr{na obrada skeletirane proteze sa reokludacijom. materijali. odvajanje vo{tanog modela. reverzibilni hidrokoloidi.na~ini. pinledge preparacija indikacije i kontraindikacije. alternativni sistemi. elektrohirur{ka metoda.odabir materijala. 7.obuka zubne tehnike i certificiranje. adicioni silikoni). postavljanje obraznog luka. evaluacija preparacije zuba. dijagnosti~ki modeli i plan terapije. proba skeleta parcijalne proteze. odgovaraju}e probe. izbor i postavljanje vje{ta~kih zuba i zavr{no modeliranje Postupak izrade parcijalne skeletirane proteze . polieteri. – Vrste okluzije. izrada vatrostalnog bloka. materijali. dijagnoza i plan terapije. Defintivni modeli i bataljci .preduvjeti.indikacije. kontrolni pregledi i odr`avanje parcijalne proteze. registracija centri~ne relacije . konzervativna. postavljanje obraznog luka. prednje parcijalne veener krune preparacija. klini~ki pregled. uzimanje otisaka gore navedenim materijalima.okluzalno distalna onlay preparacija.etiologija. izrada individualnih ka{ika). spajanje skeleta sa drugim dijelovima proteze. Provizorne restauracije . mehani~ka razmatranja. Preparacija za pune livene krune . kondenzacioni silikoni. odre|ivanje boje zuba. odre|ivanje centralnog polo`aja mandibule prema maksili. parodontolo{ka. preparacija zuba. kombinovani otisak. protetski dijagnosti~ki index (PDI) za parcijalno bezube i pacijente sa kompletnom denticijom. postavljanje modela u artikulator. preparacija margine. 4. ~uvanje struktura zuba.oralno hirur{ka.odre|ivanje me|uvili~nih odnosa. ispitivanje okluzije. patolo{ka okluzija. prva (A) klini~ka faza.identifikacija pacijentovih potreba. bolesti periodoncijuma . ~uvanje i rekonstrukcija – – – – interdentalne papile. estetika parcijalnih proteza. supradentalnim protezama.indikacije. obrazni luk. pra}enje stanja. ispitivanje dijagnoza i planiranje tretmana inicijalna i hirur{ka terapija. periodontalni pregled. endodontska priprema. instrumenti za rad. klini~ke procedure. preparacija. prednosti. odmicanje mekog tkiva (konci za odmicanje i procedura otvaranja gingivalnog sulkusa. topljenje legure i livenje skeleta. marginalna adaptacija. smola. ortodontska. polisulfidi. priprema i dubliranje radnog modela. preliminarni otisak. korekcija defekata. postavljanje obraznog luka. tehnike i pribor za rad. ka{ike za otisak (komercijalne i individualne. klasa II inlay preparacija. vidljivost retencionih elemenata. dostupni materijali i tehnika. kontraindikacije. postrani zubi modeliranje . regeneracija tkiva. izlijevanje otiska. nedostaci. Preparacija za inlay i onlay . ispitivanje okluzije.

Metal . gusto}a.ciljevi i procedure. preostala mjesta. cink oksid eugenol sa i bez ethoxybenzioc kiseline. indikacije i kontraindikacije. odabir materijala za livenje. materijali. magnetna rezonanca). 2011. modeliranje u vosku. estetska razmi{ljanja. okluzalne sile. izvor topline. cink polikarbiksilatni cement. PROTETSKA IMPLANTOLOGIJA SADR@AJ PREDAVANJA – Logi~ka podloga za dentalne implantate . modeliranje pravljenje prostora za ljuspice. keratinizirana tkiva. okluzalne povr{ine. odlijevni kanali. klju~evi boja. dentalni cementi. dijagnosti~ke plo~e (compjuterska tomografija. balans. gingivalna granica. labijalni rubovi kerami~ki.lingvalna i incizalna povr{ina. materijali. kontraindika- – – – – – cije. postotak elongacije. dijelovi tijela implantata (tijelo implantata. glaziranje. indikacije. unutra{nje oznake. uzimanje otiska. mehani~ka razmi{ljanja. cefalometrijska radiografija. hirur{ko i interventno snimanje. interaktivna kompjuterska tomografija. body keramika i incizalna. tomografija. unutra{nji rub. aluminij keramika. posljedice bezubosti na anatomskim strukturama (kosti. Maryland mostovi. fraktura veze.kerami~ke restauracije .preduvjeti. Vlaknima oja~ani kompozitni mostovi . mjerenje dubine sulkusa.gubitak ineralveolarnog septuma. pove}anje grani~ne temperature i distorzija. obrada metala. vanjski rub. pucanje keramike. lemljenje punih livenih mostova. puni metalni most. Sredstva za retenciju pokretnih parcijalnih proteza planiranje tretmana. modifikacija vanjske boje i karakterizacija. prednji zubi modeliranje . procedure.povijesne perspektive. okluzalno bilje`enje. izrada.du`nosti poslije cementiranja. Proces odabira boje i estetika . pukotine. pre~ke. 6. prednosti i nedostatci. cink fosfatni cement. ulaganje. finiranje metala. prete`no bazne legure. kontura rezidualnog grebena. nedostatci.fiksni protetski radovi. keramike velike ~vrsto}e. psiholo{ki aspekti gubitka zuba. indeks krvarenja. otpornost. izrada tijela mosta. totalna bezubost. gubitak jednog zuba. – – – – – – – – – finiranje margine preparacije. Lava sistem. postupak dobijanja keramike. retencija kukicama. veza keramike i metala. plemenite legure.oralno higijenska razmi{ljanja. radiografska evaluacija.privremeno cementiranje. odstranjivanje mase za ulaganje. litijum silikatna baza. inlay i onlay. biolo{ka razmi{ljanja. dostupni sistemi legura. preparacija zuba nosa~a. aksijalne konture. hitni sastanci bol. aksijalni zidovi. ~i{}enje. unutra{nja povr{ina. koni~no. evaluacija. Virginia most. 7. puni kerami~ki mostovi.kruta veza. meziodistalna {irina. ovalno. sedlasto. Konektori (spojnice) . kontraindikacije. diametar. laboratorijske procedure. vrat implantata. izrada metal kerami~kih mostova po fazama.komponente terminologije generi~ka terminologija tijela implantata. priprema restauracije i povr{ina zuba za cementiranje. dostupni materijali. smolasta (akrilatna) fasetirana tijela mosta. tipovi keramike. evaluacija ishoda. ulo`ne mase na bazi gipsa. modificirano sedlasto. CAD-CAM stereotactic hirur{ke plo~e. pe}nica za lemljenje. glass ionomeri modificirani smolama. odabir punog kerami~kog sistema. bol. pokretljivost. nano{enje keramike. opaker. pulpno i periapikalno zdravlje. put postavljanja. tehnike odlijevnih kanali}a.istorijska pozadina. 4. mjehuri}i. Postoperativna briga . karijes korijena. Procera sistem. cementi za ove restauracije. estetika. vla~na ~vrsto}a. klasifikacija me|u~lanova/tijela mosta. predprotetsko snimanje (periapikalna radiografija. hirur{ke plo~e. magneti. oslikavanje. periimplantitis. gumeno postolje za livenje sa konusom. periodi~ni pregledi kontrole. labijalna povr{ina. prednosti.u~inak starenja stanovni{tva. tomografija). pogor{anje performansi pomi~nih proteza. prostor za me|u~lanove. plamenik. hirur{ka modifikacija. prednosti proteza podr`anih implantatima. oksida. jedan zubni implantat. incizalna forma. azbestna traka. ma{ine za ulaganje i tehnika. preparacija postranih zuba i dizajn. stabilnost. CT. ishrana i pljuva~ka. lokacija. Evaluacija (proba). materijali tijela mosta.ciljevi dijagnosti~kog snimanja. karijes zuba. mehanizmi oja~anja dentalne keramike. Cementi i procedure cementiranja . implantolo{ko snimanje u perspektivi.otkri}e mostova fasetiranih smolama. termalna ekspanzija kontrakcija. ete~meni. pomi~ne proteze (pomi~ne proteze u potpunosti podr`ane implantatima ili zubima i pomi~ne proteze koje su podr`ane implantatima i mekim tkivima). glaziranje. dostupni materijali. konture. koncepti dizajna. izbor metala.preduvjeti. instrumenti analize boje. odabir cementa. mekim tkivima. o~uvanje tretmana. kiveta. materijali. toplinom pre{ana. odabir materijala za ulaganje. panoramna radiografija. CIELAB sistem. visoke plemenite legure. tehnike lemljenja. okluzija. dizajn spojnica. o~uvanje gingivalne arhitekture. gubitak kosti . mehani~ka retencija. modeliranje inlay i onlay. CAD-CAM sistem. klini~ki parametri komparacije zuba i implantata: trajnost. – Implantat nije zub: komparacija periodontalnih indeksa . kompozitni cementi. procedura cementiranja za kerami~ke inlay i ljuspice.selekcija tehnike lemljenja. incizogingivalna du`ina. ulo`ne mase na bazi fosfata. Obrada izlivenih restauracija . estetske posljedice). higijensko tijelo mosta. preduvjeti za uspjeh. preparacija prednjih zuba i dizajn.prednosti i nedostaci. Mostovi fasetirani smolama (akrilatom) . faktori koji uti~u na tu vezu.pregled literature. kerami~ke ljuspice. nezadovoljavaju}i izgled. probe aproksimalni kontakt.Broj 17 – Strana 120 SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH ^etvrtak. lasersko zavarivanje. labavost bataljka.opis boje. SR). Cerec sistem. Ulaganje i livenje . indikacije. oralna higijena. dostupni materijali. dizajn. okluzalna disfunkcija. perkusija. na implantatima vezani mostovi. adhezioni mostovi. okovratnik implantata). evaluacija i cementiranje. obrada glodalicom. Pune kerami~ke restauracije . marginalni integritet. dentalna konotacija mehani~kih i fizi~kih osobina metala za keramiku. nagrizni snimak. ta~nost lemljenja. definitivno cementiranje konvencionalnih livenih restauracija. modeliranje voskom anatomskih kontura. metode izrade. posljedice pomi~ne parcijalne proteze. periodontalno oboljenje. – Protetske mogu}nosti u dentalnoj implantologiji . karakterizacija i glaziranje evaluacija privremene restauracije i cementi. srednja linija. anatomija osmijeha. tipovi spojnica. intrakoronarni parcijalni pokrovni mostovi. lemljenje. lemljenje metalkerami~kih mostova. starost u korelaciji sa gubitkom zuba. incizalni ugao. – Dijagnosti~ko snimanje i tehnike . titanijum i legure titanija. sedlasti kontakt. okluzalna radiografija. modul elasticiteta. ekstrakoronarni kompletni pokrovni mostovi. metalkerami~ko tijelo mosta. . kerami~ke restauracije. ljudski vid. postoperativna briga. – Generi~ka forma korijena . rije{avanje problema. specijalne zavr{ne procedure. In ceram. preparacija zuba. kompjuterska tomografija. sistem odabira boje. ekstra i intrakoronarni ete~meni. Dizajn mosta . parcijalna bezubost. pregled. cementiranje. materijali. postprotetsko snimanje (periapikalna radiografija. retretman. aproksimalni kontakti. oblik. Munsell sistem. tekstura povr{ina.ocjena predtretmana. Dizajn konstrukcije i izbor metala za metal kerami~ke restauracije . rezilijentna veza. odljevni kanali}i. na~ini snimanja. proporcije. propuhivanje. glass ionomer cement. okluzalna analiza. proporcionalni limit i ~vrsto}a propu{tanja. ~vrsto}a. pobolj{ane metode ulaganja.

oblik bezubog luka. odnos stresa i naprezanja. razlaganje sila i mehanizmi neuspjeha (moment optere}enja. restorativna dijagnostika naspram hirur{ke dijagnostike. suprotni zubni luk. moment inercije. napredni hirur{ki vodi~. stres. smjer optere}enja.opcije tretmana (alternative nadoknade jednog postranog zuba. 4. geometrija navoja implantata (du`ina implantata. ekstrakcija ili ~uvanje prirodnih zuba: 0-. utjecaj na dizajn tijela implantata). uticaj optere}enja). subantralna opcija 3: sinus graft i faza plasiranja endosealnog implantata. ~vrsto}a kosti i gustina.parcijalna bezubost. uticaj gustine kosti na prenos optere}enja. – – – – – – 3. ekspanzija maksilarnog sinusa. Pokrovne proteze na mandibularnim implantatima dizajn i izrada . tretmanska opcija 2. opcije pokrovnih proteza za maksilu.normalne zagri`ajne sile. nau~na logi~ka podloga za dizajn dentalnog implantata. kompjuterom potpomognuti i izra|eni hirur{ki vodi~. plan tretmana. fiksnoprotetski radovi naspram pokrovne proteze. pove}anje sile. radiografska gustina kosti. Faktori sila u vezi sa uslovima kod pacijenta . implantati povezani sa zubima (pokretljivost. Prirodni zub u susjedstvu multiplih implantata (efekat na dijagnozu i plan tretmana) .karakter sila apliciranih na dentalne implantate. kretnje implantata. karijes. laboratorijska faza 4. potpuno bezuba maksila. klasifikacija gustine kosti po Mischu. ~uvanje postranog prostora).klini~ki dokazi uticaja gustine kosti na uspjeh. Opcije tretmana za pokrovne proteze na mandibularnim implantatima .5-. dijeljenje C-h prednje mandibule. kontraindikacije . adhezivni most. Gustina kosti . tiskanje jezika). 2. visina zubne krune. gre{ka u postavci). angulacija i te`ina kosti). temporomandibularni zglob. subantralna opcija 2: podizanje sinusa.^etvrtak. otkrivanje smetnji (ekstruzija. lokacija implantata. dugoro~no planiranje tretmana. tvrdo}a i material o-prstenastog ate~mena). opcije tretmana za parcijalnu bezubost prednje maksile. okluzalni splint). rani gubitak kosti. radiografska procjena). vertikalne kretnje. {irina implantata). abrazija. {irina.pregled literature. vertikalna dimenzija). okluzalna ravan.2. pravac djelovanja sile (fiziolo{ka ograni~enja dizajna. Parcijalno i totalno bezuba maksila . veli~ina sile (fiziolo{ka ograni~enja dizajna. proba u vosku. procedura korak po korak (inicijalna selekcija nosa~a i situacioni otisak. prstenasti ili kugli~asti ete~meni (o prstenasti ate~men protiv proteznih kretnji. evaluacija prirodnog nosa~a (veli~ina nosa~a. du`ina poluge.pregled literature.preimlantska razmatranja (pozicija maksilarnih prednjih zuba. pozicija zuba). pozicija zuba koji nedostaje. kretnje pokrovnih proteza.2. veli~ina. progresivno optere}enje). ate~meni za pokrovne proteze. multipli nedostatak postranih zuba). prednosti pokrovnih proteza na implantatima. Nadoknada jednog postranog zuba .3 i 4). anatomija okolne kosti. postoje}a protetska ravan). dentalni mostovi. lokacija gustine kosti.faktori stresa: "klju~". razmatranja "crest modula-vrat implantata". dizajn imlantata. klini~ki neuspjeh dizajna implantata u vezi sa tipom sile). nerigidni konektor. Planiranje tretmana za postranu bezubost u maksili anatomska razmatranja (razvoj postrane maksile sa gubitkom zuba. vaskularizacija i bakterijalna flora. nedostaci pokrovnih proteza na implantatima. ishod tretmana. gre{ka zamora). tretman proteza (menad`ment. odnos krune i korijena. specijalna razmatranja za postranu maksilu). du`ina djelovanja sile (fiziolo{ka ograni~enja dizajna. selekcija mjesta za implantat u mandibuli. hipoteza periostalne refleksije. povr{inske prevlake (titanium plazma sprej. – SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 17 – Strana 121 – – – – – – – – – Faktori sresa: uticaj na planiranje tretmana . postoje}e proteze. klasifikacija parcijalne bezubosti (klasa 1. opcije pokrovnih proteza (opcija 1. planiranje tretmana. odabir tretmana (subantralna opcija 1: konvencionalno postavljanje implantata. tip sile (fiziolo{ka ograni~enja dizajna. klini~ki neuspjeh dizajna implantata u vezi sa izborom biomaterijala i veli~inom sile). vodi~ za spajanje implantata za zube. nadoknada postranog zuba. 4. razmatranja krune maksilarnih prednjih zuba. linija usana.10-godina pravilo. frakture od naprezanja. horizontalne kretnje. tretmanska opcija 5). hipoteza osteotomije implantata. du`ina. i 5). odnos maksilarnog i mandibularnog luka. deformacija i naprezanje. 7. dizajn fiksnoprotetskog rada. tretmanska opcija 3. sile (komponente sila . veli~ina implantata. o-prstenasti ko~i}. laboratorijska faza 3.opcije nosa~a. material i metode: bioinj`injering dizajna implantata. protetska razmatranja (pozicija ko{tane grebena. nedostaci prevlaka). povr{ina korijena zuba. tretmanska opcija 4. pozicija ivice mandibularnih inciziva. paralelizam. uticaj na selekciju biomaterijala. volumen kosti (vanjska gra|a kosti).dijagnosti~ki modeli. laboratorijska faza 1. broj zuba koji nedostaju. opcije tretmana pokrovnom protezom ({arafom retinirane suprastrukture. sila i te`ina. Klini~ka biomehanika u dentalnoj implantologiji optere}enje dentalnog imlantata. hipoteze faktora stresa. istorija. diskusija. Klasifikacija i plan tretmana za parcijalnu i totalnu bezubost . etiologija promjenljive gustine kosti. konfiguracija korijena. opcija 2: pokrovna proteza na implantatima. idealna pozicija implantata za puni zubni luk.razlaganje vektora. utjecaj na dizajn tijela implantata. stiskanje zuba. opcije tretmana implantatima (tretmanska opcija 1: Branemark koncept. dinamika `vakanja. hipoteza autoimunog odgovora doma}ina. intermedijarni nosa~i). laboratorijska faza 2. pozicija zuba. faktori sila (broj nosa~a. povr{ina djelovanja. torzija). djeljenje raspolo`ive kosti. meka tkiva interkaninog sektora maksile. klini~ki neuspjeh dizajna implantata u vezi sa du`inom djelovanja sile). Dijagnosti~ki modeli i hirur{ki vodi~ . veli~ina implantata (nadoknada prednjeg zuba. Preimplantska protetika . kretnje mandibule(medijalna kretnja.3. hirur{ki vodi~. funkcionalna povr{ina prema totalnoj povr{ini (makrogeometrija implantata. masa. subantralna opcija 4: sinus graft cijeljenje i zaka{njela implantska hirurgija).klju~ni faktor klini~kog uspjeha .pregled literature. okluzalna {irina. utjecaj na dizajn tijela implantata. gustina kosti: taktilni osje}aj. labavljenje vijka. Nau~na logi~ka podloga za dizajn dentalnog implantata . postoje}a okluzija. klasifikacija totalne bezubost (tip 1. postoje}a okluzalna vertikalna dimenzija. prelazni nosa~i. klini~ki momenat: visina okluzije. pozicija u zubnom luku. implantat pri~vr{~en na jednom kraju.2. pokrovna proteza opcija 1. razmatranja apikalnog dizajna). spiralni lom. hirurgija vo|ena slikom. vertikalna dimenzija. hipoteza biolo{ke {irine.3). pomi~ne proteze. opcije tretmana pokrovnim protezama na implantatima (opcija 1: pokrovna proteza na implantatima. meko tkivo grebena kao potpora. parafunkcije (bruksizam. tri tipa sila. endodontska evaluacija periodontalni status. hidroksiapatitna prevlaka.4). estetska procjena. vodi~ za dijeljenje zubnih jedinica. jedan dentalni implantat.pregled literature. "Division C-h" implantat u podru~ju foramen inciziva). kvalitet kosti (unutra{nja gra|a kosti).planiranje tretmana imlantatima: fiksna protetika i pokrovna proteza planiranje tretmana. istorija tretmana (tretman postrane maksile . klasifikacija kosti ({eme) u dentalnoj implantologiji. Fiksno protetski rad na implantatima u mandibuli -opcije . pozicija nosa~a. proba metala).faktori sila. proba zuba. pozicija ivice maksilarnih zuba. definitivni otisak. pozicija permukoze implantata. prostor za zubnu krunu. 2011. raspolo`iva kost (raspolo`iva visina. Raspolo`iva kost i dentalna implantologija . pre~ke (frezovane i nefrezovane).

otklon analoga. opcija 2: indirektna tehnika. tro{kovi pacijenta. laboratorijska faza 1. vodi~ za umanjenje komplikacija (retencija bataljka. – Progresivno optere}enje kosti . ~etvrta odredba: inicijalna predaja proteze. obostrano za{ti}ena artikulacija. razmatranja tro{kova pacijenta. dimenzionalne promjene. konsultacije izme|u specijalizanta i mentora. periodontitis naspram periimplantitisa. fraktura okluzalnog materijala. protetska razmatranja (pozicija ivice maksilarnih inciziva. dvodijelni nosa~ za retenciju cementa). situacioni otisak. otisak za maksilarnu protezu. ~ije teme odre|uje mentor specijalizanta. cementom retinirani dentalni mostovi na implantatima (jednodijelni nosa~ za retenciju cementa. imedijatno plasiranje implantata nakon ekstrakcije. oblik grebena). okluzalni materijali. pukotina izme|u krune i bataljka. stanje povr{ine. tro{kovi i vrijeme). pozicija zuba. situacioni otisak. implanto protetska veza (veza bataljka. nagib bataljka. ~etvrta odredba: inicijalna predaja proteze. adhezivne restauracije. posljedice neuspjeha. ateroposteriorna pozicija. mikrobi na|eni kod periimplantitisa). – Procjena uspje{nosti terapije implantatima u funkciji vremena Teorijskom nastavom se smatraju predavanja. konturiranje mekih tkiva. imedijatno okluzalno optere}enje: faktori koji smanjuju rizik. Broj seminarskih radova. anteroposteriorna {irina. estetika i higijena. sile smicanja.Broj 17 – Strana 122 SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH ^etvrtak. II. posljedice cementa u sulkusu). veli~ina implantata). neparalelni bataljci. nadoknada prvog molara implantatom. cementom retinirane naspram navojima retinirane fiksnoprotetske konstrukcije na implantatima. `elje pacijenta. lemljenje. Specijalizant je u obavezi da u toku specijalizantskog sta`a samostalno izradi: – 20 totalnih proteza – 20 parcijalnih proteza – 20 fiksnih radova sa olu~astom preparacijom – 10 korjenskih nadogradnji . V. kriteriji maksilarne proteze. protokol za totalnu bezubost (prva odredba: inicijalna selekcija nosa~a. individualna ka{ika. margine imlantata bataljka. okluzalna ravan. pozicija tijela implantata (meziodistalna pozicija. skupljanje metalnog odljeva. popravljanje cementom retinirane fiksnoprotetske konstrukcije na implantatima. prate}i protokol). cantliver i imlantolo{ko za{ti}ena okluzija. estetski izazovi. pozicija okluzalnih kontakata. Principi navojima retinirane proteze . konture krune zuba na implantatu. razmatranja mekih tkiva maksile (hirur{ka razmatranja. higijenski protokol i instrumentacija (antimikrobni tretman. tre}a odredba: proba metala i laboratorijska faza 3. a obavezno prema slijede}em rasporedu: I. uticaj okluzalne povr{ine. peta odredba: kona~na predaja).periodontalni aspekt dentalne implantologije (permukoza ili transgingivalna area. broj i dizajn navoja. cirkularni most. prednosti navojima retinirane fiksnoprotetske konstrukcije na implantatima: nisko profilna retencija (reduciranje momenta sile.evaluacija tkiva maksile. me|usklop implantata i kosti. jedan dentalni implantat. zavr{na preparacija i otisak (opcija 1: direktna tehnika. okluzalna razmatranja za proteze podr`ane implantatima (prematurni kontakt. definitivni modeli. forma postranih zuba. komplikacije (deficitarnost interdentalne papile. ishrana. mobilitet zuba agoniste. laboratorijska faza 2. od{arafljivanje bataljka od tijela implantata kod dvodijelnog implantata. faktori koji uti~u na tretman (starost. protetska faza. resorpcija korijena). 4.kratkoro~na i dugoro~na. parcijalno bezubi pacijenti. visina zubne krune. tekstura povr{ine bataljka). specifi~ne indikacije za jedan zubni implantat (anodoncija. IV. angulacija implantata). laboratorijska faza 1. kao i predterapijske klini~ke konsultacije. pokrovne proteze na implantatima). dijametar navoja). histolo{ka evaluacija . visina krune i imlantolo{ko za{ti}ena okluzija.visina bataljka. Okluzalna razmatranja za proteze podr`ane implantatima . privremene proteze. Kolokviji iz pojedinih oblasti iz kojih se izvodi teoretska nastava se pola`u svakih 6 mjeseci. materijali za otiske. – – – – i limiti jednog implantata postrano. meziodistalni prostor.potpuno bezubi pacijenti (logi~ka podloga za imedijatno optere}enje. zna~aj preoptere}enja. veli~ina zuba. privremene proteze. oblik zuba). definitivna proteza).implantolo{ko-protektivna okluzija (prirodni zub naspram mobiliteta implantata). 7. vrijeme tretmana. faze progresivnog optere}enja (prva odredba: incijalna selekcija nosa~a. meka tkiva). protokol progresivnog optere}enja. direktna naspram indirektne izrade proteza. Principi cementom retiniranih fiksnoprotetskih konstrukcija na implantatima . preciznost. treba biti 18 (po 3 iz svake oblasti iz koje se izvodi teoretska nastava).za{tita proteza. fiksacija navoja). vertikalna dimenzija. na~in ishrane. pozicija postranih zuba). povr{ina bataljka. 2011. okluzalni materijali. okluzija. vodi~ za imedijatno optere}enje. strahovi pacijenta. skupljanje akrilata. mehanika kosti i pravac sile. bru{enje bataljka (opcija 1: indirektno. aksialno optere}enje. procedure imedijatnog optere}enja za dentalne mostove. kompozicija metala. progresivno optere}enje. put insercije. opcija 3: direktno indirektna tehnika. nedostaci cementom retiniranih fiksnoprotetskih konstrukcija na implantatima pasivno lijevanje. pristup. funkcionalno generarirani dio tehnike za maksilarne pomi~ne proteze. modeliranje mekih tkiva. permanentna deformacija. pozicija ko{tani greben. ekspanzija gipsa. definitivno cementiranje.gustina kosti. rizici imedijatnog okluzalnog optere}enja. privremene proteze. pukotina izme|u bataljka i krune). druga odredba: definitivni otisak i privremena proteza. druga odredba: definitivni otisak i privremena proteza. pozicija implantata-dubina. skupljanje porcelana. periimplantski kostur i razmatranje mekih i tvrdih tkiva (pozicija zuba. – Imedijatno optere}enje u implatolo{koj terapiji . distorzija voska. privremeno cementiranje. komponenta nalijeganja). – Maksilarne proteze naspram proteze na implantatima i modificirani okluzalni koncept . pomi~na parcijalna proteza. rezistencija bataljka. polo`aj tijela implantata i uticaj smjera optere}enja. Nadoknada jednog prednjeg zuba u maksili alternativne opcije tretmana nadoknade jednog prednjeg zuba u maksili. evaluacija tvrdih tkiva (hidroksilapatitne indikacije. selekcija tijela implantata. nagib zubnih kvr`ica. platforma dijametar. nadoknada prvog premolara implantatom. visina hexagona. protetski dizajn. peta odredba: kona~na predaja i evaluacija). implant crest module dizajn. III. te`ina kosti. zamor. evaluacija mekih tkiva. tre}a odredba: proba metala i privremena proteza 2. Kolokvij Kolokvij Kolokvij Kolokvij Kolokvij Gnatologija i stomatolo{ki materijali Totalna proteza Parcijalna proteza Fiksna protetika Protetska implantologija U toku trajanja sta`a na stomatolo{koj protetici specijalizanti su u obavezi da rade seminarske radove koje javno brane.retencija navojima (faktori sila. pasivno retinirane proteze (procedure uzimanja otisaka. navojima retinirane proteze. Ukupan fond radnih sati koji je predvi|en za ovaj vid edukacije iznosi 584 radna sata. opcija 2: indirektno. za{tita implantata. okuzalni prostor). metalni navojni mehanizam. dizajn navoja glave. dentalni most. opcija 3: direktno). dizajn za oslabljenu vilicu. – Odr`avanje dentalnih implantata .

Maksilofacijalne hirurgije 1 mjesec (160 radnih sati) gdje se specijalizant upoznaje sa povredama mekih i ko{tanih tkiva lica i vilica. izu~ava hirur{ko lije~enje akutnih i hroni~nih dentogenih infekcija.^etvrtak. oralnih sluznica i fokalnog kompleksa. Savladava obavezni ratnohirur{ki minimum. Obavlja se na stomatolo{kom fakultetu u ukupnom trajanju od 1 mjesec. protetsko zbrinjavanje parodontopatija. preventivne aspekte protetskih radova u odnosu na parodoncijum.komplikacije – Sindromi u oralnoj medicini – Fokalni kompleks . a zatim se upu}uje na kru`enje iz ostalih oblasti i to: Bolesti zuba i endodoncije 1 mjesec (160 radnih sati) gdje specijalizant izu~ava pripremu zuba za fiksne i mobilne protetske nadoknade. studije slu~ajeva) – Konsultativni sastanci i referisanje prikaza slu~aja jednom sedmi~no – Individualni klini~ki rad – Seminarski radovi (6) – Kolokvijalna provjera teoretskog i prakti~nog znanja – Izrada jednog stru~nog rada za prezentaciju na stru~nom skupu/kongresu ili u stru~nom ~asopisu – Upoznavanje sa najnovijom literaturom u biblioteci i na internetu. – timski rad. A. – upravljanja sistemom. Izu~ava i osposobljava se za izvo|enje lokalne i sprovodne anestezije. 4. hirur{ko va|enje zuba i korjenova. Oralne hirurgije 1 mjesec (160 radnih sati) gdje se specijalizant osposobljava za samostalno rje{avanje dijagnosti~kih i terapeutskih problema u oralnoj hirurgiji. – etika i propisi. ekonomiku zdravstva s obzirom na potrebe i kori{tenje stomatolo{ke za{tite. odbranjenih seminarskih radova. konsultacije sa mentorom. ORALNA MEDICINA I PARODONTOLOGIJA Vrsta specijalizacije: OSNOVNA Trajanje specijalizacije: 3 godine (36 mjeseci) Plan specijalizacije: [IRA TEMATSKA OBLAST Uvodni dio . kao i broj samostalno izra|enih protetskih radova je obaveza mentora. epidemiologiju. TEORETSKA I PRAKTI^NA NASTAVA: – Kontinuirana edukacija (predavanja. Upoznavanje i osposobljavanje za zbrinjavanje urgentnih stanja i povreda u maksilofacijalnoj regiji. Specijalizant najprije obavlja sta` iz oblasti stomatolo{ke protetike. kao i metodama dijagnostike i lije~enja. 7. Evidentiranje polo`enih kolokvija. parodoncijum i njegovu toleranciju na protetske nadoknade. ratni medicinski minimum. usavr{ava tehniku va|enja zuba. SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Mikrobiologija Interna medicina Dermatovenerologija Infektologija Klini~ka imunologija Broj 17 – Strana 123 Mikrobiolo{ki laboratorij Bolni~ki odjel interne medicine Bolni~ki odjel dermatologije Bolni~ki odjel infektologije Bolni~ki odjel klini~ke imunologije 1 mjesec 1 mjesec 1 mjesec 1 mjesec 1 mjesec – 10 suprastruktura na implantatima. – promocija zdravlja. na~in izrade plana i programa stomatolo{ke za{tite. Teoretska nastava: ORALNA MEDICINA: – Ultrastruktura oralnih tkiva – Imunolo{ki status oralnog kaviteta – Orofacijalna bol – Dijagnosti~ki postupak – Laser u oralnoj medicini – Specifi~nosti eflorescenci oralnih oboljenja – Kongenitalne i genetske razvojne anomalije – Alteracija oralnih tkiva – Specifi~ne i nespecifi~ne infekcije oralnih tkiva – Sindrom pe~enja usta – Oralne manifestacije dermatoza – Autoimune bolesti – Oralne manifestacije hematopatija – Oralne reperkusije hormonalnih disbalansa – Alergije na oralnim sluznicama – Nuspojave na oralnim sluznicama kod uzimanja medikamenata – Bijele lezije oralnih sluznica – Egzogene i endogene pigmentacije oralnih sluznica – Disfunkcija i patologija pljuva~nih `lijezda – Oralna gerijatrija – Psihogeni faktori u etiologiji oralnih bolesti – Oralne manifestacije vaskulitisa – Rizi~ni pacijenti u specijalisti~koj praksi oralne medicine – Oralne prekanceroze – Oralni tumori – Radiolo{ka terapija .medicinski zna~aj karijesa i parodontopatija i njihovih posljedica na oralno zdravlje. – sposobnost sticanja i preno{enja znanja. tumorima (benignim i malignim) i dubokim infekcijama orofacijalne regije. u nastavnim turnusima (ljetni i zimski semestar) po planu koji utvr|uje navedeni fakultet. lije~enje komplikacija u toku i poslije hirur{kih intervencija. upoznavanje sa zbrinjavanjem defekata stomatognatog sistema (obturatori. upoznaje se sa metodama pretprotetskih oralno-hirur{kih intervencija. Socijalne stomatologije 1 mjesec (160 radnih sati) gdje specijalizant upoznaje socijalno .osnovna teorijska nastava Oralna medicina i parodontologija Dentalna patologija i endodoncija Oralna hirurgija sa implantologijom Maksilofacijalna hirurgija Stomatolo{ka protetika Ortodoncija Op}a patologija sa citologijom MJESTO OBAVLJANJA STA@A Stomatolo{ki fakultet Klinika za parodontologiju i oralnu medicinu Klinika za dentalnu patologiju i endodonciju Klinika za oralno-hirur{ke discipline Klinika za maksilofacijalnu hirurgiju Klinika za stomatolo{ku protetiku Klinika za ortodonciju Katedra za patologiju pri medicinskom fakultetu TRAJANJE 1 mjesec 23 mjeseca 1 mjesec 2 mjeseca 1 mjesec 1 mjesec 1 mjesec 1 mjesec Cilj specijalizacije: Educirati i prakti~no osposobiti ljekara doktora stomatologije za dijagnostiku i terapiju bolesti parodonta. organizaciju i rad stomatolo{ke djelatnosti kod pojedinih populacionih struktura. odabrana poglavlja iz zdravstvene statistike i upoznaje se sa zdravstvenom dokumentacijom koja se odnosi na stomatolo{ku djelatnost. upoznaje na~in i postupke postoperativnog lije~enja operisanih i rje{ava urgentna stanja u oralnoj hirurgiji i primjenu anti{ok terapije. 2011. epiteze). NASTAVNI PROGRAM UVODNI DIO . – komunikacijske vje{tine. Bolesti usta i parodontologije 1 mjesec (160 radnih sati) gdje specijalizant izu~ava etiologiju i patogenezu parodontalnih oboljenja.OSNOVNA TEORIJSKA NASTAVA Osnovna teorijska nastava se provodi iz oblasti: – dono{enje klini~kih odluka.

Specijalizant u mati~noj oblasti samostalno ili u saradnji sa mentorom vr{i prijem pacijenata. 7. a boravak uz mentora na Klinici Stomatolo{kog fakulteta u kontinuitetu najmanje 13 mjeseci. diferencijalna dijagnoza. Prakti~ni rad obavezuje na izvo|enje: Parodontologija: – 100 inicijalnih terapija – 50 subgingivalnih kireta`a – 30 okluzalnih analiza i selektivnog uravnote`enja – Asistencije u toku operativnih tretmana – 30 operativnih zahvata na parodonciju (uz asistenciju mentora) – Kontrolni pregledi parodontolo{kim parametrima nakon hirur{kih tretmana Oralna medicina: – Najmanje po deset dijagnosti~kih i terapijskih procedura kod oboljelih od: – Dermatolo{kih oboljenja – Endokrinih bolesti – Hematolo{kih bolesti – Imunolo{kih poreme}aja – Infektivnih bolesti – Fokalnih bolesnika – Interdisciplinarne konsultacije – Konzilijarni pregledi u urgentno-medicinskom centru. dijagnosti~kim i terapijskim procedurama kod povreda mekih i ko{tanih struktura lica i vilica. mikrobiologije. Upoznavanje i edukacija u izvo|enju alergolo{kih i ko`nih testova kod pacijenata sa implikacijom na oralnim sluznicama. interne medicine i dermatologije neophodne za mati~nu specijalizaciju. histologija i fiziologija orofacijalne regije – Anatomske i histolo{ke karakteristike oralnih tkiva – Specifi~nosti oralnog kaviteta (flora. gljivica i virusa. Skrining testovi u hematologiji i endokrinologiji. planiranje terapijskog protokola identifikacija infektivnog agensa u oralnom kavitetu. status. odbrana) – Muskulatura orofacijalnog sistema – Inervacija (senzorna. a potom se kandidat upu}uje na kru`ni sta` prema programu. dijagnosti~ki postupak i lije~enje oboljelih od parodontalne bolesti. Korelacija imunolo{kog nalaza kod autoimunih bolesti kori{tenjem savremenih histohemijskih imunolo{kih metoda. Mikrobiolo{ki aspekt bolesti parodonta i oralnih sluznica u cilju definisanja ciljanog terapijskog protokola. U okviru specijalizacije sti~u se i znanja u domenu imunologije. Klini~ka imunologija Savremene metode imunolo{ke dijagnostike. 2011. Obuka u mati~noj oblasti traje 23 mjeseca. U lije~enju navedenih oboljenja specijalizant se obu~ava da koristi najsavremeniju dijagnostiku. Oralna hirurgija sa implantologijom Obu~avanje u metodama hirur{ke terapije u domenu osealne hirurgije. patohistolo{ka i citolo{ka analiza oralnih tkiva. Op}a patologija sa citologijom Metode laboratorijske pripreme materijala. Individualni klini~ki rad koncipiran je tako da ljekar-doktor stomatologije savlada znanja i vje{tine iz dijagnostike. Anatomija. Identifikacija imunoglobulina pljuva~ke i serum imunoglobulina kod pacijenata sa bolesti oralnih sluznica i parodonta. 4. PARODONTOLOGIJA: – Strukturalna biologija parodontalnih tkiva – Etiologija parodontalnih bolesti – Histopatogeneza parodontalne bolesti – Imunolo{ki aspekt parodontalne bolesti – Klasifikacije i epidemiologija parodontalnih oboljenja – Dijagnosti~ki postupak – Akutna stanja parodoncija – Hroni~ni procesi na gingivi – Parodontitisi – Laser u terapiji parodontalnih bolesti – Primjena antibiotika i simpatolitika u terapiji parodontalne bolesti metodama jonoforeze – Preventivna parodontologija – Inicijalna terapija. patologije. Indikacije i kontraindikacije za izradu fiksnih i mobilnih protetskih radova kod parodontalnih oboljenja. Indikacije za pretprotetski tretman na parodonciju. posebna pa`nja se posvje}uje pripremi pacijenta za fiksnu ortodontsku terapiju. U mati~noj ustanovi provodi puno radno vrijeme. D. motivacija i edukacija pacijenata – Profesionalni inicijalni tretman parodoncija – Indikacije i ciljevi hirur{ke terapije parodontalnih bolesti – Parodontolo{ki aspekti u implanologiji – Parodontolo{ki aspekt okluzije – Parodontalni tretman kod riziko pacijenata – Urgentna stanja u parodontologiji Specijalizacija po~inje na Klinici za oralnu medicinu i parodontologiju Stomatolo{kog fakulteta prvih 6 mjeseci sa kolokvijem. KRU@NI INTERDISCIPLINARNI DIO SPECIJALISTI^KOG STA@A Dentalna patologija i endodoncija Dijagnostika i terapija pulpalnih oboljenja i problemi pulpo-parodontalnog kompleksa. benignim i malignim tumorima maksilofacijalne regije kao i u~e{}e u operativnom programu. Interdisciplinaran pristup kod dermatoza sa implikacijama na oralnim sluznicama (savremena dijagnostika i terapijski protokol). Mikrobiologija Laboratorijska identifikacija mikrobiolo{kog supstrata. Maksilofacijalna hirurgija Upoznavanje sa klini~kim manifestacijama. Program obaveznih kolokvija Propedeutika Metodologija klini~ke obrade pacijenata: anamneza. motori~ka) – Vaskularizacija i limfni protok – ATM – Okluzalna morfologija . infektologije. Infektologija Konzilijarni pregledi. dijagnoza i plan terapije. Upoznavanje sa metodama koje se koriste za identifikaciju uzro~nika HIV-a.Broj 17 – Strana 124 SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH ^etvrtak. Savremene mikrobiolo{ke metode u verifikaciji bakterija. oboljenja mekih oralnih tkiva i fokalnih bolesnika. C. Interna medicina Dijagnosti~ki postupak i terapija sistemskih oboljenja sa reperkusijama na oralnim tkivima i parodontu. ko{tanih implantata i implantologije. terapije i prevencije oralnih i parodontalnih oboljenja. Dematovenerologija Dijagnostika i terapija dermatoza sa oralnim manifestacijama. Stomatolo{ka protetika Savladavanje tehnike izrade privremenih i trajnih splintova za fiksaciju rasklimanih zuba. te adekvatne konzervativne i hirur{ke metode terapije. Ortodoncija U~e{}e u planiranju ortodontske terapije.

stomatolo{ke protetike i oralne hirurgije kako bi pacijentima sa specifi~nim oboljenjima mogli pru`iti zadovoljavaju}u rehabilitaciju. – kompozitni materijali – tehnike odontometrije .osnovna teorijska nastava Dentalna patologija i endodoncija Oralna medicina i parodontologija Oralna hirurgija Morfologija zuba sa histologijiom i forenzi~nom stomatologijom MJESTO OBAVLJANJA STA@A Stomatolo{ki fakultet Klinika za dentalnu patologiju i endodonciju Klinika za parodontologiju i oralnu medicinu Klinika za oralnu hirurgiju TRAJANJE 1 mjesec 24 mjeseci 3 mjeseca 3 mjeseca Katedra za Predklini~ku stomatologiju sa morfologijom zuba. razvojne i idiopatske anomalije Infekcije oralne mukoze – Bakterijske infekcije – Virusne infekcije – Gljivi~ne infekcije Pljuva~ne `lijezde – Salivarna sekrecija – Disfunkcije – Oboljenja pljuva~nih `lijezda Odontogeni tumori i oralni aspekti neoplazmi Fokalni kompleks DENTALNA PATOLOGIJA I ENDODONCIJA Vrsta specijalizacije: OSNOVNA Trajanje specijalizacije: 3 godine (36 mjeseci) Plan specijalizacije: [IRA TEMATSKA OBLAST Uvodni dio . Dermatitis herpetiformis.^etvrtak. Sclerodermia. kulture – Patohistolo{ki nalazi: citolo{ki. Nutritivni poreme}aji. citomorfolo{ka i histo-hemijska slika bolesnog pulpnog i periodontalnog tkiva – pulpo-periodontalni kompleks – mikrobiolo{ki i imunolo{ki aspekti pulpnih i periapikalnih infekcija – patolo{ke mineralizacije – akutne i hroni~ne traume zuba – dentalni materijali i materijali za stimulaciju pulpe: – dentalni amalgam. Specijalizant treba savladati tehnike kvalitetne restauracije zubne krune kako bi se zadovoljili funkcionalno-okluzioni i estetski aspekti. Obavlja se na stomatolo{kom fakultetu u ukupnom trajanju od 1 mjesec. Teoretski dio obuhvata teme: – fiziolo{ke specifi~nosti zubne pulpe i zubnog organa – etiologija zubnog kvara – epidemiologija zubnog karijesa – demineralizacije i remineralizacije cakleni – resorpcioni procesi zubnih tkiva. – etika i propisi. u nastavnim turnusima (ljetni i zimski semestar) po planu koji utvr|uje navedeni fakultet. konsultacije sa mentorom. – promocija zdravlja.OSNOVNA TEORIJSKA NASTAVA Osnovna teorijska nastava se provodi iz oblasti: – dono{enje klini~kih odluka. – sposobnost sticanja i preno{enja znanja. terapijskim mogu}nostima periapikalnih lezija. Krvne diskrazije. fokalna epitelijalna hiperplazija – Razvoj bijelih lezija mukoze – Melanogene pigmentacije – Afte Neinfektivne sistemske bolesti i oralna mikoza Imunolo{ki poreme}aji: Pemphigus. Specijalizant treba ste}i znaje o pulpo-parodontalnoj povezano{}u. Zadaci specijalizacije: Da specijalizant pro{iri svoja morfolo{ka i histolo{ka znanja o endodontskom prostoru. glossitis rhombica mediana – Papillomatosis. – upravljanja sistemom. interne resorpcije i interni granulomi – patolo{ki procesi na pulpi – regresivne promjene pulpe – histo-morfolo{ka. Bulozni pemfigoid. Specijalizanta osposobiti za timski rad sa specijalistima parodontologije i oralne medicine. Osposobiti specijalizanta da primjenjuje slo`ene tehnike obrade korijenskih kanala. – komunikacijske vje{tine. histolo{ki – Metode biopsije Osnove imunologije – Mehanizmi imunih odgovora – Imunolo{ki aspekt infekcije – Autoimunitet Parodontalne bolesti – Parodoncij – Klasifikacija – Epidemiologija – Indeksi Etiopatogeneza parodontalne bolesti Klini~ka slika i terapija parodontalnih oboljenja Biomehanika . SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 17 – Strana 125 Laboratorijska dijagnostika – Rentgen dijagnostika dentalnih i ko{tanih struktura – Hematolo{ki nalazi – Mikrobiolo{ki nalazi: nativni. pulpalnih i periapikalnih oboljenja i parodontalnih oboljenja. endodontski i konzervativno restorativni tretman pacijentima. studije slu~ajeva (30%) – 6 seminarskih radova (10%) – individualni klini~ki rad na katedri-klinici (40%) – upoznavanje sa najnovijom literaturom u biblioteci i na internetu (10%) – kolokvijalna provjera teoretskog i prakti~nog znanja svakih {est mjeseci (10%) B. Specijalizant treba ste}i znanje i vje{tinu rada tehnika obturacije korijenskog kanala. 2011. lingua villosa. UVODNI DIO . – timski rad. – stakloionomerni cementi – dentinska adhezivna sredstva. dentalnom antropologijom i forenzikom i Klinika za dentalnu patologiju i endodonciju Stomatolo{ka protetika Klinika za fiksnu i mobilnu protetiku Ortodoncija Klinika za ortodonciju Socijalna medicina Institut za socijalnu medicinu Medicinskog fakulteta ili zavodi za javno zdravstvo 2 mjeseca 1 mjesec 1 mjesec 1 mjesec Cilj specijalizacije: Educirati i prakti~no osposobiti doktora stomatologije da bi mogao obezbijediti visokokvalitetni stomatolo{ki. citohemijska. mogu}nostima i nedostatcima pojednih tehnika i ispravan izbor obturacione tehnke. Nastavni program obuhvata: – pra}enje predavanja. Lupus erythematosus Metaboli~ki poreme}aji: Endokrine disfunkcije. Specijalizant treba nau~iti kako da svojim radom preventivno djeluje na nastanak karijesa. 7.okluzalno uravnote`enje Neinfektivne lokalne promjene i oboljenja oralne mukoze – Migriraju}i jezik. 4. DENTALNA PATOLOGIJA I ENDODONCIJA 24 mjeseca A.

