Godina XVIII – Broj 17

^etvrtak, 7. 4. 2011. godine SARAJEVO
Specijalna anesteziologija

ISSN 1512-7079

Bolni~ki odjel anesteziologije Neurohirur{ka anestezija Torakalna anestezija Kardiohirur{ka anestezija Anestezija u ginekologiji i aku{erstvu Anestezija u dje~joj hirurgiji

11 3 1 2 2 3

FEDERALNO MINISTARSTVO ZDRAVSTVA
Prilog br. 1

PLAN I PROGRAM1
SPECIJALIZACIJA I SUBSPECIJALIZACIJA ZA DOKTORE MEDICINE, DOKTORE STOMATOLOGIJE I MAGISTRE FARMACIJE
Reanimatologija i intenzivno lije~enje Transfuziologija

PLANOVI I PROGRAMI
SPECIJALIZACIJA ZA DOKTORE MEDICINE ANESTEZIJA I REANIMACIJA Vrsta specijalizacije: OSNOVNA Trajanje specijalizacije: 4 godine (48 mjeseci) Plan specijalizacije:
[IRA TEMATSKA OBLAST Uvodni dio - osnovna teorijska nastava Fiziologija i biohemija Interna medicina Kardiologija Pulmologija Nefrologija Pedijatrija Urgentna medicina Bolni~ki odjel pedijatrije Bolni~ki odjel urgentne medicine Bolni~ki odjel anesteziologije U@A TEMATSKA OBLAST MJESTO TRAJANJE OBAVLJANJA MJESECI STA@A Medicinki 1 fakultet 4 Bolni~ki odjel interne medicine 6 2 2 2 1 2 11

Bolni~ki odjel anesteziologije Bolni~ki odjel ili zavod transfuzijske medicine

11

1

PROGRAM SPECIJALIZACIJE Teoretska obuka: – predavanja, razgovori, diskusija sa mentorom (30% vremena) – seminarske radnje specijalizanata (30% vremena) – individualni rad specijalizanata na Klinici (40% vremena) Prakti~na obuka: – svakodnevni prakti~ni rad u ambulanti, na odjeljenju, u operacionoj sali (70% vremena) – pokazni rad mentora iz zna~ajnih dijagnosti~kih, terapeutskih, operativnih procedura (25% vremena) – eksperimentalni rad (5% vremena) UVODNI DIO - OSNOVNA TEORIJSKA NASTAVA Osnovna teorijska nastava se provodi iz oblasti: – dono{enje klini~kih odluka, – komunikacijske vje{tine, – timski rad, – upravljanja sistemom, – sposobnost sticanja i preno{enja znanja, – etika i propisi, – promocija zdravlja.

Op}a anesteziologija

1

Sastavni dio Pravilnika o izmjenama i dopunama Pravilnika o specijalizacijama i subspecijalizacijama doktora medicine, doktora stomatologije i magistara farmacije objavljenog u "Slu`benim novinama Federacije BiH", broj 11/11

Broj 17 – Strana 2

SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH –

^etvrtak, 7. 4. 2011.

Obavlja se na medicinskom fakultetu u ukupnom trajanju od 1 mjesec, u nastavnim turnusima (ljetni i zimski semestar) po planu koji utvr|uju navedeni fakulteti. FIZIOLOGIJA I BIOHEMIJA Edukaciju iz fiziologije i biohemije specijalizant provodi na Institutu za fiziologiju i biohemiju medicinskog fakulteta u trajanju od 4 mjeseca. U toku edukacije specijalizant treba da savlada: – Homeostaza unutra{njeg miljea. Difuzija i osmoza. Regulacija acido-bazne ravnote`e. – Hemodinamika cirkulacije. Zatajivanje srca. Plu}na cirkulacija. Cirkulatorni {ok. Kapilarna dinamika izmjene teku~ine. Krv: hemostaza i gru{anje. Krvne grupe. Transfuzija. – Plu}na ventilacija. Regulacija disanja. – Nervni sistem. Funkcija mozga nad vegetativnim funkcijama. Autonomni nervni sistem, fiziologija i farmakologija. Receptori i medijatori. – Metabolizam ugljenih hidrata, lipida i bjelan~evina. Energetika i intenzitet metabolizma. – Endokrinologija: hormoni hipofize, {titne i nadbubre`ne `lijezde. Inzulin i dijabetes. INTERNA MEDICINA Edukacija iz interne medicine specijalizant sprovodi na internim odjelima u trajanju 6 mjeseci. Kardiologija U toku edukacije specijalizant treba da savlada: – patofiziologija sr~ane insuficijencije – cirkulatorni kolaps i {ok – lije~enje sr~ane dekompezacije – uro|ene sr~ane mane – reumatska oboljenja srca – arteriska hipertenzija – poreme}aj sr~anog ritma – perikarditis, miokarditis, endokarditis. Pulmologija U toku edukacije specijalizant treba da savlada: – Cirkulatorni poreme}aji u bronhopulmonalnoj funkciji: plu}na embolija i infarkt plu}a, masna embolija, plu}na hipertenzija, cor pulmonale – Obstruktivne bolesti plu}a: hroni~ni bronhitis, astma bronhale – Pneumonije, neoplazme, pneumokonioze – Bolesti medijastinuma Nefrologija U toku edukacije specijalizant treba da savlada: – fiziologija bubrega i funkcijonalno ispitivanje bubrega – akutna i hroni~na insuficijencija bubrega; hepatorenalni sindrom – glomerulonefritis, nefrotski sindrom, pijalonefritis – specifi~ne bolesti bubrega – dijaliza PEDIJATRIJA U toku edukacije specijalizant treba da savlada: – hitna stanja kod djece – dijagnostika metaboli~kih bolesti, neurolo{kih bolesti i alergijskih bolesti – fiziolo{ke posebnosti novoro|ena~ke i dje~je dobi farmakolo{ke posebnosti u dje~joj dobi – klini~ka anestezija u djece URGENTNA MEDICINA Edukacija iz urgentne medicine specijalizant sprovodi na odjelu urgentne medicine u trajanju od 2 mjeseca. U toku edukacije specijalizant treba da savlada:

– –

urgentna stanja u kardiologiji i njihova diferancionalna dijagnoza prema fizikalnom, klini~kom i laboratorijskom statusu (Angina pectoris, akutni infarkt miokarda, kongestivne sr~ane bolesti, kardiogeni {ok, aritmije, hipertenzivne krize) procjena i tretman hitnosti slu~aja za uzimanje u obradu, terapija i konsultacije sa specijalistima drugih disciplina, te eventualno proslije|ivanje na druge odjele urgentna stanja u pulmologiji, njihova diferencijalna dijagnoza prema fizi~kom, klini~kom i laboratoriskom statusu uklju~uju}i i terapiju. (Obratiti pa`nju na plu}nu emboliju, status astmaticus, pneumotoraks, nekardiogeni edem plu}a, masivni pleuralni izljev, atelektaze, strana tijela, hemoptoe, bronhopulmonalne aspiracije, hiperkapnijska stanja, akutno plu}no srce, akutna plu}na insuficija, Goodpasterov sindrom) urgentna stanja sa poreme}ajem svijesti do komatoznih stanja (hiper i hipoglikemiska koma, poreme}aj acidobaznog statusa, cerebralni inzult, iskrvavljenost, hepati~ne encefalopatije, akutna masivna krvarenja vezana za krvare}i ulkus, krvare}i varikoziteti, te{ki oblik akutnog pankreatitisa, hipofizna koma, tireotoksi~ne krize, hematemeza i melena u sklopu plu}ne hiperkapnije, adisonska koma, medikametozne intoksikacije, razna trovanja, alkoholna koma) urgentna stanja u nefrologiji prerenalne, renalne i postrenalne azotemije, uklju~uju}i i stanja i oboljenja koja dovode do azotemije.

ANESTEZIOLOGIJA Edukaciju iz anesteziologije specijalizant sprovodi na Odjelu za anesteziju i reanimaciju u trajanju od 22 mjeseca. OP]A ANESTEZIJA 11 mjeseci Propedeutika – Priprema bolesnika za anesteziju – Preanesteti~ka vizita – Posebna priprema bolesnika sa cerebralnim, plu}nim, bubre`nim, metaboli~kim i endokrinim poreme}ajima – Premedikacija. Izbor tehnike i metode anestezije – Ovladavanje tehnikom intubacije Tehnike i metode op}e anestezije – Intravenska anestezija: barbiturati, benzodiazepini, neuroleptici, ketamin. – Inhalaciona anestezija: u~inci inhalacionih anestetika: halotan, enfluran, izofluran, azotni oksidul. MAC parametar u~inka inhalacionih anestetika. – Mi{i}ni relaksanti: Fiziologija neuromi{i}nog podra`aja. Mehanizam djelovanja nedepolariziraju}ih mi{i}nih relaksanata. Mehanizam djelovanja depolariziraju}ih relaksanata. Naj~e{}e upotrebljavani mi{i}ni relaksanti: sukcinil-holin, pankuronijum, vekuronijum. Inter reakcija mi{i}nih relaksanata i drugih lijekova. Mi{i}ni neuromuskularni blokovi. Antagonisti mi{i}nih relaksanata. – Kombinovana anestezija. – Klini~ko pra}enje toka anestezije. Fiziologija organskih sistema – Karakteristike kardiovaskularnog sistema, funkcija plu}a i ventilacija, funkcija bubrega. Uticaj anestezije i anestetika na organske sisteme – CNS, kardiovaskularni, respiratorni, bubre`ni. – Endokrini odgovor organizma na anesteziju Izvo|enje anestezije kod bolesti osnovnih organskih sistema i metaboli~kih poreme}aja – anestezija bolesnika sa hipotenzijom i koronarnom bolesti – anestezija i sr~ana dekompenzacija – anestezija kod bolesnika sa poreme}enom funkcijom disanja

^etvrtak, 7. 4. 2011. – – – – – – – – –

SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH –

Broj 17 – Strana 3

anestezija i astma anestezija i poreme}aj endokrinog sistema anestezija i dijabetes anestezija i poreme}aj funkcije {titne `lijezde anestezija i poreme}aj paratireiodne `lijezde anestezija i feohromocitom anestezija i dekompenzacija jetre anestezija i dekompenzacija bubrega anestezija za ambulantne intervencije

Ekstrakorporalna cirkulacija. Hipotermija. Mehani~ka i medikamentozna potpora cirkulacije.

Komplikacije op}e anestezije – regurgitacija i aspiracija `elu~anog sadr`aja – acidni aspiracioni pneumonitis – laringospazam – bronhospazam – vazdu{na embolija – maligna hipertemija Lokalna anestezija – mehanizam djelovanja lokalnih anestetika – lokalni anestetici: esterska i amido grupa – indikacije za lokalnu anesteziju, pripreme bolesnika i premedikacija – povr{inska anestezija – infiltartivna anestezija – intravenska regionalna anestezija – blok anestezija – periduralna anestezija, kontinuirana periduralna anestezija, komplikacije – spinalna anestezija i komplikacije Monitoring bolesnika u anesteziji – EKG, monitoring ventilacije, hemodinamski monitoring, neuromuskularni monitoring, monitoring balans tjelesnih teku}ina SPECIJALNA ANESTEZIJA 11 mjeseci Neurohirur{ka anestezija – cerebralna cirkulacija. Cerebralna autoregulacija: reakcija cerebralne cirkulacije na varijacije pritiska, na hipoksiju, na acidobazne promjene. Cerebralni perfuzioni pritisak. Intrakranijalni pritisak. Cerebralni edem. Uticaj anestetika i ostalih lijekova na CNS. – Patofiziologija o{te}enja mozga. Glazgow coma scala (GCS). Mjerenje intrakranijalnog pritiska. – Metode anestezije u neurohirurgiji. Izvo|enje inducirane hipotenzije. Anestezija kod intrakranijalnih tumora i preoperativna priprema. Anestezija kod te{kih kraniocerebralnih trauma. Uticaj kontrolisane ventilacije na hemodinamiku mo`dane cirkulacije. Torakalna anestezija – priprema pacijenata i procjena operabilnosti torakohirur{kog bolesnika – uticaj torakotomije i anestezije na ventilaciju i perfuziju plu}a – specifi~nost anestezije na operativne zahvate na plu}ima, grudnom ko{u, traheji i jednjaku – separisana ventilacija po Carlensu – postoperativni tretman operisanog torakalnog bolesnika – trauma grudnog ko{a, intenzivna mehani~ka i medikamentozna terapija, analgezija i sedacija – anestezija za dijagnosti~ke procedure i endoskopske zahvate u torakalnoj hirurgiji – indikacije za oksigenoterapiju, tehnike izvo|enja – anestezija za pulmektomiju – anestezija za lobektomiju – anestezija za dekortikaciju – anestezija za timektomiju Anestezija u kardiohirurgiji – Kongenitalna oboljenja srca, mitralnih i aortalnih zalisaka, koronarnih arterija

Anestezija u ginekologiji i aku{erstvu – fiziologija i patologija trudno}e – embriotoksi~nost i fetotoksi~nost anestetika i sredstava za premedikaciju – anestezija za operativne zahvate u trudno}i – op}a anestezija za carski rez – regionalna analgezija u aku{erstvu – ambulantne anestezije u ginekologiji i aku{erstvu – neka patolo{ka stanja u trudno}i – reanimacija novoro|en~eta Anestezija u dje~ijoj hirurgiji – fiziolo{ke i anatomske karakteristike novoro|en~eta, nedono{~eta, neonatusa i malog djeteta – anestezija kod novoro|en~eta: naj~e{}e hirur{ke procedure u toj dobi – ingvinalna hernija – pilori~na stenoza – nekrotiziraju}i enterokolitisi – hidrocefalus – anestezija u neonatalnom periodu: naj~e{}e hirur{ke procedure u toj dobi – kongenitalna dijafragmalna hernija – omfalokela i gastro{iza – traheo-ezofagealna fistula – intestinalna opstrukcija – meningomijelokela – klini~ki stavovi o postoperativnom tretmanu neonatusa, indikacije za prolongiranu arteficijalnu ventilaciju – parenteralna nadoknada te~nostima za prematurus, neonatus i malo dijete. REANIMATOLOGIJA Edukaciju iz reanimatologije specijalizant sprovodi na Odjelu za anesteziju i reanimaciju u trajanju od 11 mjeseci. Monitoring – monitoring bolesnika u intenzivnoj njezi – monitoring kardiovaskularnog sistema – CVP – obezbje|enje disajnog puta – plasiranje gastri~ne sonde i urinarnog katetera – radiolo{ke dijagnosti~ke procedure – endoskopske procedure Savladavanje vje{tine tehnike intubacije – traheotomija, pristup centralnim venama, rad sa respiratorima za odrasle i djecu, mehani~ka kardiopulmonalna reanimacija, defibrilacija i kardioverzija, hemodijaliza, hemofiltracija, peritonealna dijaliza, forsirana diureza. Parenteralna terapija te~nostima – ba`darenje mineralnog i acidobaznog statusa, enormni gubici vode i elektrolita, terapija {oka: traumatski, hemoragi~ni, septi~ni, kardiogeni, opekotinski Farmakoterapija – inotropni lijekovi – vazopresori – vazodilatatori – simpatikomimetici – simpatikolitici – antiaritmici – antikoagulansi – trombolitici – hemoterapeutici – neuromuskularni blokatori

Broj 17 – Strana 4

SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH
Tm medulae spinalis Herniae disci intervertebralis CT-mozga Angiografija (krvnih `ila mozga)

^etvrtak, 7. 4. 2011.
3 5 3 2

Insuficijencija funkcije organskih sistema i lije~enja – Multiorganska disfunkcija u sklopu svih oblika {oka. Prevencija i lije~enje. Parenteralna prehrana – indikacije za parenteralnu prehranu, zastupljenost ugljenih hidrata, azota i masti – energetske potrebe – otopine za parenteralnu prehranu Gastroenteralna prehrana – tehnike hranjenja – prehrana kod komatoznih bolesnika, politraumatizovanih, febrilnih, ope~enih. Tretman vitalno ugro`enih bolesnika – komatozna stanja: tumor mozga, trauma mozga, edem mozga, ststus epilepticus, cerebrovaskularni inzulti – {ok: svih etiologija – respiratorna insuficijencija, status astmaticus, postoperativne komplikacije, edem plu}a, respiartorni distres sindrom, aspiracioni pneumonitis, krvna i zra~na embolija – hipertenzivna kriza, hiperglikemi~ka koma, hipoglikemi~ka koma, hepati~na koma, uremi~ka koma – mo`dana smrt, monitoring u neurohirurugiji: EEG, ICP, evocirani potencijali – peritonitis, pankreatitis TRANSFUZIOLOGIJA Edukaciju iz transfuziologije specijalizant sprovodi na odjelu za transfuziologiju u trajanju od 1 mjesec. U toku edukacije specijalizant treba da savlada: – Imunilogija ABO i Rh sistem. Autoimuni procesi vezani za krvne grupe. – Terapija krvlju i krvnim derivatima. Politransfuzije. Posttransfuziona reakcija. – Terapija kod pogre{no ordinirane inkompatibilne krvne grupe. – Senzibilizacija u trudno}i – Tehnika odre|ivanja krvne grupa. U toku specijalizacije, kandidat treba obaviti odre|eni broj zahvata kako slijedi:
VRSTE ZAHVATA anestezija abdominalnih hirur{kih bolesnika anestezija traumatiziranih i ope~enih bolesnika anestezija bolesnika s endokrinim poreme}ajima periduralnih anestezija spinalnih anestezija blokova velikih `ivaca drena`a prsi{ta anestezija pri lobektomiji, bilobektomiji i pulmektomiji, bronhoskopiji i torakoskopiji anestezija za dekortikaciju plu}a, torakoplastiku, timektomiju i intubaciju jednjaka endoprotezom Aneurisme arterije mozga Meningeoma cerebri Intracerebralnog krvarenja Subduralnog ili epiduralnog krvarenja Ugradnje vijka za mjerenje ICP Tm u stra`njoj lubanjskoj jami Tm hemisfera (glioblastoma i sl.) Tm hipofize (transnasalno) Meningocele Crouzon Ugradnje ventric-abdomin. drena`e (Pudenz.) BROJ ZAHVATA 200 120 30 20 20 20 10 po 10 po 5 5 5 5 7 5 5 5 2 3 1 4

DERMATOVENEROLOGIJA Vrsta specijalizacije: OSNOVNA Trajanje specijalizacije: 4 godine (48 mjeseci) Plan specijalizacije:
[IRA U@A MJESTO TRAJANJE TRAJANJE TEMATSKA TEMATSKA OBAVLJANJA MJESECI MJESECI OBLAST OBLAST STA@A Uvodni dio Medicinski fakultet osnovna 1 teorijska nastava Interna Bolni~ki odjel 2 medicina interne medicine Op}a hirurgija Bolni~ki odjel op}e 2 hirurugije Mikrobiologija Mikrobiolo{ki 1 laboratorij Bolni~ki odjel Ginekologija i 1 aku{erstvo ginekologije Rad na bolni~kim 20 odjelima Dermatolo{ki Bolni~ki odjel za odjel za dermatovenerologiju 14 odrasle bolesnike Dermatolo{ki Bolni~ki odjel za 3 odjel za djecu dermatovenerologiju Institut za Jedinica za patolo{ku patofiziologiju 1 fiziologiju Jedinica za Institut za klini~ku klini~ku imunologiju 1 imunologiju Jedinica za Bolni~ki odjel 1 zarazne bolesti infektologije Rad u Dermatovenerolo{ke ambulantama i ambulante i 21 laboratorijima laboratorije Rad prema Glavna (op}a) programu dermatolo{ka 4 ambulanta Rad prema Ambulanta za programu veneri~ne i neveneri~ne bolesti 2 koje se prenose spolnim kontaktom (STD) Rad prema Ambulanta za programu hirur{ke zahvate 2 (dermatohirurgija) Rad prema Ambulanta za 1 programu fototerapiju Rad prema Ambulanta za programu rendgensku terapiju 1 (Dermopan) Rad prema Ambulanta za programu medicinsku kozmetologiju 1 (korektivna dermatologija) Rad prema Ambulanta za programu alergologiju, klini~ku imunologiju 4 i profesionalne bolesti ko`e Rad prema Ambulanta za 2 programu flebologiju

lije~enje podifi linom i drugo. temeljna na~ela terapije laserom. na~ela medikamentozne terapije. virusnih. te upoznavanje bolesnika s osnovnim spoznajama o njegovoj bolesti. terapija ulkus kruris. Rad prema programu Rad prema programu Rad prema programu Rad prema programu Rad prema programu Ambulanta za andrologiju Ambulanta za plasti~nu hirurgiju (u jedinici za hirurgiju) Ambulanta za proktologiju Laboratorij za virusologiju i mikrobiologiju Laboratorij za dermatohistopatolog iju s odsjekom za elektronsku mikroskopiju Laboratorij za klini~ku imunologiju. znanja i vje{tina ste~enih na odjelima. biokemijska i mikrobiolo{ka pretraga). obrisaka za gljivi~ne uzro~nike. Ambulanta za plasti~nu hirugiju: odstranjenje ve}ih tumorskih tvorbi uklju~uju}i i razli~itih patolo{kih tvorbi na prstima. obrisaka za dokaz klamidija infekcije. 7. obrada i lije~enje bolesnika s medikamentoznim reakcijama i s reakcijama za kontrastna sredstva. eradikacija izvora zaraze. diferencijalna dijagnostika i terapija dermatoza smje{tenih na kozmetski prominentnim dijelovima tijela prije svega na licu i vlasi{tu. Rad u ambulantama i laboratorijima Op}a dermatolo{ka ambulanta: sinteza i primjena iskustava. Laboratorij za dermatohistopatologiju i elektronsku mikroskopiju ko`e: indikacija za dermatohistopatolo{ku pretragu. Laboratorij za mikologiju i parazitologiju SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH ½ 1 ½ ½ Broj 17 – Strana 5 bolesti potrebno je upoznati naj~e{}e infektivne egzantemske bolesti. te kondiloma perianalno i perigenitalno. vrijednosti dermatohistopatolo{ke dijagnostike. ½ Rad prema programu ½ Rad prema programu ½ UVODNI DIO – OSNOVNA TEORIJSKA NASTAVA Osnovna teorijska nastava se provodi iz oblasti: – dono{enje klini~kih odluka. vidljivih sluznica i vanjskog spolovila. serolo{ka i imunobiolo{ka dijagnostika spolno prenosivih bolesti. naro~ito metaboli~kih i endokrinolo{kih poreme}aja. uzimanje biolo{kog materijala za pretrage. epidemiolo{ki pristup bolesniku. uklju~iv{i i uzimanje biolo{kog materijala za pretrage. kompresijska terapija poreme}aja venske cirkulacije donjih udova. Rad na bolni~kim odjeljenjima Usvojiti iskustva. serolo{ku i imunofluorescentnu dijagnostiku. mikrobiolo{ka. incizije i probatorne ekscizije. slanje materijala na pretragu. diferencijalni permiocitogram. promjena vezanih uz poreme}aj venozne insuficijencije donjih udova. intradermalni. obrada i lije~enje bolesnika s razli~itim oblicima alopecija i efluvija – dermoabrazija. Potrebno je tako|er svladati bit svih laboratorijskih pretraga. izbor promjena za probatornu eksciziju. – upravljanja sistemom. vo|enje i kontrola medicinske dokumentacije ambulantnih bolesnika. indikacije za biopsiju testisa. Ambulanta za fototerapiju: temeljna na~ela UV-A i UV-B terapije. elektroterapija manjih vaskularnih anomalija. pretrage ejakulata (fizikalna. 4. izrada stru~nih mi{ljenja. »in vitro« dijagnostika alergijskih bolesti). diferencijalna dijagnostika i terapija veneri~nih i neveneri~nih bolesti koje se prenose spolnim kontaktom. klini~ku imunologiju i profesionalne bolesti ko`e: obrada i lije~enje bolesnika s alergijskim i profesionalno uvjetovanim bolestima ko`e. hiposenzibilizacija. Ambulanta za flebologiju: dijagnosti~ki postupci za prepoznavanje poreme}aja periferne venske i arterijske cirkulacije. duboke biopsije sa {avom. Znanja i vje{tine Interna medicina Endokrinologija. obrada i lije~enje bolesnika s promjenama ko`e uvjetovanih utjecajima okoline. 2011. Ambulatna za andrologiju: anamneza androlo{kih bolesnika. skereozacija manjih varikoziteta. – komunikacijske vje{tine. Ginekologija Uzimanje obrisaka za citolo{ki test po Papanicolau. terapija {oka. Ambulanta za rendgenolo{ku terapiju: indikacije za primjenu zra~enja mekim rendgenskim zrakama (Dermopan). Ambulanta za proktologiju: dijagnostika. Obavlja se na medicinskom fakultetu u ukupnom trajanju od 1 mjesec. vrste transplantata. Ambulanta za alergologiju. krioterapija. temeljna na~ela lokalne anestezije. klini~ka imunologija i metaboli~ke bolesti Op}a hirurgija Ekscizije manjih benignih i malignih tumora ko`e. Ambulanta za medicinsku kozmetologiju: dijagnostika. te 20 operativnih zahvata na prstima ruke. prick. operativni pristup pigmentiranim tumorskim lezijama ko`e. – promocija zdravlja. dijagnostika varikokele. te u dijagnostici. – etika i propisi. Ambulanta za veneri~ne i neveneri~ne bolesti koje se prenose spolnim kontaktom (STD): dijagnostika. izvo|enje testova (epikutani. Mikrobiologija Uzimanje obrisaka za dijagnostiku herpes simplex virusa. serateh. koji se mogu repenutirati i na ko`i. U okviru rada u jedinici za patofiziologiju potrebno je svladati patogenetske mehanizme nekih op}ih. diferencijalnoj dijagnostici i terapiji svih bolesti ko`e. klamidija i mikroplazmi. mikrobiolo{ka dijagnostika nespecifi~nih uretritisa. Laboratorij za mikrobiologiju i virusologiju: mikrobiolo{ka i virusolo{ka dijagnostika bolesti ko`e. analize urina. bakteriolo{kih obrisaka iz uretre i ceriksa. diferencijalna dijagnostika i terapija bolesti analnog i perianalnog podru~ja. kao i bolesti iz podru~ja andrologije i dermatolo{ke proktologije. mikroskopska. Za vrijeme boravka u jedinici za zarazne . znanja i vje{tine uzimanju anamneze i dermatolo{kog statusa.^etvrtak. Ambulanta za hirur{ke zahvate (dermatohirurgija): operativno odstranjenje manjih benignih i malignih tumora ko`e. proktoskopija. u nastavnim turnusima (ljetni i zimski semestar) po planu koji utvr|uju navedeni fakulteti. mogu}nosti elektronsko-mikroskopske pretrage u dijagnostici nekih bolesti ko`e. na~ela razli~itih oblika aktinoterapije. – timski rad. provodna i regionalna anestezija. indikacije za operativnu terapiju i psihoterapiju androlo{kih bolesnika. te indikacije za provo|enje operativne terapije. izradba stru~nih mi{ljenja iz podru~ja dermatolo{ke alergologije. – sposobnost sticanja i preno{enja znanja.

direktna i indirektna metoda imunofl uorescentne pretrage. Nativni preparat na gljive (KOH) 5. prete`no u hitnim slu`bama gdje se upoznaje s akutnim hirur{kim bolestima i ozljedama. u nastavnim turnusima (ljetni i zimski semestar) po planu koji utvr|uju navedeni fakulteti. – komunikacijske vje{tine. Provo|enje terapije dermopanom 13. perinatalna . Boravi na odjelu za novoro|enu djecu i upoznaje postupak s tom djecom. Nativni preparat na trichomonas vaginalis 3. status). Sklerozacija Pod nadzorom 20 20 5 20 20 150 80 40 40 80 30 15 10 20 20 20 10 10 20 Samostalno 10 10 5 10 10 50 30 10 10 10 10 10 5 10 10 10 5 5 10 Ukupno 30 30 10 30 30 200 110 50 50 90 40 25 15 30 30 30 15 15 30 4 DJE^JA HIRURGIJA Vrsta specijalizacije: OSNOVNA Trajanje specijalizacije: 4. 7. Mali hirur{ki zahvat (Odstranjenje manjeg tumora) 8. Izrada mi{ljenja o profesionalnim bolestima ko`e 19. Probatorna ekscizija 7. – etika i propisi. – sposobnost sticanja i preno{enja znanja. 2011. – promocija zdravlja. Epikutani test 15. naj~e{}e parazitolo{ke pretrage. a tako|er susre}e i naj~e{}e dje~je bolesti i postupak kod tih stanja.5 godina (54 mjeseca) Plan specijalizacije: [IRA TEMATSK A OBLAST Uvodni dio osnovna teorijska nastava Uvodni dio U@A TEMATSKA OBLAST MJESTO TRAJANJE TRAJANJE OBAVLJANJA MJESECI MJESECI STA@A Medicinski fakultet 1 6 Op}a hirurgija Ginekologija i aku{erstvo Pedijatrija Neurologija Anestezija i intenzivna njega Op}a hirurgija Abdominalna hirurgija Torakalna hirurgija Bolni~ki odjel abdominalne hirurgije Bolni~ki odjel torakalne hirurgije Bolni~ki odjel op}e hirurgije Bolni~ki odjel ginekologije Pedijatrijski dispanzer Bolni~ki odjel neurologije Bolni~ki odjel anestezije 6 3 2 2 1 1 1 1 UVODNI DIO – OSNOVNA TEORIJSKA NASTAVA – 1 mjesec Osnovna teorijska nastava se provodi iz oblasti: – dono{enje klini~kih odluka. – upravljanja sistemom.Broj 17 – Strana 6 SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Vaskularna hirurgija Neurohirurgija Ortopedija Plasti~na i rekonstruktiv na hirurgija Pedijatrija Dje~ija hirurgija Neonatalna i dojena~ka hirugija Abdominalna hirurgija Torakalna hirurgija Dje~ja traumatologija Dje~ja urologija Plasti~na hirurgija i opekline Dje~ja onkologija Anestezija i intenzivna terapija Godi{nji odmori Bolni~ki odjel vaskularne hirurgije Bolni~ki odjel neurohirurgije Bolni~ki odjel ortopedije Bolni~ki odjel plasti~ne hirurgije Bolni~ki odjel pedijatrije Bolni~ki odjel dje~ije hirurgije ^etvrtak. Scratch test 17. – timski rad. Krioterapija 11. Ginekologija i aku{erstvo 1 mjesec – interes se prete`no usmjerava na aku{erstvo. Treponema palida u tamnom polju 4. UVODNI DIO SPECIJALIZACIJE: 6 mjeseci Op}a hirurgija 2 mjeseca – u~estvuje u radu poliklinike. 4. a upoznaje dijagnosti~ke i terapeutske postupke. Parazitolo{ka pretraga na acarus 6. Vrsta i broj dijagnosti~kih i terapijskih zahvata koje specijalizant mora izvr{iti u toku 4-godi{nje specijalizacije pod nadzorom i samostalno. Obavlja se na medicinskom fakultetu u ukupnom trajanju od 1 mjesec. Vrsta 1. Neurologija 1 mjesec – upoznaje specifi~nosti neurolo{ke pretrage (anamneza. Termokauterzija 10. Prick test 16. posebno stanja vitalne ugro`enosti novoro|en~eta. Laboratorij za mikologiju i parazitologiju: nativni preparat i kultura na gljive. Dispanzer za pedijatriju 1 mjesec – upoznaje razvoj zdravog djeteta. 1 2 1 1 8 25 4 5 2 5 3 2 2 2 Laboratorij za klini~ku imunologiju. serologiju i imunofluorescentnu dijagnostiku: interpretacije nalaza najva`nijih pretraga u dijagnostici bolesti vezivnog tkiva. prehranu i kalendar cijepljenja. posebno na patolo{ki porod i na mogu}e poro|ajne ozljede djeteta. dijagnosti~ke postupke (punkcije). serolo{ka dijagnostika veneri~nih bolesti. Provo|enje fototerapije (UVA. Izrada mi{ljenja o alergijskim dermatozama 18. Dermoabrazija (manjih povr{ina) 14. Elektrokoagulacija 9. Mikroskopski dokaz gonokoka u razmazu (Metilensko modrilo) 2. UVB) 12.

U prvom redu u dijagnostici. Asistira i izvodi operativne zahvate pod nadzorom specijalista hirurga. 2011. Abdominalna i torakalna hirurgija: 4 mjeseca Glavni cilj edukacije specijalizanta u ovom segmentu dje~je hirurgije usmjeren je na savladavanje znanja o dijagnosti~kim i operativnim postupcima. Dje~ja urologija: 2 mjeseca [iroko podru~je rada dje~je hirur{ke struke. Specijalizant mora ovladati hitnim hirur{kim intervencijama u neonatalnoj dobi (atrezija probavnog sistema. koju tehniku specijalizant mora savladati u potpunosti. Specijalizant mora ovladati konzervativnim i aktivno hirur{kim na~inom lije~enja (principi previjanja. veliki deformiraju}i o`iljci i dr. na kojima specijalizant provodi odre|eno vrijeme. 7. ileusi dojena~ke dobi. Edukacija specijalizanta dje~je hirurgije provodi se kroz 24 mjeseca prema u`im strukama i podru~jima rada unutar dje~je hirurgije i u odre|enom vremenu Neonatalna i dojena~ka hirurgija: 4 mjeseca U fokusu je interesa dje~je hirur{ke struke jer sadr`i specifi~nu patologiju neonatalne dobi. ileusi razne etiologije i dr. osnove reanimacije i pra}enje vitalnih funkcija. hernijacije mozga i ovojnica. upoznat s hirur{kim instrumentarijem i instrumentima endoskopskih aparata koji se upotrebljavaju u dje~joj hirurgiji. hirurgija jetre i `u~nih vodova i mnoga druga patolo{ka stanja abdomena). Okvirni program specijalizacije iz dje~je hirurgije osposobljava kandidata za samostalan stru~an rad. dijagnoze i dijagnosti~ke postupke te ovladava hirur{kim vje{tinama i operativnim tehnikama. SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 17 – Strana 7 o{te}enja. posebno se educira u dijagnostici. Opekotina je jedna od naj~e{}ih i veoma specifi~nih ozljeda djece. {to je za dje~ju hirurgiju od posebnog zna~aja. kao osnova za izbor lije~enja i operativnu indikaciju. kako u domeni akutnih stanja abdomena (apendicitisi. kao {to su na primjer herniotomije. defekti o{ita. operacijskoj indikaciji i operativnoj tehnici ro|enih mana CNS-a (kraniostenoze. endoskopske i radiolo{ke melode. gnojne promjene grudnog ko{a i druga patolo{ka stanja. respiratorni distres. malformacije ki~menog kanala i dr. Specijalizant mora ovladati protokolom lije~enja dje~jih hiru{kih tumora.^etvrtak. halazija. Tako|er se educira iz hirurgije prsnog ko{a. Od specijalizanta se tra`i da savlada postupke reanimacije politraumatiziranog djeteta. Program boravka na pojedinim odjelima: – abdominalna hirurgija (3 mjeseca) – torakalna hirurgija (2 mjeseca) – vaskularna hirurgija (1 mjesec) NEUROHIRURGIJA 2 mjeseca Tokom boravka na neurohirurgiji specijalizant dje~je hirurgije mora biti podu~en naro~ito na dva polja rada ove struke. kao {to su malformacije prsnog ko{a. Dio programa mora biti posve}en edukaciji i dijagnosti~kim postupcima abdominalnih hirur{kih bolesti. anorektalne anomalije. tumori. OP]A HIRURGIJA 6 mjeseci U edukaciji iz op}e hirurgije specijalizant upoznaje hirur{ku patologiju. scintigrafi je. radi u poliklinici i hitnoj hirur{koj slu`bi. principima multimodalne terapije (hemotera- . U okviru programa specijalizant ovladava teoretskim znanjem iz dje~je hirurgije. DJE^JA HIRURGIJA 24 mjeseca Definicija: Dje~ja hirurgija je hirur{ka struka usmjerena na probleme hirur{ke patologije djeteta od ro|enja do kraja adolescencije. jer je urogenitalni sistem naj~e{}e priro|eno malformiran. pilorostenoze. megakolon. algoritam dijagnosti~kih postupaka i pretraga. Kraniocerebralna ozljeda je veoma u~estala ozljeda u traumatologiji dje~je dobi s ~estim letalnim ishodom i izvori{te trajnog invaliditeta Upoznaje i ostalu patologiju (tumor mozga) i principe lije~enja. mekonijski ileus i dr. Mora savladati principe konzervatvnih i operativnih postupaka u lije~enju ozljeda imaturnog skeleta tetiva. Posebno se posve}uje pa`nja na operativnu tehniku anastomoza u probavnom sistemu. Dje~ja onkologija: 2 mjeseca Osposobljava specijalizanta za dijagnostiku malignih solidnih tumora u dje~joj dobi. dijagnosti~nim postupcima i izborom operativne tehnike.) U edukaciju je uklju~eno i savladavanje ratne hirur{ke doktrine. otapoze. defekti prednje trbu{ne stijenke. Du`an je upoznati rehabilitaciju ope~enog djeteta mogu}nost za rekonstruktivne zahvate na o`iljcima uzrokovanim opekotinom.) Nadalje. torzije ovarija. uklje{tenja kila. terapiji i operativnoj tehnici onih hirur{kih bolesti koje se rje|e susre}u u dje~joj dobi (holeciste. koja ~esto tra`i hitnu hirur{ku intervenciju jer se radi o stanjima koja su inkompatibilna sa `ivotom. provjerava program i izvr{enje istog. U patologiji dojena~ke dobi specijalizant ovladava operacijama koje su naj~e{}e u toj dobi. krivi vrat i dr. abnormalnosti nervnog sistema i konvulzivna stanja. operativni zahvati na plu}ima i dr. teratome.). ovlada hitnom dijagnostikom i odlukama o redoslijedu operativnih indikacija kod takvog ozlje|enika i da je dobro upu}en u pra}enju ranog posttraumatskog stanja. mogu}nosti operativnih zahvata i postoperativnu terapiju. ahalazija. Ovladava principima ratne hirur{ke doktrine primijenjene na dje~ji uzrast. mokra}nog mjehura i uretre) od specijalizanta se tra`i dobro poznavanje dijagnosti~kih metoda. resekcije `eluca. problemi vezani za hemangiome i limfangiome. Mentor specijalizanta brine o obimu i kvalitetu edukacije. Specijalizantski program edukacije iz dje~je hirurgije sadr`i i edukaciju u srodnim i za dje~ju hirurgiju zna~ajnim granama medicine.) Specijalizant mora dobro ovladati svim problemima vezanim za opekotine. Uz hirur{ko rje{avanje patologije urogenitalnog sistema (malformacije bubrega. dijagnosti~ki i operacijski postupak kod kraniocerebralnih ozljeda. prirodeni i ostali hidrocefalusi. U edukaciju je uklju~en rad na endoskopijama. kao {to su npr. uretera. ne samo zbog razli~itosti uzrasta ve} u prvom redu zbog izrazito specifi~ne patofiziolo{ke reakcije djeteta u opeklinskoj bolesti. 4. Mora biti podu~en o principima asepti~kog rada.) tako tako|er i brojnih patolo{kih priro|enih promjena (duplikature crijeva. Plasti~na hirurgija i opekotine: 2 mjeseca Dje~joj dobi rje{ava probleme priro|enih ili ste~enih malformacija bilo u funkcionalnom ili estetskom smislu (sindaktilije. Anestezija i intenzivna njega 1 mjesec – upoznaje djecu u stanjima vitalne ugro`enosti. {to je posebno zna~ajno za novoro|ena~ku i ranu pred{kolsku dob. kako bi istu mogao primijeniti u ratnim uslovima rada. neurohirur{ki. promjene na plu}ima. Dje~ja traumatologija 5 mjeseci Zauzima posebno mjesto u dje~joj hirurgiji. upoznaje dje~je hirur{ke bolesti. ultrasoni~ne pretrage i dr. ligamentarnog sistema te aktivno poznavanje imobilizarijskih metoda. etiopatogenezu i patofiziologiju istih. zbog visokog obolijevanja. Mora se upoznati s principima rehabilitacije djeteta i resocijalizacije te{ko invalidne djece. invalidnosti i smrtnosti djece od nesretnih slu~ajeva. rana nekroektomija plastika po Thierchu).

parazitologiji i imunologiji po 15 dana na: kardiologiji. tumora ko`e i podko`ja i dr. Upoznaje alternativne terapije u tretmanu raka djece psiholo{ke i psihosocijalne probleme bolesnog djeteta i njegove porodice. zbog visokog obolijevanja i smrtnosti od sepse u ranom postoperativnom toku novoroden~eta i dojen~eta. cistostomija 2. Upoznaje i ostalu patologiju vezanu za ortopedsku struku. Specijalizant upoznaje cjelovit postupak u lije~enju opeklinske bolesti. dojen~eta i djeteta i upoznaje epidemiolo{ke probleme pedijatrijskog odjela. endokrinologiji. ishranu i njegu zdravog i bolesnog novoroden~eta. DJE^JA ORTOPEDIJA 1 mjesec Edukacijom na ortopedskom odjelu specijalizanta dje~je hirurgije primarno je upoznati s osnovnim principima rada. principe operacijskih metoda. dijagnostike i operativnim zahvatima na kongenitalnim malformacijama lokomotornog sistema. operativno 15). Anestezija i intenzivna terapija: 2 mjeseca Specijalizant se upoznaje s preoperativnom pripremom djeteta. resekcija crijeva 5. i u~estalost epidemijskih poreme}aja zdravlja ove populacije posebni osvrt na epidemiologiju kancera Bolni~ki odjel neurologije i psihijatrije 1 Neurologija i psihijatrija 20 dana Pedijatrija Bolni~ki odjel pedijatrije ½ Onkologija Transfuziologija Bolni~ki odjel onkologije Zavod za transfuzijsku medicinu Federacije Bosne i Hercegovine ½ 10 dana Biostatistika i informacioni sistemi biostatistika informacioni sistemi u epidemiologiji i javnom zdravstvu uklju~uju}i boravak i u Centru za zra~enje Zavoda za javno zdravstvo Federacije Bosne i Hercegovine zavodi za javno zdravstvo zavodi za javno zdravstvo Zavod za javno zdravstvo Federacije Bosne i Hercegovine ili Katedra za higijenu zavod za javno zdravstvo ili Katedra za socijalnu medicinu 1½ 1 ½ Higijena i zdravstvena ekologija 1½ Socijalna medicina i organizacija zdravstvene za{tite Rad na epidemiologiji op}a epidemiologija 1 17 Higijenskoepidemiolo{ka slu`ba (doma zdravlja ili zavoda za javno zdravstvo) zavodi za javno zdravstvo zavodi za javno zdravstvo Bolnica 3 specijalna epidemiologijea zaraznih bolesti specijalna epidemiologija nezaraznih bolesti specijalna epidemiologija intrahospitalnih infekcija 6 5 2 . pod nadzorom starijeg specijaliste. obrada velikih rana 50. kandidat mora samostalno obaviti minimalni broj operacija. Tokom specijalizantskog sta`a. 2011. Posebno se educira u problemima neonatolo{ke intenzivne njege. apendektomija 20. vaskularnim bolestima. MJESTO TRAJANJE OBAVLJANJA STA@A 5 Medicinski fakultet Medicinski fakultet Bolni~ki odjel infektologije Mikrobiolo{ki laboratorij Bolni~ki odjel interne medicine pija. vr{i samostalne intubacije i upoznaje komplikacije koje nastaju za vrijeme i neposredno po anesteziji. op}om lokalnom anestezijom koja se upotrebljava u dje~joj dobi. retencija testisa 15. u{ke. Dijagnosti~ki postupci: endoskopije (rektoskopije 20.) kao i tretmanom komplikacija vezanih za hemoterapiju i zra~enje. 7. usnice i nepca. radioterapija i dr. Izvodi.). PEDIJATRIJA 8 mjeseci Specijalizant boravkom na pedijatriji upoznaje normalan rast i razvoj djeteta. Kandidat ovladava rutinskim i specifi~nim laboratorijskim pretragama. Upoznaje cjelovitu patologiju dje~je dobi. . koje se nominalno i broj~ano mogu odrediti kao: herniotomija 50. a kao uslov za polaganje specijalisti~kog ispita. Dio vremena provodi u radu Jedinice intenzivne terapije. suture `ivaca i tetiva 5. endoskopske pretrage na djetetu. anus praetera 3. konzervativni i rani operativni pristup. torakocenteza i drena`a 4. fimoza 10. ekstenzije i sadrenu imobilizaciju. gastroenterologiji 1 4 3 2 Interna medicina 2 Pulmologija Bolni~ki odjel za plu}ne bolesti posebni osvrt na: neurologija: u~estalost i riziko faktore cerebro-vaskularnih inzulta. cistoskopije 10) EPIDEMIOLOGIJA Vrsta specijalizacije: OSNOVNA Trajanje specijalizacije. kontrakture). posebno onu koja se odnosi na potrebu hirur{kog lije~enja. Neophodno je upoznavanje s rekonstruktivnim zahvatima priro|enih anomalija (malformacija {ake. repozicija frakturnih ulomaka (konzervativno 30. posebno transplantacijske hirurgije. traheotomija 2. Boravak na pedijatrijskim odjelima raspore|uje se: – neonatolo{ka intenzivna njega (1 mjesec) – gastroenterologija s parenteralnom ishranom (2 mjeseca) – nefrologija (2 mjeseca) – pulmologija (1 mjesec) – neuropedijatrija (1 mjesec) PLASTI^NA I REKONSTRUKTIVNA HIRURGIJA 1 mjesec Cilj edukacije specijalizanata na podru~ju plasti~ne i rekonstruktivne hirurgije je upoznavanje savremenih mogu}nosti lije~enja. 36 mjeseci (3 godine) Plan specijalizacije: Op}a teorijska nastava Obavezna teorijska nastava iz ove oblasti (poslijediplomska edukacija) Infektivne bolesti Mikrobiologija po 15 dana na: bakteriologiji.Broj 17 – Strana 8 SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH [IRA TEMATSKA OBLAST Uvodni dio U@A TEMATSKA OBLAST ^etvrtak.psihijatrija: u~estalost masovnih poreme}aja stanja zdravlja populacije psiholo{ke i psihijatrijske masovne pojave posebni osvrt na hemato-onkolo{ka oboljenja. virusologiji. hipospadije. kao i lije~enje kasnih posljedica opekotina (kelodi. hipospadija 5. Thischplastika 5. 4. Upoznaje i ovladava reanimacijom bolesnika.

modifikacija efekta. endokrine bolesti. – istra`ivanje i analiza riziko faktora: kardiovaskularne bolesti. – izbor kontrolne grupe.odabrana poglavlja. u okviru posebno organizovane ili ve} postoje}e edukacije iz predvi|enih oblasti. – sposobnost sticanja i preno{enja znanja. kontrolirati provo|enje tih mjera. te evaluacijom rezultata. ali. – kolokvijum iz biostatistike i medicinske informatike. kvizovi. Teoretske osnove . – nadzor u javnom zdravstvu. dizajn i analiza analiti~kih metoda (unakrsni odnos. osposobljen da formuli{e i testira hipoteze o izvorima i putevima preno{enja zaraznih bolesti. bioterorizam i pandemije novoiskrslih bolesti. Na~ini provjere znanja: Poslije odslu{ane i obavljene teoretske nastave. Specijalisti~ki sta` iz epidemiologije se smatra obavljenim kada specijalizant pro|e kroz sve vidove teorijske i prakti~ne nastave. – primjenjena informatika . – epidemiologija kao bazi~na medicinska nauka. – specijalna epidemiologija zaraznih bolesti. Drugim rije~ima. – kolokvijum iz specijalne epidemiologije zaraznih bolesti. – kolokvijum iz komunikacija i zagovaranja. stru~nih ekskurzija. dezinfekcija.odbrana poglavlja. osposobljen je da se uspje{no samostalno bavi problemima etiologije. da mo`e analizirati i ocijenili stanje. specijalizant je obavezan da polo`i: – kolokvijum iz osnova mikrobiologije. savladavanja znanja i vje{tina iz menad`erske epidemiologije SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Zavod za javno zdravstvo Federacije Bosne i Hercegovine Broj 17 – Strana 9 1 Definicije: Epidemiologija kao grana biomedicine i zdravstva (Frascati klasifikacija: 3.izra~unavanje. Tako|e je.38) bavi se prou~avanjem i spre~avanjem (prevencijom) i kontrolom masovnih i zna~ajnih bolesti u populaciji . – kolokvijum iz osnova rukovo|enja u zdravstvu. predlo`iti i planirati mjere za spre~avanje i suzbijanje.01. Specijalizacijom iz epidemiologije (cilj programa specijalizacije): doktor medicine se osposobljava da mo`e suvereno i samostalno izu~iti svaki problem u vezi masovne pojave bilo koje bolesti. uklju~uju}i i istra`ivanje i analizu riziko faktora u nastanku.38. standardizacija mortaliteta. prakti~ne vje`be 30% – Individualni rad na zadatom projektu 20% – Individualni rad sa mentorom Ostalo vrijeme koje specijalizant ne boravi na nastavi. – specijalne epidemiologije nezaraznih bolesti. – zavr{ni kolokvijum iz menad`erske. kao {to su prirodne nepogode i katastrofe. – bias i konfaunding. – epidemiolo{ke metode: elementi. – promocija zdravlja.03. UVODNI DIO . stratifikacija. – regresija i korelacija . Epidemiolog je teorijski i prakti~no osposobljen da samostalno prikuplja. – osnova mikrobiologije . relativni rizik. – op}a epidemiologija.OSNOVNA TEORIJSKA NASTAVA 1 mjesec Osnovna teorijska nastava se provodi iz oblasti: – dono{enje klini~kih odluka.upoznavanje sa postoje}im i mogu}im bazama podataka. procjenjuje zdravstveno stanje populacije. vakcinacija.odabrana poglavlja. – kolokvijum iz op}e epidemiologije. Sastoji se od predavanja. seminari. defini{e javno-zdravstvene prioritete i preduzima odgovaraju}e mjere u prevenciji i kontroli poreme}aja zdravlja. analizira i tuma~i podatke o zdravlju. NPV). predvi|eno je za individualni samostalni rad. specijalizant pola`e zavr{ni kolokvij koji obuhvata provjeru znanja iz svih oblasti iz kojih se sastoji ova nastava. Obavlja se na medicinskom fakultetu u ukupnom trajanju od 1 mjesec. – osnova pulmologije . – timski rad. posebno menad`erske epidemiologije sa osnovama organizacije sistema zdravstvene za{tite. – kolokvijum iz osnova infektivnih bolesti. epidemiologije. informati~ko vo|enje registara masovnih pojava i bolesti. 3. – epidemiologija vanrednih stanja i urgentna epidemiologija. karcinomi. distribuciju i kontrolu bolesti u populaciji. Uloga epidemiologa je i da bude pripravan u slu~aju vanrednih situacija. Program teoretske nastave obuhvata teoretske osnove iz: – op}e epidemiologije: – istorijat. – osnova rukovo|enja u zdravstvu. prevencije i suzbijanja bilo koje bolesti koja je zbog masovnosti ili zbog drugog razloga va`na za stanovni{tvo. tako|er. – istra`ivanje epidemije. – osnova nau~no-istra`iva~kog rada. – kolokvijum iz specijalne epidemiologije nezaraznih bolesti. uklju~uju}i i mjere spre~avanja zaraznih bolesti prema stanovni{tvu: – imunizacija. PPV. – komunikacijske vje{tine. 2011.odabrana poglavlja. skriningsenzitivnost. – osnovni principi medicine zasnovane na dokazima i klini~ke epidemiologije. – upravljanja sistemom. dezinsekcija. dizajn i analiza deskriptivnih metoda. sparivanje ispitanika (matching). Izu~ava u~estalost. rije{iti (rje{avati) pitanja uzroka i uzro~nika. i evaluirati rezultate. Nakon zavr{enog dijela teoretske nastave i polo`enih svih kolokvija. – osnova infektivnih bolesti . op}e i specijalne epidemiologije.Uvodni dio . odbrani specijalisti~ki sta` i savlada sve vje{tine koje su predvi|ene ovim programom. sa posebnim osvrtom na menad`ersku epidemiologiju. te sam provoditi neke od tih mjera. seminara. – mjerenje u~estalosti bolesti. mjesto i uloga epidemiologije danas. – osnova interne medicine . vje`bi. 4. i provjere znanja (kolokviji. kao i faktorima rizika za nastanak bolesti nepoznate etiologije. – primjeri iz prakse: istra`ivanje epidemije kontaktnog tipa. ispiti) u najmanjem trajanju od 320 ~asova nastave (80 mjese~no) od kojih: 50% – Predavanja. – izolacija i socijalno distanciranje. – etika i propisi. deratizacija.kako nezaraznih tako i zaraznih. 7. zoonoze. – primjeri iz prakse: istra`ivanja epidemija nezaraznih bolesti astma i karcinom plu}a. primjenom razli~itih epidemiolo{kih studija. – demografska i vitalna statistika.poslijediplomska edukacija Obavlja se isklju~ivo na katedrama za epidemilogiju i biostatistiku/zdravstvenu statistiku i ostalim katedrama medicinskih fakulteta. trovanja hranom. – kori{tenje i citiranje stru~ne literature. – kolokvijum iz osnova interne medicine i pulmologije sa posebnim osvrtom na u~estalost i riziko faktore masovnih nezaraznih bolesti. te faktora pona{anja i genetsku komponentu izu~avanjem genetske epidemiologije: – osnovi epidemiologije okoli{a. u nastavnim turnusima (ljetni i zimski semestar) po planu koji utvr|uju navedeni fakulteti. specifi~nost. – metodologija nau~nog rada.^etvrtak. polo`i predvi|ene kolokvijume. – bioetika. – biostatistike i informacionih sistema u epidemiologiji i javnom zdravstvu: – deskriptivna biostatistika sa primjerima iz prakse. .

nije obavezno. obradi. analizi i kontroli kretanja hroni~nih bolesti i riziko faktora u nastajanju. ali i drugih slu`bi kad god su one uklju~ene u istra`ivanja koja se rade u okviru epidemiolo{kih slu`bi. gdje se radi na: – upoznavanju sa strukturom i dinamikom rada toga zavoda. +/. Znanja i vje{tine koje specijalizant mora da savlada u toku specijalisti~kog sta`a po planiranim oblastima Napomena: Va`nost savladavanja svake pojedine vje{tine kojima treba da vlada specijalista epidemiolog podijeljena prema kategorijama: gleda. – pra}enja prijavljivanja i nadzora zaraznih bolesti na nivou Federacije BiH. – rad na istra`ivanju. ++ . polo`en zavr{ni kolokvij. – pra}enja prijavljivanja zaraznih bolesti. 4. uklju~uju}i i saobra}ajne nesre}e na ovom nivou organizacije sistema zdravstvene za{tite prema postoje}oj situaciji na terenu primjenom epidemiolo{kih metoda u analizi. ali i drugih slu`bi kad god su one uklju~ene u istra`ivanja koja se rade u okviru epidemiolo{kih slu`bi. Specijalna epidemiologija intrahospitalnih infekcija i menad`menta istih 2 mjeseca Sta` se izvodi u op}oj. – u~estvovanje u istra`ivanju i nadzoru nad intrahospitalnim infekcijama. Vje{tine koje specijalizant mora usvojiti su iz: op}e epidemiologije. a sve primjenom epidemiolo{kih metoda u analizi. Uslovi za sticanje potpisa iz ove edukacije su: polo`eni svi predvi|eni kolokviji. te podne{en u pismenoj formi (kao prijedlog projekta) prijedlog u~estvovanja na nau~no-istra`iva~kom projektu iz jedne od oblasti koja je predvi|ena ovim planom i programom. – upoznavanje sa radom ostalih ustanova koji se nalaze na tom kantonu. karcinoma i ostali koji se bave masovnim hroni~nim nezaraznim bolestima.veoma va`no i obavezno znati za sprovesti. gdje se radi na: – pra}enju prijavljivanja i nadzora nad nezaraznim bolesti. – Primjenom osnovnih principa menad`erske epidemiologije. obavezno je kolokvirati na kraju kod mentora sta`a uz obavezni pismeni izvje{taj specijalizanta o aktivnostima tokom ovog dijela specijalisti~kog sta`a i ura|en najmanje 1 seminarski rad na zadatu temu koju odre|uje mentor sta`a. obzirom na multidisciplinarnost teoretske nastave obavlja odgovorna osoba visoko{kolske institucije svojim potpisom i pe~atom institucije.obavezno za znati: . komunikacija i zagovaranje). – analize i izvje{tavanja prema svim relevantim nivoima. epidemiologije nezaraznih bolesti. pravilnici. evaluaciji i planiranju ostalih epidemiolo{kih mjera na ovom nivou organizacije sistema zdravstvene za{tite prema postoje}oj epidemiolo{koj situaciji Da bi se dobio potpis iz ovog dijela sta`a. – analize i izvje{tavanja prema svim relevantim nivoima.obavezno za sprovesti. – evaluaciji i planiranju ostalih epidemiolo{kih mjera prema hroni~nim nezaraznim bolestima. obavezno je kolokvirati na kraju kod mentora sta`a uz obavezni pismeni izvje{taj specijalizanta o aktivnostima tokom ovog dijela specijalisti~kog sta`a i ura|en najmanje 1 seminarski rad na zadatu temu koju odre|uje mentor sta`a. te vje{tine iz drugih oblasti koje su zna~ajne za epidemiologiju (kao {to je menad`erska epidemiologija. kantonalnoj. nakon ~ega rangirana kao: +++ . obradi. – sudjelovanju u svakodnevnom radu epidemiolo{ke slu`be. – obavlja samostalan rad na odjelima na koji budu raspore|eni odlukom {efa tima za intrahospitalne infekcije u toj instituciji. obradi. i ostalo. gdje se specijalizant upoznaje sa: – strukturom i dinamikom rada Zavoda. Specijalna epidemiologija nezaraznih bolesti 5 mjeseci Sta` se izvodi u zavodima za javno zdravstvo u Federaciji Bosne i Hercegovine. a posebno komunikacije sa svim zainteresovanim stranama u slu~aju epidemija i vanrednih situacija. – epidemiolo{kim izvi|anjem na terenu. gdje se u~estvuje u: – upoznavanju sa tehnikama epidemiolo{kog nadzora nad hospitalnim infekcijama. obavezno je kolokvirati na kraju kod mentora sta`a uz obavezni pismeni izvje{taj specijalizanta o aktivnostima tokom ovog dijela specijalisti~kog sta`a i ura|en najmanje 1 seminarski rad na zadatu temu koju odre|uje mentor sta`a. – sa svakodnevnim radom epidemiolo{ke slu`be. – u~estvovanje u istra`ivanju i nadzoru nad intrahospitalnim infekcijama. – analizi i izvje{tavanju prema svim relevantim nivoima a vezano za masovne nezarazne bolesti. asistira i izvodi. relevantni za rad specijaliste epidemiologa na bilo kom nivou zdravstvene za{tite). – evaluaciji i planiranju ostalih epidemiolo{kih mjera na ovom nivou organizacije sistema zdravstvene za{tite prema postoje}oj epidemiolo{koj situaciji Da bi se dobio potpis iz ovog dijela sta`a. epidemiologije zaraznih bolesti. 2011. gdje god je to primjenljivo. obavezno je kolokvirati na kraju kod mentora ovog dijela sta`a uz obavezni pismeni izvje{taj specijalizanta o aktivnostima tokom ovog dijela specijalisti~kog sta`a i ura|en najmanje 1 seminarski rad . Da bi se dobio potpis iz ovog dijela sta`a. – organizaciji obavezne imunizacije. EPIDEMIOLOGIJA 17 mjeseci Specijalisti~ki sta` iz epidemiologije predvi|a usvajanje vje{tina na osnovu dobivenih teoretskih znanja tokom teoretskog dijela edukacije. – pra}enju prijavljivanja i nadzora zaraznih bolesti. analizi i kontroli pove}anog javljanja masovnih oboljenja koje sprovodi zavod. Menad`erska epidemiologija 1 mjesec Sta` se izvodi u Zavodu za javno zdravstvo Federacije Bosne i Herecgovine. Program specijalizacije se sastoji od: Epidemiologije 3 mjeseca Sta` se izvodi u higijensko epidemiolo{koj slu`bi doma zdravlja ili zavoda za javno zdravstvo. 7. – analize i izvje{tavanja prema svim relevantim nivoima.va`no i obavezno znati. – epidemiolo{kim izvi|anjem na terenu. Da bi se dobio potpis iz ovog dijela sta`a. analizi i kontroli epidemija primjenom epidemiolo{kih metoda u analizi. – rad na istra`ivanju. i na osnovu prakti~nog rada tokom sta`a. gdje god je to primjenjljivo. a prema registrima bolesti. obavezno je kolokvirati na kraju kod mentora sta`a uz obavezni pismeni izvje{taj specijalizanta o aktivnostima tokom ovog dijela specijalisti~kog sta`a i ura|en najmanje 1 seminarski rad na zadatu temu koju odre|uje mentor sta`a. Specijalna epidemiologija zaraznih bolesti 6 mjeseci Sta` se izvodi u zavodima za javno zdravstvo u Federaciji Bosne i Hercegovine. – epidemiolo{kim izvi|anjem na terenu koje je iz oblasti riziko faktora za nastanak nezaraznih bolesti. uz savjetovanje sa mentorom cjelokupnog sta`a iz epidemiologije radi na: – rje{avanju problema rutinskog rada. a koje su uklju~ene u epidemiolo{ke aktivnosti zbog: pra}enja bolesti srca i krvnih sudova. Ovjeru polo`enog kolokvija. – rad na istra`ivanju. tokom kojeg se. Da bi se dobio potpis iz ovog dijela sta`a. – va`e}om legislativom iz ove oblasti (zakoni.Broj 17 – Strana 10 SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH – ^etvrtak. + . – planiranje obaveznih imunizacije i imunizacija pod odre|enim epidemiolo{kim okolnostima. specijalnoj odnosno univerzitetsko-klini~koj bolnici u okviru tima za nadzor nad intrahospilanim infekcijama.. dijabetesa.

bilo da su epidemijskog karaktera. Uzimanje materijala pacijenata za mikrobiolo{ka ispitivanja . Sta` se izvodi na infektivnim klinikama. 31. 29. i na osnovu prakti~nog rada tokom ovog dijela sta`a. obavezno je kolokvirati na kraju kod mentora ovog dijela sta`a uz obavezni pismeni izvje{taj specijalizanta o aktivnostima tokom ovog dijela specijalisti~kog sta`a i ura|en najmanje 1 seminarski rad na zadatu temu koju odre|uje mentor sta`a. {ifriranje. 42. 40. 27. Skrining u na{oj nacionalnoj praksi planiranje i izvo|enje Nadzor. – odre|ivanjem terapije i pra}enjem u~inka terapije. – tehnikom pregleda infektolo{kog pacijenta. specijalizant je obavezan ovladati sa uzimanjem epidemiolo{ke anamneze od pacijenata koji dolaze na odjel/kliniku. Tokom sta`a. 17. nosa i nazofarinksa 47. 20. 44. Prevencija i kontrola bolni~kih infekcija + + + 12. HIV/AIDS. Zdravstveno-vaspitni rad u porodici. SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH 35. Uzimanje epidemiolo{ke anamneze 48. 21. 30. oboljelim i klicono{ama Izra~unavanje osnovnih pokazatelja oboljevanja i umiranja Analiza kretanja zaraznih i drugih oboljenja od zna~aja za populaciju i izrada periodi~nih izvje{taja Standardizacija pokazatelja oboljevanja i umiranja Prikupljanje. koji se dostavljaju mentoru cjelokupnog sta`a iz epidemiologije. 32. Dezinfekcija prostora Izolacija kod pojedinih zaraznih bolesti Davanje seruma i desenzibilizacija Postavljenje dijagnoze Analizirati kretanje oboljelih po vremenu. 26. 2011. Da bi se dobio potpis iz ovog dijela sta`a. kolektivu. endemijskog ili su novoiskrsle/ emergentne. Istra`ivanje epidemija primjenom epidemiolo{kih metoda Prijava i odjava epidemije Uzimanje uzoraka biolo{kog materijala za mikrobiolo{ki pregled Uzimanje uzoraka materijala za mikrobiolo{ki pregled iz neposredne okoline oboljelog Sastavljanje epidemiolo{kog upitnika Pravljenje baze podataka Obrada podataka prikupljenih epidemiolo{kim upitnikom Predlaganje mjera za suzbijanje bolesti Kontrola realizacije mjera suzbijanja Izvje{taj i referisanje o epidemiji Vo|enje dokumentacije o vakcinisanim. distribucija + + vakcina 6. 36. . 28. evaluacija i prezentovanje rezultata skrininga Planiranje. – referiranja kazuistike. uklju~uju}i i efekte na cjelokupno javno zdravstvo Evaluacija ko{tanja i efektivnosti mjera intervencije Koristiti studije i metodologiju medicine zasnovane na dokazima i klini~ke epidemiologije Broj 17 – Strana 11 + + + + ++ ++ ++ + + + + ++ ++ +++ + + ++ + +++ +++ +++ na zadatu temu koju odre|uje mentor sta`a. 15.pobolj{anje obuhvata i kvaliteta podataka Op}i principi prevencije nezaraznih bolesti planiranje i realizacija Identifikacija rizi~nih grupa stanovni{tva za zdravstvenu prevenciju Istra`ivanje faktora rizika za vode}e nezarazne bolesti na terenu Predlaganje mjera za redukciju/eliminaciju faktora rizika odgovornih za nastanak vode}ih nezaraznih bolesti Promocija zdravlja u zajednici .) Zdravstveni/sanitarni pregledi Zdravstveni nadzor lica prema pravilniku o obaveznim zdravstvenim pregledime odre|enih kategorija zaposlenih. Oblast: INFEKTIVNE BOLESTI 3 mjeseca Specijalisti~ki sta` iz infektivnih bolesti predvi|a usvajanje vje{tina na osnovu dobivenih teoretskih znanja tokom teoretskog dijela edukacije. Nadzor nad ne`eljenim reakcijama poslije + + vakcinisanja 7. obrada i analiza podataka u registrima Interpretacija podataka nacionalnih registara nezaraznih oboljenja . Epidemiolo{ki nadzor nad bolestima koje se mogu prevenirati vakcinama (morbili.^etvrtak. 7.unos. – postavljanjem dijagnoze. 50. Program specijalizacije se sastoji od upoznavanja sa: – funkcionisanjem i radom infektolo{kog odjela.intervencija i praksa na terenu Prevencija vode}ih nezaraznih poreme}aja zdravlja . 23. 16.komparativna analiza Unapre|enje registara . 49. i sl. posebno ekolo{ke i presje~ne Populacione strategije prevencije i kontrole nezaraznih oboljenja . Vje{tine kojima specijalizant mora da savlada u toku specijalizacije: Broj Naziv vje{tine 45. individualni zdravstveno vaspitni + ++ +++ rad i rad sa medijima 10. + + + + +/+ + + + 43. 4. 39. tuberkuloza. koji se dostavljaju mentoru cjelokupnog sta`a iz epidemiologije. Za{tita putnika u me|unarodnom saobra}aju + + 9. mjestu i osobama Gleda Asistira Izvodi + + + + + + ++ + + + + + + ++ + ++ +++ 33. Vakcinacija izvo|enje i analiza + ++ + 5. drugih lica i klicono{a Pravljenje modela predvi|anja za zarazne i hroni~ne bolesti. 52. Epidemiolo{ki nadzor nad nekim zaraznim bolestima (npr. koprokultura.) 2. Nadzor nad kontraindikacijama za + + vakcinisanje 8. 14. Epidemiolo{ki nadzor u vanrednim + situacijama 4. 13. 34. Nadzor nad bezbjednom imunizacijom hladni lanac vakcinisanja. Epidemiolo{ko obezbje|enje kolektiva + + 11. 24.pra}enje i evaluacija sprovedenih mjera + + + + + + + + + + + + + + + + + + + + + + + ++ ++ ++ ++ ++ ++ ++ ++ ++ ++ ++ ++ + + + +/+ + + + + + +++ + + +++ ++ +++ +++ +++ +++ ++ +/+ + ++ + + + + ++ + + 38. 37. 19. 51.urinokultura. i sa bolestima visokog epidemiolo{kog prioriteta. 41. bez obzira na ozbiljnost i zna~aj bolesti. 18. odnosno klinike.primjena na terenu Javnozdravstveni nadzor nad kretanjem hroni~nih nezaraznih bolesti i nad faktorima rizika (pu{enje i sl. + + + rubeola i druge) 3. posebno sa bolestima koje imaju epidemiolo{ki zna~aj . Vje{tine kojima specijalizant mora da savlada u toku specijalizacije: Broj Naziv vje{tine Gleda Asistira Izvodi 1. crijevne zarazne + + + bolesti. – specifi~nom infektolo{kom kazuistikom. Uzimanje briseva iz grla. – svakodnevnom infektolo{kom kazuistikom. 22. 25. dizajniranje izvo|enje i analiza deskriptivnih studija. hemokultura 46.

Oblast: INTERNA MEDICINA 2 mjeseca Specijalisti~ki sta` iz interne medicine predvi|a usvajanje vje{tina na osnovu dobivenih teoretskih znanja tokom teoretskog dijela edukacije. registara. i na osnovu prakti~nog rada tokom ovog dijela sta`a. – u~estalosti i menad`mentom hroni~nih hepatitisa i drugih masovnih hroni~nih oboljenja tokom boravka na gastroentorolo{koj klinici Vje{tine kojima specijalizant mora da savlada u toku specijalizacije: Broj Naziv vje{tine 66. 70. – imunolo{kih dijagnosti~kih procedura i radom ove laboratorije. – parazitolo{kih dijagnosti~kih procedura i radom ove laboratorije. posebno tuberkuloze i karcinoma plu}a. dijabetes mellitus-om i hipotireozama. – na~inom uzimanja. Pregled pulmolo{kog pacijenta 74. parazitologije i imunologije . Pregled internisti~kog pacijenta 68. hibridizacija i dr. zavoda za javno zdravstvo ili medicinskog fakulteta. 59. npr. 63. 71. – menad`menta pulmolo{kih oboljenja. 56. virusologije. Program specijalizacije se sastoji od upoznavanja sa osnovnim principima: – bakteriolo{kih dijagnosti~kih procedura i radom ove laboratorije. koji se dostavljaju mentoru cjelokupnog sta`a iz epidemiologije.serotipizacija. 61. Program specijalizacije se sastoji od upoznavanja sa osnovnim principima: – funkcionisanja internisti~kih odjela i ambulanti. 57. – u~estalosti tuberkuloze. – modernom dijagnostikom i terapijom internisti~kih bolesti pove}anje u~estalosti. fagotipizacija. i na osnovu prakti~nog rada tokom ovog dijela sta`a. Da bi se dobio potpis iz ovog dijela sta`a. Sta` se izvodi na bolni~kim odjelima za plu}ne bolesti. – u~estalosti i menad`mentom kardiovaskularnih bolesti tokom boravka na kardiologiji i vaskularnim bolestima. Ovaj sta` se sastoji iz 4 obavezna dijela: bakteriologije. astma. Postavljanje dijagnoze Tuma~iti podatke iz postoje}ih registara masovnih oboljenja na klinikama Izra~unati mjere u~estalosti vode}ih oboljenja u odnosu na poznate parametre Analizirati kretanje oboljelih po faktorima rizika Gleda Asistira Izvodi + + + + + ++ - +/+ +/+ ++ +++ 60. posebno tuberkuloze. 4. Ispitivanje osjetljivosti bakterija na antibiotike i hemioterapeutike in vitro Serolo{ka dijagnostika infekcija razli~ite etiologije Uzimanje uzoraka vode za bakteriolo{ki pregled Uzimanje uzoraka namirnica za bakteriolo{ki pregled Pregled stolice na helminte i protozoe Tuma~enje razli~itih mikrobiolo{kih rezultata Gleda Asistira Izvodi 3 5 5 5 5 5 5 5 5 5 5 5 5 1 1 1 1 1 1 1 1 1 3 3 1 3 0 0 0 0 0 0 0 0 0 5 5 0 3 internisti~kom kazuistikom na odjelima/klinikama na kojima borave. Sta` se izvodi u mikrobiolo{koj laboratoriji bolnice. Oblast: PULMOLOGIJA 1 mjesec Specijalisti~ki sta` iz pulmologije predvi|a usvajanje vje{tina na osnovu dobivenih teoretskih znanja tokom teoretskog dijela edukacije. – modernom dijagnostikom i terapijom pulmolo{kih oboljenja. 7. karcinom plu}a. – postoje}ih pristupa i prijedloga rje{enja prevencije prevaliraju}ih riziko-faktora masovnih nezaraznih bolesti na ovim odjelima. obavezno je kolokvirati na kraju kod mentora ovog dijela sta`a uz obavezni pismeni izvje{taj specijalizanta o aktivnostima tokom ovog dijela specijalisti~kog sta`a i ura|en najmanje 1 seminarski rad na zadatu temu koju odre|uje mentor sta`a. Postavljanje dijagnoze Tuma~iti podatke iz postoje}ih registara masovnih oboljenja plu}a Gleda Asistira Izvodi + + + + + ++ - . te gastroenterologije svaki u trajanju od po 15 dana. Bakteriolo{ki pregled razli~itih uzoraka 55. rezistotipizacija. i na osnovu prakti~nog rada tokom ovog dijela sta`a. 64. 65. vaskularnih bolesti. ~uvanja i slanja materijala te interpretacijom rezultata. – virusolo{kih dijagnosti~kih procedura i radom ove laboratorije. Vje{tine kojima specijalizant mora ovladati u toku specijalisti~kog sta`a iz ove oblasti: Broj Naziv vje{tine 53. registara. – u~estalosti i menad`mentom epidemijskih endokrinih poreme}aja. Da bi se dobio potpis iz ovog dijela sta`a. 69. 58. Kontrola ispravnosti funkcionisanja sterilizatora 54. koji se dostavljaju mentoru cjelokupnog sta`a iz epidemiologije. Da bi se dobio potpis iz ovog dijela sta`a. Uzimanje epidemiolo{ke anamneze kod slu~ajeva koji imaju neku od epidemijskih bolesti 73. obavezno je kolokvirati na kraju kod mentora ovog dijela sta`a uz obavezni pismeni izvje{taj specijalizanta o aktivnostima tokom ovog dijela specijalisti~kog sta`a i ura|en najmanje 1 seminarski rad na zadatu temu koju odre|uje mentor sta`a. obavezno je kolokvirati na kraju kod mentora ovog dijela sta`a uz obavezni pismeni izvje{taj specijalizanta o aktivnostima tokom ovog dijela specijalisti~kog sta`a i ura|en najmanje 1 seminarski rad na zadatu temu koju odre|uje mentor sta`a. Oblast: Mikrobiologija 2 mjeseca Specijalisti~ki sta` iz mikrobiologije predvi|a usvajanje vje{tina na osnovu dobivenih teoretskih znanja tokom teoretskog dijela edukacije. – evidencije. – evidencije.svaki u trajanju od po 15 dana. 75.Broj 17 – Strana 12 SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH – ^etvrtak. astme i karcinoma plu}a kao bolesti koje su me|u vode}im bolestima u na{oj zemlji. Hemokultura Urinokultura Koprokultura Identifikacija bakterija na osnovu biohemijskih i serolo{kih osobina Epidemiolo{ki markeri . Sta` se izvodi na klinikama za internu medicinu. Vje{tine kojima specijalizant mora da savlada u toku specijalizacije: Broj Naziv vje{tine 72. – postoje}ih pristupa i prijedloga rje{enja prevencije prevaliraju}ih riziko-faktora masovnih nezaraznih bolesti iz ove oblesti. 2011. 62. Program specijalizacije se sastoji od upoznavanja sa osnovnim principima: – funkcionisanja pulmolo{kih odjela i ambulanti. analize podataka o oboljenjima i oboljelim sa posebnim osvrtom na masovne zarazne i nezarazne bolesti koje pripadaju ovoj kazuistici: tuberkuloza. analize podataka o oboljenjima i oboljelim iz kazuistike koje je odgovaraju}a za svaki odjel na kojem borave. koji se dostavljaju mentoru cjelokupnog sta`a iz epidemiologije. Ovaj sta` se sastoji iz 4 obavezna dijela: kardiologije. Uzimanje epidemiolo{ke anamneze kod slu~ajeva koji imaju neku od epidemijskih bolesti 67. endokrinologije.

dezinsekcija i deratizacija Bakteriolo{ko ispitivanje vazduha uzimanje uzoraka i procjena kvaliteta Sanitarna inspekcija vodnih objekata vodovoda.^etvrtak. Ocjena sanitarno higijenskih uslova u objektima za proizvodnju i preradu namirnica Dezinfekcija. obavezno je kolokvirati na kraju kod mentora ovog dijela sta`a uz obavezni pismeni izvje{taj specijalizanta o aktivnostima tokom ovog dijela specijalisti~kog sta`a i ura|en najmanje 1 seminarski rad na zadatu temu koju odre|uje mentor sta`a. 89. restorana itd. koji se dostavljaju mentoru cjelokupnog sta`a iz epidemiologije. 7. Vje{tine kojima specijalizant mora da savlada u toku specijalizacije: Broj Naziv vje{tine 83. te hemato-onkolo{kih oboljenja. Pedijatrija 15 dana Specijalisti~ki sta` iz pedijatrije predvi|a usvajanje znanja iz ove oblasti na osnovu teoretskog i prakti~nog rada tokom ovog dijela sta`a. 86.primjena deskriptivne statistike: relativni brojevi. Sanitarna inspekcija vodnih objekata vodovoda. statisti~kim paketima 82. 76.ukupno 20 dana. Planiranje i izvo|enje zdravstveno edukativnih programa 95. Prikazivanje statisti~kih podataka tabeliranje i grafi~ko prikazivanje 79. i na osnovu prakti~nog rada tokom ovog dijela sta`a. Procjena kvaliteta rada za dvije ili vi{e zdravstvenih ustanova Gleda Asistira Izvodi + + + + + + +/+/+/+/+/+/+/+/+/+/+/+/- + +/- + + + + +/+/+/- + + + Oblast: HIGIJENA I ZDRAVSTVENA EKOLOGIJA 1. mjere varijabiliteta 80. – unosa i upotrebe registara bolesti.{kolske kuhinje.5 mjeseci Specijalisti~ki sta` iz higijene i zdravstvene ekologije predvi|a usvajanje znanja i vje{tina iz ove oblasti na osnovu teoretskog i prakti~nog rada tokom ovog dijela sta`a. Vje{tine kojima specijalizant mora da savlada u toku specijalizacije: Broj Naziv vje{tine 91. + + + + +/+/+/+/- + ++ - 88. ili katedrama za higijenu pri medicinskim fakultetima u trajanju od 1 mjesec. u trajanju od po 10 dana za svaku oblast . 90. Da bi se dobio potpis iz ovog dijela sta`a. 85. povr{inskih voda Broj 17 – Strana 13 + + + +/+/+/+ + Oblast: Primjenjena statistika u medicini i zdravstvu (biostatistika) sa informacionim sistemima u epidemiologiji i javnom zdravstvu 1. grafi~kim paketima. Sta` se izvodi na bolni~kim odjelima za neurologiju i psihijatriju. Da bi se dobio potpis iz ovog dijela sta`a. koji se dostavljaju mentoru cjelokupnog sta`a iz epidemiologije.Centar za zra~enje. Posebnu pa`nju treba posvetiti u~estalosti epidemijskih poreme}aja zdravlja ove populacije i njihovim etiolo{kim ili faktorima rizika (izme|u ostalog i problemu pove}ane tjelesne te`ine). mjere centralne tendencije. analize podataka o oboljenjima i oboljelim zaraznih i masovnih nezaraznih bolesti. U okviru ovog dijela specijalisti~kog sta`a obavezno je provesti 15 dana u Zavodu za javno zdravstvo Federacije Bosne i Hercegovine . Izrada plana rada epidemiolo{ke slu`be zavoda ili druge zdravstvene organizacije 93. obavezno je kolokvirati na kraju kod mentora ovog dijela sta`a uz obavezni pismeni izvje{taj specijalizanta o aktivnostima tokom ovog dijela specijalisti~kog sta`a i ura|en najmanje 1 seminarski rad na zadatu temu koju odre|uje mentor sta`a. menad`ment i riziko faktore cerebro-vaskularnih inzulta. koji se dostavljaju mentoru cjelokupnog sta`a iz epidemiologije. Da bi se dobio potpis iz ovog dijela sta`a. Posebnu pa`nju tokom ovog sta`a. povr{inskih voda Uzimanje uzoraka za fizi~ko-hemijski pregled vode Ocjena sanitarno higijenskog stanja u objektima dru{tvene ishrane . Sta` se izvodi u zavodima za javno zdravstvo u Federaciji Bosne i Hercegovine. 2011. Socijalna medicina i organizacija zdravstvene za{tite 1 mjesec Specijalisti~ki sta` iz socijalne medicine i organizacije zdravstvene za{tite predvi|a usvajanje znanja i vje{tina iz ove oblasti na osnovu teoretskog i prakti~nog rada tokom ovog dijela sta`a. bunara. koji se dostavljaju mentoru cjelokupnog sta`a iz epidemiologije. Prakti~ni rad sa korisni~kim paketima za obradu teksta. obavezno je kolokvirati na kraju kod mentora ovog dijela sta`a uz obavezni pismeni izvje{taj specijalizanta o aktivnostima tokom ovog dijela specijalisti~kog sta`a i ura|en najmanje 1 seminarski rad na zadatu temu koju odre|uje mentor sta`a. Statisti~ko opisivanje podataka . – evidencije. – izvje{tajnih i dokumentacionih obrazaca podataka i bolesti koji su obavezni da se vode u sistemu zdravstva a koje prikupljaju zavodi. Program specijalizacije se sastoji od upoznavanja sa osnovnim principima: – dnevne evidencije prijava kretanja bolesti koje vodi taj zavod. obavezno je kolokvirati na kraju kod mentora ovog dijela sta`a uz obavezni pismeni izvje{taj specijalizanta o aktivnostima tokom ovog dijela specijalisti~kog sta`a i ura|en najmanje 1 seminarski rad na zadatu temu koju odre|uje mentor sta`a. Izrada strate{kog i operativnog plana zdravstvene ustanove 96. ili katedrama za socijalnu medicinu pri medicinskim fakultetima u trajanju od 1 mjesec. Ispitivanje zadovoljstva korisnika zdravstvene za{tite 94. 77. treba obratiti iz neurologije na u~estalost. Statisti~ka analiza podataka u nekom od postoje}ih statisti~kih paketa 81. Sta` se izvodi u zavodima za javno zdravstvo u Federaciji Bosne i Hercegovine. Prezentacija podataka i dobijenih rezultata Gleda Asistira Izvodi + +/+ 87. Vje{tine kojima specijalizant mora da savlada u toku specijalizacije: Broj Naziv vje{tine 78. . Izra~unati mjere u~estalosti vode}ih oboljenja u odnosu na poznate parametre Analizirati kretanje oboljelih po riziko faktorima SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH +/+ +/+ ++ +++ 84. Procjena kvaliteta rada za dvije ili vi{e zdravstvenih ustanova 92. Bakteriolo{ko ispitivanje vazduha uzimanje uzoraka i procjena kvaliteta Gleda Asistira Izvodi + +/- Neurologija i psihijatrija 20 dana Specijalisti~ki sta` iz neurologije i psihijatrije predvi|a usvajanje znanja iz ove oblasti na osnovu prakti~nog rada tokom ovog dijela sta`a. – monitoringa i evaluacije izvje{taja o kretanju bolesti. registara. a kod psihijatrije na u~estalost masovnih poreme}aja stanja zdravlja populacije. Sta` se izvodi u zavodima za javno zdravstvo u Federaciji Bosne i Hercegovine. 4.5 mjeseci Specijalisti~ki sta` iz biostatistike sa medicinskom informatikom predvi|a usvajanje vje{tina na osnovu dobivenih teoretskih znanja tokom teoretskog dijela edukacije. bunara. – registara demografske i vitalne statistike. Da bi se dobio potpis iz ovog dijela sta`a.

3 odre|ivanja. Rehabilitacija osoba s amputacijom ekstremiteta. 7. pedijatrije. dijagnostika invalidnosti. FIZIKALNA MEDICINA I REHABILITACIJA Vrsta specijalizacije: osnovna Trajanje specijalizacije. Sta` se izvodi u Zavodu za transfuzijsku medicinu Federacije Bosne i Hercegovine. Zavr{ni ispit: Tokom specijalisti~kog sta`a specijalizant je obavezan aktivno u~estvovati u najmanje jednom nau~no-istra`iva~kom projektu iz podru~ja epidemiologije. radnom terapijom. Transfuziologija 10 dana Specijalisti~ki sta` iz transfuziologije predvi|a usvajanje znanja iz ove oblasti na osnovu teoretskog i prakti~nog rada tokom ovog dijela sta`a. Aplikacija fizikalnih procedura primjenjivih u rehabilitaciji. Sadr`aj obuke: Fizijatrijski pregled. Da bi se dobio potpis iz ovog dijela sta`a. Kineziterapija. – komunikacijske vje{tine. Da bi se dobio potpis iz ovog dijela sta`a. – timski rad.5 propisivanja. koji se dostavljaju mentoru cjelokupnog sta`a iz epidemiologije. hod. Pomagala. 1 1 1 2 2 Sta` se izvodi na bolni~kim odjelima za pedijatriju u trajanju od 15 dana. . interne medicine. socijalnom. Principi kineziologije i kineziterapije (biomehanika ki~menog stuba. – promocija zdravlja. 48 mjeseci (4 godine) Plan specijalizacije: [IRA TEMATSKA OBLAST Uvodni dio osnova teorijska nastava Bazi~ne klini~ke specijalnosti U@A TEMATSKA OBLAST MJESTO TRAJANJE TRAJANJE OBAVLJANJA MJESECI MJESECI STA@A Medicinski fakultet 1 1 1 23 1 4 19 Interna medicina Bolni~ki odjel (Kardiologija. – IT .5 odre|ivanja. Konzultacijski pregledi i evaluacije. Radna terapija u rehabilitaciji. s posebnim osvrtom na proteze.3 odre|ivanja. Posebnu pa`nju treba posvetiti dijagnosti~kim procedurama. infektologije. Potrebne vje{tine: – Fizijatrijski pregled i ocjena nesposobnosti . – sposobnost sticanja i preno{enja znanja. Gastroenterologija. – etika i propisi. odnosno u transfuziolo{kim centrima i odsjecima za transfuziju. – Propisivanje fizioterapije na temelju medicinske dijagnoze i fizijatrijskog pregleda . bolesti i operacija na lokomotornom sistemu. – upravljanja sistemom. Klini~ki sastanci. koji se dostavljaju mentoru cjelokupnog sta`a iz epidemiologije. Onkologija 15 dana Specijalisti~ki sta` iz onkologije predvi|a usvajanje znanja iz ove oblasti na osnovu teoretskog i prakti~nog rada tokom ovog dijela sta`a. elektrodijagnostika. gornjih i donjih ekstremiteta. Interpretacija radiolo{kih i drugih nalaza u fizikalnoj i rehabilitacijskoj medicini. obavezno je kolokvirati na kraju kod mentora ovog dijela sta`a uz obavezni pismeni izvje{taj specijalizanta o aktivnostima tokom ovog dijela specijalisti~kog sta`a i ura|en najmanje 1 seminarski rad na zadatu temu koju odre|uje mentor sta`a koji se dostavljaju mentoru cjelokupnog sta`a iz epidemiologije. i drugih oblasti iz kojih je bio obavezan uraditi dio specijalisti~kog sta`a. vokacijskom rehabilitacijom .Broj 17 – Strana 14 SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Bolni~ki odjel pedijatrije Neurohirurgija Bolni~ki odjel neurohirurgije Vaskularna i Bolni~ki odjel kardiohirurgija vaskularne hirurgije Ortopedija sa Bolni~ki odjel protetikom ortopedije Traumatologija Bolni~ki odjel ortopedije i traumatologije Medicinska Bolni~ki odjel psihologija i fizikalne medidefektologija cine Radiodijagnostika Bolni~ki odjel radiologije Bolni~ki odjel Fizikalna medicina i fizikalne medirehabilitacija cine Profesionalna Zavod za rehabilitacija medicinu rada Godi{nji odmori Pedijatrija ^etvrtak. Nefrologija. obavezno je kolokvirati na kraju kod mentora ovog dijela sta`a uz obavezni pismeni izvje{taj specijalizanta o aktivnostima tokom ovog dijela specijalisti~kog sta`a i ura|en najmanje 1 seminarski rad na zadatu temu koju odre|uje mentor sta`a. FIZIKALNA MEDICINA I REHABILITACIJA 23 mjeseca Ovaj dio specijalizacije se obavlja na bolni~kim odjelima za fizikalnu medicinu i rehabilitaciju.3 odre|ivanja. Radna terapija. Edukacijske vizite. sportskih povreda. 2011. Posebnu pa`nju treba posvetiti u~estalosti i faktore rizika karcinoma a u sklopu epidemiologije karcinoma. Primjena fizikalnih metoda u lije~enju i rehabilitaciji posebno iza povreda. Privremena proteza. – Kronaksimetrija . Endokrinologija Reumatologija Bolni~ki odjel interne medicine Neurologija Bolni~ki odjel neurologije 4 3 3 Program specijalizacije: UVODNI DIO . Da bi se dobio potpis iz ovog dijela sta`a. interne medicine Pulmologija. kineziterapija vrste vje`bi i startni polo`aji). 4. neurologije. te preventivnim i kontrolnim mjerama koje se poduzimaju u transfuziologiji prema bolestima koje se prenose krvlju i krvnim derivatima.krivulja .OSNOVNA TEORIJSKA NASTAVA 1 mjesec Osnovna teorijska nastava se provodi iz oblasti: – dono{enje klini~kih odluka. Dokaz o u~e{}u na projektu je uslov za pristupanje specijalisti~kom ispitu. obavezno je kolokvirati na kraju kod mentora ovog dijela sta`a uz obavezni pismeni izvje{taj specijalizanta o aktivnostima tokom ovog dijela specijalisti~kog sta`a i ura|en najmanje 1 seminarski rad na zadatu temu koju odre|uje mentor sta`a. Sta` se izvodi na bolni~kim odjelima za onkologiju od 15 dana. Banda`iranje i formiranje bataljka. Obavlja se na medicinskom fakultetu u ukupnom trajanju od 1 mjesec. – Elektrostatus . psihijatrije. Hematologija. – Procjena prognoze onesposobljene i hendikepirane osobe i potreba za fizioterapijom. u nastavnim turnusima (ljetni i zimski semestar) po planu koji utvr|uju navedeni fakulteti.3 odre|ivanja.