Nakon zavr{ene edukacije specijalizant pola`e kolokvij. Nakon zavr{ene edukacije specijalizant pola`e kolokvij. korjena zuba) – 10 endodontskih revizija neuspjelog tretmana – 10 izbjeljivanja zuba sa promijenjenom bojom nakon endodontskog zahvata Prakti~ni rad iznosi 3. specijalizant treba da izvr{i najmanje slijede}e zahvate: – 25 amalgam ispuna sa retencionim ko~i}ima – 20 inleja nemetalnih – 30 estetskih rekonstrukcija kompozitnim materijalima – 50 endodontskih tretmana kod akutnih pulpitisa vi{ekorjenih zuba – 50 endodontskih tretmana nekroti~ne zubne pulpe vi{ekorjenih zuba – 40 endodontskih tretmana sa akutnim i hroni~nim periapikalnim promjenama – 20 endodontskih lje~enja na zubima sa zakrivljenim korijenovima sa odgovaraju}im tehnikama obrade zakrivljenog korijenskog kanala – 100 obturacija korijeskih kanala sa tehnikama hladne kondenzacije gutaperke – 30 obturacija korijenskih kanala sa temperaturnim gutapeka tehnikama (Thermafill) – 30 obturacija korijenskih kanala sa injekcionim gutapeka tehnikama temperaturnim ili hladnim – 5 endodontsko-hirur{kih lije~enja (resekcija. . dijagnoza i terapija. . – Specijalizanti pola`u kolokvije na zavr{etku teoretkih cjelina. A.255 sati ORALNA MEDICINA I PARADONTOLOGIJA 3 mjeseca Provodi se na klinici za parodontologiju i oralnu medicinu Stomatolo{kog fakulteta. 2011. Asistiranje pri operativnim zahvatima. Odontogeni apscesi. U toku edukacije specijalizant treba napraviti jedan seminarski rad. pregleda okluzije. parodontolo{ki zahvati. Edukaciju iz oralne hirurgije specijalizant }e provesti na Klinici za Oralnu hirurgiju Stomatolo{kog fakulteta. . a koji uklju~uje: – savremeni pristup pacijentu – provode se klini~ka i laboratorijska ispitivanja uz uzimanje medicinske i stomatolo{ke anamneze. Program edukacije provodi predmetni nastavnik katedre na kojoj se izvodi edukacija. A. te osnovni principi terapije velikih cista. – donosi plan lije~enja – samostalno provodi teorijske postupke koriste}i pri tome savremena dostignu}a. PRAKTI^NA NASTAVA – Dijagnostika i terapija oboljenja oralnih sluznica – Dijagnostika i terapija hroni~nih i akutnih parodontalnih oboljenja – Metode dijagnostike i terapije neuravnote`ene i traumatske okluzije Teoretski dio iznosi 52 sati Seminarski rad: . Prakti~ni dio obuhvata: Svakodnevni prakti~ni rad na Klinici. Program edukacije provodi predmetni nastavnik klinike na kojoj se izvodi edukacija. oralna higijena. – Terapija manjih cista. – Solitarne i fisuralne ciste. mogu}nosti lije~enja recesije gingive. kontraindikacije za apikotomiju. 1 ORALNA HIRURGIJA 3 mjeseca Svrha je sticanje temeljnih znanja iz asepti~nog rada u hirurgiji. – Uvje`bavanje hirur{kog {ava. . Dijagnoza i diferenciaalna dijagnoza cista usne {upljine. TEORETSKA NASTAVA – Lokalni anestetici i vazokonstriktori – Lokalne i sprovodne anestezije u oralnom podru~ju – Op}e komplikacije kod lokalne anestezije – Odontogena infekcija usne duplje. Etiologija. . – Ciste oralnih tkiva. indikacije. . Hirur{ko pranje i pra}enje operativnog programa. a svrha je upoznavanje specijalizanata sa patolo{kim promjenama oralne sluznice i za{tita terapeuta od izvora infekcije. U toku edukacije specijalizant treba napraviti jedan seminarski rad. oralnog i dentalnog pregleda. a ostale dane prakti~ni rad). reanimacija. razvojne ciste. Upoznavanje sa parodontalnim oboljenjima. metodama lije~enja. Teoretski dio iznosi 420 sati B. hemiresekcija. hirur{ke obrade traumatiziranih zuba. traumatski {ok. akutne i hroni~ne forme odontogene infekcije. . Odontogene ciste. – Oroantralne komunikacije i fistule. Obu~avanje specijalizanta za rad endodontske hirurgijeapikotomije. – Pripreme hirurga za rad pod asepti~nim uslovima. 7. 1 . – Apikotomija. – pokazni radovi mentora iz zna~ajnih dijagnosti~kih i terapijskih procedura. fibromatoza i hiperplazije oralnih sluznica – Traumatske ulcerativne lezije i opekotine – Periodontitisi akutni i hroni~ni – Stomatitisi: aftozni. PRAKTI^NA NASTAVA – Izvo|enje anestezija (lokalne i sprovodne) – Incizije u cilju rje{avanja dentogenih infekcija – Reiplantacija avulziranih zuba i izrada splintova – Rad u ambulanti. Ambulantna kazuistika. – Priprema hirurga za rad pod asepti~nim uslovima. – Samostalno izvo|enje operativnog zahvata apikotomije Teoretski dio traje 52 sata. apikalne i lateralne. . Seminarski rad:. Klini~ki stadijumi ciste. – Replantacija zuba i imobilizacija nakon traumatskih povreda – Patologija temporomandibularnog zgloba – Urgentna stanja u stomatolo{koj ambulanti B. komplikacije kod primjene anestetika. – Upalne radikularne ciste. herpeti~ni ulceronekroti~ni gingivostomatitis Glossitisi Heilitisi Oralna kandidijaza Mukozne retencione ciste (mucocele) Hemangiomi Lezije na oralnim sluznicama u toku infektivnih bolesti Traumatska i neuravnote`ena okluzija i njen uticaj na parodontalne bolesti B. gingivalna recesija. Prakti~ni dio je pod kontrolom mentora. anesteziologije i oralno-hirur{kih zahvata kod odontogene infekcije. . Definicija i klasifikacija. hemostaze. Definicija. TEORETSKA NASTAVA – Normalan periodoncijum stalnoj denticiji – Gingivitisi. Osteomijelitisi. klini~ka ispitivanja karijesa i postavljanje dijagnoze. 1 Prakti~ni dio traje 438 sati Kolokvij: .Broj 17 – Strana 126 – SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH – – – – – – – ^etvrtak. tehnike mehani~ke obrade korjenskog kanala (ru~ne i ma{inske) – tehnike obturacije korijeskih kanala – reparacioni procesi pulpalnog tkiva – reparacioni procesi periapikalnog tkiva – (Seminari i predavanja 2 x sedmi~no. 4. hirur{ka obrada rane. . analizama funkcije i traumatske okluzije. 1 Prakti~ni dio iznosi 438 sati Kolokvij: . – Aktivno u~estvovanje u radu hirur{kog tima.

. – Nepravilnosti kod razvoja zuba: etiologija. ne estetski. – Inlay. 2011. odre|ivanje dentalne starosti. cementiranje Teoretski dio traje 16 sati. – Razvojne anomalije i njihova povezanost sa promjenama u fiziolo{kim procesima koji u~estvuju u razvoju zuba – Nekariozne promjene zuba: abrazija. . – Eugnata permanentna denticija. . Obavezan je seminarski rad. Upoznavanje sa anatomskim osobinama na zubnom organu i njihovoj ulozi i zna~aju kod okluzionih donosa. rase i spola. plan terapije – Progeni zagriz. preparacija. . Cilj edukacije je upoznavanje specijalizanta sa okluzijom i artikulasiom. Upoznavanje sa detaljnijom morfologijom i anatomijom kavuma pulpe i korijenskih kanala zuba. . sile otpora bioreakcijske sile – Otisci u fiksnoj protetici. Posebno izu~ava socijalno-medicinski aspekt sa organizacijom stomatolo{ke zdravstvene za{tite i odgovaraju}im zakonodavstvom. Teoretski dio iznosi 36 Seminarski rad: . izrada i postavljane ko~i} nadogradnje. SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH – Broj 17 – Strana 127 MORFOLOGIJA ZUBA SA HISTOLOGIJOM I FORENZI^NOM STOMATOLOGIJOM 2 mjeseca Provodi se na Katedri za Predklini~ku stomatologiju sa morfologijom zuba. – Izrada seminarskog rada. Priprema otiska za izlijevanje. 2 Prakti~ni dio iznosi 279 sati Kolokvij:. B. Teoretski dio traje 16 sati. 1 ORTODONCIJA 1 mjesec Edukaciju iz ortodoncije specijalizant }e provesti na Klinici za ortodonciju Stomatolo{kog fakulteta u trajanju od 1 mjeseca. TEORETSKA NASTAVA – @va~ne sile. otisak antagonista (hidrokoloidom). 4. . otisak. . U toku edukacije specijalizant treba napraviti dva seminarska rada. klini~ka faza. – Eugnata permanentna denticija. histologijiom i embrijologijom zubnog organa. Na kraju edukacije specijalizant pola`e kolokvij. – Interceptivna ortodoncija (muskularne vje`be. gre{ke u otisku. . identifikacija tijela i ljudskih ostataka dentalnim tehnikama. 1 SOCIJALNA MEDICINA 1 mjesec Provodi se na Institutu za Socijalu medicinu i organizaciju zdravstva na Medicinskom fakultetu u Sarajevu i zavodima za javno zdravstvo. dentalnom antropologijom i forenzikom i klinici za dentalnu patologiju i endodonciju Stomatolo{kog fakulteta. . PRAKTI^NA NASTAVA – Preparacija korjenskog kanala i otisak za livenu ko~i} nadogradnju direktna i indirektna metoda – Uzimanje duplog otiska i izrada osnovnog modela – Uzimanje duplog otiska i izrada pomi~nog modela – Proba. – Ko~i} metalne nadogradnje. otisak radne strane (elastomeri). . cementiranje ko~i} nadogradnje i otisak za navlaku – Inley i onley ispun. Upoznavanje sa metodama preparcije korijenskog kanala za ko~i} nadogradnje. Seminarski rad . . A.^etvrtak. . . Nakon zavr{ene edukacije specijalizant pola`e kolokvij. dijagnostika. A. estetski. . Seminarski rad . cementno gle|ni spoj. etiologija. difer. – Inlay most. vrednovanje raznih metoda otiska. U toku edukacije specijalizant treba napraviti jedan seminarski rad. dijagnostika. erozija i uzure stalne denticije – Morfolo{ke karakteristike pojedinih zuba i njihova uloga u okluzionim donosima. uzimanje otiska za ko~i} nadogradnje. . cementiranje – Inlay most. . metod dvostrukog otiska. Upoznavanje sa sistemima konfekciskih nadogradnji indikacije i kontraindikacije za njihovu primjenu. struktura. . dijagnostika. 1 Prakti~ni dio traje 126 sati Kolokvij . konfekcijske lijevane nadogradnje. otisak. Upoznati specijalizanta sa naukom o forenzici i zna~aju zuba kao organa za uzimanje uzorka DNK. plan terapije – Strmi zagriz. . Radi i na analizi zdravstvenog stanja razli~itih populacionih grupa stanovnika na nivou op}ine ili regiona sa posebnim aspektom na oralno zdravlje. ne estetski. . plan terapije – Distalni zagriz. 1 STOMATOLO[KA PROTETIKA 1 mjesec Provodi se na Klinici za stomatolo{ku protetiku Stomatolo{kog fakulteta u svrhu sticanja znanja iz gnatologije. cementodentinski spoj. . PRAKTI^NA NASTAVA – Dijagnostika nepravilnosti u stalnoj denticiji – Pojam eugnatog u ortodonciji. – Nepravilnosti pojedinih zuba – Otvoreni zagriz. . te laboratorijskog procesa izrade inley ispuna. Nakon zavr{ene edukacije specijalizant pola`e kolokvij. – Intraoralni pregled pacijenata sa kompletnom permanentnom denticijom. 7.. 1 Prakti~ni dio traje 126 sati Kolokvij. – Morfologija kavuma pulpe i korijenskih kanala pojedinih zuba – Forenzi~ka stomatologija. Studijski modeli. vje`be {patulom). . . B. uzimanja otisaka za inley i onley ispun. fizi~ke i hemijske osobine cementa. . plan terapije – Prvi stalni molar i njegova uloga u okluziji – Posljedica neblagovremenog va|enja prvog stalnog molara i najpovoljnije vrijeme za njegovu ekstrakciju – Posljedica nepravilnosti u stalnoj denticiji – Poreme}aj niza nakon ekstrakcije ostalih zuba u toku razvoja vilica. Program edukacije provodi predmetni nastavnik katedre na kojoj se izvodi edukacija. TEORETSKA NASTAVA – Histologija pojedinih struktura zubnog zametka – Histofiziolo{ke osobine cakleni i dentina – Histofiziolo{ke osobine zubne pulpe i parodoncijuma – Histofiziolo{ke osobine zrelog parodoncijuma. . . PRAKTI^NA NASTAVA Izrada 2 seminarska rada na temu koju odre|uje predmetni nastavnik katedre na kojoj se izvodi edukacija. Otisni postupak u fiksnoj protetici. B. Edukaciju provodi odgovarajti}i nastavnik. – Ispitivanje funkcija stomatognatnog sistema. Program edukacije provodi predmetni nastavnik katedre na kojoj se izvodi edukacija. . funkcionalne sile. dijagnostika. . . estetski. . preparacija otisak i cementiranje. Svrha je upoznavanje specijalizanta sa histolo{kom gra|om zuba i potpornog tkiva. A. Specijalizant upoznaje metod i tehnike mjerenje zdravstvenog stanja i zdravstvene za{tite zajednice u korelaciji sa stanjem oralnog zdravlja. dijag. Upoznavanje specijalizanta kako se manifestiraju anomalije zuba koje nastaju kao posljedica poreme}enog razvojnog procesa. okluzionim anomalijama stalnih zuba i posljedicama okluzionih anomalija kod stalnih zuba. . patogeneza. TEORETSKA NASTAVA – Rast i razvoj oro-facijalnog sistema – Pojam eugnatog u ortodonciji. Nakon zavr{ene edukacije specijalizant pola`e kolokvij. fiziologija cementa. plan terapije – Traume. preparacija.

200 ukupno 5. Obavlja se na stomatolo{kom fakultetu u ukupnom trajanju od 1 mjesec. – komunikacijske vje{tine. . . – Konzervativno zbrinjavanje otvorenog sinusa maksilarisa. A PRAKTI^NE NASTAVE 4. – Zdravstveno zakonodavstvo B. . Preventivni programi u stomatologiji sa posebnim osvrtom na oralno zdravlje. . i Bolni~ki odjel anesteziologije reanimacija i 1 mjesec intenzivna njega Transfuziologija Bolni~ki odjel 1 mjesec transfuziologije Neurohirurgija Bolni~ki odjel 1 mjesec neurohirurgije Plasti~na i Bolni~ki odjel rekonstruktivna plasti~ne hirurgije 2 mjeseca hirurgija 2 mjeseca 2 mjeseca 2 mjeseca 1 mjesec 1 mjesec UVODNI DIO . – Indikatori zdravstvenog stanja stanovni{tva.806 sati – Hirurgija zuba i parodonta – Odontogene akutne i hroni~ne infekcije – Hirurgija odontogenih i neodontogenih cista – Hirurgija sinusa maksilarisa – Hirurgija benignih tumora – Predprotetska hirurgija mekih i ko{tanih tkiva – Konzervativno i hirur{ko lije~enje neuralgija n. 4. – Hirur{ki pristupi rje{avanja zalomljenih i zaostalih korjenova zuba gornje i donje vilice. u nastavnim turnusima (ljetni i zimski semestar) po planu koji utvr|uje navedeni fakultet. – upravljanja sistemom. – Ekonomika zdravstva. B. – Ekstrakcija zuba u ortodontskoj terapiji. Prakti~na nastava 3. 1 UKUPNO TRAJANJE TEORETSKE NASTAVE NA SPECIJALISTI^KOJ EDUKACIJI IZ DENTALNE PATOLOGIJE I ENDODONCIJE JE 592 SATA.850 sati – Dentoalveolarna ambulantna hirurgija. – Socio-ekonomska struktura stanovni{tva. izgradnje i razvoja zdravstvenih ustanova. ORALNA HIRURGIJA Vrsta specijalizacije: OSNOVNA Trajanje specijalizacije: 3. statisti~koj analizi i predlaganju programa razvoja stomatolo{ke za{tite u odnosu na dobivene rezultate. – promocija zdravlja. 6 mjeseca A. – Programi rada. – Hirur{ki zahvati na zubima i parodontu.662 SATI. – Kadrovski potencijal u zdravstvu. serijske ekstrakcije sa opse`nim avleolektomijama. TEORETSKA NASTAVA – Biolo{ke karakteristike stanovni{tva.Broj 17 – Strana 128 SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Maksilofacijalna hirurgija Stomatolo{ka protetika Ortopedija vilica Otorinolaringologija Patologija Radiodijagnostika Bolni~ki odjel maksilofacijalne hirurgije Klinika za stomatolo{ku protetiku Klinika za ortodonciju Bolni~ki odjel ORL Bolni~ki odjel patologije Bolni~ki odjel radiologije ^etvrtak. impakcije. Trigemini – Patologija ~eljusnog zgloba i temporomandibularne disfunkcije. – timski rad.osnovna 1 mjesec teorijska nastava Oralna Klinika za oralno19 mjeseci hirurgija hirur{ke discipline Op}a Bolni~ki odjel op}e hirurgija sa hirurgije Odjel za 8 mjeseci transfuziolo transfuziologiju gijom Centar za Bolni~ki odjel urgentne medicine urgentnu 2 mjeseca medicinu Traumatologija Bolni~ki odjel 1 mjesec traumatologije Anestezija. 7. Teoretska nastava 1. – Uklanjanje manjih benignih tumora. Sistem pla}anja.5 godine (42 mjeseca) Plan specijalizacije: MJESTO U@A [IRA OBAVLJANJA TRAJANJE TRAJANJE TEMATSKA TEMATSKA STA@A OBLAST OBLAST Uvodni dio Stomatolo{ki fakultet . Teoretski dio traje 16 sati. – Kretanje zdravlja i bolesti.806 200 100 2. Na kraju zavr{etka specijalisti~kog sta`a pola`e se predispitni kolokvij radi provjere ste~enog znanja kod mentora. . . apikotomije.komparativno-statisti~ke analize – Zdravstvena informatika i zdravstvena statistika. Seminarski rad . – Operativna hirurgija-operaciona sala. – Zdravstvena djelatnost kao "potro{nja i proizvodnja" (medicinska i stomatolo{ka ekonomika). – Epidemiolo{ki metod istra`ivanja u medicini i stomatologiji. Specijalizant se aktivno uklju~uje u svakodnevni rad u navedenim institucijama u cilju razumijevanja na~ina i zna~aja planiranja u javnom zdravstvu. . .656 500 150 6. PRAKTI^NA NASTAVA Prakti~na nastava se sastoji u izradi epidemiolo{kih studija. Edukacija sadr`i: teoretski Oralna hirurgija Anesteziologija sa urgentnom reanimacijom Implantologija 1. dokumentacija i evidencija. 2011.OSNOVNA TEORIJSKA NASTAVA Osnovna teorijska nastava se provodi iz oblasti: – dono{enje klini~kih odluka. .306 A. . – etika i propisi. – Finansiranje zdravstvene za{tite. . – Indeksi oralnog zdravlja stanovnika . Programiranje. – Metode hirur{ke terapije i timsko planiranje ortodontsko-hirur{ke terapije-indikacije – Vrste opturatora sa osvrtom na mogu}e fiksacije opturatora.850 300 50 3.106 prakti~ni 3. ORALNA HIRURGIJA Edukaciju iz oralne hirurgije specijalizant provodi na Klinici za oralnu hirurgiju Stomatolo{kog fakulteta u trajanju od 19 mjeseci. U po~etku sta`a specijalizant obavezno provodi 3 mjeseca u ambulantnoj praksi radi dijagnostike oralno-hirur{ke patologije te upoznavanja sa protokolom rada Klinike za Oralnu hirurgiju. – Uklanjanje manjih o`iljaka i cista. – Hirur{ki pristupi rje{avanja dentogenih infekcija. – Izvori i na~in prikupljanja nov~anih sredstava za zdravstvenu za{titu. miofacijalni bolni sindrom. 1 Prakti~ni dio traje 126 sati Kolokvij . – sposobnost sticanja i preno{enja znanja.

B. U toku petog mjeseca sta`a: – Impaktirani i prekobrojni zubi sa osvrtom na mogu}nosti transplantacije istih. Upoznati se sa principima lije~enja svije`e traume. metode repozicija i osteosinteza pri razli~itim vrstama prijeloma. igala i no`a. Eksperimentalna nastava 20 sati Tehnika ugradnje implantata U cilju provjere teoretskog znanja iz oralne hirurgije. U toku 20 mjeseci specijalizantskog sta`a na oralnoj hirurgiji prati se i rad kandidata u operacionoj sali. nastanak i razvoj. – Operativni ratni principi i trija`a povrije|enih Centar za urgentnu medicinu 2 mjeseca Boravak u ambulanti za obradu svje`ih povreda. U knjizi operativnog protokola prezicno se bilje`e sve asistencije i samostalni operativni zahvati. 4. empijeme. transfuzijski centri ili odsjeci za transfuziju). Ortodontsko . 7. Teoretska nastava 238 sati – Principi op}e anesteziologije. Prakti~na nastava 300 sati – Izvo|enje svih anestezija u ambulantnoj praksi – Terapija lokalnih komplikacija kod izvo|enja lokalnih anestezija. ratni hirur{ki minimum. te savremene mogu}nosti fiksacije. posebno malignih tumora. U toku ~etvrtog mjeseca sta`a: – Oralnohirur{ki pacijenti i njihova priprema za operativni zahvat. podjela i zna~aj u protetskoj rehabilitaciji Uslov za ulazak u operacionu salu i po~etak operativnog rada pod kontrolom mentora su polo`ena prva tri kolokvija. U toku drugog mjeseca sta`a: – Urgentna stomatologija-incidenti u operacionoj sali. – Primarno zaustavljanje krvarenja iz otvorenih rana. nastanak. – Preoperativna priprema. farmakokinetika. – Operativni rezovi sa osvrtom na izbor konca. – Dezinfekcije operativnog podru~ja. – Obrada manjih hirur{kih rana sa {ivanjem. transfuzijski centri ili odsjeci za transfuziju). pacijenti iz rizikogrupa. – Apikotomija. transfuzijski centri ili odsjeci za transfuziju). na~in i vrsta postoperativne njege bolesnika. na~in djelovanja. slika kontuzije mozga. – Lokalna anestezija orofacijalne regije sa regionalnim blokadama – Ekstrakcija zuba-dentoalveolarna hirurgija sa komplikacijama u toku i nakon ekstrakcije. 2011. U toku tre}eg mjeseca sta`a: – Infekcija orofacijalne regije sa osvrtom na patofiziologiju upale i mogu}nostima {irenja u druge regije. U toku {estog mjeseca sta`a: – Ciste. – Savremene metode dezinfekcije i sterilizacije prostora. koagulopatije i tretman ovih pacijenata. Anestezija sa reanimacijom i urgentnom medicinom A. podjela. U toku devetog mjeseca sta`a: – Parodontalna hirurgija sa osvrtom na gingivektomije. Prakti~na nastava 50 sati – Izbor tipa implantata. operativna tehnika sa osvrtom na diferencijalnu dijagnostiku i konzervativni tretman. i gangrene. – Postupci kod cardio pulmonalne reanimacije. – Na~in zamjene i nadoknade izgubljene krvi (Zavod za transfuzijsku medicinu Federacije BiH. A. – Reakcije koje mogu nastati kod nadoknade krvi. – Vazokonstriktori. – Odre|ivanje krvnih grupa (Zavod za transfuzijsku medicinu Federacije BiH. op}e i lokalne indikacije i kontraindikacije B. U toku sedmog mjeseca sta`a: Maksilarni sinus. te na terapiju oroantralnih komunikacija i fistula. U toku desetog mjeseca sta`a: – Povrede dentoalveolarnog sistema sa osvrtom na terapiju traumatski luksiranih zuba. – Urgentna stanja u stomatolo{koj ambulanti. dijagnostika i metode lije~enja. njihova dijagnostika i terapija (Zavod za transfuzijsku medicinu Federacije BiH. osobine i hipoteze o na~inu djelovanja. nastanak i razvoj upale sa osvrtom na dentogenu etiologiju.^etvrtak. B. – SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH – Broj 17 – Strana 129 Hirur{ki zahvati na sinusu maksilarisu (oroantralne fistule i komunikacije) – Preprotetska hirurgija mekih i ko{tanih tkiva. savladati tehniku hirur{kog zatvaranja rana te nau~iti dijagnosticirati i lije~iti kod gnojnih upala apscesa. transfuzijski centri ili odsjeci za transfuziju). – Op}i principi u hirur{kom lije~enju tumora. nastanak sa osvrtom na patohistologiju i terapiju U toku dvanaestog mjeseca sta`a: – Implantologija.hirur{ka saradnja. podjela. Implantologija. Teoretska nastava 100 sati – Istorijat i vrste dentalnih implantata – Selekcija pacijenata. – Savremene operativne tehnike sa posebnim osvrtom na hirurgiju glave i vrata. – Lokalni anestetici. U toku jedanaestog mjeseca sta`a: – Benigni tumori. – Op}i principi ratne hirurgije. odgovaraju}i instrumentarij. – Lokalni anestetici. izbor konca i igala. flegmone. Op}a hirurgija sa transfuziologijom A. svaki specijalizant pola`e 12 kolokvija: Plan kolokvija iz Oralne hirurgije: U toku prvog mjeseca sta`a: – Topografska anatomija cerviko orofacijalne regije sa osvrtom na {irenje bola i neuralgije. Prakti~na nastava 500 sati – Mali hirur{ki minimum. . operativna tehnika i principi implantacije – Postoperativni tretman – Protetska i parodontalna razmatranja C. instrumenata i rublja. Traumatologija 1 mjesec Savladati postupak lije~enja polutraumatiziranog pacijenta. vazokonstriktori. podjela. – Na~in prikupljanja i kolekcioniranja krvi (Zavod za transfuzijsku medicinu Federacije BiH. uloga i izbor. indikacije i kontraindikacije). U toku osmog mjeseca sta`a: – Predprotetska hirurgija mekih i ko{tanih struktura usne {upljine. – Tehnike {ivanja rana. razvoj i terapija. – Znaci i simptomatologija neurotraume i traumatskog {oka. – Izvo|enje lokalnih anestezija sa osvrtom na anesteziona podru~ja – Izvo|enje sprovodnih anestezija sa osvrtom na anesteziona podru~ja. Teoretska nastava 200 sati – Lokalne i sprovodne anestezije u oralnom podru~ju (podjele.

– Metode konzervativnog i hirur{kog lije~enja putridne i specifi~ne infekcije – Etiopatogeneza. na~in prehrane djeteta. te saradnja sa timom stru~njaka: maksilofacijalni hirurg. hemostatski preme}aji. rinoskopija. simptomi. – Pravilno planiranje i izvo|enje probatorne ekscizije svake suspektne lezije u usnoj {upljini. te specifi~ne infekcije (aktinomikoza. – Postupci u podru~ju estetske hirurgije. hemihipertrofija faciei.Neurohiru{ki zahvati kod neuralgija kod n.U jedinici intenzivne njege nau~iti njegu operiranog ili povrije|enog bolesnika te teoretske i pakti~ne principe svih vrsta bolova. – Etiologija. odre|ivanje i ~itanje labaratoriskih i biohemiskih nalaza. – Dijagnoza sijalolitijaze te postupci kod odstranjivanja sijalolita – RTG dijagnostika. te posljedice lo{ih postupaka. – Planiranje i primjena odgovaraju}ih operativnih postupaka kod maksilarnog i mandibularnog prognatizma. te priprema pacijenta za oralno hiru{ku intervenciju. njihove karakteristike (hipertrofija masetera. ozljeda lica sa neprekinutim i prekinutim kontinuitetom povr{ine. Na~in repozicije intraoralnim i ekstraoralnim metodama. usnica i usne {upljine. dijagnoza i diferencijalna dijagnoza. i postupci za njihovo lije~enje. te pljuva~nih `lijezda. klini~ka slika dijagnoza. tok bolesti i mogu}nost metastaziranja. Plasti~na i rekonstruktivna hirurgija 2 mjeseca – Usvojiti znanja iz domena rekonstrukcija pomo}u ko{tanih i ko`nih transplantata. – Hirur{ki postupci i principi u terapiji malignih tumora. vilice i nepca. Teoretska nastava 292 sata – Definicija. – Mogu}nosti mikrovaskularne hirurgije u rekonstrukcijama. Saradnja ORL specijaliste i oralnog hirurga . OTORINOLARINGOLOGIJA Edukaciju iz otorinolaringologije specijalizant }e provesti na Klinici za otorinolaringologiju u trajanju od 2 mjeseca.Broj 17 – Strana 130 SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH – ^etvrtak. prepoznavanje simptoma i postupak lije~enja supduralnih i epiduralnih hematoma. Troacher-Colins. – Etiologija i patogeneza epistakse te prednja i stra`nja tamponada nosa. tuberkuloza. Prakti~na nastava 230 sati – Osnove otorinolaringolo{kog pregleda uz pomo} ~eonog ogledala. – Etiologija. A. inervacijom i krvnom opskrbom – Simptomi. {irenje tumora. – Nastanak i dijagnostika ozljeda kostiju lica. Trigeminusa. – Saradnja sa roditeljima. te primarna obrada rana mekih tkiva sa zaustavljanjem krvarenja. Lokalni re`njevi u podru~ju glave i vrata. na~ini uzimanja uzoraka sadr`aja ili tkiva za bakteriolo{ku i patohistolo{ku dijagnostiku. Transfuzijska medicina 1 mjesec Odre|ivanje krvnih grupa. na~in prikupljanje i kolekcioniranje krvi. dijagnostika tumora mozga. te njihova terapija poznatim intraoralnim i ekstraoralnim metodama. na~ini zamjene i nadoknade krvi. – Metode kojima se dolazi do definitivne dijagnoze. Nakon zavr{etka ovog dijela specijalizantskog sta`a. – Histolo{ki tipovi malignih tumora sa osvrtom na njihovu lokalizaciju. RTG i radiografski postupci kao potpora u lije~enju malignoma. dijagnostika i klini~ka slika akutnih i hroni~nih upala mekog i ko{tanog tkiva. hemiatrofija faciei. terapija i prognoza. stra`nja rinoskopija i indirektna laringoskopija – Hirur{ka eksploracija sinusa svim poznatim metodama – Etiologija i patogeneza epistakse. provjeru teoretskog i prakti~nog znanja vr{i mentor. Neurohirurgija 1 mjesec Dijagnostika povreda neurokranijuma. 7. klini~ka slika i terapija upala sinusa i mogu}ih komplikacija – Simptomatologija malignih tumora maksilarnog sinusa. mandibularni i maksilarni prognatizam. U cijelosti mora savladati postupak kardiopulmanorne reanimacije. dijagnostika. – Etiologija i dijagnostika ostalih ~e{}ih anomalija (Pierre-Robin. Cruzon) te njihovo lije~enje. – Uzimanje brisa za citolo{ku analizu }elija kod prekanceroza. 2011. fonijatar. – Kod politraume. – Hirur{ki postupci u tretmanu deformacija vilica. lues) kao i ostale uzroke upale (trauma. tehnika sijalografije sa tuma~enjem sijalograma. Intravenske kratkotrajne anestezije te nau~iti postupak bu|enja bolesnika. – Kod akutnog gu{enja terapija konoktomijom i traheotomijom. kod rekonstruktivnih zahvata odnosa vilica. proteti~ar. Termini operativnih zahvata i postupak lije~enja. medikament). te prednja i stra`nja tamponada nosa – Kod akutnog gu{enja terapija konikotomijom ili traheotomijom – Hirur{ko lije~enje infekcija ORL podru~ja ORTOPEDIJA VILICA Edukaciju iz ortopedije vilica specijalizant }e provesti Klinici za otropediju vilica Stomatolo{kog fakulteta u trajanju od 2 mjeseca. – Hirur{ko i konzervativno lije~enje ozljeda lica i vilica. patogeneza. etiolo{ki momenti i definicija kongenitalnih anomalija. ortodont. – Patogeneza. logoped. dijagnoza i diferencijalna dijagnoza. vilica. optimalno vrijeme za planiranje operativnog zahvata. B. – Etiologija i dijagnostika uro|enih i ste~enih deformiteta lica i ~eljusti. te principi lije~enja pareze facijalisa. . strano tijelo. – Posttraumatske deformacije i na~in njihovog lije~enja. terapeutske mogu}nosti – Infekcije ORL podru~ja dentogene etiologije. limfomi). – Hirur{ko lije~enje te hirur{ko-protetska rehabilitacija – Etiologija. te instrumentarij za tu vrstu intervencije. Anestezija reanimacija i intenzivna njega 1 mjesec Specijalizant mora savladati postupak endotrahealne inhalacijske anestezije naro~ito pri operacijama glave i vrata. Maksilofacijalna hirurgija Edukaciju iz maksilofacijalne hirurgije specijalizant }e provesti na Klinici za maksilofacijalnu hirurgiju u trajanju od 4 mjeseci. tireoglosalna. metastatski ~vori}i. otoskopija. – Hirur{ki postupci i na~ini operativnog lije~enja osoba sa rascjepom usne. A. epidermioidne. 4. Prakti~na nastava 800 sati – Hirur{ko konzervativno lije~enje infekcije lica i vilica u lokalnoj i op}oj anesteziji. Teoretska nastava 94 sata – Anatomija.gdje je granica? B. op}i stav u postupku lije~enja osoba sa rascjepom usne i vilice. fiziologija i patologija podru~ja maksilarnog sinusa i nosne {upljine sa topografijom. dijagnoza i diferencijalna dijagnoza cista te tumoroznih tvorbi u regiji vrata (dermioidne. na~ini obezbje|enja respiracije. klini~ka slika i lije~enje akutnihi i hroni~nih upala podru~ja sa osvrtom na tonzilarnu problematiku I indikacijama za tonzilektomiju – Anatomotopografija maksilarnog sinusa. mikrognatizam i laterognatizam). – Principi i metode RTG dijagnostike i njihovo tuma~enje. te naj~e{}a lokalizacija malignih tumora lica.

virusne i gljivi~ne infekcije oralne sluznice. Osnovni zahvati na parodontu: subgingivno odstranjenje naslaga. Teoretska nastava 94 sata – Etiologija. Primjena hemoterapijskih sredstava u spre~avanju upalnih promjena gingive. zubni tehni~ar PATOLOGIJA 1 mjesec Usvojiti na~ine saradnje oralnog hirurga sa patologom u vezi citolo{kih. OP]A . magnetnu rezonancu podru~ja glave i vrata. U cilju savladavanja savremenih dijagnosti~kih i terapijskih postupaka. preventivni postupci. Prakti~na nastava 270 sati – Ortodontska mjerenja i analize modela – Osnove planiranja ortodontske terapije – Rtg dijagnostika ortodontskih anomalija – Telerentgenska mjerenja i saradnja sa ortodontom i maksilofacijalnim hirurgom STOMATOLO[KA PROTETIKA Edukaciju iz stomatolo{ke protetike specijalizant }e sprovesti na Klinici za Stomatolo{ku protetiku Stomatolo{kog fakulteta u trajanju od 2 mjeseca. imunodeficijencija s oralnim manifestacijama. gerijatrijske oralne bolesti. Indikacije za hirur{ko-ortopedsku terapiju – Metode hirur{ke terapije i timsko planiranje ortodontsko-hirur{ke terapije. – komunikacijske vje{tine. uklju~uju}i CT. SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Preventivna i dje~ija stomatologija Ortodoncija Maksilofacijalna hirurgija Socijalna medicina Broj 17 – Strana 131 Klinika za dje~ju i preventivnu stomatologiju Klinika za ortodonciju Klinika za maksilofacijalnu hirurgiju Institut za socijalnu medicinu Medicinskog fakulteta ili zavodi za javno zdravstvo 6 mjeseci 3 mjeseca 1 mjesec 2 mjeseca A. Osnovne tematske jedinice iz parodontologije: Etiologija parodontne bolesti. Prevencija oralnih bolesti: saradnja i motivacija pacijenta. Dijagnostika oralnih bolesti.porodi~na stomatologija predstavlja sastavni dio za{tite orofacijalnoga sistema na nivou doktora stomatologije. oboljenja mekih tkiva usta i fokalnu infekciju. u nastavnim turnusima (ljetni i zimski semestar) po planu koji utvr|uje navedeni fakultet. a posebno prevenciju i konzervativnu terapiju paradontopatija i osnovne hirur{ke zahvate. Usvojiti na~ela biopsijskih i metoda aspiracijske i eksfolijativne dijagnostike te interpretacije nalaza. Analiza uznapredovanih parodontitisa uz nalaz destrukcije potpornih tkiva. 2011. Teoretska nastava 94 sata – Indikacije za fiksni i mobilni protetski rad – Savremeni materijali za uzimanje otisaka kod izrade fiksnih i mobilnih protetskih radova – Planiranje i materijali za uzimanje otisaka i otisci za izradu opturatora – Vrste opturatora i izrada opturatora sa osvrtom na mogu}nost fiksacije opturatora – Preprotetska hirur{ka priprema u fiksnoj protetici – Preprotetska hirur{ka priprema u mobilnoj protetici – Planiranje protetska suprastrukture kod implantata B. prevencija oralnih infekcija. PROGRAM SPECIJALIZACIJE UVODNI DIO . Postupci odr`avanja higijene parodonta. ozljede oralne sluznice. – timski rad. Nau~iti interpretacije nalaza. 4. prevencija premalignih i malignih bolesti oralne sluznice.OSNOVNA TEORIJSKA NASTAVA Osnovna teorijska nastava se provodi iz oblasti: – dono{enje klini~kih odluka.manifestacije na oralnoj sluznici. dijagnostika mukokutanih autoimunih poreme}aja na oralnoj sluznici. prate}e pojave kod uzimanja lijekova . Terapijske metode uznapredovanih progresivnih oblika parodontnih bolesti. – promocija zdravlja. posebno hirur{ke terapije paradontopatija. korekcija okluzije kod pacijenata. Za{tita zdravlja parodonta. klini~ki nalaz oralne sluznice. Bolesti usta i paradontologija 5 mjeseci Osnovne tematske jedinice bolesti usta: Faktori obrane u usnoj {upljini. – upravljanja sistemom. 7. Prakti~na nastava 270 sati – Planiranje. Obavlja se na stomatolo{kom fakultetu u ukupnom trajanju od 1 mjesec. . kireta`a d`epova kod pet pacijenata. dijagnostike i terapije oboljenja usta. oralne bolesti uzrokovan spolnim prijenosom. kandidat je obavezan da dva mjeseca provede u odgovaraju}oj visoko{kolskoj nau~noj i zdravstvenoj ustanovi. – sposobnost sticanja i preno{enja znanja. uzimanje anamnesti~kih podataka.PORODI^NA STOMATOLOGIJA Vrsta specijalizacije: OSNOVNA Trajanje specijalizacije: 3 godine (36 mjeseci) Plan specijalizacije: MJESTO OBAVLJANJA STA@A Uvodni dio . oralne bolesti dje~je dobi. Specijalizant izu~ava teorijske osnove i usavr{ava ste~ena prakti~na znanja i vje{tine iz etiologije. patogeneza sporo i brzo progresivnih parodontitisa. Kandidat usavr{ava dijagnostiku i konzervativnu terapiju paradontopatija. inicijalna terapija gingivitisa i parodontitisa. procjena lokalnoga statusa u dijagnostici oralne bolesti. dijagnostika i diferencijalna dijagnostika uro|enih i ste~enih deformiteta lica. oralni hirurg. RADIODIJAGNOSTIKA 1 mjesec Upoznavanje sa svim radiolo{kim tehnikama i metodama dijagnostike glave i vrata. klasifikacija oralnih bolesti. oralna klini~ka testiranja. oralne bolesti kao odraz op}ih sistemskih bolesti. uzimanje otisaka i izrada Blekove plo~e – Uzimanje otisaka i izrada modela radi planiranja broja i mjesta za postavljanje implantata – Izrada {ablona za ugradnju implantata kod postavljanja vi{e implantata u bezuboj vilici – Saradnja kod planiranja protetsko-hirur{kih postupaka. dijagnostika i terapija oralnih fokusa. bakterijske infekcije oralne sluznice. parodontohirur{ke metode rehabilitacije `va~ne funkcije. vilica i zuba – Klini~ke metode za postavljanje ortodontske dijagnoze. oralne alergijske reakcije. proteti~ar. registracija vrste patolo{ke promjene. postupak i mjere za{tite u specijalisti~koj ambulanti. mjere i postupci za terapiju ortodontskih anomalija. A. prekancerozne oralne lezije i stanja. laboratorijska testiranja u dijagnostici oralne bolesti. – etika i propisi. posebno juvenilnog i rapidnog. histolo{kih i ostalih dijagnosti~kih metoda. patogeneze i terapije parodontalnih oboljenja. bolesti `lijezda slinovnica. Ekstrakcija zuba u ortodontskoj terapiji – Osnove interceptivne ortopedije vilica i zuba B.^etvrtak.osnovna teorijska Stomatolo{ki fakultet nastava Bolesti usta i parodontologija Klinika za parodontologiju i oralnu medicinu Bolesti zuba i endodoncija Klinika za dentalnu patologiju i endodonciju Stomatolo{ka protetika Klinika za stomatolo{ku protetiku Oralna hirurgija Klinika za oralno-hirur{ke discipline [IRA TEMATSKA OBLAST TRAJANJE 1 mjesec 5 mjeseci 6 mjeseci 6 mjeseci 6 mjeseci Opis specijalizacije: Op}a . dijagnostiku i terapiju oboljenja oboljenja mekih tkiva usta. oralni simptomi. vilica i zuba – Prevencija ste~enih deformiteta lica.

karijes i njegove komplikacije na mlije~nim i stalnim zubima kod djece. nadgradnje zuba. dijagnostiku i terapiju kariozne lezije. Ortopedija vilica 3 mjeseca Specijalizant se tokom ovog dijela sta`a treba osposobiti za samostalno sprovo|enje dijagnosti~kih principa iz ortopedije vilica. staklenoinomerni cementi. Specijalizant se osposobljava za klini~ki pregled. 7. patolo{ka zbivanja u pulpnome tkivu i periradikularnome tkivu. Specijalizant izu~ava teorijske osnove i usavr{ava ste~ena prakti~na znanja i vje{tine iz anatomije i histologije zuba i apikalog parodonta. 4. Kandidat usavr{ava dijagnosti~ke i terapijske postupke iz ove oblasti. okluzijske koncepcije. Kandidat je obavezan da jedan mjesec provede u odgovaraju}oj visoko{kolskoj i nau~nozdravstvenoj ustanovi. pripremu zuba i usta za iste. kavitacije. zbrinjavanja povreda zuba kod djece. radnih ploha. za{titu orofacijalnog kompleksa od sportskih povreda. terapije karijesa i njegovih komplikacija na mlije~nim i stalnim zubima. 2011. te principe i metode tretmana tih nepravilnosti radi usavr{avanja dijagnosti~kih postupaka mjera i postupaka iz oblasti preventivne ortopedije vilica i lica. dentalni amalgami. na~ine i metode otklanjanja bola u predjelu lica i vilica i lije~enje komplikacija u toku i poslije oralno-hirur{kih intervencija. indikacije i kontraindikacije za izradu fiksnih nadoknada. te za samostalno rije{avanje dijagnosti~kih i terapeutskih problema iz domena dje~je i preventivne stomatologije. savremena shvatanja o replantaciji i transplataciji zuba kao i o osnovama dentalne implantologije. Kandidat tako|er upoznaje mogu}nosti i granice ortodontske terapije sa mobilnim . dijagnostiku i principe hirurskog lije~enja cista. ve{a i ostalog materijala. Stomatolo{ka protetika 6 mjeseci Osnovne tematske jedinice iz stomatolo{ke protetike: Okluzija zubi. povrede zuba u djece. primjenu i vrste sredstava za op}u i lokalnu hemostazu. reokludaciju proteza u adaptacionom periodu. terapiju pojedinih oboljenja mekih tkiva usta kod djece. mobilne totalne. urgentne intervencije u dje~ijoj stomatologiji. klini~ke simptome nepravilnosti usta i zuba. patolo{ki zna~aj karijesa. profilaksu karijesa. savlada medote oralno-hirur{kih intervencija u te{kih i hroni~nih bolesnika. doma}in i zub. preparacija zuba i savremene otiske za fiksne nadoknade. okoli{ lokalni i op}i). U cilju prihvatanja savremenih dijagnosti~kih metoda i postupaka a posebno kod zuba sa komplikovanom morfologijom korijenskog kanala. primjene savremenih estetskih materijala. dijagnoza. lije~enje starijih osoba. instrumenata. kompozitni materijali. Radi usavr{avanja ste~enih znanja i sticanja novih. Kolokvij. upotreba poluprilagodljivih artikulatora. prevenciju ortodontskih anomalija. obrada hendikepiranih lica. posebno u okviru medicine rada. citokemijska. metode i sredstva predprotetske oralne hirurgije. dentalni materijali. uzimanje funkcionalnih otisaka i drugih savremenih otisaka za fiksne i pokretne protetske nadoknade. principe pulpodentalne osjetljivosti i desenzibilazacije (privremene i trajne). prepoznavanje i lije~enje lokalnih i op}ih komplikacija anestezije. uzimanje funkcionalnih otisaka. Kandidat upoznaje karakteristike naj~e{}ih uro|enih i ste~enih ortodontskih nepravilnosti vilica i lica svih dobnih uzrasta pacijenata. faktori zubnoga karijesa (mikroflora. proteti~ko zbrinjavanje djece i omladine. Kandidat usavr{ava planiranje i izradu fiksnih i mobilnih proteti~kih nadoknada. osnove sistematske stomatolo{ke njege. temeljnog postupka i principa pru`anja prve pomo}i. terapiju karijesa i njegovih komplikacija kod djece. du`nost kandidata je i da usvoji sljede}e: principe i metode postoperativne njege operisanih pacijenata. Tako|er je kandidat du`an da usvoji sljede}e: hirur{ke tehnike va|enja zuba i zubnih korjenova. oralno hirur{ki zahvati kod djece. Osnovne tematske jedinice iz ortopedije vilica Specijalizant izu~ava etiologiju. funkcija zubne pulpe. Bolesti zuba i endodoncija 6 mjeseci Osnovne tematske jedinice iz bolesti zuba i endodoncije: Fiziolo{ka specifi~nost zubne pulpe i periradikularnog tkiva. dijagnozu i plan terapije. Radi savladavanja savremenih dijagnosti~kih i terapijskih postupaka u protetici kao i upoznavanje sa savremenom laboratorijskom tehnikom kandidat je du`an da provede dva mjeseca u odgovaraju}oj visoko{kolskoj. inleji. metoda i sredstava anestezije u oralnoj hirurgiji. Kolokvij. oboljenja pulpe i apikalnog parodonta. mobilne parcijalne. plan lije~enja i prognoza bezubih i parcijalno bezubih pacijenata. obrada pacijenta sa sistemskim oboljenjima. Oralna hirurgija 6 mjeseci Specijalizant se tokom ovog dijela sta`a treba osposobiti za samostalno sprovo|enje temeljnih principa i tehnika oralne hirurgije i oralno-hirur{kih intervencija te za samostalno rje{avanje dijagnosti~kih i terapeutskih problema iz domena oralne hirurgije.dijagnostiku i hirur{ke tehnike i metode lije~enja akutnih i hroni~nih dentogenih infekcija. zbrinjavanje pacijenata sa specijalnim potrebama. histomorfolo{ka. Kolokvij. Osnovne tematske jedinice iz oralne hirurgije Upoznavanje i usvajanje sljede}eg: savremenih principa i metoda dezinfekcije i sterilizacije prostora. dentinska adhezivna sredstva. Kandidat je obavezan da dva mjeseca provede u odgovaraju}oj visoko{kolskoj nau~noj i zdravstvenoj ustanovi. Izrada protetskih radova: fiksni. prvu pomo} i zbrinjavanje povrede zuba kod djece.nau~noj i zdravstvenoj ustanovi. higijenu usta i zuba i njen zna~aj u profilaksi stomatolo{kih oboljenja. kori{}enje artikulatora u protetici. Preventivna i dje~ija stomatologija 6 mjeseci Specijalizant se tokom ovog dijela sta`a treba osposobiti za samostalno sprovo|enje temeljnih principa i tehnika dje~je i preventivne stomatologije. obrada pacijenta preosjetljivih na stomatolo{ke medikamente i materijale. dijagnostiku i prevenciju nepravilnosti usta i zuba. fizikalno kemijska o{te}enja zuba. Vr{i planiranje i izradu mobilnih parcijalnih i totalnih proteza i pripremu zuba i usta za iste. prevencije. terapiju.Broj 17 – Strana 132 SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH ^etvrtak. Osnovne tematske jedinice iz dje~je i preventivne stomatologije. izrada limenih plombi i organizacije stomatolo{ke slu`be. Specijalizant izu~ava zna~aj i zadatke preventivne stomatologije. zna~aj zdravstvenog vaspitanja u stomatologiji i mogu}nost njegovog sprovo|enja. nomenklaturu. primjenu mortalnog i vitalnog tretmana oboljele pulpe. patologiju usta i zuba kod djece. primjene antistepti~ne i dezinfekcionih sredstava u terapiji zuba. Prenos registrata maksile i mandibule. Osim ovoga. te terapeutskih principa iz interceptivne ortopedije vilica. materijali za privremeno i trajno zatvaranje kaviteta. reanimacije i zahvata u zbrinjavanju trauma vilica i zuba i drugih urgentnih stanja u oralnoj hirurgiji. Kandidat mora provesti dva mjeseca u odgovaraju}oj visoko{kolskoj i nau~no zdravstvenoj ustanovi. impaktiranih i prekobrojnih zuba. Kolokvij. materijali za stimulacije pulpe i stvaranje novoga dentina. sredstva za punjenje kanala (kanalna i apikalna i periapikalna). principe sistematske stomatolo{ke {kolske njege. a posebno iz oblasti prakti~nog sprovo|enja zdravstveno vaspitnih mjera u stomatologiji. savremenih principa i metoda asepse i antisepse. apikalnih i hroni~nih oboljenja. oralne hirur{ke zahvate kod djece. krunice i imedijatne proteze. Kolokvij. dentalni paralelometri. protetski materijali i tehnologije. Kandidat usavr{ava prakti~na znanja iz dijagnostike. citomorfolo{ka i histokemijska slika bolesnoga pulpnoga tkiva i periradikularnih struktura. zubnoljekarski rad sa djecom.