2 mjeseca Potrebne vje{tine: – Interpretacija imunolo{kih i HLA nalaza . Rekonstruktivni operacijski zahvati. Metode dijagnostike artritisa.2 interpretacije – Interpretacija nalaza respiratornih funkcija 2 interpretacije – Interpretacija nalaza endokrinih `lijezda Reumatologija sa klini~kom imunologijom 3 mjeseca Upalne reumatske bolesti. Psiholo{ka.2 testiranja Rehabilitacija hroni~nih neurolo{kih bolesti Rehabilitacijski postupci u rehabilitaciji mi{i}ne distrofije. Radikularne lezije. du`ine i opsega ekstremiteta po 10 mjerenja Rehabilitacije ozljeda ki~mene mo`dine Klini~ka. Prevencija i lije~enje sekundarne artroze. Ankilozantni spondilitis. Socijalna i profesionalna rehabilitacija. SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 17 – Strana 15 [kola hodanja. Radna terapija.3 mjerenja – Mjerenje opsega pokreta u zglobovima . radiolo{ka i elektrodijagnosti~ka procjena visine povrede. Defektolo{ki pristup u edukaciji djeteta i okoline. Ostale metode fizioterapije. stenokardija. socijalna i profesionalna rehabilitacija. vaskulitis.2 odre|ivanja Neurologija 3 mjeseca Bolesti centralnog nervnog sistema.1 mjesec Najva`niji klini~ki entiteti u nefrologiji. Degenerativne bolesti ki~me i vertebrogeni bolni sindromi. Rehabilitacija nakon infarkta. parkinsonizma. Rehabilitacija postreumatskih promjena ekstremiteta. Infarkt miokarda. Cerebrovaskularni inzulti. 4.3 mjerenja – Mjerenje nagiba zdjelice.1 mjesec Pulmologija: Astma. Urodinamska obrada. Tumori mozga i ki~mene mo`dine. Terapija spazma. Laboratorijski i radiolo{ki nalazi u reumatskim i imunolo{kim bolestima Potrebne vje{tine: – Ocjena upalne aktivnosti . Elektroneuromiografija. Pomagala. Rehabilitacija djece s cerebralnom paralizom Specifi~nosti fizikalne terapije dje~je dobi. Metodologija profesionalne rehabilitacije i zapo{ljavanja osoba sa onesposobljenjem. Alternativni rekonstrukcijski operativni zahvati. Ortoze i druga pomagala. Farmakoterapija reumatskih i imunolo{kih bolesti. Periduralne i epiduralne infiltracije. Polineuropatija. Potrebne vje{tine: – Funkcionalna evaluacija (Barthelov indeks) . insuficijencija miokarda. ataksije. Potrebne vje{tine: – Mjerenje opsega pokreta zgloba i mi{i}ne snage . Sistemske bolesti veziva. . Prevencija dekubitusa. Kolica. amiloidoza. 2011. Bolesti donjeg motornog neurona. plu}na fibroza. 7.5 mjerenja – Ocjena strukturnih promjena u artritisu .5 mjerenja – Ocjena funkcionalne sposobnosti u artritisu i spondilitisu . Specifi~nosti kineziterapije i fizioterapije upalnih i degenerativnih reumatskih bolesti.2 kateterizacije Rehabilitacija kraniocerebralnih ozljeda i cerebrovaskularnih inzulta Klini~ka ocjena intenziteta i pro{irenosti motori~kih ispada Procjena i kategorizacija senzornih.5 interpretacija – Interpretacija nalaza urina i parcijalnih bubre`nih funkcija .5 mjerenja PROFESlONALNA REHABILITACIJA 1 mjesec Principi ocjene preostale radne sposobnosti i profesionalne orijentacije. Funkcionalne elektri~ne ortoze.2 aplikacije. Ateroskleroza. Ekstrapiramidni sindromi. Vaskularna i kardiohirurgija 1 mjesec Oboljenja perifernih krvnih i limfnih sudova.2 odre|ivanja – Interpretacija laboratorijskih nalaza . alergija i anafilaksija.5 interpretacija – Interpretacija najva`nijih EKG promjena . Kineziterapija. Potrebne vje{tine: – Mi{i}ni manualni test . BAZI^NE KLINI^KE SPECIJALNOSTI 19 mjeseci Kardiologija: Hipertenzija. Radna terapija. senzornih i emocionalnih poreme}aja. Bolesti mi{i}a. Paraplegija i tetraplegija. Mjerenje opsega. Elektrostimulacija pareti~ne muskulature. Oboljenja i mane u kardiohirurgiji Ortopedija sa protetikom 2 mjeseca Kongenitalne mane i mane u razvoju. Osnove psihologijskog i logopedijskog tretmana ispada kognitivnih. dijagnostika i terapija poreme}aja sfinktera i seksualnih funkcija.10 propisivanja – Izrada i primjena rasteretnih udlaga: 2 aplikacije – Banda`iranje bataljka . gastroenterologiji. Postinfarktno stanje. Potrebne vje{tine: – Propisivanje povremenih ili jednostavnijih trajnih pomagala . Psiholo{ki. hroni~ni bronhitis. Rasteretne stabiliziraju}e i dinami~ke udlage.3 interpretacije – Interpretacija ultrazvu~ne i pletizmografske pretrage arterija na ekstremitetima. posebno roditelja. multiple skleroze. Psiholo{ki problemi osobe na profesionalnoj rehabilitaciji.^etvrtak. hroni~nih degenerativnih bolesti donjeg motornog neurona. M.3 banda`iranja – Primjena funkcionalne elektri~ne stimulacije .2 odre|ivanja – Interpretacija radiolo{kih nalaza . Artroze. deformiteti i ankiloza kao posljedica strukturnih promjena zglobova i ki~menog stuba. Mjerenje mi{i}ne snage. socijalni i profesionalni problemi u rehabilitaciji osoba s amputacijama. Mjerenje opsega pokreta u zglobu. kognitivnih emocionalnih i bihevioralnih poreme}aja. Potrebne vje{tine: – Neurolo{ki pregled 3 pregleda Pedijatrija 1 mjesec Klini~ke i laboratorijske osobitosti dje~ije paralize i reumatskih bolesti dje~ije dobi s posebnim naglaskom na reumatsku groznicu i juvenilni hroni~ni poliartritis. Metode evaluacije artritisa. Ekstraartikularni reumatizam. Potrebne vje{tine: – Procjena motori~ke zrelosti novoro|en~eta 2 testiranja Neurohirurgija 1 mjesec Komocija i kontuzija mozga. Kineziterapija. Terapija bolova. Kineziterapija motori~kih ispada. Potrebne vje{tine: – Evaluacija invalidnosti (Barthelov indeks) . Terapija spasticiteta. Invalidski sport. Prilago|eni automobil. Burger . Terapija spasticiteta.5 odre|ivanja – Intermitentna ~ista kateterizacija . Rehabilitacija hroni~nih reumatskih bolesnika Kontrakture. Reumatoidni artritis. Rehabilitacija osoba sa smanjenim vitalnim kapacitetom te opstruktivnim bolestima bronha i plu}a . Rehabilitacija seksualnih funkcija i funkcija sfinktera. osovina i du`ina ekstremiteta. hematologiji i endokrinologiji.5 odre|ivanja – Testiranje kognitivnih funkcija (LOTCA) .

izvodi 10. Analiza i interpretacija promjena kostiju i zglobova posebno onih u reumatskim bolestima. – komunikacijske vje{tine. 5 puta kod radikalnih operacija zbog maligne bolesti. nakon ~ega najmanje izvodi samostalno po 5 poroda zadkom i 5 poroda vakum ekstarcijom. 7. nakon visokog poba~aja. Kognitivni testovi. – upravljanja sistemom. MRI. Dijagnosti~ke metode uroginekologije. 2011. aspiraciju cavuma uterusa. GINEKOLOGIJA I AKU[ERSTVO 35 mjeseci Edukaciju iz ginekologije i aku{erstva u trajanju od 35 mjeseci. Amniocenteza: asistira 10. – promocija zdravlja. Operacije: 10 puta. Patologija dojke – posebno skrining. gdje se upoznaje s metodama otkrivanja. Posttraumatski stresni sindromi. kolposkopiju. frakcioniranu abraziju. Prevencija nesposobnosti. 10 asistiranja kod serkla`e. u nastavnim turnusima (ljetni i zimski semestar) po planu koji utvr|uju navedeni fakulteti. 48 mjeseci (4 godine) Plan specijalizacije [IRA TEMATSKA OBLAST Uvodni dio osnovna teorijska nastava Op}a hirurgija Transfuziologija Ginekologija i aku{erstvo Opstetricija i fetalna medicina Ginekolo{ka hirurgija Reprodukcijska ginekologija i ginekolo{ka endokrinologija Ultrazvu~na dijagnostika Ginekolo{ka onkologija Anestezija i reanimacija Ginekolo{ka i perinatalna patologija Ginekolo{ka citodijagnostika Laboratorijska dijagnostika Neonatologija Urologija Socijalna medicina Bolni~ki odjel urologije zavodi za javno zdravstvo ili Katedra za socijalnu medicinu Medicinskog fakulteta 2 U@A TEMATSKA OBLAST MJESTO TRAJANJE TRAJANJE OBAVLJANJA MJESECI MJESECI STA@A Medicinski fakultet 1 Bolni~ki odjel op}e hirurgije Bolni~ki odjel transfuziologije Bolni~ki odjel ginekologije i aku{erstva 8 1 35 12 10 4 2 3 1 ½ 1 ½ 1 1 NASTAVNI PROGRAM Teoretska obuka: – predavanja. – timski rad. Aloartroplastike. Sam mora u~initi 10 PH-metrija. Opstetricija i fetalna medicina Sadr`aj obuke: Sta` obavezno zapo~inje radom u ra|aoni. 10 asistiranja kao prvi asistent i 10 samostalnih operacija carskog reza. 5 izvo|enja iste. – etika i propisi. Operativni program: 5 asistiranja kao drugi asistent kod carskog reza. razgovori. Obavlja se na medicinskom fakultetu u ukupnom trajanju od 1 mjesec. tumore. Neophodna je prisutnost na 5 ra|anja blizanaca. Kroz isto vrijeme de`ura u ra|aoni najmanje 6 puta mjese~no. .Broj 17 – Strana 16 SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH ^etvrtak. Obavezno {to ~e{}e provo|enje u porodu kod vakum ekstrakcije i poroda zadkom. ginekolo{ke onkologije. Nakon toga provodi na odjelima za patolo{ku trudno}u. biopsiju. projekcioni testovi Problemi govora i govorna rehabilitacija. Ultrazvuk GINEKOLOGIJA I AKU[ERSTVO Vrsta specijalizacije: osnovna Trajanje specijalizacije. 4. 2 puta asistent. Sinovijektomije. na odjeljenju. 10 manuelnih lju{tenja posteljice i 10 exploracija matri{ta. Medicinska psihologija i defektologija 1 mjesec Psiholo{ki problemi invalidne osobe i `rtava rata ili katastrofe. Principi interpretacije: CT. Sudjeluje u vizitama na odjelu za puerpere i u radu ambulante za trudnice. Ultrazvu~na dijagnostika bolesti i ozljeda zglobova. sam vodi 2 takva poroda. 10 puta asistent kod konizacije i 5 samostalnih konizacija. Artroskopska biopsija i terapija. diskusija sa mentorom (30% vremena) – seminarske radnje specijalizanta (30% vremena) – individualni rad specijalizanta na odjeljenjima (40% vremena) Prakti~na obuka: – svakodnevni prakti~ni rad u ambulanti. 20 puta asistira kod vaginalnih histerektomija. – sposobnost sticanja i preno{enja znanja. Mora savladati upale. u operacionoj sali (70% vremena) – pokazni rad mentora iz zna~ajnih dijagnosti~kih. izvodi 2 Amnioskopija: asistira 50. Traumatologija 2 mjeseca Politraumatizam Urgentna stanja u lokomotornoj hirurgiji. testovi emocionalnog stanja. mane razvoja i specifi~ne metode hirurgije male zdjelice. Ginekolo{ka hirurgija Sadr`aj obuke: Sta` sprovodi na odjelu uroginekologije. 5 samostalnih abdominalnih histerektomija. te 5 instrumentalnih revizija matri{ta. operativnih procedura (25% vremena) – eksperimentalni rad (5% vremena) UVODNI DIO – OSNOVNA TEORIJSKA NASTAVA – 1 mjesec Osnovna teorijska nastava se provodi iz oblasti: – dono{enje klini~kih odluka. histeroskopiju. savremenim metodama vo|enja poroda i nadzora stanja majke i djeteta. 10 puta prvi asistent. terapeutskih. specijalizant provodi na odjeljenju za ginekologiju i aku{erstvo. Upoznaje se detaljno sa radom ra|aone. pra}enja i lije~enja poreme}enih trudno}a. Radiologija 1 mjesec Upoznavanje sa metodologijom radiolo{koih prikaza kostiju i zglobova.

Organizacija i finansiranje zdravstvene za{tite. higijena trudno}e. Fiziologija plodove vode. diplerska kolor tehnika. Planiranje porodice. punkcija). asistira kod 30 laparaskopija – 3 u~ini samostalno. 2011. Upoznaje se sa stadijima klini~kog raka. Habituralni poba~aji. Preinvazivni karcinom vrata materice. Zdravstveni odgoj u vezi rizika ginekolo{kih oboljenja i trudno}e. preinvazione i invazione neoplasti~ke promjene genitalnih organa. Sadr`aj obuke: Upoznaje se sa osnovama urolo{ke dijagnostike i lije~enja. Upoznaje se sa planiranjem i na~inom kontrole lije~enih bolesnica. Prijevremeni porod i tokoliza. Radioterapija genitalnog karcinoma. sprje~avanje i suzbijanje bolesti u trudno}i. Detekcija karcinoma dojke. cervikografija. Ginekolo{ka urologija. Samostalno mora uraditi: 2 apendektemije. poreme}aje menstrualnog ciklusa. Perinatalna za{tita. Cainsitu. te s na~elima. Ante-natalna dijagnostika. Endometrioza. Laparoskopija i principi mikrohirurgije. 7. Nakon zavr{ene edukacije specijalizant pola`e kolokvij. Karcinom trupa materice. Karcinom jajnika. vi{eplodna trudno}a. metode planiranja porodice. rutinska biometrija. Trofonlasti~ka bolest. Laboratorijska dijagnostika Sadr`aj obuke: Po jednu nedjelju dana specijalizant provodi u biohemijskom i endokrinolo{kom laboratoriju. stres) u postpartalnom periodu. Nakon zavr{ene edukacije specijalizant pola`e kolokvij iz svakog nastavnog predmeta. uslovi stanovanja. Kardiotokografija. Ginekolo{ke operacije. prognoza i terapija. Programiranje i planiranje zdravstvene za{tite `ena u vezi reproduktivnog zdravlja. Nakon zavr{ene edukacije specijalizant pola`e kolokvij. kvalitetom `ivota i suzbijanjem posljedica zra~enja. Spolno prenosive bolesti. lije~enje i kontrole. predoperacijske pripreme i njega bolesnika. higijena trudnice (li~na higijena. Ginekolo{ka i perinatalna patologija Sadr`aj obuke: Specijalizant upoznaje mikroskopske i makroskopske promjene posteljice. Teme organizirane nastave: Endokrine pretrage u menstruacijskom ciklusu. savjetovanje trudnice i ~lanova porodice. Uterina aktivnosti po~etak poroda. Vanmateri~na trudno}a. Nakon zavr{ene edukacije specijalizant pola`e kolokvij. Dijabetes i trudno}a. invazivni Ca. Fetalne infekcije i sindrom intraamnijalne infekcije. Upoznaje se sa dijagnostikom benignih i malignih bolesti dojke: klini~ki pregled. Karcinom vrata materice: oblici. Upoznaje se i sa mikrobiolo{kom i op}om laboratorijskom dijagnostikom. Ginekolo{ka onkologija Sadr`aj obuke: Upoznaje principe radijacijske i hirur{ke terapije malignoma genitala `ene. Sudjeluje u svim dijagnosti~kim zahvatima. Post menopauza. Upoznaje metode i izvodi ih (ranog otkrivanja raka. asistira kod 10 korektivnih zahvata na adnexima. ciljana biopsija. Ultrazvu~na dijagnostika Sadr`aj obuke: Specijalizant upoznaje osnovne principe dijagnostike UZ. najmanje 10 kod resekcije crijeva. Gleda i izvodi bojenje lipidnih stanica i test pjene (Clemens) iz plodove vode. 2 puta samostalno {ije mjehur. Fetalna maturacija. Upoznaje i savladava terapiju {oka. a prakti~no nau~i tehniku inkubacije. planiranje porodice. 100 pregleda u kasnoj trudno}i. Prostaglandini u opstetriciji. fetusa. Sadr`aj obuke: Upoznati se sa principima asepse. mamografija. aspiracija materi{ta. normalne stanice.^etvrtak. Operacije: instrumentalni prekid trudno}e kod 20 slu~ajeva – samostalno. Prevencija i rano otkrivanje ginekolo{kih oboljenja. sterilizacija. asistira kod 5 HSG i persulflacija – samostalno u~ini po 2. Neonatologija Sadr`aj obuke: Spacijalizant se upoznaje sa zbrinjavanjem i njegom novoro|en~eta. . Od zahvata: 10 asistencija kod velikih abdominalnih operacija. Perinatalna asfikcija ~eda. 2 operacije kile i 2 {ivanja crijeva. Opstetri~ke koagulopatije. Neplodni brak. Mora uraditi samostalno 100 pregleda u ranoj trudno}i. Sadr`aj obuke: Potrebe. te histolo{ka analiza fetalnih organa. Hemoterapija genitalnog karcinoma. ishrana. hemo i hormonska terapija. 4. novoro|en~eta kod raznih patolo{kih stanja. displazije. Rh imunizacija. radijacijska. benigne. Demonstira mu se obdukcija fetusa – neonatusa. Iz domena ginekologije upoznaje histolo{ke promjene ondometrijskog ciklusa. Teoretska nastava Teoretska nastava se provodi u trajanju od 100 sati predavanja i seminara iz svih podru~ja struke. kada se upoznaje sa osnovnim metodama ~ije rezultate }e kao specijalista interpretirati. organizacija op}e zdravstvene za{tite sa provo|enjem mjera koje predstavljaju dio prenatalne za{tite. Uroinfekcije u trudno}i. nau~i je koristiti u fetalnoj medicini i u ginekologiji. dijagnostikom i tretmanom uznapredovalog klini~kog raka. zakonska za{tita trudnica. UROLOGIJA Edukaciju iz urologije specijalizant sprovodi na odjelu za urologiju u trajanju od 2 mjeseca. Anestezija i reanimacija Sadr`aj obuke: Specijalizant nau~i teorijske osnove anestezije. Sva nastavna tema traje po 2 nastavna sata. 10 apendektomija i 10 operacija kile. Organizacija prenatalne za{tite: priprema mladih za pravilan ulazak u brak. Kori{tenje abdominalnog i vaginalnog detektora. Normalni i usporeni rast fetusa. zahtjevi i kori{tenje zdravstvene za{tite. Organizacija postnatalne za{tite: redovni pregledi. probleme peri i post menopauze. fetalni protok krvi. SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 17 – Strana 17 Reproduktivna ginekologija i ginekolo{ka endokrinologija Sadr`aj obuke: Specijalizant detaljno nau~i obradu neplodnog braka. te 200 pregleda kod ginekolo{ke kazaistike. Ultrazvu~na dijagnostika: fetalna biometrija. mogu}no{}u i izvedbom neonatalne op}e i intezivne njege. OP]A HIRURGIJA Edukaciju iz op}e hirurgije specijalizant sprovodi na odjelu za op}u i abdominalnu hirurgiju u trajanju od 8 mjeseci. kolposkopija. Asistira kod 5 operacija na mjehuru. SOCIJALNA GINEKOLOGIJA Edukaciju iz socijalne ginekologije specijalizant sprovodi u vanbolni~koj slu`bi za zdravstvenu za{titu `ena u trajanju od 1 mjesec. s osnovnim principima nadzora novoro|en~eta u prvim danima nakon poroda. Karcinom vulve i vagine. Ginekolo{ka citodijagnostika Sadr`aj obuke: Specijalizant upoznaje osnove vaginalne eksfolijativne cito dijagnostike. punkcija. EPH gestoze. Uklju~uje se u rad hirur{ke ambulante i de`ura dva puta mjese~no. patrona`ne posjete trudnici i novoro|en~etu. Teratogene nokse i lijekovi u trudno}i. sa posebnim osvrtom na odabiranje najsvrsishodnijeg lije~enja: hirur{ka terapija.

– etika i propisi. umjetna respiracija. patolo{ke. sepse. etiolo{ke.djece i odraslih. u nastavnim turnusima (ljetni i zimski semestar) po planu koji utvr|uju navedeni fakulteti. 2011. Op}i odjeli 5 mjeseci Diferencijalna dijagnoza febrilnih stanja. ocjena radne sposobnosti. Ulcerozni kolitis. Uzroci i uslovi nastanka zaraznih bolesti i njihov socijalno-medicinski zna~aj. Patogenetske. Hepatologija 2 mjeseca Akutni i kroni~ni virusni hepatitis. Vje{tine: gastro. VI/2) . infekcije u imunokompro- . uvo|enje urinarnih katetera. punkcija organa i {upljina. 4. terapija dehidriranog pacijenta. mijenjanje kanile. dijetni principi). Vje{tine: LP. mali hirur{ki zahvati (prepariranje vene. prehrana dojen~eta s infektivnom bolesti. urogenitalne infekcije. te UZV Dje~ija infektologija 6 mjeseci Klini~ki pregled dojen~eta. transfuzijskom centru ili odsjeku za transfuziju. Infekcije kod kongenitalnih anomalija. Vje{tine: parenteralna terapija. otoskopija. LP. – upravljanja sistemom. ko`ni dijagnosti~ki testovi. higijensko dijetalne mjere. – promocija zdravlja.Broj 17 – Strana 18 SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH ^etvrtak. Principi i metode dijagnostike zaraznih bolesti. INFEKTOLOGIJA Vrsta specijalizacije: OSNOVNA Trajanje specijalizacije : 4 godine /48 mjeseci/ PLAN SPECIJALIZACIJE [IRA TEMATSKA OBLAST Uvodni dio op}a teorijska nastava Infektologija U@A TEMATSKA OBLAST MJESTO TRAJANJE TRAJANJE OBAVLJANJA MJESECI MJESECI STA@A Medicinski fakultet 1 Bolni~ki odjel infektologije Op}a ambulanta sa klini~kom epidemiologijom Op}i odjeli Dje~ija infektologija Gastroenterologija Hepatologija Centar za intenzivnu njegu infektolo{kih bolesnika Interna medicina Bolni~ki odjel interne medicine Kardiologija Nefrologija Pulmologija Gastroenterologija Hematologija i imunologija Endokrinonologija Pedijatrija Neurologija Klini~ka biohemija Klini~ka mikrobiologija Bakteriologija Virusologija Medicinska mikologija Medicinska parazitologija Epidemiologija sa zdravstvenom statistikom zavod za javno zdravstvo 3 Bolni~ki odjel pedijatrije Bolni~ki odjel neurologije Biohemijski laboratorij Mikrobiolo{ki laboratorij 4 2 1 5 2 2 ½ ½ 12 2 2 2 2 2 2 20 2 5 6 2 2 3 UVODNI DIO OSNOVNA TEORIJSKA NASTAVA 1 mjesec Osnovna teorijska nastava se provodi iz oblasti: – dono{enje klini~kih odluka. II. uroinfekti. – sposobnost sticanja i preno{enja znanja. Sadr`aj obuke: – krvne grupe ABO sistema – Rh faktor i podgrupe ABO sistema – derivati krvi i supstituenti – uzimanje. virusni i nepoznati). hospitalne infekcije. diferencijalna dijagnoza febrilnih stanja. Infekcije u ratnim i vanrednim stanjima. osipne bolesti.2 mjeseca (hemoterapija. Rje{avanje svakodnevnih epidemiolo{kih klini~kih problema na odjelima i u ambulanti. Obavlja se na medicinskom fakultetu u ukupnom trajanju od 1 mjesec. Op}i odjeli (I. infekcije u imunokompromitiranih (AIDS). principi i vje{tine vakcinacije. Diferencijalna dijagnoza febrilnih stanja. uzimanje materijala za bakteriolo{ke pretrage. 7. imunolo{ke i epidemiolo{ke karakteristike zaraznih oboljenja. air way. specijalizant provodi u Zavodu za transfuzijsku medicinu Federacije Bosne i Hercegovine. uvo|enje subklavia katetera. TRANSFUZIOLOGIJA Edukaciju iz transfuziologije. – timski rad. primjena parenteralne terapije. ~itanje RTG slika. INFEKTOLOGIJA 20 mjeseci Op}a ambulanta sa klini~kom epidemiologijom Aktivno sudjelovanje pri pregledu akutnih infektolo{kih bolesnika . Principi njege i terapije vitalno ugro`enog djeteta. problem lije~enja. VI/1. rekto i kolonoskopija. (hemoterapija. urgentna stanja u infektologiji dje~je dobi. interpretacija serolo{kih nalaza. Vje{tine: intubacija. uzimanje materijala za bakteriolo{ke i virusolo{ke pretrage. EKG i EEG. urinarni kateter. upotreba lijekova i nuspojave. Gastroenterologija 2 mjeseca Problem akutnih i kroni~nih gastroenterokolitisa razne etiologije (bakterijski. u trajanju od 1 mjeseca. konzervisanje i distribucija krvi – komplikacije transfuzije krvi i derivata (indikacija i kontra indikacije) – poreme}aj koagulacije krvi (sa hirur{kog aspekta) – DIK (diseminirana intravaskularna koagulacija) – Nakon zavr{ene edukacije specijalizant pola`e kolokvij. akutni i hroni~ni infektivni proljevi. reanimacija. Hospitalne infekcije. CVP. upalne bolesti centralnog nervnog sistema. Oportunisti~ke infekcije i infekcije imunosupresivnih bolesnika. parazitarni. principi antibiotske i hemoterapije. klini~ke. vakcinacija. Terapija i profilaksa zaraznih bolesti. primarna obrada rane). urogenitalne infekcije. respiratorne infekcije. – komunikacijske vje{tine. nuspojave. respiratorne infekcije. upotreba lijekova i nuspojave dijetni principi). Hroni~ne i rekurentne virusne infekcije. respiratorne bolesti.

punkcija organa i {upljina. EKG i EEG. kolecistitis. bronhiektazije. bolesti perikarda. hroni~ne bolesti plu}nog intersticija sarkoidoza. nefroza. sistematski eritemski lupus. hemoragije. konvulzije. Nefrologija 2 mjeseca Sindromi (nalaz urina nefrilis. Fiziologija i klini~ke osobine novoro|en~eta. dijabetologije i bolesti metabolizma. urinar ni kateter. naj~e{}e anomalije srca. poreme}aji crijevne cirkulacije. ratu i elementarnim nepogodama. te UZV Centar za intenzivnu njegu infektolo{kih bolesnika 3 mjeseca Neuroinfektolo{ki pregled. kolangitis kolelitijaza: pankreatitis cisti~na fi broza Hematologija i imunologija 2 mjeseca Struktura i funkcija ko{tane sr`i i uop}e imunopoetskog sistema. mali hirur{ki zahvati. gastritis. plazma stanica. mikarditis i perikarditis. intrakardijalna terapija. kaplji~ne …). ciroza. imunolo{ke. prehrana. mijelodisplazije. Vakcinacije. Principi i metode suzbijanja i sprje~avanja zaraznih bolesti. monocita. sindrom malapsorpcije. LP.umjetno disanje . imunolo{ke pretrage. radioizotopske pretrage. pseudomernbranozni kolitis divertikuloza. 4. crohnova bolest. dijagnosti~ke metode (biokemijske. cor pulmonale. poreme}aji frekverkcije i ritma. citolo{ke i histolo{ke pretrage). poreme}aj acidobaznog statusa i njegova korekcija. u zajednici s klini~kim mikrobiologom sudjelovati u pra}enju. sepse. Sjegronov sindrom. nefropatije. Gasne analize u dijagnostici respiratornih infekcija. Zadaci. ehoakardiografija i dopler. urgentni infektolo{ki bolesnici.intubacija Broj zahvata i postupaka 10 10 . jednjaka. {ok. koch. {e}ernom bolesti i bolestima metabolizma. 2011. imunolo{ki razvoj djeteta. ko`ni dijagnosti~ki testovi. mogu}nost i vrijednost dokaza antigena bakterija u urinu i dr. `utica. tetanus. ventilacijska funkcija plu}a. transplantacija srca. Prijavljivanje zaraznih bolesti i statisti~ka obrada materijala. uvo|enje privremenog pace maker. hipertenzija).B statusa. U toku specijalizacije specijalizant je obavezan obaviti odre|eni broj zahvata i postupaka: Vrsta zahvata i postupka Respiratorna insuficijencija . toksikoza. testovi funkcije bubrega. asistiranje kod traheotomije. zatajivanje srca poreme}aji ritma srca. endokarditis. ispitivati osjetljivost izoliranih uzro~nika te na osnovu izvr{enog. kateterizacija srca. limfocita. dijabetologije i bolesti metabolizma. KLINI^KA BIOHEMIJA 1 mjesec Upoznavanje sa biohemijskim i citolo{kim pretragama relevantnim za infektologiju (promjene u krvi. uzimanje materijala za bakteriolo{ke i virusolo{ke pretrage. biohemijske pretrage. Specifi~nosti kardiolo{kog pregleda djeteta. ~itanje RTG slika. akutne i kroni~ne upale CNS. osnove EKG u dje~joj dobi. EPIDEMIOLOGIJA SA ZDRAVSTVENOM STATISTIKOM 3 mjeseca Ovladavanje principima i metodama epidemiolo{kog izvi|anja i epidemiolo{ke ankete. upoznavanje sa citolo{ko-hematolo{kom i mikrobiolo{kom dijagnostikom limfnih ~vorova. akutne i hroni~ne upale plu}a. indikatora infekta). anemija. biopsijske citolo{kohistolo{ke metode. tubulointersticijske bolesti bubrega. arterijska hipertenzija. bolesti verka (verikoziteti. metabolisti~ke i infiltrativne bolesti jetre: transplantacija jetre. osnove elektromiografije. osnove humoralnog imunog odgovora. bronhoskopija) 2 mjeseca Radiolo{ke pretrage. savremene metode u dijagnostici. tuberkuloza. ulcerozni kolitis. kolonoskopija. NEUROLOGIJA 2 mjeseca Neurolo{ki klini~ki pregled. upoznavanje sa novim metodama dijagnostike iz molekularne biologije. tromboflebitis. upoznavanje sa na~inom uzimanja materijala za mikrobiolo{ku dijagnostiku iz sterilnih i nesterilnih medija. mikrobiolo{ke. Endokrinologija i bolesti metabolizma 2 mjeseca Ovladati dijagnostikom i lije~enjem bolesti iz podru~ja endokrinologije. infekcija mokra}nog sistema. trovanja. KLINI^KA MIKROBIOLOGIJA 2 mjeseca Utvr|ivati etiologiju bolesti. {ok. uzimanje materijala za bakteriolo{ke i virusolo{ke pretrage. Imunolo{ke bolesti bubrega (glomerulonefritisi). policitemija. reumatska o{te}enja. reumatska bolest. peritonitis: enteroragije. funkcija i metod rada klini~kog epidemiologa. hemostaza. Funkcionalno ispitivanje jetre i bubrega. urinu. imuni kompleksi. te UZV. prehrana. angiokardiografija. elektrolita i A. urolitijaza. leukemija. urgentna stanja u neurologiji. UZV) 2 mjeseca EKG. biopsija jetre. b. principi antibiotske i hemoterapije. poreme}aji metabolizma. tromboembolije). ko{tane sr`i. poreme}aji hemostaze. Poreme}aji metabolizma vode i elektrolita. cerebralna cirkulacija. lNTERNA MEDICINA 12 mjeseci Kardiologija (EKG. radiologija u kardiologiji. punkcija perikarda. diferencijalna dijagnoza neurolo{kih sindroma. urinar ni kateter. hroni~ne bolesti jetre Neurolo{ki status u odnosu na razvojnu dob. utvr|ivati terapiju i njezin efekt. hospitalne infekcije. ko`ni dijagnosti~ki testovi. poreme}aji stanja svijesti i motornog razvoja. Vje{tine: parenteralna terapija. mjerenje CVP punkcija arterijskih krvi SOC defibrilacija. polineneuropatije. epilepsije. (angina pektoris. ulkusna bolest i druge bolesti `eluca. tjelesnih teku}ina i ko`e. punkcija organa i {upljina. sindrom glavobolje. Vje{tine: parenteralna terapija. bolesti grarkulocita. polineuritisi. radioizotopne pretrage radiolo{ke pretrage. LP. Dijagnostika (pregled mokra}e. `eluca i crijeva. Upoznati laboratorijske pretrage iz podru~ja endokrinologije. bilijarnog trakta. otkrivanju i spre~avanju bolni~kih infekcija. bolesti pleure i medijastinuma. uzimanja uzoraka za bakteriolo{ku obradu mokra}e-kultura. Posebno zna~enje celularnog imuniteta u infektu. dermatomiozitis. EEG Dijagnoza bolesti bubrega i mokra}nih putova. sindrom vaskulitisa. bronhitis i emfizem plu}a. hipoglikemija nedono{}e. 7. apendicitis. Elektroforetske i imunoelektroforetske promjene serumskih bjelan~evina. reumatoidni artritis. Principi sprje~avanja zaraznih bolesti u miru. glomerulopatije. bronhijalna astma. transplantacija ko{tane sr`i. bolesti slezene. ~itanje RTG slika. test optere}enja. Specifi~nosti pregleda bolesnika s bolestima endokrinih `lijezda. reanimacija. Pulmologija (RTG. biopsija. akutna i hroni~na renalna irisuficijencija. hepatitis. umjetna respiracija. Gastroenterologija s hepatologijom 2 mjeseca Dijagnosti~ke metode bolesti jetre. opstrukcija mokra}nih putova. planiranje racionalne obrade i dono{enje dijagnosti~kih i terapijskih zaklju~aka. SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 17 – Strana 19 mitiranih (AIDS). ishemi~na bolest srca. PEDIJATRIJA 4 mjeseca Poreme}aji metabolizma vode.^etvrtak. infekcijski i drugi endo i miokarditisi. bolesti jednjaka. Epidemiologija pojedinih grupa zaraznih bolesti (crijevne. nuspojave. infarkt miokarda). dispneja. likvoru i tkivnim te~nostima). osnove EEG. gastroskopije. makrofaga. bilirubina. gastrointestinalna alergija. EKG i EEG. kongenitalne sr~ane mane reumatska bolest. nefropatije. nuklearna kardiologija. iritabilno crijevo. epilepsija. trombocitopenija. malapsorpcija.

Broj 17 – Strana 20
- ambu ventilacija - aparaturna ventilacija Zastoj srca - masa`a srca - defibrilacija - medikamentozna konverzija Toaleta di{nih putova Subklavia kateter CVP Braunila Periferna vena Urinarni kateter Nazogastri~na sonda Lumbalna punkcija Subokcipitalna punkcija Traheotomija asistencija Skarifikacija Punkcija ko{tane sr`i Punkcija limfnog ~vora Mikrobiolo{ka, citolo{ka, bakteriolo{ka dijagnostika - Sterilni materijali (krv, urin, CSL itd.) - Nesterilni materijali (brisevi, ispirak nazofarinksa, bronhoalveolarni ispirak, itd.)

SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH
10 10 10 10 10 25 10 10 20 25 15 50 50 10 2 2 5 5

^etvrtak, 7. 4. 2011.

20 50

INTERNA MEDICINA Vrsta specijalizacije: Trajanje specijalizacije : Plan specijalizacije:
[IRA TEMATSKA OBLAST

OSNOVNA 4 godine (48 mjeseci)

U@A TEMATSKA MJESTO TRAJANJE OBLAST OBAVLJANJA MJESECI STA@A Uvodni dio - op}a Medicinski 1 teorijska nastava fakultet INTERNA MEDICINA Bolni~ki odjel 18 interne medicine Kardiologija 4 Pulmologija 2 Gastroenterologija Hematologija Nefrologija Endokrinologija Reumatologija i imunologija INFEKTOLOGIJA NEUROLOGIJA LABORATORIJSKA DIJAGNOSTIKA NUKLEARNA MEDICINA RAD NA INTERNOM ODJELU Bolni~ki odjel infektologije Bolni~ki odjel neurologije Hematolo{ki i biohemijski laboratorij Bolni~ki odjel nuklearnemedicin e Bolni~ki odjel interne medicine 3 2 2 2 3 2 2 2

2 21

PROGRAM SPECIJALIZACIJE UVODNI DIO - OSNOVNA TEORIJSKA NASTAVA 1 mjesec Osnovna teorijska nastava se provodi iz oblasti: – dono{enje klini~kih odluka, – komunikacijske vje{tine, – timski rad, – upravljanja sistemom,

– sposobnost sticanja i preno{enja znanja, – etika i propisi, – promocija zdravlja. Obavlja se na medicinskom fakultetu u ukupnom trajanju od 1 mjesec, u nastavnim turnusima (ljetni i zimski semestar) po planu koji utvr|uju navedeni fakulteti. RAD NA INTERNIM ODJELIMA Kardiologija i koronarna jedinica 4 mjeseca Sadr`aj obuke: Obrada bolesnika u ehokardiografskom kabinetu. Specijalizant se upoznaje sa indikacijama, metodologijom i interpretacijom ehokardiografskih nalaza (samostalno izvesti i intepretirati najmanje 30 testova). Upoznati dinami~ku elektrokardiografiju, ehokardiografiju (sve tehnike), kateterizaciju srca, angiokardiologiju, koronarografiju, interventne metode na koronarnim i perifernim krvnim `ilama i metode elektrofiziolo{kog ispitivanja srca probleme trajne i privremene elektrostimulacije srca i pra}enje rada elektrostimulatora srca. Ovladati dijagnostikom i lije~enjem sr~anih aritmija, reanimacijom, tehnikom uspostavljanja perifernog i sredi{njeg venskog puta, Upoznati izvo|enje i pra}enje hemodinamskih parametara, privremenu elektrostimulaciju srca i elektrokonverziju srca. Pregled kardiovaskularnog bolesnika, planiranje racionalne obrade i dono{enje dijagnosti~kih i terapijskih zaklju~aka pod nadzorom specijalista. Rad, odnosno prakti~na nastava u urgentnom centru, odnosno slu`bi gdje se upoznaje sa urgentnom dijagnostikom i terapijom. Rad u ergometrijskom kabinetu gdje se specijalizant upoznaje sa indikacijama, kontraindikacijama, tuma~enjem rezultata, odnosno osamostaljuje se za samostalni rad u ergometriji. Kardiolo{ka obrada bolesnika u sali za kateterizaciju (invazivna dijagnostika) gdje se upoznaje sa indikacijama, kontraindikacijama i metodama invazivne dijagnostike. Specijalizant mora da ovlada sljede}im vje{tinama: – ergometrijsko testiranje – konverzija ritma primenom DC {oka (sinhronog i asinhronog) – perikardna punkcija – mjerenje venskog pritiska – ugradnja privremenog pejsmekera (preko jugularne vene) – Doppler perifernih arterija i vena. – principi kontinuiranog mjerenja pritiska (Holter metoda). Po zavr{etku sta`a kolokvijum. Pulmologija 2 mjeseca Sadr`aj obuke: Teoretski dio: Klini~ka fiziologija i funkcijski testovi plu}a; Invazivni i neinvazivni dijagnosti~ki postupci u pulmologiji; Nespecifi~ne bolesti bronhija, plu}a i pleure; Tumori u grudnom ko{u; Respiracijska insuficijencija, tromboembolisam, cor pulmonale; Plu}na i vanplu}na tuberkuloza; Klini~ki i odeljenski seminari, prikazi. Prakti~ni dio: pregled pulmolo{kog bolesnika, planiranje racionalne obrade i dono{enje dijagnosti~kih i terapijskih zaklju~aka pod nadzorom specijaliste. Aktivan rad na klini~kim odeljenjima Aktivan rad u intenzivnoj respiracijskoj njezi U~e{}e u ambulantno-poliklini~koj slu`bi U~e{}e u timu za funkcijsku dijagnostiku Tuma~enje RTG nalaza grudnog ko{a i scintigrafije plu}a (u okviru rada na odeljenju).

^etvrtak, 7. 4. 2011.

SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH –

Broj 17 – Strana 21

Ovladati pleuralnom punkcijom i evakuacijom, eksuflacijom pnematoraksa, toaletom bronha, interpretacijom ventilacijskih testova testovima difuzije, acidobaznim statusom, intrakutanim testiranjima, fizikalnom terapijom u pulmologiji te temeljnim mikrobiolo{kim testovima i torakalnom radiologijom Upoznati pulmolo{ku endoskopiju, laboratorij za funkcijsko ispitivanje respiracijskog sistema, alergolo{kim i mikrobiolo{kim pretragama. Gastroenterologija 3 mjeseca Sadr`aj obuke: Teoretski dio: Odabrana poglavlja i inovacije iz gastroenterologije i hepatologije Prakti~ni dio: – Gastroeneterohepatolo{ka obrada bolesnika u stacionaru i poliklinici - 160 – asistencija u rutinskoj, urgentnoj i operativnoterapijskoj endoskopiji organa za varenje - 60 – asistencija u dijagnosti~koj i interventnoj ultrasonografiji - 60 – asistencija u laparaskopiji - 10 – punkcija abdomena i diferencijalna dijagnoza ascitesa 10 punkcija – slijepa biopsija jetre - 5 biopsija – Slijepa biopsija tankog crijeva - 5 biopsija – Asistencija u timu za litotripsiju - 30 – Samostalno izvo|enje i tuma~enje odre|enih (specifi~nih) ispitivanja funkcije crijeva, jetre i pankreasa - 40 – Analiza i tuma~enje odre|enih radiolo{kih ispitivanja organa za varenje Asistencija u scintigrafskim i RIA ispitivanjima GIT-a - 20. Po obavljenom sta`u kolokvijum - provera uspeha savladanog gradiva. Hematologija 2 mjeseca Sadr`aj obuke: Teoretski dio: Odabrana poglavlja iz hematologije Klini~ki seminari Obavezno prisustvo stru~nim sastancima hematolo{ke sekcije Rad sa nastavnikom. Prakti~ni dio: – Hematolo{ka obrada bolesnika u hospitalnim uslovima (osnovna obrada, tuma~enje baznih vrednosti hematolo{kih analiza, dopunske dijagnoze metode lije~enja) i ovladati interpretacijom nalaza krvne slike i nalaza koagulograma. – Hematolo{ka obrada bolesnika u ambulantnim uslovima. – Rad u jedinici intenzivne njege (ovladavanje principima neodlo`ne medicinske pomo}i u hemoragijskim sindromima, agranulocitozama i akutnim leukemijama, hipoglikemijama, hiperkalijemijama i hipokalijemijama, cerebralnim komama zbog hemoragijskog sindroma i sl.). – Upoznati i rad specijaliziranih jedinica sterilne jedinice za intenzivno lije~enje hematolo{kih bolesnika, Centar za transplantaciju ko{tane sr`i i Centar za hemofilije. – Upoznavanje sa dopunskim dijagnosti~kim metodama u hematologiji (citolo{ko citohemijske analize punktata ko{tane sr`i, laboratorijska dijagnostika hemoragijskih sindroma, imunofenotipizacija, citogenetika) – Upoznavanje sa na~inom izvo|enja punkcije ko{tane sr`i i samostalno izvo|enje i upoznavanje sa izvo|enjem biopsije kosti i indikacijama za biopsiju, upoznavanje sa izvo|enjem i indikacijama za lumbalnu punkciju. – Upoznavanje sa terapijskim procedurama (protokolima) u lije~enju akutnih leukemija, malignih limfoma i drugih malignih hematolo{kih oboljenja. – Upoznavanje sa indikacijama za stalne perfuzione katetere i na~inom odr`avanja istih.

Upoznavanje sa principima supstitucione transfuziolo{ke terapije kod deficita pojedinih komponenti krvi i na~ini primjene raznih krvnih derivata. – Upoznavanje sa njegom te{kih hematolo{kih bolesnika (njega usne duplje, op}a njega, antipiretska terapija i sl.). – Upoznavanje sa indikacijama za citofereze i plazmafereze i na~ini primjene. – Upoznavanje sa laboratorijskim metodama u hematologiji i primjena radioizotopa (vijek eritrocita, trombocita). – Upoznavanje sa indikacijama obrade ko{tane sr`i za kulture }elija. Po obavljenom sta`u kolokvijum. Nefrologija 2 mjeseca Sadr`aj obuke: – Obrada i pra}enje nefrolo{kih bolesnika, pregled nefrolo{kog bolesnika, planiranje racionalne obrade i dono{enje dijagnosti~kih i terapijskih zaklju~aka pod nadzorom specijaliste. – Ovladati pretragom urina, postavljanjem urinarnih katetera ultrazvu~nom dijagnostikom hitnih stanja u nefrologiji (opstrukeija, hidronefroza, tumor) – Upoznati tehniku biopsije bubrega, principe i postupak hemodijalize, ultrazvu~nu dijagnostiju u nefrologiji, radiolo{ke dijagnosti~ke i terapijske metode u nefrologiji. – Urgentna stanja u nefrologiji – Funkcionalno ispitivanje bubrega – Upoznavanje sa hemodijalizom i peritonalnom dijalizom – Upoznavanje sa plazmaferezom – Upoznavanje sa pripremom za transplantaciju i lije~enje bubrega. Po obavljenom sta`u obavezan kolokvijum. Endokrinologija s dijabetologijom 2 mjeseca Sadr`aj obuke: Pregled bolesnika s bolestima endokrinih `lijezda, {e}ernom bolesti i bolestima metabolizma, planiranje racionalne obrade i dono{enje dijagnosti~kih i terapijskih zaklju~aka pod nadzorom specijaliste. Endokrinolo{ka obrada bolesnika u hospitalnim uslovima (osnovna obrada, tuma~enje baznih vrijednosti hormona, izvo|enje supresionih i stimuli{u}ih testova i njihova interpretacija, dopunske dijagnozne metode i lije~enje). Endokrinolo{ka obrada bolesnika u ambulantnim uslovima (rad u poliklinici sa nastavnikom). Ovladati dijagnostikom i lije~enjem bolesti iz podru~ja endokrinologije, dijabetologije i bolesti metabolizma. Ovladati tehnikom pregleda o~ne pozadine. Upoznati laboratorijske pretrage iz podru~ja endokrinologije, dijabetologije i bolesti metabolizma. Rad u jedinici intenzivne i urgentne nege (potpuno ovladavanje principima neodlo`ne medicinske pomo}i i dijabetskim komama, hipoglikemiji, akutnoj hipokalcemiji, adisonskoj i tireotoksi~noj krizi). Upoznavanje sa primenom vizualizacionih tehnika u endokrinologiji (ultrazvuk, nuklearna medicina, CT i magnetna rezonanca). Ovladavanje postupcima intenzificirane inzulinske terapije u dijabetesu (indikacije, kontraindikacije, mere kontrole). Upoznavanje sa indikacijom i primjenom inzulinskih pulzatilnih pumpi. Ovladavanje principima supstitucijske terapije kod deficita pojedinih ili grupa hormona. Ovladavanje principima supresione terapije kod hiperfunkcije endokrinih `lijezda. Upoznavanje sa laboratorijskim metodama u endokrinologiji, posebno sa RIA postupcima. Po obavljenom sta`u obavezno je polaganje kolokvijuma.

Broj 17 – Strana 22

SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH

^etvrtak, 7. 4. 2011.

Reumatologija i imunologija 3 mjeseca Sadr`aj obuke: Samostalna obrada najmanje po jednog bolesnika iz svake grupe reumatolo{kih oboljenja. Samostalno vo|enje istorije bolesti za najmanje 10 bolesnika. Ovladavanje laboratorijskom dijagnostikom reumatolo{kih oboljenja. Ovladavanje rendgenolo{kom dijagnostikom reumatolo{kih oboljenja. Ovladati dijagnostikom i lije~enjem imunolo{kih bolesti, u prvom redu multisistematskih autoimunih bolesti, reumatskih bolesti i imunodeficijencija. Savladavanje tehnike punkcije zglobova sa intraartikularnim davanjem lijekova - samostalno izvo|enje 10 procedura. Savladavanje tehnike lokalne primene lijekova (periradikularno, periartikularno, enteze) samostalno izvo|enje 20 procedura. Upoznati alergolo{ke principe dijagnostike i lije~enja, zna~enje ko`nih testova i provokacijskih testova u alergologiji. Upoznati osnovne karakteristike laboratorijskih testova (serolo{kih, celularnih), principe imunoflourescencije, enzimskih testova, njihovu primjenu i interpretaciju rezultata. Alergolo{ka-imunolo{ka obrada bolesnika u stacionaru i poliklinici. Asistencija u rutinskoj i urgentnoj dijagnostici i adekvatnoj pomo}i u stacionaru i poliklinici. Asistencija i u~e{}e u proceduri dozno provokativnih testova u poliklinici i dnevnoj bolnici. Ovladavanje tehnikom izvo|enja sternalne funkcije pleuralne, perikardne i abdominalne i uzimanje uzoraka arterijske krvi po tri intervencije. Obuka aplikacija ambu maske i intubacije, traheotomije, vje{ta~kog disanja i dehidrilacije. Asistencija i obuka u izvo|enju ko`nih proba, biopsije ko`e, potko`nog tkiva i mi{i}a sa interpretacijom. Samostalno izvo|enje i asistencija u izvo|enju specifi~nih testova in vivo. Po obavljanju sta`a kolokvijum. INFEKTOLOGIJA 2 mjeseca Sadr`aj obuke: Pregled infektolo{kog bolesnika, planiranje racionalne obrade i dono{enje dijagnostni~kih i terapijskih zaklju~aka pod nadzorom specijaliste. Ovladati dijagnostikom i lije~enjem zaraznih bolesti i upoznati temeljne laboratorijske pretrage u infektologiji. Aktivan rad sa bolesnicima na sljede}im odjeljenjima: Odjeljenju za infekcije gastrointestinalnog trakta Odjeljenju za infekcije hepatobilijarnog sistema Odjeljenju AIDS-a Odjeljenju za nejasna febrilna stanja Odjeljenju za intenzivnu njegu i reanimacije. Po obavljenom sta`u kolokvijum. NEUROLOGIJA 2 mjeseca Sadr`aj obuke: Teoretski dio: Uvod u neurologiju, neurolo{ka propedeutika, savremeni pristup u neurologiji; Dijagnostika neurolo{kih oboljenja; Kome - diferencijalna dijagnoza, reanimacija, lije~enje; Glavobolja; Cerebrovaskularne bolesti; Epilepsije i drugi paroksizmalni poreme}aji; Neuromi{i}ne bolesti; Kraniocerebralne povrede; Ekstrapiramidne bolesti. Dje~ja neurologija (naglasak je na grani~na podru~ja sa internom medicinom). Prakti~ni dio: Pregled neurolo{kog bolesnika, planiranje racionalne obrade i dono{enje dijagnosti~kih i terapijskih zaklju~aka pod nadzorom specijaliste.

Ovladati dijagnostikom i lije~enjem naj~e{}ih neurolo{kih bolesti, osobito relevantnih za internu medicinu, ovladati tehnikom punkcije cerebrospinalne teku}ine. Upoznati principe elektroencefalografije, elektromiografije, pregled o~ne pozadine. Urgentna neurologija. LABORATORIJSKA DIJAGNOSTIKA 2 mjeseca Sta` iz laboratorijske dijagnostike ima za cilj da ljekarima na specijalizaciji interne medicine pru`i neophodna znanja i upozna ih sa hematolo{kim, biohemijskim i drugim laboratorijskim pretragama koje se primjenjuju u obradi internisti~kog bolesnika. NUKLEARNA MEDICINA 2 mjeseca Sta` iz nuklearne medicine ima za cilj da ljekarima na specijalizaciji interne medicine pru`i neophodna znanja i upozna ih sa vje{tinama koje ova medicinska disciplina primjenjuje u funkcionim, hemodinamskim i morfolo{kim ispitivanjima, kao i u terapiji pojedinih oboljenja, i to iz sljede}ih oblasti: Nuklearna kardiologija i pulmologija: Radiokardiografija; Nuklearna miokardiografija; Nuklearna ventrikulografija; Farmakolo{ki stres testovi; Ventilaciona perfuziona ventilacija plu}a. Nuklearna gastroenterohepatologija: Kvantitativne scintigrafske metode za ispitivanje gastrointestinalnog sistema; Scintigrafija i SPET jetre; Hepati~ka radionuklidna angiografija; Imunoscintigrafija karcinoma kolona i rektuma; Hepato-bilijarna scintigrafija i procjena motiliteta holeciste. Nuklearna onkologija i hematologija: Nuklearno-medicinske metode u onkologiji; Imunoscintigrafija i radioimunoterapija malignih tumora; Ispitivanja ferokinetike i eritropoeze kao i kinetike i vijeka trombocita; Ispitivanje apsorbcije i metabolizma vitamina B12; Scintigrafija slezene i limfnog sistema. Nuklearna endokrinologija: Kvantitativni testovi i racionalna nuklearno-medicinska dijagnostika tireoidnih disfunkcija; Scintigrafija kore nadbubre`nih `lijezda i tumora hromafilnog tkiva; Scintigrafija paratireoidnih i pljuva~nih `lijezda. Nuklearna nefro-urologija i nuklearna osteologija: Radiorenografija i karakteristike patolo{kih radiorenograma; Odre|ivanje renalnih klirensa; Scintigrafija bubrega; Nuklearno-medicinske metode u procjeni uspjeha transplantacije bubrega i andrologiji; Scintigrafija skeleta u benignim i malignim bolestima kostiju. Po obavljenom sta`u kolokvijum. RAD NA INTERNOM ODJELU 21 mjesec Rad na internom odjelu ima za cilj da ljekarima na specijalizaciji omogu}i prakti~nu primjenu ste~enih znanja i vje{tina. Ovo uklju~uje rad na odjelu i u poliklinici, te de`urstva. Bolni~ko pra}enje bolesnika putem odgovaraju}ih medicinskih protokola. Medicinska dokumentacija i evidencija. KLINI^KA FARMAKOLOGIJA S TOKSIKOLOGIJOM Vrsta specijalizacije: OSNOVNA Trajanje specijalizacije : 4 godine /48 mjeseci/ PROGRAM SPECIJALIZACIJE
[IRA OBLAST U@A OBLAST MJESTO OBAVLJANJA STA@A Medicinski fakultet TRAJANJE MJESECI 1 6 Klini~ka Bolni~ki odjel farmakologija Intenzivna njega Bolni~ki odjel intenzivne njege Infektologija Bolni~ki odjel infektologije 1 1 2

Uvodni dio - op}a teorijska nastava Uvodni dio

^etvrtak, 7. 4. 2011.
Farmakolo{kotoksikolo{ki laboratorij Neurologija Pedijatrija Farmakologija s toksikologijom Farmakologija Kardiologija Gastroenterologija Klini~ka imunologija i reumatologija Intenzivna njega Endokrinologija i dijabetes Nefrologija Psihijatrija Klini~ka pedijatrijska toksikologija Toksikologija Zakonodavstvo

SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH
Farmakolo{ko-toksik olo{ki laboratorij Bolni~ki odjel neurologije Bolni~ki odjel pedijatrije Bolnica Farmaceutska industrija Bolni~ki odjel interne medicine Bolni~ki odjel interne medicine Bolni~ki odjel interne medicine Bolni~ki odjel intenzivne njege Bolni~ki odjel interne medicine Bolni~ki odjel interne medicine Bolni~ki odjel psihijatrije Bolni~ki odjel pedijatrije Bolnica Federalno ministarstvo zdravstva, Zavod zdravstvenog osiguranja i reosiguranja Federacije Bosne i Hercegovine, Agencija za lijekove i medicinska sredstva Bosne i Hercegovine - Kontrolni laboratorij ½ ½ 1 12 6 2 2 2 2 1 1½ 2 2 3½

Broj 17 – Strana 23 1 mjesec

Pedijatrija Zna~ajke primjene lijekova u dje~joj dobi.

1

Godi{nji odmor

4

Uvodni dio - osnovna teorijska nastava 1 mjesec Osnovna teorijska nastava se provodi iz oblasti: – dono{enje klini~kih odluka, – komunikacijske vje{tine, – timski rad, – upravljanja sistemom, – sposobnost sticanja i preno{enja znanja, – etika i propisi, – promocija zdravlja. Obavlja se na medicinskom fakultetu u ukupnom trajanju od 1 mjesec, u nastavnim turnusima (ljetni i zimski semestar) po planu koji utvr|uju navedeni fakulteti. Uvodni dio specijalizacije 6 mjeseci Klini~ka farmakologije 1 mjesec Savladavanje tra`enja podataka o nuspojavama i priprema izvje{taja za prijavitelje i farmaceutsku industriju. Intenzivna njega odraslih 1 mjesec Savladavanje osnovnih tehnika obrade i lije~enja otrovanih narkomana. Infektologije 2 mjeseca Savladavanje osnovnih principa lije~enja zaraznih bolesti Farmakolo{ko-toksikolo{ki laboratorij 15 dana Interpretacija nalaza laboratorijskih pretraga i koncentracija lijekova u krvi Neurologija 15 dana Uvid u lije~enje glavnih neurolo{kih bolesti

KLINI^KA FARMAKOLOGIJA S TOKSIKOLOGIJOM 12 mjeseci Bolnica - rje{avanje terapijskih i toksikolo{kih problema (konkretnih uz krevet bolesnika i simuliranih) hospitaliziranih bolesnika. Ambulanta - priprema klini~ko-farmakolo{kih mi{ljenja (terapijskih ili kao dijela dokumentacije za registraciju lijeka). Aktivno sudjelovanje u klini~kom eksperimentu na ambulantnim bolesnicima (bar 4). Laboratorij - sudjelovanje u eksperimentima na zdravim dobrovoljcima (bioekvivalencija, osnove farmakokinetskih studija i izra~unavanja), priprema plana ispitivanja, provedba eksperimenta, priprema zavr{nog izvje{taja - (bar 3). Interpretacija rezultata mjerenja koncentracija lijekova u tjelesnim teku}inama. Agencija za lijekove i medicinska sredstva BiH - Ured za farmakovigilanciju: – upoznavanje s aktivno{}u Ureda, – prijem prijava, obrada prijava, priprema "povrata informacija" prijaviteljima. Pisanje povratnih pisama (20-ak). Slu`enje dokumentacijom Ureda koja redovno sti`e iz SZO, bibliotekom Instituta za klini~ku farmakologiju pri medicinskom fakultetu i svim glavnim izvorima informacija o lijekovima; – upoznavanje s radom bolni~ke komisije za lijekove, radom na bolni~koj listi lijekova, konceptom i radom s rezervnim lijekovima (antibioticima, antiemeticima i dr.); – upoznavanje s pripremom Biltena o lijekovima i Pharmacima. Sastavljanje vijesti, komentara i drugih dijelova navedenih publikacija – priprema bar 3 teksta za Bilten ili Pharmaca. – upoznavanje i sudjelovanje u drugim informacijskim aktivnostima Instituta za klini~ku farmakologiju pri medicinskom fakultetu (npr. za potrebe Zavoda zdravstvenog osiguranja i reosiguranja Federacije Bosne i Hercegovine). Kolokvij. FARMAKOLOGIJA (farmaceutska industrija s Istra`iva~kim institutom) 6 mjeseci Upoznavanje laboratorijskih tehnika i vje{tina (vaganje piptiranje, centrifugiranje, mjerenje el. potencijala itd.). Upoznavanje manipulacija s laboratorijskim `ivotinjama (anestezija, intraperitonalna ili druga primjena lijeka, uzimanje uzoraka krvi, seciranje `ivotinja, preparcija tkiva i organa, transplantacija ko`e i drugih tkiva, itd.) i zahvati fiksacija. Upoznavanje neophodnih uvjeta za ispravno uzgajanje laboratorijskih `ivotinja u stajama, razli~ite vrste anestezije, rad anestezije. Decerebracija, tehnike rada i mjerenja u~inka lijekova. Krvni pritisak, EKG, pletizmografija, EEG, intrakranijalni tlak, diuraza, analgezija. U~inak neurotropnih lijekova (ekscitacija inhibicija posttetani~ka potencijacija, itd.), biohemijske metode, vezanje: za receptor, u~inci lijekova na neurotransmitere; eksperimentalni ulkus i njegova terapija; Farmakokinetika radioaktivno ozna~ene materije: ispitivanje akutne i hroni~ne toksi~nosti; pretra`ivanja strane literature na zadanu temu prije postavljanja eksperimenta; sudjelevanje u pripremi plana pokusa ispitivanja lijekova na `ivotinjskim modelima: vo|enje laboratorijskog dnevnika, bilje`enje rezultata pokusa: statisti~ka obrada rezultata pokusa na ra~unalu, sudjelovanje u pripremi nau~nih radova s rezultatima provedenih eksperimenata; sudjelovanje u pripremi nau~nih i stru~nih skupova, predavanja i sl.; sudjelovanje u izradi farmakolo{ko-toksikolo{kog mi{ljenja

upoznavanje s bazama podataka o otrovima u prometu. upoznavanje s osobitostima i epidemiologije otrovanja djece i preventivnim djelatnostima. INTENZIVNA NJEGA 2 mjeseca 6. Nakon svakog boravka kolokvij. Upoznavanje s principima zakonodavstva podru~ja lijekova i rada navedenih ustanova koje pokrivaju pojedine aspekte klini~ke farmakologije i toksikologije.informacijski centar: prakti~ni rad s bazama podataka o otrovanjima lijekovima i drugim otrovima. Zavod zdravstvenog osiguranja i reosiguranja Federacije Bosne i Hercegovine. sudjelovanje u izradi toksikolo{kih mi{ljenja). pankreasa i jetre Funkciono ispitivanje endokrinih `lijezda Funkciona ispitivanja `iv~anog sistema Sta` iz drugih grana Klini~ka fiziologija u internoj medicini Zarazne bolesti Klini~ka fiziologija i hirurgija Pedijatrija Neuropsihijatrija 1 Bolni~ki odjel kardiologije 2 Bolni~ki odjel gastroenterohep atologije 2 Bolni~ki odjel endokrinologije Bolni~ki odjel neurologije 11 Bolni~ki odjel interne medicine Bolni~ki odjel infektologije Bolni~ki odjel hirurgije Bolni~ki odjel pedijatrije Bolni~ki odjel neurologije i psihijatrije 2 1 5 1 2 2 1 UVODNI DIO OSNOVNA TEORIJSKA NASTAVA 1 mjesec Osnovna teorijska nastava se provodi iz oblasti: – dono{enje klini~kih odluka. . – timski rad. – komunikacijske vje{tine. postupaka s akutno i hroni~no otrovanim u smislu pra}enja. priprema biolo{kog materijala za analizu.farmakokinetska i toksokinetska izra~unavanja (izra~unavanja farmakokinetskih parametara i simulacija. proizvodnji uporabi. – upravljanja sistemom. Intenzivna njega Pedijatrijska klinika . 2011.odjeli neuropedijatrije. Naglasak je na ciljanom radu u vezi s problemima klinike farmakologije i toksikologije uz posebnu pa`nju na slu`enje literaturom ovih podru~ja. pedijatrijske gatroenterologije. 4. vodi. aktivno sudjelovanje u lije~enju akutno otrovane djece. ZAKONODAVSTVO 1 mjesec Federalno ministarstvo zdravstva. upoznavanje tehnika dekontaminacije. individualizacija terapije. nadalje prepoznavanju otrovanja. – sposobnost sticanja i preno{enja znanja. tlu i biosferi. KLINI^KA IMUNOLOGIJA I REUMATOLOGIJA 2 mjeseca 5.Broj 17 – Strana 24 SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH [IRA OBLAST Uvodni dio Op}a teorijska nastava Teoretska i prakti~na nastava iz ove oblasti Klini~ka fiziologija Ispitivanje zapremine i fizikohemijskih karakteristika tjelesnih te~nosti Funkcija ispitivanja bubrega Imunolo{ka ispitivanja Bolni~ki laboratorij univerzitetsko-k lini~ke bolnice Bolni~ki odjel nefrologije Bolni~ki odjel imunologije univerzitetsko-k lini~ke bolnice Bolni~ki odjel pulmologije U@A OBLAST ^etvrtak. ENDOKRINOLOGIJA I DIJABETES 1 mjesec 7. kardiologije i nefrologije TOKSIKOLOGIJA 3. HEMATOLOGIJA 2 mjeseca 4.prepoznavanje otrovanja u djece. primjena sredstava za{tite kod intervencija u kriznim stanjima. postupci s otrovnim djetetom (op}i detoksikacijski i specijalni antidotski). Ambulanta . Obavlja se na medicinskom fakultetu u ukupnom trajanju od 1 mjesec. 7. Agencija za lijekove i medicinska sredstva Bosne i Hercegovine Kontrolni laboratorij. UVODNI DIO Teoretska i prakti~na nastava iz ove oblasti 8 mjeseci Teoretska i prakti~na nastava iz oblasti klini~ke fiziologije organizovana na medicinskom fakultetu. upu}ivanje klini~ko-toksikolo{kih informacija u druga sredi{ta u dr`avi. analiza otrova u zraku. bioekvivalencija lijekova): . KARDIOLOGIJA 2 mjeseca 2. prevencije lije~enja.5 mjeseci 8. ekotoksikologija (uzorkovanje. dokazivanja mjerenja otrova i lijekova u biolo{kom materijalu).krizna stanja (ovladavanje pretra`ivanjem baze podataka. KLINI^KA PEDIJATRIJSKA TOKSIKOLOGIJA 2 mjeseca Bolnica . – promocija zdravlja. – etika i propisi. otkrivanje otrova brzim priru~nim testovima).5 mjeseci Klini~ko laboratorijska dijagnostika (uzorkovanje. PSIHIJATRIJA 2 mjeseca Program i vje{tine od 1-8 obuhva}aju sve aktivnosti na podru~ju racionalne farmakoterapije. klini~kog ispitivanja i razvoja novih terapijskih principa. KLINI^KA FIZIOLOGIJA Vrsta specijalizacije: OSNOVNA Trajanje specijalizacije : 3 godine /36 mjeseci/ PLAN SPECIJALIZACIJE 4 2 1 Funkciono ispitivanje respiratornog sistema Funkciono ispitivanje kardiovaskularnog sistema Funkciono ispitivanje digestivnog sistema. NEFROLOGIJA S ODJELOM ZA POSTUPKE DIJALIZE 1. metode otkrivanja. priprema klini~ko-toksikolo{kih informacija. u nastavnim turnusima (ljetni i zimski semestar) po planu koji utvr|uju navedeni fakulteti. te pretra`ivanje javnih baza podataka o otrovanjima u Evropi i SAD. MJESTO TRAJANJE TRAJANJE OBAVLJANJA (mjeseci) (mjeseci) STA@A Medicinski 9 fakultet 1 8 16 1. . GASTROENTEROLOGIJA 2 mjeseca 3.

SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 17 – Strana 25 KLINI^KA FIZIOLOGIJA 16 mjeseci Specijalizant upoznaje principe i istra`ivanja. serolo{ke analize komplementa). odre|ivanja sastava tjelesnih te~nosti i pra}enja acidobazne ravnote`e sa mjerenjem i izu~avanjem raspodjele vode u razli~itim tjelesnim prostorijama (metode razrje|enja te{kom vodom. raepsorptivne funkcije distalnih i sabirnih kanali}a (test dilucije i koncentracije. mokra}ne be{ike (elektromiografija. inhalaciona scinigrafija plu}a). 7. enzimsko testiranje renina ili angiotenzina). radioizotopska metoda). leukocitne loze (kvantitativna i kvalitativna skretnja bijele krvne slike. Funkcionalno ispitivanje kardiovaskularnog sistema 2 mjeseca Upoznaje se sa metodama i tuma~enjem nalaza invazivnog ispitivanja hemodinamike (kineventrikulografija. 7. otkrivanje povr{inskih antigena T }elija. interstinalne apsorpcije (radioizotopske metode i dr.). radioimunolo{ke tehnike. mjerenje rastegljivosti plu}a. osnovama dijetetike (ispitivanje i odre|ivanje ukupnih kalori~nih potreba. radioimunolo{ko ispitivanje digestivnih hormona). Upoznaje se sa metodama hemodijalize.^etvrtak. plazme. Funkcionalno ispitivanje endokrinih `lijezda 2 mjeseca Upoznaje se sa funkcionim testovima i nalazima dobijenim ispitivanjem hipofize (adenohipofiza radioizotopske. Ovladava metodama ispitivanja krvnog pritiska. EDTA). sti~e prakti~na znanja o kontroli funkcija pojedinih sistema u bolesnika sa poreme}enom hemeostazom (posebno vodeno-sonom) i acidobaznim disbalansom. radioizotopsko ispitivanje plu}ne cirkulacije. reapsorpacije i sekrecije proksimalnih tubula (odre|ivanje tubularnog transporta glukoze. Savladava znanja o imunologiji krvnih grupa i njihovoj prakti~noj primeni. PAH diodrast). brzom dijagnostikom i urgentnom korekcijom ovih disbalansa. savremene metode kori{}enjem celularnih i subcelularnih sistema. 2011. kreatinina. radioizotopske metode ispitivanja perifernog krvotoka i radioimunolo{ke metode ispitivanja kardiovaskularnog sistema). tuma~enje i prakti~nu primenu dobijenih podataka: 1. ferokinetike. enzimopatija i hemoglobinopatija). osmotskog klirensa i klirensa slobodne vode). ITV test. biolo{ko. 3. gasne analize u mirovanju i ergometriji. Detaljno se upoznaje sa na~inom pripremanja i klini~kom aplikacijom parenteralnih rastvora. pO2. osposobljava se za analizu. du`ine `ivota eritrocita. sa mjerenjem pokazatelja acidobaznog bilansa (metode. test optere}enja). protrombinsko vrijeme. sa odre|ivanjem koli~ine elektrolita i opasnih sastojaka koji uti~u na raspodjelu vode i odr`avanje osmotske ravnote`e (standardne laboratorijske metode). laboratorijsko pra}enje heparinske. Osposobljava se za tuma~enje nalaza dobijenih ovim ispitivanjima. o ispitivanjima posttransfuzionih. kao i dinamiku promena koje nastaju pri korekciji homeostaze. Upoznaje se sa metodama i tuma~enjem nalaza dobijenih ispitivanjem bubre`ne cirkulacije (odre|ivanje zapremine protoka krvi i plazme PAH i diodrast. Upoznaje se sa metodama i osposobljavanja za tuma~enje nalaza dobijenih ispitivanjem pojedinih baza hemostaze. glumerularne filtracije (klirens inulina. plu}ne mehanike (penumotohografija. obilje`enim eritrocitima. angiografija. adhezivnosti. Funkcionalno ispitivanje respiratornog sistema 1 mjesec Upoznaje se sa metodama i tuma~enjem nalaza dobijenih ispitivanjem plu}ne ventilacije (standardna spirografija. osposobljava se za dijetetsku korekciju u stanjima op}e i specifi~ne malnutracije i hiperalimentacije. 4.Funkcionalno ispitivanje digestivnog sistema. 5. citohemijska karakterizacija poreme}aj leukocita). Sti~e znanja iz metodologije ispitivanja pankreasa i jetre i osposobljava se za tuma~enje nalaza. pletizmografija. klirens ureje. flebografija. detekcija hemolize. razgradnih proizvoda fibrina. sekrecije (klasi~ne metode. koronarografija. alkalne rezerve. protok/ volumen sa sobnim vazduhom i smjesom HeO2. PSP test). pristupe izu~avanja regulacionih sistema u fiziolo{kim i patofizilo{kim uslovima. realna angiografija). za procjenu funkcionog stanja granulocita (hemotaksa.). Funkcija ispitivanja bubrega 2 mjeseca Ovladava tuma~enjem nalaza dobijenih rutinskim pregledom mokra}e i odre|ivanjem sadr`aja jedinjenja neproteinskog azota u krvi. difuzije i plu}ne cirkulacije (ispitivanje raspodjele inhaliranih gasova. trombocitnih faktora). vaskularnog integriteta (test kapilarne rezistencije. Sti~e prakti~na znanja o kontroli fiziolo{kih parametara u koronarnoj jedinici. Ispitivanje hematopoeznog sistema i homeostaze 2 mjeseca Osposobljava se za tuma~enje nalaza osnovnih laboratorijskih hematolo{kih ispitivanja i nalaza biohemijskih citolo{kih analiza u ovoj oblasti. radioizotopsko odre|ivanje protoka i rezidualnog urina). kumarinske i trombolizne terapije. brzine i obnove `eljeza u krvi u toku 24 ~asa. u dijagnosti~ke svrhe ispituje uticaj izazvanih poreme}aja odre|enog homostaznog sistema na funkcije pojedinih organa ili sistema. biohemijske analize. test hemiluminiscencije). savladava indikacije za upotrebu nutritivnih rastvora i ishrane . amonijum hlorid. hemoliti~kih i drugih reakcija i upoznaje principe lije~enja nadoknadom krvi. vrijeme krvarenja. antipirinom. pCO2 baznog ekcesa). odre|ivanja pH krvi. za ispitivanje funkcionalnog stanja i funkcije limfocita (testovi aktivacije limfocita. hisografija) neinvazivnog ispitivanja hemodinamike (elektrokardiografija. odre|ivanje procentualnog odnosa T i V limfocita. Upoznaje se sa metodologijom klini~kih i biohemijskih ispitivanja nutritivnog statusa. pojedinih hranljivih materija). peritonealne dijalize i drugim postupcima ekstrakorporalne depuracije. radioaktivnim natrijumom i dr. sekretorne funkcije distalnih tubula (odre|ivanje izlu~ivanja H jona. metodama ispitivanja energetskog metabolizma. Ispitivanje zapremine i fizikohemijskih karakteristika tjelesnih te~nosti 4 mjeseca Specijalizant se upoznaje sa metodama mjerenja volumena. ehografija. vazoporesinski test. radioizotopska kvantitativna selektivna kardiografija. pankreasa i jetre 2 mjeseca Upoznaje se sa metodama i tuma~enjem nalaza dobijenih ispitivanjem motorike pojedinih dijelova digestivnog sistema (radiolo{ke procedure. scintrigrafija bubrega. 4. 2. Upoznaje se sa metodologijom funkcionalnih ispitivanja organa i sistema ~oveka. odre|ivanje faktora koagulacije. scintigrafija srca i njegovih {upljina. funkcije bubrega zbirnim testovima (radiorenografija. bilo{ko doziranje pojedinih od hormona.per os i tuba`om. intubacione i scintigrafske metode). Imunolo{ka ispitivanja 1 mjesec Upoznaje se sa klini~ko-laboratorijskim metodama za dokazivanje antigena i antitijela (parcipitacione. imunofluorescentne metode. 6. odre|ivanje osmolarnosti krvi i mokra}e. Upoznaje se sa dijagnostikom poreme}aja eritrocitne loze (radioizotopsko odre|ivanje eritopoeze. Sti~e znanja o savremenim laboratorijsko-dijagnosti~kim testovima iz imunohematologije. poreme}aja trombocita (odre|ivanje broja trombocita. odre|ivanje du`ine `ivota leukocita i trombocita. viskoznost krvi). poreme}aja koagulacije i fibrinolize (vrijeme koagulacije krvi. registracija krivulja protok/volumen i izvedeni parametri. . sa postupcima izvo|enja alergolo{kih ko`nih testova i osposobljava se za tuma~enje nalaza dobijenih ovim ispitivanjima. procjena difuzijskog kapaciteta plu}a. 8. visokozimetrija) ispitivanje raspiratornih poreme}aja aciobazne ravnote`e. upoznaje se sa nalazima dobijenim endoskopskim ispitivanjem. Upoznaje se sa metodama i nalazima dobijenim ispitivanjem realne hipertenzije. povr{inskih imunoglobilina V }elija).

dimijelinizuju}ih o{te}enja centralnog nervnog sistema i perifernih nerava. konvulzije) i postupcima reanimacije u dje~ijoj dobi. dijagnostiku. endokrinog pankreasa (biolo{ko doziranje insulina. test infuzije hipertoni~kih rastvora. dehidracija. {titne `lijezde.naro~ito koma. imunolo{ka ispitivanja).Broj 17 – Strana 26 SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH ^etvrtak. Upoznaje se sa dijagnosti~kim metodama i sti~e znanja o kontroli klini~ko-fiziolo{kih pokazatelja i lije~enju urgentnih stanja u pedijatriji ({ok. sti~e osnovna znanja za tuma~enje nalaza dobijenih ovim ispitivanjem. pituitrinski test). jedinicama intenzivne njege bolnica i osposobljava se za samostalno rje{avanje klini~ko-fiziolo{kih problema u timskom radu. Upoznaje se sa metodama ispitivanja i dokazivanja hipertenzije endokrinog porekla. Upoznaje specifi~nosti reakcija bolesnika razli~ite starosne dobi pri poreme}ajima homeostaze. 4. nadbubre`ne `lijezde (radioizotopske. upoznaje se sa intenzivnim lije~enjem takvih bolesnika i osposobljava da kori{}enjem i sintezom raspolo`ivih dijagnosti~kih pokazatelja sagledava i prati stanje bolesnika u cjelini. Upoznaje osnovne principe njege i ishrane dojen~eta i malog djeteta. a posebno vaskularnih. SPECIJALISTI^KI STA@ IZ DRUGIH GRANA Klini~ka fiziologija u internoj medicini 5 mjeseci Specijalizant savla|uje osnovna znanja iz etiopatogeneze. fluorimetrijske i kolorimetrijske metode). KLINI^KA IMUNOLOGIJA Vrsta specijalizacije: OSNOVNA Trajanje specijalizacije : 3 godine /36 mjeseci/ PLAN SPECIJALIZACIJE [IRA OBLAST Uvodni dio MJESTO TRAJANJE TRAJANJE OBAVLJANJA STA@A Medicinski 9 mjeseci fakultet Osnovna teorijska 1 mjesec nastava Teoretska i 8 mjeseci prakti~na nastava iz ove oblasti 27 mjeseci Imunolo{ki laboratorijski metodi Imunodijagnoza i imunoterapija imunolo{kih bolesti iz oblasti interna medicina Imunodijagnoza i imunoterapija imunolo{kih bolesti iz oblasti pedijatrija Transplantacija tkiva i organa Imunolo{ki laboratorij UKB Bolni~ki odjeli interne medicine 8 mjeseci U@A OBLAST Prakti~an stru~ni rad 8 mjeseci Bolni~ki odjeli pedijatrije 2 mjeseca Imunodijagnoza i imunoterapija imunolo{kih bolesti iz oblasti zarazne bolesti Imunodijagnoza i imunoterapija iz oblasti maligne bolesti Imunodijagnoza i imunoterapija imunolo{kih bolesti iz oblasti dermatologija Imunodijagnoza i imunoterapija imunolo{kih bolesti iz oblasti neurologija Bolni~ki odjeli za transplantaciju i Zavod za transfuzijsku medicinu FBIH Bolni~ki odjeli infektologije 1 mjesec 2 mjeseca Bolni~ki odjeli onkologije 2 mjeseca Bolni~ki odjeli dermatologije 1 mjesec Bolni~ki odjeli neurologije 1 mjesec UVODNI DIO OSNOVNA TEORIJSKA NASTAVA 1 mjesec Osnovna teorijska nastava se provodi iz oblasti: – dono{enje klini~kih odluka. klini~ke dijagnostike i lije~enja u hematologiji. farmakoterapiju i reanimatologiji. alkalne fosfataze. patogenezu i diferencijalnu dijagnostiku razli~itih tipova sinkope. poreme}aja svijesti razli~itog stupnja . 7. doziranja i ne`eljenih efekata lijekova u dje~ijoj dobi. radioizotopskim (scintigrafija mozga. polnih `lijezda (odre|ivanje rizi~nih steroida u mokra}i i plazmi). Zarazne bolesti 1 mjesec Specijalizant izu~ava etiopatogenezu. upoznaje klini~ku sliku i sti~e znanja iz dijagnostike naj~e{}ih neurolo{kih oboljenja. paratireodinih `lijezda. Upoznaje na~ine primjene.elektrofiziolo{kim (EEG. citolo{ka. klini~ke dijagnostike poreme}aja hemeostaze i disfunkcije pojedinih organa ili sistema u razli~itim urgentno nastalim stanjima u internoj medicini. upoznaje se sa metodama ispitivanja `iv~anog sistema . nefrologiji. Pedijatrija 2 mjeseca Specijalizant ovladava znanjima iz fiziologije i patolo{ke fiziologije dojen~eta i malog djeteta. Prou~ava etiologiju. neurohipofize . gastroenterologiji. crush sindroma. principe postoperativne njege bolesnika. Prati ne`eljena i toksi~na dejstva lijekova. krvavljenja i sti~e prakti~na znanja o kontroli klini~kofiziolo{kih parametara preoperativno ili postoperativno nastalih poreme}aja hemostaze i disfunkcija pojedinih organa ili sistema. Sti~e osnovna znanja iz oblasti medicinske psihologije i to naro~ito psihologije somatskih bolesti. pulmologiji. 2011. toksi~ne i alergijske reakcije bolesnika na lijekove. opekotina. Neuropsihijatrija 1 mjesec Savla|uje etiopatogenezu. klini~ku sliku i lije~enje intoksikacija izazvanih razli~itim biolo{kim etiolo{kim faktorima. radioimunolo{ke. Prati biolo{ke. (odre|ivanje Ca.).dehidratacioni test. biomagnetskim i imunopatolo{kim. Upoznaje patogenezu. – komunikacijske vje{tine. . ovladava dijagnosti~kim metodama i lije~enjem naj~e{}ih urgentnih stanja u ovoj grani medicine. Sti~e znanja iz etiopatogeneze. 9. prou~ava patogenezu i sti~e znanja iz diferencijalne dijagnostike i lije~enja urgentnih stanja koja mogu nastati u toku sli~nih zaraznih i nezaraznih oboljenja. Savla|uje dijagnostiku i lije~enje urgentnih stanja u neurologiji. Upoznaje postupke reanimacije. osposobljava se za klini~ku primjenu nalaza funkcionih ispitivanja i korekciju poreme}aja razli~itih vidova homeostaze. akutnih delirijuma i konfuznih stanja. Prakti~no radi u specijalisti~ko-konsultativnoj ambulanti za funkciona ispitivanja i dijagnostiku. fosfata. ovladava njegom i ishranom takvih bolesnika. ovladava znanjima o infuzionoj terapiji i ishrani takvih bolesnika. reografskim. kardiologiji. angiografija i ispitivanje mo`danog krvotoka). zapaljenskih. klini~koj alergologiji. radioizotopske i radioimunolo{ke metode). upoznaje se sa klini~kom slikom i klini~kom dijagnostikom {oka. endokrinologiji i bolestima metabolizma. Klini~ka fiziologija i hirurgija 2 mjeseca Ovladava etiopatogenezom. ispitivanje bilansa minerala uz pumo} markera). hromatografske. izazvani potencijali i dr. Upoznaje neurolo{ke poreme}aje nastale u toku hipoksemija i endogenih intoksikacija organizma. Funkcionalno ispitivanje `iv~anog sistema 1 mjesec Ovladava znanjima pregleda likvora (biohemijska.

– odre|ivanje koncentracije komponenti komplementa. – separacija plazme . anafilati~ka reakcija. – dokazivanje tkivnih antigena imunohistohemijskim metodima. RAST). krioglobulinemije). – odre|ivanje subpopulacija limfocita tehnikama stvaranja rozeta. – reumatoidnog faktora. Metodolo{ki postupci koji }e se specijalizantima demonstrirati: – sensitivni i automatski metodi za odre|ivanje koncentracije imunoglobulina. Imunodijagnoza i imunoterapija imunolo{kih bolesti iz oblasti interna medicina 8 mjeseci REUMATOLOGIJA . ADCC. – detekcija i odre|ivanje krioglobulina. – detekcija i odre|ivanje antitela prema eritrocitima. – komplementa. – odre|ivanje koncentracije imunoglobulina u krvi i drugim tjelesnim te~nostima imunodifuzionim metodima. Reiterov sindrom. – vaskulitisi razli~ite etiologije (poliarteritis nodosa. 4. SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 17 – Strana 27 – timski rad. – uklju~ivanje u eksperimentalni rad i samostalno izvo|enje odabranih eksperimentalnih cjelina. – dokazivanje imunokompleksa u tkivima imunohistohemijskim metodima. – upravljanja sistemom. limfni ~vorovi). ALERGOLOGIJA 1 mjesec Specijalizant sti~e znanje o imunopatogenezi. – mjerenje produkcije IL-1. preosetljivosti na aspirin). u nastavnim turnusima (ljetni i zimski semestar) po planu koji utvr|uju navedeni fakulteti. neutrofilima i trombocitima. . – odre|ivanje subpopulacija limfocita monoklonskim antitijelima. – odre|ivanje koncentracije krioglobulina. – etika i propisi. plazmocitom. 7. – antinuklearna antitijela i anti DNK antitijela. – izolacija limfocita iz krvi i drugih limfati~nih organa (ko{tana sr`. reumatska groznica. serumska bolest. HEMATOLOGIJA 1 mjesec Specijalizant sti~e znanje o imunopatogenezi. 2011. sistemski eritemski lupus. IL-2 i responsivnost }elija na IL-2. – imunofenotipizacija limfocita. – ispitivanje proliferacije limfocita u kulturi mije{anih limfocita. Njegenerova granulomatoza. benigna monoklonska gamapatija). Obavlja se na medicinskom fakultetu u ukupnom trajanju od 1 mjesec. mije{ana bolest vezivnog tkiva. alergije izazvane lijekovima. imunodijagnozi i imunoterapiji sljede}ih bolesti: – diskrazije plazma }elija (multipli mijelom. ankiloziraju}i spondilitis. – limfni (Hodgkin i non Hodgkin). – Behcetov sindrom. – izvo|enja i tuma~enja lupus band testa (LBT). Cilj. – organizacija rada laboratorije za klini~ku imunologiju. urtikarija.Ukupno trajanje 1 mjesec Specijalizant sti~e znanje o imunopatogenezi. atopijski dermatitis. sistemska skleroza. alergijske gastroenteropatije.). – tehnologija produkcije monoklonskih antitijela. Sjogrenov sindrom). A. krioglobulini). – imunolo{ka dijagnoza leukemija i limfoma primjenom panela monoklonskih antitijela. Specijalizant se upoznaje i obu~ava za izvo|enje sljede}ih laboratorijskih imunolo{kih metoda: – laboratorijska dijagnostika monoklonskih gamapatija (elektroforeza. – kultivisanje i odr`avanje }elijskih linija koje se koriste u imunolo{kim testovima. alergijska bronhijalna astma. Program prakti~ne obuke specifi~nih imunolo{kih testova koji }e se izvoditi u okviru klini~kog sta`a iz medicinske imunologije dat je u okviru pojedinih oblasti specijalne imunopatologije. Specijalizant se upoznaje sa i obu~ava za izvo|enje sljede}ih laboratorijskih imunolo{kih metoda: – detekcija i odre|ivanje imunokompleksa u tjelesnim te~nostima i tkivima. amiloidoza. – ispitivanje proliferativne sposobnosti limfocita u kulturi na nespecifi~ne mitogen (PHA. slezena. autoimunski i imunski poreme}aji koagulacije. – autoimunske i imunske anemije. NK i LAK citotoksi~nost). hranom. RF). – odre|ivanje koncentracije imunokompleksa (PEG. Prakti~an stru~ni rad na klinici 27 mjeseci Imunolo{ki laboratorijski metodi 8 mjeseci Specijalizant se upoznaje sa i obu~ava za izvo|enje sljede}ih laboratorijskih imunolo{kih tehnika: – uzimanje krvi i drugih tjelesnih te~nosti za imunolo{ka ispitivanja. angioedem. psorijazni artritis. – primjena fluorescentne mikroskopije i citoflourimetrije. imunodijagnozi i imunoterapiji sljede}ih bolesti: – reumatske bolesti (reumatoidni artritis. Valdenstromova makroglobulinemija. – mjerenje produkcije LIF-a. – sposobnost sticanja i preno{enja znanja. dermatopolimiozitis. ujedom insekata). – akutne i hroni~ne limfocitne i mijeloidne leukemije. – osnovne tehnike genetskog in`enjerstva. – odre|ivanje i tuma~enje nalaza "imunolo{kog statusa" kod sumnje na imunodeficijenciju. neutropenije i trombocitopenije. imunoelektroforeza. Specijalizant se upoznaje i obu~ava za izvo|enje sljede}ih laboratorijskih imunolo{kih metoda: – ko`ni testovi rane preosetljivosti. – aplikacija i tuma~enje ko`nih testova za procjenu reakcije kasne preosjetljivosti (primarni i sekundarni odgovor). – promocija zdravlja. – odre|ivanje "imunolo{kog statusa" po potrebi. imunodijagnozi i imunoterapiji sljede}ih bolesti: – alergijske bolesti (alergijski rinitis. – pseudoalergijske reakcije (preosetljivosti na kontrastna sredstva. lokalne anestatike. PNjM itd. – ispitivanje citotoksi~ne funkcije limfocita (LMC. – imunofenotipizacija }elija iz ko{tane sr`i. bolesti te{kog i lakog lanca.^etvrtak. – osnovni hromatografski metodi i viskozimetrija. UVODNI DIO Teorijska i prakti~na nastava na fakultetu 8 mjeseci Sljede}e oblasti imunologije: – Molekularna imunologija i imunologija – Celularna imunologija i imunoregulacija – Laboratorijski imunolo{ki metodi – Infekcijska imunologija – Transplantacijska imunologija – Tumorska imunologija – Op}a imunopatologija – Laboratorijski imunolo{ki metodi – Specijalna imunopatologija sa principima imunodijagnoze i imuno-terapije.seruma. – dokazivanje normalnih i patolo{kih proteina i imunoglobulina metodima imunoelektroforeze. – interpretacija rezultata fenotipizacije limfocita dobijenih fluorescentnom mikroskopijom i citofluorimetrijom. Con. – odre|ivanje ukupnog i specifi~nog IgE (PRIST. ukupni imunoglobulini. MIF-a i drugih medijatora reakcije kasne preosjetljivosti in vitro.