izu~ava organizaciju i rad stomatolo{ke djelatnosti. Maksilofacijalna hirurgija 1 mjesec Specijalizant se tokom ovog dijela sta`a treba osposobiti za samostalno sprovo|enje prvenstveno dijagnosti~kih principa iz oblasti maksilofacijalne hirurgije. te izu~ava patologiju i simptomatologiju disfunkcija vili~nog zgloba.1400 sati – Psihologija djeteta – Psiholo{ki pristup djetetu i tehnike upravljanja pona{anjem – Normalan rast i razvoj – Vrijeme nicanja zuba mlije~ne i stalne denticije – Resorpcija mlije~nih zuba i redoslijed smjene – Anomalije mlije~nih i stalnih zuba: poreme}aji broja. iz svih oblasti specijalizacije po jedna (30%) – Individualni rad. popunjavanje kartona – Psiholo{ki pristup djetetu . PREVENTIVNA I DJE^JA STOMATOLOGIJA Vrsta specijalizacije: OSNOVNA Trajanje specijalizacije: 3 godine (36 mjeseci) Plan specijalizacije: [IRA TEMATSKA OBLAST Uvodni dio .preparacija kaviteta. Kolokvij.ovladavanje tehnikama upravljanja pona{anjem djeteta – Detekcija i profesionalno uklanjanje plaka – Uputa o odr`avanju oralne higijene i obuka djeteta o odgovaraju}oj tehnici ~etkanja – Topikalna aplikacija fluorida. vilica i lica. Prakti~na nastava iz svih navedenih oblasti specijalizacije – Klini~ki rad sa pacijentima u punom radnom vremenu – Konzilijarni sastanci sa naprijed navedenim specijalnostima PROGRAM SPECIJALIZACIJE IZ DJE^IJE I PREVENTIVNE STOMATOLOGIJE UVODNI DIO . 7. SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 17 – Strana 133 i fiksnim aparatima. planiranje zdravstvene za{tite sa posebnim osvrtom na planiranje stomatolo{ke za{tite.^etvrtak. – timski rad. DJE^JA I PREVENTIVNA STOMATOLOGIJA Edukaciju iz Dje~je i preventivne stomatologije specijalizant provodi na Klinici za Preventivnu i dje~ju stomatologiju Stomatolo{kog fakulteta u trajanju od 23 mjeseca. a posebno ekonomske aspekte. studije slu~ajeva (PBL) i konsultacije (C) s mentorom (40%) – Najmanje 7 seminarskih tema. – etika i propisi. Osnovne tematske jedinice iz maksilofacijalne hirurgije: Kandidat se upoznaje i osposobljava za zbrinjavanje urgentnih stanja i povreda maksilofacijalne regije. DJE^JA STOMATOLOGIJA Teoretska nastava .anamneza i status. 2011. upoznaje ekonomiku zdravstva. u nastavnim turnusima (ljetni i zimski semestar) po planu koji utvr|uje navedeni fakultet. upoznavanje sa najnovijom literaturom u biblioteci i na internetu (20%) Svakih 6 mjeseci kolokvij iz obra|ene materije (10%). te predprotetsku ortodontsku pripremu odraslih. – promocija zdravlja.osnovna teorijska nastava Dje~ja i preventivna stomatologija Pedijatrija Ortopedija vilica Bolesti usta i paradontologija Oralna hirurgija Socijalna medicina MJESTO OBAVLJANJA STA@A Stomatolo{ki fakultet Klinika za dje~ju i preventivnu stomatologiju Klinika za pedijatriju univerzitetsko-klini~ke bolnice Klinika za ortodonciju Klinika za parodontologiju i oralnu medicinu Klinika za oralno-hirur{ke discipline Institut za socijalnu medicinu medicinskog fakulteta ili zavodi za javno zdravstvo TRAJANJE 1 mjesec 23 mjeseca 3 mjeseca 3 mjeseca 2 mjeseca 2 mjeseca 2 mjeseca – sposobnost sticanja i preno{enja znanja. veli~ine i boje. Socijalna medicina 2 mjeseca Specijalizant se tokom ovog dijela sta`a treba osposobiti za samostalno sprovo|enje osnovnih principa iz oblasti socijalne medicine. etiologija. – upravljanja sistemom. izu~ava odabrana poglavlja zdravstvene statistike. Edukacija sadr`i: teoretski Dje~ija stomatologija Preventivna stomatologija Javno zdravstvo-organizacija stomatolo{ke za{tite za djecu 1400 300 200 1900 prakti~ni 2500 700 300 3500 ukupno 3900 1000 500 5400 Nastavni program: Teoretska nastava iz svih navedenih oblasti specijalizacije – Predavanja. upute roditelju o upotrebi sistemskih fluorida (tablete) – Preventivno zalijevanje fisura – Planiranje tretmana oboljelih tvrdih i mekih oralnih tkiva.early childhood caries) – Dentalni karijes mlije~nih zuba: terapija . analgezija i anestezija kod djece – Pedijatrijska endodoncija: mlije~ni zubi – Pedijatrijska endodoncija: mladi trajni zubi sa nezavr{enim rastom korijena – Oralna patologija: oboljenja mekih tkiva i parodoncijuma – Op}a oboljenja sa manifestacijama u usnoj {upljini kod djece – Traumatske povrede zuba: mlije~ni zubi – Traumatske povrede zuba: stalni zubi – Pedijatrijska protetika – Interceptivna ortodoncija – Poreme}aji razvoja – Rad sa medicinski kompromitovanom djecom: mentalna retardacija i neurolo{ki i senzorni poreme}aji – Rad sa medicinski kompromitovanom djecom: organska hroni~na oboljenja i krvne diskrazije DJE^JA STOMATOLOGIJA Prakti~na nastava .OSNOVNA TEORIJSKA NASTAVA Osnovna teorijska nastava se provodi iz oblasti: – dono{enje klini~kih odluka. . Osnovne tematske jedinice iz socijalne medicine: Kandidat upoznaje socijalno medicinski zna~aj prevencije oboljenja usta i zuba. tj. karijes bo~ice. ECC . Obavlja se na stomatolo{kom fakultetu u ukupnom trajanju od 1 mjesec. I. epidemiologija – Dentalni karijes mlije~nih zuba: rani dje~ji karijes (karijes cucle. 4. – komunikacijske vje{tine. konfekcijske ~eli~ne krunice – Materijali u terapiji karijesa mlije~nih zuba – Oralna hirurgija: ekstrakcije zuba kod djece – Oralna hirurgija: upalni procesi kostiju kod djece i ekstrakcije zuba kod djece – Sedacija.2500 sati – Pregled pacijenta . izu~ava zdravstveno zakonodavstvo. oblika. poreme}aji strukture – Dentalni karijes mlije~nih zuba: dijagnostika. rano otkrivanje i dijagnostiku benignih i malignih tumora mekih i ko{tanih tkiva lica i vilica.

osobe sa mentalnim poreme}ajima). 4. izradi programa primarne stomatolo{ke preventive za odgovaraju}e populacije. ^i{}enje mekih naslaga. – Prijem pacijenata sa fizi~kim. odre|ivanje KEP-a zuba na osnovu utvr|enog statusa. interdentalnih stimulatora.Broj 17 – Strana 134 – SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH ^etvrtak. – Postupak zalijevanja fisura mlije~nih i stalnih zuba. Anamneza. – Oralna higijena. Egzogene metode u primjeni. Plan rada i potreban tretman. amputirci). – Preventivni tretman pacijenata tre}e `ivotne dobi. selekcija i distribucija zdravstvenih kadrova. JAVNO ZDRAVSTVO-ORGANIZACIJA STOMATOLO[KE ZA[TITE Teoretska nastava 200 sati – Sociologija medicinske i stomatolo{ke profesije – Izbor. status praesens. Pra{ak za zube. – Lije~enje gangrene periodontitisa mladih trajnih zuba – Kompozitna nadogradnja na mladim trajnim zubima – Dijagnostika i tretman traumatskih povreda mlije~nih zuba – Dijagnostika i tretman traumatskih povreda stalnih zuba – Postavljanje konfekcijskih krunica na mlije~ne zube. irigatora i vodica za ispiranje usta. Efekti fluorida na oralna tkiva. droge) – Metode i oblici edukacije – Zdravstveno prosve}ivanje svih populacijskih skupina uklju~uju}i i subjekte tre}e `ivotne dobi – Dono{enje edukativnih stomatolo{kih programa – Organizacija provo|enja programa sa specifi~nim grupama stanovni{tva – Edukacija iz stomatolo{ke doktrine preko mas-medija (radio. mentalnim i senzornim nedostacima u stomatolo{ku ordinaciju (paraplegi~ari. bro{ure i plakate). te anketama i intervjuima gra|ana razli~itih populacionih i socijalnih grupa i obradi i interpretaciji dobijenih rezultata. Tablete sa fluorom. – Preventivni aspekt oralnog zdravlja hroni~nih bolesnika (kardiovaskularni. planiranju implementacije ciljeva "Zdravlje za sve do 21. Ovaj segment specijalizacije obuhvata i nau~noistra`iva~ki rad u smislu izrade epidemiolo{kih studija. Uloga plaka u etiologiji oralnih oboljenja. Pe~a}enje (zalivanje) fisura zuba. – Stomatolo{ki pristup pacijentima oboljelim od AIDS-a.savjetovali{te "Razgovor sa pacijenticom". – Dentalni plak. Izu~avanje zdravstvenih potreba i zahtjeva stanovni{tva sa zdravstvenom za{titom i osvrtom na stomatolo{ku djelatnost. hirur{ke intervencije kod medicinski kompromitovane djece – Ekstirpacija mladih trajnih zuba sa nezavr{enim rastom korjena . PEDIJATRIJA Edukaciju iz pedijatrije specijalizant }e provesti na Klinici za pedijatriju univerzitetsko-klini~ke bolnice u trajanju od 3 mjeseca. – Fluoridi u stomatolo{koj preventivi. – Primarne operativne mjere prevencije. II. struktura i mehanizam djelovanja. – Predavanje zdravstvenog odgoja sa ciljem o~uvanja oralnog zdravlja za {kolsku djecu i adolescente. 2011. – Preventivne mjere i oralno zdravlje kod trudnica (savjetovali{te) – Pristup provo|enja prevencije oralnih bolesti kod specifi~nih bolesnika (komatozni pacijenti. – Organizacija stomatolo{ke za{tite za pred{kolsku djecu – Organizacija stomatolo{ke za{tite za {kolsku djecu JAVNO ZDRAVSTVO-ORGANIZACIJA STOMATOLO[KE ZA[TITE Prakti~na nastava 300 sati Prakti~ni rad se sastoji u izradi godi{njih planova i programa rada zdravstvenih ustanova za odgovaraju}u populacju. – Indeksi oralnog zdravlja stanovnika. Hemijska i mehani~ka sredstva. Kriterij selekcije intaktnih zuba za pe~a}enje. duhanski produkti. va`e}i standardi i normativi – Javno mnijenje i oralno zdravlje – Sociologija pasivnog ili negativnog odnosa gra|ana preme oralnom zdravlju. TEORETSKANASTAVA 225 ^ASOVA Upoznavanje sa sljede}im hroni~nim oboljenjima: – Kardiovaskularna oboljenja – Astma – Hroni~na renalna insuficijencija – Diabetes mellitus – Gastroezofagealni refluks – Poreme}aji ishrane . – Zdravstvena informatika i zdravstvena statistika.Ca(OH)2 metoda – Amputacija na mlije~nim zubima sa primjenom formokrezolskih preparata – Anestezija i ekstrakcija mlije~nih i stalnih zuba. – Detekcija plaka (obojavanje) odre|ivanje plak indeksa. dokumentacija i evidencija. – Oralna higijena. – Detekcija karijesa prema WHO. napitaka. – Planiranje preventivnih mjera za za{titu oralnog zdravlja trudnica . planiranje sedmi~nog jelovnika zdrave ishrane sa aspekta za{tite oralnog zdravlja. ~asopisi.-og stolje}a" u domenu stomatologije za dugoro~no vrijeme. – Popularna predavanja zdravstvenog odgoja za pred{kolsku djecu u dje~jem vrti}u (metode i oblici). definicija i ciljevi preventivne stomatologije – Primarna. Standardi primjene fluorida. paraplegi~ari.tehnika postepenog uklanjanja karijesa na mlije~nim zubima – Preparacije kaviteta na I stalnim molarima i na mladim stalnim zubima – Obrada i poliranje ispuna – Direktno i indirektno prekrivanje pulpe na mladim stalnim zubima – Vitalna amputacija na mlije~nim zubima . – Detekcija plaka. Upotreba dentalnog konca.metode apeksogeneze i apeksifikacije. mlijeka. – Fluoridacija soli. – Ishrana. Tehnika ~etkanja zuba. 7. Endogene metode. – Zubne paste (sastav). PREVENTIVNA STOMATOLOGIJA Prakti~na nastava 700 sati – Prvi prijem pacijenta. Karton WHO. dje~ija protetika – Stomatolo{ki tretman djece sa specijalnim potrebama (odlazak u stacionarnu ustanovu) – Interceptivna ortodoncija PREVENTIVNA STOMATOLOGIJA teoretska nastava 300 sati – Istorijat. TV. Edukacija pacijenata. Skidanje plaka. slijepe i slabovide osobe gluhonijemi. s posebnim osvrtom na organizaciju {kolske i pred{kolske stomatolo{ke za{tite. Glavna i pomo}na sredstva za oralnu higijenu. sekundarna i tercijarna stomatolo{ka prevencija. novine. Demonstriranje tehnika ~etkanja zuba na modelu. komparativnim prikazima zdravstvenog stanja-oralnog zdravlja stanovni{tva u pojedinim regijama u BiH. – Fluoridacija zuba metodom premazivanja sa rastvorom ili gelom – Odabir intaktnih zuba za primjenu metode zalijevanja fisura. Demonstracija postavljanja koferdama i prakti~no izvo|enje – Preparacija kaviteta na mlije~nim zubima – Prekrivanje pulpe . elektri~nih ~etkica. Plak indeks i Indeks OH. dijabeti~ari renalni bolesnici) – Prevencija i stomatolo{ki tretman oboljelih od AIDS-a i drugih vrsta ovisnosti (alkohol.

Sistem pla}anja. 7. Zakonodavstvo u zdravstvu B. te na Katedri za socijalnu medicinu i organizaciju javnog zdravstva medicinskog fakulteta u trajanju od 2 mjeseca. MAKSILOFACIJALNA HIRURGIJA Vrsta specijalizacije: OSNOVNA Trajanje specijalizacije: 5 godina (60 mjeseci) Plan specijalizacije: [IRA TEMATSKA OBLAST Uvodni dio osnovna teorijska nastava Maksilofacijalna hirurgija MJESTO U@A TRAJANJE TRAJANJE TEMATSKA OBAVLJANJA MJESECI MJESECI STA@A OBLAST Stomatolo{ki fakultet 1 Klinika za maksilofacijalnu hirurugiju 24 . Kretanje zdravlja i bolesti. SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 17 – Strana 135 – Celijakije – Cisti~na fibroza – Stanja primarne i sekundarne imunodeficijencije – Juvenilni hroni~ni artritis – Krvne diskrazije – Maligna oboljenja kod djece – Epilepsija i drugi neurolo{ki poreme}aji PRAKTI^NANASTAVA 450 ^ASOVA Prakti~na nastava se sastoji u tromjese~nom boravku na odjeljenjima pedijatrijske klinike. Zdravstvena djelatnost kao "potro{nja i proizvodnja" (medicinska i stomatolo{ka ekonomika). izbijanja i odnosa stalnih inciziva – Posljedica nepravilnosti u stalnoj denticiji – Poreme}aj niza nakon ekstrakcije ostalih zuba u toku razvoja vilica. III. indikacije – Urgentna stanja u stomatolo{koj ambulanti B. Izvori i na~in prikupljanja sredstava za zdravstvenu za{titu. B. 4. Finansiranje zdravstvene za{tite.komparativnostatisti~ke analize. dokumentacija i evidencija. ORTOPEDIJA VILICA Edukaciju iz ortopedije vilica specijalizant }e provesti na Klinici za Ortodonciju Stomatolo{kog fakulteta u trajanju od 3 mjeseca. TEORETSKA NASTAVA 150 ^ASOVA – Normalan periodoncijum u mlije~noj i stalnoj denticiji – Gingivitisi. indikacije i kontaraindikacije. PRAKTI^NA NASTAVA 300 ^ASOVA – Izvo|enje anestezija (lokalne i sprovodne) i ekstrakcije zuba – Incizije u cilju rje{avanja dentogenih infekcija – Replantacija avulziranih zuba i izrada splintova – Ekstrakcija zuba u ortodontskoj terapiji SOCIJALNA MEDICINA Edukaciju iz oralne hirurgije specijalizant }e provesti u Zavodu za javno zdravstvo Federacije Bosne i Hercegovine. izgradnje i razvoja. Kadrovski potencijal u zdravstvu. A. komplikacije). statisti~koj analizi i predlaganju programa razvoja stomatolo{ke za{tite u odnosu na dobivene rezultate. Programi rada. PRAKTI^NA NASTAVA 300 ^ASOVA Prakti~na nastava se sastoji u izradi epidemiolo{kih studija. fibromatoza i hiperplazije kod djece – Traumatske ulcerativne lezije i opekotine – Periodontitisi kod djece (juvenilni periodontitis) – Stomatitisi s posebnim osvrtom na aftozni. prisustvovanju stru~nim sastancima i vizitama. Indikatori zdravstvenog stanja stanovni{tva. Ekonomika zdravstva. 2011. A. vje`be {patulom) – Otkrivanje nepravilnosti u toku prvog sistematskog pregleda u~enika – Na~in saradnje ortodont-pedodont – Izrada seminarskog rada BOLESTI USTA I PARADONTOLOGIJA Edukaciju iz bolesti usta i parodontologije specijalizant }e provesti na Klinici za Oralnu medicinu i paradontologiju Stomatolo{kog fakulteta u trajanju od 2 mjeseca. Programiranje. A. Indeksi oralnog zdravlja stanovnika . Socio-ekonomska struktura stanovni{tva. TEORETSKA NASTAVA 150 ^ASOVA Biolo{ke karakteristike stanovni{tva. te svakodnevnom radu u pojedinim dispanzerima-savjetovali{tima. A. TEORETSKA NASTAVA 225 ^ASOVA – Rast i razvoj oro-facijalnog sistema – Veza nepravilnosti u mlije~noj denticiji sa nepravilnostima u stalnoj denticiji – Etiolo{ki faktori nepravilnosti u mlije~noj denticiji i njihova eliminacija – Posljedice nepravilnosti u mlije~noj denticiji – Zna~aj mlije~nog niza i pravilne okluzije – Zna~aj mlije~nih zuba sa aspekta o~uvanja potrebnog prostora za stalne zube (izbor prioriteta u sanaciji mlije~nih zuba) – Prvi stalni molar i njegova uloga u okluziji – Posljedica neblagovremenog va|enja prvog stalnog molara i najpovoljnije vrijeme za njegovu ekstrakciju – Nepravilnost rasta.^etvrtak. PRAKTI^NA NASTAVA 300 ^ASOVA Dijagnostika i terapija nabrojanih stanja i oboljenja u usnoj {upljini kod djece. ORALNA HIRURGIJA Edukaciju iz oralne hirurgije specijalizant }e provesti na Klinici za Oralnu hirurgiju Stomatolo{kog fakulteta u trajanju od 2 mjeseca. PRAKTI^NA NASTAVA 450 ^ASOVA – Dijagnostika nepravilnosti u mlije~noj denticiji – Intervencije pedodonta u cilju spre~avanja nastanka nepravilnosti (bru{enje. Zdravstvena informatika i zdravstvena statistika. Specijalizant se aktivno uklju~uje u svakodnevni rad u navedenim institucijama u cilju razumijevanja na~ina i zna~aja planiranja u javnom zdravstvu. specifi~nosti vezane za dje~ji uzrast – Lokalni anestetici i vazokonstriktori – Odontogene akutne i hroni~ne infekcije kod djece – Replantacija zuba i imobilizacija nakon traumatskih povreda – Patologija temporomandibularnog zgloba – Impakcije i hirur{ki tretman. herpeti~ni ulceronekroti~ni gingivostomatitis – Glossitisi – Heilitisi – Oralna kandidijaza – Mukozne retencione ciste (mucocele) – Hemangiomi – Lezije u ustima u toku dje~jih infektivnih bolesti B. gingivalna recesija. planirana ekstrakcija mlije~nih zuba) – Izrada ~uvara prostora – Interceptivna ortodoncija (muskularne vje`be. TEORETSKA NASTAVA 150 ^ASOVA – Tehnike ekstrakcije mlije~nih i stalnih zuba kod djece – Lokalne i sprovodne anestezije u oralnom podru~ju (podjele. Epidemiolo{ki metod istra`ivanja u medicini i stomatologiji.

4.68 sati b3. Povrede maksilofacijalne regije Nastavna jedinica: – etiologija – klasifikacija – dijagnostika – simptomatologija – terapija – sociolo{ko-epidemiolo{ki zna~aj 1.pokazni rad mentora iz zna~ajnih dijagnosti~kih. Prakti~na nastava: b1 .191sat b2. u nastavnim turnusima (ljetni i zimski semestar) po planu koji utvr|uje navedeni fakultet.Broj 17 – Strana 136 Povrede maksilofacijalne regije Onkolo{ki problemi maksilofacijalne regije Upalni procesi maksilofacijalne regije Uro|ene i ste~ene anomalije maksilofacijalne regije Hirur{ka oboljenja pljuva~nih `lijezda Hirur{ka oboljenja nerava MFR Urgentna maksilofacijalna hirurgija Hirur{ka tehnika Dijagnostika Eksperimentalna hirurgija Op}a hirurgija Bolni~ki odjel abdominalne hirurgije Urgentna Bolni~ki odjel medicina urgentne medicine Traumatologija Bolni~ki odjel traumatologije Ortopedija Bolni~ki odjel ortopedije Neurohirurgija Bolni~ki odjel neurohirurgije Transfuziologija Bolni~ki odjel transfuziologije Bolni~ki odjel ORL Bolni~ki odjel plasti~ne hirurgije Abdominalna hirurgija SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH 3 ^etvrtak. – komunikacijske vje{tine. – etika i propisi. – promocija zdravlja. Prakti~na nastava: 546 sati b1 .37 sati 2. Prakti~na nastava: 273 sati b1 . 2011. Teoretska nastava: 182 sati a1 . Nastavni predmet: Upalni procesi maksilofacijalne regije 1.136 sati b3 .382 sati b2 . 3.14 sati Nastavna jedinica: – patofiziologija upale – topografsko-anatomski odnosi glave i vrata – etiologija – klasifikacija – simptomatologija – dijagnostika – terapija . Teoretska nastava: a1 .27 sati a2 .seminarske radnje specijalizanta (30% sati) a3 .55 sati a3 . na odjeljenju. 7.individualni rad specijalizanta na Klinici (40% sati) B. diskusija sa mentorom (30% sati) a2 . operativnih procedura (25% sati) b3 . Nastavni predmet: Onkolo{ki problemi maksilofacijalne regije 1.svakodnevni prakti~ni rad u ambulanti.27 sati a3 .2.eksperimentalni rad (5% sati) UVODNI DIO .72 sati 2.28 sati Nastavna jedinica: – etiologija – klasifikacija – dijagnostika – simptomatologija – terapija – lokalitet 1. razgovori.predavanja. Edukacija sadr`i: Nastavni predmet Teoretski broj sati 136 182 91 136 91 91 46 273 46 46 1093 Trajanje Broj mjeseci 3 4 2 3 2 2 1 5 1 1 24 3 Povrede maksilofacijalne regije Onkolo{ki problemi maksilofacijalne regije Upalni procesi maksilofacijalne regije 2 Uro|ene i ste~ene anomalije maksilofacijalne regije Hirur{ka oboljenja pljuva~nih `lijezda Hirur{ka oboljenja nerava MFR Urgentna maksilofacijalna hirurgija Hirur{ka tehnika Dijagnostika Eksperimentalna hirurgija Ukupno sati 2 1 5 1 1 23 3 4 4 4 6 2 6 6 Otorinolaringologija Plasti~na i rekonstruktivna hirurgija NASTAVNI PROGRAM A. MAKSILOFACIJALNA HIRURGIJA Edukaciju iz maksilofacijalne hirurgije specijalizant sprovodi na Klinici za maksilofacijalnu hirurgiju i trajanju od 24 mjeseca.55 sati a2 . 1. – sposobnost sticanja i preno{enja znanja. – timski rad. u operacionoj sali (70% sati) b2 .OSNOVNA TEORIJSKA NASTAVA Osnovna teorijska nastava se provodi iz oblasti: – dono{enje klini~kih odluka. 4 2 Obavlja se na stomatolo{kom fakultetu u ukupnom trajanju od 1 mjesec. terapeutskih. – upravljanja sistemom. Teoretska nastava: 91 sat a1 .

Prakti~na nastava: 273 sati b1 .82 sati a2.8.191 sat 5 b2 .14 sati Nastavna jedinica: – anatomsko-fiziolo{ki aspekt – etiologija – klasifikacija – simptomatologija – dijagnostika – terapija 1. Teoretska nastava: 46 sati a1 .18 sati 2. Prakti~na nastava: 273 sati b1 .10. Nastavni predmet: Hirur{ka oboljenja pljuva~nih `lijezda 1.14 sati Nastavna jedinica: – embriolo{ki aspekt – etiologija – klasifikacija – simptomatologija – dijagnostika – lokalitet – terapija – sociolo{ko-epidemiolo{ki zna~aj 1.27 sati a2 . 2.205 sati b3 .7 sati Nastavna jedinica: – uzroci smrtnosti – urgentna stanja – hitne intervencije 1.37 sati 2.27 sati a2 .7.18 sati 2. Teoretska nastava: 46 sati a1 -14 sati a2 .4.37 sati 2. 7.191 sat b2 .573 sati b2 .6.Teoretska nastava: 273 sati a1 .68 sati b3 . Prakti~na nastava: 819 sati b1 . Edukacija sadr`i: 1.14 sati a3.14 sati a3 .1.109 sati 2. 4.27 sati a3 .14 sati a2 .27 sati a3. Nastavni predmet: Hirur{ka tehnika 1.95 sati b2 . OP]A HIRURGIJA I TRANSFUZIOLOGIJA Edukaciju iz op}e hirurgije specijalizant sprovodi na Hirur{kim klinikama u trajanju od 21 mjeseca.34 sati b3. Teoretska nastava: 182 sati .191 sahal b2 . Nastavni predmet: Dijagnostika 1.82 sati a3 . Teoretska nastava: 91 sat a1.68 sati b3. Prakti~na nastava: 136 sati b1. 2011.7 sati Nastavna jedinica: – dijagnosti~ke metode – dijagnosti~na oprema – interpretacija 1. Prakti~na nastava: 273 sati b1 .27 sati a3 . Prakti~na nastava: 136 sati b1 -95 sati b2 . SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 17 – Strana 137 1. a iz Transfuziologije u Zavodu za transfuzijsku medicinu Federacije Bosne i Hercegovine u trajanju od 2 mjeseca.^etvrtak.27 sati a2 .18 sati 2.14 sati a2 . Teoretska nastava: 91 sat a1 . Nastavni predmet: Uro|ene i ste~ene anomalije maksilofacijalne regije 1.9. Teoretska nastava: 91 sat a1 .95sati b2.34 sati b3 . Nastavni predmet: Eksperimentalna hirurgija 1.14 sati Nastavna jedinica: – anatomsko-fiziolo{ki aspekt – etiologija – klasifikacija – simptomatologija – dijagnostika – terapija 1. Edukacija sadr`i: Nastavni predmet Abdominalna hirurgija Centar urgentne medicine Traumatologija Ortopedija Neurohirurgija Transfuziologija Ukupno sati Teoretski 182 182 182 182 273 91 1092 Prakti~ni 546 546 546 546 819 273 3276 Ukupno 728 728 728 728 1092 364 4368 2. Prakti~na nastava: 136 sati b1 .68 sati b3 .7 sati Nastavne jedinice: – uvod u eksperimentalni rad – rad na pokusnim `ivotinjama – rad na le{evima Nakon zavr{ene edukacije specijalizant pola`e kolokvij za svaki nastavni predmet.5.34 sati b3 . Nastavni predmet: Hirur{ka oboljenja nerava maksilofacijalne regije 1.14 sati a3.37 sati 2. Nastavni predmet: Urgentna maksilofacijalna hirugija 1.41 sat Nastavna jedinica: – principi hirur{ke tehnike MFH – operativne procedure kod povreda MFR – operativne procedure kod tumora MFR – operativne procedure kod deformacija MFR – operativne procedure kod oboljenja nerava MFR – operativne procedure kod oboljenja pljuva~nih `lijezda – operativne procedure kod fcod upalnih procesa 1. Teoretska nastava: 46 sati a1 . Abdominalna hirurgija Edukaciju iz abdominalne hirurgije specijalizant sprovodi na Klinici za abdominalnu hirurgiju u trajanju od 3 mjeseca.

Ortopedija Edukaciju iz ortopedije specijalizant sprovodi na Ortopedskoj klinici u trajanju od 4 mjeseca.Broj 17 – Strana 138 SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH ^etvrtak. Teoretska nastava: 182 sati a1 .3. Teoretska nastava: 182 sati a1 . Neurohirurgija Edukaciju iz neurohirurgije specijalizant sprovodi na Klinici za neurohinirgiju u trajanju od 6 mjeseci.382 sati b2.109 sati 2.72 sati 2. 2. 2. Edukacija sadr`i: 1. Edukacija sadr`i: 1.82 sati a3 .136 sati b3.72 sati 2. Prakti~na nastava: 546 sati b1 . 3.82 sati a2 . 7.14 sati U toku edukacije specijalizant treba da savlada nastavni program: – krvne grupe ABO sistema – Rh faktor i podgrupe ABO sistema – derivati krvi i supstituenti – uzimanje.55 sati a3 .382 sati b2. Urgentna medicina Edukaciju iz urgentne medicine specijalizant sprovodi u Centru urgentne medicine u trajanju od 4 mjeseca.55 sati a3. Traumatologija Edukaciju iz traumatologije specijalizant sprovodi na Klinici za traumatologiju u trajanju od 4 mjeseca. nosa i grla u trajanju od 6 mjeseci. Edukacija sadr`i: 1.27 sati a2 .4.5. Edukacija sadr`i: 1.27 sati a3-37 sati 2.573 sati b2 .82 sati a3 .6. Teoretska nastava: 273 sati a1 .382 sati b2. Teoretska nastava: 273 sati a1 .191 sat b2 .55 sati a3 .136 sati b3. Teoretska nastava: 182 sati a1 .28 sati U toku edukacije specijalizant treba da savlada nastavni program: – dijagnostika urgentnih stanja – klini~ka slika – trija`a bolesnika – {ok – reanimacioni postupci Nakon zavr{ene edukacije specijalizant pola`e kolokvij. Transfuziologija Edukaciju iz transfuziologije specijalizant sprovodi u Zavodu za transfuzijsku medicinu Federacije Bosne i Hercegovine u trajanju od 2 mjeseca.28 sati U toku edukacije specijalizant treba da savlada nastavni program: – osnovni principi hirur{ke tehnike – principi asepse i antisepse – rad u operacionoj Sali Nakon zavr{ene edukacije specijalizant pola`e kolokvij. 2.205 sati b3 .55 sati a2 . Edukacija sadr`i: 1.55 sati a2 .72 sati 2.41sat U toku edukacije specijalizant treba da savlada nastavni program: – dijagnosti~ka metoda u ORL – onkolo{ki problemi u ORL – oboljenja nerava – simptomatologija – terapija Nakon zavr{ene edukacije specijalizant pola`e kolokvij. Prakti~na nastava: 546 sati b1. konzervisanje i distribucija krvi – komplikacije transfuzije krvi i derivata – terapija sa krvlju i krvnim derivatima (indikacija i kontra-indikacije) – poreme}aj koagulacije krvi (sa hirur{kog aspekta) – DIK (deseminirana intravaskulama koagulacija) Nakon zavr{ene edukacije specijalizant pola`e kolokvij. 2. Prakti~na nastava: 819 sati b1 . Prakti~na nastava: 546 sati b1 .55 sati a2 . 2011. a1 . Prakti~na nastava: 273 sati b1 . 4.82 sati a2.2.68 sati b3 .41 sat U toku edukacije specijalizant treba da savlada nastavni program: – dijagnostika neurohirur{kih oboljenja – simptomatologija – terapija – rehabilitacija neurohirur{kih bolesnika Nakon zavr{ene edukacije specijalizant pola`e kolokvij.72 sati 2.55 sati a2 .205 sati b3. Edukacija sadr`i: 1.109 sati 2.28 sati U toku edukacije specijalizant treba da savlada nastavni program: – hirur{ka oboljenja zglobova – dijagnostika – simptomatologija – hirur{ka terapija Nakon zavr{ene edukacije specijalizant pola`e kolokvij. Teoretska nastava: 91 sat a1 . 2. Prakti~na nastava: 819 sati b1-573 sati b2 .382 sati b2 -136 sati b3. Prakti~na nastava: 546 sati b1 .136 sati b3 . .28 sati U toku edukacije specijalizant treba da savlada nastavni program: – dijagnostika traumatiziranih bolesnika – simpiomatologija – terapija – rehabilitacija Nakon zavr{ene edukacije specijalizant pola`e kolokvij. OTORINOLARINGOLOGIJA Edukaciju iz otorinolaringologije specijalizant sprovodi na Klinici za bolesti uha.55 sati a3 .

analizu ortopantomografskih Rtg snimaka. intraoralnu i ekstraoralnu Rtg dijagnostiku. intraekstraoralni lukovi i dr. SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 17 – Strana 139 4. Katalog znanja: – Anamneze. poreme}aj funkcija. dijagnostiku uro|enih mana. ORTODONCIJA Vrsta specijalizacije: OSNOVNA Trajanje specijalizacije: 3 godine (36 mjeseci) Plan specijalizacije: [IRA TEMATSKA OBLAST Uvodni dio . uzimanje otisaka za reparaturu .. traume. funkcionalnim aparatima (propulzor. Maksilofacijalna hirurgija (2 mjeseca) Upoznaje hirur{ko lije~enje te{kih deformacija vilica i lica (skeletne II klase. germektomiju i drugih zuba. poliprstenasta sa okruglim i ~etvrtastim lukom.41 sat U toku edukacije specijalizant treba da savlada nastavni program: – osnovni principi plasti~ne i rekonstruktivne hirurgije – vrste transplantacije tkiva – mikrovaskularni re`anj – zna~aj vaskularizacije u plasti~noj hirurgiji Nakon zavr{ene edukacije specijalizant pola`e kolokvij.popravka ortodontskog aparata. {tetne navike.monobloka. prenatalni razvitak i dinamiku rasta vilica i lica. frenulektomiju i druge intervencije u okviru ortodontsko-hirur{kog lije~enja. Preventivna i dje~ja stomatologija 4 mjeseca Osposobljava se za samostalno rje{avanje dijagnosti~kih i terapeutskih problema kod posljedica ranog gubitka mlije~nih i stalnih zuba. postnatalni rast kranijuma. Osposobljava se za samostalnu klini~ku dijagnostiku nepravilnosti usta i zuba. op}e nasljedne faktore. sprovo|enje preventivnih i interceptivnih mjera u oblasti ortopedije vilica. hirur{kim zahvatima kod raznih sindroma vezanih za orofacijalni sistem idr. usana i nepca.monobloka . Etiologiju nepravilnosti kraniofacijalnog sistema. tele Rtg dijagnostiku. primjenu miofunkcionalne terapije za grupe i pojedince uz razna sredstva i pomagala. Uticaj ekolo{kih uslova na zdravlje djece. epidemiologiju malokluzija i zdravstveno-odgojni rad. funkcionalnih aparata raznih tipova. funkcionalno ispitivanje – Uzimanje otisaka raznim materijalima – Analiza studijskih modela . Na~in provjere znanja: kolokvij. – sposobnost sticanja i preno{enja znanja.205 sati b3 . funkcionalna ispitivanja. nutricione potrebe i vrste hrane. proba i predaja funkcionalnog aparata . – Postavljanje dijagnoze i plana terapije okluzalnih anomalija – Predaja pokretnih aktivnih aparata – Uzimanje konstrukcionog zagri`aja. otkrivanje i hirur{ko otklanjanje retiniranih zuba.82 sati a2. Teorijska i prakti~na nastava na fakultetu 8 mjeseci Kroz nastavu organizovanu na fakultetu. karijes. nalaz. Savjetovali{ni metod rada.) i upoznaje se sa osnovama terapije fiksnim aparatima (labiolingvalna tehnika.osnovna teorijska nastava Teorijska i prakti~na nastava na fakultetu Ortodoncija MJESTO OBAVLJANJA STA@A Stomatolo{ki fakultet Stomatolo{ki fakultet Klinika za ortodonciju TRAJANJE MJESECI 1 8 18 4 2 2 1 36 Preventivna i dje~ja Klinika za dje~ju i preventinu stomatologija stomatologiju Maksilofacijalna hirurgija Klinika za maksilofacijalnu hirurgiju Oralna hirurgija Pedijatrija Klinika za oralno-hirur{ke discipline Klinika za pedijatriju univerzitetsko-klini~ke bolnice UVODNI DIO . lije~enje djece sa te{kim malokluzijama.morfologija.razne metode – Analiza rendgenskih filmova (intraoralni i ortopantomografija).82 sati a3 . maksile. izrada studijskih modela. veli~inu zuba. 2011. u nastavnim turnusima (ljetni i zimski semestar) po planu koji utvr|uje navedeni fakultet. morfolo{ka . Obavlja se na stomatolo{kom fakultetu u ukupnom trajanju od 1 mjesec. – komunikacijske vje{tine. uzimanje konstrukcionog zagri`aja i predaja vestibularne plo~e. uro|enih rascjepa lica.rascjepi i sindromi. kao i rendgen dijagnostiku. nalaz. izradu i primjenu pokretnih i fiksnih dr`a~a prostora. – upravljanja sistemom. endokrine disfunkcije.^etvrtak. Pedijatrija 1 mjesec Fiziologija i patologija novoro|en~eta . klasifikacija. asimetrije lica. funkcionalma. postavljanje dijagnoze i plana terapije okluzalnih anomalija.). izradu konturnih plombi za obezbje|ivanje aproksimalnog kontakta radi sprje~avanja gubitka prostora zbog aproksimalnih karijesa. preoperativno i postoperativno lije~enje. skeletnog otvorenog zagri`aja. Dijagnostiku nepravilnosti kraniofacijalnog sistema.) Savladati ratni hirur{ki minimum. terapijska readaptacija i kontrola pacijenata. Prakti~na nastava: 819 sati b1-573 sati b2 . bionator. uzimanje konstrukcionog zagri`aja.OSNOVNA TEORIJSKA NASTAVA Osnovna teorijska nastava se provodi iz oblasti: – dono{enje klini~kih odluka. – etika i propisi. fiksnih aparata. mandibule. 7. labijalni frenulum. analizu fotografije i dr. razna oboljenja. terapiju nepravilnosti orofacijalnog sistema: pokretnim mehani~kim aparatima. lokalne faktore. – timski rad. hip i hiperprodukciju. Upoznaje lije~enje malokluzija fiksnim aparatima. profilnih tijela Rtg snimaka. lije~enje te{kih kongenitalnih anomalija . analiza studijskih modela. izrada funkcionalnog aparata. u~estalost. kongenitalne anomalije. lokalna oboljenja. Edukacija sadr`i 1. lije~enje odraslih sa raznim malokluzijama. Patrona`ni rad. rani gubitak mlije~nih i stalnih zuba. specijalizant izu~ava iz oblasti ortodoncije: pravilan i nepravilan rast i razvoj kraniofacijalnog sistema. predaja pokretnih aktivnih aparata. – promocija zdravlja. Vakcinacije. izradu i primjenu pokretnih mehani~kih aparata. izrada `i~anih elemenata za aktivne pokretne ortodontske aparate. Zdravstveni odgoj djece i roditelja. uzimanje otisaka raznim materijalima. rascjepa i sindroma . dinamiku rasta stalnih zuba i zubnih lukova u raznim stadijumima. autotransplantaciju zuba. Teoretska nastava: 273 sati a1 . PLASTI^NA I REKONSTRUKTIVNA HlRURGIJA Edukaciju iz plasti~ne i rekonstruktivne hirurgije specijalizant sprovodi na Klinici za plasti~nu i rekonstruktivnu hirurgiju u trajanju od 6 mjeseci. ortodontsko protetsko lije~enje i ortodontsko hirur{ko lije~enje.na studijskim modelima. Ortodoncija 18 mjeseci Anamneza. proba i predaja funkcionalnog aparata . lije~enje osoba sa malokluzijama i parodontalnim oboljenjima.109 sati 2. 4. metabolizam i ishrana. klini~ka. regulator funkcije i dr. Oralna hirurgija 2 mjeseca Upoznaje hirur{ko lije~enje prekobrojnih zuba. analiza rendgenskih filmova (intraoralni i ortopantonografija). razvitak mlije~nih i stalnih zuba.