Broj 17 – Strana 28 – – –

SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH

^etvrtak, 7. 4. 2011.

odre|ivanje histamina, testovi provokacije reakcije na alergen, izvo|enje specifi~ne hiposenzibilizacije.

ENDOKRINOLOGIJA 1 mjesec Specijalizant sti~e znanje o imunopatogenezi, imunodijagnozi i imunoterapiji sljede}ih bolesti: – organspecifi~na autoimuna endokrina oboljenja (hroni~ni tireoiditis, primarni miksedem, Hashimotov tireoiditis, Gravesova bolest, tireogastri~na bolest, hroni~na adrenokortikalna insuficijencija, perniciozna anemija, diabetes mellitus tip I, poliendokrinopatije, mukokutana kandidijaza). Specijalizant se upoznaje i obu~ava za izvo|enje sljede}ih laboratorijskih imunolo{kih metoda: – detekcija i odre|ivanje autoimunih antitela (antitireoglobulinska, antiinsulinska, antigastri~na antitela) u tjelesnim te~nostima (metodom RIA i ELISA) i tkivima (imunofluorescentna i peroksidazna tehnika). NEFROLOGIJA 1 mjesec Specijalizant sti~e znanja o imunopatogenezi, imunodijagnozi i imunoterapiji sljede}ih bolesti: – glumerulonefritis (izazvan antitijelima prema bazalnoj membrani (sindrom Goodpasture), izazvan imunokompleksima (proliferativni, mezangioproliferativni, membranozni), – bubulointersticijski nefritis (izazvan antitijelima prema bazalnoj membrani, izazvan imunokompleksima). Specijalizant se upoznaje i obu~ava za izvo|enje sljede}ih laboratorijskih imunolo{kih metoda: – detekcija i odre|ivanje antitijela i imunokompleksa u tkivu bubrega imunofluorescentnim i imunoperoksidaznim tehnikama, – detekcija i odre|ivanje imunokompleksa u serumu (PEG, Cilj, RF). PULMOLOGIJA 1 mjesec Specijalizant sti~e znanje o imunopatogenezi, imunodijagnozi i imunoterapiji sljede}ih bolesti: – atopijska astma, hipersensitivni pneumonitis, aspergiloza, sarkoidoza, sindroma Goodpasture. Specijalizant se upoznaje i obu~ava za izvo|enje sljede}ih laboratorijskih imunolo{kih metoda: – dokazivanje preosetljivosti na pojedine antigene, – karakterizaciju limfnih }elija bronhijalnog alveolarnog livata (BAL). GASTROENTEROLOGIJA 1 mjesec Specijalizant sti~e znanje o imunopatogenezi, imunodijagnozi i imunoterapiji sljede}ih bolesti: – alergijske gastroenteropatije, rekurentne aftozne ulceracije, hroni~ni atrofi~ni gastritis, perniciozna anemija, celijakija, Kronova bolest, ulcerozni kolitis, hepatitisa B, hepatitis non-A non-B, hroni~na aktivni hepatitis, primarna bilijarna ciroze. Specijalizant se upoznaje i obu~ava za izvo|enje sljede}ih laboratorijskih imunolo{kih metoda: – ispitivanje preosetljivosti na pojedine alergene – detekcija i odre|ivanje antitela prema `eluda~noj sluznici. KARDIOLOGIJA 1 mjesec Specijalizant sti~e znanje o imunopatogenezi, imunodijagnozi i imunoterapiji sljede}ih bolesti: – Dresslerov sindrom, akutna reumatska groznica, autoimuni miokarditis. Specijalizant se upoznaje i obu~ava za izvo|enje sljede}ih laboratorijskih imunolo{kih metoda: – detekcija i odre|ivanje antisr~anih antitela u telesnim te~nostima i tkivima.

Imunodijagnoza i imunoterapija imunolo{kih bolesti iz oblasti PEDIJATRIJA 2 mjeseca Specijalizant sti~e znanje o imunopatogenezi, imunodijagnozi i imunoterapiji sljede}ih bolesti: – 165 deficijencija B limfocita (agamaglobulinemija, ste~ena hipogamaglobulinemija, prolazna hipogamaglobulinemija dojena~ke dobi, selektivna IgA deficijencija), – deficijencija T limfocita (kongenitalna timusna aplazija, hroni~na mukokutalna kandidijaza), – kombinovane imunodeficijencije (te{ka kombinovana imunodeficijencija Nezelof sindrom, ataksija telangiektazija, sindrom Njiskott-Aldrich, imunodeficijencije zbog nedostatka enzima (ADA, PNP), imunodeficijencije zbog poreme}aja }elijske membrane), poreme}aje fagocitne funkcije (hroni~na granulomatozna bolest, sindrom Chediak-Higashi, sindrom hiper IgE), deficijencije komplementa. Upoznaje se sa problemima sekundarnih imunodeficijencija, pedijatrijskog AIDS-a, sa alergijskim oboljenjima kod djece (posebno atopijskim dermatitisom), reumatskim oboljenjima kod djece (posebno juvenilnim artritisom - Morbus Still), sa problemom substitucione terapije gamaglobulinima, timusnim graftovima ili hormonima, problemima vakcinacije. Specijalizant se upoznaje i obu~ava za izvo{enje sljede}ih laboratorijskih imunolo{kih metoda: – ispitivanje parametara celularne i humoralne imunosti ("imunolo{ki status"): ko`ne probe kasne preosetljivosti, stimulaciju limfocita mitogenima i antigenima, kvantifikacijana fenotipizacija subpopulacija limfocita, odre|ivanje komplementa, imunoglobulina, elektroforeza proteina, – laboratorijsko pra}enje substitucione terapije gamaglobulinima, – ispitivanje preosetljivosti na alergene. Transplantacija tkiva i organa 1 mjesec Specijalizant sti~e znanje o imunopatogenezi, imunodijagnozi i imunoterapiji: – transplantacije bubrega, ko{tane sr`i i pankreasa (indikacije za transplantaciju, selekcija davaoca, imunolo{ka procjena primaoca i davaoca), – primjena imunosupresivne terapije (posebno Ciklosporina i kortikosteroidnih hormona, citotoksi~nih lijekova, antilimfocitnog seruma i monoklonskih antitijela), imunolo{ka kontrola postransplantacionog lije~enja, komplikacije imunosupresivne terapije, – odbacivanje kalema, bolesti kalema protiv doma}ina. Specijalizant se upoznaje i obu~ava za izvo|enje sljede}ih laboratorijskih imunolo{kih metoda: – odre|ivanje antigena glavnog histokompatibilnog kompleksa, – mije{ana kultura limfocita, – izvo|enje unakrsne reakcije, – organizacija i formiranje panela za HLA tipizaciju i banke HLA, – pro~i{}avanje ko{tane sr`i. Imunodijagnoza i imunoterapija imunolo{kih bolesti iz oblasti ZARAZNE BOLESTI 2 mjeseca Specijalizant sti~e znanje o imunopatogenezi, imunodijagnozi i imunoterapiji sljede}ih bolesti: – infekcije koje dovode do nastanka sekundarnih imunodeficijencija i to: virusne infekcije (infektivna mononukleoza, hepatitis A, B i nonA - nonB, CMV), parazitarne infekcije (toxoplazmoza, leishmanioza), – postinfekcijske bolesti sa autoimunom genezom (hroni~ni aktivni hepatitis, postvakcinalni emcefalomijelitis, akutni idiopatski polineuritis (Guillain-Barre) – infekcije koje neposredno o{te}uju imunski sistem (SIDS-AIDS) – osposobljava se za primjenu imunoprofilakse (aktivna i pasivna).

^etvrtak, 7. 4. 2011.

SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH

Broj 17 – Strana 29

Specijalizant se upoznaje i obu~ava za izvo|enje sljede}ih laboratorijskih imunolo{kih metoda: – dokazivanje antigena i antitijela na HBV i njihov zna~aj za dijagnozu, tok i prognozu bolesti – metode laboratorijske dijagnostike HIV infekcije, dokazivanje antitijela na HIV, dokazivanje antigena i zna~aj za dijagnozu tok i prognozu bolesti. Imunodijagnoza i imunoterapija iz oblasti MALIGNE BOLESTI 2 mjeseca Specijalizant sti~e znanje o imunodijagnozi i imunoterapiji malignih bolesti i to: – principi, na~in i komplikacije primene imunosupresivne terapije (citostatski agensi, antilimfocitni serum, monoklonska antitela) – imunolo{ka osnova i opravdanost primjene imunoterapije kod malignih bolesti (indikacije, efekti primene) – vidovi imunoterapije (specifi~na, nespecifi~na, sistemska, lokalna, aktivna, pasivna), tehnike primjene, doze 167 – vrste modifikatora biolo{ke reakcije (organski adjuvansi, sintetski adjuvansi, limfokini, monoklonska antitela, transfer faktor, timusni hormoni). Specijalizant se upoznaje i obu~ava za izvo|enje sljede}ih laboratorijskih imunolo{kih metoda: – imunodijagnostika malignih bolesti (detekcija tumorskih markera u tumoru i cirkulaciji), detekcija u tumoru normalnih tkivnospecifi~nih struktura, detekcija tumor specifi~nog imuniteta, otkrivanje mikrometastaza in vivo primenom obilje`enih monoklonskih antitijela – odre|ivanje op}e imunolo{ke kompetencije ("imunolo{ki status") sa posebnim osvrtom na antitumorske mehanizme i tehnike za njihovo odre|ivanje (citotoksi~ni T limfociti, NK }elije, LAK }elije) – imunoprognostika i pra}enje imunoterapije (vrste imunolo{kih poreme}aja kod razli~itih neoplazija i njihova prognoza, procjena efekata pojedinih imunodifikatora in vitro i in vivo). Imunodijagnoza i imunoterapija imunolo{kih bolesti iz oblasti DERMATOLOGIJA 1 mjesec Specijalizant sti~e znanje o imunopatogenezi, imunodijagnozi i imunoterapiji sljede}ih bolesti: – autopijski dermatitis, kontaktni dermatitis, pemfigus vulgaris, bulozni pemfigoid, dermatitis herpetiformis, eritema multiforme, diskoidni lupus, vaskulitisi, psorijati~ni artitis, hroni~na mukokutna kandidijaza. Specijalizant se upoznaje i obu~ava za izvo|enje sljede}ih laboratorijskih imunolo{kih metoda: – detekcija i odre|ivanje razli~itih antitkivnih antitijela (antitijela na intercelularnu supstancu, antitijela na bazalnu membranu) – izvo|enje i tuma~enje LBT – odre|ivanje imunokompleksa u tjelesnim te~nostima i tkivima – detekcija i odre|ivanje krioglobulina. Imunodijagnoza i imunoterapija imunolo{kih bolesti iz oblasti NEUROLOGIJA 1 mjesec Specijalizant sti~e znanje o imunopatogenezi, imunodijagnozi i imunoterapiji sljede}ih bolesti: – autoimune demijeliniziraju}e bolesti (multipla skleroza, akutni diseminovani encefalomijelitis, akutni indiopatski polineuritis) – mijastenije gravis, Sindrom Eaton-Lambert, SSPE, Subakutne spongioformne encefalopatije – neurolo{ki poreme}aji kod SIDE. Specijalizant se upoznaje i obu~ava za izvo|enje sljede}ih laboratorijskih imunolo{kih metoda: – specifi~nosti oligoklonalnskih imunoglobulina u cerebrospinalnom likvoru – primjena odgovaraju}ih testova celularne imunosti u pra}enju toka ovih bolesti.

KATALOG VJE[TINA (uz navedeni broj procedura ili zahvata koje treba uraditi) Tehnike ispitivanja humoralnih komponenti imunog odgovora – odre|ivanje koncentracije imunoglobulina - 6 – odre|ivanje koncentracije komponenti komplementa - 7 – odre|ivanje imunokompleksa (metode PEG, Cilj) - 8 – odre|ivanje koncentracije krioglobulina - 5 – imunodifuzija - 7 – imunoelektroforeza – nefelometrija – elektroimunodifuzija – radioimunoesej - 10 – ELISA test - 10 – Tehnike ispitivanja celularnih komponenti imunog odgovora – ko`ne probe kasne preosetljivosti - 8 – separacija limfocita na gustinskom gradijentu - 10 – kvantitiranje limfocita tehnikama direktne i indirektne imunodifluorescencije - 10 – tehnika stvaranja rozeta (sa ov~ijim, mi{ijim i autologim eritrocitima) - 8 – aktivacija limfocita mitogenima i antigenima - 10 – in vitro detekcija limfokina - 15 – detekcija citokina na }elijskim linijama – ispitivanje funkcije neutrofila i makrografa - 15 – Imunohematolo{ke tehnike – odre|ivanje krvnih grupa - 5 – Combs-ov test – inhibitori faktora koagulacije – Tehnike ispitivanja alergijskih bolesti – ko`ne probe rane preosjetljivosti - 10 - RIST - RAST – Tehnike ispitivanja autoimunskih bolesti – odre|ivanje ANA - 6 – odre|ivanje anti-DNK antitijela – odre|ivanje RF - 5 – odre|ivanje organ-specifi~na antitijela – imunohistopatologija bubrega i ko`e – Specifi~ne tehnike u tumorskoj imunologiji – dijagnoza monoklonskih gamapatija – imunodijagnostika mononuklearnih i limfnih neoplazmi 10 – detekcija CEA i AFP KLINI^KA PSIHOLOGIJA Vrsta specijalizacije: OSNOVNA Trajanje specijalizacije: 3 godine /36 mjeseci/ PLAN SPECIJALIZACIJE
[IRA OBLAST Uvodni dio - osnovna teorijska nastava Psihologija i psihopatologija Psihologija dje~ijeg uzrasta Neurolo{ki poreme}aji i psihopatolo{ka stanja Bolesti ovisnosti Preveniranje mentalnih poreme}aja MJESTO OBAVLJANJA STA@A Medicinski fakultet Psihijatrijska klinika Pedijatrijska klinika Neurolo{ka klinika Zavod za bolesti ovisnosti Centar za mentalno zdravlje u zajednici TRAJANJE MJESECI 1 17 6 3 6 3

Specijalisti~ki sta` traje 36 mjeseci u okviru kojeg se organizuje prakti~na obuka, a prema planu i programu specijalizacije iz klini~ke psihologije. Plan i program specijalizacije predvi|a usvajanje teorijskih znanja i razvoj konkretnih vje{tina pod nadzorom imenovanog mentora, a u okvirima klini~ke psihologije, razvojne psihologije, psihopatologije odraslih, psihopatologije djetinjstva i mladosti, neurofiziologije, psiholo{ke procjene (psihodijagnostika), psiholo{kog savjetovanja, psiholo{kog preventivnog rada u zajednici. Uvodni dio - osnovna teorijska nastava 1 mjesec Osnovna teorijska nastava se provodi iz oblasti:

Broj 17 – Strana 30

SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH –

^etvrtak, 7. 4. 2011.

– dono{enje klini~kih odluka, – komunikacijske vje{tine, – timski rad, – upravljanja sistemom, – sposobnost sticanja i preno{enja znanja, – etika i propisi, – promocija zdravlja. Obavlja se na medicinskom fakultetu u ukupnom trajanju od 1 mjesec, u nastavnim turnusima (ljetni i zimski semestar) po planu koji utvr|uju navedeni fakulteti. Psihologija i psihopatologija Psihijatrijska klinika (sva odjeljenja) 17 mjeseci Prou~avanje i pra}enje psihopatologije djetinjstva i mladosti: – Mentalna subnormalnost; – Poreme}aji psiholo{kog razvoja; – Poreme}aji pona{anja i emocija sa po~etkom obi~no u djetinstvu i adolescenciji; – Psihoze razvojnog doba; – Razvojne disharmonije; – Suicidalnost u razvojnom periodu; – Poreme}aji ishrane; – Poreme}aji spavanja; – Poreme}aji prilago|avanja; – Zlostavljanje i zanemarivanje djece; – Zloupotreba supstanci u adolescentnom periodu; – Epilepsija; Prou~avanje i pra}enje psihopatologije odraslih: – Shizofrenija, shizotipalni i sumanuti poreme}aji; – Poreme}aji afekta (raspolo`enja); – Neurotski, sa stresom povezani i somatiformni poreme}aji; – Pona{ajni sindrom povezani sa fiziolo{kim poreme}ajima i fizi~kim faktorima; – Poreme}aji odrasle li~nosti i pona{anja; – Mentalna subnormalnost; Podru~je rada: – Psiholo{ka procjena (psihodijagnostika) – Prikupljanje podataka, intervju sa pacijentom i pratnjom (anamneza, heteroanamneza); – Procjena intelektualnih sposobnosti za odrasle; – Procjena mentalnog propadanja i o{te}enja; – Eksploracija li~nosti - procjena strukture li~nosti; – Primjena projektivnih tehnika za djecu i odrasle; – Ispitivanje pojedina~nih psihi~kih funkcija za odrasle; – Integracija podataka, psiholo{ki nalaz i mi{ljenje; – Psiholo{ko savjetovanje; – Psiholo{ko savjetovanje porodice; – Procjena intelektualnih sposobnosti za djecu do 14 godina; – Opservacija djeteta; – Procjena psihomotornog razvoja djeteta; – Procjena intelektualnih sposobnosti pri kategorizaciji djece; – Ispitivanje pojedina~nih psihi~kih funkcija za djecu do 14 godina; – Psiholo{ko ispitivanje sposobnosti za posao; – Timski rad u multidisciplinarnom timu; Psihologija dje~jeg uzrasta Pedijatrijska klinika (sva odjeljenja) 6 mjeseci – Prou~avanje i pra}enje psihopatologije djetinjstva: – Mentalna subnormalnost; – Poreme}aji psiholo{kog razvoja; – Razvojne disharmonije; – Poreme}aji ishrane; – Poreme}aji spavanja; – Zlostavljanje i zanemarivanje djece; – Epilepsija; – Uticaj hroni~nih oboljenja na psihi~ki razvoj djece; – Prou~avanje i pra}enje psihosomatskih poreme}aja. Podru~je rada: – Psiholo{ka procjena (psihodijagnostika)

Klini~ki intervju sa roditeljima/pratiocima i (ovisno o dobi) sa djetetom, heteroanamnesti~ki podaci, analiza medicinske dokumentacije, opservacija i dr.; – Procjena psihomotornog razvoja djece od ro|enja do 2. godine `ivota (struktuirani intervju sa roditeljima, opservacija, primjena razvojnih skala); – Procjena psihomotornog razvoja djece iznad 2 godine `ivota (struktuirani intervju sa roditeljima, opservacija, primjena razvojnih skala, procjena specifi~nih aspekata razvoja - govor, pona{anje i sl.); – Primjena i interpretacija testova inteligencije; – Primjena i interpretacija tehnika za procjenu specifi~nih kognitivnih funkcija; – Primjena i interpretacija upitnika li~nosti; – Primjena i interpretacija projektivnih tehnika; – Obrada pacijenata za upu}ivanje na kategorizaciju; – Procjena mentalnog propadanja i o{te}enja; – Integracija podataka, psiholo{ki nalaz i mi{ljenje; – Psiholo{ki tretmani i edukacija – Psihoedukacija i savjetovanje roditelja u cilju stimulacije psihomotornog razvoja kod djece sa usporenim i disharmoni~nim pm-razvojem; – Krizne intervencije, psihoedukacija i savjetovanje roditelja djece hospitalizirane na Neonatalogiji i Pedijatrijskoj intenzivnoj njezi; – Krizne intervencije, psihoedukacija i savjetovanje djece (i njihovih roditelja) sa hroni~nim i te{kim medicinskim stanjima; – Krizne intervencije sa roditeljima djece u terminalnoj fazi bolesti; – Psiholo{ke tehnike tretmana boli i suzbijanja hroni~nih bolnih stanja; – Pridr`avanje zdravstvenih preporuka i savjeta (djeca i roditelji); – Savjetodavni rad i druge psiholo{ke intervencije koje pridonose u~inkovitom lije~enju akutnih i hroni~nih bolesti i pobolj{anju prilagodbe na bolest (djeca i roditelji); – Psiholo{ka priprema za operativne zahvate i invazivne medicinske procedure; – Psiholo{ki postupci opu{tanja, tehnike relaksacije; – Edukacija zdravstvenih radnika i ostalih saradnika; – Podru~je psiholo{ke prevencije – Primjena psiholo{kih znanja u promociji i o~uvanju zdravlja; – Poticanje zdravih i sprje~avanje nezdravih pona{anja. Neurolo{ki poreme}aji i psihopatolo{ka stanja (Neurolo{ka klinika) 3 mjeseca Prou~avanje i pra}enje: – Organski psihi~ki poreme}aji, uklju~uju}i simptomatske poreme}aje; – Psihopatologija i o{te}enja specifi~nih psihi~kih funkcija nastala kao posljedica neurolo{kih oboljenja; – Anatomska osnova neuropsiholo{kih funkcija; – Uloga neurotransmisije u organizaciji kognitivnih funkcija; Podru~je rada: – Prikupljanje podataka, intervju sa pacijentom i pratnjom (anamneza, heteroanamneza); – Ispitivnje kognitivnih funkcija (pam}enje, mi{ljenje, ekspresivne funkcije, izvr{ne funkcije); – Procjena mentalnog propadanja i o{te}enja; – Integracija podataka, psiholo{ki nalaz i mi{ljenje; – Psiholo{ko-savjetodavni rad sa pacijentom i porodicom; – Timski rad u multidisciplinarnom timu. Bolesti ovisnosti (Zavod za bolesti ovisnosti) 6 mjeseci Prou~avanje i pra}enje – Psihopatologija i poreme}aji pona{anja izazvani zloupotrebom psihoaktivnih supstanci; – Prevencija rizi~nih pona{anja. Podru~je rada:

^etvrtak, 7. 4. 2011. –

SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH

Broj 17 – Strana 31

Prikupljanje podataka, intervju sa pacijentom i pratnjom (anamneza, heteroanamneza); – Procjena intelektualnih sposobnosti za odrasle; – Eksploracija li~nosti - procjena strukture li~nosti; – Inventri i upitnici li~nosti za odrasle; – Projektivne tehnike; – Integracija podataka, psiholo{ki nalaz i mi{ljenje; – Individualni i grupni savjetodavni rad sa ovisnicima i njihovim porodicama; – Rana detekcija rizi~nih pona{anja; – Informativno - propagandne aktivnosti, – Planiranje i u~e{}e u specifi~nim programima prevencije, lije~enja i rehabilitaciji prema savremenim principima tretmana ovisnika; – Primjena propisanih mjera za{tite i samoza{tite u radu sa ovisnicima; – Timski rad u multidisciplinarnom timu. Preveniranje mentalnih poreme}aja (Centar za mentalno zdravlje u zajednici) 3 mjeseca Prou~avanje i pra}enje – Preventivnog psiholo{kog rada u zajednici, a u okviru primarne zdravstvene za{tite; – Multidisciplinarnog rada u zajednici. Podru~je rada – Primjena psiholo{kih znanja u promociji i o~uvanju zdravlja; – Savjetodavni rad i druge psiholo{ke intervencije koje pridonose u~inkovitom lije~enju akutnih i hroni~nih bolesti i pobolj{anju prilagodbe na bolest; – Izrada i provedba programa primarne prevencije u zajednici (psiholo{ka edukacija i savjetovanje); – Individualni i grupni savjetodavni rad sa hroni~nim pacijentima i njihovim porodicama; – Edukativne i savjetodavne aktivnosti za zdravstvene radnike u slu`bama primarne zdravstvene za{tite; – Krizne intervencije u zajednici; – U~e{}e u multidisciplinarnom radu na nivou primarne zdravstvene za{tite. MAKSILOFACIJALNA HIRURGIJA Vrsta specijalizacije: OSNOVNA Trajanje specijalizacije : 4 godine /48 mjeseci/ Plan specijalizacije:
[IRA U@A MJESTO TEMATSKA TEMATSKA OBAVLJANJA OBLAST OBLAST STA@A Uvodni dio Medicinski fakultet op}a teorijska nastava Maksilofacijalna Bolni~ki odjel hirurgija MFH Op}a hirurgija Abdominalna Bolni~ki odjel hirurgija abdominalne hirurgije Urgentna Bolni~ki odjel medicina urgentne medicine Traumatologija Bolni~ki odjel traumatologije Neurohirurgija Bolni~ki odjel neurohirurgije Otorinolaringol Bolni~ki odjel ORL ogija Plasti~na i Bolni~ki odjel plasti~ne hirurgije rekonstruktivn a hirurgija Stomatologija Stomatolo{ki fakultet Transfuziologija Bolni~ki odjel transfuziologije TRAJANJE TRAJANJE

NASTAVNI PROGRAM A.Teoretska nastava: a1 - predavanja, razgovori, diskusija sa mentorom (30% vremena) a2 - seminarske radnje specijalizanta (30% vremena) a3 - individualni rad specijalizanta na Klinici (40% vremena) B.Prakti~na nastava; b1 - svakodnevni prakti~ni rad u ambulanti, na odjeljenju, u operacionoj sali (70% vremena) b2 - pokazni rad mentora iz zna~ajnih dijagnosti~kih, terapeutskih, operativnih procedura (25% vremena) b3 - eksperimentalni rad (5% vremena) UVODNI DIO OSNOVNA TEORIJSKA NASTAVA 1 mjesec Osnovna teorijska nastava se provodi iz oblasti: – dono{enje klini~kih odluka, – komunikacijske vje{tine, – timski rad, – upravljanja sistemom, – sposobnost sticanja i preno{enja znanja, – etika i propisi, – promocija zdravlja. Obavlja se na medicinskom fakultetu u ukupnom trajanju od 1 mjesec, u nastavnim turnusima (ljetni i zimski semestar) po planu koji utvr|uju navedeni fakulteti. MAKSILOFACIJALNA HIRURGIJA Edukaciju iz maksilofacijalne hirurgije specijalizant provodi na odjelu za maksilofacijalnu hirurgiju u trajanju od 26 mjeseci. Edukacija sadr`i:
Nastavni predmet Uvod u maksilofacijalnu hirurgiju Povrede maksilofacijalne regije Onkolo{ki problemi maksilofacijalne regije Upalni procesi maksilofacijalne regije Uro|ene i ste~ene anomalije maksilofacijalne regije Hirur{ka oboljenja pljuva~nih `lijezda Hirur{ka oboljenja nerava MFR Urgentna maksilofacijalna hirurgija Hirur{ka tehnika Dijagnostika Eksperimentalna hirurgija Ukupno sati Teoretski 4 182 182 91 136 91 91 46 319 46 50 1238 Prakti~ni 0 546 546 273 410 273 273 136 955 136 128 3676 Ukupno 4 728 728 364 546 364 364 182 1274 182 178 4914

1 mjesec

26 mjeseci 10 mjeseci 2 mjeseca

2 mjeseca 2 mjeseca 4 mjeseca 5 mjeseci 3 mjeseca

2 mjeseca 1 mjesec

1. Nastavni predmet - Uvod u maksilofacijalnu hirurgiju 1. Teoretska nastava: 4 sati al - 1 sat a2 - 1 sat a3 - 2 sata Nastavne jedinice: historijski razvoj MFH; zna~aj MFH; za~eci MFH na ovim prostorima; savremena dostignuta MFH 2. Nastavni predmet: Povrede maksilofacijalne regije 1. Teoretska nastava: 182 sati al - 55 sati a2 - 55 sati a3-72 sata 2. Prakti~na nastava: 546 sati b1 - 382 sata b2 - 136 sata b3 - 28 sati

rad na le{evima.55 sati a3 . 10. simptomatologija. dijagnostika.37 sati 2.54 sata 2.28 sati Nastavna jedinica: etiologija.55 sati a2 .Broj 17 – Strana 32 SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH ^etvrtak.41 sat a3 .15 sati a3 . Nakon zavr{ene edukacije specijalizant pola`e kolokvij za svaki nastavni predmet. Abdominalna hirurgija Edukaciju iz abdominalne hirurgije specijalizant sprovodi na odjelu za abdominalnu hirurgiju u trajanju od 2 mjeseca.14 sati a3 .72 sata 2. dijagnostika. rad na pokusnim `ivotinjama. Prakti~na nastava: 955 sati b1 .382 sati b2 .34 sata b3 . Edukacija sadr`i: 1.27 sati a3 . Teoretska nastava: 182 sati a1 . Prakti~na nastava: 136 sati b1-95 sati b2 . lokalitet. Prakti~na nastava: 273 sati b1 .epidemiolo{ki zna~aj. 7.27 sati a3 .96 sati a2 . Nastavni predmet: Hirur{ka oboljenja pljuva~nih `lijezda 1.7 sati Nastavna jedinica: uzroci smrtnosti. operativne procedure kod tumora MFR. Nastavni predmet: Upalni procesi MFR 1. terapija. interpretacija. dijagnostika.27 sati a2 . operativne procedure kod povreda MFR. Teoretska nastava: 46 sati al . Predvi|eni program edukacije sprovest }e: OP]A HIRURGIJA Edukaciju iz op}e hirurgije specijalizanat sprovodi na hirur{kim odjelima u trajanju od 10 mjeseci. terapija.18 sati 2. 3. simptomatologija. dijagnosti~na oprema.95 sati b2 . Prakti~na nastava: 273 sati b1 .18 sati 2. Prakti~na nastava: 128 sati b1 . Teoretska nastava: 319 sati al .48 sati Nastavna jedinica: principi hirur{ke tehnike MFH. Teoretska nastava: 91 sat al . operativne procedure kod upalnih procesa. Nastavni predmet: Eksperimentalna hirurgija 1.668 sati b2 . hitne intervencije 9. Teoretska nastava: 46 sati al . Prakti~na nastava: 546 sati bi . etiologija.37 sati 2. terapija. Edukacija sadr`i: Nastavni predmet Abdominalna hirurgija Centar urgentne medicine Traumatologija Neurohirurgija Ukupno sati Teoretski 91 91 91 182 455 Prakti~ni 273 273 273 546 1365 Ukupno 364 364 364 728 1820 1. sociolo{ko-epidemiolo{ki zna~aj. etiologija. Nastavna jedinica: patofiziologija upale. 11. terapija. klasifikacija. Teoretska nastava: 91 sat al .14 sati a3. terapija. sociolo{ko .89 sati b2 . 6.27 sati a2 . 8. operativne procedure kod oboljenja pljuva~nih `lijezda. operativne procedure kod oboljenja nerava MFR.68 sati b3. Nastavni predmet: Urgentna maksilofacijalna hirurgija 1.37 sati 2. lokalitet. etiologija. simptomatologija.41 sat a2 .Teoretska nastava: 91 sat al .34 sati b3 .7 sati Nastavna jedinica: dijagnosti~ke metode. klasifikacija.27 sati a2 . Prakti~na nastava: 136 sati b1 . Nastavni predmet: Hirur{ka oboljenja nerava MFR 1. Teoretska nastava: 91 sat al -27 sati a2 .68 sati b3 . klasifikacija.32 sata b3 . Prakti~na nastava: 273 sati b1 -191 sat b2 .14 sati a2 . operativne procedure kod deformacije MFR. simptomatologija.191sat .68 sati b3 . dijagnostika.191 sat b2 .15 sati a2 .14 sati a2 .14 sati. 4. 7. Nastavni predmet: Onkolo{ki problemi MFR 1. Teoretska nastava: 136 sati al .136 sati b3 . Nastavni predmet: Hirur{ka tehnika 1.27 sati a3. dijagnostika. etiologija. simptomatologija. Nastavni predmet: Dijagnostika 1. Klasifikacija. Nastavni predmet: Uro|ene i ste~ene anomalije MFR 1. 2011. Prakti~na nastava: 273 sati b1-191 sat b2.20 sati 2.239 sati b3 . 5.37 sati 2. 4. urgentna stanja. terapija. klasifikacija.14 sati Nastavna jedinica: anatomsko-fiziolo{ki aspekt.7 sati Nastavna jedinica: uvod u eksperimentalni rad.27 sati a3 . dijagnostika.96 sati a3 . Prakti~na nastava: 410 sati b1-287 sati b2-102 sata b3 -21 sat Nastavna jedinica: embriolo{ki aspekt. Nastavna jedinica: etiologija. klasifikacija. Teoretska nastava: 50 sati al . topografskoanatomski odnosi glave i vrata.127 sati 2.fiziolo{ki aspekt. simptomatologija.14 sati Nastavna jedinica: anatomsko .

oboljenja nerava.27 sati a2 . Edukacija sadr`i: 1. Teoretska nastava: 136 sati al . zna~aj vaskularizacije u plasti~noj hirurgiji. Nakon zavr{ene edukacije specijalizant pola`e kolokvij.14 sati U toku edukacije specijalizant treba da savlada nastavni program: dijagnostika urgentnih stanja.14 sati U toku edukacije specijalizant treba da savlada nastavni program: osnovni principi hirur{ke tehnike.37 sati 2. Nakon zavr{ene edukacije specijalizant pola`e kolokvij. Traumatologija Edukaciju iz traumatologije specijalizant sprovodi na Traumatolo{koj klinici u trajanju od 2 mjeseca. Prakti~na nastava: 410 sati b1.21 sat U toku edukacije specijalizant treba da savlada nastavni program: osnovni principi plasti~ne i rekonstruktivne hirurgije. Edukacija sadr`i: 1. Edukacija sadr`i: 1. Edukacija sadr`i: 1. Teoretska nastava: 91 sat al . rad u operacionoj sali.32 sati U toku edukacije specijalizant treba da savlada nastavni program: dijagnosti~ke metode u ORL. Centar urgentne medicine Edukaciju iz urgentne medicine specijalizant sprovodi u odjelu urgentne medicine u trajanju od 2 mjeseca.34 sati b3. Teoretska nastava: 182 sati al . Prakti~na nastava: 546 sati bl . Prakti~na nastava: 273 sata U toku edukacije specijalizant treba da savlada nastavni program: dijagnostika traumatiziranih bolesnika. simptomatologija.109 sati 2.37 sati 2. Prakti~na nastava: 637 sati b1 . Teoretska nastava: 46 sati al . PLASTI^NA I REKONSTRUKTIVNA HIRURGIJA Edukaciju iz plasti~ne i rekonstruktivne hirurgije specijalizant sprovodi na Klinici za plasti~nu i rekonstraktivnu hirurgiju u trajanju od 3 mjeseca.95 sati b2 . Prakti~na nastava: 136 sati b1 . Teoretska nastava: 46 sati al . terapija. klini~ka slika. ili odsjeku za transfuziju u trajanju od 1 mjesec.14 sati a2.287 sati b2 -102 sati b3. SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 17 – Strana 33 b2. cefalometrijska premjeravanja. Nastavni predmet: Ortodoncija 1. 7.68 sati b3. rehabilitacija.72 sata 2.82 sati a2 . 2.55 sati a2 . nosa i grla u trajanju od 5 mjeseci. simptomatologija. Edukacija sadr`i: 1.14 sati a3 . Edukacija sadr`i: Nastavni predmet Oralna hirurgija Ortodoncija Ukupno sati Teoretski 46 46 92 Prakti~ni 136 136 272 Ukupno 182 182 364 1. 4.382 sati b2 . 2.7 sati Nastavna jedinica: preventivni zna~aj ortodoncije.95 sati b2 .14 sati a2 .41 sat a3 . TRANSFUZIOLOGIJA Edukaciju iz transfuziologije specijalizant provodi u Zavodu za transfuzijsku medicinu Federacije Bosne i Hercegovine.41 sat a2 . Nakon zavr{ene edukacija specijalizant pola`e kolokvij. terapija. Nakon zavr{ene edukacije specijalizant pola`e kolokvij.34sati b3. onkolo{ki problemi u ORL. rehabilitacija neurohirur{kih bolesnika.28 sati U toku edukacije specijalizant treba da savlada nastavni program: dijagnostika neurohirur{kih oboljenja. Teoretska nastava: 91 sat al -27 sati a2 -27 sati a3.191 sat b2 . Nakon zavr{ene edukacije specijalizant pola`e kolokvij.82 sati a3 . Teoretska nastava: 46 sati al -14 sati a2-14 sati a3-18 sati 2. 2011.54 sati 2.55 sati a3 . Prakti~na nastava: 136 sati b1 . transfuziolo{kom centru. Nakon zavr{ene edukacije specijalizant pola`e kolokvij. Nastavni predmet: Oralna hirurgija 1. indikacije za ortodontski tretman. vrste transplantacije tkiva. reanimacioni postupci. Prakti~na nastava: 273 sati b1 . terapija. trija`a bolesnika. principi asepse i antisepse.27 sati a3 .18 sati 2. Neurohirurgija Edukaciju iz neurohirurgije specijalizant sprovodi na odjelu za neurohirurgiju u trajanju od 4 mjeseca.14 sati a3 . 3.7 sati Nastavna jedinica: dijagnostika oralnih oboljenja. OTORINOLARINGOLOGIJA Edukaciju iz otorinolaringologije specijalizant sprovodi na odjelu za bolesti uha. Teoretska nastava: 273 sati al . simptomatologija.18 sati 2.68 sati b3 . Edukacija sadr`i: 1. simptomatologija. terapija. 4. mikrovaskulami re`anj. oprema operacionih sala.136 sati b3.446 sati b2. {ok. Prakti~na nastava: 136 sati .159sati b3.^etvrtak. STOMATOLOGIJA Edukaciju iz stomatologije specijalizant sprovodi na Stomatolo{kom fakultetu u trajanju od 2 mjeseca. Nakon zavr{ene edukacije specijalizant pola`e kolokvij.

– Menad`ment: upravljanje i organizacija rada. derivati krvi i supstituenti. – Profesionalno zdravlja izlo`enih jonizuju}em i nejonizuju}em zra~enju. mjere suzbijanja alkohola. komplikacije transfuzije krvi i derivate. mjere prevencije. ocjena privremene sprije~enosti za rad. eti~ki kodeks za stru~njake medicine rada). u nastavnim turnusima (ljetni i zimski semestar) po planu koji utvr|uju navedeni fakulteti. droge i drugih psihoaktivnih supstanci na radnom mjestu. – promocija zdravlja. 4. Izborni program specijalizacije na sastoji se iz dva dijela. psihosocijalni faktori. – Epidemiologija i registri u medicine rada. starenje i radna sposobnost. Obavlja se na medicinskom fakultetu u ukupnom trajanju od 1 mjesec. Izborni program specijalizacije 11 mjeseci Cilj: sticanje kompetencija za naziv specijaliste medicine rada i sporta u izabranoj u`oj disciplini medicine rada. Povrede na radu Urgentni centar + Zavod za medicinu rada Promocija zdravlja na radnom mjestu Zavod za medicinu rada Izborni program specijalizacije Godi{nji odmor Zavisno od programa 3 1 2 2 2 1 11 4 Uvodni dio – osnovna teorijska nastava 1 mjesec Osnovna teorijska nastava se provodi iz oblasti: – dono{enje klini~kih odluka. tjelovje`ba i aktivan odmor. psihologija rada i sporta. epidemiologije. – upravljanja sistemom. Teoretska nastava iz medicine rada – Katedra za medicinu rada medicinskog fakulteta 5 mjeseci Osnove i zadaci medicine rada. higijene rada i sporta. U prvom dijelu neophodno je obavezno sticanje i provjera teoretskih znanja iz: deontologije. adaptirano radno mjesto. – Medicina sporta. Povrede na radu i sportu 2 mjeseca Pru`anje prve pomo}i na radnom mjestu.34 sati b3 . – sposobnost sticanja i preno{enja znanja. Mogu}a usmjerenja specijalizacije su: – Profesionalna patologija i toksikologija.osnovna teorijska nastava Teoretska nastava medicine rada Analiza radnih zahtjeva i {tetnosti radnih mjesta Profesionalna patologija i toksikologija (klini~ko iskustvo) Testiranja funkcionalnih sposobnosti. ljekarsko uvjerenje za boravak u i putovanje izvan zemlje. ocjena radne i sportske sposobnosti Preventivni pregledi u medicini rada i sporta 3 mjeseca Preventivni pregledi (prvi prethodni pregled pri zapo{ljavanju. preventivni pregledi. konzervisanje i distribucija krvi. – komunikacijske vje{tine. rad u smjenama i no}ni rad. b1 -95 sati b2 .Broj 17 – Strana 34 SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH ^etvrtak. preventivne aktivnosti. metodologije nau~nog istra`ivanja i pisanja. – timski rad. struktura. organa i osteomuskularnog sistema. Javno-zdravstvene funkcije medicine rada i sporta 2 mjeseca Javno-zdravstvene funkcije medicine rada i sporta. sposobnost za bavljenje sportom (rekreacionom i u trena`nom procesu). profesionalna orijentacija/selekcija/ rehabilitacija. epidemiologija povre|ivanja u saobra}aju u slu`bi prevencije). principi toksikologije u medicine rada. – Urgentna stanja na radnom mjestu. indikacije i metodologija upu}ivanja na invalidsku komisiju). Sigurnost i zdravlje na radnom mjestu (tripartitivnost i uloge. koncept i principi ocjene faktora rizika radnog mjesta. vulnerabilne skupine radnika. skrininga na alkohol i droge. periodi~ni preventivni pregledi. epidemiologija medicine rada. podr{ka i regularan nadzor. etika medicine rada. organizacija i strategija razvoja zdravlja na radnom mjestu. fleksibilno radno vrijeme. komunikacija. Sigurnost i zdravlje u saobra}aju 1 mjesec Sigurnost i zdravlje u saobra}aju (profesionalna selekcija. ergonomija. savjetovanja i obuka. Analiza radnih zahtjeva i {tetnosti radnih mjesta 2 mjeseca Procjena faktora rizika radnog i sportskog okoli{a: metod uzro~no-posljedi~ne veze. poreme}aj koagulacije krvi (sa hirur{kog aspekta). komunikologije i psihologije rada. patologije i toksikologije rada i izbornih predmeta iz u`e discipline medicine rada i sporta. preventivni pregledi svih u~esnika u saobra}aju. Promocija zdravlja 1 mjesec Promocija zdravlja na radnom mjestu. nesre}a na poslu i bolest. antistres program. za{tita reproduktivnog zdravlja na radnom mjestu. statistike. – Profesionalna rehabilitacija. aktivan odmor. salutogeneza. Mentalno zdravlje radnika 2 mjeseca Mentalno zdravlje.7 sati U toku edukacije specijalizant treba da savlada nastavni program: krvne grupe ABO sistema. 7. menad`ment u medicine rada i sportu (organizacija rada i liderstvo. ocjena radne i sportske sposobnosti OSNOVNA 4 godine (48 mjeseci) MJESTO TRAJANJE OBAVLJANJA STA@A MJESECI Medicinski fakultet 1 Medicinski fakultet Katedra za medicinu rada Zavod za medicinu rada 5 2 12 2 Klinika za profesionalnu patologiju i toksikologiju* Zavod za medicinu rada i Zavod za sportsku medicinu Preventivni pregledi u medicini rada i Zavod za medicinu rada i sporta Zavod za sportsku medicinu Sigurnost i zdravlje u saobra}aju Zavod za medicinu rada Mentalno zdravlje radnika Zavod za medicinu rada Javno-zdravstvene funkcije medicine zavodi za javno zdravstvo rada i sporta. konflikt i medijacija u konfliktu. Profesionalna patologija i toksikologija (klini~ko iskustvo) 12 mjeseci Testiranja funkcionalnih i radnih sposobnosti 2 mjeseca Testiranja funkcionalnih sposobnosti sistema. uzimanje. informatizacija medicine rada i sporta. vakcinacija i sanitacija. smrtne povrede. sindrom hroni~nog umora i zamor-upravljanje stresom na radu. snaga zadovoljstva i motivacije na radnom mjestu). 2011. DIK (diseminirana intravaskularna koagulacija). fiziologija rada i sporta. procjena indeksa radne sposobnosti. inspekcije rada i uloga. vo|enje registara. nacionalno i internacionalno zakonodavstvo u podru~ju zdravlja i za{tite na radu. Tokom prvog dijela izbornog programa neophodna . MEDICINA RADA I SPORTA Vrsta specijalizacije: Trajanje specijalizacije: PLAN SPECIJALIZACIJE TEMATSKA OBLAST Uvodni dio . – etika i propisi. javno zagovaranje. zdrava radna mjesta i zdrav okoli{. povrede na radu. terapija sa krvlju i krvnim derivatima (indikacija i kontra-indikacije). Nakon zavr{ene edukacije specijalizant pola`e kolokvij. Rh faktor i podgrupe ABO sistema. akutno otrovanje. profesionalna patologija i toksikologija.

ukoliko se procjeni postizanje stepena kompetencija 1. upravljanje starenjem i radnom sposobno{}u. biti sposoban raditi timski. povrede ili bolesti u vezi s radom i sportom. Tokom programa do sticanja tre}eg stepena usvojenih kompetencija (stalna evaluacija i procjena prema stepenu usvojenih kompetencija. kolegama i nemedicinskim stru~njacima. Drugi dio odnosi se na pisanje projekta. bolesti u vezi sa stresom na radu i bolesti u vezi s radom i sportom. kroz neprekidno u~enje i samoprocjenu unaprijediti kompetencije i stavove nu`ne za podizanje kvaliteta stru~nog rada. u~estvovati u programima specijalizacije za specijaliste medicine rada i sporta. . dijagnoze. Specijalizant je savladao tematsko podru~je na osnovnom stepenu i potrebna mu je pomo} i stru~ni nadzor u radu i rje{avanju problema iz tematskog podru~ja. prijedlozi za verifikaciju novih profesionalnih bolesti. opasnosti i napora iz radnog okoli{a na potomstvo/reprodukciju: – – povezati uticaj mutagenih i teratogenih faktora na o{te}enje ploda. izvoditi prakti~ne procedure. 2011. intervenisati. predlo`iti mjere za racionalni rad slu`bi medicine rada na svim nivoima. lije~iti i prevenirati bolesti uzrokovane radom i sportom. u~estvovati u nau~no-istra`iva~kom radu po{tuju}i eti~ka na~ela nau~no-istra`iva~kog rada i klini~kih ispitivanja. klini~ki procjenjivati i donositi samostalno odluke. sposobnost timskog rada u multidisciplinarnim timovima i u~e{}a u konzilijarnom odlu~ivanju. preuzeti odgovornosti voditelja aktivnosti za{tite zdravlja i sigurnosti u radu i u sportu. u~estvovati u istra`ivanjima i razvoju iz podru~ja medicine rada i sporta. razumjeti va`nost nau~nog pristupa struci. pripreme edukativnih predavanja i savjetovanja. probrati i pravilno dokumentovati relevantne podatke o pacijentu. otkriti i dati nau~ne osnove za prepoznavanje faktora. sastaviti protokole/procedure i odr`avati standarde u djelatnosti medicine rada i sporta. biti sposoban razumljivo i na prikladan na~in prenijeti relevantne informacije i obja{njenja pacijentu (usmeno i pismeno). biti sposoban doprinijeti stvaranju. znati i primjenjivati principe dobre prakse odnosno medicine temeljene na dokazima. poznaje odgovaraju}u literaturu i u mogu}nosti je samostalno raditi i rje{avati probleme iz tematskog podru~ja. i 2. organizacije rada. Ima za svrhu aktivno u~estvovanje i sticanje kompetencija za nau~no istra`ivanje u podru~ju medicine rada. II Analizirati uticaj {tetnosti. posjedovati profesionalnost. evaluirati ih. dati nalaz i mi{ljenje u ocjeni radne i sportske sposobnosti pri zapo{ljavanju radnika odnosno profesionalnoj selekciji za odre|ena zanimanja/sportove prilago|ene njihovim fiziolo{kim i psiholo{kim mogu}nostima. procjena ergonomskih rizika za razvoj muskuloskeletnih poreme}aja. zdravstveni odgoj i zdravstveno prosvje}ivanje radnika i u~esnika u sportu. Specijalizant je djelimi~no savladao tematsko podru~je i uz djelimi~ni stru~ni nadzor u mogu}nosti je raditi i rje{avati probleme iz tematskog podru~ja. biti sposoban definisati. imati razvijenu vje{tinu u~enja i preno{enja znanja. zajedno s na~inima na koje se ona primjenjuju u rje{avanju klini~kih i istra`iva~kih problema: I Analizirati uticaj {tetnosti. raditi efikasno u sistemu zdravstvene za{titi i podru~ja rada. usvojiti principe upravljanja svojom praksom i karijerom u cilju profesionalnog razvoja. druge ljekare i eksperte na podru~ju bolesti uzrokovanih radom i sportom. procijeniti mentalni status pacijenta. 7. sara|ivati s nadzornim i javnozdravstvenim slu`bama. Zavr{etkom specijalisti~kog usavr{avanja specijalizant medicine rada i sporta mora imati u potpunosti usvojene op}e i posebne kompetencije (kompetencije va`ne za granu specijalizacije medicine rada u stepenu 3) za koje je odgovoran glavni mentor. 2. 4. prepoznati simptome i znake poreme}aja koji su u mogu}oj uzro~noj vezi s faktorima rizika radnog mjesta.^etvrtak. ocijeniti potrebu uvo|enja medicinski programiranog aktivnog odmora u cilju prevencije hroni~nog umora. 3. razjasniti mehanizme djelovanje specifi~nih {tetnosti obzirom na gestacijsku dob. natjecateljske i rekreacijske aktivnosti (sumnju od nastupa profesionalne bolesti. upravljati rizicima privremene sprije~enosti za rad. Nau~noistra`iva~ki temelji posebnih kompetencija medicine rada i sporta Zavr{etkom specijalizacije medicine rada i sporta specijalizant treba uzeti u obzir sljede}a na~ela. provoditi medicinske postupke pri povredama na radu i bolestima nastalim iznenada na radnom mjestu. KOMPETENCIJE KOJE SPECIJALIZANT STI^E ZAVR[ETKOM SPECIJALIZACIJE Stepen usvojenih kompetencija: 1. ocjenjivati uslove na pojedinim mjestima rada pod kojima se odr`avaju trena`ne. poznavati va`nost i na~in efikasnog vo|enja detaljne dokumentacije te isto primjenjivati u svom radu u skladu s va`e}im propisima. humanost i eti~nost uz obavezu o~uvanja privatnosti i dostojanstva pacijenta. provoditi savjetovanja. monitoriranja i upravljanja stresom na radu i sportu. sposobnost liderstva. intervencije. Op}e kompetencije: Zavr{etkom specijalizacije specijalizant medicine rada treba biti sposoban: uzeti anamnezu i provesti fizikalni pregled. primjeni i prenosu novih medicinskih znanja i iskustava te u~estvovati u provo|enju programa specijalizacije i u`e specijalizacije. sposobnost prepoznavanja. poznavati i primjenjivati na~ela medicinske etike i deontologije. publikovanje i prezentaciju specijalisti~kog rada iz odabranog u`eg podru~ja specijalizacije uz pomo} glavnog mentora. stavove drugih kolega te drugih stru~njaka. ljekara koji rade na podru~ju prepoznavanja. Specijalizant je u potpunosti savladao tematsko podru~je. procijeniti psiholo{ki i socijalni status pacijenta. izradu. prepoznati uslove pravovremenog uvo|enja rehabilitacije i preventivnih intervencija na radnom mjestu i sportskom okoli{u. procijeniti i prepoznati akutnu medicinsku hitnost na radnom mjestu i sportskom okoli{u. poznavati vje{tinu komunikacije s pacijentima. lije~enja i prevencije bolesti koje se javljaju u radnika i sportista. obuke. lije~enje i spre~avanje bolesti u vezi s radom i sportom. odnosno koordinirati i utvrditi prioritete u timskom radu. dati ocjenu privremene i trajne sprije~enosti za rad. anga`ovati se u promociji zdravlja radne populacije. sumnju od nastupa prijevremene invalidnosti). invalida i lica sa ote`anom zapo{ljivo{}u. potrebno je tokom usavr{avanja davati stru~nu pomo} kako je ve} navedeno). kolegama i ostalim stru~njacima s ciljem zajedni~kog u~e{}a u planiranju i provo|enju zdravstvene za{tite. javno zagovarati salutogenezu i zdrava radna mjesta. procijeniti i prepoznati akutnu medicinsku hitnost. dati nalaz i mi{ljenje o uzro~nim faktorima rizika u odnosu na dijagnozu. provoditi profesionalnu orijentaciju mladih. SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 17 – Strana 35 je izrada: seminarskih radova koji obuhvataju odre|ene vulnerabilne skupine u medicini rada i sportskom okoli{u. vo|enja projekata i planiranja. njegovoj porodici. slijediti korake procjene rizika radnog mjesta: otkrivati i mjeriti (monitorirati) rizike. informisati se i uva`iti stavove pacijenta i njegove porodice. Posebne kompetencije: Zavr{etkom specijalizacije iz medicine rada i sporta specijalizant treba ste}i sljede}a posebna znanja i vje{tine: koristiti radnu anamnezu kao klju~ni alat (usmenom i pismenom komunikacijom) i upravljati njenim zna~ajem u identifikaciji i procjeni zdravstvenih rizika radnog mjesta metodom uzro~no posljedi~ne veze. navesti mehanizme nastanka profesionalnih bolesti i djelovanje specifi~nih {tetnosti obzirom na intenzitet i du`inu izlo`enosti (ekspozicije). odnosno mentor. opasnosti i napora/zahtjeva iz radnog i sportskog okoli{a na zdravlje radnika: – – opisati njihov uticaj na nastanak profesionalnih bolesti. rje{avati klini~ke probleme.

– samostalno izvo|enje i interpretacija EMNG i EMG. – razjasniti prednosti i mane takvih sistema i potrebu za{tite podataka. – srednjim {kolama. – izlo`iti okolnosti razvoja koje donosi upotreba kompjuterske tehnologije u odnosu na povjerljivost podataka. Specijalizanti mogu. MEDICINSKA BIOHEMIJA Vrsta specijalizacije: OSNOVNA Trajanje specijalizacije: 3 godine /36 mjeseci/ PLAN SPECIJALIZACIJE [IRA OBLAST Uvodni dio Op}a teorijska nastava Teorijska i prakti~na nastava iz ove oblasti Teorijski i stru~ni rad iz odabranih poglavlja hemije. – provo|enje preventivnih zdravstvenih pregleda. nadzora. III Procijeniti uticaj napora na zdravlje radnika i u~esnika u sportu. – procjena rizika radnog mjesta. – analiza PEF-peack flow . procjenu osoblja. 2011. strate{kog planiranja. ozljeda na radu. – davati stru~no mi{ljenje o sredstvima za{tite na radu. – provoditi ankete o zdravstvenom stanju. rad u wordu. stru~nih udru`enja i projekata. – sudjelovati u edukaciji o organizaciji i pru`anju prve pomo}i na radnom mjestu. Internet – i kako to svakodnevno upotrebljavati. Mora poznavati osnove finansijskog upravljanja u zdravstvenoj ustanovi i na~ela mediko-ekonomske evaluacije laboratorijskih testova. a posebno kompjutersku obradu podataka. izvje{taje i validaciju (elektronski potpis).Broj 17 – Strana 36 SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH ^etvrtak. Informatizacija i obrada podataka Po zavr{etku specijalizacije specijalista medicine rada treba: – prikazati temeljno razumijevanje informacijskih tehnologija. kao posmatra~i. – inspektorima za{tite na radu. Akreditacija Po zavr{etku specijalizacije specijalist medicine rada treba biti svjestan zahtjeva za kontinuiranim profesionalnim razvojem i cjelo`ivotnim u~enjem. Klini~ko iskustvo Treba naglasiti da klini~ko iskustvo specijalizanta mora biti integrirano s dijagnosti~kim postupcima i njihovom validno{}u. opasnostima i naporima koji su prisutni na radnom mjestu. poznavanjem tehnolo{kih procesa i radnog okoli{a. 4. – navesti dostupne tehnike za {irenje podataka. Organizacija rada i upravljanje Po zavr{etku specijalizacije. specijalistom {kolske medicine i pedijatrije.metrije na radnom mjestu i u uslovima prekida ekspozicije. arhiviranje. – procjena organizacije rada. timskog rada. – samostalno izvo|enje i interpretacija spiro/ergonometrije. specijalista medicine rada treba imati osnovna znanja o va`nim aspektima upravljanja slu`bom medicine rada uklju~uju}i kontrolu financijskih sredstava. IV Ispitati upotrebu odgovaraju}ih vrsta tehni~kih i li~nih za{titnih sredstava u radu i sportu. Znati dati stru~no mi{ljenje o profesionalnim bolestima i radnoj sposobnosti obzirom na zdravstveno stanje radnika i uslova rada: – educirati i informisati radnike i poslodavce o {tetnostima. liste. posebno toksikologijom u provo|enju dijagnosti~kog postupka kod profesionalnih bolesti. – ergonomska analiza optere}enja radnog mjesta i sportskog trena`nog i rekreacijskog procesa s prijedlogom mjera za pobolj{anje u suzbijanju muskuloskeletnih poreme}aja. upravljanje osobljem. – davati stru~no mi{ljenje o vakcinaciji i imunizaciji. ocjeni radne sposobnosti. – kantonalnim zavodom za zapo{ljavanje – katedrom medicine rada na medicinskom fakultetu. – samostalno izvo|enje i interpretacija ispitivanja osjetnih funkcija (analiza audograma sa komparativnim hronolo{kim analizama audiometrije. 7. – pokazati osnovne aspekte upotrebe kompjutera – baze podataka. – analiza rizika za bolovanje iz sfere kvalitete `ivota i radnog i sportskog okoli{a. – specificirati uticaj na nastanak povrede i sindroma prenaprezanja. te drugih administrativnih poslova. – konzilijarno rje{avanje uticaja stresa na radu i mobinga na zdravlja. bolesti vezanih uz rad i sport i bolesti pogor{anih radom. – sudjelovati na sastancima Odbora za{tite na radu. procesa ugovaranja. vje{tina pregovaranja. epidemiologiju profesionalnih bolesti. epidemiologiju prekanceroznih stanja– oblikovati njihovo pra}enje i kontrolu. Tako|er treba biti upoznat s postoje}im shemama akreditacije i postupka u kojemu se akreditacija dobiva. V Unaprijediti epidemiologiju u medicine rada i sporta: epidemiologiju nesre}a na radu i sportu. – sudjelovati u izradi Procjene opasnosti na radnom mjestu. sudjelovati na sastancima i radionicama u sklopu trajne edukacije. Po zavr{etku specijalizacije specijalista medicine rada treba: – uspostaviti saradnju sa: klini~kom medicinom. Stoga su bitan dio programa ove specijalizacije klini~ke obaveze povezane s laboratorijskim testiranjima. pripreme poslovnog plana. posebnih osjetnih funkcija (ukus i miris). podr{ke i liderstva. bolovanja. – medicinskim vje{tacima. Sticanje posebnih vje{tina za sljede}e prakti~ne dijagnosti~ke postupke: – samostalno izvo|enje prick testiranja. analiza kolornog vida. – ostalim ustanovama. – zavodima za medicinu rada i zavodima za javno zdravstvo u Federaciji BiH. – samostalno izvo|enje i interpretacija epikutanih testiranja. – doktorom medicine. – poslodavcima i stru~njacima za{tite na radu. fizi~ke hemije i instrumentalnih analiza Teorijski i prakti~ni rad iz statistike U@A OBLAST MJESTO TRAJANJE TRAJANJE OBAVLJANJA STA@A Medicinski 9 mjeseci fakultet 1 mjesec 8 mjeseci Katedra za biohemiju medicinskog fakulteta 2 mjeseca Katedra medicinskog fakulteta (koja obra|uje statistiku) 1 mjesec Op}i specijalisti~ki sta` Specijalisti~ki sta` Bolni~ki iz op}e klini~ke laboratorij za biohemije biohemiju 14 mjeseci 12 mjeseci . Organizirati blisku saradnju sa: – izabranim lije~nicima op}e/porodi~ne medicine. analiza funkcije vida mjerene ortoretorom. – konzilijarno rje{avanje klini~kih problema u slu~aju profesionalnih bolesti.

molalitet. kosistencija. proteini. Tako|e. metodologijama i tehnikama rada i postoje}om opremom. Cl. pravljenju rastvora razli~itih koncentracija. K. @eluda~ni sok: organolepti~ki pregled. Obu~ava se i pravilnom kori{}enju. U toku prakti~nog rada specijalizant se obu~ava osnovnim principima kori{}enja radioaktivnih suspstanci . preparacionih i ultra-centrifuga. mi{i}na vlakna. bakterije. K. ukupni lipidi. Op}i specijalisti~ki sta` 1. transudati. molaritet krvi. Obu~ava se razli~itim manuelnim tehnikama i kori{}enju automatskih analizatora. Teorijski i prakti~ni rad iz statistike 1 mjesec Specijalizant se obu~ava kori{}enju statisti~kih metoda i testova i njihovoj primjeni u obradi laboratorijskih rezultata. aldolaza. – sposobnost sticanja i preno{enja znanja. izgled. acetilholinesteraza. Mg. vitamini. katalaza. u nastavnim turnusima (ljetni i zimski semestar) po planu koji utvr|uju navedeni fakulteti. 2. pH. sinovijalne te~nosti i znoj: volumen. Sediment urina: epitelne }elije. mlije~na kiselina. Benze-Jones-ov protein. kreatin kinaza. glutamiltranspeptidaza. urobilinogen. 7. bolirubin. fostor. izgled. alaminaminotransferaza. aparatima i instrumentima. Mjerenje aktivnosti enzima seruma: alkalna fosfataza. proteini. Cl. vidljivi sastojci. 2011. intenzivnoj terapiji i parenteralnoj ishrani Bolni~ki odjel hematologije Bolni~ki odjel nuklearne medicine SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH 1 mjesec Broj 17 – Strana 37 Bolni~ki laboratorij za imunolo{ka ispitivanja 10 mjeseci 1 mjesec 3 mjeseca Bolni~ki odjel endokrinologije 1 mjesec Bolni~ki odjel gastroenterologije 1 mjesec Bolni~ki odjelnefrologije 1 mjesec Bolni~ki odjeli neurologije i psihijatrije Bolni~ki odjel onkologije 1 mjesec 1 mjesec Bolni~ki odjel pedijatrije 1 mjesec Bolni~ki odjel anesteziologije i reanimacije 1 mjesec Teorijska i prakti~na nastava na fakultetu (9 mjeseci) iz osnovne teorijske nastava iz oblasti op}e i klasi~ne biohemije. odnosno institutu i drugim zdravstvenim ustanovama (27 mjeseci) koji obuhvata: 1. eritrociti (svje`i i blijedi). pregled sedimenta. benzidinska proba. ureja. titrabilna kiselost. lipoprotein lipaza. pipetiranju sa razli~itim vrstama obi~nih i automatskih pipeta. Ca. hemoglobin. Odre|ivanje sadr`aja izoenzima laktat dehidrogenaze. pH. 5-nukleotidaza. Feces: boja. aminopeptidaza. ureja. . HDL-holesterol. Eksudati. joni Na. leuzinamino peptidaza. joni Na. VMA. Obu~ava se da pravilno koristi. skrob. kolorimetara. ketonska tela. primjeni i odr`avanju razli~itih vrsta laboratorijskih. ukupni. pH vrijednosti. Klini~ko-biohemijsko kori{}enje radioimunolo{kih metoda 1 mjesec Specijalizant radi mjesec dana u Laboratoriji (Odeljenju) za Nuklearnu medicinu. Urin: volumen za 24 sata. atomskih spektralnih analizatora i potenciometara sa jon-selektivnim elektrodama za odre|ivanje razli~itih jona u biolo{kim materijalima. fibrinogen. Teorijski i stru~ni rad iz odabranih poglavlja hemije. trigoliceridi. 4. hemoglobin. kreatinin. Klini~kobiohemijsko kori{}enje radio-imunolo{kih metoda Klini~ko-biohemijs ki rad iz imunologije Klini~kobiohemijske interpretacije: Klini~kobiohemijske interpretacije u hematologiji Klini~kobiohemijske interpretacije u endokrinologiji Klini~kobiohemijske interpretacije u gastroenterologiji Klini~kobiohemijske interpretacije u nefrologiji Klini~kobiohemijske interpretacije u neuropsihijatriji Klini~kobiohemijske interpretacije u onkologiji Klini~kobiohemijske interpretacije u pedijatriji Klini~kobiohemijske interpretacije u reanimaciji. hemoglobin. Cl. Mg. specijalizant se obu~ava da pravilno i samostalno radi sve biohemijske analize koje se rade u laboratoriji. spektrofluorimetara. tehni~kim karakteristikama. serum plazma: volumen krvi. primjeni i odr`avanju razli~itih aparatura za elektroforezu i razli~itim vrstama elektroforeza. hemoglobin. U toku prakti~nog rada specijalizant se obu~ava da pravilno i samostalno radi sve rutinske biohemijske analize koje se rade u Biohemijskoj laboratoriji zdravstvene ustanove u koju je upu}en: Krv. pregled sedimenta. Fe. tehni~kim karakteristikama. azot iz ureje (BUN). – upravljanja sistemom. hemoglobin. diamino oksidaza. `u~ne boje. kreatin kinaze i alkalne fosfataze. proba sa gvajakom. izgled. mokra}na kiselina. pravljenju rastvora odre|ene pH vrijednosti i mjerenju pH vrijednosti rastvora sa razli~itim instrumentima i pH-metrima. – komunikacijske vje{tine. bikarbonati. butirilholinesteraza. specifi~na te`ina. a-amilaza. izolaktat dehidrogenaza. ukupna kiselina fosfataza. U toku prakti~nog rada specijalizant se upoznaje sa strukturom i organizacijom klini~ko-biohemijske slu`be ili odjeljenja. K. boja. sulfati. piruvat. Obavlja se na medicinskom fakultetu u ukupnom trajanju od 1 mjesec. Ca. – timski rad.152-holesterol. kreatinin. Cu. ukupni aceditet. UVODNI DIO OSNOVNA TEORIJSKA NASTAVA 1 mjesec Osnovna teorijska nastava se provodi iz oblasti: – dono{enje klini~kih odluka. krv. cilindri. spektrofotometara. boja. fluorimetara i denzitometara. mokra}na kiselina. fizi~ke hemije i instrumentalnih analiza 2 mjeseca U toku prakti~nog rada specijalizant se obu~ava da pravilno mjeri volumene i mase sa razli~itim instrumentima. urobilin. aspartataminotransferaza. Prakti~ni stru~ni rad na klinici. A. krv. mogu}nostima rada. izgled. plamenih fotometara. masti. mucin. boja. – etika i propisi. Duodenalni sok: organolepti~ki pregled. razli~itim aparatima za hromatografiju i vrstama hromatografije. direktni i indirektni bilirubin. obu~ava se razli~itim tehnikama filtriranja i dijalize. laktat. mokra}na kiselina. piruvat kinaza. mogu}nostima rada. elektroforeza proteina. Tako|e. laktat dehidrogenaza. `u~ne kiseline. joni Na. pregled sediment. 5-HIAA. mukopolisaharidi. holesterol. hemijska analiza `u~nih kamenaca. glukoza. – promocija zdravlja. 2. mioglobin.^etvrtak. ukupni urobilin. pH vrijednost. malat dehidrogenaza. ukupni proteini. a-hidroksibutirat dehidrogenaza. glukoza. krvi. fosfati. kristali. leukociti. pravljenju razli~itih puferskih smje{a. Specijalisti~ki sta` iz op}e klini~ke biohemije 12 mjeseci U toku rada specijalizant se obu~ava osnovnim principima rutinskog klini~ko-biohemijskog rada. kao i kori{}enje ra~unara u statisti~koj obradi rezultata. urina. slobodna i vezana HCL. paraziti. albumin. LDL-holesterol. krv. elektroforeza proteina. glukoza.

zna~aju pojedinih klini~kobiohemijskih analiza u funkcionalnoj dijagnostici i terapiji razli~itih patolo{kih stanja i oboljenje jetre. Specijalizant se teorijski i prakti~no obu~ava da samostalno mjeri sadr`aje pojedinih hormona i/ili njihovih metaboliteta u razli~itim biolo{kim materijalima koriste}i spektrofotometrijske. Specijalizant se upoznaje sa razli~itim funkcionalnim testovima koji se koriste u dijagnostici gastroenergolo{kih oboljenja. pravilnoj pripremi pacijenata za izvo|enje testova i pravilnom tuma~enju dobijenih rezultata. Klini~ko-biohemijske interpretacije u onkologiji 1 mjesec Specijalizant se teorijski i prakti~no obu~ava analiti~kim postupcima i zna~aju pojedinih klini~ko-biohemijskih analiza u dijagnostici i terapiji razli~itih malignih oboljenja. prepoznavanju patolo{kih elemenata na razmazu. cerebro-spinalnoj te~nosti i tkivima koji se rutinski rade u Laboratoriji za endokrinolo{ke analize u koju je upu}en. 7. prvenstveno radioimunohemijskih analiza (RIA). kao i pravilnom tuma~enju dobijenih rezultata hormonskih analiza. fluorimetrijske i hromatografske tehnike. pravilnoj pripremi pacijenata za izvo|enje testova i pravilnom tuma~enju dobijenih rezultata. Klini~ko-biohemijske interpretacije u hematologiji 3 mjeseca 3.Broj 17 – Strana 38 SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH ^etvrtak.radioaktivnih supstanci. Posebna pa`nja je usmjerena na savla|ivanje mikro-metoda izrade klini~kobiohemijskih analiza koje se koriste u pedijatriji. 5. Specijalizant se teorijski i prakti~no obu~ava izvo|enju razli~itih funkcionalnih testova i klirensa koji se koriste u funkcionalnoj dijagnostici bubre`nih oboljenja. lu~enja i djelovanja hormona. Klini~ko-biohemijske interpretacije u gastroenterologiji 1 mjesec Specijalizant se obu~ava osnovnim principima laboratorijskog rada u gastroenterologiji. Tako|e. Specijalizant se obu~ava savremenim svatanjima biohemije i patobiohemije neurohumoralne regulacije i korelacije. zna~aju pojedinih analiza hormona i/ili njihovih metabolita u funkcionalnoj dijagnostici i terapiji razli~itih pato-endokrinolo{kih stanja i oboljenja. neuroleptici. kao i pravilnom tuma~enju dobijenih rezultata. Klini~ko-biohemijske interpretacije u nefrologiji 1 mjesec Specijalizant se teorijski i prakti~no obu~ava analiti~kim postupcima i zna~aju pojedinih klini~ko-biohemijskih analiza u dijagnostici razli~itih patolo{kih stanja i oboljenja bubrega i urinarnog trakta. U toku prakti~nog rada specijalizant se obu~ava da pravilno i samostalno uzima uzorke krvi. U toku Specijalizant se obu~ava osnovnim principima laboratorijskog rada u oblasti hematologije. Klini~ko-biohemijske interpretacije u neuropsihijatriji 1 mjesec U toku prakti~nog rada specijalizant se obu~ava zna~aju pojedinih klini~ko-biohemijskih analiza u dijagnostici razli~itih neurolo{kih oboljenja. prepoznavanje elemenata na razmazu. urinu. Specijalizant se teorijski i prakti~no obu~ava izvo|enju razli~itih funkcionalnih testova koji se koriste u dijagnostici pojedinih psihijatrijskih oboljenja. U toku prakti~nog rada specijalizant se obu~ava da pravilno i samostalno mjeri sadr`aj pojedinih hormona i/ili njihovih metaboliteta u krvi. beta i gama zra~enje). 3. plazmi. zna~aju pojedinih hematolo{kih analiza za funkcionalnu dijagnostiku i terapiju razli~itih patolo{kih stanja i oboljenja i pravilnom tuma~enju dobijenih rezultata hematolo{kih analiza. Posebna pa`nja je usmerena na pravilno tuma~enje i zna~aj dobijenih rezultata pojedinih klini~ko-biohemijskih analiza. Posebna pa`nja je usmerena na prakti~no odre|ivanje. serumu. spektrofluorimetrijske. Specijalizant se u toku prakti~nog rada obu~ava osnovnim principima i tehnikama imuno-hemijskih analiza. bojenje preparata razmaza krvi. samostalnom izvo|enju specifi~nih imunohemijskih analiza. upoznaje se sa aparatima koji se koriste u mjerenju radioaktivnog raspada (broja~i. zna~aju pojedinih imunohemijskih analiza u dijagnostici i terapiji razli~itih oboljenja i pravilnom tuma~enju dobijenih rezultata. anti-epileptici. pravilnoj pripremi pacijenata za izvo|enje testova i pravilnom tuma~enju dobijenih rezultata. specijalizant se obu~ava savremenim shvatanjima biohemije i patobiohemije. kao i pravilnoj interpretaciji dobijenih rezultata. specijalizant se prakti~no obu~ava hemijskoj analizi konkremenata iz urinarnog trakta i zna~aju dobijenih rezultata u prevenciji njihovog ponovnog stvaranja. na~inu ~uvanja 153 . pravljenje razmaza krvi. `u~nih puteva. 4. Teorijski i prakti~no se obu~ava kori{}enju supstanci razli~ite radioaktivnosti (alfa. B. neophodnoj pripremi biolo{kog materijala i razli~itim rastvorima koji se koriste za poja~anje radioaktivnosti). pravilnoj pripremi pacijenata za izvo|enje testova i pravilnom tuma~enju dobijenih rezultata. samoza{titi i za{titi radnog prostora. obra|uje i ~uva uzorke krvi za izvo|enje hematolo{kih analiza. Specijalizant se teorijski i prakti~no obu~ava zna~aju i pravilnom izvo|enju specifi~nih i ciljanih klini~ko-biohemijskih analiza u funkcionalnoj dijagnostici razli~itih patolo{kih stanja i oboljenja u gastroenterologiji. polu`ivotu trajanja radioaktivnosti. Klini~ko-biohemijske interpretacije u endokrinologiji 1 mjesec Specijalizant se obu~ava osnovnim principima laboratorijskog rada u endokrinologiji. 2. Klini~ko-biohemijske interpretacije u pedijatriji 1 mjesec Specijalizant se obu~ava da samostalno radi sve klini~kohemijske analize koje se koriste u funkcionalnoj dijagnostici razli~itih sistemskih oboljenja kod djece. a koji su od zna~aja zbog svog uskog terapijskog indeksa: joni litijuma. antidepresivi. . Tako|e. Posebna pa`nja je usmerena na zna~aj i pravilno tuma~enje rezultata pojedinih klini~ko-biohemijskih analiza likvora i prepoznavanju celularnih elemenata u sedimentu likvora u dijagnostici funkcionalnih i infektivnih oboljenja mozga. u kvantitativnom odre|ivanju razli~itih parametara u ispitivnimbiolo{kim materijalima. hematopoeze i hemostaze. Specijalizant se upoznaje sa razli~itim funkcionalnim testovima koji se koriste u dijagnostici endokrinolo{kih oboljenja. izvo|enje biohemijsko-hematolo{kih analiza i izvo|enje specifi~nih funkcionalnih testova hemostaze. kao i molekularnim mehanizmima sinteze. Klini~ko-biohemijski rad iz imunologije 1 mjesec Specijalizant radi mjesec dana u specijalizovanoj laboratoriji za imunolo{ka istra`ivanja. Klini~ko-biohemijske interpretacije: 1. Posebna pa`nja je usmerena na teorijski i prakti~ni zna~aj kompletne hemijske analize urina i prepoznavanje elemenata u sedimentu urina. Specijalizant se teorijski i prakti~no obu~ava odre|ivanju terapijskih koncentracija pojedinih lijekova u krvi. zna~aj i pravilno tuma~enje laboratorijskih rezultata razli~itih tumorskih markera. 7. U toku prakti~nog rada specijalizant se obu~ava osnovnim principima imunohemije. 2011. Tako|e. kao i klini~ko-biohemijskih analiza koje su od zna~aja u dijagnostici malignih oboljenja. egzokrinog pankreasa i gastrointestinalnog trakta. U toku prakti~nog rada specijalizant se obu~ava da pravilno i samostalno radi brojenje krvnih elemenata. Posebna pa`nja je usmjerena na pravilno kori{}enje radioimunolo{kih tehnika i enzimskih imunolo{kih tehnika u mjerenju sadr`aja hormona i/ili njihovih metabolita u razli~itim biolo{kim materijalima. 6. 4.

klimatske oblasti – zakonodavstvo o mineralnim vodama u mjestima za termalno-klimatsko lije~enje .balneologije 5 mjeseci Teoretska nastava se organizuje na Medicinskom fakultetu i obuhvata sljede}e teme: – Biolo{ki efekti i mehanizmi djelovanja klimatskih lije~enja – Biolo{ki efekti i mehanizmi djelovanja termalnog lije~enja – Laboratorijska dijagnostika vezana za biolo{ke efekte termalnog lije~enja – Socijalno-medicinski aspekti bolesti iz klimatskotermalne oblasti. – komunikacijske vje{tine. 2011. u nastavnim turnusima (ljetni i zimski semestar) po planu koji utvr|uju navedeni fakultet. U toku prakti~nog rada. – Termalizam kao socijalna pojava – Procjena bakteriolo{ke ~isto}e termalnih voda – Mikrobiologija sredstava termalnog lije~enja – Sredstva na raspolaganju u centrima za termalno lije~enje – Sredstva za lije~enje i termalne ustanove: referentna normativa – Struktura i klasifikacija sredstava za termalno lije~enje. – timski rad.osnovna teorijska nastava Teoretska nastava iz oblasti Medicinski fakultet medicinske hidrologije . – sposobnost sticanja i preno{enja znanja. SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 17 – Strana 39 prakti~nog rada specijalizant se obu~ava i specifi~nim tehnikama uzimanja biolo{kog materijala kod djece (krv.^etvrtak. Obavlja se na medicinskom fakultetu u ukupnom trajanju od 1 mjesec. – promocija zdravlja. Klini~ko-biohemijske interpretacije u reanimaciji. 8. obu~ava se da pravilno interpretira dobijene rezultate u smislu dijagnostikovanja razli~itih metaboli~kih poreme}aja i metaboli~kih mana i terapije istih. intenzivnoj terapiji i totalnoj parenteralnoj ishrani.BALNEOLOGIJA Vrsta specijalizacije: OSNOVNA Trajanje specijalizacije : 4 godine /48 mjeseci/ PLAN SPECIJALIZACIJE [IRA TEMATSKA OBLAST MJESTO TRAJANJE OBAVLJANJA STA@A MJESECI Medicinski fakultet 1 5 3 7 11 3 3 10 Fizikalna medicina 2 3 Teoretski dio . reanimaciji i intenzivnoj terapiji. 4. specijalizant se obu~ava da samostalno radi sve biohemijske. – Na~ini kori{tenja termalnog lije~enja – Tehnike primjene sredstava termalnog lije~enja – Hitna medicinska pomo} u termalnoj praksi – Fiziokineziterapija i rehabilitacija u hidrolo{koj praksi – Instrumenti i sredstva za krenohidrokineziterapijsko lije~enje – Interna medicina. obradi i ~uvanju uzetog biolo{kog materijala. Tako|e. – Terapeutske indikacije klimatskog lije~enja. Specijalizant se teorijski i prakti~no obu~ava izvo|enju razli~itih funkcionalnih testova koji se koriste u dijagnostici pojedinih metaboli~kih poreme}aja i uro|enih metaboli~kih mana. tuma~enju dobijenih rezultata i primeni odgovaraju}e terapije.osnovna teorijska nastava 1 mjesec Osnovna teorijska nastava se provodi iz oblasti: – dono{enje klini~kih odluka. – etika i propisi. hematolo{ke i toksikolo{ke analize koje se koriste u dijagnostici i terapiji urgentnih stanja. – Termalno lije~enje kod bolesti probavnog aparata – Termalno lije~enje kod bolesti respiratrnog aparata Prakti~na obuka 42 mjeseca Higijena. epidemiologija i zdravstveno zakonodavstvo 3 mjeseca – pojmovi preventivne i rehabilitacione medicine – primjenjena epidemiologija – higijena i ekologija termalnih i klimatskih lje~ilista Fiziopatologija i op}e klini~ko lije~enje bolesti iz termalno-klimatske oblasti 11mjeseci – primijenjena fiziopatologija 3 mjeseca – interna medicina 3 mjeseca – primjenjena farmakologija 1 mjesec – biolo{ki efekti i mehanizmi djelovanja termalnog lije~enja 4 mjeseca Strukturalna morfologija i primjena sredstava za termalno lije~enje 7 mjeseci – Hidrogeologija 20 dana – Hemijske i hemijsko-fizi~ke osobine mineralnih voda i drugih sredstava za termalno lije~enje 20 dana – struktura i klasifikacija sredstava za termalno lije~enje 1 mjesec – mikrobiologija sredstava za termalno lije~enje 20 dana – tehnike primjene sredstava za termalno lije~enje 4 mjeseca Socijalna medicina 3 mjeseca – programiranje i organizacija zdravstveno-termalnih usluga – socijalno-medicinski aspekti bolesti iz termalno. reanimaciju i intenzivnu terapiju. 7. intenzivnoj terapiji i parenteralnoj ishrani 1 mjesec Specijalizant radi mjesec dana na Odjeljenju za urgentna stanja. Tako|e. reanimaciji. izboru najadekvatnijih biohemijskih i hematolo{kih analiza. Specijalizant se na odjeljenju upoznaje i obu~ava da dijagnostikuje metaboli~ke poreme}aje u urgentnim stanjima. – Primjena sredstava termalne terapije u pneumolo{koj oblasti – Rehabilitacione metode kod hipokineti~kog sindroma – Gojaznost i termalno Iije~enje – Termalna terapija kod bolesti `u~nih puteva – Termalno Iije~enje kod bolesti metabolizma – Termalno lije~enje kod bolesti lokomotomog aparata – Termalno lije~enje kod bolesti metabolizma. MEDICINSKA HIDROLOGIJA . epidemiologija i zdravstveno zakonodavstvo Strukturalna morfologija i primjena sredstava za termalno lije~enje Fiziopatologija i op}e klini~ko lije~enje bolesti iz termalno-klimatske oblasti Bioklimatologija Socijalna medicina Krenoterapija iz internisti~ke oblasti Fizikalna medicina Krenoterapija iz drugih specijalisti~kih oblasti Zavod za javno zdravstvo PROGRAM SPECIJALIZACIJE Uvodni dio . urin). primjeni i pravilnom odre|ivanju sastava parcijalne i totalne parenteralne ishrane u odnosu na vrstu metaboli~kih poreme}aja i osnovnog oboljenja. Hematolo{ke i Toksikolo{ke laboratorije u odnosu na organizaciju rada i potrebe odjeljenja.balneologije Zavod za javno zdravstvo Higijena. specijalizant se upoznaje sa organizacijom rada Biohemijske. Specijalizant se tako|e obu~ava zna~aju. Teoretska nastava iz oblasti medicinske hidrologije . – upravljanja sistemom.

Obavlja se na medicinskom fakultetu u ukupnom trajanju od 1 mjesec. – sposobnost sticanja i preno{enja znanja. M) – Klasifikacija ra~unarskih sistema – Obrada i pohranjivanje podataka u ra~unarima – Programska podr{ka – Osnovni programski jezici i gotovi programski paketi – Proceduralno i neproceduralno programiranje Teoretski dio treninga se provodi na Katedri za medicinsku informatiku. te kori{tenje tih sredstava i IT u svrhu za{tite zdravlja stanovni{tva.Rad u nau~noistra`iva~kim projektima Ukupan edukativni program: Nastavni predmet 1. 4. Poslije zavr{ene edukacije specijalizant treba da izradi seminarske radove i polo`i kolokvij.Obuka u Centru za Medicinsku informatiku B2 . – promocija zdravlja.Diskusije i demonstracije sa supervizorom B3 . – komunikacijske vje{tine. u nastavnim turnusima (ljetni i zimski semestar) po planu koji utvr|uju navedeni fakulteti. – upravljanja sistemom.Individualno u~enje u Centru Prakti~na nastava Du`ina trajanja prakti~nog dijela je 24 mjeseca: B1 . diskusije sa mentorom A2 . Medicinska informatika Teoretski 12 mjeseci Prakti~ni 24 mjeseca (50% sati) (30% sati) (20% sati) Ukupno 36 mjeseci Prakti~ni dio treninga 2 2 NASTAVNI PROGRAM Teoretska nastava Du`ina trajanja teoretskog dijela je 12 mjeseci: Cilj programa specijalizacije: Program specijalizacije medicinske informatike ima za cilj da educira doktore medicine kako bi ovladali znanjima i vje{tinama u~enja uz pomo} savremenih tehni~kih sredstava. MEDICINSKA INFORMATIKA Vrsta specijalizacije: OSNOVNA Trajanje specijalizacije : 3 godine /36 mjeseci/ PLAN SPECIJALIZACIJE [IRA TEMATSKA OBLAST Teoretski dio U@A TEMATSKA OBLAST MJESTO OBAVLJANJA STA@A Medicinski fakultet Katedra za medicinsku informatiku TRAJANJE MJESECI 12 Osnovna teorijska nastava Prema programu 1 11 24 Hardver i softver za medicinare Katedra za medicinsku informatiku Zdravstveni zavodi za javno informacioni sistemi zdravstvo Zdravstvena edukacija zavodi za javno zdravstvo Zdravstvena statistika zavodi za javno zdravstvo Medicinska zavodi za javno dokumentaristika zdravstvo Informacijske Katedra za tehnologije u medicinsku informatiku zdravstvu Medicinska Katedra za elektronika medicinsku informatiku Kvalitet i upravljanje Agencija za kvalitet i sistemom kvaliteta akreditaciju u zdravstvu u Federaciji Bosne i Hercegovine i zavodi za javno zdravstvo 4 4 2 2 4 4 A1 . 7. uz minimiziranje tro{kova zdravstvenih usluga i zadovoljstvo korisnika.Predavanja.Broj 17 – Strana 40 SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH ^etvrtak.osnovna teorijska nastava 1 mjesec Osnovna teorijska nastava se provodi iz oblasti: – dono{enje klini~kih odluka. . – timski rad. Prakti~ni dio treninga se provodi na Katedri za medicinsku informatiku. – etika i propisi. 2011. (50% sati) (30% sati) (20% sati) Bioklimatologija 3 mjeseca – primjenjena meteorologija i klimatologija – biolo{ki efekti i mehanizmi djelovanja klimatskog lije~enja – terapeutske indikacije klimatskog lije~enja Krenoterapija iz internisti~ke oblasti 10 mjeseci – termalno lije~enje kod bolesti probavnog aparata 4 mjeseca – termalno lije~enje kod bolesti lokomotomog aparata 2 mjeseca 1 mjesec – termalno lije~enje kod bolesti metabolizma – termalno lije~enje kod bolesti kardio-vaskularnog aparata 1 mjesec – termalno lije~enje kod bolesti respiratornog aparata 1 mjesec – termalno lije~enje kod bolesti urinamog aparata 1 mjesec Fizikalna medicina 2 mjeseca – Fizio-kineziterapija i rehabilitacija u hidrolo{koj praksi Krenoterapija iz ostalih specijalisti~kih oblasti 3 mjeseca 20 dana – termalno lije~enje kod dermatolo{kih bolesti 20 dana – termalno lije~enje kod ginekolo{kih bolesti – termalno lije~enje kod otorinolaringolo{kih bolesti 20 dana 20 dana – termalno lije~enje u gerontologiji 10 dana – termalno lijecenje u pedijatriji Mjesto obavljanja i bli`i sadr`aj prakti~ne obuke }e odrediti voditelj programa specijalizacije.Seminari u specijalisti~kom radu A3 . specijalizant treba da ovlada znanjima i vje{tinama iz ove oblasti polaganjem kolokvija i izradom seminarskih radova. Teoretska nastava iz oblasti medicinske informatike prema sljede}em programu: – Hardver i softver za medicinare – Zdravstveni informacioni sistemi – Zdravstvena edukacija – Zdravstvena statistika – Medicinska dokumentaristika – Informacijske tehnologije u zdravstvu – Medicinska elektronika – Kvalitet i upravljanje sistemom kvaliteta HARDVER I SOFTVER ZA MEDICINARE Prakti~na i teoretska edukacija iz ove oblasti traje 6 mjeseci U toku edukacije iz ovog djela programa specijalizant treba da savlada sljede}e sadr`aje: – Arhitektura ra~unarskih sistema (U/I. Nakon provedene edukacije. CPU. Provjera znanja Evaluacija znanja i vje{tina specijalizanta provest }e se nakon apsolviranja svakog predmeta odbranom seminarskog rada po izboru mentora i kolokvijem iz svake oblasti. UVODNI DIO Uvodni dio .