baze podataka.Broj 17 – Strana 140 – SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH ^etvrtak. reumatizam. metode procjene. {kolska sredina. ZDRAVSTVENA EKONOMIKA: pojam cijena i tro{kova u zdravstvu. kori{}enje zdravstevne za{tite. zna~aj tehnologije za zdravstvo. navike i obi~aji i njihov uticaj na zdravlje. planiranje i ispitivanje ishrane. klasifikacioni sistemi. metode i tehnike zdravstveno-odgojnog rada. Provodi se na Institutu za socijalnu medicinu medicinskog fakulteta ili zavodima za javno zdravstvo. nivoi odlu~ivanja tradicionalne i moderne tehnike. socijalna za{tita i teorija socijalne sigurnosti. analize sistema. pravilnici i uputstva. izrada plana.popravku ortodontskog aparata – Terapijska readaptacija i kontrola pacijenata Laboratorija: – Izrada studijskih modela na vi{e na~ina – Izrada `i~anih elemenata za aktivne pokretne ortodontske aparate – Izrada funkcionalnog aparata Detaljniji sadr`aj programa specijalisti~kog usavr{avanja }e odrediti voditelj programa specijalizacije odre|en od strane Federalnog ministra zdravstva u saradnji sa strukovnim udru`enjem. zdravstveno stanje stanovni{tva svijeta. analiza odlu~ivanja . zaklju~ivanje na osnovu uzoraka.multidisciplinarni pristup. Prakti~ni trening: Socijalno-medicinska patologija u trajanju od 9 mjeseci. korisnik i njegova uloga. Provodi se u Federalnom ministarstvu zdravstva. ZDRAVSTVENA ZA[TITA: jedinice socijalnomedicinskog posmatranja. deskriptivni. 7. njihova primjena i evaluacija. 2. zdravstevno zakonodavstvo. 5. 7. sistem odlu~ivanja. Provodi se u zavodima za javno zdravstvo i zavodima za zdravstveno osiguranje. sistem primarne zdravstvene za{tite. unapre|enje zdravlja djece i omladine. procjena zdravstvene tehnologije. – sposobnost sticanja i preno{enja znanja. ostali nivoi zdravstvene za{tite. primarna zdravstvena za{tita. – timski rad. voda. cilj i predmet mjerenja. pojam zdravstve politike i metod delovanja. razlike u odnosu na druge sektore. – upravljanja sistemom. ekologija rada. zakon. nau~nostru~na literatura. veza izme|u pona{anja zdravlja i bolesti. komunalna higijena. vi{ekriterijumsko odlu~ivanje. atmosfera. ishrana. EPIDEMIOLOGIJA: epidemiolo{ki metod. karakteristike ishrane i uhranjenosti. mjerenje zdravstenog stanja. razvoj zdravstvene za{tite.drvo odlu~ivanja. SOCIJALNA MEDICINA Vrsta specijalizacije: OSNOVNA Trajanje specijalizacije: 3 godine (36 mjeseci) Plan specijalizacije: [IRA TEMATSKA OBLAST Uvodni dio osnovna teorijska nastava Teorijska nastava Socijalna medicina U@A TEMATSKA OBLAST MJESTO OBAVLJANJA STA@A Stomatolo{ki fakultet TRAJANJE MJESECI 1 Stomatolo{ki fakultet 8 24 Socijalno-medicinska Institut za socijalnu patologija medicinu medicinskog fakulteta ili zavodi za javno zdravstvo Organizacija Federalno ministarstvo zdravstva zdravstvene djelatnosti i zdravstveno zakonodavstvo Zdravstvena zavodi za javno ekonomika zdravstvo i zavodi za zdravstveno osiguranje Zdravstvena statistika Institut za socijalnu i metode istra`ivanja medicinu medicinskog fakulteta Promocija zdravlja i zavodi za javno zdravstveni odgoj zdravstvo Epidemiologija zavodi za javno zdravstvo Higijena zavodi za javno zdravstvo 9 9 2 3 1 1 2 36 UVODNI DIO . Obavlja se na stomatolo{kom fakultetu u ukupnom trajanju od 1 mjesec. pojam zdravlja i njegove za{tite. buka. determinante zahtjeva. modeli za predvi|anje.OSNOVNA TEORIJSKA NASTAVA Osnovna teorijska nastava se provodi iz oblasti: – dono{enje klini~kih odluka. indikatori. bolni~ki sistem. . Organizacija zdravstvene djelatnosti i zdravstveno zakonodavstvo u trajanju od 9 mjeseci. izvori podataka i njihova vrijednost. ZDRAVSTVENI SISTEMI: sistematski pristup. deskriptivna statistika. mentalna oboljenja. faktori rizika. zdravstveni odgoj . Zdravstvena ekonomika u trajanju od 2 mjeseca.crijevnih zaraza. nabavka opreme. masovna nezarazna oboljenja. funkcionalne karakteristike sistema. kategorije koje podlije`u zakonskoj regulativi. zdravstevno odgojni programi. organizacija djelatnosti. metode ekonomskih analiza u zdravstvu. evidencija i dokumentacija. UPRAVLJANJE I KONTROLNI MEHANIZMI: principi teorije rukovo|enja. funkcionisanje zdravstvene za{tite. multivarijantna statistika. zdravstveni informacioni sistem. Linearna regresija i korelacija. vi{estruka linearna regresija i korelacija. kontrola zdravstvene potro{nje. u nastavnim turnusima (ljetni i zimski semestar) po planu koji utvr|uje navedeni fakultet. rak. klasifikacioni sistemi. Teorijska nastava na stomatolo{kom fakultetu: 1. pisanje stru~ne publikacije. tehnologije planiranja. – promocija zdravlja. ustanova za pred{kolski uzrast. mjere za sprje~avanje i suzbijanje zaraznih bolesti. respiratornih infekcija i transmisivnih zaraza. 6. finansiranje zdravstvene za{tite. 4. kontrolni mehanizmi. karakteristike zarazne bolesti . analiza vremenskih serija. ekonomi~nost. kardiovaskularne bolesti. 8. potrebe i njihovo mjerenje. RUKOVO\ENJE. zdravstevna potro{nja. Uzimanje konstrukcionog zagri`aja i predaja vestibularne plo~e – Predaja kose ravni – Izrada i predaja podveza brade – Uzimanje otisaka za reparaturu . osnovne metode i postavke istra`iva~kog rada. organizacione strukture. analiti~ki i eksperimentalni. sanitacija sredine. 3. osnovne klasifikacije. obezbje|enje kvaliteta u zdravstevnoj za{titi. karakteristike stanja u BIH. PROMOCIJA ZDRAVLJA I ZDRAVSTEVNI ODGOJ: pona{anje. najva`nije tehnike istra`ivanja. – etika i propisi. 4. higijena naselja i urbanizam. 2011. higijena sela i privremenih naselja. zakonski propisi i sanitarna kontrola. HIGIJENA: ekologija. oblici pona{anja i njihovo formiranje. STATISTIKA: biostatistika. kontrola kvaliteta. – komunikacijske vje{tine. efikasnost.

diskusije sa mentorom A2 .Predavanja. Promocija zdravlja i zdravstveni odgoj u trajanju od 1 mjesec. norminalne grupe. HIV pozitivne ili roditelje hendikepirane djece po izboru Sprovo|enje najmanje 15 zdravstveno-odgojnih intervjua Definisanje minimalnog skupa podataka za pra}enje odre|enog programa (pravljenje obrazaca) Definisanje i razvoj jedne baze podataka Jedna kontrola kvaliteta (ta~nost i pouzdanost) podataka koji se rutinski prikupljaju (bilo za bolni~ki ili za vanbolni~ki sistem zdravstvene za{tite) Jedan prijedlog za uklju~ivanje u proces ugovaranja nadoknade tro{kova za rad ustanova (finansiranje ustanove) ili za izvo|enje nekog programa (finansiranje programa aktivnosti) Procjena izra~unavanja tro{kova za definisane medicinske usluge Jedno pore|enje kvaliteta rada dvije ili vi{e stacionarnih. jedno za trudnice i jedno za oboljele od hroni~nih masovnih nezaraznih bolesti Organizovanje.Obuka u Centru za Medicinsku informatiku B2 . te kori{tenje tih sredstava i IT u svrhu za{tite zdravlja stanovni{tva. 2011. organizovanje i odr`avanje tri predavanja: jedno za djecu {kolskog ili pred{kolskog uzrasta. vakcinacija ili zdravstveno-odgojni program) Jedna op}a evaluacija programa rada Jedna ekonomska evaluacija ostvarenog zdravstvenog programa (analiza tro{kova i efekata toga programa) Organizacija i izvo|enje jednog stru~nog sastanka sa zadatom temom Priprema. – promocija zdravlja. . 7. – komunikacijske vje{tine. SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH [IRA TEMATSKA OBLAST Teoretski dio U@A TEMATSKA OBLAST Broj 17 – Strana 141 MJESTO OBAVLJANJA STA@A TRAJANJE MJESECI 12 Zdravstvena statistika i metode istra`ivanja u trajanju od 3 mjeseca.Rad u nau~noistra`iva~kim projektima Ukupan edukativni program: Nastavni predmet 1. – timski rad. – etika i propisi.Individualno u~enje u Centru Prakti~na nastava Du`ina trajanja prakti~nog dijela je 24 mjeseca: B1 . – sposobnost sticanja i preno{enja znanja.) MEDICINSKA INFORMATIKA Vrsta specijalizacije: OSNOVNA Trajanje specijalizacije: 3 godine /36 mjeseci/ PLAN SPECIJALIZACIJE Osnovna teorijska nastava Stomatolo{ki fakultet Prema programu Katedra za medicinsku informatiku 1 11 24 Prakti~ni dio treninga Hardver i softver za medicinare Katedra za medicinsku informatiku Zdravstveni informacioni zavodi za javno sistemi zdravstvo Zdravstvena edukacija zavodi za javno zdravstvo Zdravstvena statistika zavodi za javno zdravstvo Medicinska zavodi za javno dokumentaristika zdravstvo Informacijske tehnologije Katedra za u zdravstvu medicinsku informatiku Medicinska elektronika Katedra za medicinsku informatiku Kvalitet i upravljanje Agencija za kvalitet i sistemom kvaliteta akreditaciju u zdravstvu u Federaciji Bosne i Hercegovine i zavodi za javno zdravstvo 4 4 2 2 4 4 2 2 NASTAVNI PROGRAM Teoretska nastava Du`ina trajanja teoretskog dijela je 12 mjeseci: A1 . u nastavnim turnusima (ljetni i zimski semestar) po planu koji utvr|uju navedeni fakulteti. uz minimiziranje tro{kova zdravstvenih usluga i zadovoljstvo korisnika. SPISAK PROCEDURA KOJE SPECIJALIZANT TREBA PRAKTI^NO DA URADI: Jedno me|unarodno pore|enje zdravstevnog stanja stanovni{tva Jednu procjenu zdravstevnog stanja stanovni{tva Federacije BiH sa najnovijim podacima Jednu procjenu zdravstvenog stanja stanovni{tva odre|enog regiona sa najnovijim podacima Dvije procjene zdravstvenog stanja stanovni{tva op}ina po izboru Pronala`enje i izra~unavanje ~etiri najnovija indikatora zdravstevnog stanja za koja ne postoje rutinski podaci Jednu standardizaciju op}ih stopa smrtnosti za odre|eno podru~je Jednu standardizaciju po godinama starosti i poluspecifi~nih stopa mortaliteta od odre|ene bolesti za odre|eno podru~je ^etiri analize vremenskih serija (trendova) pokazatelja zdravstvenog stanja i socijalno-ekonomskog razvoja Jedan plan rada za zdravstvene ustanove u cjelini (bolnice.Diskusije i demonstracije sa supervizorom B3 . konsenzus pristup i dr.^etvrtak. doma zdravlja Jedan plan rada definisane slu`be unutar zdravstvene ustanove Pravljenje jednog programa izvo|enja odre|ene preventivne aktivnosti (skrining. Provodi se u zavodima za javno zdravstvo.izrada "drveta odlu~ivanja" Dvije simulacije procesa protoka pacijenata u ljekarskoj ordinaciji Izrada jednog kvalitativnog modela predvi|anja neke pojave (Delfi metod. Obavlja se na medicinskom fakultetu u ukupnom trajanju od 1 mjesec. formiraranje i rad u jednoj maloj grupi sa najmanje pet seansi za gojazne.osnovna teorijska nastava 1 mjesec Osnovna teorijska nastava se provodi iz oblasti: – dono{enje klini~kih odluka. UVODNI DIO Uvodni dio .Seminari u specijalisti~kom radu A3 . 4. pu{a~e. Medicinska informatika Teoretski 12 mjeseci Prakti~ni 24 mjeseca (50% sati) (30% sati) (20% sati) (50% sati) (30% sati) (20% sati) Ukupno 36 mjeseci Cilj programa specijalizacije: Program specijalizacije medicinske informatike ima za cilj da educira doktore stomatologije kako bi ovladali znanjima i vje{tinama u~enja uz pomo} savremenih tehni~kih sredstava. Provodi se u Institutu za socijalnu medicinu medicinskog fakulteta. odnosno dvije ili vi{e ambulantno-poliklini~kih ustanova na osnovu podataka rutinske statistike Dvije grafi~ke prezentacije stohasti~kih analiza . – upravljanja sistemom.

ZDRAVSTVENA EDUKACIJA Prakti~na i teoretska edukacija iz ove oblasti traje 3 mjeseca U toku edukacije iz ovog djela programa specijalizant treba da savlada sljede}e sadr`aje: – Klasi~ni oblici zdravstvene edukacije – Cjelo`ivotna zdravstvena edukacija – Simulacije i multimedija – Ra~unari u istra`ivanjima – Telematika i u~enje na daljinu (DL. 3. Nakon provedene edukacije specijalizant treba da ovlada znanjima i vje{tinama iz ove oblasti polaganjem kolokvija i izradom seminarskih radova. Poslije zavr{ene edukacije specijalizant treba da izradi seminarske radove i polo`i kolokvij.5.2. 4. M) – Klasifikacija ra~unarskih sistema – Obrada i pohranjivanje podataka u ra~unarima – Programska podr{ka – Osnovni programski jezici i gotovi programski paketi – Proceduralno i neproceduralno programiranje Teoretski dio treninga se provodi na Katedri za medicinsku informatiku. MEDICINSKA DOKUMENTARISTIKA Prakti~na i teoretska edukacija iz ove oblasti traje 6 mjeseci Edukacija iz ove oblasti fokusirat }e se na sljede}im metodskim jedinicama: – Definicija medicinske dokumentaristike – Klasifikacije i standardi – Dokumentacija i evidencija u zdravstvu – Medicinski zapis – Statisti~ka istra`ivanja kao izvor podataka za medicinsku dokumentaciju i evidenciju – Priprema podataka za obradu na ra~unaru – Odre|ivanje kategorija odgovora – Unos podataka i postlogi~ka kontrola – Statisti~ka obrada i analiza podataka – Postupak istra`ivanja – Pretpostavke za primjenu statisti~kih metoda – Pregled statisti~kih postupaka – Svrstavanje podataka – Jednosmjerna tabulacija – Grafi~ko prikazivanje distribucije frekvencija – Jednostavnija analiza dviju varijabli – Testiranja – Principi medicinske dokumentacije i evidencije – Trendovi razvoja Teoretski dio treninga se provodi na Katedri za medicinsku informatiku. Nakon provedene edukacije. 7. Svi seminarski radovi biti }e pregledani i ocijenjeni od strane mentora i {efa Katedre i predstavljat }e dokumentaciju kandidata na Katedri za medicinsku informatiku Medicinskog fakulteta.6. 3. Prakti~ni dio treninga se provodi u zavodima za javno zdravstvo. 2011. Teoretska nastava iz oblasti medicinske informatike prema sljede}em programu: – Hardver i softver za medicinare – Zdravstveni informacioni sistemi – Zdravstvena edukacija – Zdravstvena statistika – Medicinska dokumentaristika – Informacijske tehnologije u zdravstvu – Medicinska elektronika – Kvalitet i upravljanje sistemom kvaliteta HARDVER I SOFTVER ZA MEDICINARE Prakti~na i teoretska edukacija iz ove oblasti traje 6 mjeseci U toku edukacije iz ovog djela programa specijalizant treba da savlada sljede}e sadr`aje: – Arhitektura ra~unarskih sistema (U/I. Prakti~ni dio treninga se provodi na Katedri za medicinsku informatiku. specijalizant treba da ovlada znanjima i vje{tinama iz ove oblasti polaganjem kolokvija i izradom seminarskih radova: 3. INFORMACIJSKE TEHNOLOGIJE U ZDRAVSTVU Prakti~na i teoretska edukacija iz ove oblasti traje 6 mjeseci U toku edukacije iz ovog djela programa specijalizant treba da savlada sljede}e sadr`aje: – Teorija informacija – Teorija organizacije. ZDRAVSTVENA STATISTIKA Prakti~na i teoretska edukacija iz ove oblasti traje 3 mjeseca Edukacija iz ove oblasti fokusirat }e se na sljede}im metodskim jedinicama: – Nau~na metoda u statisti~kim istra`ivanjima – Metoda uzoraka – Analiza i interpretacija podataka – Sastavljanje izvje{taja o rezultatima statisti~kih istra`ivanja – Mjesto i uloga ra~unara u statistici – Aplikativna zdravstvena statistika Teoretski dio treninga se provodi na Katedri za medicinsku informatiku. Nakon provedene edukacije specijalizant treba da ovlada znanjima i vje{tinama iz ove oblasti polaganjem kolokvija i izradom seminarskih radova.3. Nakon provedene edukacije specijalizant treba da ovlada znanjima i vje{tinama iz ove oblasti polaganjem kolokvija i izradom seminarskih radova: 3. 3.Distance Learning) Teoretski dio treninga se provodi na Katedri za medicinsku informatiku. specijalizant treba da ovlada znanjima i vje{tinama iz ove oblasti polaganjem kolokvija i izradom seminarskih radova. organizacija kao kibernetski sistem – Zdravstvena organizacija u mre`nom okru`enju . Provjera znanja Evaluacija znanja i vje{tina specijalizanta provest }e se nakon apsolviranja svakog predmeta odbranom seminarskog rada po izboru mentora i kolokvijem iz svake oblasti. CPU. Nakon provedene edukacije.4. Prakti~ni dio treninga se provodi u zavodima za javno zdravstvo. Prakti~ni dio treninga se provodi u zavodima za javno zdravstvo. Prakti~ni dio treninga se provodi u zavodima za javno zdravstvo.Broj 17 – Strana 142 SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH ^etvrtak. ZDRAVSTVENI INFORMACIONI SISTEMI Prakti~na i teoretska edukacija iz ove oblasti traje 6 mjeseci U toku edukacije iz ovog djela programa specijalizant treba da savlada sljede}e sadr`aje: – Definicije i pojmovi ZIS-a – Organizacija zdravstvenog informacionog sistema – Prikupljanje podataka – Obrada podataka – Arhiviranje podataka – Kori{tenje podataka i informacija – Klasifikacija zdravstvenih informacionih sistema – Standardizacija u medicinskoj informaci Teoretski dio treninga se provodi na Katedri za medicinsku informatiku.

– Upoznavanje analiti~kih postupaka za analizu lijekova koji se izdaju bez recepta u apoteci i specijaliziranim prodajama. a preostala 3 mjeseca obuhvataju godi{nji odmor. – etika i propisi. seminar i specijalne vje`be MJESTO (INSTITUCIJA) OBAVLJANJA STA@A Farmaceutski fakultet Farmaceutski fakultet TRAJANJE 1 mjesec 11 mjeseci Specijalizacija iz Farmakognozije je postdiplomski proces usavr{avanja magistara farmacije u kojem specijalizant pro{iruje postoje}a i sti~e nova znanja i vje{tine. Nakon zavr{ene edukacije. – Uloga prirodnih ljekovitih sirovina u terapiji. – sposobnost sticanja i preno{enja znanja. Prakti~ni dio treninga se provodi na Katedri za medicinsku informatiku. – Pra}enje istra`ivanja i novosti iz oblasti farmakognozije. – Priprema dokumentacije za dobivanje dozvole za promet lijekova koji se izdaju bez recepta u apoteci i specijaliziranim prodajama. – Standardizacija droga. seminara. odabere dodatno usavr{avanje u u`im podru~jima na kojima }e specijalizant radi. – Usvajanje dobre prakse za izradu i kvalitet lijekova u apoteci. 4. Obavlja se na farmaceutskom fakultetu u ukupnom trajanju od 1 mjesec.osnovna teorijska nastava Osnovna teorijska nastava se provodi iz oblasti: – dono{enje klini~kih odluka.7. – Sakupljanje biljnog materijala i dobivanje kvalitetne droge. u nastavnim turnusima (ljetni i zimski semestar) po planu koji utvr|uje navedeni fakultet. u dogovoru sa kandidatom. 2011. – SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Farmakognozija i hemija Katedra droga Farmakologija i toksikologija Katedra Mikrobiologija Proizvodnja i prerada lijekova Kontrola lijekova Broj 17 – Strana 143 6 mjeseci 1 mjesec 1 mjesec 1 mjesec Novi koncept zdravstvene organizacije i uticaj razvoja IT na organizacioni sistem – Komunikacioni procesi – Telematika u medicini – Internet u medicini i zdravstvu – Uticaj razvoja informacionih tehnologija na informacioni sistem i procese odlu~ivanja – Rein`injering poslovnih procesa zdravstvene organizacije Teoretski dio treninga se provodi na Katedri za medicinsku informatiku. a ostatak vremena predvi|en je za individualno usavr{avanje kandidata pod nadzorom mentora. Specijalizacija traje 36 mjeseci. Organizirana nastava za specijalizante na Farmaceutskom fakultetu u trajanju od 12 mjeseci provodi se u obliku predavanja. Mentoru je prepu{teno da. 7. Nakon provedene edukacije. specijalizant treba da izradi specijalisti~ki rad na temu koju odredi mentor. – Fitoterapija. MEDICINSKA ELEKTRONIKA Prakti~na i teoretska edukacija iz ove oblasti traje 3 mjeseca U toku edukacije iz ovog djela programa specijalizant treba da savlada sljede}e sadr`aje: – Komunikacijska elektronika – Dijagnosti~ka elektronika – Trendovi u razvoju medicinske elektronike Teoretski dio treninga se provodi na Katedri za medicinsku informatiku. Specijalizacija se obavlja 33 mjeseca.Kontrolni laboratorij Galenski laboratorij Apoteka i biljna apoteka Uprava Bosne i Hercegovine za za{titu zdravlja bilja i Federalni agromediteranski zavod 3 mjeseca 4 mjeseca 4 mjeseca (2+2) 1 mjesec 3 mjeseca Galenska proizvodnja Apotekarska djelatnost Ljekovito bilje Godi{nji odmori PLANOVI I PROGRAMI SPECIJALIZACIJA ZA MAGISTRE FARMACIJE FARMAKOGNOZIJA Vrsta specijalizacije: OSNOVNA Trajanje specijalizacije: 3 godine (36 mjeseci) Plan specijalizacije: TEMATSKA OBLAST Uvodni dio . specijalizant treba da ovlada znanjima i vje{tinama iz ove oblasti polaganjem kolokvija i izradom seminarskih radova. – Homeopatija. – Lijekovi koji se izdaju bez recepta u apoteci i specijaliziranoj prodaji. – komunikacijske vje{tine. 1. od toga 18 mjeseci na Farmaceutskom fakultetu. specijalizant treba da ovlada znanjima i vje{tinama iz ove oblasti polaganjem kolokvija i izradom seminarskih radova. specijalizant se osposobljava za: – Istra`ivanje u oblasti prirodnih ljekovitih sirovina. specijalnih vje`bi i individualnog rada sa mentorom. – upravljanja sistemom. Nakon provedene edukacije. Prakti~ni dio treninga se provodi na Katedri za medicinsku informatiku. Tokom usavr{avanja. 3.osnovna teorijska nastava Op}i dio: predavanja. ljekovitih pripravaka i lijekova. od toga 33 mjeseca na nau~no-obrazovnim i stru~nim institucijama koje ispunjavaju propisane uslove. Nakon provedene edukacije. industriji i galenskoj laboratoriji sa naglaskom na lijekove koji se izdaju bez recepta u apoteci. specijalizant treba da ovlada znanjima i vje{tinama iz ove oblasti polaganjem kolokvija i izradom seminarskih radova. – timski rad.8. 3.9000 – Uvo|enje sistema kvaliteta u zdravstvenu organizaciju – Na~ela upravljanja kvalitetom Teoretski dio treninga se provodi na Katedri za medicinsku informatiku. – promocija zdravlja. Uvodni dio .^etvrtak. Prakti~ni dio treninga se provodi u Agenciji za kvalitet i akreditaciju u zdravstvu u Federaciji Bosne i Hercegovine i zavodima za javno zdravstvo. – Analiza droga po farmakopejskim propisima. Institut za mikrobiologiju Farmaceutska industrija Agencija za lijekove i medicinska sredstva Bosne i Hercegovine . Organizirana nastava obuhvata sljede}i program: . KVALITET I UPRAVLJANJE SISTEMOM KVALITETA Prakti~na i teoretska edukacija iz ove oblasti traje 3 mjeseca U toku edukacije iz ovog djela programa specijalizant treba da savlada sljede}e sadr`aje: Definicija sistema kvaliteta – Standardi za sisteme upravljanja kvalitetom i serija standarda ISO .

5. 2. – Mikro biolo{ka ~isto}a. uz nadzor stru~nog lica. – Prirodni uslovi za razvoj ljekovitog bilja. a nakon svake zavr{ene oblasti pola`e kolokvij (ukupno 10 kolokvija). Kolokvij.1 mjesec – Mikrobiolo{ke metode za ispitivanje antimikrobnih i antifugalnih efekata droga. pripremi 3 razne tinkture i izvr{i kontrolu ve} proizvedene 2 ~ajne smjese i 2 sirupa. histohemijske reakcije. 3. djelovanje. vodi dnevnik koji na kraju ovjerava {ef apoteke u kojoj je specijalizant radio dio specijalisti~kog sta`a. – Dobivanje masnih i eteri~nih ulja. – Zdravstvena za{tita i automedikacija. Galenski laboratorij 4 mjeseca – Proizvodnja ljekovitih pripravaka i njihova kontrola. Kolokvij. – Sakupljanje ljekovitog bilja i prirodnih ljekovitih sirovina. – Gajeno ljekovito bilje. Specijalizacija iz Farmakognozije se zavr{ava odbranom specijalisti~kog rada. 9. Kolokvij. ljekovitih pripravaka i izoliranih supstanci. – Primjena farmakognozijskih. mikroskopija. – Ljekoviti pripravci. Specijalizant je du`an uraditi najmanje 3 analize ~ajnih smjesa. Institut za mikrobiologiju . Specijalizant je du`an uraditi farmakognozijsko odre|ivanje najmanje 5 oficijelnih doma}ih i 5 neoficijelnih droga po propisima farmakopeja. – Utvr|ivanje radioaktivnosti biljnog materijala. – Ljekovito bilje i ekologija. 8. 2 analize fasifikata. mjerenja Agencija za lijekove i medicinska sredstva BIH Kontrolni Laboratorij Kontrola aktivnih i pomo}nih Farmaceutska industrija supstanci Kontrola kvaliteta lijekova Agencija za lijekove i (gotovih lijekova i galenskih medicinska sredstva BIH pripravaka) Kontrolni Laboratorij Kontrola kvaliteta primarnog Farmaceutska industrija pakovanja Biljni lijekovi i homeopatski Agencija za lijekove i proizvodi medicinska sredstva BIH Kontrolni Laboratorij Biolo{ki lijekovi Agencija za lijekove i medicinska sredstva BIH Kontrolni Laboratorij Medicinski proizvodi Agencija za lijekove i medicinska sredstva BIH Kontrolni Laboratorij Grani~ni proizvodi Zavod za javno zdravstvo Federacije BiH i Agencija za sigurnost hrane BiH Proizvodnja lijekova Farmaceutska industrija Stabilnost ljekovitih supstanci i Farmaceutska industrija lijekova 1 mjesec 1 mjesec ½ mjeseca 1 i ½ mjeseca 1 mjesec . – Izolacija heretozidne supstance iz biljne droge. biolo{kih i mikrobiolo{kih modernih metoda. – Izolacija neheterozidne supstance iz biljne droge. – Fitoterapija. – Standardizacija jedne droge i jednog herbalnog lijeka.specijalna teorijska Farmaceutski fakultet nastava Uzorci. Specijalizant treba pripremiti 2 ~ajne smjese i odrediti sadr`aj eteri~nih ulja u najmanje 3 aromati~ne droge.osnovna teorijska nastava Uvodni dio . Kolokvij. reagensi. Katedra za farmakognoziju i hemiju droga 6 mjeseci – Farmakognozijsko ispitivanje ljekovitog bilja. te polaganjem prakti~nog i teoretskog ispita pred Komisijom. – Razgovor sa pacijentima i vo|enje evidencije davanja stru~nih savjeta. Istra`ivanje u oblasti ljekovitog bilja i drugih prirodnih ljekovitih sirovina. 2 analize eteri~nih ulja i 3 analize ljekovitih pripravaka. 6. Specijalizant sti~e stru~no zvanje: specijaliste iz farmakognozije. 4. Apoteka i biljna apoteka 2+2 = 4 mjeseca – Oficinalne i neoficinalne droge u apoteci. droga `ivotinjskog i mineralnog porijekla: makroskopija. upotreba. – Farmakopejske metode ispitivanja kvaliteta droga. – Odre|ivanje fasifikata droga i eteri~nih ulja. Specijalizant radi uz nadzor stru~njaka. Katerda za farmakologiju i toksikologiju 1 mjesec – Biolo{ke metode odre|ivanja djelovanja droge i ljekovitih pripravaka na eksperimentalnim `ivotinjama. Tokom usavr{avanja na Farmaceutskom fakultetu. – Stvaranje uslova za uzgoj ljekovitog bilja. Organizacije za proizvodnju i preradu ljekovitog bilja 1 mjesec – Uzgoj i odabiranje ljekovitog bilja koje se mo`e kultivirati. Kolokvij. – Samoniklo ljekovito bilje. – Pakovanje i ~uvanje ljekovitih pripravaka. trajanje. – Rokovi valjanosti droga i ljekovitih pripravaka. Agencija za lijekove i medicinska sredstva BiH-Kontrolni laboratorij 3 mjeseca – Analitika droga i ljekovitih pripravaka od droga po propisima farmakopeja i drugih valoriziranih priru~nika. – Doziranje preparata. 7. Specijalizant je du`an uraditi najmanje 3 mikrobiolo{ka odre|ivanja droga. – Standardizacija. – Stavljanje ljekovitih pripravaka droga u promet. – ^uvanje droga i ljekovitih pripravaka po propisima farmakopeja. specijalizant radi seminarske radove pod rukovodstvom mentora. – Odre|ivanje te{kih metala. ekstrakata droga i ljekovitih pripravaka. Uprava za za{titu zdravlja bilja BiH i Federalni agromediteranski zavod 1 mjesec Upoznavanje sa sredstvima za za{titu ljekovitog i aromati~nog bilja i droga. – Ispitivanje stabilnosti. 2011. 7. – Homeopatija. Specijalizant u~estvuje u radu u apoteci i biljnoj apoteci. hemijskih. – Prerada ljekovitog bilja u ~ajne smjese i fitopreparate. – Dozvoljene koli~ine za{titnih sredstava. 4.Broj 17 – Strana 144 – SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH ^etvrtak. Kolokvij. Kolokvij. – Nabavka droga i ljekovitih pripravaka. Specijalizant je du`an da. na~ini kontrole i odre|ivanje ostatka. – Uloga ljekovitog bilja u terapiji. Kolokvij. ISPITIVANJE I KONTROLA LIJEKOVA Vrsta specijalizacije: OSNOVNA Trajanje specijalizacije: 3 godine (36 mjeseci) Plan specijalizacije: TEMATSKA OBLAST MJESTO (INSTITUCIJA) OBAVLJANJA STA@A Farmaceutski fakultet TRAJANJE 1 mjesec 11 mjeseci 2 mjeseca 2 i ½ mjeseci 4 mjeseca 1 mjesec 1 mjesec Uvodni dio .

– Rukovanje. Validacija analiti~kih metoda 1 mjesec 11. Kontrola kvaliteta prirodnih ljekovitih proizvoda UKUPNO 1 mjesec 3 mjeseca Broj 17 – Strana 145 15 30 20 7 10 15 20 21 15 241 Registracija gotovih lijekova Farmakovigilancija Osiguranje farmaceutske kvalitete Nadzor Specijalisti~ki rad Tokom obavljanja specijalizacije specijalizant je obavezan izu~avati stru~nu literaturu. – Izbor dobavlja~a.1. Cilj: Specijalizanti se osposobljavaju za samostalno izvo|enje svih. Biofarmacija s farmakokinetikom 4. – Etaloni. Analiti~ka toksikologija 1 mjesec 14. biolo{ke i fizi~ke poredbene tvari. Postmarketin{ko pra}enje lijeka 10. Mjerni ure|aji – Odr`avanje i ba`darenje mjernih ure|aja. u nastavnim turnusima (ljetni i zimski semestar) po planu koji utvr|uje navedeni fakultet. – Provedba ba`darenja. ~uvanje i ozna~avanje reagensa. – Knjige zapisa. unapre|enje postoje}ih i razvoj novih analiti~kih postupaka. – Stabilnost. – komunikacijske vje{tine. 1. – Postupci ba`darenja. 1. jedanput godi{nje odr`ati stru~no predavanje na stru~nom sastanku u FBiH/BiH. MJERENJA 2 mjeseca MJESTO OBAVLJANJA PRAKTI^NOG RADA: Agencija za lijekove i medicinska sredstva BIH . Dizajniranje novih lijekova 2.4. Osnove pretklini~kog i klini~kog istra`ivanja lijekova u regulatorne svrhe Ukupno sati 15 16 20 15 22 Za pristupanje specijalisti~kom ispitu iz "Ispitivanja i kontrole lijekova". te pobolj{anja postoje}ih i uvo|enje novih postupaka kontrole lijekova. – Operacije talo`enja. Uvodni dio . {to podrazumijeva sve radove od planiranja laboratorijskog prostora. Prirodni produkti u otkrivanju i razvoju lijekova 12. Program specijalizacije: Teoretski dio: 12 mjeseci Uvodni dio . izboru analiti~kih postupaka. 2011. – Tehnike kromatografije i spektroskopije i ostale instrumentalne tehnike. – rukovodi laboratorijem. organizacije rada.specijalna teorijska nastava 11 mjeseci Popis predmeta s brojem sati aktivne nastave potrebnih za njihovu izvedbu Predmet 1. – Ulazna kontrola. metodologije i instrumentacije. Informacije o lijekovima SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Medicinski fakultet . – upravljanja sistemom. – Mjerenje. – Zahtjevi u farmakopejama. 1. – samostalno pu{ta lijekove u promet. – Dokumentacija. – Priprema radnih standarda.2. 7.Kontrolni laboratorij 1.3. – Uzorkovanje u kontroli proizvodnje i uzorkovanje iz prometa. Tokom specijalizacije treba se razviti kriti~ki stav prema dometima i rizicima kvalitete lijekova. Reagensi – Specifikacije za reagense. opreme i materijala. – Ekvivalentnost standardnih otopina. – timski rad. filtriranja i su{enja. – Izbor i upotreba poredbenih tvari. – Prijenos i doziranje otopina. istra`ivanje i razvoj u struci i zdravstvu. 1. Pretformulacijska ispitivanja 3. – etika i propisi.5. – promocija zdravlja. Biolo{ki terapeutici 5. Zakonodavstvo na podru~ju lijekova 2 mjeseca 9. do odabira i kontrole analiti~kih metoda. `ivotni ciklus lijeka od razvoja preko registracije do postregistracijskih aktivnosti. – Ambala`a. – Sigurnosne mjere. Po zavr{etku specijalizacije. odr`avanje kvalitetne razine nalaza. – Specifikacija.institut za farmakologiju i toksikologiju Agencija za lijekove i medicinska sredstva BIH Kontrolni Laboratorij Agencija za lijekove i medicinska sredstva BIH Kontrolni Laboratorij Agencija za lijekove i medicinska sredstva BIH Kontrolni Laboratorij Agencija za lijekove i medicinska sredstva BIH Kontrolni Laboratorij ½ mjeseca 6. 1.^etvrtak. – Za{titne mjere pri rukovanju supstancama: sigurnost reakcije. Uzorak i uzorkovanje – Statisti~ko uzorkovanje. – Pomo}ne supstance. – Laboratorijski dnevnik.6. – Me|uproizvodi. Sirovine – Aktivne supstance.osnovna teorijska nastava 1 mjesec Osnovna teorijska nastava se provodi iz oblasti: – dono{enje klini~kih odluka. a u dvogodi{njem razdoblju treba prirediti najmanje jednu postersku prezentaciju. a osobito slo`enijih analiza lijekova. – Pakovanje i ozna~avanje. specijalist ispitivanja i kontrole lijekova jest stru~njak koji: – samostalno provodi sve analiti~ke postupke u laboratoriju za ispitivanje i/ili kontrolu – kvaliteta lijekova i snosi punu odgovornost za svakoga pojedinog saradnika koji mu poma`e u analiti~kom radu. Kontrola kvaliteta lijekova 8. Poredbene tvari – Hemijske. – Analiti~ki zahtjevi i postupci kontrole kvaliteta. te za izobrazbu saradnika. – Sastavljanje propisa za ispitivanje. Savremeni farmaceutski oblici lijekova 7. standardne otopine. Prakti~ni rad . pravilan prijem. – Provjera na modelima. Obavlja se na farmaceutskom fakultetu u ukupnom trajanju od 1 mjesec. Laboratorijske tehnike – ^i{}enje i kalibracija volumetrijskog posu|a. – Vaganje. REAGENSI. specijalizant treba odslu{ati 241 sat teorijskog dijela specijalizacije te polo`iti ispite iz navedenih predmeta. – Ispitivanje kvaliteta reagensa. te zna~aju ispitivanja i kontrole kvaliteta lijekova. pufer otopine i volumetrijske otopine. – sposobnost sticanja i preno{enja znanja. obradu i ~uvanje uzoraka. rukovanje savremenom analiti~kom opremom.24 mjeseca (21 mjesec + 3 mjeseca za specijalisti~ki rad) UZORCI. . ekolo{ke mjere. 4. Biostatistika 13. – Upotreba. otrovnost.

izbor metode. – Metode priprave. – Osloba|anje aktivne supstance. – Obilje`ja i zahtjevi kvaliteta. – Dokumentacija. Mjerenje fizi~kih konstanti – Provedba postupaka. – Serumi i vakcine. – Medicinski pribor i pomagala. – Zaklju~ivanje na temelju podataka dobivenih mjerenjem. – Priprema uzorka za analizu. – Pakovanje i ~uvanje uzorka.1 mjesec MJESTO OBAVLJANJA PRAKTI^NOG RADA: Agencija za lijekove i medicinska sredstva BiH .4. vrijednosti ili aktivnosti. – Mjerenja. PROIZVODNJA LIJEKOVA 1. – Pripravci s prilago|enim osloba|anjem. – Dokumentacija. Dokumentacija. – Postupak odobravanja. – Krv i krvni derivati. – Provjera kvaliteta proizvoda. me|uproizvoda. – Odre|ivanje roka valjanosti.5 mjeseca MJESTO OBAVLJANJA PRAKTI^NOG RADA: Medicinski fakultet . – Analiti~ki postupci. – Analiti~ke metode i postupci. – Analiti~ki postupci.primarno pakovanje.Kontrolni laboratorij – Obilje`ja i zahtjevi kvaliteta polaznih sirovina. – Vje`be na modelima.1. – Elementi dobre proizvo|a~ke prakse. mjerne pogre{ke. – Ispitivanje kompatibilnosti lijek . Kvantitativni analiti~ki postupci – Odre|ivanja sadr`aja. – Analiti~ki postupci. – Kontrola kvaliteta. – Dokumentacija.Institut za farmakologiju i toksikologiju – Temeljni izvori informacija. – Proizvodnja imunolo{kih lijekova. – Dijagnosti~ka sredstva. – Industrijska proizvodnja lijekova. 2. – Radioaktivni pripravci. ^isto}a tvari – Izvori i profili one~i{}enja. – Kontejneri za lijekove. – Zahtjevi kvaliteta. – Dokumentacija. – Karakterizacija. KONTROLA AKTIVNIH I POMO]NIH SUPSTANCI 2. – Uslovi i parametri ispitivanja.Kontrolni laboratorij – ^vrsti oralni pripravci. 2011.Kontrolni laboratorij – Biolo{ki i biotehnolo{ki lijekovi. – Bolni~ka proizvodnja lijekova. – Odlu~ivanje o upotrebi supstanci. – Dozvoljene granice odstupanja. – Pronala`enje i pretra`ivanje literature.5 mjeseci MJESTO OBAVLJANJA PRAKTI^NOG RADA: Zavod za javno zdravstvo Federacije BiH i Agencija za sigurnost hrane BiH – Dodaci prehrani. 2. – Ljekoviti flasteri. – Farmaceutski pripravci pod pritiskom. – Obilje`ja i kontrola kvaliteta proizvoda. – Dokumentacija. – Kinetika kemijske reakcije i postojanost. – Polu~vrsti pripravci. – Farmakopejski propisi. – Zahtjevi kvaliteta. BILJNI LIJEKOVI I HOMEOPATSKI PROIZVODI 1 mjesec MJESTO OBAVLJANJA PRAKTI^NOG RADA: Agencija za lijekove i medicinska sredstva BIH . GRANI^NI PROIZVODI 0. – Tradicionalni biljni lijekovi.Kontrolni laboratorij – Farmaceutski polimeri. – Prosudba podataka. – Medicinski plinovi. 2. . – Nau~ni i stru~ni tekstovi. – Proizvodnja medicinskih proizvoda. – Analiti~ki postupci. – Kategorizacija podataka (~lanaka). – Postupci odobravanja.5 mjeseci MJESTO OBAVLJANJA PRAKTI^NOG RADA: Farmaceutska industrija 2. – Prilagodbe i zamjene slu`benih metoda. – Obilje`ja i zahtjevi kvaliteta. 4. KONTROLA KVALITETA LIJEKOVA (GOTOVIH LIJEKOVA I GALENSKIH PRIPRAVAKA) 4 mjeseca MJESTO OBAVLJANJA PRAKTI^NOG RADA: Agencija za lijekove i medicinska sredstva BiH . – Parenteralni pripravci i drugi sterilni pripravci. BIOLO[KI LIJEKOVI . Sistemi identifikacije lijekova – Potvrda identiteta.5. – Otopine i disperzije. KONTROLA KVALITETA PRIMARNOG PAKOVANJA 1 mjesec MJESTO OBAVLJANJA PRAKTI^NOG RADA: Farmaceutska industrija – Materijali za kontejnere. STABILNOST LJEKOVITIH SUPSTANCI I LIJEKOVA 1 mjesec MJESTO OBAVLJANJA PRAKTI^NOG RADA: Farmaceutska industrija – Informacije proizvo|a~a. – Fitoterapija. INFORMACIJE O LIJEKOVIMA 0.3. 7. MEDICINSKI PROIZVODI 1 mjesec MJESTO OBAVLJANJA PRAKTI^NOG RADA: Agencija za lijekove i medicinska sredstva BiH . – Utvr|ivanje strukture one~i{}enja.5 mjeseci MJESTO OBAVLJANJA PRAKTI^NOG RADA: Farmaceutska industrija – Galenska proizvodnja lijekova.Broj 17 – Strana 146 SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH ^etvrtak. 2. – Tehnike predobrade uzorka. – Ispitivanja prema ISO standardima. gotovih proizvoda. – Kontrola kvaliteta. – Uskla|enost tehnolo{kih parametara i me|unarodnih standarda. – Sigurnost primjene.2. – Kriteriji ispitivanja ~isto}e.

u nastavnim turnusima (ljetni i zimski semestar) po planu koji utvr|uje navedeni fakultet. farmakolo{ko-toksikolo{ka i klini~ka dokumentacija. – Korektivne i preventivne radnje. – sposobnost sticanja i preno{enja znanja. pretra`ivanje. Po zavr{etku specijalizacije. zna~aj kodiranja u jedinstvenom {ifrarniku. – Farmaceutska. procesna i zavr{na kontrola. – upravljanja sistemom. Dizajniranje novih lijekova 2. Specijalisti~ki rad se izra|uje u pisanom obliku. – Vodi brigu o nabavi. Suvremeni farmaceutski oblici lijekova 7. – Povla~enje lijekova. – Prijavljivanje i obrade nuspojava.Kontrolni laboratorij – Ispitivanje i ocjena kvaliteta: ulazna. oblikovanje i vrednovanje farmaceutskih oblika. – Informacije za javnost. – Vodi brigu oko pobolj{anja radnih uvjeta i za{tite okoline. – promocija zdravlja. – Prihva}anje izmjena. 2011. – Bioekvivalencija. – Organizira i rukovodi radom u proizvodnji. Uvodni dio . – Vodi brigu o razvoju procesne tehnologije. – Ocjena dokumentacije. – Ocjena dokumentacije. specijalist farmaceutske tehnologije je stru~njak koji: – Samostalno dizajnira uvo|enje novih. FARMAKOVIGILANCIJA 1 mjesec MJESTO OBAVLJANJA PRAKTI^NOG RADA: Agencija za lijekove i medicinska sredstva BiH . Specijalisti~ki rad mora predstavljati originalnu i izvornu obradu prakti~ne problematike koja doprinosi razvoju farmaceutske struke u podru~ju ispitivanja i kontrole lijekova.osnovna teorijska nastava 1 mjesec Osnovna teorijska nastava se provodi iz oblasti: – dono{enje klini~kih odluka. te osposobljava specijalizanta za dizajniranje.osnovna teorijska nastava MJESTO (INSTITUCIJA) OBAVLJANJA STA@A Farmaceutski fakultet TRAJANJE 1 mjesec Farmaceutska industrija Bolnica Galenski laboratorij Agencija za lijekove i medicinska sredstva BiHKontrolni laboratorij Institut za klini~ku farmakologiju Imunolo{ki zavod Institut za inteklektualno vlasni{tvo Institut za geneti~ko in`enjerstvo i biotehnologiju Zavod za transfuzijsku medicinu Federacije BiH Federalno ministarstvo zdravstva Klini~ka farmakologija Imunologija u farmaciji Intelektualno vlasni{tvo Geneti~ko in`enjerstvo i biotehnologija Krv i krvni derivati Farmaceutska legislativa Cilj: Specijalizacija iz farmaceutske tehnologije pro{iruje teoretska i prakti~na znanja farmaceuta iz podru~ja oblikovanja lijekova. – Zaklju~na ocjena kvaliteta. SPECIJALISTI^KI RAD 3 mjeseca Specijalizant u dogovoru s mentorom utvr|uje podru~je i cilj specijalisti~kog rada. Biolo{ki terapeutici 5. – Organizacija i provedba ispitivanja u laboratoriju. – Uzorkovanje na terenu. – komunikacijske vje{tine. – Izvje{taji stru~njaka. – Dobra proizvo|a~ka praksa.specijalna teorijska nastava 2 mjeseca Teorijska nastava na Farmaceutskom fakultetu u trajanju od 2 mjeseca prema sljede}em rasporedu: Predmet 1. – timski rad. te ju uvodi u praksu. nadopunjavanju i odr`avanju opreme i pribora. Kontrola kakvo}e lijekova Ukupno sati 15 16 20 15 22 15 30 . – Reklamacije.specijalna teorijska nastava Proizvodnja lijekova Bolni~ka farmacija Galenska proizvodnja Kontrola lijekova Farmaceutski fakultet Broj 17 – Strana 147 2 mjeseca 15 mjeseci 3 mjeseca 3 mjeseca 6 mjeseci 2 mjeseca 1 mjesec 2 mjeseca 2 mjeseca 1 mjesec 1 mjesec REGISTRACIJA GOTOVIH LIJEKOVA 2 mjeseca MJESTO OBAVLJANJA PRAKTI^NOG RADA: Agencija za lijekove i medicinska sredstva BiH . unos podataka u nacionalnu bazu.Kontrolni laboratorij – relevantni va`e}i zakoni i podzakonski akti iz oblasti registracije gotovih lijekova – Registracijski postupci. – Krivotvoreni lijekovi. koji moraju biti djelotvorni. razvoju ili laboratoriju. OSIGURANJE FARMACEUTSKE KVALITETE 1 mjesec MJESTO OBAVLJANJA PRAKTI^NOG RADA: Agencija za lijekove i medicinska sredstva BiH .^etvrtak. – Vodi brigu o validaciji prostora. 7. NADZOR 1 mjesec MJESTO OBAVLJANJA PRAKTI^NOG RADA: Agencija za lijekove i medicinska sredstva BiH. utjecaj na izmjene u sigurnosnim informacijama u sa`etku opisa svojstava lijeka i uputi. 4. Uvodni dio . Osnove pretklini~kog i klini~kog istra`ivanja lijekova u regulatorne svrhe 6. – etika i propisi.Kontrolni laboratorij – Organizacija slu`be nadzora nad kvalitetom lijekova u proizvodnji i prometu.Glavni ured za farmakovigilanciju – Termini. postupaka i energenata. – Periodi~no izvje{tavanje o sigurnosti lijeka. FARMACEUTSKA TEHNOLOGIJA Vrsta specijalizacije: OSNOVNA Trajanje specijalizacije: 3 godine (36 mjeseci) Plan specijalizacije: TEMATSKA OBLAST Uvodni dio . Pretformulacijska ispitivanja 3. SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Uvodni dio . – Vodi brigu o kvaliteti rada i obu~avanju kadrova. – Implementira sve elemente dobre proizvo|a~ke prakse. zna~enje. – Zaklju~na ocjena. Obavlja se na farmaceutskom fakultetu u ukupnom trajanju od 1 mjesec. – Vodi izradu tehni~ko . Biofarmacija s farmakokinetikom 4. te pobolj{ava ve} poznate farmaceutske oblike.tehnolo{ke i nadzorne dokumentacije. opreme. – Sadr`aj dokumentacije. tehnolo{ke procese i analiti~ke metode. opreme i strojeva. sigurni i kvalitetni. regulatorna va`nost.

konjugirane vakcine. – Teku}i pripravci. toksoidi. Zakonodavstvo na podru~ju lijekova 9. – Ljekoviti oblici droga. Terapijski sustavi biofarmaceutika 11. Postmarkenti{ko pra}enje lijeka 10. dokumentiranje. Prirodni produkti u otkrivanju i razvoju lijekova 13.dodatni patent certifikat (ekskluzivnost) – Pretra`ivanje patenata Institut za geneti~ko in`enjerstvo i biotehnologiju – Biotehnologija i geneti~ki in`injering – Tipovi terapeutskih protein proizvoda – Rekombinantna DNA tehnologija – Genska terapija – Farmakogenetika – Farmakogenomika Zavod za transfuzijsku medicinu Federacije BiH – Krv i krvni derivati – metode i tehnike uzimanja i ~uvanja krvi – proizvodnja derivata krvi i pribora za transfuziju – ~uvanje i uskladi{tenje krvi. reagensi. proizvodnje i odobravanja lijekova za promet) – Pakovni materijali Bolni~ka farmacija – Medicinska pomagala – Zakon o lijekovima i medicinskim sredstvima – klasifikacija – Infuzione otopine – Inkopatibilnost lijekova u infuzionim otopinama – Parenteralna prehrana – Oftalmi~ki proizvodi – Rukovanje i priprema citostatika – Rukovanje i priprema radiofarmaka Ra~unanje individulanih potreba pacijenata neonatologija. pedijatrija i odrasli Galenski laboratorij – Izrada galenskih pripravaka – Polu~vrsti pripravci. – Rektalni farmaceutski oblici: ~epi}i. hidroliza.Kontrolni laboratorij – Odobravanje lijekova za promet – Dobra laboratorijska praksa (GLP) – Farmakopeje – OMLC mre`a laboratorija – Fizi~kohemijske i mikrobiolo{ke metode ispitivanja lijekova – Specifikacije – Standardi. 7. krvnih derivate – vo|enje dokumentacije o proizvodnji i kontroli – . Agencija za lijekove i medicinska sredstva BiH . masti. emulzije – topikalni sterilni proizvodi – Parenteralni lijekovi – parenteralna aplikacija i vrste injekcija – GMP uslovi za proizvodnju injekcija – voda za injekcije – pirogeni – metode sterilizacije i sterilnost – liofilizacija – Antibiotici (specifi~ni proizvodni uslovi) – Oftalmi~ki proizvodi – Biotehnolo{ki lijekovi – Biolo{ki sli~ni lijekovi (regulatorni aspect razvoja. Istra`iva~ke metode u farmaceutskoj industriji UKUPNO SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH 20 7 7 10 15 15 20 227 ^etvrtak. `ive. Razvoj generi~kih lijekova 14. fotostabilnost – tehnike stabilizacije Farmaceutski oblici i formuliranje lijekova – Aktive i pomo}ne supstance – ^vrste oralne forme – tablete – kapsule – Lijekovi sa modificiranim osloba|anjem – Procesna kontrola kvaliteta – Topikalna apsorpcija i topikalni farmaceutski sistemi – kreme. rekombinantne vektor vakcine – Proizvodnja vakcina s antigenim supstancama za stvaranje specifi~nog aktivnog imuniteta i antitoksina iz nativnog seruma za neutralizaciju homolognih toksina (teku}i i liofilizirani) – Serumi i antiserumi – Imunogenicitet Institut za intelektualno vlasni{tvo – Patent i intelektualna svojina – Postupak dodjele patenta – Zahtjevi patentibilnosti – Kr{enje patenta – Hatch Waxman zakon – SPC .Broj 17 – Strana 148 8. – Izrada magistralnih pripravaka. gelovi – supozitorije – suspenzije. Validacija analiti~kih metoda 12. 4. istra`ivanjem i rje{avanje odstupanja – Procjena i odobravanje varijacija Institut za klini~ku farmakologiju – Dobra klini~ka praksa (GCP) – Eti~ki komitet (Helsin{ka deklaracija) – Uloga sponozora u klini~kom ispitivanju – Monitoring klini~kih ispitivanja – Farmakovigilanca Imunolo{ki zavod – Imunoterapija – Savremene metode pripreme imunolo{kih preparata – Vakcine – Inaktivne. – Kontrola i nadzor nad proizvodnjom i prometom galenskih i magistralnih pripravaka. Farmaceutska industrija 15 mjeseci Razvoj lijekova – `ivotni ciklus inovativnih lijekova – `ivotni ciklus generi~kih lijekova – predformulacijska istra`ivanja – fizi~ka farmacija – tehnike optimiziranja farmaceutskih formulacija i procesa Sistem kvaliteta u farmaceutskoj industriji – Dobra proizvo|a~ka praksa (GMP) – Dobra praksa automatizacije (GAMP) – Procesna tehnolo{ka kontrola (PAT) – Dizajn kvaliteta (QbD) – Scale up – Transfer tehnologije – Validacija proizvodnih procesa – Varijacije (change control) Biofarmacija – biofarmaceutska klasifikacija (BCS) – in vitro ispitivanje lijekova (dissolution) – IVIVC (in vitro in vivo korelacija) – Bioraspolo`ivost/bioekvivalentnost Hemijska kinetika i stabilnost lijekova – mehanizam degradacije – kinetika stabilnosti lijekova – oksidacija. kontrola i primjena – One~i{}enja – Validacija analiti~kih metoda – Registracija dokumentacije i njena procjena – Postupak i ocjena rezultata laboratorijskog ispitivanja lijekova – Uo~avanje. 2011.

od toga 12 mjeseci na Farmaceutskom fakultetu. Organizirana nastava za specijalizante na Farmaceutskom fakultetu u trajanju od 8 mjeseci se provodi u obliku predavanja. Specijalizacija se izvodi 33 mjeseca. njihovih metabolita i toksi~nih materija iz tjelesnih te~nosti. a nakon svake zavr{ene oblasti pola`e kolokvij (ukupno 12 kolokvija). – Statisti~ko vrednovanje rezultata i metode validacije. Specijalizacija traje 36 mjeseci. – Zakonski propisi o hemijskim supstancama. uklju~uju}i odre|ivanje aktivnosti acetilholin esteraze. specijalizant se osposobljava za: – Usvajanje dobre laboratorijske prakse i dobre kontrolne laboratorijske prakse. – Toksikologija bojnih otrova. – Provo|enje sistematske izolacije. klasi~nih hemijskih metoda. primjenom razli~itih otapala i na druge na~ine. – Rad u hematolo{koj laboratoriji na identifikaciji najzna~ajnijih biomarkera trovanja olovom i te{kim metalima. 7. – timski rad. 2011. a ostatak vremena je predvi|en za individualno usavr{avanje kandidata pod nadzorom mentora. – Imunohemijske metode koje se koriste u toksikologiji. spektroskopskim i hromatografskim metodama. – komunikacijske vje{tine. 4. – Toksikologija `ivotne i radne sredine. – Ovladavanje osnovnim biohemijskim analizama koje se koriste u klini~koj toksikologiji. – Otrovno bilje. toksi~nim supstancama i toksi~nom otpadu. – Toksikologija sredstava koja se zloupotrebljavaju za u`ivanje. elektrokemijske metode. u nastavnim turnusima (ljetni i zimski semestar) po planu koji utvr|uje navedeni fakultet. – upravljanja sistemom. Tokom usavr{avanja na Farmaceutskom fakultetu. a nakon svake zavr{ene oblasti specijalizant pola`e kolokvij (ukupno 6 kolokvija). vode. – Procjena rizika od djelovanja toksi~nih supstanci. Specijalni dio u trajanju od 7 mjeseci sa sljede}im programom: – Klasi~ne i instrumentalne analiti~ke metode koje se koriste za identifikaciju toksi~nih materija i njihovih metabolita u biolo{kom materijalu. Obavlja se na farmaceutskom fakultetu u ukupnom trajanju od 1 mjesec. U ovo su uklju~ene klasi~ne volumetrijske i gravimetrijske metode. te razvoj novih analiti~kih postupaka. Rad u klini~kom centru uklju~uje izradu seminarskih radova.osnovna teorijska Farmaceutski fakultet nastava Organizovana nastava Farmaceutski fakultet TEMATSKA OBLAST Klini~ka toksikologija Otrovanja Toksikologija `ivotne sredine Ispitivanje kvaliteta hrane i vode za pi}e Kvaliteta vode za pi}e u vodovodu Laboratorijska dijagnostika Univerzitetsko-klini~ke bolnice Centar za otrovanja zavodi za javno zdravstvo zavodi za javno zdravstvo Laboratorij u vodovodu Zavod za medicinu rada TRAJANJE 1 mjesec 7 mjeseci 7 mjeseci 1 mjesec 2 mjeseca 2 mjeseca 2 mjeseca 2 mjeseca 1 mjesec 2 mjeseca 2 mjeseca 4 mjeseca 3 mjeseca Sudska medicina u toksikologiji Institut za sudsku medicinu medicinskog fakulteta Kriminalisti~ka tehnika Laboratorij za kriminalisti~ku tehniku MUP-a Akcidentne situacije i vojna Federalna ili kantonalna toksikologija uprava civilne za{tite Odsjek za hemijska i Toksikologija s higijenom radne sredine . na~ini identifikacije. – sposobnost sticanja i preno{enja znanja. a tri preostala mjeseca ~ini godi{nji odmor. vje`bi i individualnog rada s mentorom. spektroskopske i kromatografske metode. identifikacije i odre|ivanja toksi~nih materija. . – Metode ekstrakcije uzorka iz biolo{kog materijala vode. – Dobra laboratorijska praksa i dobra kontrolna laboratorijska praksa. biolo{kih metoda i odre|enih biohemijskih analiza bitnih za procjenu izlo`enosti toksi~nim materijama. – Primjena savremenih instrumentalnih analiti~kih metoda. Organizirana nastava obuhvata sljede}i program: Uvodni dio . obradu i ~uvanje uzoraka. odre|ivanje anionskog i osmolskog procjepa i dr. SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 17 – Strana 149 Farmaceutska legislativa (Federalno ministarstvo zdravstva) – Zakon o lijekovima i medicinskim sredstvima – pravilnik o registraciji lijekova – pravilnik o GMP (dobra proizvo|a~ka praksa) – Agencija za lijekove i medicinska sredstva BIH – ICH (Me|unarodna konferencija o harmonizaciji) – EMEA (Evropska agencija za lijekove) – FDA (Agencija za lijekove i hranu USA) TOKSIKOLO[KA HEMIJA Vrsta specijalizacije: OSNOVNA Trajanje specijalizacije: 3 godine (36 mjeseci) Plan specijalizacije: MJESTO (INSTITUCIJA) OBAVLJANJA STA@A Uvodni dio .osnovna teorijska nastava 1 mjesec Osnovna teorijska nastava se provodi iz oblasti: – dono{enje klini~kih odluka. uzorcima atmosfere. – etika i propisi. specijalizant radi seminarske radove pod rukovodstvom mentora. – Pravilan prijem. – Primjena zakonskih propisa i izrada dokumentacije za stavljanje u promet toksi~nih supstanci. – promocija zdravlja. – Odabrana poglavlja iz toksikologije i toksikokinetike. Univerzitetsko-klini~ke bolnice 7 mjeseci – Rad u toksikolo{koj laboratoriji u sklopu biohemijske laboratorije i laboratorijsko pra}enje lijekova u terapiji. Tokom usavr{avanja. njihovih metabolita ili odgovaraju}ih biomarkera ekspozicije i djelovanja. hrane i dr. seminara. na ~vrstim adsorbensima. – Uzimanje uzoraka za analizu. Mentoru je prepu{teno da u dogovoru sa kandidatom odabere dodatno usavr{avanje u u`im podru~jima na kojima }e specijalizant raditi. holin esteraze. – Rad na imunohemijskim metodama za odre|ivanje koncentracije lijekova i toksi~nih materija u tjelesnim te~nostima. Centar za otrovanja 1 mjesec – Organizacija i rad centra za otrovanja. – Ocjena i unapre|enje postoje}ih. – Pra}enje prijema i toka tretmana intoksiciranih pacijenata. Specijalizacija obuhvata: 1.analiza toksikolo{ka vje{ta~enja pri narkotika i te{kih metala Federalnoj upravi policije Godi{nji odmori Specijalizacija iz toksikolo{ke hemije je postdiplomski proces usavr{avanja magistara farmacije u kojem specijalizant pro{iruje postoje}a i sti~e nova znanja i vje{tine. imunohemijskih metoda. od toga 33 mjeseca na nau~no-obrazovnim i stru~nim institucijama koje ispunjavaju propisane uvjete*. Tri mjeseca su predvi|ena za godi{nji odmor.^etvrtak. – Toksikologija ishrane. hrane i dr. – Izolacija lijekova.

– Odre|ivanje te{kih metala u biolo{kom materijalu i biomarkera djelovanja izlaganja te{kim metalima. Rad se zavr{ava sa dva kolokvija. – Ispitivanje prisustva mikotoksina u prehrambenim proizvodima imunohemijskim i kromatografskim metodama. herbicida i fungicida u prehrambenim proizvodima kromatografskim i imunohemijskim metodama. Odre|ivanje biomarkera izlo`enosti te{kim metalima. – Odre|ivanje toksi~nih plinova u atmosferi na radnom mjestu. Rad u federalnim ili kantonalnim zavodima za javno zdravstvo .Broj 17 – Strana 150 – SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH – ^etvrtak. atmosfera). Toksikologija `ivotne sredine 2 mjeseca – Ovladavanje biolo{kim testovima i prakti~no izvo|enje biolo{kih testova na akutnu i hroni~nu toksi~nost primjenom testova na mikroorganizmima. – Interpretacija rezultata i davanje stru~nog mi{ljenja u slu~aju trovanja te{kim metalima. – Ispitivanje tragova insekticida. 7. organskim otapalima i dr. MEDICINSKA BIOHEMIJA Vrsta specijalizacije: OSNOVNA Trajanje specijalizacije: 3 godine (36 mjeseci) Plan specijalizacije: TEMATSKA OBLAST Uvodni dio . mulj. – Uzimanje uzoraka atmosfere na radnom mjestu. – Metode procjene rizika. Rad se zavr{ava sa tri kolokvija. Akcidentne situacije i vojna toksikologija 2 mjeseca – Upoznavanje sa metodama i postupcima rada u akcidentnim situacijama i havarijima u industriji i sl. 4. Specijalizacija traje 36 mjeseci i odvija se na nau~no-obrazovnim i stru~nim institucijama koje ispunjavaju propisane uvjete. – Ispitivanje prisustva te{kih metala u hrani. Rad se zavr{ava sa dva kolokvija. Kolokvij. za pojedine oblasti. – Postojani organski polutanti u `ivotnoj sredini. Kori{tenje baza podataka i drugih izvora informacija u savjetovanju zdravstvenih radnika i pacijenata u vezi otrovanja. – Redovni i periodi~ni pregled vode za pi}e. – Procjena rezultata analiza i pisanje nalaza. Rad na Institutu za sudsku medicinu medicinskog fakulteta 1 mjesec – Upoznavanje sa na~inom uzimanja post mortem materijala i slanjem na toksikolo{ku analizu. – Rad se zavr{ava sa dva kolokvija. – Odre|ivanje te{kih metala u vodi za pi}e metodom atomske apsorpcione spektroskopije. voda. – Procjena nalaza i pisanje mi{ljenja o eventualnim letalnim ishodima koji su posljedica djelovanja toksi~nih supstanci. kandidati se osposobljavaju u. – Interpretacija rezultata i priprema izvje{taja za sudske i policijske organe. Teoretska organizirana nastava . – Redovni godi{nji pregledi i povremeni pregledi radnika. Rad se zavr{ava sa tri kolokvija. – Osiguranje kvaliteta rada u laboratoriji. – Odre|ivanje etanola u tjelesnim te~nostima. Rad u laboratoriji za kriminalisti~ku tehniku MUP-a 2 mjeseca – Analiza narkotika i nedozvoljenih sredstava u zaplijenjenom materijalu i biljnom materijalu. na daphnia magna i drugim `ivotinjskim vrstama. – Uzimanje uzoraka iz `ivotne sredine (zemlja. 2011. Kolokvij. specijaliziranim institucijama. lakohlapivih supstanci i pesticida u vodi za pi}e. Teoretski dio nastave za kandidate odvija se na Farmaceutskom fakultetu Univerziteta u Sarajevu. – Procjena ugro`enosti radnika na radnom mjestu. – Interpretaciju rezultata i u~e{}e u izboru programa dijagnosti~kih pretraga. – Uzimanje uzoraka tjelesnih te~nosti.laboratorij za ispitivanje kvaliteta hrane i vode za pi}e 2 mjeseca Zakonski propisi koji se odnose na zdravstvenu ispravnost prehrambenih proizvoda i maksimalno dozvoljeni sadr`aj toksi~nih supstanci. rad sa indikatorskim cjev~icama i drugim mobilnim detektorskim sistemima. Rad se zavr{ava sa dva kolokvija.osnovna teorijska nastava Teoretska nastava Klini~ka biohemijska diagnostika Hematolo{ka laboratorijska dijagnostika MJESTO (INSTITUCIJA) OBAVLJANJA STA@A Farmaceutski fakultet Farmaceutski fakultet Katedra za biohemiju farmaceutskog fakulteta Hematolo{ki laboratorij Zavod za transfuzijsku medicinu Federacije Bosne i Hercegovine Zavod za imunologiju Mikrobiolo{ki laboratorij TRAJANJE MJESECI 1 5 18 51 2 1 3 Imunolo{ka dijagnostika Mikrobiologija i parazitologija Godi{nji odmori Specijalizacija iz medicinske biohemije za magistre farmacije je postdiplomski proces usavr{avanja magistara farmacije kroz koji specijalizant pro{iruje postoje}e i sti~e nova znanja i vje{tine. uzimanje uzoraka lebde}ih ~estica iz atmosfere na radnom mjestu. Tokom usavr{avanja specijalizant se osposobljava za: – Samostalno izvo|enje analiti~kih postupaka u klini~kim laboratorijama. Rad u laboratoriji vodovoda 2 mjeseca – Zakonski propisi o kvalitetu vode za pi}e. – Odre|ivanje biomarkera djelovanja bojnih otrova i toksi~nih supstanci u biolo{kom materijalu. Rad u Odsjeku za hemijska i toksikolo{ka vje{ta~enja pri Federalnoj upravi policije: Analiza narkotika i te{kih metala 4 mjeseca – Upoznavanje sa metodama i postupcima rada u slu~aju analize post mortem materijala u sumnji na trovanje narkoticima. – Uzimanje uzoraka hrane i pi}a i inspekcijski nadzor nad uvozom i prometom prehrambenih proizvoda. – Odre|ivanje organskih polutanata i pesticida u vodi za pi}e spektroskopskim i kromatografskim metodama. – Priprema uzorka za ispitivanje organskih polutanata. – Uzimanje uzoraka vode. Rad se zavr{ava sa dva kolokvija. – Ocjena i pobolj{anje postoje}ih metoda ispitivanja i uvo|enje novih metoda.. – Primjena indikatorskih cjev~ica i terenskih kompleta za brzu identifikaciju toksi~nih supstanci i bojnih otrova. – Identifikacija odre|ivanje sadr`aja narkotika u tjelesnim teku}inama kod `ivih pacijenata i u post mortem materijalu. a za prakti~ni rad. Odre|ivanje narkotika i nedozvoljenih sredstava u biolo{kom materijalu kromatografskim i imunohemijskim metodama. – Odre|ivanje karbon monoksida i karboksihemoglobina u krvi. Rad u laboratoriji Zavoda za medicinu rada 2 mjeseca – Upoznavanje sa sistemom i organizacijom medicine rada.

osnovna teorijska nastava 1 mjesec Osnovna teorijska nastava se provodi iz oblasti: – dono{enje klini~kih odluka. – Kvantitativne analize na urinu (hormoni. odre|ivanje krioglobulina. a jedan na program koji se odvija na Zavodu za transfuzijsku medicinu Federacije Bosne i Hercegovine. amnionske teku}ine. – Pojam konstantna i proporcionalna gre{ka. hemijski. – Biolo{ke varijacije. – promocija zdravlja. transudati. izvore preanaliti~kih i analiti~kih gre{aka. – Vitamini. – Autoanalizatori. celularni imunitet. Tokom rada u specijaliziranim laboratorijima. turbidimetrija. – Dijagnostika hepatitisa.primjena. dijagnosti~ki zna~aj i analitika. kontrola kvaliteta. konjugati . – komunikacijske vje{tine. neoplazija. refraktometrija. u nastavnim turnusima (ljetni i zimski semestar) po planu koji utvr|uje navedeni fakultet. Tokom svog usavr{avanja. te molekularne dijagnostike i njene primjene u klini~kim laboratorijama. gu{tera~e. unakrsna reaktivnost. Obavlja se na farmaceutskom fakultetu u ukupnom trajanju od 1 mjesec. proto~na citometrija. pojam refrentna i normalna vrijednost. suha hemija. Iz navedenih oblasti predvi|en je jedan kolokvij. 7. dijagnosti~ki zna~aj i analitika. – Porfirini. borelije. konduktometrija. – Priprema uzoraka (krv. Podru~je klini~ko biohemijske dijagnostike 18 mjeseci Prakti~ni rad kandidata. uloga geneti~kih markera u laboratorijskoj dijagnostici. SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH – – – – Broj 17 – Strana 151 Uvodni dio . predavanja. Odre|ivanje lipida i lipoproteina i njihov dijagnosti~ki zna~aj. dijagnosti~ki zna~aj i analitika. AAS. imunofiksacija. fruktozamin. HbA1c. – Iz navedene oblasti pola`e se jedan kolokvij. primjena u laboratorijama. – Preanaliti~ke i analiti~ke gre{ke: statistika u klini~ko biohemijskim laboratorijama. Program obuhvata sljede}e oblasti: – Osnovne laboratorijske pretrage u hematologiji. pretrage za ocjenu eritropoeze. tumorski markeri . – Dijagnostika virusnih infekcija. dijagnosti~ki zna~aj. GTT. – etika i propisi. urinu i likvoru. – Konzerviranje krvi. – Transfuziolo{ko lije~enje i ne`eljene postinfuzijske reakcije. – Mikrobiolo{ke i biohemijske karakteristike naj~e{}ih uzro~nika zaraznih bolesti. Predvi|ena su tri kolokvija vezana za gore navedene tematske cjeline. – upravljanja sistemom. metaboliti. – Antitijela kao biohemijski reagensi. – Laboratorijska etika u klini~koj biohemiji. – Odabrana poglavlja iz klini~ke biohemije . 4. – Mogu}e interference u biohemijskim analizama. zloupotreba lijekova. funkcionalni testovi glomeruli i tubuli.dijagnosti~ki zna~aj i analitika. – sposobnost sticanja i preno{enja znanja. – Priprema i izrada reagenasa. – timski rad. skrining. fizikalni pregled. – Urinokulture. – Enzimi. – Humoralni imunitet. lan~ana reakcija polimeraze). likvor. nefelometrija. biohemijski analizatori. ispitivanje citotoksi~nosti leukocita. dijabetes. – Genotipizacija u farmakogenetici. – Imunofenotipizacija }elija hematopoetskog sistema. – Diferencijalna krvna slika. spektrofotometrija. – Imunohematolo{ka ispitivanja. – Hormoni. poliklonalna antitijela. – Pretrage likvora. – Priprema standarda. ozmometrija. eksudati. Specijalna podru~ja mikrobiologije i parazitologije 1 mjesec Ovaj dio specijalizacije odvija se u Mikrobiolo{kom laboratoriju i odvija se prema sljede}em programu: – Metode sterilizacije i dezinfekcije. denzitometrija. hemoglobin. monoklonalna. Specijalni dio 5 mjeseci Ovaj oblik nastave za specijalizante magistre farmacije odvija se na Farmaceutskom fakultetu i traje pet mjeseci. Provodi se u obliku seminara. elektorforeza. Anliza gasova u krvi. specijalizant radi i seminarske radove pod rukovodstvom mentora i nakon pojedina~nih oblasti u dogovoru sa mentorom pola`e kolokvij. – Detekcija autoantitijela.^etvrtak. – Funkcija komplementa: pojmovi. U sklopu programa slu{aju se: – Laboratorijske tehnike koje se primjenjuju u klini~ko biohemijskim laboratorijama sa specijalnim osvrtom na odre|ivanje specifi~nih analita (separacione metode. – Testovi za ispitivanje funkcije bubrega. – Odabrana poglavlja iz imunohemije. amnionska teku}ina). srca. AIDS-a. Iz navedene oblasti pola`u se tri kolokvija. specijalizant pola`e kolokvij iz svake navedene oblasti. . – Voda i elektroliti. bolesti i pretrage bijele krvne loze. u trajanju od 18 mjeseci odvija se u okviru Katedre za biohemiju farmaceutskog fakulteta i obuhvata sljede}e oblasti: – Pretrage urina (sediment. – Uro|ene mane. crijeva. Odre|ivanje ukupnih proteina. – Odre|ivanje krvnih grupa. – Analitika nukleinskih kiselina. ispitivanje ABS-a urina). kalibracija. pulovi. Dva kolokvija odnose se na program hematologije. afinitet. hemostaza. citolo{ki pregledi. – Bolesti i pretrage crvene krvne loze. Program se uglavnom odnosi na primjenu laboratorijskih tehnika i principa u sklopu klini~ko biohemijske dijagnostike sa osvrtom na interpretaciju rezultsta. – Odre|ivanje glukoze u plazmi. – Priprema materijala za laboratorijske mikrobiolo{ke pretrage. radionica i individualnog rada sa mentorom.terapeutski monitoring lijekova. mikroalbuminurija. punktata. PCR. Specijalna podru~ja imunolo{ke dijagnostike 2 mjeseca Ovaj dio specijalizacije odvija se u Zavodu za imunologiju i obuhvata: – Pretrage vezane za ocjenu statusa imunog odgovora. hromatografske tehnike. kontrolni materijal. – Validacija metoda. vrste analiza. avidnost. skrining. – Kontrola antikoagulantne terapije. zna~aj i odre|ivanje. urin. 2011. a obuhvata i izabrana poglavlja iz klini~ke biohemije. reumatskih faktora. – Primjena molekularne dijagnostike u klini~ko biohemijskim laboratorijama. NPN spojevi . fluorimetrija. plinski analizatori. dobra laboratorijska praksa. Specijalna podru~ja hematolo{ke laboratorijske dijagnostike 6 mjeseci Pet mjeseci (5 mjeseci) planirano je da kandidat provede u hematolo{kom laboratoriju i jedan (1) mjesec na Zavodu za transfuzijsku medicinu Federacije Bosne i Hercegovine. derivati i metaboliti. – Priprema i kontrola pripravaka krvi na antigene i antitijela hepatitisa i HIV-a. kostiju. jetre. amino kiseline).analitika i dijagnosti~ki zna~aj.

klini~ka farmakologija Primjena lijekova u klini~koj Univerzitetsko-klini~ka praksi bolnica. Institut za klini~ku farmakologiju Rad u bolni~koj apoteci Univerzitetsko-klini~ka bolnica. specijalizant se osposobljava za: – Usvajanje dobre apotekarske prakse. – U~e{}e u izboru optimalne terapije i savjetovanje ljekara pri upotrebi lijekova.osnovna teorijska nastava 1 mjesec Osnovna teorijska nastava se provodi iz oblasti: – dono{enje klini~kih odluka. – Imunohemijske metode za odre|ivanje lijekova u tjelesnim te~nostima. – Ure|ivanje i spre~avanje dvojne medikacije. krvni derivati i pripravci iz Zavod za transfuzijsku krvi medicinu Federacije Bosne i Hercegovine Godi{nji odmori TEMATSKA OBLAST UKUPNO TRAJANJE MJESECI 1 10 4 4 3 6 3 1 1 3 36 Specijalizacija iz Klini~ke farmacije je postdiplomski proces usavr{avanja magistara farmacije u kojem specijalizant pro{iruje postoje}a i sti~e nova znanja i vje{tine. – Odabrana poglavlja prirodnih ljekovitih sirovina i lijekova prirodnog porijekla. 2011. – Priprema parenteralnih otopina za individualnu opskrbu pacijenta. od toga 11 mjeseci na Farmaceutskom fakultetu. specijalizant pola`e kolokvij (ukupono 4 kolokvija). – Nadzor priprave lijeka za pojedinog pacijenta i nadzor pravilne upotrebe lijeka. – Interakcije lijekova. Nakon zavr{ene svake oblasti. 4. Organizirana nastava iz oblasti farmakologije obuhvata sljede}i program: – Biofarmaceutske osobine lijekova. – U~e{}e u klini~kom ispitivanju lijekova i bioekvivalencije lijekova. – Timski rad sa ostalim zdravstvenim radnicima i savjetovanje u izboru najbolje terapije za svakog pojedinog bolesnika. – Optimiziranje ekonomi~nosti terapije. od toga 33 mjeseca na nau~no-obrazovnim i stru~nim institucijama koje ispunjavanju propisane uslove. – Validacija analiti~kih metoda i postupaka. Specijalizacija se obavlja 33 mjeseca. – upravljanja sistemom. biohemijski laboratorij Registracija i kontrola lijekova Agencija za lijekove i medicinska sredstva BIHKontrolni laboratorij Krv. – Informatika u farmaciji. 7. – Patobiohemijski mehanizmi i modeli. a nakon svake zavr{ene oblasti pola`e kolokvij (ukupno 10 kolokvija). specijalnih vje`bi i individualnog rada sa mentorom. interne klinike 6 mjeseci – (gastroenterologija. – Osnove statistike. – Odabrana poglavlja iz biohemije lijekova.Broj 17 – Strana 152 SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH ^etvrtak. interne klinike. – Usvajanje znanja o farmakokinetici i bioekvivalenciji lijekova. kadriologija). klini~ka apoteka 4 mjeseca – Aplikacija lijekova individualnim doziranim pripravcima. a preostala 3 mjeseca obuhvataju godi{nji odmor. Obavlja se na farmaceutskom fakultetu u ukupnom trajanju od 1 mjesec. – Asortiman lijekova i farmakoterapijska doktrina. – Enteralna i parenteralna prehrana. – sposobnost sticanja i preno{enja znanja. – U~e{}e u klini~kom ispitivanju lijekova. – Spre~avanje mogu}ih interakcija i ne`eljenih djelovanja lijekova. hirur{ke klinike Biohemijske analize primjene Univerzitetsko-klini~ka lijekova bolnica. u nastavnim turnusima (ljetni i zimski semestar) po planu koji utvr|uje navedeni fakultet. klini~ka farmakologija 3 mjeseca – U~e{}e u radu komisije za lijekove univerzitetsko-klini~ke bolnice. – U~e{}e u izradi klini~kih lista lijekova. – Odre|ivanje terapijskih doza za pojedinog pacijenta kod primjene supstanci male terapijske {irine. klini~ka apoteka Klini~ka farmakologija Univerzitetsko-klini~ka bolnica. seminari. seminara. a ostatak vremena predvi|en je za individualno usavr{avanje kandidata pod nadzorom mentora. KLINI^KA FARMACIJA Vrsta specijalizacije: OSNOVNA Trajanje specijalizacije: 3 godine (36 mjeseci) Plan specijalizacije: MJESTO (INSTITUCIJA) OBAVLJANJA STA@A Uvodni dio . Tokom usavr{avanja na Farmaceutskom fakultetu. Mentoru je prepu{teno da u dogovoru sa kandidatom odabere dodatno usavr{avanje u u`im podru~jima na kojima }e specijalizant raditi. Tokom usavr{avanja. gerijatrija. klini~ka Univerzitetsko-klini~ka farmakologija i toksikologija bolnica. – Izrada dokumentacije koja se odnosi na evaluaciju i optimizaciju primjene lijekova kod pojedinog pacijenta. – Instrumentalne metode koje se koriste u farmakokinetskim ispitivanjima i odre|ivanjima stranih supstanci i matabolita u tjelesnim te~nostima. – etika i propisi. Univerzitetsko-klini~ka bolnica rad na klinikama: pedijatrija. – neuropsihijatrija. – timski rad.osnovna teorijska Farmaceutski fakultet nastava Organizovana nastava: Farmaceutski fakultet predavanja. Univerzitetsko-klini~ka bolnica. specijalizant radi seminarske radove pod rukovodstvom mentora. Rad se zavr{ava kolokvijem iz navedenih oblasti (ukupno 2 kolokvija). infektivna klinika. nefrologija. – Informiranje pacijenta i priprema za sudjelovanje u terapiji. Univerzitetsko-klini~ka bolnica. Specijalizacija traje 36 mjeseci. – Usvajanje dobre klini~ke prakse. – Odabrana poglavlja iz farmakoekonomike. . hirur{ke klinike. – Anamneza primjene lijekova. rad na klinikama: pedijatrija. – promocija zdravlja. Specijalizacija obuhvata: Organizirana nastava za specijalizante na Farmaceutskom fakultetu u trajanju od 11 mjeseci provodi se u obliku predavanja. specijalne vje`be Farmakologija. – Odabrana poglavlja iz farmakokinetike i klini~ke farmakokinetike. Univerzitetsko-klini~ka bolnica Institut za klini~ku farmakologiju 4 mjeseca – Odabrana poglavlja iz farmakoterapije. – Farmakovigilancija. Uvodni dio . dermatologija. Rad se zavr{ava kolokvijem iz navedenih oblasti (ukupno 4 kolokvija). – Metabolizam stranih supstanci i lijekova. – komunikacijske vje{tine.

– Primjenu klasi~nih hemijskih i elektrohemijskih metoda. vode za pi}e i predmeta op}e upotrebe Mikrobiolo{ka ispitivanja hrane. krvni derivati i pripravci iz krvi. nekoj od internih klinika i nekoj od hirur{kih klinika (po izboru mentora. pi}a. 4. – Toksikolo{ke analize. Zavod za transfuzijsku medicinu Federacije BiH 1 mjesec – Krv. Teorijski dio: 12 mjeseci (uklju~uju}i godi{nji odmor) Predmet Pojam i definicija hrane. – Primjenu dobre laboratorijske prakse i dobre kontrolne laboratorijske prakse.^etvrtak. – Primjenu biolo{kih i mikrobiolo{kih metoda ispitivanja ispravnosti i kvaliteta prehrambenih proizvoda i predmeta op}e upotrebe. napitaka i vode za pi}e i predmeta op}e upotrebe. Cilj: Specijalizanti se osposobljavaju za: . GMO Senzorna i fizi~ko-hemijska svojstva `ive`nih namirnica Principi dobre laboratorijske prakse Analiti~ke metode u ispitivanju/kontroli `ive`nih namirnica Mikrobiolo{ka svojstva `ive`nih namirnica Mikrobiolo{ke. farmakokinetskih i farmakodinamskih interakcija i njihovo uklanjanje. Agencija za lijekove i medicinska sredstva BIH-Kontrolni laboratorij 1 mjesec – Upoznavanje sa na~inom registracije lijekova u BiH. pi}a. – Prakti~ni rad: 24 mjeseca (21 mjesec + 3 mjeseca za specijalisti~ki rad). – Upoznavanje sa instrumentalnim tehnikama koje se koriste za ispitivanje lijekova. – sposobnost sticanja i preno{enja znanja. – SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH – Broj 17 – Strana 153 Primjena dobre farmaceutske prakse na klini~kim odjelima. EKO hrana. Po zavr{etku specijalizacije. – Rukovodi laboratorijem za ispitivanje `ive`nih namirnica i predmeta op}e upotrebe (planiranje laboratorijskog prostora. – Pra}enje odgovora pacijenta na terapiju u odnosu na primjenjenu dozu. pobolj{anja postoje}ih i uvo|enje novih metoda ispitivanja) i snosi odgovornost za ostale saradnike u laboratoriju. 2011. 7. mikotoksini. obradu i ~uvanje uzoraka prehrambenih proizvoda (hrane. biolo{ke i imunohemijske metode ispitivanja/kontroli `ive`nih namirnica Osnove tehnolo{kih procesa proizvodnje hrane Sistemi osiguranja kvaliteta hrane Aditivi u prehrambenoj industriji Rezidue i kontaminanti hrane (veterinarski lijekovi. – Primjenu zakonskih propisa iz oblasti kontrole hemijske i mikrobiolo{ke ispravnosti prehrambenih proizvoda. Program specijalizacije: Uvodni dio . u nastavnim turnusima (ljetni i zimski semestar) po planu koji utvr|uje navedeni fakultet.osnovna teorijska nastava Teoretski dio Ispitivanje zdravstvene ispravnosti hrane. odabir i kontrola analiti~kih metoda. – komunikacijske vje{tine. – Izdavanje mi{ljenja o zdravstvenoj/higijenskoj ispravnosti i kvalitetu prehrambenih proizvoda. SANITARNA HEMIJA Vrsta specijalizacije: OSNOVNA Trajanje specijalizacije: 3 godine (36 mjeseci) Plan specijalizacije: TEMATSKA OBLAST Uvodni dio . – promocija zdravlja. – Ocjenu i unapre|enje postoje}ih. organizacija rada. vode. Univerzitetsko-klini~ka bolnica. 1. za pojedinog pacijenta. kao i instrumentalnih analiti~kih i imunokemijskih metoda u kontroli ispravnosti i kvaliteta prehrambenih proizvoda i predmeta op}e upotrebe. hormoni. – Samostalno izdaje mi{ljenje o zdravstvenoj/higijenskoj ispravnosti i kvalitetu prehrambenih proizvoda. – timski rad. dijetetskih namirnica i suplemenata). postizanje optimalnog u~inka bez ne`eljenih djelovanja. vodi za pi}e i predmetima op}e upotrebe Upoznavanje sa sistemom osiguranja sigurnosti hrane (HACCP) Legislativa u oblasti hrane i analiza rizika Specijalisti~ki rad MJESTO OBAVLJANJA STA@A Farmaceutski fakultet Farmaceutski fakultet zavodi za javno zdravstvo zavodi za javno zdravstvo Zavod za javno zdravstvo Federacije BiH Prehrambena industrija Agencija za sigurnost hrane BiH Farmaceutski fakultet TRAJANJE MJESECI 1 11 6 Pravilan prijem/uzorkovanje. Rad se zavr{ava sa jednim kolokvijem iz navedenih oblasti (ukupno 2 kolokvija). specijalista sanitarne hemije je stru~njak koji: – Samostalno provodi sve postupke u procesu ispitivanja/ kontrole ispravnosti i kvaliteta `ive`nih namirnica. Funkcionalna hrana. bilo kao gotovih proizvoda ili poluproizvoda u prehrambeno-proizvodnom procesu. – Medicinska oprema. izrada i primjena. ukupno 3 kolokvija). – Standardni operacioni postupci. Obavlja se na farmaceutskom fakultetu u ukupnom trajanju od 1 mjesec. Rad se zavr{ava kolokvijem iz navedenih oblasti (ukupno 3 kolokvija). na osnove odre|ene koncentracije lijeka u krvi. te{ki metali. vode i predmeta op}e upotrebe i sanitarna mikrobiologija Identifikacija i odre|ivanje {tetnih materija u hrani. biohemijski laboratorij 3 mjeseca – Odre|ivanje koncentracije lijeka u tjelesnim te~nostima imunohemijskim metodama i drugim instrumentalnim metodama. pesticidi i drugi kontaminanti) Osnove statistike Procjena i analiza rizika Legislativa u oblasti hrane UKUPNO Ukupno sati 5 20 15 15 15 25 15 15 10 30 15 35 15 230 6 6 1 2 3 Plan specijalizacije: – Teorijski dio: 12 mjeseci (uklju~uju}i godi{nji odmor). te razvoj novih analiti~kih postupaka. Rad na klinikama se zavr{ava kolokvijem na pedijatriji. – upravljanja sistemom.osnovna teorijska nastava 1 mjesec Osnovna teorijska nastava se provodi iz oblasti: – dono{enje klini~kih odluka. – Interpretacija i evaluacija rezultata biohemijskih analiza. – Procjenu zdravstvene/higijenske ispravnosti i kvaliteta `ive`nih namirnica na osnovu rezultata ispitivanja i poznavanja svojstava namirnica. – Prepoznavanje manifestacija sporednih ili toksi~nih djelovanja. – etika i propisi. opreme i materijala. – Utvr|ivanje optimalne doze. Rad se zavr{ava kolokvijem iz navedene oblasti (ukupno 1 kolokvij). – Prepoznavanje mogu}ih farmaceutskih.

Prakti~ni rad . – Edukatora u oblasti nutricije kao faktora o~uvanja zdravlja. Teorijski dio: 12 mjeseci (uklju~uju}i godi{nji odmor) Predmet Biohemija Osnove biohemije sa osnovama stani~ne i molekularne znanosti Osnovni metaboli~ki putevi humanog organizma. 2011. gojaznost) Biohemijski parametri u ocjeni nutricionog statusa Broj sati 20 . vodi za pi}e i predmetima op}eupotrebe – Identifikacija i odre|ivanje rezidua antibiotika u hrani – Identifikacija i odre|ivanje hormona u hrani – Identifikacija i odre|ivanje mikotoksina u hrani – Identifikacija i odre|ivanje pesticida u hrani – Identifikacija i odre|ivanje te{kih metala u hrani Upoznavanje sa sistemom osiguranja sigurnosti hrane (HACCP) – Shvatanje koncepta HACCP sistema na prakti~nom primjeru u prehrambenoj proizvodnji Legislativa u oblasti hrane i analiza rizika – Upoznavanje sa konceptom rada Agencije za sigurnost hrane – Upoznavanje sa legislativom i zna~ajnim legislativnim tijelima iz oblasti hrane – Upoznavanje sa principima procjene i analize rizika Specijalisti~ki rad NUTRICIJA I DIJETETIKA Vrsta specijalizacije: OSNOVNA Trajanje specijalizacije: 3 godine (36 mjeseci) Plan specijalizacije: TEMATSKA OBLAST Uvodni dio . – Identificiranje strategija za prevenciju. Konzervirani proizvodi od mesa (uklju~uju}i ribu i morske plodove). otvorenim vodotocima – Sanitarni pregledi. Program specijalizacije: Uvodni dio . Alkoholna pi}a. Vo}ni sokovi. – Sudjeluje u planiranju strategije prehrane stanovni{tva i promoviranju zdravlja. specijalista nutricije i dijetetike je stru~njak koji: – Samostalno obavlja praksu dijeteti~ara (od procjene prehrambenog statusa do formiranja preporuka za prehranu) za pojedince i kolektive. – Procjenu nutricionog statusa. specijalizant radi seminarske radove pod rukovodstvom mentora. prera|evine i konzervirani proizvodi. Po zavr{etku specijalizacije.Broj 17 – Strana 154 SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Procesi pripreme hrane Promocija zdravlja Specijalisti~ki rad ^etvrtak. – timski rad.osnovna teorijska nastava Teoretska nastava Biohemijske analize Antropometrijska mjerenja u procjeni prehrambenog statusa Statisti~ke metode i ra~unarske aplikacije Nutricija Dijetetika Dijetoterapija MJESTO OBAVLJANJA TRAJANJE STA@A MJESECI Farmaceutski fakultet 1 Farmaceutski fakultet Univerzitetsko-klini~ka bolnica Univerzitetsko-klini~ka bolnica Farmaceutski fakultet Odgovaraju}i objekti kolektivne prehrane Univerzitetsko-klini~ka bolnica Univerzitetsko-klini~ka bolnica 11 1 ½ 1 3 2 8 Plan specijalizacije: 1. Meso i mesne prera|evine (uklju~uju}i ribu i morske plodove). napitaka i pija}e vode iz vodovoda – Kontrola vode u bazenima i centrima za rekreaciju. – sposobnost sticanja i preno{enja znanja.24 mjeseca (21 mjesec + 3 mjeseca za specijalisti~ki rad) Ispitivanje zdravstvene ispravnosti hrane. upitnici). otkrivanje i intervencije problema nepravilne prehrane u odre|enih populacija. vode za pi}e i predmeta op}e upotrebe – Prijem uzoraka. – Procjena prehrane primjenom odgovaraju}ih metoda (dnevnici. vo|enje dokumentacije o uzorcima. – komunikacijske vje{tine. – Formulisanje smjernica u konkretne savjete za pravilnu prehranu. Identifikacija i odre|ivanje {tetnih materija u hrani. – Primjenu dijetoterapije u razli~itim patofiziolo{kim stanjima. – Dizajnira studije i rukovodi istra`iva~kim projektima u oblasti dijetetike i nutricije. Prakti~ni rad: 24 mjeseca (19 mjeseci + 5 mjeseci za specijalisti~ki rad). – promocija zdravlja. Teorijski dio: 12 mjeseci (uklju~uju}i godi{nji odmor). Cilj: Specijalizanti se osposobljavaju za: – Primjenu osnovnih principa pravilne prehrane i izradu jelovnika za pojedince i grupe s obzirom na spol. u nastavnim turnusima (ljetni i zimski semestar) po planu koji utvr|uje navedeni fakultet. ~uvanje uzoraka. – Procjenu glavnih faktora rizika u epidemiologiji naju~estalijih problema vezanih za prehranu. Mlijeko i mlije~ni proizvodi. dob i dr. Obavlja se na farmaceutskom fakultetu u ukupnom trajanju od 1 mjesec. povr}e. Dje~ja hrana i dijetetski proizvodi namijenjeni prehrani odre|enih grupa stanovni{tva. kakao i nadomjesci.osnovna teorijska nastava 1 mjesec Osnovna teorijska nastava se provodi iz oblasti: – dono{enje klini~kih odluka. a nakon svake zavr{ene oblasti pola`e kolokvij (ukupno 14 kolokvija). vode i predmeta op}e upotrebe i sanitarna mikrobiologija – Mikrobiolo{ka kontrola hrane i briseva. – Savjetovanje u oblasti enteralne. pivo i vino. – Primjenu i dizajn odgovaraju}ih epidemiolo{kih studija u dijetetici. parenteralne i potpune parenteralne prehrane. 7. Kafa. 4.. bezalkoholna pi}a i napici. 2. ~aj. – upravljanja sistemom. Objekti kolektivne prehrane zavodi za javno zdravstvo Farmaceutski fakultet 1½ 2 5 Tokom usavr{avanja na Farmaceutskom fakultetu. nutrijenti i ostali sastojci hrane u kemizmu humanog organizma Stani~na i molekularna osnova bolesti i metaboli~ke komplikacije koje prate odre|ena klini~ka stanja (dijabetes. 2. – Djeluje kao dio zdravstvenog tima na svim nivoima zdravstvene za{tite. – Primjenu ra~unarskih aplikacija u dijetetici. hiperlipidemija. 1. – Fizi~ko-hemijska ispitivanja `ive`nih namirnica po grupama: Voda za pi}e i fla{irane vode. Mikrobiolo{ka ispitivanja hrane. – etika i propisi. Vo}e.