3. 3. Nakon provedene edukacije specijalizant treba da ovlada znanjima i vje{tinama iz ove oblasti polaganjem kolokvija i izradom seminarskih radova.6. specijalizant treba da ovlada znanjima i vje{tinama iz ove oblasti polaganjem kolokvija i izradom seminarskih radova: 3. 4. Nakon provedene edukacije specijalizant treba da ovlada znanjima i vje{tinama iz ove oblasti polaganjem kolokvija i izradom seminarskih radova: 3.7.Distance Learning) Teoretski dio treninga se provodi na Katedri za medicinsku informatiku.^etvrtak. Prakti~ni dio treninga se provodi u zavodima za javno zdravstvo. 2011. Prakti~ni dio treninga se provodi na Katedri za medicinsku informatiku. 3. ZDRAVSTVENA EDUKACIJA Prakti~na i teoretska edukacija iz ove oblasti traje 3 mjeseca U toku edukacije iz ovog djela programa specijalizant treba da savlada sljede}e sadr`aje: – Klasi~ni oblici zdravstvene edukacije – Cjelo`ivotna zdravstvena edukacija – Simulacije i multimedija – Ra~unari u istra`ivanjima – Telematika i u~enje na daljinu (DL. Prakti~ni dio treninga se provodi na Katedri za medicinsku informatiku. MEDICINSKA ELEKTRONIKA Prakti~na i teoretska edukacija iz ove oblasti traje 3 mjeseca U toku edukacije iz ovog djela programa specijalizant treba da savlada sljede}e sadr`aje: – Komunikacijska elektronika – Dijagnosti~ka elektronika – Trendovi u razvoju medicinske elektronike Teoretski dio treninga se provodi na Katedri za medicinsku informatiku. 3. Prakti~ni dio treninga se provodi u zavodima za javno zdravstvo. organizacija kao kibernetski sistem – Zdravstvena organizacija u mre`nom okru`enju – Novi koncept zdravstvene organizacije i uticaj razvoja IT na organizacioni sistem – Komunikacioni procesi – Telematika u medicini – Internet u medicini i zdravstvu – Uticaj razvoja informacionih tehnologija na informacioni sistem i procese odlu~ivanja – Rein`injering poslovnih procesa zdravstvene organizacije Teoretski dio treninga se provodi na Katedri za medicinsku informatiku.8.5. Nakon provedene edukacije specijalizant treba da ovlada znanjima i vje{tinama iz ove oblasti polaganjem kolokvija i izradom seminarskih radova. ZDRAVSTVENI INFORMACIONI SISTEMI Prakti~na i teoretska edukacija iz ove oblasti traje 6 mjeseci U toku edukacije iz ovog djela programa specijalizant treba da savlada sljede}e sadr`aje: – Definicije i pojmovi ZIS-a – Organizacija zdravstvenog informacionog sistema – Prikupljanje podataka – Obrada podataka – Arhiviranje podataka – Kori{tenje podataka i informacija – Klasifikacija zdravstvenih informacionih sistema – Standardizacija u medicinskoj informaci Teoretski dio treninga se provodi na Katedri za medicinsku informatiku. 3. Nakon provedene edukacije. Nakon provedene edukacije. specijalizant treba da ovlada znanjima i vje{tinama iz ove oblasti polaganjem kolokvija i izradom seminarskih radova. KVALITET I UPRAVLJANJE SISTEMOM KVALITETA Prakti~na i teoretska edukacija iz ove oblasti traje 3 mjeseca U toku edukacije iz ovog djela programa specijalizant treba da savlada sljede}e sadr`aje: Definicija sistema kvaliteta . INFORMACIJSKE TEHNOLOGIJE U ZDRAVSTVU Prakti~na i teoretska edukacija iz ove oblasti traje 6 mjeseci U toku edukacije iz ovog djela programa specijalizant treba da savlada sljede}e sadr`aje: – Teorija informacija – Teorija organizacije. MEDICINSKA DOKUMENTARISTIKA Prakti~na i teoretska edukacija iz ove oblasti traje 6 mjeseci Edukacija iz ove oblasti fokusirat }e se na sljede}im metodskim jedinicama: – Definicija medicinske dokumentaristike – Klasifikacije i standardi – Dokumentacija i evidencija u zdravstvu Medicinski zapis Statisti~ka istra`ivanja kao izvor podataka za medicinsku dokumentaciju i evidenciju – Priprema podataka za obradu na ra~unaru – Odre|ivanje kategorija odgovora – Unos podataka i postlogi~ka kontrola – Statisti~ka obrada i analiza podataka – Postupak istra`ivanja – Pretpostavke za primjenu statisti~kih metoda – Pregled statisti~kih postupaka – Svrstavanje podataka – Jednosmjerna tabulacija – Grafi~ko prikazivanje distribucije frekvencija – Jednostavnija analiza dviju varijabli – Testiranja – Principi medicinske dokumentacije i evidencije – Trendovi razvoja Teoretski dio treninga se provodi na Katedri za medicinsku informatiku. 7. specijalizant treba da ovlada znanjima i vje{tinama iz ove oblasti polaganjem kolokvija i izradom seminarskih radova.2. Prakti~ni dio treninga se provodi u zavodima za javno zdravstvo. SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH – – Broj 17 – Strana 41 Svi seminarski radovi biti }e pregledani i ocijenjeni od strane mentora i {efa Katedre i predstavljat }e dokumentaciju kandidata na Katedri za medicinsku informatiku Medicinskog fakulteta. Prakti~ni dio treninga se provodi u zavodima za javno zdravstvo. ZDRAVSTVENA STATISTIKA Prakti~na i teoretska edukacija iz ove oblasti traje 3 mjeseca Edukacija iz ove oblasti fokusirat }e se na sljede}im metodskim jedinicama: – Nau~na metoda u statisti~kim istra`ivanjima – Metoda uzoraka – Analiza i interpretacija podataka – Sastavljanje izvje{taja o rezultatima statisti~kih istra`ivanja – Mjesto i uloga ra~unara u statistici – Aplikativna zdravstvena statistika Teoretski dio treninga se provodi na Katedri za medicinsku informatiku.3. Nakon provedene edukacije.4.

Sposobnost komunikacije i upravljanja (menad`menta). te biti upoznati s principima vanjske kontrole kvalitete. 2011. Nakon provedene edukacije. sastancima voditelja laboratorija. Nadzor i procjena kvalitete Svi specijalizanti trebaju od po~etka biti upoznati s provo|enjem nadzora. bilo kao ~lan tima. Cilj je da specijalizant stekne iskustvo s obzirom na na~in odr`avanja sastanaka. Internet itd. te sudjelovati u redovnom klini~kom nadzoru. – Naglasak treba staviti na va`nost sticanja klini~kog iskustva i multidisciplinarnosti.strate{ko planiranje. specijalizant treba da ovlada znanjima i vje{tinama iz ove oblasti polaganjem kolokvija i izradom seminarskih radova. 7. priprema poslovnog plana. koje }e omogu}iti odabir metoda koje najbolje odgovaraju klini~kom problemu. sastaviti protokole i odr`avati standarde u laboratoriju – preuzeti odgovornosti voditelja klini~kog mikrobiolo{kog laboratorija – preuzeti brigu o kontroli bolni~kih infekcija – predlo`iti mjere za racionalnu primjenu antibiotika u bolnici i prevenciju bolni~kih infekcija – sara|ivati s dr`avnim nadzornim i javnozdravstvenim slu`bama – sudjelovati u programima specijalizacije iz medicinske mikrobiologije. te upotrebu baza podataka.te njihovom svakodnevnom upotrebom. 48 mjeseci (4 godine) Plan specijalizacije: [IRA TEMATSKA MJESTO OBLAST OBAVLJANJA STA@A Uvodni dio . te u edukaciji ostalih stru~njaka iz podru~ja bolesti uzrokovanih mikroorganizmima – sudjelovati u istra`ivanjima i razvoju iz podru~ja mikrobiolo{ke biopatologije. ~uvanje povjerljivosti informacija. Obavlja se na medicinskom fakultetu u ukupnom trajanju od 1 mjesec. sklapanje ugovora s fizi~kim i pravnim osobama i ugovaranje laboratorijskih pretraga koje }e se za njih obavljati. Specijalizante treba poticati na sudjelovanje na odgovaraju}im kursevima o upravljanju koje }e odr`avati profesionalni predava~i.osnovna teorijska Medicinski fakultet nastava Klini~ki odjeli Bolni~ka ustanova sa tra`enim odjelima Bakteriologija Mikrobiolo{ki laboratorij Sanitarna mikrobiologija Virusologija Imunologija Parazitologija Mikologija Epidemiologija i obrada podataka Godi{nji odmori Mikrobiolo{ki laboratorij zavoda za javno zdravstvo Mikrobiolo{ki laboratorij Mikrobiolo{ki laboratorij Mikrobiolo{ki laboratorij Mikrobiolo{ki laboratorij zavodi za javno zdravstvo TRAJANJE MJESECI 1 6 17 1 6 6 3 3 1 4 – – – – Iskustvo u istra`ivanju i razvoju. u nastavnim turnusima (ljetni i zimski semestar) po planu koji utvr|uju navedeni fakulteti. Medicinski mikrobiolog treba biti osposobljen za: – dati ljekarsko mi{ljenje o dijagnozi. specijalizant treba da izradi specijalisti~ki rad na temu koju odredi mentor. Originalan na~in razmi{ljanja i kriti~ka procjena objavljenih radova su va`ni da bi specijalizant. – komunikacijske vje{tine. kao i implementaciju postupaka za osiguranje i kontrolu kvalitete. Standardi za sisteme upravljanja kvalitetom i serija standarda ISO . Klini~ki odjeli 6 mjeseci Tokom specijalizacije mikrobiolog treba: . – Prakti~no znanje dobiveno direktnim upoznavanjem s na~inom rada u laboratoriju. te drugim sastancima lokalnog tipa. programa za statisti~ku obradu podataka itd.9000 – Uvo|enje sistema kvaliteta u zdravstvenu organizaciju – Na~ela upravljanja kvalitetom Teoretski dio treninga se provodi na Katedri za medicinsku informatiku. – timski rad. – sposobnost sticanja i preno{enja znanja. 4. Poznavanje svih mjera za o~uvanje zdravlja i sigurnosti u laboratoriju. TEME O UPRAVLJANJU KAO DIO OSNOVNOG PROGRAMA SPECIJALIZACIJE Upravljanje Aspekti upravljanja . PROGRAM SPECIJALIZACIJE Uvodni dio . planiranje tro{kova laboratorija itd. – upravljanja sistemom. bilo individualno. Sposobnost obrade podataka kako bi se evaluirale informacije o odgovaraju}oj populaciji dobivene primjenom laboratorijskih postupaka. Specijalizanti trebaju shvatiti pojam osiguranja i kontrole kvalitete. – etika i propisi. konsultiranja s kolegama na nau~nim skupovima i prezentiranje nau~nih radova u sklopu trajnog medicinskog usavr{avanja. pridonio razvoju ove specijalnosti.Broj 17 – Strana 42 – SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH – ^etvrtak. Informati~ka tehnologija i komunikacijske sposobnosti Od samog po~etka specijalizant se treba upoznati s osnovnim aspektima kompjuterizacije laboratorija .baze podataka. Specijalizantima se mo`e dopustiti da kao promatra~i budu prisutni sastancima laboratorijskog osoblja. – Interpretacijske sposobnosti kako bi na osnovu laboratorijskih podataka mogao stvoriti klini~ki korisno mi{ljenje. Sticanje trajnih navika ~itanja. Nakon zavr{ene edukacije. Ove sposobnosti uklju~uju poznavanje informati~ke tehnologije. . te svjestan zakonskih obaveza i mjera koje laboratorij treba zadovoljiti. Po zavr{etku specijalizacije specijalizanti trebaju u potpunosti svladati ova dva navedena podru~ja. O~uvanje zdravlja i sigurnost Od samog po~etka specijalizant treba biti u potpunosti upoznat sa svim aspektima o~uvanja zdravlja i sigurnosti u laboratoriju. dono{enje odluka na lokalnoj razini i va`nost odr`avanja dobrih me|uljudskih odnosa. te u sklopu nje obradom podataka prema odgovaraju}im shemama. MEDICINSKA MIKROBIOLOGIJA S PARAZITOLOGIJOM Vrsta specijalizacije: osnovna Trajanje specijalizacije. te sudjelovanje na stru~nim sastancima klini~ara i patologa. te razviti sposobnosti potrebne za vo|enje laboratorija. lije~enju i prevenciji bolesti uzrokovanih mikroorganizmima – nau~ne osnove za laboratorijsku dijagnozu bolesti. Specijalizant treba ste}i iskustvo (pod nadzorom) u planiranju rada laboratorija.osnovna teorijska nastava 1 mjesec Osnovna teorijska nastava se provodi iz oblasti: – dono{enje klini~kih odluka. Prakti~ni dio treninga se provodi u Agenciji za kvalitet i akreditaciju u zdravstvu u Federaciji Bosne i Hercegovine i zavodima za javno zdravstvo. pretra`ivanja litrature. Ciljevi Tokom razdoblja od 4 godine specijalizant treba ste}i sljede}a znanja i sposobnosti: – ^injeni~no znanje o bolestima koje uzrokuju mikroorganizmi. – promocija zdravlja.

preuzimanja. te ih izdvojiti u svrhu dobivanja ~iste kulture neophodne za daljnju obradu. optimalnu temperaturu. Pri tome je posebno va`an rad na odjelima kojima je mi{ljenje mikrobiologa od posebne va`nosti (npr: jedinice za intenzivno lije~enje).: velike vizite. pravilnim rukovanjem uzorcima i kontaminiramin predmetima (npr. Nove tehnologije Po zavr{etku specijalizacije mikrobiolog treba: poznavati va`nije nove tehnologije dostupne u medicinskoj mikrobiologiji. te znati odabrati odgovaraju}u podlogu. te pravilno koristiti njihove usluge. Specijalizant treba biti upoznat s metodama kontrole. Kriti~ki procijeniti potrebu za novim metodama u laboratoriju. kao i testove za brzu dijagnostiku. odnosno gdje ovaj kontinuitet mo`e biti naru{en. 7. U~estvovati na sastancima koji slu`e edukaciji kao npr. kao i postupcima za njihovo pakiranje i slanje unutar. bolnici.^etvrtak. Poznavati postupke pripreme podloga za op}u upotrebu. Tako|er treba znati koje su osjetljive ta~ke u obradi uzoraka. znati izvoditi i interpretirati testove minimalne inibitorne koncentracije (MIK) i minimalne baktericidne koncentracije (MBC) kada je to potrebno. kao i u edukaciji svih . mikroskopom s tamnim poljem. Metode kultivacije Po zavr{etku specijalizacije mikrobiolog treba znati: osnovne razlike u metabolizmu me|u mikroorganizmima. uklju~uju}i i mjere kod posebno zahtjevnih uzoraka. ~uvanja. Bakteriologija 17 mjeseci Specijalizacija iz bakteriologije obuhvata sljede}e u`e oblasti: – Mjere sigurnosti u laboratoriju – Sterilizacija i dezinfekcija – Rukovanje s uzorcima – Mikroskopiranje – Metode kultivacije – Daljnja obrada kultura – Dijagnostika tuberkuloze – Ispitivanja antimikrobnih lijekova – Nove tehnologije – Kontrola infekcija u bolnicama i op}oj populaciji – Upotreba antimikrobnih lijekova – Kontrola kvaliteta – Slu`bena kontrola – Licenca – Upravljanje Mjere sigurnosti u laboratoriju Prije prakti~nog rada u laboratoriju. poznavati {iroku paletu selektivnih. ELISA. kao i kinetiku rasta na krutim i teku}im podlogama. odlu~iti o daljnjem testiranju i obradi uzoraka ako je to potrebno. kao i dijelovima op}e populacije koji zahtijevaju posebne mjere za kontrolu infekcija. itd. Daljnja obrada kultura Po zavr{etku specijalizacije. specijalizant treba biti upoznat s osnovnim mjerama sigurnosti u laboratoriju (za{titna odje}a i higijena). transporta (uklju~uju}i transportne podloge). Po zavr{etku specijalizacije. pedijatrija. sara|ivati s medicinskom sestrom za kontrolu bolni~kih infekcija u obavljanju njenih svakodnevnih obaveza. kao i u~inke na na~in rada i broj osoblja u laboratoriju. upoznat s na~inom rada komisije za kontrolu infekcija na lokalnom i regionalnom nivou. Rukovanje s uzorcima Po zavr{etku specijalizacije mikrobiolog treba znati: optimalan na~in uzimanja. odjeli za transplantaciju. principe identifikacijskih podloga.: eza. poznavati fizikalne uslove rasta mikroorganizama. Ispitivanja antimikrobnih lijekova Po zavr{etku specijalizacije mikrobiolog treba: znati izvoditi testiranja osjetljivosti izolata na antibiotike koriste}i uobi~ajenu tehniku disk . latex aglutinaciju. poznavati automatizirane.) tamo gdje takvi odjeli postoje. te njihovo podrijeklo. 4. prikazi slu~ajeva. klinika za ko`ne bolesti. te sudjelovanjem u zajedni~kom rje{avanju klini~kih slu~ajeva. razumjeti rezultate ispitivanja antimikrobnih lijekova u odnosu na terapeutski i toksi~ni u~inak na bolesnika. U tom kontekstu va`no je znati za koje mikroorganizme i u kojim klini~kim slu~ajevima je potrebna produ`ena inkubacija. te sa specijaliziranim odjelima (hematologija. brze metode dostupne u medicinskoj mikrobiologiji. mikrobiolog treba: ste}i iskustvo u rje{avanju problema kontrole infekcija. te ih pravilno upotrebljavati principe mnogostruke identifikacijske tehnologije. SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 17 – Strana 43 ste}i iskustvo u bliskoj saradnji s klini~arima kroz svakodnevni rad na klini~kim odjelima. uklju~uju}i komercijalno dostupne testove. osigurati slu`bu i izvan radnog vremena. uklju~uju}i i one s fluorescentnim bojama. laboratorijskog pribora. Biti upoznat s postoje}im referalnim centrima. mikrobiolog treba znati: izvoditi testove za identifikaciju naj~e{}ih patogena. dekontaminaciju i kontrolu protoka zraka. utemeljene na tehnologiji nukleinskih kiselina (NAT) i monoklonskim protutijelima. upoznati se sa principima imunoterapije i imunoprofilakse. pipeta). mikrobiolog treba znati: principe mikroskopiranja s mikroskopom sa svijetlim poljem. kao i fenotipizaciju i genotipizaciju. Kontrola infekcija u bolnicama i op}oj populaciji Tokom specijalizacije. izvoditi rutinske tehnike bojanja. te postupcima za njihovu sigurnu upotrebu. uklju~uju}i analizu koristi s obzirom na tro{ak. Odrediti stepen hitnosti za obradu pojedinih uzoraka. izvoditi ispitivanja antimikrobnih lijekova koriste}i biolo{ke i automatizirane metode. kao i unutarnju kontrolu tih postupaka Obraditi naj~e{}e vrste uzoraka. te prema tome preporu~iti odgovaraju}i na~in doziranja. te poznavati ostale tehnologije ispitivanja osjetljivosti. te opasno{}u koja postoji pri nastanku aerosola i postupcima prilikom nezgoda kod kojih do|e do prosipanja zaraznog materijala. uklju~uju}i atmosferske uslove. pa sve do izdavanja kona~nog nalaza). 2011. te kako ovaj rizik svesti na najmanju mogu}u mjeru. identifikacije i dokumentiranja za sve vrste uzoraka. Mikroskopiranje Po zavr{etku specijalizacije. oboga}enih i inhibitornih podloga dostupnih za op}u i specijalnu upotrebu. mikrobiolog treba biti upoznat sa: postupcima za siguran transport uzoraka ili kultura unutar zdravstvene ustanove. uklju~uju}i izbijanje epidemija i njihovo suzbijanje. fazno . te odlaganja mikrobiolo{kog otpada. i fluorescentnim mikroskopom. Dijagnostika tuberkuloze Po zavr{etku specijalizacije mikrobiolog teba znati: osnovna na~ela dijagnostike tuberkuloze. Sterilizacija i dezinfekcija Po zavr{etku specijalizacije mikrobiolog treba znati principe i upotrebu postupaka sterilizacije i dezinfekcije prilikom pripreme podloga. infektivna klinika.kontrastnim mikroskopom. poznavati dostupne referalne centre za daljnju identifikaciju uklju~uju}i serotipizaciju. te izvan granica dr`ave trenutno va`e}im mjerama i preporukama za siguran rad u mikrobiolo{kim laboratorijima principima rada u mikrobiolo{kim sigurnosnim kabinetima pri stepenu zaraznosti III. Specijalizant treba usvojiti kontinuitet koji postoji kod obrade uzorka (od uzimanja uzorka. prepoznati mogu}e patogene me|u kolonijama u mije{anoj kulturi. preko kultivacije. biti upoznat s bolni~kim odjelima. te treba znati napraviti plan sterilizacije i dezinfekcije u laboratoriju. te javljati preliminarne rezultate obrade ako su primjenjivi s obzirom na daljnji tok lije~enja bolesnika. pregledavati obojene preparate. daljnjeg testiranja. te prepoznati mogu}e artefakte.difuzije i zona inhibicije.

specifi~ne probleme povezane s imunokompromitiranim bolesnicima. poznavati osnove informati~ke tehnologije. Imunodeficijencije. poznavati na~ine na koje mikroorganizmi uzrokuju epidemije. epidemiologija zaraznih bolesti njihovo pra}enje i kontrola. interpretirati rezultate. bolni~ke apoteke. dijalizu itd). Epidemiologija i statistika te obrada podataka 1 mjesec Po zavr{etku specijalizacije mikrobiolog treba: poznavati osnovna na~ela epidemiolo{ke metodologije. Kontrola kvaliteta Po zavr{etku specijalizacije mikrobiolog treba znati: razumjeti pojmove kontrole i osiguranja kvalitete.Nau~ne osnove medicinske mikrobiologije: Specijalizanti trebaju usvojiti sljede}a znanja. ]elijski imunitet. mikrobiolog treba imati osnovna znanja o va`nim aspektima vo|enja laboratorija uklju~uju}i kontrolu finansijskih sredstava. sudjelovati u kursevima trajnog medicinskog usavr{avanja. principe imunizacije kod virusnih bolesti. 72 mjeseca (6 godina) Plan specijalizacije: [IRA TEMATSKA OBLAST MJESTO OBAVLJANJA STA@A Uvodni dio . interpretirati rezultate u klini~ke svrhe. patogenost mikroorganizama. Virusologija 6 mjeseci Po zavr{etku specijalizacije mikrobiolog teba znati: osnovne dijagnosti~ke i odabrane metode u virusologiji. kada se za mi{ljenje obratiti virusologu u referentnom centru. trudnica. Imunolo{ka preosjetljvost. pra}enje rezistencije na antibiotike. Humoralni imunitet. ciljanu i profilakti~ku primjenu antimikrobnih lijekova. njihov na~in djelovanja i mehanizmi rezistencije. poznavati postoje}e protokole za vanjsku kontrolu kvalitete. ste}i iskustvo u kontroli zaraznih bolesti u op}oj populaciji rade}i s epidemiolozima. upoznavanje sa metodologijom proizvodnje vakcina i seruma. hemaglutinacija. Specijalizant tako|er treba sudjelovati u klini~koj kontroli {to ga obavljaju ljekari drugih specijalnosti. Nespecifi~ni imunitet. te obradu podataka prema tim protokolima. vode i zraka. te na klini~kim odjelima. antimikrobni lijekovi. 4. u potpunosti svladati tehniku pretra`ivanja stru~ne i nau~ne literature. direktna i indirektna fluorescencija.Broj 17 – Strana 44 SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH ^etvrtak. kako u klini~ke svrhe tako i u svrhu kontrole bolni~kih infekcija. Mikologija 3 mjeseca Po zavr{etku specijalizacije mikrobiolog treba znati: osnovne dijagnosti~ke metode u mikologiji. Potrebno je sara|ivati s vode}im osobljem centralne jedinice za sterilizaciju. 2011. te mjere potrebne kod zdravstvenih radnika. Upravljanje Po zavr{etku specijalizacije. interpretirati rezultate u klini~ke svrhe. ste}i iskustvo u pravilnoj obradi uzoraka dobivenih od ustanova zadu`enih za vanjsku kontrolu kvalitete. treba dobiti uvid u prednosti i nedostatke sistema za obradu podataka. RVK. upoznati principe izolacije bolesnika. onih koji sudjeluju u kontroli infekcija. upravljanje osobljem i administrativne poslove. specifi~ne probleme povezane s imunokompromitiranim bolesnicima. kao i znati ih primijeniti u klini~kim slu~ajevima i pri istra`ivanju: struktura mikroorganizama. ELISA test. kao i u svrhu kontrole bolni~kih infekcija. kao i u svrhu kontrole bolni~kih infekcija. sudjelovati u obilasku klini~kih i ostalih dijelova bolnice u svrhu kontrole infekcija. Posebno se preporu~uje sudjelovanje na kursevima o upravljanju na lokalnom i dr`avnom nivou. Sanitarna mikrobiologija 1 mjesec Po zavr{etku specijalizacije mikrobiolog treba: ste}i iskustvo u javnozdravstvenoj mikrobiologiji osnovne metode dijagnostike mikrobiolo{ke ispravnosti hrane. upoznati preporuke donesene od pojedinih radnih grupa (npr. imunolo{ki sistem i imunost prema infekcijama. savladati Imunolo{ke laboratorijske metode (direktna i indirektna aglutinacija. te postupak kojim se licenca pribavlja. klasifikacija i metode tipizacije. Gra|a i svojstva protutijela. a osobito kompjuterske obrade podataka. te njenu pravilnu primjenu. Slu`bena kontrola Tokom specijalizacije specijalizant treba: razumjeti principe slu`bene kontrole sudjelovati u mikrobiolo{koj slu`benoj kontroli unutar laboratorija. upoznati fizikalne i hemijske agense koji se upotrebljavaju u kontroli bolni~kih infekcija. poznavati dostupe tehnologije za prikaz podataka. fiziologija i genetika. taksonomija mikroorganizama. 7. Imunologija 6 mjeseci U toku specijalizacije specijalizant treba savladati sljede}e nastavne jedinice: Antigeni. NEUROHIRURGIJA Vrsta specijalizacije: osnovna Trajanje specijalizacije. Licenca Po zavr{etku specijalizacije mikrobiolog mora poznavati zahtjeve koje treba zadovoljiti laboratorij da bi dobio razli~ite vrste licenci. sudjelovati u nau~nim istra`ivanjima. kao i ste}i osnovna znanja o potrebi za za{titom podataka. kada se za mi{ljenje obratiti mikologu u referentnom centru. precipitacija. Western blot). transplantiranih bolesnika. poznavati osnovne statisti~ke metode. Ovdje treba uklju~iti i obilazak bolni~ke kuhinje {to ga obavljaju epidemiolozi.: preporuke koje se odnose na MRSA. te metode njihove kontrole. metode spre~avanja razvoja rezistencije. Samostalno u~enje specijalizanta tokom ~itave specijalizacije . dezinfekciju. Upotreba antimikrobnih lijekova Po zavr{etku specijalizacije mikrobiolog treba znati: empirijsku. biti upoznat sa svim dokumentima donesenim na dr`avnom nivou odnosno nivou bolnice koji se odnose na kontrolu infekcija. aktivno sudjelovati na stru~nim i nau~nim sastancima i kongresima. mehanizmi obrane doma}ina. algoritmi i primjena imunolo{kih laboratorijskih metoda u infektivnoj imunologiji Parazitologija 3 mjeseca Po zavr{etku specijalizacije mikrobiolog treba znati: osnovne dijagnosti~ke metode u parazitologiji. kada se za mi{ljenje obratiti parazitologu u referentnom centru. Komplement. Imunost na infekciju. te praonice rublja.op}a teorijska Medicinski fakultet nastava Op}a hirurgija Bolni~ki odjel op}e hirurgije Anesteziologija i intenzivno Bolni~ki odjel lije~enje anesteziologije Neurologija Bolni~ki odjel neurologije Neuropatologija Laboratorij za patologiju Neuroradiologija Radiolo{ki odjle Neuroanatomija Medicinski fakultet katedra za anatomiju Maksilofacijalna hirurgija Bolni~ki odjel maksilofacijalne hirurgije Vaskularna hirurgija Bolni~ki odjel vaskularne hirurgije Dje~ija hirurgija Bolni~ki odjel dje~ije hirurgije Otorinolaringologija Bolni~ki odjel ORL Klini~ka neurohirurgija Bolni~ki odjel neurohirurgije Eksperimentalna neurohirurgija Medicinski fakultet Godi{nji odmori UKUPNO TRAJANJE MJESECI 1 3 3 6 1 ½ 1 ½ ½ ½ 1 47 1 6 72 .

Upoznaje optimalne termine za intervenciju kod kranio-facijalnih povreda. Kandidat se upoznaje sa hirur{kim tehnikama i hirur{kim pristupima koji se mogu koristiti kod pristupa na strukturalne lezije prednje lobanjske jame. SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 17 – Strana 45 Sadr`aj obuke: UVODNI DIO OSNOVNA TEORIJSKA NASTAVA 1 mjesec Osnovna teorijska nastava se provodi iz oblasti: – dono{enje klini~kih odluka. operacije kompresivnih intrakranijalnih hemoragija. Neuroradiolog postao je suveren. Upoznati se sa savremenim dijagnosti~kim dostignu}ima koja su u svakodnevnoj neurolo{koj praksi. kao i dijagnostiku i terapiju. neurofiziologije. gornje i donje vilice. zatim mora vladati jednim stranim jezikom. Za specijalizante neurohirurgije ugraditi u program specijalizacije organiziranu nastavu 100 sati godi{nje i to: Neurotrauma 15 sati Tumori CNS 15 sati Dje~ja neurohirurgija 10 sati Spinalna neurohirurgija 10 sati Neuroradiologija 10 sati Neuropatologija 10 sati Neuroonkologija 10 sati .^etvrtak. NEUROANATOMIJA 2 mjeseca Nije potrebno posebno isticati koliko je znanje neuroanatomije bitno za neurohirurga. 2011. – timski rad. operacije cerebrovaskularnih anomalija. pa u cijelosti i samostalno vodi neuroradiolo{ku dijagnostiku bez direktnog u~e{}a neurohirurga. EKSPERIMENTALNA NEUROHIRURGIJA 1 mjesec Specijalizant mora obaviti na eksperimentalnoj `ivotinji radnje kojima }e ste}i nu`na iskustva za op}i operativni rad. Temeljno je pri svemu tome da kandidat slijedom racionalnih postupaka {to proizlaze iz ste~enog znanja nau~i. du`an znati eksplicirati svaki neuroradiolo{ki nalaz odnosno protuma~iti angiogram. Tako|er mora se upoznati sa temeljnim principima stereotaksijske neurohirurgije. osnovne elektroencefalografije. odre|enih oboljenja i stanja iz oblasti maksilofacijalne hirurgije. 7. U tom dijelu specijalizacije pa`nju treba obratiti upoznavanju hirur{ke anatomije vrata (traheotomija) te pristupe paranazalnim sinusima (transsfenoidalni pristup). NEURORADIOLOGIJA 1 mjesec Neuroradiolo{ka dijagnostika pretrpjela je najvi{e promjena zadnja dva desetlje}a. Napokon interventna neuroradiologija ~ini je suradnom strukom u dono{enju indikacije za lije~enje nekih intrakranijskih procesa (prete`no vaskularnih). u nastavnim turnusima (ljetni i zimski semestar) po planu koji utvr|uju navedeni fakulteti. Upoznaje se sa postavljanjem i izradom spoljnih i unutra{njih proteza. – sposobnost sticanja i preno{enja znanja. U okviru neurohirur{kog operacijskog programa mora svladati klasi~nu operacijsku tehniku. OP]A HIRURGIJA 3 mjeseca ANESTEZIOLOGIJA I INTENZIVNO LIJE^ENJE SA LABORATORIJSKOM DIJAGNOSTIKOM 3 mjeseca NEUROLOGIJA 6 mjeseci Tokom {est mjeseci ste}i dostatno znanje iz klini~ke neurologije. Potrebno je da nau~i granice pouzdanosti mikro i makro dijagnoze. – promocija zdravlja. DJE^JA HIRURGIJA 15 dana Tokom 15 dana upoznati osobitosti hirur{ke obrade i operacijske tehnike u dje~joj dobi te hirur{ko lije~enje malformacija. – etika i propisi. OTORINOLARINGOLOGIJA 1 mjesec Kandidat provodi jedan mjesec kroz koje vrijeme upoznaje nove otorinolaringologije i na~ela operativnog rada u grani~nim podru~jima. stoga tokom ovog dijela specijalizacije specijalizant se mora upoznati s topografskom anatomijom glave i vrata. a posebice karoti~kim arterijama. engleskim ili njema~kim. Pored navedenog operacijskog programa. ORGANIZIRANA TEORETSKA NASTAVA Organizirana nastava odr`ava se u sklopu neurologije i op}e hirurgije po 6 predavanja u turnusu. NEUROPATOLOGIJA 1 mjesec Tokom jednog mjeseca specijalizant mora nau~iti osnove neuropatolo{ke anatomije {to zna~i da kandidat treba prisustvovati obdukcijama i u~estvovati pri patolo{ko-histolo{koj dijagnostici. Dodatno ovim podru~jima neurohirurgije specijalizant mora ste}i znanja iz savremenog informacijskog sistema. te ve}im dijelom i mikrohirur{ki operacijski postupak kao i savremenu operacijsku tehniku koja je i dalje u sna`nom zamahu. a koji kandidat mora obavezno ispuniti. – upravljanja sistemom. To ukupno iznosi do 120 operacija {to bi trebao biti optimum. svladati osnove mikrohirur{ke tehnike i potrebnu manuelnu vje{tinu u toj tehnici. VASKULARNA HIRURGIJA 15 dana Tokom 15 dana treba se upoznati sa savremenom dijagnostikom organskih procesa arterijskog sistema i s principima operacijskog rada na perifernim krvnim `ilama na arterijama. – komunikacijske vje{tine. posebice na relaciji otolo{ko-neurohirur{ke problematike. ili bolje re}i s takvim znanjem treba konkurisati na konkurs za specijalizaciju iz neurohirurgije. Neurhirurg je. MAKSILOFACIJALNA HIRURGIJA 1 mjesec Tokom jednog mjeseca kandidat se osposobljava za samostalno rje{avanje slu~ajeva u oblasti dijagnostike i terapije. nalaz nuklearne magnetske rezonance. Obavlja se na medicinskom fakultetu u ukupnom trajanju od 1 mjesec. Kona~no specijalizant mora nau~iti izraditi neurolo{ki nalaz i logi~ki ga interpretirati te na osnovu toga dati smjernice za daljnje vrijedne dijagnosti~ke postupke. U tom dijelu specijalizacije mora upoznati tehniku anastomoza krvnih `ila . KLINI^KA NEUROHIRURGIJA 46 mjeseci Kandidat mora teorijski ovladati gradivom iz svih podru~ja neurohirurgije: – kraniocerebralne ozljede i njihove posljedice – neuroonkolo{ke hirurgije – cerebrovaskularne hirurgije – dje~je neurohirurgije – hirurgije perifernog i autonomnog nervnog sistema. treba se upoznati teorijski i prakti~ki sa stereotaksijskom metodom pristupa pojedinim intrakranijskim tvorbama ili bolesnim procesima. kompjuterski tomogram. elektrcmiografije. a posebno hirur{ke terapije preloma zigomati~ne kosti. prou~avati i upoznavati se s makroanatomskim humanim preparatima mozga i mo`danih krvnih `ila. 4. a potom i umije postaviti pravodobno indikaciju za operacijsko lije~enje. me|utim. Kandidat na kraju specijalizacije iz klini~ke neurohirurgije mora imati ispunjen u cijelosti slijede}i operacljski program: – do 20 operacija intrakranijskih tumora – do 25 spinalnih operacija (tumora i degenerativnih bolesti) – do 15 operacija hidrocefalusa i kongenitalnih malformacija spinalnog i kranijalnog podru~ja – 50 raznih drugih operacija: hirur{ki postupci za uklanjanje boli. te dijelom i mikropreparatima zagreba~ke neuroanatomske zbirke.

te u ambulanti za dijagnostiku i lije~enje epilepsije. uo~avanje i postavljanje indikacije za aniografsku obradu. uz lije~nika specijalistu. Rasprava o uzrocima bolesti i neurolo{koj simptomatici s nadle`nim lije~nikom specijalistom neurologije.osnovna teorijska obuka Klini~ka neurologija U@A TEMATSKA MJESTO TRAJANJE OBLAST OBAVLJANJA MJESECI STA@A Medicinski 1 fakultet Bolni~ki odjel 26 neurologije Neurolo{ka ambulanta i rad na 3 odjelu Intenzivna i 5 poluintenzivna njega Cerebrovaskularne 6 bolesti Epilepsija 3 Demijelinizacione 3 bolesti Neuromuskularne 3 bolesti Ekstrapiramidni 3 poreme}aji 16 Interna medicina Psihijatrija Neurohirurgija Neurootologija Neurooftalmologija Neuroradiologija Bolni~ki odjel interne medicine Bolni~ki odjel psihijatrije Bolni~ki odjel neurohirurgije Bolni~ki odjel ORL Bolni~ki odjel oftalmologije Bolni~ki odjel radiodijagnostik e Bolni~ki odjel pedijatrije Bolni~ki odjel infektologije Bolni~ki odjel fizijatrije Medicinski fakultet anatomija i patologije 3 3 1 1 1 2 2 1 1 Druga podru~ja Dje~ja neurologija Neuroinfektologija Neurorehabilitacija Neuroanatomija i neuropatologija 1 5 Izborno podru~je UVODNI DIO OSNOVNA TEORIJSKA NASTAVA 1 mjesec Osnovna teorijska nastava se provodi iz oblasti: – dono{enje klini~kih odluka. KLINI^KU NEUROLOGIJU Trajanje 27 mjeseci prema sljede}em planu: Neurolo{ka ambulanta i rad na Klinici 3 mjeseca Specijalizant treba da ovlada vje{tinama uzimanje anamneze. – upravljanja sistemom. pra}enje bolesnika tokom svih dijagnosti~kih postupaka. sudjelovanje u analizi rezultata nalaza CT-a sa specijalistom boneurologom. 2011. Ovladava tehnikom lumbalne punkcije i indikacijama za punkciju. komatozni bolesnik. kasnije samostalno uz nadzor lije~nika specijaliste. vr{enje svih postupaka reanimacije. prou~avanje epilepsijskih modela i genetike epilepsije na odjelu i u ambulantnom radu. edukacija na podru~ju detekcije i na~ina korekcije poreme}aja acidobaznog statusa. u nastavnim turnusima (ljetni i zimski semestar) po planu koji utvr|uju navedeni fakulteti. Rasprava i primjena novih terapijskih postupaka. planiranje dijagnostike i terapije za pacijente sa cerebrovaskularnim bolesti. izvo|enje neurolo{kog pregleda. planiranju dijagnostike i terapije. Upoznavanje s osnovnim principima klini~kog dijagnosti~kog i terapijskog pristupa hitnom neurolo{kom bolesniku. neurolo{ki pregled 50 do 60 cerebrovaskularnih bolesnika uz pomo} i nadzor nadle`nog lije~nika. sudjelovanje u analizi rezultata zajedno sa specijalistom neurologije. uo~avanje klini~kih manifestacija i osobitosti lije~enja epilepsije u 30 bolesnika s epilepsijom. – sposobnost sticanja i preno{enja znanja. 4. Sti~e bazi~na znanja iz Dopler sonografije. radiologom neurohirurgom i vaskularnim hirurgom u oko 40 bolesnika. – komunikacijske vje{tine. Vrsta specijalizacije: OSNOVNA Trajanje specijalizacije: 4 godine (48 mjeseci) Plan specijalizacije: [IRA TEMATSKA OBLAST Uvodni dio . da se upozna sa radom u Hitnoj neurolo{koj ambulanti i stekne bazi~na znanja iz urgentnih neurolo{kih stanja. klini~ka obrada. Obrada i klasifikacija bolesnika s epilepsijom na odjelu speeijaliziranom za dijagnostiku i lije~enje epilepsije. prevencije CVB i rane rehabilitacije pacijenata sa CVB. uo~avanje klini~kih osobitosti cerebrovaskularnih bolesti. nefrologije i/ili vaskularne hirurgije. utvr|ivanje mo`dane smrti. Upoznavanje s aritmogenom epilepsijom i .Broj 17 – Strana 46 Neurooftalmologija Stereotaksija Nova saznanja iz neurohirurgije NEUROLOGIJA SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH 5 sati 5 sati 5 sati ^etvrtak. te vo|enju bolesni~ke dokumentacije pacijenata iz oblasti urgentne neurologije. Prakti~ne vje{tine: prakti~no savladavanje vje{tine intubacije. – etika i propisi. Klini~ka i dijagnosti~ka obrada 20 bolesnika s hitnom neurolo{kom problematikom uz nadzor lije~nika specijaliste. Primjena kriterija i pokazatelja klasifikacije vrste i dubine poreme}aja svijesti. Kontinuirano sudjelovanje u hitnoj neurologijskoj probrematici radom u hitnoj neurolo{koj ambulanti. Intenzivna ili poluintenzivna njega 5 mjeseci Specijalizant sti~e znanja o pregledu. – konsultacije o specifi~nostima cerebrovaskularne problematike s neurologom i specijalistom interne medicine posebno u pitanjima regulacije arterijske hipertenzije. mjerenje povi{enog intrakranijskog tlaka. dijabetesa i kardiologijskih poreme}aja – uo~avanje indikacije i izvo|enje lumbalne punkcije u cereborovaskularnih bolesnika. Anamneza. – prisustvovanje vr{enja pretrage kompjuterizirane tomografije mozga. Cerebrovaskularne bolesti 6 mjeseci Prijem na Kliniku. u hitnoj ambulanti i neurolo{kom odjelu specijaliziranom za dijagnostiku i lije~enje cerebrovaskularnih bolesnika. evaluacija i postupci odr`avanja. – Prisustvovanje dijagnosti~kim postupcima neophodnim u postavljanju dijagnoze i defi niranju vrste cerebrovaskularne bolesti Epileptologija 3 mjeseca Rad na odjelu s bolesnicima i rad u neurofiziologijskom laboratoriju Anamneza. – promocija zdravlja. – timski rad. Sudjelovanje u dijagnosti~kim i terapijskim postupcima. Obavlja se na medicinskom fakultetu u ukupnom trajanju od 1 mjesec. 7. – angiografska obrada. radiologije.