24 mjeseca (19 mjeseci + 5 mjeseci za specijalisti~ki rad) Biohemijske analize – Identifikacija i odre|ivanje {e}era – Analize proteina (elektroforetsko razdvajanje i odre|ivanje proteina seruma) – Mjerenje aktivnosti enzima . procjene potreba u nutrijentima. dojilje. uticaj okoline. dodaci prehrani. dijetetske namirnice. APOTEKARSKA FARMACIJA Vrsta specijalizacije: OSNOVNA Trajanje specijalizacije: 3 godine (36 mjeseci) Plan specijalizacije: [IRA U@A TEMATSKA TEMATSKA OBLAST OBLAST Uvodni dio Osnovna teorijska nastava Teoretska nastava Farmakoterapija i specifi~nosti farmakoterapije* Izvori informacija o lijekovima. vjerovanja. interpretacija rezultata. interakcije hrane i lijekova. zamjenski obroci) Psihologija i poreme}aji prehrane Psiholo{ki faktori koji uti~u na prehrambeno-zdravstvene navike i pona{anje (osobnost. prehrambene epidemiolo{ke studije i eksperimenti Savremene tehnologije i mogu}nost prakti~ne primjene u dijetetici (nutricionisti~ki programi i primjena u planiranju i analizi jelovnika) Promocija zdravlja Metode i na~ini promocije zdravlja i podizanje svijesti o zna~aju prehrane u o~uvanju zdravlja u pojedinaca. statisti~ka obrada. uticaj hrane i lijekova na metabolizam Primjena nutrijenata kao farmakolo{kih agenasa (dijetoterapija) Dijetetika Teorijske osnove modifikacije prehrane i unosa nutrijenata sa primjenom u prevenciji ili tretmanu oboljenja Tehnike u procjeni adekvatnosti jelovnika. adolescenti. kori{tenje baza podataka o sastavu namirnica Modifikacija ishrane za pojedince sa razli~itim prehrambenim navikama. grupa i zajednica Osnove primjene deskriptivnih i analiti~kih epidemiolo{kih studija u istra`ivanju povezanosti nutricije i zdravlja Osnove politike javnog zdravstva na lokalnom nivou i na nivou Evropske Unije Patofiziologija Osnove i patofiziologija pojedinih organa i sistema organa Deontologija Profesionalna etika Legislativa UKUPNO 10 5 30 15 15 30 10 10 20 Antropometrijska mjerenja u procjeni prehrambenog statusa Statisti~ke metode i ra~unarske aplikacije – Planiranje i analiza jelovnika pomo}u nutricionisti~kih programa – Dizajn eksperimenta – Evaluacija prehrambenih epidemiolo{kih studija Nutricija – Evaluacija jelovnika za djecu – Evaluacija jelovnika za adolescente – Evaluacija jelovnika za stare osobe Dijetetika – Enteralna i parenteralna prehrana Dijetoterapija – Dijetetski re`im prehrane kod pretilosti – Dijetetski re`im prehrane kod dijabetesa – Dijetetski re`im prehrane kod dislipidemija – Dijetetski re`im prehrane kod hipertenzije – Karcinoma – Dijetetski re`im prehrane kod patolo{kih stanja probavnog trakta – Dijetetski re`im prehrane uz kontrolu minerala – Dijetetski re`im prehrane u posebnim stanjima (AIDS. planiranje i analiza jelovnika Posebne vrste hrane (oboga}ena hrana. distribucije i opskrbe hranom u kuhinjama – kolektiva – Uticaj resursa na planiranje jelovnika i efekat na kvalitet i odr`ivost ponude hrane koja zadovoljava nutricione potrebe korisnika Promocija zdravlja – Metode i na~ini promocije zdravlja i podizanje svijesti o zna~aju prehrane u o~uvanju zdravlja u pojedinaca. gerijatrijska populacija) Principi pravilne prehrane. grupa i zajednica – Prakti~ne primjene deskriptivnih i analiti~kih epidemiolo{kih studija u istra`ivanju povezanosti nutricije i zdravlja – Osnove politike javnog zdravstva na lokalnom nivou i na nivou Evropske Unije.nutrijenti i antinutrijenti Tablice prosje~nog sastava namirnica Smjernice za unos nutrijenata u fiziolo{kim stanjima (dojen~ad. SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 17 – Strana 155 Procesi pripreme hrane Upoznavanje sa sistemima proizvodnje. Prakti~ni rad . 2011. opekotine) Procesi pripreme hrane – Upoznavanje sa sistemima proizvodnje. dodatne i zamjenske obroke. dijetetske namirnice i nutrijente u formi lijeka Osnove enteralne i parenteralne prehrane Na~in i mogu}nosti primjene modifikacija prehrane u dijagnostici i istra`iva~kom radu Primijenjena imunologija Imunolo{ke osnove etiologije bolesti Efekti nutrijenata na imunolo{ki odgovor Genetika i nutrigenomika Principi genetike i uloga u etiologiji bolesti Osnovne postavke nutrigenomike Statisti~ke metode i ra~unarske aplikacije u dijetetici Nau~no-istra`iva~ke ankete. funkcionalna hrana.^etvrtak. sitosti i izbora hrane Psiholo{ki zasnovani poreme}aji prehrane i rezultiraju}a klini~ki definisanja stanja Farmakoterapija i dijetoterapija Medicinska terminologija i klasifikacija bolesti Razumijevanje pojmova etiologije bolesti i riziko-faktora Uobi~ajene terapije oboljenja. odrasli. teorija motivacije) Psiholo{ka dimenzija gladi. ne`eljeni efekti Sprovo|enje farmaceutske zdravstvene za{tite U@A TEMATSKA OBLAST Farmaceutski fakultet TRAJANJE MJESECI 1 11 Farmaceutski fakultet 2 Farmaceutski fakultet Farmaceutski fakultet Farmaceutski fakultet 1 1 2 10 25 10 210 2. kulturolo{kim i socio-ekonomskim razlikama Potencijalne opasnosti kod modificiranja prehrane i mogu}e posljedice za pojedinca Vrste i primjene hrane. trudnice. funkcionalnu hranu. 4. 7. djeca. Interakcije lijekova. distribucije i opskrbe hranom Uticaj ugostiteljskih resursa na planiranje jelovnika i efekat na kvalitet i odr`ivost ponude hrane koja zadovoljava nutricione potrebe korisnika Uticaj kuhanja i drugih metoda obrade hrane na sastav hrane u kontekstu obezbje|enja nutricionih potreba Antropometrija Antropometrijska mjerenja i procjena prehrambenog statusa Nutricija Sastojci hrane . uklju~uju}i dodatke prehrani. izra~un stvarnog unosa nutrijenata. Specijalisti~ki rad Za rad u savjetovali{tima i drugim mjestima u izravnom kontaktu s pacijentom/korisnikom specijalista nutricije i dijetetike mora imati polo`en i stru~ni ispit za magistre farmacije.

Prvu godinu specijalizant pro{iruje teorijska znanja iz odre|enih predmeta koje je slu{ao na farmaceutskom fakultetu i to: MODUL Farmakoterapija i specifi~nosti farmakoterapije* Izvori informacija o lijekovima. 4. – Principi farmakokinetike. – Farmakoterapija infektivnih bolesti. – Poznavanje i razumijevanje etiolo{kih faktora i faktora rizika od zna~aja za razvoj bolesti/poreme}aja. – Savlada znanja i vje{tine koje podupiru promociju zdravlja i samolije~enja sa lijekovima bez recepta. – Nadogradi znanje o snabdijevanju stanovnika lijekovima.osnovna teorijska nastava 1 mjesec Osnovna teorijska nastava se provodi iz oblasti: – dono{enje klini~kih odluka. Cilj osposobljavanja u odabranim odre|enim ustanovama i na svom radnom mjestu je da specijalizant: – Pru`i potrebna znanja i vje{tine za sprovo|enje racionalne (efikasne. Teorijski dio specijalisti~kog sta`a traje 12 mjeseci odnosno 2 semestra. ekonomski opravdane) farmakoterapije. kriti~ka procjena publikovanih ispitivanja Interakcije lijekova. – Poznavanje klini~ki zna~ajnih interakcija lijekova. – Pro{iri znanje o lijeku kao osnovnoj. Specijalizant pola`e predvi|ene predmete pismenim ili usmenim putem. eti~koj i ekonomskoj kategoriji. – timski rad. bolesti gastrointenstinalnog. – Nadogradi znanje o na~inu preno{enja informacija u zdravstvu. – upravljanja sistemom. U drugoj i tre}oj godini specijalizant se uklju~uje u osposobljavanje i sprovo|enje prakti~nog dijela u referentnim stru~nim ustanovama. – Savlada znanja i vje{tine koje nastaju usljed nepravilne upotrebe. – sposobnost sticanja i preno{enja znanja. – Specifi~nosti farmakoterapije u trudnica i dojilja. – Farmakoterapija endokrinog i muskuloskeletnog sistema. U prvoj godini specijalizant dobija potrebna teorijska znanja. NAZIV USTANOVE Farmaceutski fakultet Klinika i klini~ka apoteka Referentna apoteka UKUPNO PERIOD BORAVKA 4 mjeseca 10 mjeseci 10 mjeseci 24 mjeseca 6 1 mjesec 12 6 6 6 6 6 12 36 2 mjeseca 1 mjesec 1 mjesec 1 mjesec 1 mjesec 1 mjesec 1 mjesec 11 mjeseci Potrebna znanja: – Poznavanje savremenog pristupa farmakoterapiji osnovnih organskih poreme}aja. izbor lijeka. bezbjedne. – komunikacijske vje{tine. Ustanove u kojima se obavlja prakti~ni dio specijalizacije su navedene u tabeli sa periodima boravka. 2011. farmakoterapija zasnovana na dokazima. ne`eljenih efekata i interakcija lijekova. – Hematolo{ki i biohemijski poreme}aji. – Poznavanje terapije zasnovane na dokazima (evidence based medicine EBM). – Osnovi menad`menta lijekova. – Nadogradi znanje o upotrebi i djelovanju lijekova. Obavlja se na farmaceutskom fakultetu u ukupnom trajanju od 1 mjesec. bolest. – Potrebne vje{tine: – Sprovo|enje koncepta Farmaceutske zdravstvene za{tite (Pharmaceutical care) koriste}i vje{tine komunikacije. Prakti~ni dio traje 24 mjeseca odnosno 4 semestra. Specijalisti~ki rad specijalizant je du`an uraditi u okviru 6 mjeseci i polo`iti specijalisti~ki ispit. Teoretski dio Uvodni dio . – Nadogradi znanje o legislativi i oblicima zdravstvene za{tite. Specijalizacija traje 3 godine odnosno 6 semestara i obuhvata organizovani oblik specijalizacije jednu godinu. 7. – Uklju~ivanje i preno{enje znanja u zdravstvenom prosvje}ivanju stanovni{tva u svom radnom okru`enju. – Farmakoterapijski pristup bolesnicima sa poreme}ajima funkcije bubrega i jetre. pra}enje terapije. – Primjena lijekova kod bolesnika sa poreme}ajima rada bubrega i/ili jetre. – Primjena lijekova u specifi~nim populacionim grupama. .Broj 17 – Strana 156 Socijalna farmacija sa epidemijama Farmakokinetika Farmakoekonomika Farmaceutska komunikologija Klini~ka toksikologija Prakti~ni rad Prakti~ni rad Prakti~ni rad SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Farmaceutski fakultet Farmaceutski fakultet Farmaceutski fakultet Farmaceutski fakultet Farmaceutski fakultet Farmaceutski fakultet Klinika i klini~ka apoteka Referentna apoteka 1 1 1 1 1 4 10 10 ^etvrtak. – promocija zdravlja. Specifi~nosti farmakoterapije se odnose na: – Specifi~nosti farmakoterapije u starih bolesnika i djece. – Kori{tenje izvora informacija o lijeku. karcinoma. – Komunikolo{ke metode. odnosno izradom seminarskog rada. – Farmakoterapija bolesti centralnog nervnog sistema. – Individualni pristup pacijentu na osnovu poznavanja faktora koji se odnose na lijek. Prakti~ni dio Drugu i tre}u godinu specijalizant usvaja prakti~na znanja u odre|enim ustanovama* i na svom radnom mjestu pri ~emu se svaki segment prakti~nog dijela bazira na uvodnim teorijskim predavanjima i sugestijama odre|enog mentora. APOTEKARSKA FARMACIJA Specijalizacija iz Apotekarske farmacije je nau~ni i obrazovni proces u kojem specijalizant dobija teorijska i prakti~na znanja na osnovu kojih je sposoban pru`iti potrebna znanja i vje{tine za sprovo|enje racionalne farmakoterapije i organizovati i voditi farmaceutsku slu`bu. – Principi farmakoekonomije. – etika i propisi. dok je ostali dio predvi|en za individualno osposobljavanje pod vodstvom mentora. pacijenta. u nastavnim turnusima (ljetni i zimski semestar) po planu koji utvr|uje navedeni fakultet. ne`eljeni efekti Sprovo|enje Farmaceutske zdravstvene za{tite Socijalna farmacija sa epidemijama Farmakokinetika Farmakoekonomika Farmaceutska komunikologija Klini~ka toksikologija BROJ ESPB 36 SEMESTAR I SEMESTAR II (Broj ESPB) (Broj ESPB) 12 Du`ina trajanja 2 mjeseca Farmakoterapija obuhvata sljede}e oblasti: – Farmakoterapija bolesti kardiovaskularnog sistema. – Poznavanje profila ne`eljenih efekata lijeka.

Materijal za specijalizaciju ~ine: Pripremljen pisani materijal koji je zasnovan na relevantnim ud`benicima iz farmakoterapije. PDR i druge). operativni sistemi. matrice podataka. Nakon uspje{no zavr{enih 9 modula kandidati sti~u zvanje specijaliste Apotekarske farmacije. Procjena obuhvata: kratka test pitanja. funkcije vjerovatno}e. farmakoekonomski modeli i analiza. – Farmakoekonomika.DDD). tekst procesorima i programima za tabelarno ra~unanje). – Informacijska tehnologija (Razvoj kompjuterske informatike. Organizacija i sprovo|enje ODIT-a (kontrole) kvaliteta pru`ene zdravstvene usluge. – etika i propisi. 7. nacionalnim vodi~ima za terapiju. Vidal. – Izrada prijedloga za racionalizaciju upotrebe i potro{nje lijekova. publiciranje i pretra`ivanje stru~nih i nau~nih ~asopisa. specijalizant radi seminarske radove pod rukovodstvom mentora. izradu seminarskih radova. – Odlu~ivanje nakon analize podataka.24 mjeseca. kompjuterski sistemi. revijskim i originalnim stru~nim radovima publikovanim u vode}im me|unarodnim ~asopisima. – Osnove klini~ke farmakologije i klini~ke farmacije i upoznavanje s njenom informati~kom slu`bom. problem based learning . Organizirana nastava obuhvata sljede}i program: Uvodni dio .^etvrtak. – sposobnost sticanja i preno{enja znanja.ATK i definisane dnevne doze . – Kompjuterski statisti~ki programi. izradu plana Apotekarske djelatnosti. – Uloga farmaceuta (kao menad`era) u racionalnoj terapiji. trudno}a itd).PBL). REFI. Baze i banke podataka o lijekovima. – Proizvodnja informacija za korisnika. – Komunikacije unutar farmaceutske djelatnosti. Ekspertni kompjuterski farmaceutski sistemi. – Zdravstvena statistika (Izbor entiteta. Obavlja se na farmaceutskom fakultetu u ukupnom trajanju od 1 mjesec. vje`bi i individualnog rada s mentorom. – Informacije o lijekovima za pojedine grupe pacijenata (dob. – komunikacijske vje{tine. – Ne`eljeni efekti lijekova (prikupljanje i pra}enje ne`eljenih efekata lijekova i saradnja sa Centrom za pra}enje nuspojava WHO). – Priprema izvje{taja i referata.). poslovanju apoteka. Tokom usavr{avanja na Farmaceutskom fakultetu. Rad sa modernim bazama podataka. 4. – Programska podr{ka stru~nim farmaceutskim problemima. Nakon svakog modula organizuje se procjena postignutog cilja.12 mjeseci. ne`eljenim efektima i interakcijama. – Menad`ment u farmaciji. spol. nosioci informacija). – Etika informiranja i publiciranja. 1. – – SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 17 – Strana 157 Pru`anje savjeta pacijentu. Zvanje: Specijalista Farmaceutske informatike. . kontraindikacijama. regresija). – Analiza prikupljenih podataka o potro{nji lijekova. – Klasifikacije lijekova (Anatomsko-terapeutsko kemijska klkasifikacija . rad na registraciji lijekova Agencija za lijekove i medicinska sredstva BIH Kontrolni laboratorij Klini~ka apoteka Apoteka Farmaceutska industrija Kantonalni zavod zdravstvenog osiguranja zavodi za javno zdravstvo Federalno ministarstvo zdravstva Veledrogerija TRAJANJE MJESECI 1 11 4 Obuka prema programu 4 Obuka prema programu 3 3 3 3 1 1 1 1 Obuka prema programu Obuka prema programu Obuka prema programu Obuka prema programu Obuka prema programu Obuka prema programu Obuka prema programu Specijalizacija na fakultetu (Farmaceutski fakultet): – Teoretska i prakti~na nastava . djelovanju apotekara u primarnoj zdravstvenoj za{titi. – Baze demografskih podataka. – Informacijska pismenost. u nastavnim turnusima (ljetni i zimski semestar) po planu koji utvr|uje navedeni fakultet. Na~ini preno{enja znanja i komunikacija sa pacijentom. Rote lista. – Statisti~ka pravila obrade podataka (Parametrijski i neparametrijski testovi. usmene prezentacije slu~ajeva iz prakse. – Stvaranje baza podataka za dopunu i razvoj aplikativnih programa. va`e}e direktive i smjernice iz oblasti farmacije. a nakon svake zavr{ene oblasti pola`e kolokvij u vidu seminara. analizu slu~ajeva. – timski rad. – Prikupljanje. Organizirana nastava za specijalizante na Farmaceutskom fakultetu u trajanju od 12 mjeseci se provodi u obliku predavanja. – Klasifikacijski sistemi i obrada nau~nih i stru~nih ~asopisa. – Kori{tenje informati~kih podataka za izradu javno zdravstvenih programa i promovisanje zdravog na~ina `ivota. – Rad sa edukativnim programima iz podru~ja farmaceutske informatike i modelima ekspertnih farmaceutskih sistema. preporu~enim smjernicama me|unarodnih (evropskih) udru`enja za tretman odre|enih bolesti/poreme}aja. 2011. Specijalni dio teoretske nastave 11 mjeseci – Uvod u teoriju informacijskih nauka (Podatak. elementi opisa varijabli itd. Specijalizacija na drugim mjestima prema planu: – Teoretska i prakti~na nastava .zna~aj i smisao.Glavni ured za farmakovigilanciju – Informacije o lijekovima pojedinih farmakolo{kih grupa prema indikacijama. – Baze podataka o lijekovima u svijetu (Martindale. seminara. apotekara u bolni~koj apoteci. programska podr{ka. Na~in provjere ste~enog znanja: Svaki od predlo`enih Modula sadr`i o~ekivane ciljeve i rezultate. Korelacija. – upravljanja sistemom. djelovanju. – Izvori informisanja o lijekovima i pomo}nim ljekovitim sredstvima. analiza slu~ajeva iz prakse (case study. Internet i informacije o lijekovima. FARMACEUTSKA INFORMATIKA I FARMAKOEKONOMIKA Vrsta specijalizacije: OSNOVNA Trajanje specijalizacije: 3 godine (36 mjeseci) Plan specijalizacije: [IRA TEMATSKA OBLAST Uvodni dio . Agencija za lijekove i medicinska sredstva BiH . – promocija zdravlja. informacija .osnovna teorijska nastava 1 mjesec Osnovna teorijska nastava se provodi iz oblasti: – dono{enje klini~kih odluka.osnovna teorijska nastava Specijalna teorijska nastava Obuka prema programu MJESTO OBAVLJANJA STA@A Farmaceutski fakultet Farmaceutski fakultet Agencija za lijekove i medicinska sredstva BiH Glavni ured za farmakovigilanciju Katedra za klini~ku farmakologiju farmaceutskog fakulteta.

farmakolo{ki i toksikolo{ki utjecaj lijekova na resorpciju. – Zakonski propisi i preporuke. Kolokvij ili seminar. – Statisti~ki izvje{taji o potro{nji lijekova. nadzor propisane terapije u svrhu prevencije medikacijske pogre{ke. – Ispisivanje signature i dodatnih informacija o lijeku putem letka. Katedra za klini~ku farmakologiju farmaceutskog fakulteta – Metodologija pretklini~kih i klini~kih istra`ivanja. – Podaci o propisivanju lijekova na nivou primarne zdravstvene za{tite. – Uspostava sveobuhvatne i jedinstvene evidencije o izdatim lijekovima. – Rad na odjeljenjima univerzitetsko-klini~ke bolnice (informisanje ljekara i pacijenata). – Tehni~ka podr{ka u kontroli lijekova. Klini~ka apoteka – Rad na farmaceutskom informacionom sistemu klini~ke apoteke. ljekaru. Farmaceutska industrija – Rad na informacionim sistemima. metabolizam. – Izvori podataka o lijekovima. u toku vizite i sl. – Statisti~ka provjera ekvivalentnosti preparata (Kompjuterska podr{ka u obradi rezultata analiti~kih metoda). ekskreciju prirodnih supstrata i metabolite. – Kreiranje najadekvatnijih baza podataka koje koristi Zavod zdravstvenog osiguranja. – Podaci o promociji i prodaji lijekova (Marketing). – Pra}enje neadekvatnog doziranja s obzirom na dob. – Podaci za informisanje javnosti. Kolokvij ili seminar. koji se koriste u zavodu za javno zdravstvo. pra}enje ukupne potro{nje lijekova. – Priprema informacija za lijekove koji se izdaju bez recepta. 2011. – Rad na prijemu trebovanja kao dio zdravstvenog tima. – Dokumentacija za statisti~ke podatke nadle`nim organima (pra}enje upotrebe i potro{nje lijekova). – Menad`ment u klini~koj apoteci. te racionalizacija upotrebe lijekova. koji se koriste u farmaceutskoj industriji. indikacije itd. – Uzorkovanje i uzorci . bilo na teret sredstava zdravstvenog osiguranja ili sredstava samih osiguranika. – Statisti~ka obrada podataka o farmakokineti~kim istra`ivanjima. – Razvrstavanje lijekova prema ATK/DDD klasifikaciji. tj. – Metaboli~ka interferencija lijekova na rezultate laboratorijskih testova. ATK grupama. – Menad`ment u apotekarskoj djelatnosti. – Primjena informati~kih principa u farmakologiji i klini~koj farmakologiji. uputstvo za lijek. nuspojava i odabir racionalne terapije za pacijenta. opojnih droga. propisi i direktive Svjetske zdravstvene organizacije i drugih razvijenih zemalja). – Menad`ment u fondu za javno zdravstvo.. Agencija za lijekove i medicinska sredstva BiH-Kontrolni laboratorij – Hemijsko-farmaceutska dokumentacija za registraciju lijekova i pomo}nih ljekovitih sredstava. – Podaci o propisivanju lijekova na nivou primarne zdravstvene za{tite.priprema za statisti~ku obradu. izdavanja lijekova pojedina~no za odre|enog pacijenta koriste}i najnovija saznanja. Pretra`ivanje svjetskih baza podataka o lijekovima preko Interneta. 7. – Priprema dokumentacije za registraciju lijekova i pomo}nih ljekovitih sredstava (farmakolo{ko . – Priprema informacija za lijekove OTC grupe.Broj 17 – Strana 158 – SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH ^etvrtak.toksikolo{ka i klini~ka dokumentacija). – Analiza potro{nje kao pomo} formiranja listi lijekova. – Propisi o istra`ivanju i ispitivanju lijekova (zakonodavstvo u oblasti istra`ivanja i ispitivanja lijekova. – Menad`ment u zavodu za javno zdravstvo. farmakoekonomika. – Rad na izdavanju lijekova. Kolokvij ili seminar. – Obrada izdatih recepata. Zavodi za javno zdravstvo – Rad na informacionim sistemima. – Primjena ste~enog znanja u radu sa kompjuterskom obradom recepata. koji se koriste u Zavodu zdravstvenog osiguranja. – Statisti~ka obrada podataka o uspje{nosti lije~enja. – Baze podataka o sirovinama. Apoteka – Rad na farmaceutskom informacionom sistemu mjesne apoteke. – Rad na formiranju liste najpropisivanijih lijekova s aspekta morbididetne statistike. – Rad na izradi smjernica za propisivanje lijekova. – Odabir informacija za unutra{nje pakovanje tj. – Uzorci za analiti~ko pra}enje lijekova. – Obrada podataka pri svim segmentima rada (pripremanje novih informacija o lijekovima). – Informati~ke metode u galenskoj produkciji (priprema informacija o individualno pripremljenim magistralnim i galenskim pripravcima). – Rad na pripremanju stru~nih informacija za ljekare. Kantonalni zavod zdravstvenog osiguranja – Rad na informacionim sistemima. . – Dokumentacija za finansijske potrebe apoteke. nuspojava i odabir racionalne terapije za pacijenta (odre|ivanje terapije prema individualnom pacijentu. pra}enje potro{nje lijekova po pacijentu. – Racionalizacija uputa o na~inu uzimanja lijeka.. farmakokineti~ki parametri u odabiru terapije. – Fiziolo{ki. – Bezbjedno zbrinjavanje lijekova isteklog roka trajanje ekolo{ka farmacija. – Menad`ment u farmaceutskoj industriji. – Rad na izdavanju lijekova i priprema jedini~ne terapije za pacijenta. – Klini~ko-farmakolo{ki programi za ispitivanje lijekova i informati~ka obrada rezultata. – Baze podataka o vlastitim lijekovima (Farmaceutska industrija kao izvor podataka o lijekovima). – Analiza interakcija. spol. – Aktivno u~estvovanje u sistemu raspodjele jedini~ne terapije. – Podaci o kori{tenju lijekova na nivou specijalisti~ko konsultativne i bolni~ke zdravstvene za{tite. – Pravilna komunikacija sa pacijentom. – Savjetovanje u izboru lijekova koje bolesnik kupuje bez recepta. – Rad na farmakoekonomskim studijama. – Statisti~ka analiza pojave interakcija. – Ekspertni sistemi u kontroli lijekova (kori{tenje baze analiti~kih podataka). – Priprema dokumentacije za metode koje se koriste za registraciju lijeka. – Priprema dokumentacije za registraciju lijekova. transport. – Inventura i defektura. 4. – Savjetovanje pacijenta o izbjegavanju kori{tenja istih generi~kih lijekova. predvi|anje klini~ki va`nih interakcija lijekova. planiranje parenteralne ishrane i op}enito ishrane bolesnika). Kolokvij ili seminar.

PROGRAM SUBSPECIJALIZACIJA INTERNISTI^KE SUBSPECIJALIZACIJE ENDOKRINOLOGIJA I DIJABETOLOGIJA Vrsta specijalizacije: SUBSPECIJALIZACIJA Trajanje specijalizacije: 2 godine (24 mjeseci) Uslovi za specijalizaciju zavr{ena osnovna specijalizacija – Interna medicina PLAN SUBSPECIJALIZACIJE MJESTO OBAVLJANJA STA@A Uvodni dio . laktacidoza. – Rad na kreiranju jedinstvene metodologije i pristupa bazama podataka. premenstrulani sindrom. Detaljni program uklju~uje temeljne principe i metode konzilijarrno-poliklini~kog na~ina rada. karcinomi {titnja~e. kardiovaskularne komplikacije. Clinefelterov sindrom. edukacija i samokontrola. SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 17 – Strana 159 – Statisti~ka analiza potro{nje. – Analiziranje prikupljenih podataka. sindrom rudimentarnih testisa. gastroenteropatije. – Informacije o podacima proizvo|a~a i veledrogerija o prodaji. akutna poreme}enja matabolizma kalcija. hipopituitairizam. hipoparatireoidizam. peptidini hormoni. Federalno ministarstvo zdravstva – zakonska regulativa iz oblasti farmaceutike – liste esencijalnih lijekova – organizacija farmaceutskih slu`bi Veledrogerija – Podaci o propisivanju lijekova na nivou primarne zdravstvene za{tite. Transplantacija gu{tera~e. Testovi optere}enja u {e}ernoj bolesti. Cushingov sindrom. komplikacije na oku. endogeni opioidi. – Podaci apoteka o izdatim lijekovima. hipokalcemija. funkcionalni testovi. reprodukcijska poreme}enja. novootkrivena {e}erna bolest koja zahtijeva hospitalizaciju (dijabeti~ka ketoacidoza. neurotenzin. upale.hipoglikemija. neuropatije. masno tkivo. Bolesti uzrokovane sekrecijom hormona iz tkiva koji nisu klasi~ne endokrine `lijezde. Infekcije u {e}ernoj bolesti. Hipotunfkcija hipotalmoneurohipofizarnog sistema. mu{ka kontracepcija. Oblici poja~anog lije~enja inzulinom. testikularna disfunkcija u sistemskim bolestima. impotencija. te faktori rasta. – sposobnost sticanja i preno{enja znanja. dijabetologije i bolesti metabolizma Laboratorijska dijagnostika endokrinologije. hipertireoza. graviditeti bolesti {titnja~e. gestacioni oblik {e}erne bolesti. komplikacije steroidne kontracepcije. akutna insufi cijencija nadbubre`ne `lijede. Pagetova bolest. Turnerov sindrom. somatostatin. biolo{ki inaktivni gonadotropini. dijabetologije i bolesti metabolizma Ginekolo{ka problematika u podru~ju endokrinologije. ko`a. Rad na bolni~kom odjelu interne medicine 11 mjeseci Rad bi se sastojao od dijagnostike i lije~enja svih hitnih stanja iz podru~ja endokrinologije.osnovna teorijska nastava 1 mjesec Osnovna teorijska nastava se provodi iz oblasti: – dono{enje klini~kih odluka. mu{ka neplodnost. nefropatije. Bolesti {titnja~e: Regulacija funkcije {titnja~e. testikularna feminizacija. hiperplazija medule. kontrolirana tjelesna aktivnost. srce. 4. KAH. kontrola ovulacije. osteoporoza. – promocija zdravlja. prerani pubertet i pseudopubertet. toksi~ni adenom {titnja~e. – etika i propisi. – komunikacijske vje{tine. U`a specijalizacija uklju~uje javno zdravstvenu problematiku. apopleksija hipofize. kolecistokinin. Prostaglandini. dijabeti~no stopalo. Trudno}a. hipotireoza. dijabetologije i bolesti metabolizma kao npr. te svih ostalih bolesti iz podru~ja endokrinologije. feokromatcitom. hipoglikemija). . Gravesova bolest. osteomalacija. nasljedne metaboli~ke bolesti s promjenama na kostima. specifi~nu problematiku za{tite bolesnika iz podru~ja endokrinologije dijabetologije i bolesti metabolizma a kao posebna problematika uklju~en je rad s djecom i trudnicama zbog bolesti iz navedenih podru~ja. Lije~enje {e}erne bolesti . Poreme}enja metabolizma kalcija i metaboli~ke bolesti kostiju. Periferna inzulinska rezistencija. menopauza Bolesti nadbubre`ne `lijezde: Bolesti suvi{ka mineralokortikoida. Djelovanje gonadotropina i steroidnih hormona. Bolesti hipotalamusa i hipofize Funkcionalno ispitivanje hipotalamo-hipofizne osovine klinika. Odre|eni organi kao sekretori hormona: gastrointestinalni sistem. dijabetologije i bolesti metabolizma Endokrinologija i dijabetologija dje~jeg uzrasta Godi{nji odmor Bolni~ki odjel interne medicine Bolni~ki odjel interne medicine Bolni~ki laboratorij 1 Bolni~ki odjel ginekologije Bolni~ki odjel pedijatrije ½ ½ 2 TRAJANJE MJESECI 1 11 8 Ciljevi u`e specijalizacije Ciljevi u`e specijalizacije iz endokrinologije. hiperkalcemija.osnovna teorijska nastava Medicinski fakultet TEMATSKA OBLAST Bolni~ki tretman bolesti iz oblasti endokrinologije. plu}a. – Podaci zdravstvenog osiguranja o nadoknadi za vrijednost recepata. upale {titnja~e. Obavlja se na fakultetima zdravstvenog usmjerenja u ukupnom trajanju od jedan mjesec. hipoaldosteronizam. terapiju i rehabilitaciju. Primarni i sekundarni hiperparatireoidizam. dijabetologije i bolesti metabolizma Poliklini~ki rad iz oblasti endokrinologije. sindromi poliglandularne insuficijencije. klini~ku i laboratorijsku dijagnostiku. Uvodni dio . bubreg. genitourinarni sistem. menopauza. oftalmopalija. gonadalna poreme}enja. insufi cijencija nadbubre`ne `lijede. dijabetologije i bolesti metabolizma su osposobljavanje doktora medicine specijalista za interne bolesti za organizaciju. testikularni tumori. Endokrinolo{ko poreme}enje gonada Normalni menstruacijski ciklus. u nastavnim turnusima (ljetni i zimski semestar) po planu koji utvr|uju navedeni fakulteti. timus. inzulin. Kroni~ne komplikacije {e}erne bolesti. tireotoksi~na kriza. ginekomastija. 2011. nadzor i provo|enje supspecijalizirane zdravstvene za{tite bolesnika iz podru~ju endokrinologije dijabetologije i bolesti metabolizma. policisti~ni ovariji. hiperglikemija. dijagnostika i lije~enje hipotalami~kih bolesti i hipofi ze. VIP (vazoaktivni intestinalni peptid). oralni hipoglikemici.^etvrtak. konzilijarno-poliklini~ki rad. – upravljanja sistemom. izolirani deficit gonadotropina. Operativni zahvati u bolesnika sa {e}ernom bolesti. supstanca P i tehnikinini. poreme}enja menstruacije. Mu{ki hipogonadizam. alopecija. akne. gu{avost.dijeta. Dijabetologija Definicija i klasifikacija. 7. dijabetes insipidus odr`avanje osmotalnosti tjelesnih teku}ina. – timski rad. pseudohipoaldosteronizam. dijabetologije i bolesti metabolizma za koje se dijagnosti~ki pregled pretage i lije~enja ne mogu provoditi u ambulantno-poliklini~kim crvjetima te zbog toga zahtijevaju hospitalizaciju. Funkcionalni i nefunkcionalni tumori. hiperosmolarna koma. Program u`e specijalizacije 1. hirzutizam. Hipotalamo-adrenalno gonadalna sekrecija. Akutne komplikacije {e}erne bolesti . pseudohipoparatireoidizam multipla endokrina neoplazija. hormonalno aktivni tumor jajnika.

endometrioza.osnovna teorijska nastava Gastroenterologija i pankreatologija Hepatologije Infektologija Pedijatrijska gastroenterologija Ultrazvuk I (dijagnosti~ki) Ultrazvuk II (intervencijski) Endoskopija I (dijagnosti~ka) Endoskopija II (ERCP. Visoki rast: klasifi kacija i klini~ka slika. Provjera znanja: na kraju boravka potrebno je polo`iti kolokvij. predvi|a se rad i upoznavanje s osnovama dijagnosti~kih postupaka (npr. Specijalist je obavezan raditi svakodnevno uz nadzor i pomo} odgovaraju}eg specijalista i mentora. intervencijska) Abdominalna hirurgija MJESTO OBAVLJANJA STA@A Medicinski fakultet Bolni~ki odjel gastroenterologije i pankreatologije Bolni~ki odjel hepatologije Infektologija Pedijatrijska gastroenterologija Bolni~ki odjel gastroenterologije Bolni~ki odjel gastroenterologije Bolni~ki odjel gastroenterologije Bolni~ki odjel gastroenterologije Abdominalna hirurgija TRAJANJE 1 mjesec 5 mjeseci 3 mjeseca 1 mjesec 1 mjesec 1 mjesec 1 mjesec 4 mjeseca 3 mjeseca 1 mjesec 15 dana 15 dana 2 mjeseca Radiologija i nuklearna medicina Radiologija i nuklearna medicina Gastroenterolo{ka onkologija Onkolo{ki odjel Godi{nji odmori Godi{nji odmori Program u`e specijalizacije: Uvodni dio . ovisni dijabetes u djece i komplikacije MODY oblik {e}erne bolesti. metaboli~ki u~inci alkohola. neuroendokrini tumori (adenomi hipofize. ateroskleroza porfirija. Pri tome izvode funkcionalne testove iz tog podru~ja. ovjerenog od voditelja odjela. Inzulin. neurotenzin. funkcionalni tumori i tumorima sli~na stanja u ovarijima. giht. asistirana reprodukcija. Obavlja se na fakultetima zdravstvenog usmjerenja u ukupnom trajanju od jedan mjesec. nadbubre`ne `lijezde. Fetalna i neonatalna endokrinologija. {titnja~e. Specijalisti su obavezni voditi dnevnik rada i u~inak dijagnosti~kih i terapijskih postupaka. Rad u laboratoriju 1 mjesec Sadr`aj: laboratorijske pretrage potrebne za dijagnostiku i lije~enje bolesnika iz podru~ja endokrinologije. Obilazak na pedijatriji 15 dana Sadr`aj: Pedijatrijske problematike iz podru~ja endokrinologije. Me|udjelovanje lijekova u {e}ernoj bolesti. osteomalacija. karcinoidi. poreme}enje metabolizma masti. posebno problem {e}erne bolesti i komplikacija. UZV dijagnostika). – upravljanja sistemom. – etika i propisi. dijabetologije i bolesti metabolizma. U sklopu ovog boravka. dijabetologije i bolesti melabolizma. rast drugih kostiju i ko{tano sazrijevanje. 7. Bolesti dojke. 4. u nastavnim turnusima (ljetni i zimski semestar) po planu koji utvr|uju navedeni fakulteti. prirast na visini. Provjera znanja: na kraju boravka potrebno je polo`iti kolokvij. Gestacijski dijabetes i komplikacije. posebno bolesti hipotalamusa. druge bolesti povezane s jelom. posebno metabolizma masno}a. hipofize. posljedice lije~enja malignih bolesti na endokrini sistem. denzitometrija. pinealomi. – timski rad. Merkel cel tumor) endokrino lije~enje uznapredovalog tumora dojke. eritrocitoza. mu{kih spolnih hormona. – sposobnost sticanja i preno{enja znanja. Procjena rasta krivulja rasta. poreme}enja apetita. Tako|er su obavezni polo`iti kolokvij nakon obilaska Klini~kog odjela. Gastroenterologija i pankreatologija 5 mjeseci Specijalisti interne medicine rade na klini~kom odjelu gdje se upoznaju sa klini~kom slikom. – komunikacijske vje{tine. radioizotopna dijagnostika. cel-karcinom plu}a. Hormonalna kontrola rasta. Metaboli~ke bolesti Debljina. paraneoplasti~ka sekrecija peptida koji nisu povezani s endokrinolo{kim sindromom (kalcitonin. hipoglikemija i hiperinzulinizma. te svih drugih endokrinolo{kih poreme}aja. Uticaj lijekova na endokrinu funkciju. endokrinolo{ki pristup lije~enju karcinoma prostate. GASTROENTEROHEPATOLOGIJA Vrsta specijalizacije: SUBSPECIJALIZACIJA Trajanje specijalizacije: 2 godine (24 mjeseci) Uslovi za specijalizaciju zavr{ena osnovna specijalizacija – Interna medicina – Infektologija PLAN SUBSPECIJALIZACIJE TEMATSKA OBLAST Uvodni dio . dijabetologije i bolesti metabolizma (2 semestra) i polo`iti propisane ispite. Paraneoplasti~ni endokrini sindromi (lu~enje GH. dijagnostiku i terapiju bolesti hepatobilijarnog sistema radom na klini~kom odjelu. Poreme}enja metabolizma masti u {e}ernoj bolesti. Specijalisti trebaju aktivno sudjelovati u radu i odre|ivanju odre|enih pretraga. hiperreninizam. – dijabetologija. U drugom dijelu specijalisti rade na klini~kom odjelu i aktivno sudjeluju u konzilijarnoj gastroenterolo{koj aktivnosti te u gastroenterolo{koj poliklinici Hepatologija 3 mjeseca Specijalisti upoznaju ktini~ku sliku. gastropankreasnih hormona. `enska kontracepcija i komplikacija steroidne kontracepcije. Hormoni i maligne bolesti. Obilazak na ginekologiji 15 dana Sadr`aj: Ginekolo{ke problematike u podru~ju endokrinologije. dijagnostikom i terapijom gastroenterolo{kih bolesti u u`em smislu i bolesti pankreasa. @enska neplodnost. medularni karcinom {titnja~e. Sekundarno uzrokovan niski rast. – promocija zdravlja. SIAD). somatostetin. Indikacija ovulacije. Rad s biostatorom "umjetna gu{tera~a". rast u visinu. Poliklini~ki rad u internoj medicini 8 mjeseci Sadr`aj: dijagnostika i lije~enje iz podru~ja: – endokrinologije. gladovanje.osnovna teorijska nastava 1 mjesec Osnovna teorijska nastava se provodi iz oblasti: – dono{enje klini~kih odluka. .Broj 17 – Strana 160 SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH ^etvrtak. RTG pretrage odre|enih endokrinih organa. Ginekolo{ki ultrazvuk. 2011. Dijagnostika promjena u stanicama i tkivima dijabeti~kog organizma. Provjera znanja: na kraju boravka pola`e se kolokvij. NMR. duhana. dijabetologije i bolesti metabolizma. hCS humoralni. Moraju savladati tehniku biopsije jetre i perkutane transhepati~ke kolangiografije (PTC). ateroskleroze. hipoglikemije. CT. purina. CRH. – bolesti metabolizma. te drugih faktora iz okoline na endokrinolo{ke i metaboli~ke funkcije. hCG. anoreksija. Pregled fundusa. te drugih poreme}aja. te interpretaciju histolo{kog nalaza biopsije jetre uz saradnju patologa kompetentnog u hepatologiji. neuroblastomi. hiperkalcemija. paratireoideje. ACTH. Obavezno je uklju~iti se u poslijediplomsku nastavu iz endokrinologiie. Niski rast uzrokovan poreme}enjima u funkciji endokrinih `lijezda. nervoza.

slezene. ambulanti i dnevnoj bolnici te davanje hematolo{kih subspecijalisti~kih konzilijarnih mi{ljenja na zahtjev drugih doktora medicine. – 5 abdominalnih paracenteza. aorte. 7. – centar za hemofilije. 4. 1 mjesec Specijalisti moraju savladati klasi~nu real-time dijagnostiku bolesti jetre. Tokom sta`a specijalist mora usvojiti i samostalno provoditi i organizirati dijagnostiku i lije~enje hematolo{kih bolesnika (uklju~uju}i intenzivnu hemo-radioterapiju) integriraju}i savremene internisti~ke. te abdominalnih izljeva i kolekcija. sudjeluju aktivno na indikacijskim sastancima i prisustvuju operacijskim zahvatima.osnovna teorijska Medicinski fakultet nastava Hematologija Bolni~ki odjel hematologije Citologija i patologija Citolo{ki laboratorij/patologija Dijagnostika koagulacionih i Koagulacijski. pseudocista pankreasa. u nastavnim turnusima (ljetni i zimski semestar) po planu koji utvr|uju navedeni fakulteti. specijalista. Hematolo{ki odjel 13 mjeseci Tokom rada u hematolo{kom odjelu specijalist }e se osposobiti za provo|enje znanja i vje{tina iz hematologije. bilijarnog trakta. pankreasa. – sterilne jedinice za uvodno lije~enje akutnih leukemija i ostalu primjenu agresivne hemo-radioterapije. – komunikacijske vje{tine. odnosno dnevnoj hematolo{koj bolnici. . – 30 distalnih endoskopija. – centar za transplantaciju ko{tane sr`i. – timski rad. posebice klini~ke i laboratorijske dijagnostike. proteze – bu`iranje stenoza jednjaka. Specijalizant treba da u toku kru`nja uradi: – 20 rektoskopija. tumora pankreasa. laserska fotokoagulacija) – sklerozacija varikoziteta jednjaka i `eluca – rekanalizacija tumora laserom i bu`iranjem. 5 jetrenih biopsija asistira u toku 50 ultrazvu~nih pregleda gornjeg abdomena U toku boravka na klinici treba da vodi uz mentorstvo – 10 pacijenata sa gastroiintestinalnim krvarenjem. Abdominalna hirurgija 1 mjesec Specijalisti rade na hirur{kom odjelu. – drena`a interabdominalnih kolekcija – postavljanje ekstremnih bilijarnih proteza. rnikrobiolo{ke i farmakoterapijske principe. – Treba da asistira u toku 100 proksimalnih endoskopija. – sposobnost sticanja i preno{enja znanja. Obavlja se na fakultetima zdravstvenog usmjerenja u ukupnom trajanju od jedan mjesec. Endoskopija I. HEMATOLOGIJA Vrsta specijalizacije: SUBSPECIJALIZACIJA Trajanje specijalizacije: 2 godine (24 mjeseca) Uslovi za specijalizaciju zavr{ena osnovna specijalizacija: – Interna medicina PLAN SUBSPECIJALIZACIJE MJESTO OBAVLJANJA STA@A Uvodni dio . 1 mjesec Specijalisti svladavaju tehnike intervencijskih zahvata i postupaka pod kontrolom ultrazvuka: – ciljane biopsije jetre – aspiracijske punkcije fokalnih lezija jetre. – promocija zdravlja. pneumodilazacija kod ahalazije – endoskopska retrogradna kolangiopankreatografi ja (ERCP) – papilotomija – opservacija ekstrakcije kamenaca iz `u~ovoda i postavljanja endogenih proteza. hematolo{ke. Od vje{tina rade funkcionalne testove te biopsije tankog crijeva. hepatalnih vena i donje {uplje vene. elektrokoagulacija. Uvodni dio . SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH – – Broj 17 – Strana 161 U drugom dijelu specijalisti rade na klini~kom odjelu te sudjeluju aktivno u konzilijarnoj i ambulantnoj aktivnosti hepatolo{ke slu`be. 4 mjeseca Specijalisti moraju pod nadzorom u~initi sljede}i broj pretraga – ezofagogastroduodenoskopija 500 – rektosigmoidoskopija (kruta i fleksibilna) 200 – totalna kolonoskopija 100 – laparoskopija (tokom cijelog programa) 10 Endoskopija II.^etvrtak. Potom moraju svladati primjenu "Color fl owu mapping" i tehnike po Doppleru bolesti splanhni~kog sistema (portalna hipertenzija). hematolo{ki hematolo{kih poreme}aja i biohemijski laboratoriji Transfuziologija Zavod za transfuzijsku medicinu Federacije BiH. onkolo{ke. Kolokvij je obavezan nakon svakog segmenta specijalizacije. Tokom u`e specijalistizacije svaki se specijalist mora upoznati s radom specijaliziranih jedinica koje pru`aju subspecijalisti~ke. transfuzijski centar ili odsjek za transfuziju Godi{nji odmori TEMATSKA OBLAST TRAJANJE MJESECI 1 13 4 2 2 2 Program u`e specijalizacije Svrha u`e specijalizacije je savladavanje znanja i vje{tina iz podru~ja hematologije koje }e omogu}iti samostalan rad na subspecijalisli~kom hematolo{kom odjelu. Specijalisti se upoznaju s metodama radiolo{ke dijagnosti~ke bolesti probavnog trakta te metodama nuklearne medicine relevantnim za probavni trakt. Infektologija 1 mjesec Specijalisti rade na klini~kom infektolo{kom odjelu koji se bavi gastroenterolo{kom problematikom te upoznaju metode mikrobiolo{ke dijagnostike (mikrobiologija i parazitologija gastrointestinalnog trakta). – 5 nazogastri~nih sondi. Ultrazvuk I.osnovna teorijska nastava 1 mjesec Osnovna teorijska nastava se provodi iz oblasti: – dono{enje klini~kih odluka. ali i vrlo diferencirane dijagnosti~ko-terapijske postupke. – 10 pacijenata koji boluju od jetrene bolesti i – 20 ambulantnih pacijenta samostalno obradi. bubrega. u`ih specijalista i pojedina~nih bolesnika. 3 mjeseca Specijalisti u~e tehnike intervencijske endoskopije: – polipektomije – hemostaze krvare}ih lezija (sklerozacija. te lije~enja hematolo{kih bolesti. Specijalist treba provesti minimum 3 mjeseca prakti~nog rada u hematolo{koj ambulanti. Gastroenterolo{ka onkologija 15 dana Specijalist aktivno radi u onkolo{kom timu i dobiva uvid u radioterapiju i hemoterapiju gastrointestinalnih tumora. – etika i propisi. Pedijatrijska gastroenterologija 1 mjesec Specijalisti se upoznaju s problematikom gastroenterologije dje~je dobi rade}i na odgovaraju}em odjelu i specijalisti~koj ambulanti. 2011. Ultrazvuk II. – 5 ERCP pretraga. – upravljanja sistemom.

hematolo{ki i biokemijski laboratorij 2 mjeseca Rad u ostalim laboratorijima pretpostavlja upoznavanje osnovnih na~ela dijagnostike. imunolo{ke pretrage.mjerenjem krvnog pritiska – upoznati i fonomehanokardiografiju (samostalno izvesti 20 pretraga). kultura ko{tane sr`i. U toku rada na kardiolo{kom odjelu i u poliklini~koj slu`bi specijalist mora ovladati savremenom dijagnostikom i lije~enjem kardiovaskularnih bolesti uklju~uju}i sljede}e laboratorijske i dijagnosti~ke metode: – ovladati elektrokardiografijom (o~itovati najmanje 100 nalaza). slezene i jetre. Uz prakti~ni rad na odgovaraju}im odjelima i laboratoriju obavezna je dodatna edukacija Tema principi organiziranja klini~kih pokusa organizacija hematopoetskog sistema eksperirnentalna hematologija . Trajno se provodi provjera znanja. – ovladati testovima optere}enja (samostalno izvesti najmanje 100 pretraga) – ovladati neinvazivnom rendgenskom dijagnostikom kardijalnih bolesti – ovladati fukcionalnim ispitivanjem respiratornog sistema (spirometrija) – ovladati pregledom o~ne pozadine. Medicinski fakultet Kardiolo{ki odjel i kardiolo{ka ambulanta Angiolo{ki odjel i angiolo{ka ambulanta Jedinica koronarne njege Dje~ja kardiologija Odjel kardiovaskularne hirurgije Radioizotopni laboratorij 1 9 3 4 1. 4. – sposobnost sticanja i preno{enja znanja. Posebno mora ovladati sljede}im vje{tinama: – izvo|enje i pra}enje hemodinami~kih parametara (ovladati tehnikom uspostavljanja perifernog. sredi{njeg venskog.5 2 1 0. i 24 h . brisevi itd. ovladati ultrazvukom u angiologiji (samostalno izvesti 50 pretraga). Obavlja se na fakultetima zdravstvenog usmjerenja u ukupnom trajanju od jedan mjesec. limfnog ~vora. likvora.(20 pretraga). Specijalist bi trebao tokom specijalisti~kog sta`a savladati sljede}e vje{tine: – citolo{ka punkcija kosti (50 pretraga) – biopsija kosti (25 pretraga) – citolo{ka punkcija limfnog ~vora (30 pretraga) – citolo{ki pregled razmaza periferne krvi i punktata ko{tane sr`i (50 pretraga) – citolo{ki pregled razmaza purkktata limfnog ~vora (30 pretraga) – postavljanje centralnog katetera u venu cavu (20) – intratekalna primjena citostatika (10) – evakuacija pleuralnog izljeva i primjena citostatika intrapleuralno (5) – odre|ivanje veli~ine slezene i limfnih ~vorova UZV (20 pretraga) – uzimanje uzoraka za mikrobiolo{ku pretragu (hemokultrrre. na~inu odre|ivanja krvi i krvnih grupa za lije~enje. – promocija zdravlja. imunolo{ka klasifikacija akulnih leukemija i limfoproliferacijskih bolesti). – komunikacijske vje{tine. metabolizam u eritrocitu. te arterijskog puta) – dijagnostika i lije~enje sr~anih aritmija . te temeljne pretrage u dijagnostici hematolo{kog i imunolo{kog laboratorija (kompletna krvna slika. GODINA Uvodni dio . – Rad na kardiolo{kom odjelu i u poliklinici 4 mjeseca – Rad na angiolo{kom odjelu i u poliklinici 2 mjeseca – Rad u koronarnoj jedinici 4 mjeseca – Godi{nji odmor 1 mjesec Ukupno: 12 mjeseci Specijalist interne medicine je. na~in pripreme krvi i krvnih pripravaka. transfuzijski centar ili odsjek za transfuziju 2 mjeseca Rad u transfuziolo{koj jedinici postavlja spoznaje o metodologiji lije~enja preparatima krvi. ocjena radne sposobnosti i kardiolo{ka ambulanta prevencija kardiovaskularnih bolesti Godi{nji odmori KARDIOLOGIJA Vrsta specijalizacije: SUBSPECIJALIZACIJA Trajanje specijalizacije: 2 godine (24 mjeseca) Uslovi za specijalizaciju zavr{ena osnovna specijalizacija – Interna medicina PLAN SUBSPECIJALIZACIJE TEMATSKA OBLAST MJESTO OBAVLJANJA STA@A TRAJANJE MJESECI Program u`e specijalizacije: I. Tokom rada potrebno je upoznati i osnove molekulske biologije. posebice u dijagnostici hematolo{kih bolesti Zavod za transfuzijsku medicinu Federacije BiH. posebno normalna morfologija kao i sva relevantna patolo{ka stanja perifernog krvnog razmaza ko{tane sr`i. – ovladati ehokardiografijom (samostalno izvesti 150 jednodimenzionalnih.) . – etika i propisi. – timski rad. Radom na angiolo{kom odjelu i ambulanti specijalist treba ovladati dijagnostikom i lije~enjem vaskularnih bolesti. dvodimenzionalnih i Doppler ehokardiografskih pretraga). upoznati osnove izvo|enja i o~itovanja angiografije.dijagnosti~ki pristup i lije~enje bolesti hemostaze transplantacija ko{tane sr`i osnove molekulske biologije u hematologiji kultura ko{tane sr`i Ukupno Broj sati 5 5 10 15 20 5 5 15 5 5 5 95 Kardiolo{ki odjel i Rehabilitacija kardiovaskularnih bolesnika. 7. cijelo vrijeme uklju~en u de`urstva. – upravljanja sistemom. te osnove imunohematolo{ke dijagnostike.mogu}nosti i dometi bolesti mati~ne hematopoetske stanice limfoproliferacijske bolesti benigne bolesti granulocita i limfocita anemije .Broj 17 – Strana 162 SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Uvodni dio . a na kraju se pola`u ispiti. Sudjeluje na stru~nim sastancima i u svim drugim vidovima kontinuirane nastave. 2011.5 2 Citolo{ki laboratorij/patologija 4 mjeseca Rad u citolo{kom laboratoriju podrazumijeva savladavanje znanja citolo{kih pretraga. poreme}aja hemostaze.osnovna teorijska nastava Kardiologija Angiologija Intenzivna njega koronarnih bolesnika Dje~ja kardiologija Kardiovaskularna hirurgija Radioizotopni laboratorij ^etvrtak.osnovna teorijska nastava 1 mjesec Osnovna teorijska nastava se provodi iz oblasti: – dono{enje klini~kih odluka. Radom u koronarnoj jedinici specijalist mora ovladati dijagnostikom i lije~enjem bolesti srca koji se lije~e u koronarnoj jedinici. Koagulacijski. subpopulacija limfocita. te – temeljito upoznati s principima i provo|enjem njege lijekom intenzivne hemo-radioterapije. u nastavnim turnusima (ljetni i zimski semestar) po planu koji utvr|uju navedeni fakulteti. nakon odobrenja mentora.

a tako|er treba samostalno izvesti pribli`no 20 perkutanih biopsija. GODlNA 5 mjeseci – Rad na kardiolo{kom odjelu i u poliklinici 1 mjesec – Rad na angiolo{kom odjelu i ambulanti 1 mjesec i 15 dana – Rad na odjelu dje~je kardiologije 2 mjeseca – Rad na odjelu kardiovaskularne hirurgije 1 mjesec – Rad na rakdioizotopnom laboratoriju – Rehabilitacija kardiovaskularnih bolesnika. – komunikacijske vje{tine. – upravljanja sistemom. . biti osposobljen za samostalan rad i interpretaciju nalaza. protok plazme kroz bubreg. . Tako|er dobiva zadatke prezentacije recentne literature na stru~nim odjelnim sastancima. Radiologija 1 mjesec Specijalist se upoznaje u Zavodu za radiologiju s klju~nim radiolo{kim pretragama vezanim za bolesti bubrega. Ultrazvuk 3 mjeseca Specijalist treba ovladati dijagnosti~kim ultrazvukom bubrega. . te koronarografiju). . Edukaciju interventnog ultrazvuka mogu}e je provesti u urolo{kom odjelu. – – SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Urologija Poreme}aj urodinamike Laboratorijska dijagnostika Godi{nji odmori Urolo{ka klinika Interna klinika Klini~ki laboratorij Broj 17 – Strana 163 1 1 1 2 reanimacija privremena elektrostimulacija srca (samostalno uvesti 20 elektroda) – elektrokonverzija (samostalno izvesti 10 elektrokonverzija). NEFROLOGIJA Vrsta specijalizacije: SUBSPECIJALIZACIJA Trajanje specijalizacije: 2 godina (24 mjeseci) Uslovi za specijalizaciju zavr{ena osnovna specijalizacija – Interna medicina PLAN SUBSPECIJALIZACIJE MJESTO OBAVLJANJA STA@A Uvodni dio . . Sti~e znanja o ambulantnom zbrinjavanju bubre`nih bolesnika uz mentorstvo nadle`nog nefrologa. osnove intervencijske kardiologije – ovladati problemom trajne i privremene implantacije kao i pra}enjem rada elektrostimulatora (samostalno obaviti 100 kontrolnih pregleda s eventualnim programiranjem) – upoznati se s problematikom kardio-hirur{kog bolesnika (prisustvovati operacijskim zahvatima. . Specijalist upoznaje tehniku biopsije bubrega. . 4. – sposobnost sticanja i preno{enja znanja. te upoznati probleme prevencije kardiovaskularnih bolesti. mikcijske citografi je. . . sudjelovati u dijagnostici i lije~enju postoperativnih komplikacija) – upoznati osnove elektrofiziolo{kog ispitivanja provodnog sistema srca b) Rad na angiolo{kom odjelu i ambulanti . kao i postupak kontinuiranog mjerenja krvnog tlaka. te prevencija kardiovaskularnih bolesti . . u nastavnim turnusima (ljetni i zimski semestar) po planu koji utvr|uju navedeni fakulteti. angiokardiografi ju i koronarografiju (samostalno izvesti 20 kateterizacija desnog i lijevog srca. . Obavlja se na fakultetima zdravstvenog usmjerenja u ukupnom trajanju od jedan mjesec. rezidualni urin). Predvi|eno je ovladati 70 analiza dijagnosti~kog i 20 analiza interventnog ultrazvuka. Sudjeluje u interpretaciji nalaza urologije. – etika i propisi. 2 mjeseca e) Rad u izotopnom laboratoriju . Tako|er upoznaje tehniku perkutana transluminalne dilatacije renalnih arterija. 7. Upoznaje postupke kontinuirane arterio-venske i venovenske hemofiltracije. 15 dana Specijalist se mora upoznati s problemima rehabilitacije i ocjene radne sposobnosti. renalne angiografije i kompjuterizirane tomografije. kaptoprilska renografija. .osnovna teorijska nastava 1 mjesec Osnovna teorijska nastava se provodi iz oblasti: – dono{enje klini~kih odluka. . 1 mjesec i 15 dana Specijalist se mora upoznati s dijagnostikom i lije~enjem dje~jih kardiolo{kih bolesti.osnovna teorijska Medicinski fakultet nastava Nefrologija Interna klinika TEMATSKA OBLAST Nefrolo{ka patologija Ultrazvuk u nefrologiji (dijagnosti~ki i interventni) Radiolo{ka dijagnostika nefrolo{kih stanja Nuklearna medicina u nefrologiji Dijaliza i transplantacija Tipizacija tkiva Zavod za patologiju Urolo{ka klinika Institut za radiologiju Institut za nuklearnu medicinu Interna klinika Zavod za transfuzijsku medicinu Federacije BiH Cantar za tkivnu tipizaciju TRAJANJE MJESECI 1 7 1 3 1 0. II. . tj. 1 mjesec c) Rad na odjelu dje~je kardiologije . . f) Rehabilitacija i ocjena radne sposobnosti kardiovaskularnih bolesnika. peritonejske dijalize kao i zbrinjavanjem komplikacija u dijaliziranih bolesnika. . Aktivno sudjeluju uz mentorstvo nadle`nog nefrologa u procjeni dijagnosti~kih postupaka i terapijskog pristupa. Nuklearna medicina 15 dana Specijalist upoznaje dijagnosti~ke pretrage kori{tene pri evaluaciji bubre`nih bolesti (dinami~ka scintigrafija bubrega. Nefrolo{ki odjel. . s obzirom da u ve}ini slu~ajeva ti bolesnici ~ine urolo{ku kazuistiku. Dijaliza i transplantacija 5 mjeseci Specijalist treba ovladati tehni~kim postupcima hemodijalize. ocjene radne sposobnosti i prevencija kardiovaskularnih bolesti 15 dana a) Tokom rada na odjelu i u poliklinici specijalist mora ovladati dijagnostikom i lije~enjem kardivaskularnih bolesti uklju~uju}i i sljede}e sadr`aje: – upoznati osnove vektokardiografije (samostalno izvesti najmanje 20 pretraga) – ovladati mikrokateterizacijom srca (izvesti najmanje 20 pretraga) – upoznati kateterizaciju srca. – timski rad.5 Uvodni dio . Tokom boravka u klini~kom odjelu sudjeluje i aktivno prezentira probleme na zajedni~kim sastancima s urolozima. . . . Nefrolo{ka patologija 1 mjesec Tokom boravka u Zavodu za patologiju specijalist treba spoznati klju~na znanja za interpretaciju histolo{kog nalaza biopsije bubrega. Dobiva informacije o pripremi bolesnika za transplantaciju kao i posttransplantacijsku evaluaciju bolesnika. 1 mjesec Specijalist se upoznaje s primjenom radioizotopa u kardiologiji i angiologiji.^etvrtak. Drugi dio klini~kog dijela obuhva}a rad u nefrolo{ko-poliklini~koj slu`bi. poliklinika 7 mjeseci Tokom boravka specijalisti rade u klini~kom odjelu gdje se upoznaju s klini~kom prezentacijom i lije~enjem bubre`nih bolesti. d) Rad na odjelu kardiovaskularne hirurgije . – promocija zdravlja. . radiolozima i patolozima.5 5 0. Uz nadzor nefropatologa potrebno je u~initi analizu 100 histolo{kih preparata. Tokom boravka u odjelu upoznaje postupak pregleda o~ne pozadine. 2011.

domet i zna~enje histolo{ke i DIF analiza uzorka ko`e. Fizikalna terapija i rehabilitacija reumatskih bolesnika 3 mjeseca Specijalist mora svladati indikacije i kontraindikacije za primjenu pojedinih fizikalnih postupaka u reumatskim i srodnim bolestima Medicinska rehabilitacija reumatskih bolesnika. te se upoznati s citolo{kom analizom urina. bazofila. upoznati ko`na o~itovanja reumatskih bolesti. 3. ELI SA. Dermatologija 1 mjesec Tokom boravka u dermatolo{koj ustanovi (odjelu i ambulanti) specijalist se mora upoznati s klini~kom slikom. uklju~uju}i po vremene laboratorijske kontrole. – timski rad. Radiologija 1 mjesec Specijalist sudjeluje dnevno u analizi rentgenograma kostiju i zglobova te nalaza CT. (jedan dan sedmi~no). Upoznaje metode izvo|enja tih tehnika. 7. Tako|er sudjeluju u ambulantnom radu gdje upoznaju i obilje`ja trajnog pra}enja bolesnika.Broj 17 – Strana 164 SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH ^etvrtak. 5. odluke o eventualnoj hospitalizaciji itd.reumatskih bolesnika. Uvodni dio .osnovna teorijska nastava Reumatologija Klini~ka imunologija Fizikalna terapija i rehabilitacija reumatskih bolesnika Dje~ja reumatologija Ortopedija Dermatologija Radiologija Laboratorijska dijagnostika Godi{nji odmor MJESTO OBAVLJANJA STA@A Medicinski fakultet Bolni~ki odjel interne medicine Institut za imunologiju Bolni~ki odjel fizikalne medicine Bolni~ki odjel pedijatrije Bolni~ki odjel ortopedije Bolni~ki odjel dermatologije Institut za radiologiju Bolni~ki laboratorij TRAJANJE MJESECI 1 9 4 3 1 1 1 1 1 2 – etika i propisi. kvantitativnog i kvalitativnog odre|ivanja bjelan~evina seruma.15 dana) Klini~ki laboratorij 1 mjesec Specijalist treba ovladati analizom nativne mokra}e. Upoznaje metode tipizacije glavnog sistema histokompatibilnosti i njihovo zna~enje. 8. dijagnosti~kog postupka i lije~enja djece . . Reumatologija 9 mjeseci Specijalisti interne medicine rade na klini~kom odjelu gdje su zadu`eni za obradu. mastocita. bakteriolo{ka analiza mokra}e. Zavod za transfuzijsku medicinu Federacije BiH Cantar za tkivnu tipizaciju 15 dana Specijalist upoznaje osnovne postupke tipizacije tkiva. aloartroplastiku. 7. provo|enje dijagnosti~kog i terapijskog po stupka bolesnika (barem 5 bolesnika svakodnevno). – sposobnost sticanja i preno{enja znanja. Klini~ki laboratorij 1 mjesec Tokom boravka u laboratoriju upoznaje metode elektroforeze imunoelektroforeze. Poreme}aji urodinamike 1 mjesec Specijalist upoznaje tehniku i interpretaciju funkcije i inervacije donjih mokra}nih putova (Klinika za neurologiju . traume lokomotornog sistema. dijagnosti~kim postupkom i lije~enjem ko`nih bolesti koje mogu postojati u sklopu multisistemskih . Ortopedija 1 mjesec Specijalist boravi u klini~kom i poliklini~kom odjelu gdje mora upoznati priro|ene i ste~ene mane. Tako|er upoznaje ispitivanje funkcija mi{i}a male zdjelice (Klinika za ginekologiju . a moraju savladati i predvi|ene vje{tine. – promocija zdravlja. provo|enje dijagnosti~kog i terapijskog postupka bolesnika (barem 5 bolesnika svakodnevno).reumatskih bolesti. operativnu prevenciju lije~enja artroza. 2011. Obavlja se na fakultetima zdravstvenog usmjerenja u ukupnom trajanju od jedan mjesec. Dje~ja reumatologija 1 mjesec Specijalist radi na klini~kom odjelu dje~je reumatologije gdje upoznaje osobitosti klini~ke slike. Urologija 1 mjesec Specijalist sudjeluje u indikacijskim vizitama te upoznaje urolo{ke endoskopske pretrage. (jedan dan sedmi~no). 9. u nastavnim turnusima (ljetni i zimski semestar) po planu koji utvr|uju navedeni fakulteti. Vje{tine koje mora svladati: – Lokalna infiltracija zglobova 20 infiltracija – Evaluacija aktivnosti artritisa 30 odre|ivanja – Evaluacija kralje{nice u ankilozantnom spondilitisu 10 odre|ivanja 1. – komunikacijske vje{tine. odluke o eventualnoj hospitalizaciji itd. 4. a edukacija je usko vezana uz prethodni boravak u Centru za dijalizu. uklju~uju}i povremene laboratorijske kontrole. reslorativne zahvate na lokomotornom sistemu. Tako|er sudjeluju u ambulantnom radu gdje upoznaju i obilje`ja trajnog pra}enja bolesnika. Tokom u`e specijalizacije iz nefrologije kandidat treba: a) ovladati sljede}im postupcima: – 100 pregleda mokra}e – 70 analiza dijagnosti~kog ultrazvuka – 20 analiza interventnog ultrazvuka – 20 perkutanih biopsija bubrega – postupak hemodijalize. invalidski {port i pomagala. 2.15 dana). RIA). Socijalna i vokacijska rehabilitacija.osnovna teorijska nastava 1 mjesec Osnovna teorijska nastava se provodi iz oblasti: – dono{enje klini~kih odluka. zna~enje imunofenotipizacije }elija. Valjalo bi da se pobli`e upozna s metodama ultrazvu~ne pretrage zgloba i artroskopijom koljena. MR i angiografije. peritonejske dijalize b) upoznaje sljede}e postupke: – radiolo{ke dijagnosti~ke pretrage – izotopne dijagnosti~ke pretrage – bakteriolo{ka analiza mokra}e – urodinamsko ispitivanje – urolo{ke endoskopske pretrage – pregled o~ne pozadine – kontinuirana arterio-venska i veno-venska hemofiltracija – 100 histolo{kih analiza biopsije bubrega – 50 citolo{kih analiza sedimenta urina – kontinuirano automatsko mjerenje krvnog tlaka REUMATOLOGIJA Vrsta specijalizacije: SUBSPECIJALIZACIJA Trajanje specijalizacije: 2 godine (24 mjeseca) Uslovi za specijalizaciju zavr{ena osnovna specijalizacija Interna medicina Fizikalna medicina i rehabilitacija PLAN SUBSPECIJALIZACIJE TEMATSKA OBLAST Uvodni dio . 4. metode odre|ivanja autoantitijela (imunofluorescencija. Tako|er upoznaje principe i interpretaciju. Klini~ka imunologija 4 mjeseca Specijalisti rade na klini~kom odjelu gdje su zadu`eni za obradu. euzinoila. Posebno treba svladati indikacije i tehniku biopsije ko`e. Posebno mora upoznati izvo|enje serolo{kih testova. 6. radna terapija. – upravljanja sistemom. funkcijske testove makrofaga.

2 mjeseca . dovoljnom da specijalizant stekne adekvatnu kompetenciju specijalista medicinskog onkologa. mjere ranog otkrivanja i prevencije malignoma. aktivno ~lanstvo u regionalnim. . 1 mjesec 2. 7. MEDICINSKA ONKOLOGIJA Vrsta specijalizacije: SUBSPECIJALIZACIJA Trajanje specijalizacije: 2 godina (24 mjeseca) Uslovi za specijalizaciju zavr{ena osnovna specijalizacija – Sve osnovne specijalizacije internisti~ke grupe – Radioterapija PLAN SPECIJALIZACIJE TEMATSKA OBLAST Uvodni dio . Specijalni zahtjevi Komisije ^lanovi komisije Program specijalizacije mora uklju~iti minimum od tri kvalificirana ~lana. provo|enje razli~itih dijagnosti~ko terapijskih procedura. Bolni~ka infrastruktura Neophodni su fukcionalni savremeni ambulatorni i hospitalni prostori u kojima se lije~e bolesnici sa malignim bolestima. Svi ~lanovi moraju biti certificirani iz medicinske onkologije i svaki od njih mora posvetiti adekvatno vrijeme (minimum 10 sati sedmi~no) za programe u~enja. . kontinuirana medicinska edukacija. Klini~ke aktivnosti tako|er uklju~uju i aktivnu participaciju u nau~no istra`iva~kom radu. odjela za nukleranu medicinu. od specijalizanata se takodjer o~ekuje odr`avanje vrijednosti profesionalizma. . onkolo{ke konzultacije ili konziliji. – SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 17 – Strana 165 Interpretacija radiolo{kih promjena u reumatskim bolestima 20 interpretacija – Interpretacija artroscintigrama 5 interpretacija – Diferencijalna dijagnoza kristala sinovijske membrane 5 interpretacija – Evaluacija strukovnih promjena u poliartritisu 10 odre|ivanja – Propisivanje privremenih ortoza 5 propisivanja – Periartikularne infiltracije 10 infi ltracija – Ultrazvu~na pretraga zgloba 2 pretrage – Artroskopija koljena 1 pretraga – Evaluacija radne sposobnosti reumatskih bolesti 10 procjena Kolokvij je obavezan nakon svakog segmenta specijalizacije. .etika Profesionalizam mora biti podstican tokom trajanja treninga. aktivno u~e{}e u istra`ivanjima. epidemiologija. Osavremenjivanje vje{tina i znanja Nakon dobivanja certifikata iz mediciske onkologije. . ambulantno pra}enje onkolo{kih bolesnika. dru{tvenih programa i institucionalnih komiteta. Specijalizantu se mora dati mogu}nost sticanja kontinuirane odgovornosti za pacijente sa akutnom ili hroni~nom bole{}u sa ciljem upoznavanja prirodne historije karcinoma. nacionalnim i internacionalnim nau~nim udru`enjima. Neophodno je i postojanje onkolo{ke hirurgije. . modernih radiolo{ko-dijagnosti~kih servisa. tumorska imunologija. Profesionalizam . . pohadjanje razli~itih nacionalnih ili internacionalnih nau~nih sastanaka. Odgovornost Linije odgovornosti moraju biti jasno postavljene tokom trajanja treninga iz medicinske onkologije. od specijalista se o~ekuje osavremenjivanje ste~enih znanja i vje{tina putem participiranja u programima kontinuirane medicinske edukacije kao {to su kursevi. razli~ite klini~ke konferencije. Institutionalni zahtijevi: Klinika Infrastrukturno. simpoziji. 4. Program mora uklju~ivati i postojanje konzilija za maligne bolesti kao i vodi~e za dobru klini~ku praksu. U cilju ovladavanja sveobuhvatnih klini~kih i tehni~kih vje{tina koje specijalist medicinski onkolog mora imati. Program mora naglasiti vrijednost razvijanja kriti~ke analize klini~kih problema i sposobnosti dono{enja odgovaraju}ih odluka. . istra`ivanja. . evaluiranja specijalizanata. Osnovni nau~ni principi (biologija malignoma. mora mu se obezbijediti mogu}nost procjenjivanja efikasnosti razli~itih terapijskih programa kao I pru`anje svih relevatnih informacija prema pacijentu. . suprevizija bolesnika sa malignomima u specijaliziranim onkolo{kim ustanovama. odgovornosti prema pacijentu i dru{tvu. klini~kih prosudbi i pristupa neophodnih za prakticiranje medicinske onkologije. mjesto na kojem se provodi trening iz medicinske onkologije mora uklju~ivati mogu}nost opserviranja i tretmana pacijenata sa nizom malignih oboljenja u ambulantnom i hospitalnom miljeu. Zbog toga specijalizanti trebaju biti ohrabrivani da uzmu u~e{}a u radu profesionalnih organizacija. pregled radiolo{kih. transfuziolo{kih zavoda.^etvrtak. Taj cilj mo`e biti postignut jedino ako su dostupni odgovaraju}i izvori i sredstva. te prezentiranje i publiciranje rezultata nau~nih istra`ivanja. vje{tina. te odr`avanja posve}enosti visokih stadarda medicinskih istra`ivanja. Tako|er je neophodno i postojanje adekvatnih patolo{kih laboratorija. . Uvodni dio . . klini~ka istra`ivanja i statistika) . . kao i odjela za radijacijsku onkologiju. te kona~no ustanova koje se bave klini~kom farmakologijom i tumorskom imunologijom. etiologija. Program subspecijalizacije Kratki sadr`aj: 1.osnovna teorijska nastava. Jako se preporu~uje aktivna participacija u internacionalnim istra`iva~kim projektima. Standardi komisije ^lanovi komisije moraju pokazati interes za podu~avanje i pru`iti primjer specijalizantima dokumentiranim anga`manom kroz sljede}e aktivnosti: aktivna podjela prakse u tretmanu bolesnika sa malignim oboljenjima. .osnovna teorijska nastava Osnovni nau~ni principi onkologije Patologija/laboratorijska medicina/molekularna biologija Hirurgija Radioterapija Lije~enje bolesnika sa malignomima Godi{nji odmori MJESTO OBAVLJANJA STA@A Medicinski fakultet Medicinski fakultet Bolni~ki odjel patologije 3 Bolni~ki odjel hirurgije Institut za radioterapiju Bolni~ki odjel onkologije 1 1 14 2 TRAJANJE MJESECI 1 2 Standardni zahtjevi za specijalizaciju iz medicinske onkologije Dvogodi{nje trening program iz medicinske onkologije uklju~uju primarnu njegu bolesnika sa malignim bolestima. Edukacijski program Edukacijski program iz medicinske onkologije mora obezbijediti specijalizantu trening i iskustvo na visokom nivou. 2011. patolo{kih ili drugih dijagnosti~kih materijala. . pogotovu za medicinske onkologe koje zanima akademska karijera. uklju~uju}i i voditelja programa. koje uklju~ujuju stavljanje u prvi red pacijentovih interesa. konferencije. Mora biti obezbije|ena odgovaraju}a supervizija specijalizanta tokom trajanja cjelokupnog programa. Sljede}i principi moraju biti posebno nagla{eni: Edukacijsko okru`enje Program specijalizacije iz medicinske onkologije mora obezbijediti intelektualno okru`enje za sticanje znanja.

uloga i rad povjerenstava za lijekove i za etiku. korisnost i ograni~enja uporabe tumorskih markera u krvi. . indikacije klini~kih. . Obavlja se na fakultetima zdravstvenog usmjerenja u ukupnom trajanju od jedan mjesec. epidemiologija. i individualno prilago|avanje doze i vremena primjene. . analize hromosoma. centralnog nervnog sistema. farmakogenomika i farmakologija pojedinih lijekova. priprema sa`etaka. indikacije leukocitnih faktora rasta – Anemija: indikacije i komplikacije primjene eritrocita i eritropoetina – Trombopenija: indikacije i komplikacije primjene trombocita – Primjena mati~nih }elija ko{tane sr`i: metode prikupljanja. upoznavanje s procjenom biopti~kog materijala od strane patologa i njihovom va`no{}u u procjeni pro{irenosti bolesti. . . . Hirurgija . . . . protutumorsku imunocitotoksi~nost i direktan u~inak citokina na tumor Etiologija. . – sposobnost sticanja i preno{enja znanja. polaznik treba biti sposoban rije{iti bolesnikove komorbiditete koji mogu pogor{ati ne`eljene i `eljene u~inke lije~enja. 1 mjesec 5. uklju~uju}i citokine i hematopoetske faktore rasta. znanje o palijativnim zahvatima i njezi i razumijevanje indikacija njihove primjene te uklju~enju u klini~ku praksu. pra}enju i procjeni efekta lije~enja Citostatsko lije~enje: indikacije i ciljevi primjene citostatika u primarnoj i metastatskoj bolesti. . . Patologija/laboratorijska medicina/ molekularna biologija . kriteriji odgovora na lije~enje. poznavanje vrijednosti prevencije i razlikovanje primarne. "staging"u. eti~ka. doziranje i pravodobnost primjene. razumijevanje }elijskog ciklusa. tehnike molekularne biologije. radiolo{kih i izotopskih pretraga u postavljanju dijagnoze. "snage" eksperimenta. odabir odgovaraju}ih laboratorijskih metoda u "staging"u i pra}enju bolesnika. osnove znanja o epidemiolo{kim faktorima i deskriptorima bolesti. 3 mjeseca 4. Radioterapija . dr`avna regulacija klini~kih istra`ivanja. u nastavnim turnusima (ljetni i zimski semestar) po planu koji utvr|uju navedeni fakulteti.Broj 17 – Strana 166 3. lije~enje }elijama i gensko lije~enje Suportivno i palijativno lije~enje: razumijevanje mjera simptomatskog lije~enja njihovih ograni~enja i ne`eljenih u~inaka. osnove "ciljanih" lijekova kao {to su monoklonalna antitijela. cijena i u~inkovitost lije~enja. . Lije~enje bolesnika s pojedinim vrstama malignoma (glave i vrata. primjena kao poja~anje u~inaka radioterapije. plu}a i mezoteliom. . . . markera }elijske membrane i DNA markera Procjena pro{irenosti bolesti: TNM sistem. spoznaje o novim patolo{kim tehnikama i njihovoj va`nosti u "staging"u i lije~enju bolesnika. osnovna znanja o }elijskoj i humoralnoj imunosti i ulozi citokina. specifi~nost i "cost-benefit" dostupnih metoda ranog otkrivanja. . – upravljanja sistemom. dojke. . lije~enje u akutnim ili kroni~nim stanjima. . prepoznavanje situacija kada su metode ranog otkrivanja primjerene. proliferacija i apoptoza. 1 mjesec 6. i savremeno lije~enje malignoma i komplikacija. kriteriji potrebnog broja bolesnika. li~na komunikacija sa stru~njacima raznih struka omogu}uje upoznavanje vrijednosti i nedostataka pojedinih modaliteta. sarkomi. . ravnote`a proliferacije i }elijske smrti. ne`eljeni u~inci lije~enja. a kada nisu dostatne. . . osnova lije~enja. interpretacija rezultata.osnovna teorijska nastava Osnovna teorijska nastava se provodi iz oblasti: – dono{enje klini~kih odluka. Osnovni nau~ni principi (razumijevanje biologije zlo}udnih tumora. saradnja u istra`ivanjima I. posebno PCR. . pravilnog provo|enja i interpretacije klini~kih istra`ivanja): Biologija malignoma: poznavanje biologije normalne }elije i procesa karcinogeneze. pisanje prijedloga istra`iva~kih projekata. procjena kvalitete `ivota. kao i biti svjestan posebnosti bolesnika starije dobi): Patologija/laboratorijska medicina/molekularna biologija: uspostavljanje dijagnoze malignoma citologijom ili patologijom. palijativnu medicinu prihvatiti kao integralni dio onkologije koji ima multidisciplinarnu dimenziju Mjere suportivnog lije~enja: – Mu~nina i povra}anje: etiologija mu~nine i povra}anja te poznavanje mehanizama antiemetika – Infekcije i neutropenija: prepoznavanje i rje{avanje infekcija i neutropenijske groznice. organizacije. tehnike za{tite gonada i osiguranja plodnosti bolesnika uklju~uju}i pohranu gameta – Mukozitis: razlikovanje upalnog od citostaticima induciranog mukozitisa: topikalna primjena lijekova protiv bolova – Pleuralni i perikardijski izljevi: znaci. . regulatprna i zakonska pitanja u oblikovanju istra`ivanja. . . . nepoznatog primarnog sijela) . – etika i propisi. . postera i usmenih saop}enja. . kinetika tumorskih }elija. . do III. . . ko`e. `lijezda s unutarnjim lu~enjem. pisanje radova. 7. sekundarne i tercijarne prevencije Klini~ka istra`ivanja i statistika: razumijevanje oblikovanja i izvodjenja klini~kih istra`ivanja. principi indikacije genetske obrade i savjetovanja. simptomi i na~ini lije~enja uklju~uju}i punkcijsku evakuaciju – Ekstravazacija lijekova: mjere prevencije. me|uodnosi tumora i doma}inovog imunog sistema. 4. – komunikacijske vje{tine. . . . uklju~uju}i trajne u~inke. ~uvanja i primjene mati~nih }elija ko{tane sr`i – Mjere za{tite organa: indikacije i ne`eljeni u~inci lijekova koji {tite organe. osjetljivost. kompresija le|ne mo`dine). probavnih organa. uloge onkogena i njihove interakcije s lije~enjem. poznavanje specifi~nih ne`eljenih u~inaka i njihovo rje{avanje kao i primjena u kombinaciji s citostaticima. . iskustvo informiranja bolesnika i dobijanja pismenog pristanka na klini~ko istra`ivanje. prepoznavanje i tretman – Onkolo{ka hitna stanja: prepoznavanje (npr. otkrivanje i kvantificiranje. faze koji su u toku u ustanovi specijalizacije. kod dijagnosti~ki nerazja{njenih bolesnika osigurati adekvatan uzorak tkiva – Paraneoplasti~ki sindromi: prepoznavanje u~inaka tumora na druge sisteme i mjere lije~enja – Problemi prehrane: indikacije i komplikacije enteralne i parenteralne prehrane . po`eljno je sudjelovanje u interdisciplinarnim sastancima. . metode "screeninga" i procjene individualnog rizika. SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH ^etvrtak. mjere prevencije. . 14 mjeseci Uvodni dio . Tumorska imunologija. . 2011. . sposobnost kriti~kog prosudjivanja nau~ne vrijednosti publiciranih radova i njihovog utjecaja na klini~ku praksu Osnovni principi otkrivanja i lije~enja malignoma (razumijevanje potrebe multidisciplinarnog pristupa s integracijom razli~itih subspecijalnosti uz prepoznavanje doprinosa svake od struka uklju~enih u postavljanje dijagnoze. farmakokinetika. osnove statistike. . uklju~uju}i antigeni~nost tumora. . . . – timski rad. primjena u neoadjuvantnom. ekspresije i regulacije naslje|a. . procjena va`nih komorbiditeta radi utvr|enja individualnog omjera rizika i koristi. genitourinarnih organa. ginekolo{ki. . informacije o na~inima financiranja klini~kih istra`ivanja. procjene pro{irenosti. konkomitantnom i adjuvantnom lije~enju. . – promocija zdravlja. ovisno o komorbiditetima te rje{avanje ne`eljenih u~inaka Biolo{ko lije~enje: aktivnost i indikacije biolo{kih terapeutika. funkcije gena. profili toksi~nosti citostatika. tumorske vakcine. . tamponada. mjere ranog otkrivanja i prevencije malignoma: razumijevanje uloge nasljednih i faktora okoli{a u nastanku tumora.

va`nosti citologije urina i cistoskopije u "staging"-u i pra}enju. Rak grli}a maternice: razumijevanje faktora rizika. hemoterapije i zra~enja u lokaliziranoj bolesti. kombiniranog lije~enja. te sistemske i intraarterijske hemo i biolo{ke terapije. kombiniranog lije~enja lokalizirane bolesti i bolesti uretera. Rak anusa: poznavanje veze s infekcijom ljudskim papillomavirusom. hemoprevencije. indikacija za endoskopiju u postavljanju dijagnoze i "staging"-u. genetskog testiranja i savjetovanja. hirur{ke ili radijacijske terapije u ranom stupnju bolesti i primjene hormonskog lije~enja i hemoterapije u uznapredovaloj bolesti. palijativne hemoterapije I suportivnog lije~enja. rizici i koristi hirur{kog lije~enja kao definitivnog lije~enja ili kao nadopuna sistemskog ili radioterapijskog lije~enja. komunikacija s drugim zdravstvenim i nezdravstvenim radnicima u okviru tima – Rehabilitacija: poznavanje uloge fizikalnog lije~enja. uloge hemoterapije u pro{irenoj bolesti i indikacije tretmana CNSa. Rak genitourinarnih organa: @ljezdani rak bubrega: razumijevanje dijagnostike i paraneoplasti~nih zna~ajki. uloge hemoterapije. hirur{kih zahvata posebno potencijalno kurativne hirurgije. intravezikalne aplikacije lijekova za povr{inski rak mjehura. poznavanje postoperativnih komplikacija. kurativne uloge hirurgije u lokaliziranoj bolesti. Rak plu}a malih }elija: poznavanje multimodalnog na~ina lije~enja ograni~ene bolesti. potencijalo kurativnog kombiniranog na~ina lije~enja. te lije~enja metastatske bolesti. uloge hemoterapije. Rak probavnih organa: Rak jednjaka: poznavanje rizi~nih faktora. indikacije dopunske prehrane. genetike. hirurgije invazivnih tvorbi ranog stupnja. lije~enja i pra}enja. rizi~nih faktora i toka bolesti raka ovog podru~ja. indikacije primjene zra~enja kao kurativnog i palijativnog lije~enja. palijacija simptoma respiracije. kurativne uloge hirurgije u lokaliziranoj bolesti te biolo{kog lije~enja u palijaciji uznapredovale bolesti. Rak glave i vrata: poznavanje tehnike pregleda glave i vrata. kombinovanog na~ina lije~enja i o~uvanja organa. anoreksije i kaheksije. uloge hemoterapije i hormona u lije~enju i lokalizirane i metastatske bolesti. uloge hemoterapije i zra~enja u palijaciji uznapredovale bolesti. Rak debelog crijeva: poznavanje va`nosti hirur{kog "staging"-a i indikacija adjuvantnog lije~enja raka debelog i zavr{nog crijeva i uloge hemo. Rak `eluca: poznavanje rizi~nih faktora. hirurgija.i biolo{ke terapije u uznapredovaloj bolesti. razlike lokalizirane i invazivne bolesti. 4. va`nosti alfa-fetoproteina u "screening"u. korisnost tumorskih markera u dijagnozi i pra}enju bolesti. "staging" s endoskopijom i odlu~ivanje o lije~enju: zra~enje. te prikaza dojke ultrazvukom i MRI. ulogu hirurgije. Rak zametnih }elija: dioba bolesnika prema klasifikaciji Me|unarodne kolaboracijske grupe za zametne }elije. postavljanju dijagnoze i pra}enju. ljestvica boli. 7. va`nosti "staging"a kao osnove za odluku o hirurgiji i/ili zra~enju kao kurativnom modalitetu. vrijednosti hirurgije. znakova i simptoma. va`nosti porodi~ne anamneze i genskog testiranja i savjetovanja. sklonosti recidivu. Radioterapija: Principi radijacijske biologije. kao i primjenu kombiniranog lije~enja za posebne tumore. terapije govora i gutanja Hirurgija: Komunikacijom s hirurzima ste}i razumijevanje indikacija i kontraindikacija hirur{kog lije~enja. Ginekolo{ki rak: Rak jajnika: razumijevanje predispozicija. posljedice lije~enja te rizik nastanka novih malignoma. Rak plu}a nemalih }elija: poznavanje kriterija neoperabilnosti. zra~enja u multidisciplinarnom lije~enju uznapredovale bolesti. Rak maternice: razumijevanje uloge hormona i hormonskog lije~enja u etiologiji. uloge hirurgije po~etnom "staging"-u i lije~enju te kasnijoj sistemnoj terapiji. koristi hemo i/ili hormonske terapije uznapredovale bolesti i indikacije u adjuvantnom lije~enju. Rak gu{tera~e: razumijevanje rizi~nih faktora. hirurgije i zra~enja te posebnosti GISTa. indikacija i obzira za o~uvanje ekstremiteta i adjuvantnu hemoterapiju. rizi~ni faktori i smisao "screening"-a. poznavanje primjene po{tednih zahvata i primjene hirurgije prije ili nakon drugih modaliteta. indikacija primjene hemoterapije lokalizirane i uznapredovale bolesti. 2011. uloge endoskopije i molekularne dijagnostike. indikacija odre|ivanja PSA. Rak plu}a i mezoteliom: poznavanje rizi~nih faktora. ko`e i sluznica. spektra patolo{kih obilje`ja. uklju~uju}i i preneoplasti~ke promjene i utemeljeni odabir primarnog lije~enja.^etvrtak. kao i palijativne uloge hemo i biolo{ke terapije u uznapredovaloj bolesti. posebno postoperativnog. izlije~enju i palijaciji bolesnika s malignomima. a palijativna u ostalim. Rak penisa: poznavanje veze s infekcijom ljudskim papilloma virusom. akutni i kasni u~inci zra~enja Lije~enje bolesnika s pojedinim vrstama malignoma: Razumijevanje lije~enja pojedinih vrsta malignoma i njihovih posebnosti: epidemiologije. prepoznati nasljedne tipove raka debelog crijeva i razlike u njihovu {irenju i lije~enju. sposobnost prijenosa informacije o navedenom bolesniku). Rak dojke: Razumijevanje interpretacije mamograma. Rak prijelaznog epitela: razumijevanje rizi~nih faktora. dehidracije u terminalnih bolesnika – Komunikacije: vje{tina komunikacije s oboljelim i ~lanovima porodice uklju~uju}i lo{e vijesti i te{ke situacije. primjena prije ili nakon hirurgije ili sistemskog lije~enja. kurativne hirurgije u ranom stepenu bolesti i kombiniranog lije~enja uznapredovale bolesti. va`nost histolo{kog stepenovanja. uloga kombinovanog lije~enja. – – SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 17 – Strana 167 Palijativno lije~enje terminalne bolesti: Bol: procjena mjesta i ja~ine boli. kriterija operabilnosti. zra~enja i hemoterapije te da je kombinirana hemoterapija kurativna u uznapredovaloj bolesti. uloga elektivne polihemoterapije. Sarkomi mekih tkiva: razumijevanje hirurgije primarne tvorbe i indikacija o~uvanja ekstremiteta. radne terapije. patofiziologije. prepoznavanje patolo{kih i prognosti~kih faktora. probave. Rak ko`e . dijagnosti~kih pretraga. va`nost kombiniranog lije~enja. palijativne hemoterapije i suportivnog lije~enja. hemoterapija. jedinstvenih genetskih obilje`ja. uklju~uju}i hormonske I HER2 receptore koje su bitne u odlu~ivanju o lije~enju. poznavanje uloge hirurgije koja je kurativna u rijetkim bolesnicima. Mezoteliom: poznavanje rizi~nih faktora. Rak prostate: poznavanje epidemiologije i metoda "screening"-a. spoznaja uloge hirurgije u "staging"-u. `iv~anog sistema. Rak jetre i `u~nih vodova: razumijevanje epidemiologije i rizi~nih faktora. mogu}nosti o~uvanja organa. hirur{kog i nehirur{kog "staging"-a lokalizirane bolesti. ulozi hemoterapije u lije~enju lokalizirane bolesti u kombinaciji s zra~enjem te u lije~enju uznapredovale bolesti. osnove planiranja zra~enja i dozimetrije. kurativne uloge hirurgije u ranom stupnju bolesti. Sarkomi Ko{tani sarkomi: razumijevanje predisponiraju}ih situacija i stanja. indikacije za intervenciju protiv boli – Drugi simptomi. uloga biolo{kih agenasa u lije~enju rane ili uznapredovale/metastatske bolesti. Rak vagine i vulve: razumijevanje povezanosti s izlaganjem dietilstilbestrolu in utero kao i potrebe posebnog pra}enja tih `ena. uloge pra}enja. razumijevanje farmakologije i toksi~nosti analgetika.

Psihosocijalni aspekti malignoma Prepoznavanje psihosocijalnih uticaja. 4. psihi~kih problema. hospicija i skupina bolesnika za potporu u lije~enje bolesnika. spolne funkcije. – timski rad. alkoholu i izlaganju suncu – Trajne posljedice: prepoznavanje trajnih posljedica {to uklju~uje: rizik malignoma povezanih s lije~enjem (AML nakon hemoterapije.Broj 17 – Strana 168 SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH ^etvrtak. Obavezni kolokviji tokom specijalizacije i "in service assessment". – komunikacijske vje{tine. – etika i propisi. poznavanje principa genskog testiranja i savjetovanja – Odr`anje zdravlja: savjetovanje bolesnika i ~lanova porodice o poznatim faktorima rizika u prehrani. za lije~nike na specijalizaciji dva puta godi{nje prema rasporedu koji se o~itava sa web stranice European Bord of spec prijave i algoritam odr`avanja ispita vr{e se prema uputstvima na istoj web stranici. – sposobnost sticanja i preno{enja znanja.osnovna teorijska nastava Pedijatrijska nefrologija MJESTO OBAVLJANJA STA@A Medicinski fakultet TRAJANJE MJESECI 1 7 1 1 1 2 1 2 2 18 Pedijatrijska klinika nefrologija Laboratorijska dijagnostika Laboratorij za klini~ku hemiju i u pedijatrijskoj nefrologiji biohemiju Nuklearna medicina u Institut za nuklearnu medicinu pedijatrijskoj nefrologiji Radiodijagnostika u Radiologija pedijatrijskoj nefrologiji Nefrologija Bolni~ki odjel interne medicine Dje~ija hirurgija Hemodijaliza Nefrologija Bolni~ki odjel dje~je hirurgije Centar za hemodijalizu Referalni klini~ki centar van Bosne i Hercegovine . pravna i ekonomska pitanja – Informirani pristanak – Eti~ka pitanja klini~kih istra`ivanja – Pravna pitanja lije~enja. Rak `ljezda sa unutarnjim lu~enjem Razumijevanje dijagnosti~kih procedura i na~ina lije~enja. Melanom: razumijevanje rizi~nih faktora i razli~itosti u izgledu melanoma i njegovih prekursora kao {to su displasti~ni nevusi. razgovori.odjel nefrologije PROGRAM SUBSPECIJALIZACIJE Teoretska nastava a1) predavanja.Primjena citostatskog. neplodnost nakon hemoterapije) – Mjere hemoprevencije malignoma/klini~ka istra`ivanja – Pretrage tokom pra}enja bolesnika Eti~ka. znati prenijeti lo{u vijest i adekvatno se tome pona{ati. uloge hemoterapije za pojedine tipove. disfunkcije endokrinih `lijezda (hipotireoidizam nakon zra~enja vrata.5 godine (18 mjeseci) Uslovi za specijalizaciju zavr{ena osnovna specijalizacija – Pedijatrija PLAN SUBSPECIJALIZACIJE TEMATSKA OBLAST Uvodni dio . PEDIJATRIJSKE SUBSPECIJALIZACIJE PEDIJATRIJSKA NEFROLOGIJA Vrsta specijalizacije: SUBSPECIJALIZACIJA Trajanje specijalizacije: 1. – promocija zdravlja. adjuvantne biolo{ke terapije.osnovna teorijska nastava 1 mjesec Osnovna teorijska nastava se provodi iz oblasti: – dono{enje klini~kih odluka. dostupnih resursa i potrebe za intervencijama u bilo kojoj fazi bolesti. ku}ne njege. osnovno iskustvo u interpretaciji nalaza) – Lumbalna punkcija i aplikacija lijekova u subkutane rezervoare uz prepoznavanje i rje{avanje mogu}ih komplikacija Provjera znanja i vje{tina polaznika tokom specijalizacije Potrebno je osigurati adekvatan i redovan kontakt polaznika s voditeljem specijalizacije koji }e pratiti napredak polaznika i o tome jednom godi{nje izvjestiti pismeno mati~nu ustanovu polaznika. mehanizama prilago|avanja bolesnika i porodici. Malignomi centralnog nervnog sistema Uloga hirurgije. ma{inskog odr`avanja vitalnih funkcija – Cijene lije~enja – Prepoznavanje sukoba interesa u radu zdravstvenih radnika – Profesionalnost i humanost u pona{anju prema bolesnicima i ~lanovima porodice Vje{tine – Davanje citostatika (znanje prepisivanja i sigurnog davanja citostatika. sindroma s njima povezanih. tumorskih markera. kulturnih i duhovnih aspekata. Obavlja se na fakultetima zdravstvenog usmjerenja u ukupnom trajanju od jedan mjesec. ISPIT: "In service assessment" odr`ava European Board of Spec. diskusija sa mentorom (30% sati) a2) seminarski radovi specijalizanata (30 % sati) a3) individualni rad specijalizanta na klinici (40% sati) Prakti~na nastava b1) svakodnevni prakti~ni rad na odjeljenju i ambulanti (70% sati) b2) rad sa mentorom. biolo{kog i suportivno/palijacijskog lije~enja bolesnika sa solidnim malignomima u saradnji sa specijalistima radioterapijske i hirur{ke onkologije te drugim dijagnosti~kim i terapijskim strukama. u nastavnim turnusima (ljetni i zimski semestar) po planu koji utvr|uju navedeni fakulteti. procesa `alovanja kao i u~inka na psihu lije~nika i zdravstvenog osoblja. 2011. va`nost izlaganja suncu. prepoznavanje lije~ivih bolesti kao i palijacijsko lije~enje. sarkomi nakon zra~enja). duhanu. zra~enja i hemoterapije primarnih i metastatskih tumora. prepoznavanja i savjetovanja osoba pod pove}anim rizikom. Kompetencije koje polaznik sti~e zavr{etkom specijalizacije . problema terminalne njege. njega i pristup trajnim intravenskim kateterima. . – upravljanja sistemom. 7. razumijevanje debljine tumora i drugih prognosti~kih faktora. rizika i koristi od hemoterapije uznapredovale bolesti. Rak nepoznatog primarnog porijekla Va`nost histopatologije. posljedice lije~enja. Informiranje bolesnika – Gensko savjetovanje: procjena rizika raka u bolesnika i ~lanova porodice. razlikovanje dobro}udnih ko`nih promjena od potencijalno opasnih. poznavanje indikacija i primjene psihotropnih lijekova. rukovanje i uklanjanje citostatskih i biolo{kih lijekova) – Aspiracija i biopsija ko{tane sr`i (izvo|enje zahvata. nau~iti vje{tinu komunikacije s bolesnikom i porodicom. Rak ko`e bazalnih ili plo~astih }elija: razlikovanje ko`nih promjena. sposobnost integriranja ~lanova porodice. indikacije hirur{kog zahvata za dijagnozu i kurativno uklanjanje. pomo}i vjerskog lica. vje{tinu komunikacije s drugim ~lanovima tima koji lije~i bolesnika). a s ciljem pravodobne detekcije mogu}ih problema. dijagnosti~ke i terapijske procedure (30% sati) Uvodni dio . razumijevanje mjera primarne prevencije.

Sekundarne bolesti glomerula 13. Teoretska nastava a1) .20 sati Prakti~na nastava: 118 sati b1) . Edukacija sadr`i: 168 sati Teoretska nastava: 50 sati a1) .Tc-DTPA – Diuretska dinamska scintigrafija bubrega – Radioizotopna cistografija (direktna. Vaskularne bolesti bubrega 16. Vezikoureteralni refluks 8.40 sati Prakti~na nastava: 236 sati b1) .35 sati U toku edukacije specijalizant treba da se upozna sa laboratorijskim testovima u procjeni bubre`ne funkcije. Ekskrecijska urografija (IVU) 5.137 sati a2) .30 sati a2) .35 sati U toku edukacije specijalizant treba da savlada nastavni program: – Stati~ka scintigrafija bubrega Tc-DMSA – Dinamska scintigrafija bubrega. 7. Hipertenzija 17.319 sati Nastavne jedinice: 1.83 sata b2) . Infekcija urinarnog trakta 5. Primarne bolesti glomerula 12. Urolitijaza 10. – Kvalitativni pregled mokra}e – Fizikalnohemijske karakteristike mokra}e – Hemijska analiza mokra}e – Mikroskopski pregled sedimenta mokra}e – Testovi za procjenu glomerularne funkcije bubrega – Karakterizacija proteinurije na osnovu odre|ivanja ukupnih proteina – Test za procjenu protoka krvi kroz bubrege – Testovi za procjenu funkcije distalnog tubula – Izlu~ivanje albumina u mokra}i – Niskomolekulski proteini kao znakovi tubulske proteinurije – Patobiohemijski uzroci i laboratorijski nalazi u u~estalijim poreme}ajima tubulskog prometa i metabolizma. Nuklearna medicina u dje~joj nefrologiji Edukaciju iz nuklearne medicine specijalizant sprovodi na Odjelu za nuklearnu medicinu u trajanju od 1 mjesec.15 sati a3) . Transplantacija bubrega Nakon zavr{ene edukacije specijalizant pola`e kolokvij iz svakog nastavnog predmeta.20 sati Prakti~na nastava: 118 sati b1) . Bolesti glomerula (glomerulonefritisi i sli~na stanja) 11. Edukacija sadr`i: 168 sati Teoretska nastava: 50 sati a1) . Anomalije urinarnog sistema 7.15 sati a2) . Edukacija sadr`i: 168 sati Teoretska nastava: 50 sati a1) .15 sati a3) .751 sati b2) . 4. Ultrazvuk urotrakta 3.^etvrtak.20 sati Prakti~na nastava: 118 sati b1) .70 sati U toku edukacije specijalizant treba da savlada nastavni program iz oblasti nefrologije odraslih: – Akutno zatajenje bubrega – Hroni~no zatajenje bubrega – Dijaliza i transplantacija u lije~enju zatajenja bubrega – Imunopatogeni mehanizmi bubre`nog o{te}enja – Glavne glomerulopatije – Glomerulopatije udru`ene s multisistemskim bolestima – Tubulointersticijske bolesti bubrega – Vaskularne bolesti bubrega – Nasljedni tubularni poreme}aji – Nefrolitijaza – Opstrukcija mokra}nih puteva – Tumori urinarnog sistema – Biopsija bubrega Nakon zavr{ene edukacije specijalizant pola`e kolokvij. Magnetna rezonanca (MR) Nakon zavr{ene edukacije specijalizant pola`e kolokvij. Tubulopatije 14. .83 sata b2) . Edukacija sadr`i: 336 sati Teoretska nastava: 100 sati a1) . SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 17 – Strana 169 Pedijatrija Edukaciju na Pedijatrijskoj klinici iz nefrologije specijalizant provodi na Nefrolo{kom odjeljenju i Nefrolo{kom savjetovali{tu u trajanju od 7 mjeseci. Laboratorijska dijagostika u dje~ijoj nefrologiji Edukaciju iz klini~kog laboratorija specijalizant provodi na Laboratoriju za klini~ku hemiju i biohemiju u trajanju od 1 mjesec.137 sati a3) . Akutno bubre`no zatajenje 18. Dijaliza 20. Tubulointersticijski nefritis 15. indirektna) Nakon zavr{ene edukacije specijalizant pola`e kolokvij. Radiolo{ka dijagostika u dje~joj nefrologiji Edukaciju iz radiologije specijalizant sprovodi na Odjelu za radiologiju u trajanju od 1 mjesec. Retrogradna uretrografija 6.83 sata b2) .166 sata b2) . Osnovni sindromi i algoritam dijagnosti~kog postupka 4. Dje~ja hirurgija Edukaciju iz dje~ije hirurgije specijalizant sprovodi na Odjelu za dje~ju hirurgiju u trajanju od 1 mjesec. Opstruktivna uropatija 6. Kompjuterizovana tomografija bubrega (CT) 7. Rtg analiza 2.184 sata Prakti~na nastava b1) .15 sati a2) . 2011. Metode ispitivanja urinarnog sistema 3. Mikcijska cistouretrografija (MCUG) 4.15 sati a3) . Nakon zavr{ene edukacije specijalizant pola`e kolokvij. Hroni~no bubre`no zatajenje 19. poreme}aji mokrenja 9.35 sati U toku edukacije specijalizant treba da se upozna sa radiolo{kim tehnikama koje se primjenjuju u pedijatrijskoj nefrologiji: 1. Nefrologija (internisti~ka) Edukaciju iz interne medicine specijalizant sprovodi na Odjelu za internisti~ku nefrologiju u trajanju od 2 mjeseca. Neuropatska vezikoureteralna disfunkcija i dr.30 sati a3) .15 sati a2) . Simptomi i znaci oboljenja urinarnog sistema 2.

15 sati a2) . U uslovima ~etvorogodi{nje specijalizacije iz pedijatrije i neurologije subspecijalizacija traje 18 mjeseci. od kojih najmanje tri pacijenta na prvom pregledu. – etika i propisi.5 mjeseca Radu u neurofiziolo{kom laboratoriju i kabinetu za epilepsije: 6-8 pacijenata dnevno pod vodstvom mentora. – Zadr`avanje teku}ine rezistentno na diuretike u slu~aju kardijalne ili pulmonalne insuficijencije (edem plu}a) – Odstarnjenje toksi~nih metaboli~kih produkata – Prevencija po `ivot opasnih disbalansa elektrolita – Korekcija acidobaznog statusa – Eliminacija medijatora u sepsi. te "oncall" slu`ba najmanje 15 dana u mjesecu . .1 mjeseca (intenzivno u~enje programa neurorazvojne medicine po referentnom ud`beniku). odjel za djecu . Hidronefroza 4. 4.35 sati U toku edukacije specijalizant treba da savlada nastavni program iz dje~je hirurgije: 1.15 sati a3) . hemodinamska nestabilnost.1 mjesec (intenzivno u~enje programa neurologije adultne dobi po referentnom ud`beniku). Megaureter 3. Urodinamika i bubre`na funkcija 5. 200 EMG interpretacija.Broj 17 – Strana 170 SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Rad na odjelu koji se bavi heredodegenerativnim neurometaboli~kim oboljenjima i genetikom Rad u neurorazvojnom savjetovali{tu Rad na neurolo{koj klinici za odrasle Rad na neurohirur{koj klinici. – timski rad. vi{estruko zatajenje organa. ARDS. Tumori urinarnog trakta Nakon zavr{ene edukacije specijalizant pola`e kolokvij.30 sati a3) .5 godina (18 mjeseci) Uslovi za specijalizaciju zavr{ena osnovna specijalizacija – Pedijatrija – Neurologija PLAN SUBSPECIJALIZACIJE TEMATSKA OBLAST Uvodni dio . Torzija testisa 11. Rad na neuroradiolo{kom odjelu: edukacija UZ mozga. Rad u neurorazvojnom savjetovali{tu sa mentorom: 4-8 pacijenata dnevno. 7. interpretacija neuroradiolo{kih procedura pod vodstvom mentora .70 sati U toku edukacije specijalizant treba da savlada nastavni program iz oblasti hemodijalize: – Akutno bubre`no zatajenje sa dodatnim komplikacijama kao {to su {ok. Valvula stra`nje uretre 9. Edukacija sadr`i: 336 sati Teoretska nastava: 100 sati a1) .30 sati a2) . U sada{njim uslovima subspecijalizacija za specijaliste iz pedijatrije podrazumijeva: Uvodni dio pedijatrija osnovna teorijska nastava 1 mjesec Osnovna teorijska nastava se provodi iz oblasti: – dono{enje klini~kih odluka. Hemodijaliza Edukaciju iz hemodijalize specijalizant sprovodi u centru za hemodijalizu u trajanju od 2 mjeseca.0.20 sati Prakti~na nastava: 118 sati b1) . Obavlja se na fakultetima zdravstvenog usmjerenja u ukupnom trajanju od jedan mjesec.5 mjeseca Rad na oftalmolo{koj klinici .83 sata b2) . pankreatitisu i traumi – Hroni~na renalna insuficijencija Nakon zavr{ene edukacije specijalizant pola`e kolokvij.166 sata b2) . 100 interpretacija EP . Edukacija sadr`i: 168 sati Teoretska nastava: 50 sati a1) . odjel za djecu Rad na oftalmolo{koj klinici neurooftalmologija Radu u neurofiziolo{kom laboratoriju i kabinetu za epilepsije Rad na neuroradiolo{kom odjelu Rad na pedijatrijskoj klinici sa neonatologijom Rad u poliklini~koj pedijatrijskoj slu`bi UKUPNO ^etvrtak. Rad na neurolo{koj klinici za odrasle: 4-8 pacijenata dnevno. Hirur{ko lije~enje bolesti urinarnog sistema 2. NEUROPEDIJATRIJA Vrsta specijalizacije: SUBSPECIJALIZACIJA Trajanje specijalizacije: 1.1 mj. Nakon zavr{ene edukacije specijalizant pola`e kolokvij.0.6 mjeseci.osnovna teorijska nastava Rad na neuropedijatrijskom odjelu i savjetovali{tu TRAJANJE STA@A TRAJANJE STA@A ZA PEDIJATRA ZA NEUROLOGA 1 6 1 - 1 1 1 1 ½ ½ 6 1 18 2 ½ ½ 5 7 1 18 Na subspecijalizaciju se primaju lije~nici koji su nakon zavr{enog Medicinskog fakulteta zavr{ili i specijalizaciju iz pedijatrije ili neurologije. Rad na neurohirur{koj klinici. Rad na neuropedijatrijskom odjelu i savjetovali{tu sa mentorom: 4-8 pacijenata dnevno.neurooftalmologija . u nastavnim turnusima (ljetni i zimski semestar) po planu koji utvr|uju navedeni fakulteti. – promocija zdravlja. Ekstrofija mokra}nog mjehura 10. Vezikoureteralni refluks 6.6 mjeseci (intenzivno u~enje programa dje~je neurologije po referentnom ud`beniku). od kojih najmanje tri pacijenta na prvom pregledu . Cirkumcizija 12. – sposobnost sticanja i preno{enja znanja. Rad na odjelu koji se bavi heredodegenerativnim neurometaboli~kim oboljenjima i genetikom (intenzivno u~enje programa heredodegenerativnih neurometaboli~kih oboljenja po referentnom ud`beniku). Cistoskopija 7. . u~initi najmanje 500 samostalnih EEG interpretacija. – komunikacijske vje{tine. 2011. – upravljanja sistemom. Kongenitalna opstrukcija vrata mokra}nog mjehura 8.40 sati Prakti~na nastava: 236 sati b1) . Referalni klini~ki centar van Bosne i Hercegovine Edukaciju iz pedijatrijske nefrologije specijalizant sprovodi u Referalnom klini~kom centru van Bosne i Hercegovine prema planu koji sa~ini voditelj jedinice u trajanju od 2 mjeseca.1 mjeseca. od kojih najmanje tri pacijenta na prvom pregledu .

Poseban naglasak na imunodeficijenciji. peroralnih. 7. – timski rad. 2011.paralelno sa radom u neurofiziolo{kom laboratoriju.5 mjeseci. . Pisanje nau~nog projekta i rada u oblasti neuropedijatrije pod vodstvom mentora .5 mjeseca Radu u neurofiziolo{kom laboratoriju i kabinetu za epilepsije: 6-8 pacijenata dnevno pod vodstvom mentora. domet i zna~enje histolo{ke i DIF analize uzoraka ko`e. konjunktivalnih. Najmanje 4 mjeseca subspecijalizacije se provodi u referentnoj zdravstvenoj ustanovi u inostranstvu. Tako|er sudjeluju u ambulantnom radu gdje planiraju uz nadzor. uklju~uju}i po . – upravljanja sistemom. imunofenotipizacija – serolo{ki testovi – odre|ivanje specifi~nih autoantitijela . – etika i propisi. od toga 2 mjeseca na neonatologiji (intenzivno u~enje programa pedijatrije po referentnom ud`beniku). – upravljanja sistemom. eozinofila – funkcionalni testovi za dokazivanje citokina .5 mjeseca Rad na oftalmolo{koj klinici .5 godina (18 mjeseci) Uslovi za specijalizaciju zavr{ena osnovna specijalizacija – Pedijatrija PLAN SUBSPECIJALIZACIJE TEMATSKA OBLAST Uvodni dio . provokacijskih testova (parenteralnih.paralelno sa radom u neurofiziolo{kom laboratoriju. Rad na neurohirur{koj klinici. obradu i daljnje odluke o lije~enju bolesnika (jedan dan sedmi~no). nazalnih). – komunikacijske vje{tine. odjel za djecu . bazofila. PEDIJATRIJSKA IMUNOLOGIJA I REAUMATOLOGIJA Vrsta specijalizacije: SUBSPECIJALIZACIJA Trajanje specijalizacije: 1.1 mjeseca. Tako|er sudjeluju u ambulantnom radu gdje upoznaju i obilje`ja trajnog pra}enja bolesnika. Boravak na pedijatrijskoj klinici sa mentorom: 4-8 pacijenata dnevno. Subspecijalizacija se obavlja u referentnoj ustanovi. dijagnosti~kog postupka i lije~enja imunolo{kih poreme}aja u djece. – sposobnost sticanja i preno{enja znanja. nutritivne alergene. Pedijatrijska reumatologija Reumatologija Specijalisti rade na klini~kom odjelu gdje su zadu`eni za obradu.0. – komunikacijske vje{tine. provo|enje dijagnosti~kog i terapijskog postupka bolesnika. u~initi najmanje 500 samostalnih EEG interpretacija.IF. – promocija zdravlja.autoimunih i alergijskih bolesti. od kojih najmanje tri pacijenta na prvom pregledu. – sposobnost sticanja i preno{enja znanja. provo|enje dijagnosti~kog i terapijskog po stupka bolesnika (barem 5 bolesnika svakodnevno). Pedijatrijska imunologija Rad u imunolo{kom laboratoriju Tokom rada u laboratoriju kandidat mora upoznati i sam izvesti sljede}e pretrage: – separacija krvnih stanica na gradijentu gusto}e – testovi brojenja stanica. Rad u klini~kom odjelu i poliklinici U pedijatrijskoj ustanovi kandidat upoznaje osobitosti klini~ke slike. SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH dje~ija fizijatrija intenzivna njega i terapija dje~ija radiologija Fizijatrijska klinika Broj 17 – Strana 171 1 1 1 Pisanje nau~nog projekta i rada u oblasti neuropedijatrije pod vodstvom mentora . Rad u neurorazvojnom savjetovali{tu sa mentorom: 4-8 pacijenata dnevno. U sada{njim uslovima subspecijalizacija za specijaliste iz neurologije podrazumjeva: Uvodni dio neurologija osnovna teorijska nastava 1 mjesec Osnovna teorijska nastava se provodi iz oblasti: – dono{enje klini~kih odluka.0. te "oncall" slu`ba najmanje 15 dana u mjesecu .7 mjeseci. a moraju savladati i predvi|ene vje{tine. u nastavnim turnusima (ljetni i zimski semestar) po planu koji utvr|uju navedeni fakulteti. – etika i propisi. profesionalni alergeni. alergergene insekata. RIA – elektroforetske tehnike za kvalitativno i kvantitativno odre|ivanje bjelan~evina – metode odre|ivanja imunokompleksa u serumu – odre|ivanje hemoliti~ke aktivnosti komplementa – odre|ivanje pojedinih komponenata i fragmenata komplementa – funkcionalna citotoksi~nost – odre|ivanje funkcije makrofaga i neutrofila – odre|ivanje funkcije mastocita.1 mjesec.osnovna teorijska nastava Pedijatrijska imunologija bazi~na imunologija imunolo{ka laboratorijska ispitivanja alergologija dermatologija klini~ka imunologija Pedijatrijska reumatologija pedijatrijska reumatologija dje~ija ortopedija Pedijatrijska klinika Ortopedija Imunolo{ki laboratorij Imunolo{ki laboratorij Imunolo{ki laboratorij Dermatolo{ka klinika Pedijatrijska klinika MJESTO OBAVLJANJA STA@A Medicinski fakultet TRAJANJE MJESECI 1 6 1 ½ 1 ½ 3 11 7 1 Pedijatrijska klinika Institut za radiologiju Uvodni dio . ELISA.prema mogu}nosti – pretrage biopti~kog materijala DIF -ko`e – bubrega Dermatologija Tokom boravka u dermatolo{koj ustanovi (odjelu i ambulanti) specijalist se mora upoznati s klini~kom slikom. te upoznati biolo{ku standardizaciju alergena. upoznati ko`na o~itovanja imunolo{kih bolesti. 4. Obavlja se na fakultetima zdravstvenog usmjerenja u ukupnom trajanju od jedan mjesec. od kojih najmanje tri pacijenta na prvom pregledu . Posebno treba svladati indikacije i tehniku biopsije ko`e. Rad u poliklini~koj pedijatrijskoj slu`bi .^etvrtak.2 mjeseca (intenzivno u~enje programa neurorazvojne medicine po referentnom ud`beniku). medikamente te testove za procjenu }elijske imunosti). 200 EMG interpretacija. inhalacijskih. 100 interpretacija EP .osnovna teorijska nastava 1 mjesec Osnovna teorijska nastava se provodi iz oblasti: – dono{enje klini~kih odluka. Kandidat mora ovladati izvo|enjem in vivo ko`nih testova (na inhalacijske. u nastavnim turnusima (ljetni i zimski semestar) po planu koji utvr|uju navedeni fakulteti.neurooftalmologija . Tokom rada u klini~kom odjelu specijalisti su zadu`eni za obradu. dijagnosti~kim postupkom i lije~enjem ko`nih bolesti koje mogu postojati u sklopu multisistemskih . – promocija zdravlja. Obavlja se na fakultetima zdravstvenog usmjerenja u ukupnom trajanju od jedan mjesec. – timski rad. Rad na odjelu koji se bavi heredodegenerativnim neurometaboli~kim oboljenjima i genetikom (intenzivno u~enje programa heredodegenerativnih neurometaboli~kih oboljenja po referentnom ud`beniku).

poreme}aji rasta i razvoja 14. PEDIJATRIJSKA ENDOKRINOLOGIJA I DIJABETOLOGIJA Vrsta specijalizacije: SUBSPECIJALIZACIJA Trajanje specijalizacije: 1. razgovori.225 sati b2) . Uvodni dio .Broj 17 – Strana 172 SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH ^etvrtak.15 sati a2) . osteogenesis imperfecta 11.60 sati a2) . klasifikacija i podjela 2. – sposobnost sticanja i preno{enja znanja.125 sati Nastavne jedinice: 1. Intenzivna njega i terapija Specijalist mora svladati tretman imunolo{kih poreme}aja i alergijskih stanja koja ugro`avaju `ivot. rast i razvoj 13. dijagnostika dijabetes melitusa 4. bolesti nadbubre`nih `lijezda 12. rahitis 10.61 sat 2. Teoretska nastava: 151 sat a1) . hipoglikemija novoro|en~eta Nastavni predmet: Intezivna njega Teoretska nastava: 50 sati a1) . 2. Medicinska rehabilitacija reumatskih bolesnika. Obavlja se na fakultetima zdravstvenog usmjerenja u ukupnom trajanju od jedan mjesec. – etika i propisi. Pedijatrija Edukaciju na Klinici za pedijatriju iz endokrinologije i dijabetologije specijalizant sprovodi na odjeljenju i savjetovali{tu za endokrinologiju i dijabetologiju. Upoznaje metode izvo|enja tih tehnika. Socijalna i vokacijska rehabilitacija.221 sata Nastavne jedinice: 1.100 sati Prakti~na nastava: 621 sati b1) . odluke o eventualnoj hospitalizaciji itd. – promocija zdravlja.45 sati a3) . Fizikalna terapija i rehabilitacija reumatskih bolesnika Specijalist mora svladati indikacije i kontraindikacije za primjenu pojedinih fizikalnih postupaka u reumatskim i srodnim bolestima. dijabetes melitus. invalidski {port i pomagala. patofizilologija i klini~ki tok 3. 7. fetusna endokrinologija 2.60 sati a3) . bolesti paratireoidnih `lijezda 7. 4.osnovna teorijska nastava 1 mjesec Osnovna teorijska nastava se provodi iz oblasti: – dono{enje klini~kih odluka. MR i angiografi je. – komunikacijske vje{tine. pubertet Nastavni predmet : Dijabetologija 1. 2011. dijabetes melitus.5 godina (18 mjeseci) Uslovi za specijalizaciju zavr{ena osnovna specijalizacija – Pedijatrija PLAN SUBSPECIJALIZACIJE TEMATSKA OBLAST Uvodni dio . pra}enje dijabetes melitusa 7. bolesti {titne `lijezde 6. reslorativne zahvate na lokomotornom sistemu. Prakti~na nastava: 350 sati b1) . bolesti hipofize 5. Edukacija sadr`i: Nastavni predmet Endokrinologija Dijabetologija Intenzivna njega Ukupno sati teoretski 220 151 50 421 prakti~ni 621 350 118 1089 Ukupno 881 501 168 1550 PROGRAM SPECIJALIZACIJE Teoretska nastava a1) predavanja. u nastavnim turnusima (ljetni i zimski semestar) po planu koji utvr|uju navedeni fakulteti. neonatalne hipokalcemije 8. diskusija sa mentorom (30% sati) a2) seminarski radovi specijalizanata (30 % sati) a3) individualni rad specijalizanta na klinici (40% sati) Prakti~na nastava b1) svakodnevni prakti~ni rad na odjeljenju i ambulanti (70% sati) b2) rad sa mentorom. endokrina regulacija 3. vitamin D 9. radna terapija.15 sati . vremene laboratorijske kontrole.osnovna teorijska nastava Pedijatrija Endokrinologija Dijabetologija Intenzivna njega Endokrinolo{ka laboratorijska dijagnostika Nuklearna medicina Radiologija Internisti~ka endokrinologija i dijabetologija Ginekologija Genetika Endikrinologija i dijabetologija UKUPNO Institut za klini~ku hemiju i biohemiju Institut nuklearne medicine Institut za radiologiju Interna klinika Ginekolo{ka klinika Institut za humanu genetiku Referentni klini~ki centar van Bosne i Hercegovine MJESTO OBAVLJANJA STA@A Medicinski fakultet Pedijatrijska klinika TRAJANJE MJESECI 1 7 3 3 1 1 2 1 3 1 1 1 18 – upravljanja sistemom. (jedan dan sedmi~no) Ortopedija Specijalist boravi u klini~kom i poliklini~kom odjelu gdje mora upoznati priro|ene i ste~ene mane.45 sati a2) . Radiologija Specijalist sudjeluje dnevno u analizi rentgenograma kostiju i zglobova te nalaza CT. Nastavni predmet: Endokrinologija Teoretska nastava: 220 sati a1) . sindrom dijabetes melitusa kod novoro|en~eta 9. dijagnosti~ke i terapijske procedure (30% sati) 1. traume lokomotornog sistemu. terapija dijabetes melitusa 5. operativnu prevenciju lije~enja artroza. hroni~ne komplikacije 8. Valjalo bi da se pobli`e upozna s metodama ultrazvu~ne pretrage zgloba i artroskopijom koljena. savremena dostignu}a u dijagnostici i terapiji 6. aloartroplastiku. – timski rad. poreme}aji spolnog razvoja 15.400 sati b2) . te odjeljenju intezivne njege u trajanju od 7 mjeseci. bolesti hipotalamusa 4.

pregled novoro|en~eta.83 sata b2) . dijabetes melitus 2. Nuklearna medicina Edukaciju iz nuklearne medicine specijalizant sprovodi na Institutu za nuklearnu medicinu u trajanju od 1 mjesec. Ginekologija Edukaciju iz ginekologije specijalizant sprovodi na Odjelu za ginekologiju i aku{erstvo u trajanju od 1 mjesec. Prakti~na nastava: 118 sati b1) . 5. bolesti hipotalamusa 4. 4. Genetika Edukaciju iz genetike specijalizant sprovodi na Institutu za humanu genetiku u trajanju od 1 mjesec. osobitosti gra|e spolnih organa prije i poslije puberteta 2. Endokrinolo{ki laboratorij Edukaciju iz endokrinolo{kog laboratorija specijalizant sprovodi na Institutu za klini~ku hemiju i biohemiju u trajanju od 1 mjesec. Teoretska nastava: 50 sati a1) .40 sati Prakti~na nastava: 236 sati b1) . ultrazvuk 3. 4. djevoj~ice i adolescentice 4. Nakon zavr{ene edukacije specijalizant pola`e kolokvij. 2011. bolesti nadbubre`nih `lijezda 8.15 sati a3) .83 sata b2) . dijabetes i bolesti metabolizma u trajanju od 1 mjesec. hipoglikemi~na koma 3.60 sati Prakti~na nastava: 354 sati b1) . bolesti {titne `lijezde 6.15 sati a2) .20 sati Prakti~na nastava: 118 sati b1) .20 sati Prakti~na nastava: 118 sati b1) .20 sati 2.^etvrtak. Edukacija sadr`i: 504 sati Teoretska nastava: 150 sati a1) .35 sati U toku edukacije specijalizant treba da se upozna sa odre|ivanjem hormona i endokrinolo{kim testovima(LH-RH test. pubertet i adolescencija 5. hipotireoti~na koma 6. Edukacija sadr`i: 336 sati Teoretska nastava: 100 sati a1) .166 sata b2) .35 sati U toku edukacije specijalizant treba da savlada nastavni program iz ginekolo{ke endokrinologije: 1.30 sati a3) .15 sati a3) . magnetna rezonanca (MR) Nakon zavr{ene edukacije specijalizant pola`e kolokvij. rtg analiza 2. poreme}aji menstrualnog ciklusa 9. 6. tumori spolnog sistema 8. bolesti spolnih `lijezda Nakon zavr{ene edukacije specijalizant pola`e kolokvij.45 sati a2) . Interna medicina Edukaciju iz interne medicine specijalizant sprovodi na Klinici za endokrinologiju.35 sati U toku edukacije specijalizant treba da se upozna sa radiolo{kim tehnikama koje se primjenjuju u pedijatrijskoj endokrinologiji: 1.83 sata b2) .105 sati U toku edukacije specijalizant treba da savlada nastavni program iz oblast endokrinologije i dijabetologije odraslih: 1.15 sati a3) .15 sati a3) .30 sati a2) .15 sati a2) .).15 sati a2) . kompjuterizovana tomografija (CT) 5.83 sata b2) .deksametasonski test i dr.15 sati a2) .249 sati b2) .20 sati Prakti~na nastava: 118 sati b1) . 8. testovi hormonske funkcije Nakon zavr{ene edukacije specijalizant pola`e kolokvij. hiperosmolarna i laktacidoti~na koma 4. bolesti hipofize 5.45 sati a3) . 7.83 sata b2) . 7. hiperinsulinizam 3. Edukacija sadr`i: 168 sati 1. scintigrafija 4. hipofizna koma 5. Edukacija sadr`i: 168 sati Teoretska nastava: 50 sati a1) . Radiologija Edukaciju iz radiologije specijalizant sprovodi na Institutu za radiologiju u trajanju od 1 mjesec. tireotoksi~na kriza 7.35 sati U toku edukacije specijalizant treba da savlada nastavni program iz genetike: – mutacije gena – hromosomske aberacije . upale spolnih organa 7. bolesti paratireoidnih `lijezda 7.35 sati Nastavne jedinice: 1. utvr|ivanje spola novoro|en~eta 3. SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 17 – Strana 173 a3) . adisonska kriza Nakon zavr{ene edukacije specijalizant pola`e kolokvij iz svakog nastavnog predmeta. anomalije spolnih organa djevoj~ice 6. Edukacija sadr`i: 168 sati Teoretska nastava: 50 sati a1) .70 sati U toku edukacije specijalizant treba da savlada nastavni program: – odre|ivanje hormona – odre|ivanje insulinskih antitijela – test akumulacije radioaktivnim jodom – test supresije {titnja~e – scintigrafija {titnja~e – scintigrafija nadbubre`nih `lijezda – scintigrafija pankreasa – primjena radioizotopa u endokrinologiji Nakon zavr{ene edukacije specijalizant pola`e kolokvij.20 sati Prakti~na nastava: 118 sati b1) . 3. Edukacija sadr`i: 168 sati Teoretska nastava: 50 sati a1) . dijabeti~na ketoacidoza i koma 2.

Najmanje 1 mjesec potrebno je provesti na Neonatalnoj intenzivnoj njezi Pedijatrijske klinike gdje se obavljaju sve tra`ene procedure iz programa subspecijalizacije ili drugom referentnom klini~kom centru visokog tercijarnog nivoa izvan BiH. Kori{tenje i interpretacija rezultata EEG-a. 7. Postoje dvije vrste modula: obavezni i po`eljni. Uloga specijalnih pretraga kao npr. – upravljanja sistemom. u nastavnim turnusima (ljetni i zimski semestar) po planu koji utvr|uju navedeni fakulteti.5 godine (18 mjeseci) Uslovi za specijalizaciju zavr{ena osnovna specijalizacija – pedijatrija PLAN SUBSPECIJALIZACIJE TEMATSKA OBLAST Uvodni dio . NEONATOLOGIJA Vrsta specijalizacije: SUBSPECIJALIZACIJA Trajanje specijalizacije: 1. Referentni klini~ki centar van BiH Edukaciju iz pedijatrijske endokrinologije i dijabetologije specijalizant sprovodi u Referentnom klini~kom centru van Bosne i Hercegovine prema planu koji sa~ini voditelj programa subspecijalizacije u trajanju od 1 mjesec.Menad`ment hospitaliziranih pacijenata Klini~ka genetika (Odjeljenje za nasljedne i metaboli~ke bolesti) . – Vo|enje pacijenata sa infekcijama (sepsa. suprapubi~na aspiracija urina. Nakon zavr{ene edukacije specijalizant pola`e kolokvij. 9. Nakon zavr{ene edukacije specijalizant pola`e kolokvij. Tehnolo{ke vje{tine: Od neonatologa treba o~ekivati da razumije osnovne mehani~ke i elektri~ne funkcije radijalnih grija~a. dijagnoza i menad`ment akutne enteralne bolesti – Menad`ment pacijenata sa renalnom bole{}u – Menad`ment pacijenata sa krvarenjima i drugim hematolo{kim poreme}ajima – Procjena strukturalnog i funkcionalnog integriteta koriste}i klini~ki pregled i posebne pretrage. 2011. abdominalnih organa i kongenitalne displazije kukova.osnovna teorijska nastava Osnovna teorijska nastava se provodi iz oblasti: – dono{enje klini~kih odluka. respiratora i monitora. Modul I . timski rad. Procjena. Obavezni moduli su klju~ni za uspje{an trening. Prognoza major neuropatologije. – Transport kriti~no bolesne djece. kortikalnih evociranih potencijala i neuromuskularnih evociranih testova. Modul II . sa dovoljnim brojem ventilirane djece. Transfuzija i eksangvinotransfuzija. uklju~uju}i aplikaciju surfaktanta i vo|enje hroni~ne respiratorne bolesti. – promocija zdravlja. – etika i propisi. Tretman komplikacija akutne respiratorne bolesti uklju~uju}i sindrom curenja zraka iz plu}a.Broj 17 – Strana 174 SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH ^etvrtak. Menad`ment pacijenata sa perinatalnom asfiksijom. Klinefelterov sy. PROGRAM SUBSPECIJALIZACIJE Program je stukturiran u modulima. – sposobnost sticanja i preno{enja znanja. Primjena odgovaraju}e respiratorne podr{ke. uklju~uju}i deformacije i malformacije. Klini~ki pregled zdravog i bolesnog novoro|en~eta. Dijagnosti~ke vje{tine: Interpretacija rentgenograma grudnog ko{a i abdomena. Kooperacija i konsultacija sa drugim specijalistima i subspecijalistima. Plasiranje arterijskih katetera (umbilikalnih i perifernih) plasiranje venskih linija i dugih (long line) venskih linija. meningitis) – Vo|enje pacijenata sa kardiovaskularnim problemima uklju~uju}i PDA i perzistentnu plu}nu hipertenziju – Menad`ment gastrointestinalnih poreme}aja: ishrana i poreme}aji – Zaka{njelo pra`njenje stolice. – timski rad. gdje postoji Jedinica neonatalne intenzivne njege koja je referalni centar. Vje{tine edukacije: Neonatolog treba biti osposobljen za uklju~enje u programe edukacije za sestre i doktore. prepoznavanje specifi~nih neonatalnih problema. procjenu gestacijske dobi. Tra`enje i interpretacija uobi~ajenih laboratorijskih i mikrobiolo{kih pretraga. Razvojna i neurolo{ka procjena dojen~adi i djece i procjena onesposobljenosti. Obavlja se na fakultetima zdravstvenog usmjerenja u ukupnom trajanju od jedan mjesec. CILJEVI SUBSPECIJALIZACIJE Prakti~ne vje{tine: Reanimacija novoro|en~eta. OBAVEZNI MODULI Uvodni dio . Ljekar u toku subspecijalizacije mora neovisno izvesti reanimaciju i zbrinjavanje najmanje 25 nedono{~adi sa PT<1500 grama i najmanje 10 sa PT< 1000 grama. Podr{ka osoblja. Punkcija arterije. Down sy i dr. Svaki modul sadr`i trening iz specifi~nog podru~ja. sposobnost interpretacije radiolo{kih i laboratorijskih nalaza. – komunikacijske vje{tine.Menad`ment hospitaliziranih pacijenata Klini~ke vje{tine: – Reanimacija novoro|en~eta – Bazi~ni menad`ment novoro|en~adi – Optimalna termalna okolina i odr`avanje ravnote`e te~nosti i elektrolota – Tranzitorni metaboli~ki poreme}aji i njihov tretman – Tretman pacijenata sa respiratornom bole{}u. Vje{tine uklju~uju diferencijalnu dijagnozu. MRI i CT. znanje i vje{tine. trahealna intubacija i tehnike arteficijelne intubacije. pleuralna drena`a pneumotoraksa. lumbalna i ventrikularna punkcija. Klini~ke vje{tine: Savjetovanje i komunikacija koja uklju~uje pristup uznemirenim i zabrinutim roditeljima. Iskustvo u interpretaciji rezultata ultrazvu~ne pretrage mozga. inkubatora. te na Ginekolo{ko-aku{erskoj klinici koja je referalna za patolo{ke trudno}e (i sa vi{e od 1000 poroda godi{nje). 4. skrining nedono{~adi i rizi~ne novoro|en~adi na retinopatiju i o{te}enje sluha.osnovna teorijska nastava Neonatologija Neonatalna intenzivna njega i terapija Neonatolo{ko savjetovali{te Rodili{te MJESTO OBAVLJANJA STA@A Medicinski fakultet Pedijatrijska klinika Neonatalna intenzivna njega Pedijatrijske klinike Pedijatrijska klinika Ginekolo{ko-aku{erska klinika referentna za patolo{ke trudno}e Hirur{ka klinika Pedijatrijska klinika Odjeljenje za nasljedne i metaboli~ke bolesti Radiologija Ortopedija Laboratorij TRAJANJE MJESECI 1 4 5 1 2 1 1 1 1 ½ ½ Postoperativna hirur{ka intenzivna njega Razvojno savjetovali{te Klini~ka genetika Radiolo{ka dijagnostika Ortopedija Laboratorijska dijagnostika Subspecijalizacija se mo`e odvijati u Univerzitetsko-klini~koj bolnici tercijarnog nivoa. – naslje|ivanje – medicinska citogenetika – Sy Turner.

Urgentna medicina I: – Principi. kortikalnih evociranih potencijala i neuromuskularnih elektro-fiziolo{kih testova.Ispitivanje novoro|en~adi suspektnih na gre{ke metabolizma Modul VII Uloga specijalnih pretraga. URGENTNA PEDIJATRIJA Vrsta specijalizacije: SUBSPECIJALIZACIJA Trajanje specijalizacije: 1.Menad`ment hospitaliziranih pacijenata Primjena ehokardiografije u detekciji PDA Modul V . Urgentna medicina II: – APLS (primarno i sekundarno zbrinjavanje. npr. u nastavnim turnusima (ljetni i zimski semestar) po planu koji utvr|uju navedeni fakulteti. respiratorna i kardiovaskularna evaluacija) – IV tehnike (periferna i centralna). – promocija zdravlja. kori{enje i interpretacija rezultata EEG-a. obim pomo}i) – Na~ela medicine kod urgentnih stanja – Interventna pedijatrija U trajanju od 45 dana. 7. Iskustvo u preno{enju znanja na mlade ljekare i sestre. Moduli podu~avanja Formalni trening u metodologiji podu~avanja. MRI. seminari. intraosealna tehnika (5+5+5) – APLS farmakologija i fluidi U trajanju od 60 dana Lokacija: Pedijatrijsko odjeljenje intenzivne i neonatalne njege i terapije. sa publikovanjem u relevantnom ~asopisu. Subspecijalizacija }e uklju~iti i klini~ki projekt istra`ivanja. zna~aj.Menad`ment hospitaliziranih pacijenata nakon operativnog zahvata – Menad`ment pacijenata nakon neonatalnog operativnog zahvata Modul za menad`ment nehospitaliziranih pacijenata (Neonatolo{ko i neurorazvojno savjetovali{te) – uklju~uje monitoring pacijenata sa kratkoro~nim i dugoro~nim morbiditetom nakon pre`ivljavanja sa planom daljnjeg vo|enja. medikamentozna terapija – Oblici medicinske pomo}i (prva pomo}. Modul VIII Ultrasonografija abdominalnih organa i displazije kuka Akademski moduli Modul klini~kih istra`ivanja. – sposobnost sticanja i preno{enja znanja. – Akutni apendicitis – Ileus – Intususcepcija – Strana tijela – Rekurentni abdominalni bol u djetinjstvu – Adhezije – Opekotine – Povrede izazvane hladno}om – Ascites . – SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Kardiologija Neurohirurgija Anestezija Pedijatrijska klinika Broj 17 – Strana 175 20 15 20 10 10 10 30 45 545 Dijagnoza i procjena kongenitalne abnormalnosti i dismorfologije Modul III. – komunikacijske vje{tine. postupak sa mirnodobskom i ratnom ranom. op}emedicinska pomo}. zadaci i polo`aj urgentne medicine u sistemu zdravstvene za{tite – Organizacija rada u jedinicama hitne pomo}i i specijaliziranim zdravstvenim ustanovama koje zbrinjavaju urgentna stanja – Medicinska dokumentacija – Sistem i metodologija zbrinjavanja urgentnih pacijenata – Principi lije~enja: prva pomo}. 2011. organizacija sistem i metodologija zbrinjavanja u urgentnoj medicini – APLS (Advance Pediatric Life Support) – Urgentna stanja koja ugro`avaju `ivotne funkcije – Medicinsko-tehni~ki postupci u urgentnom zbrinjavanju – Definicija. 4. Po`eljni moduli: Klini~ki moduli: Modul IV .osnovna teorijska nastava 30 dana Osnovna teorijska nastava se provodi iz oblasti: – dono{enje klini~kih odluka.^etvrtak.osnovna teorijska nastava Urgentna medicina Urgentna medicina MJESTO OBAVLJANJA STA@A Medicinski fakultet Slu`ba hitne pomo}i Pedijatrijsko odjeljenje intenzivne i neonatalne njege i terapije Klinika za dje~ju hirurgiju Medicinski fakultet O~na klinika ORL klinika Klinika za ko{tanu hirurgiju Pedijatrijska klinika Pedijatrijska klinika Pedijatrijska kli