Rad u neurofiziologijskom laboratoriju: Upoznavanje s tehnikom snimanja EEG-a. anamneza i neurolo{ki pregled bolesnika s primarnim mi{i}nim bolestima. Neuromuskularne bolesti 3 mjeseca Podjela neuromuskularnih bolesti. liolter EEC-a. U~enje tehnike vremenske. Kvantificiranje ekstrapiramidnih poreme}aja – subjektivno-ocjenskim ljestvicama uz prethodno upoznavanje ocjenskih ljestvica. 4. na~in njihove primjene i samostalno primjenjivanje ljestvice uz kontrolu lije~nika specijalista Diferenciranje demijelinizacijskih bolesti: – multipla skleroza – drugi oblici demijelinizacijskih bolesti – stepenovanje stadija demijelinizacijske bolesti pomo}u EDSS-a – Upoznavanje s dijagnosti~kim postupcima u demijelinizacijskim bolestima – likvorska dijagnostikia i njene karakteristike – imunologijski testovi. diferencijalno dijagnosti~ke osobitosti. neuromi{i}nih bolesti. DRUGA PODRU^JA 16 mjeseci Interna medicina 3 mjeseca od toga na Intenzivnoj njezi 1. prostorne i frekvencijske analize EEG-a. Ekstrapiramidni poreme}aji 3 mjeseca Anamneza. Prisustvovanje vr{enju pretrage kompjuterizirane tomografije mozak MR-a i ostalih dgn. evoriranih potencijala. Neurootologija 1 mjesec Ovladati osnovama audiometrije.distonije – stepenovanje stadija bolesti pojedinih poreme}aja primjerice Parkinsonove bolesti po Hoehnu i Yahru – hepatolentikularna degeneracija Samostalna obrada 20 bolesnika s hipokinetsko rigidnim sindromima i 15 s hiperkinetskim (na odjelu i u ambulanti za ekstrapiramidne bolesti) Samostalna obrada 56 bolesnika uz prikaz klini~ke slike u 40 bolesnika Lije~enje ekstrapiramidnih poreme}aja. poreme}ajima neuromuskularne spojnice i primarnim neurogenim poreme}ajem. pra}enje uvo|enja terapije na odjelu te ambulantno uz nadzor lije~nika specijalista. uo~avanje klini~kih karakteristika u 30 do 40 bolesnika u ambulanti i specijaliziranom odjelu. dijagnostikom i terapijom psihijatrijskih poreme}aja i komplikacijama psihofarmakoterapije. Prikaz primjene i sudjelovanje u primjeni botulinum toksina 2.^etvrtak. Lije~enje neuromuskularnih bolesti s posebnim osvrtom na vo|enje imunosupresivne terapije. medikamentozna priprema za hirurgijsku imunosupresiju (timektomija). primjena i njihov zna~aj u dijagnostici demijelinizacijskih bolesti – neurofi ziologijska dijagnostika . Elektrodijagnostike epilepsije. artefakti. EMNG.rad u laboratoriju uz asistenciju nadle`nog lije~nika Diferenciranje ekstrapiramidnih poreme}aja – hipokinetsko-rigidni sindromi – hiperkinetski sindromi . Specijalizant treba da ovlada internisti~kim pregledom te osnovama dijagnostike i lije~enja internisti~kih bolesti. najprije uz pomo} nadle`nog lije~nika a zatim samostalno uz naknadnu kontrolu i konsultacije. brain mappinga. Psihijatrija 3 mjeseca Ovladati psihijatrijskim pregledom. neurolo{ki pregled 30 bolesnika s demijelinizacijskom bolesti uz pomo} i nadzor nadle`nog lije~nika u hitnoj ambulanti i neurolo{kom odjelu specijaliziranom za dijagnostiku i lije~enje bolesnika s demijelinizacijskim bolestima. Demijelinizacione bolesti 3 mjeseca Anamneza. Specijalizant mora ovladati diferencijalnom dijagnozom akutnih i hron~nih neurolo{kih bolesti i usvojiti znanja iz razli~itih podru~ja neurologije. radiologom i imunologom. na~ina njihove primjene i samostalno primjenjivanje ljestvice uz kontrolu lije~nika specijaliste. Neurohirurgija 1 mjesec Upoznati se sa operativnim zahvatima na centralnom i perifernom nervnom sistemu. neurolo{ki pregled 40 bolesnika s ekstrapiramidnom simptomatologijom uz pomo} i nadzor nadle`nog lije~nika u hitnoj ambulanti i neurolo{kom odjelu specijaliziranom za dijagnostiku i lije~enje bolesnika s ekstrapiramidnom simptomatologijom. – objektivno-tonometrija i akcelerometrija . uvjeti snimanja. postupaka te sudjelovanje u analizi rezultata naloga sa specijalistom neurologom. Kvantificiranje demijelinizacijskih bolesti ocjenskim ljestvicama uz prethodno upoznavanje ocjenskih ljestvica. Ste}i bazi~na znanja iz oblasti epileptologije. Organizacija i upoznavanje osnovnih osobina i rukovanja s aparaturom.evocirani potencijali – neurooftalmologijska dijagnostika Rasprava o uzrocima bolesti i neurolo{koj simptomatici s nadle`nim lije~nikom specijalistom neurologije Pra}enje bolesnika tokom svih dijagnosti~kih postupaka. ordiniranje imunosupresivnog postupka plazmaforeze (kod 20 do 30 bolesnika). na kardiologiji 1 mjesec i 15 dana na endokrinologiji. kasnije samostalno uz nadzor lije~nika specijalista u 20 bolesnika s epilepsijom i 20 bolesnika s drugim neurolo{kim ispadima. vrste. EP) i dje~je neurologije. neurolo{ki pregled djeteta. neurokutanih bolesti i kongenitalnih poreme}aja Neuroinfektologija 1 mjesec Ste}i znanje iz oblasti infektivnih bolesti nervnog sistema . indikacije za klini~ku primjenu EEGa. uo~avanje klini~kih karakteristika ekstrapiramidnih bolesti. Analiziranje EEG-a uz pomo}. Indikacije za specijalna snimanja. magnetske stimulacije.5 mjeseci. uo~avanje klini~kih osobitosti demijelinizacijskih poreme}aja. Analiza evocirartih potencijala i brain mappinga i drugih neurofiziologijskih postupaka u 20 bolesnika. Dijagnostika neuromuskularnih bolesti s posebnim osvrtom na rad u elektromiografskom laboratoriju. Ste}i bazi~na znanja iz klini~ke neurofiziologije (EEG. 7. 2011. vestibulografije i nistagmografije i usvojiti prakti~ne vje{tine: – pristup ispitivanju vertiginoznih sindroma – dijagnostika i lije~enje Menierove bolesti i sindroma – elektronistagmografi ja. videopoligrafije i EEG biotelemetrije u bolesnika s epilepsijom. osobito uvje`bavanje ispitivanja papile o~nog `ivca – prakti~na edukacija perimetrije – prakti~na edukacija ispitivanja i detekcije dvoslika – klini~ka i prakti~ka edukacija ispitivanja i utvr|enja povi{enog intraokularnog tlaka Neuroradiologija 2 mjeseca Upoznati tehnike pojedinih neuroradiolo{kih dijagnosti~kih metoda Dje~ija neurologija 2 mjesec Anamneza neurolo{kih bolesti u djetinjstvu. nistagmografije i dr. SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 17 – Strana 47 drugim paroksizmalnim poreme}ajima svijest neepilepti~ke geneze. Usvojiti indikacije za pojedine dijagnosti~ke postupke i tuma~enje nalaza. Prepoznati smetnje u razvoju i ocijeniti psihosocijalni razvoj. PNG – kraniokorporografija – audiologija i postupci ispitivanja Neurooftalmologija 1 mjesec Ovladati osnovama neurooftalmologije i usvojiti sljede}e prakti~ne vje{tine: – analize o~nog dna.

cine nefrologija. Op}a hirurgija – . Obavlja se na medicinskom fakultetu u ukupnom trajanju od 1 mjesec. cerebrovaskularnih bolesti. likvor dijagnostike. dozimetriju i za{titu od zra~enja. 4. Neurorehabilitacija 1 mjesec Usvojiti osnove rehabilitacije neurolo{kih bolesti Neuroanatomija i neuropatologija 1 mjesec Ovladati znanjima iz neuroanatomije te osnovama neuropatolo{kih dijagnosti~kih metoda – evaluacija patologije bolesti krvnih `ila na preparatima mozga uklju~uju}i histolo{ke analize – evaluacija patologije degenerativnih bolesti mozga na preparatima mozga uklju~uju}i histolo{ke analize – evaluacija patologije tumora mozga na preparatima uklju~uju}i histolo{ke i citolo{ke analize – evaluacija patologije traume mozga uklju~uju}i histolo{ke analize. lije~enje s otvorenim radionuklidima i tomu komplementarne metode. testa optere}enja ergometrijom te ultrazvu~nog pregleda srca. 2011. Program specijalizacije: UVODNI DIO OSNOVNA TEORIJSKA NASTAVA 1 mjesec Osnovna teorijska nastava se provodi iz oblasti: – dono{enje klini~kih odluka. Kru`enje po godinama specijalizacije: Prva godina Klinika i hitna neurolo{ka ambulanta 3 mjeseca Neuroanatomija i neuropatologija 1 mjesec Intenzivna njega Klinike za neurologiju 6 mjeseci Intenzivna njega interne klinike 1. radiobiologiju. UVODNI DIO specijalizacije . – sposobnost sticanja i preno{enja znanja. – timski rad. – komunikacijske vje{tine. hematologija 3 1 1 1 27 10 Godi{nji odmori 4 Plan specijalizacije Specijalnost nuklearne medicine uklju~uje kori{tenje umjetnih radioaktivnih tvari u in-vivo i in-vitro dijagnostici. 7.Broj 17 – Strana 48 SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH PLAN SPECIJALIZACIJE [IRA TEMATSKA OBLAST Uvodni dio osnovna teorijska nastava Uvodni dio U@A TEMATSKA OBLAST ^etvrtak.5 mjeseci Zapo~inje sta`iranje iz psihijatrije 1 mjesec Tre}a godina Zavr{ava sta`iranje iz psihijatrije 2 mjeseca Epileptologija 3 mjeseca Dje~ja neurologija 2 mjeseca Neuromi{i}ne bolesti 3 mjeseca Ekstrapiramidni poreme}aji 3 mjeseca ^etvrta godina Demijelinizacione bolesti 3 mjeseca Infektologija 1 mjesec Neurohirurgija 1 mjesec Neurorehabilitacija 1 mjesec Izborno podru~je 5 mjeseci Tokom specijalizantskog sta`a iz oblasti klini~ke neurologije specijalizant je du`an polo`iti sljede}e kolokvije: – Anamneza i neurolo{ki pregled – Dijagnosti~ki postupci u neurologiji – Motorni sistem i senzibilitet – Urgentna stanja u neurologiji – Cerebrovaskularne bolesti – Ekstrapiramidalni poreme}aji – Demijelinizacijske bolesti – Epilepsije – Neuromi{i}ne bolesti – Bolesti ki~menog stuba i ki~mene mo`dine – Glavobolje – Neurodegenerativne bolesti i demencije NUKLEARNA MEDICINA Vrsta specijalizacije: OSNOVNA Trajanje specijalizacije: 4 godine (48 mjeseci) MJESTO TRAJANJE TRAJANJE OBAVLJANJA MJESECI MJESECI STA@A Medicinski fakultet 1 6 Interna medicina Nuklearna medicina Klini~ka medicina Bolni~ki odjel Interne medicine Op}a hirurgija Bolni~ki odjel op}e hirurgije Radiodijagnostika Bolni~ki odjel i radioterapija radiologije Anesteziologija i Bolni~ki odjel intenzivno anesteziologije lije~enje Bolni~ki odjel nuklearne medicine Kardiologija. komplementarne metode kao i druge tehnike koje su u vezi s primjenom nuklearne fizike u medicini. IZBORNO PODRU^JE Ovaj period (5 mjeseci) specijalizant provede rade}i na izbornom podru~ju u dogovoru sa mentorom ili ustanovom za koju specijalizira. – etika i propisi. 1 mjesec kandidat treba obnoviti i pro{iriti znanja i vje{tine klini~ke obrade hirur{kog bolesnika s posebnim naglaskom na mogu}nostima primjene nuklearno-medicinskih metoda u hirurgiji. poznavanja laboratorijskih testova. – promocija zdravlja. – upravljanja sistemom. Specijalizant sti~e usmjereno znanje iz pojedinih neurolo{kih oblasti (neurofiziologije.5 mjesec Zapo~inje sta`iranje iz podru~ja CVB Druga godina Zavr{ava sta`iranje iz CVB 6 mjeseci Neurooftalmologija 1 mjesec Neuroradiologija 2 mjeseca Neurootologija 1 mjesec Interna klinika (kardiologija i endokrinologija) 1. elektrokardiograma.rad na odjelima: Interna medicina – 6 mjeseci 3 mjeseca kandidat treba obnoviti i pro{iriti znanja i vje{tine klini~ke obrade internisti~kog bolesnika. Kandidat se posebno informira o mogu}nostima primjene nuklearno-medicinskih metoda u internoj medicini. neuropsihologije i sl). Sta` iz izborne oblasti se mo`e obaviti i u drugom Univerzitetskom centru u zemlji ili inostranstvu uz saglasnost mati~ne ustanove specijalizanta. u nastavnim turnusima (ljetni i zimski semestar) po planu koji utvr|uju navedeni fakulteti. Interne medigastroenterologija. Bolni~ki odjel endokrinologija. ocjenu klini~kih stanja i funkcija.

in vivo i in vitro. slezine i dr. endokrinologije. leukocita i trombocita. kao i/ili emisionu kompjuterizovanu monofotonsku tomografiju (SPET) 10 (S) d` 2 = 20 Test fiksacije radioaktivnog joda u {titastoj `lezdi 20 (S) Scintigrafija {titaste `lijezde pomo}u 99m-Tc 30 (S) Scintigrafija {titaste `lijezde pomo}u 131-J 10 (S) Scintigrafija kore nadbubre`nih `lijezda 10 (A) Dinamska scintigrafija pljuva~nih `lijezda 15 (S) Scintigrafija sr`i nadbubre`nih `lijezda 10 (A) Scintigrafija neuroblastoma i tumora hromafinog tk.plu}a pomo}u DTPA-99m-Tc aerosola 15 (S) Odre|ivanje plu}nog klirensa 10 (S) Ispitivanje ezofagusnog tranzita 10 (S) Otkrivanje i procjena GE refluksa 10 (S) Ispitivanje pra`njenja `eluca 20 (A) Otkrivanje i procjena entero-gastri~nog refluksa 5 (S) Ispitivanje poreme}aja absorpscije vitamina B 12 10 (S) Ispitivanje poreme}aja apsorpscije `u~nih kiselina 5 (A) Otkrivanje Meckelovog divertikuluma 5 (S) Scintigrafija jetre 30 (S) SEPT jetre (i slezine) 20 (A) Hepati~ka radionuklidna angiografija 20 (A) Procena pula krvi u fokalnim lezijama jetre 30 (S) Imunoscintigrafija TU abdomena 20 (S) Leukoscintigrafija .Za{tita od zra~enja Sprovodi mjere za za{titu od zra~enja: pripremanje dijagnoznih i terapijskih doza za oralnu i parenteralnu aplikaciju. lije~enje hipertireoze radioaktivnim jodom. dinamiku ispitivanja bubrega (vaskularizacija i ekskretorna funkcija). Specijalizant prou~ava specijalni dio klini~ku. scintigrafija) i in vitro (ru~ni i automatski gama broja~i. . radioaktivnim jodom 15 (A+ S) Radionuklidna ventrikulografija 30 (S) Odre|ivanje globalnih i regionalnih ejeks. odre|ivanje terapijskih doza otvorenih izvora radionuklida. za{titu od zra~enja i pra}enje bolesnika koji primaju terapijsku dozu. . . regionalna pokretljivost miokardnog zida). 7. . znaci za dijagnosti~ke postupke procjenu indikacije. pravljanje osnovnih rastvora. tromoscintigrafiju. tehnika rada s kalibratorom doza. administraciju. terapijsku aplikaciju. pedijatrijsku nuklearnu medicinu. Upoznaje se sa ispitivanjem in vivo i radioimunolo{kim ispitivanjima drugih endokrinih `lijezda (endokrini pankreas. `l. frakcija 30 (S) Parametrijski sken srca (amplitudna i fazna analiza) 20 (S) Procena sistolnih i dijastolnih par. ispitivanjem vitamina B.Nuklearna nefrologija Prou~ava radiorenografiju i scintigrafiju bubrega. lije~enje policitemije radioaktivnim fosforom. laboratorijska priprema obilje`enih jedinjenja i tehnika obilje`avanja. interpretaciju i prikazivanje scintigrafskih nalaza. obradu rezultata dijagnoznih nuklearno-medicinskih ispitivanja.Nuklearna endokrinologija Izu~ava {titastu `lijezdu. Obra|uje podatke pomo}u ra~unara. odre|ivanjem protoka krvi kroz jetru. lije~enje pleuralnih i peritonealnih efuzija radionuklidima. patofiziologijom kao i principima terapije oboljenja i poreme}aja iz oblasti kardiologije. uzimanje anamneznih podataka. postavljanje indikacije za terapijsku primjenu radionuklida. Odgovornost. pregled bolesnika. primenu radioimunolo{kim metodama. Anesteziologija i intenzivno lije~enje 1 mjesec – kandidat treba obnoviti i pro{iriti klini~ka znanja i posebno prakti~ne vje{tine koje su potrebne u hitnim stanjima. scintigrafiju kostiju i zglobova. scintigrafiju i SPET 10 (S) d` 4 = 40 Kontrola rada gama scintilacione kamere 5 (S-A) Izbor aplikativnih programa za obradu podataka iz gama kamere za funkciona i/ili hemodinamska ispitivanja.-perf. kontejneri. (Tl-201) 30 (S) "Njashout" krive 30 (S) SPET miokardiografija 10 (A) Perfuziona scintigrafija plu}a 15 (S) Ventilaciona scintigrafija pluga (133-D`e) 10 (A) Odre|ivanje ven. . dinamska ispitivanja (plu}na cirkulacija. EDUKACIJA U JEDINICAMA NUKLEARNE MEDICINE 27 mjeseci Tokom 28 mjeseci rada u jedinicama nuklearne medicine kandidat mora odgovorno. hipofiza. paratireoidne `lijezde.k. izvo|enje i interpretaciju postupka. odnosno dijagnosti~ku nuklearnu medicinu. odvajanje slobodnog odvezanog liganda. . Vr{i ispitivanje du`ine `ivota eritrocita. . inkubiranje. te~ni scintilacijski broja~i). elucija generatora. pra}enje efekata izotopske terapije. nefrologije. placenta). funkcije l. gastroenterologije. 20 (S) Radionuklidna moikardiografija 40 (S) Analiza stres-redistribucionih scint. radioizotopsku angiografiju mozga i ispitivanje mo`danog krvotoka. Katalog znanja i ve{tina Priprema i pode{avanje gama scintilacione kamere za funkciona i/ili.^etvrtak. EDUKACIJA IZ KLINI^KE MEDICINE 10 mjeseci Upoznavanje i detaljno ovladavanje tehnikom fizikalnog pregleda i dijagnosti~kim postupcima. 10 (A) Scintigrafija paratireoidnih `lijezda 10 (A) Lije~enje hipertireoidizma radioaktivnim jodom 15 (A + S) Lije~enje toksi~nog adenoma {t. zna~i procjenu indikacije. hemodinamska ispitivanja. pod nadzorom mentora. dozimetriju. scintigrafiju plu}a. 4. gonade. Upoznaje se ferokinetikom.indeksa i vremena 10 (S) Ventilaciona scint. . izvr{iti minimalno 300 razli~itih in-vivo dijagnosti~kih i minimalno 90 terapijskih nuklearno-medicinskih postupaka. ispitivanje periferne cirkulacije. scintigrafijom pankreasa. testove.Nuklearna kardipulmologija Upoznaje kvantitativnu selektivnu kardioangiografiju. voditelja jedinice i radili{ta.Neuronuklearna medicina Upoznaje metode: scintigrafiju mozga.Ostale grane nuklearne medicine Upoznaje metode detekcije tumora.Nuklearna hematologija Upoznaje odre|ivanje zapremine krvi. scintigrafiju sr~anih {upljina i miokarda. primjenom radioimunolo{kih metoda. . lije~enje funkcijski aktivnih karcinoma tireoideje radiaktivnim jodom. morfolo{kih i dinamskih ispitivanjem bilijarnog sistema. radioizotopsku limfografiju. urgentnu nuklearnu medicinu. ispitivanje "prvog prolaza" i fiziolo{kih vremenskih intervala (ejekcijska frakcija. pod nadzorom mentora voditelja jedinice ili radili{ta. kontrola kvaliteta) i radi sa mjernim sistemima In vivo (stati~ka i dinami~ka mjerenja. ali pod nadzorom. Radi u radioimunolo{koj laboratoriji: (pripremanje liganda i vezuju}ih supstancija. scintigrafiju. SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 17 – Strana 49 Radiologija i radioterapija 1 mjesec – kandidat treba obnoviti i pro{iriti znanja i vje{tine radiolo{ke obrade bolesnika te terapije zatvorenim izvorima zra~enja. Osposobljava se za vo|enje dokumentacije. nadbubre`ne `lijezde. Za terapijske postupke odgovornost. radioimunolo{ke metode. radioizotopsku scisternografiju. scintigrafiju. 2011. hematologije. morfolo{ki i funkcijskim ispitivanjem jetre. primjenu radioimunolo{kih metoda. ispitivanje poreme}aja intestinalne resorpscije i tranzita. ventilacija). detekcijom heterotopije `eluda~ne sluznice. odre|ivanje efektivnog protoka krvi i glomerulske filtracije. klini~ku primjenu radioaktivnacijske analize.Nuklearna gastroenterologija Upoznaje se sa ispitivanjem pljuva~nih `ljezda i `eluca.Rukovanje radioaktivnim izotopima Prakti~no se obu~ava za rukovanje radioaktivnim izotopima.

Stra`nji segment oka 11 mjeseci Tokom specijalisti~kog sta`a na stra`njem o~nom segmentu. Gonioskopija. OP]I DIO specijalizacije . YAG laser kapsulotomije. – promocija zdravlja. ali svakako trebaju kod njih asistirati. Glaukom: Dijagnostika glaukoma. . Obavlja se na fakultetima zdravstvenog usmjerenja u ukupnom trajanju od 1 mjesec. Tonometrija i tonografija. Tako|er. – upravljanja sistemom. prot.Broj 17 – Strana 50 SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Kabinet za kontaktne le}e Stra`nji segment oka Odjel i kabinet za retinu te Kabinet za elekroretinografij u Odjel za neurooftalmologi ju Kabinet za fluoresceinsku angiografiju Kabinet za ultrazvuk Kabinet za laser Dje~ji odjel Odjel za dje~iju oftalmologiju Kabinet za strabologiju Bolni~ki odjel oftalmologije Bolni~ki odjel oftalmologije ^etvrtak. Asistencije operacije katarakte. – komunikacijske vje{tine. Asistencije kod laserskih operacija glaucoma. u nastavnim turnusima (ljetni i zimski semestar) po planu koji utvr|uju navedeni fakulteti. trebaju biti upoznati s kompliciranim dijagnosti~kim postupcima: Indirektna oftalmoskopija. Konzervativno lije~enje glaucoma. plazme (ERPF) 20 (S) Radiorenografija sa stimulisanjem diureze 15 (S) Radionuklidni kaptoprilski test 15 (S) Scintigrafija skeleta (parcijalna i celog tela) 20 (S) Scintigrafija slezine 20 (S) Odre|ivanje du`ine eritrocita 20 (S) Ispitivanje ferokinetike 10 (A) Odre|ivanje du`ine `ivota trombocita 10 (A) Odre|ivanje zapremine krvi. Implantacija intraokularnih le}a (10 operacija). 99m-TC-DTPA ili 99m-Tc-MAG3 30 (S) Radiorenografija sa odre|ivanjem brzine glomerulske filtracije GFR 99m-Tc-DTPA 30 (S) Radiorenografija sa odr. 7. . 1 11 . – timski rad. 2011. plazme i eritrocita 20 (S) Nuklearna angiografija mozga 10 (S) Odre|ivanje regionalnog protoka krvi kroz mozak 10 (A) Perfuziona scintigrafija mozga 20 C OFTALMOLOGIJA Vrsta specijalizacije: OSNOVNA Trajanje specijalizacije: 4 godine (48 mjeseci) PLAN SPECIJALIZACIJE [IRA TEMATSKA OBLAST Uvodni dio osnova teorijska obuka Op}i dio Op}a hirurgija Bolni~ki odjel op}e hirurgije ORL Bolni~ki odjel ORL Maksilofacijalna Bolni~ki odjel hirurgija MFH Neurohirurgija Bolni~ki odjel neurohirurgije Plasti~na Bolni~ki odjel hirurgija plasti~ne hirurgije Neurologija Bolni~ki odjel neurologije Interna medicina Bolni~ki odjel (Reumatologija i interne medicine Endokrinologija) Oftalmolo{ka ambulanta Bolni~ki odjel oftalmologije Odjel za prednji segment Odjel i Kabinet za glaukom Odjel za traumatologiju Odjel za orbitu. Asistencije kod vitreoretinalne hirurgije.i krvnih sudova (graftovi) 5 (A) Sekvencijalna HBS 20 (S) Dinami~ka HBS 30 (S) Radiorenografija pomo}u 131-J-OIH. ren.rad na odjelima: Bolni~ki odjel op}e hirurgije Bolni~ki odjel ORL Bolni~ki odjel MFH Bolni~ki odjel neurohirurgije Bolni~ki odjel plasti~ne hirurgije Bolni~ki odjel neurologije Bolni~ki odjel interne medicine (Reumatologija i Endokrinologija) 5 mjeseci 2 mjeseca ½ mjeseca ½ mjeseca ½ mjeseca ½ mjeseca ½ mjeseca ½ mjeseca Ambulanta sa pokusom vida Prednji segment oka Prednji segment oka 17 mjeseci Tokom specijalisti~kog sta`a na prednjem o~nom segmentu specijalizanti moraju izvr{iti sljede}e operacione zahvate: Ekstrakapsularna ekstrakcija katarakte (20 operacija). Asistencija kod glaukomskih operacija. – sposobnost sticanja i preno{enja znanja. . Asistencije kod vitreoretinalne hirurgije pomo}u silikon- 2 2 1 . tumore i plasti~nu i rekonstruktivnu hirurgiju Odjel za uveitis Kabinet za vidno polje 8 17 4 4 3 U@A TEMATSKA OBLAST MJESTO TRAJANJE TRAJANJE OBAVLJANJA MJESECI MJESECI STA@A Medicinski fakultet 1 5 2 ½ ½ ½ ½ ½ ½ 6 2 1 1 1 6 3 3 UVODNI DIO OSNOVNA TEORIJSKA NASTAVA 1 mjesec Osnovna teorijska nastava se provodi iz oblasti: – dono{enje klini~kih odluka. zbog vrlo slo`ene vitreoretinalne patologije i traume specijalizanti ne mogu samostalno vr{iti operacijske zahvate. Biomikroskopija Goldmannovom prizmom. Asistencija keratoplastike.intestinuma i kolona 10 (S). – etika i propisi. Biomikroskopija panfunduskopom. 4. Asistencije kod konvencionalne operacije ablacije retine. efek.kostiju i zglobova 10 (S). .orbite 5 (S).abdomena 20 (S).

Konzervativna terapija neurooftalmolo{kih bolesti. Op}a hirurgija Abdominalna hirurgija Anestezija sa reanimacijom Traumatologija sa ortopedijom Torakalna hirurgija Neurohirurgija Urologija Ginekologija sa aku{erstvo Dje~ja hirurgija Endoskopska hirurgija Plasti~norekons truktivna hirurgija Vaskularna i kardijalna hirurgija Endokrina i Onkolo{ka hirurgija Maksilofacijalna hirurgija ORL hirurgija Bolni~ki odjel abdominalne hirurgije Bolni~ki odjel anestezije Bolni~ki odjel traumatologije Bolni~ki odjel torakalne hirurgije Bolni~ki odjel neurohirugije Bolni~ki odjel urologije Bolni~ki odjel ginekologije Bolni~ki odjel dje~je hirurgije Bolni~ki odjel abdominalne hirurgije Bolni~ki odjel plasti~ne hirurgije 48 20 1 8 2 2 2 1 2 1 MJESTO TRAJANJE TRAJANJE OBAVLJANJA MJESECI MJESECI STA@A Medicinski fakultet 1 5 3 1 1 2 Bolni~ki odjel vaskularne hirurgije Bolni~ki odjel onkolo{ke hirurugije Bolni~ki odjel MFH Bolni~ki odjel ORL Ratna hirurgija Bolni~ki odjel op}e hirurugije 2 2 1 1 1 UVODNI DIO OSNOVNA TEORIJSKA NASTAVA 1 mjesec Osnovna teorijska nastava se provodi iz oblasti: – dono{enje klini~kih odluka. cista. – odre|ivanje i propisivanje o~ne proteze.asistencija 20 – eksktrakapsularna ekstrakcija katarakte 3 – fakoemulzifikacija . – ehosonografija. – gonioskopija. chordeolum. Neurooftalmologija s perimetrijom 1. Asistencije kod operacija probojnih ozljeda oka.Operativni zahvati koji su obuhva}eni specijalizacijom – ekstrakapsularna operacija katarakte . – kompjuterizirana perimetrija i perimetrija po Goldmannu.asistencija 10 – vitreoretinalne operacije . – elektroretinografija. SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH – Broj 17 – Strana 51 skog ulja i perfluorkarbona.5 godine (54 mjeseci) PLAN SPECIJALIZACIJE [IRA U@A TEMATSKA TEMATSKA OBLAST OBLAST Uvodni dio osnovna teorijska nastava Op}i uvodni dio Op}a hirurgija Bolni~ki odjel op}e hirurgije Anesteziologija Bolni~ki odjel i reanimacija anestezije Bolni~ki odjel Dijagnostika (Mikrobiolo{ka mikrobiolo{ke i i laboratorijska) laboratorijske dg. Asistencije kod plasti~ne i rekonstruktivne hirurgije. – skijaskopija.asistencije OP]A HIRURGIJA Vrsta specijalizacije: OSNOVNA Trajanje specijalizacije: 4. sinoptoforu. . Vje{tine koje }e specijalizant savladati u toku specijalizacije: Osposobljavanje i kori{tenje oftalmolo{ke opreme i prosu|ivanjue nalaza potrebnih za dijagnostiku i lije~enje oftalmolo{kih bolesnika: – biomikroskopija. verruca i dr. – lije~enje na eutiskopu i stolnom koordinatoru. – keratometrija po Javalu.). – fluoresceinska angiografija. – pleoptofor. odre|ivanje refrakcije. Asistencije kod operacije ptoze. – fitovanje kontaktnih le}a. pleoptoforu i dr. Dje~ja oftalmologija 3 mjeseca Asistencije kod operacija kongenitalne katarakte. – Ishihara tablice.asistencija 20 – operacije glaukloma . – kolorimetrija. – sinoptofor. – adaptometrija. Asistencije kod operacija orbite. – kompjuterizirana refraktometrija. – kori{tenje prizmi. dakriocistografija). xanthelasma. Enukleacija bulbusa 5 operacija. – pokus vida i Snellenove tablice.asistencija 10 – trabekulektomija 3 – krioaplikacija kod glaukoma 3 – operacije strabizma 3 – operacije strabizma .asistencija 5 – operacijke entropijuma i ektropijuma 10 – operacije entropijuma i ektropijuma .asistencija 5 – lacerokontuzne rane u podru~ju kapaka i orbite 3 lacerokontuzne rane u podru~ju kapaka i orbite asistencija 10 3 – operacije suznog aparata (dakriocistektomija) – operacije suznog aparata (dakriocistekltomija) asistencije 10 3 – dakriocistorinostomija . Strabologija 3 mjeseca Dijagnosti~ki postupci kod strabizma. – ispitivanje na dvoslike po Hess-Lankesteru. – primjena lasera (YAG i Argon). – dijagnostika bolesti suznih puteva (ispiranje kanala. – direktna i indirektna oftalmoskopija.^etvrtak. 4. Plasti~na i rekonstruktivna hirurgija oka i orbita 1 mjesec Mali operativni zahvati na okolini oka i adneksima (chalazion. papilom. Operacija strabizma 5-10 operacija. – ortopti~ko i pleopti~ko lije~enje. – komunikacijske vje{tine. .). Dijagnostika neurooftalmolo{kih bolesti. Asistencije kod operacija tumora vje|a. – aplanaciona tonometrija. 7. Konzervativno lije~enje strabizma (vje`be na koordinatoru.asistencija 10 – enukleacija 5 – enukleacija . Terapijski postupci kod upalnih bolesti oka. 2011.5 mjesec Stati~ka i kineti~ka perimetrija. Asistencije kod slo`enih oblika strabizma.asistencija 10 – perforativne povrede 3 – perforativne povrede . – timski rad. pterygium. Asistencija kod vitreoretinalne hirurgije s endokriopeksijom i endolaserskom fotokoagulacijom. Dijagnosti~ki postupci kod djece s prematurnom retinopatijom.

koniotomija. tromboembolektomija i {av krvne `ile. temelji dijagnostike akutnih okluzija arterija i vena. Procjena op}eg i lokalnog stanja ope~enog. osiguravanje venskih puteva. obrada hitnog hirur{kog bolesnika. Nastavne cjeline: – Hirurgija endokrinih `lijezda – Hirurgija dojke – Hirur{ke bolesti pleure. prelomi rebara i komplikacije. osiguravanje diureze hirur{kim postupkom. perkutana cistostomija. bolesti anusa i rektuma. indikacije i na~in izvo|enja kraniotomije-neurohirur{ka hemostaza. upoznavanje s traumatolo{kim instrumentima i implantatima. tamponada nosa. dojen~eta i starijeg djeteta kod kongenitalnih i ste~enih bolesti. antikoagulaciona terapija. vrste rane i zarastanje rane. postupak s politraumatizirarkim bolesnikom.Broj 17 – Strana 52 SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH – – – – – – – – – – – – – – – – – ^etvrtak. kateterizacija i suprapubi~ka drena`a mokra}nog mjehura. Vje{tine kojima kandidat treba ovladati u toku specijalisti~kog sta`a iz op}e hirurgije Vje{tine koje kandidat usvaja od glavnog mentora i saradnika: Anamneza i status hirur{kog bolesnika. postavljanje elasti~no-kompresivnog zavoja. blokada interkostalnih `ivaca. prepariranje). akutni pankrealitis. incizije i drena`e. hitne osteosinteze. hitne operacije na `enskim spolnim organima. drena`a toraksa. 7. postavljanje subklavija katetera. preoperativna priprema i postoperativna njega i monitonog hirur{kog bolesnika.reanimacija. hernije dje~je dobi. dijagnostika i komplikacije preloma. 2011. repozicija prijeloma. peritonitis i apscesi trbu{ne {upljine. repozicija hernija. upoznavanje temeljnih odrednica transplantacije organa. – etika i propisi. upoznavanje instrumentarija u urologiji. Vje{tine koje kandidat usvaja u toku specijalizacije po pojedinim u`im specijalnostima op}e hirurgije: Traumatologija: Rukovanje ekstenzijskim stolom i traumatolo{kim pomagalima. intubacija. repozicija luksacija. upotreba monitora i respiratora. Plasti~no-rekonstruktivna hirurgija: Procjena ozljede tetiva. – upravljanja sistemom. epidermalni ko`ni transplantati u op}oj hirurgiji. Op}i uvodni dio u trajanju od 5 mjeseci obuhvata organiziranu nastavu kao i rad na odjelima: Op}a hirurgija 3 mjeseca Anesteziologija i reanimacija 1 mjesec Dijagnostika (Mikrobiolo{ka i laboratorijska) 1 mjesec Organizirana nastava 100 sati godi{nje Ukupan broj 400 sati nastave Od broja sati nastave predaje se: 200 sati – od glavnog mentora 200 sati – na klinikama Nastava predavana od mentora dijeli se na: a) op}i dio b) posebni dio a) Op}i dio: Asepsa i antisepsa. urolo{ka endoskopija. – sposobnost sticanja i preno{enja znanja. kateterizacija mokra}nog mjehura. sterilizacija. intestinalne stome. hemostatski zahvati zbog portalne hipertenzije. punkcije tjelesnih {upljina. u nastavnim turnusima (ljetni i zimski semestar) po planu koji utvr|uju navedeni fakulteti. intravensko kaniliranje. temelji hirur{ke tehnike (otvaranje i zatvaranje. toaleta iritestinalnih stoma. instrumentarij i proteze u vaskularnoj hirurgiji. priprema bolesnika za transport u ve}e medicinske centre. digitorektalni pregled. odre|ivanje optimalnog vremena za operaciju tipi~nih i naj~e{}ih bolesti dje~je dobi. Anesteziologija: Ventilacija bolesnika na masku. postavljanje zavoja. upoznavanje tehnika elektrostimulacije srca i potpore cirkulacije. krvarenja iz probavnog trakta. ginekolo{ki pregled palpatorno. procjena vitaliteta ko`nih re`njeva. drena`a toraksa-indikacija i izvo|enje. ozljede tetiva i {ake. {ivanje rana. anamneza i status vaskularnog bolesnika. cistoskopija. Obavlja se na medicinskom fakultetu u ukupnom trajanju od 1 mjesec. anamneza i status hirur{kog bolesnika. transfuzija krvi kod hirur{kih bolesnika. dijagnostika i terapija {oka . ginekolo{ka diferencijalna dijagnostika kod hirur{ke bolesnice. traheostomija. kongenitalne malformacije u hitnoj hirurgiji. hitni zahvati na jetri i `u~nim putevima. operacije `u~nih puteva. hemoseparacije i autotransfuzije. hernije. davanje klizme. bolesti crvuljka. pravila asepti~kog rada. ileus. infekcije u hirurgiji. drena`a prsi{ta. Vaskularna hirurgija: Temelji operacijske tehnike. Dje~ja hirurgija: Hirur{ki status novoro|en~eta. amputacije. . Vrijeme za izvodjenje nastave: U poslednja dva semestra specijalizacije. traheostomija. fizikalno-dijagnosti~ki testovi u vaskularnoj hirurgiji. mjesta ligature magistralnih arterija. ano-rektoskopija. Kardijalna hirurgija: Upoznavanje tehnike ekstrakorporalne cirkulacije. Urologija: Temeljne urolo{ke pretrage i dijagnosti~ke tehnike. 4. akutni abdomen. – promocija zdravlja. intervencija kod balanitisa i parafimoze. lije~enje opekotina. Nastava se izvodi u Klini~kim ustanovama = 200 sati. `ivaca. postavljanje `elu~ane sonde. uspostavljanje venskog puta. pristupi na srcu i zbrinjavanje ozljeda srca. postavljanje sadrenog zavoja. konzervativno lije~enje preloma i temelji osteosinteze. prva pomo} kod krvarenja. pristupnika arterije i vene. operacijska taktika bolesti gastroduodenuma. upotreba instrumentarija. postavljanje nazogastri~ne sonde. preoperativna priprema i postoperativna njega. hemostaza. tuma~enje vrijednosti CVP. traheotomija. hitne operacije u op}oj hirurgiji. specijalizanti iz svih ustanova u BiH bili bi obavezni odslu{ati nastavu u nekom Klini~kom centru. plu}a i medijastinuma – Hirur{ka terapija priro|enih i ste~enih bolesti srca – Ozljede srca i velikih krvnih `ila – Bolesti jednjaka i dijafragme (dje~ja hirurgija 3 sata) Hirur{ka terapija bolesti gastroduodenuma Transplantacijska hirurgija Resekcijska terapija u hirurgiji jetre Ozljede traheje. b) Posebni dio: Operacije na ko`i i potko`nom tkivu u poliklini~koj hirurgiji. splenektomija-hirur{ka taktika i terapija. varikoziteti i posttrombotski sindrom. postoperativne komplikacije u op}oj hirurgiji. Nastava predavanja na klinici sastoji se od odabranih poglavlja specijalne hirurgije za op}eg hirurga. temelji dijagnostike bolesti krvnih `ila. odr`avanje homeostaze intravenskom nadoknadom. upoznavanje tehnike i primjene hemodilucije. bronha i plu}a Resekcija pankreasa i biliopankreati~ne anastomoze Odobrena poglavlja hirur{kih bolesti `u~nih putova Hirur{ka terapija portalne hipertenzije Bolesti tankog i debelog crijeva (dje~ja hirurgija 2 sata) Bolesti anusa i rektuma Hirurgija arterija Hirurgija vena Izabrana poglavlja iz dje~je hirurgije za op}eg hirurga Izabrana poglavlja iz urologije za op}eg hirurga Izabrana poglavlja iz ginekologije za op}eg hirurga lzabrana poglavlja iz traumatologije Izabrana poglavlja iz plasti~ne hirurgije Izabrana poglavlja iz mikrohirurgije i terapije limfedema – Hirurgija {ake – Izabrana poglavlja iz onkologije i hemoterapije za op}eg hirurga – Izabrana poglavlja iz anesteziologije za op}eg hirurga – Izabrana poglavlja iz radiologije za op}eg hirurga – Izabrana poglavlja iz ultrazvu~ne dijagnostike za op}eg hirurga. nefrektomija indikacija i na~in izvo|enja zbrinjavanje ozljeda mokra}nog mjehura i uretre. ekstenzija preloma. algoritam dijagnostike u Op}oj hirurgiji postavljanje indikacije za operaciju i temelji hirur{ke taktike. satne diureze i krvnog mjerenja krvnog pritiska. reanimacija. Na svako poglavlje otpada 7 sati nastave. algoritam obrade urolo{kog bolesnika.

TNM sistem/ekstenzitet tu. Specijalizant treba biti upoznat s osnovnim saznanjima o patofiziologiji. urodinamika i drugo. 4. dijagnostika bronhoskopijom i uvo|enje fleksibilnog bronhoskopa. osteosinteze patele 1. temelji neurohirur{ke dijagnostike. trahoestomija. endokrina terapija. operacijski pristupi i neurohirur{ki instrumentarij. operacijski pristupi i instrumentarij u Torakalnoj hirurgiji. Nadalje: akutni skrotum. polihemoterapija. osteostnteze lakta (Monteggina. postavljanje Sengstaaken-Blakemoorove sonde. uloga hirurgije u onkologiji s obzirom na namjenu /kurativna. – minimalno invazivnim endoskopskim postupcima. osteosinteze acromialne luksacije 1. SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 17 – Strana 53 Abdominalna hirurgija: Temelji endoskopske hirurgije uvo|enje endoskopskih troakara. specijalizant op}e hirurgije treba obavezno asistirati pri sljede}im operativnim zahvatima: Vrsta operativnog zahvata apendektomija herniotomija kolecistektomija resekcija `eluca enterostome operacija analne fistule resekcija tankog crijeva resekcija debelog crijeva operacija hemeroida Broj 50 30 30 8 10 5 10 5 5 Posebni odgoji: specijalizant bira (ili po savjetu mentora) ustanovu za abdominalnu hirurgiju u inostranstvu u kojoj provodi ~etiri mjeseca. osteosinteze proksinlalnog femura 2. 2011. pri operacijama kralje{nice.Dg kod jednog organa sa vi{e bolesti'' ^ETVRTA TEMA . operacijski pristup na suprarenalku 2. Sprovodi postoperativno lije~enje i rehabilitaciju. Endokrina i onkolo{ka hirurgija 1 mjesec U toku boravka u dijela Endokrine hirurgije specijalizacije. i njihova kombinacija/hirurgija. urologije. osteosinteze distalnog kraja femura 1. olecranon) 2. instrumentarijumu. rekonstruktivna/. adjuvantna.TRE]I SEMESTAR: ''Komplikacije operacije jedne bolesti . stepen diferenciranosti terapija i prognoza. abdominalne. osteosinteze proksimalnog humerusa 2. te o operativnoj terapiji. osteosinteze distalnog kraja humerusa 1. Histolo{ka verifikacija i tipizacija tumora.DRUGI SEMESTAR: ''Dijagnostika i terapija ~e{}ih hirur{kih bolesti'' TRE]A TEMA . simptomatska.^ETVRTI SEMESTAR: ''Komplikacije u hirur{kom lije~enju'' PETA TEMA . pri lije~enju prijeloma. operacijski pristup na gu{tera~u 2. traheotomija 1. Neurohirurgija: Neurolo{ki status kod kranicerebralne traume. osteosinteze kostiju stopala 2. operacije na jetri svinje 3. Specijalizant samostalno treba izvr{iti operacijske zahvate: strumektomija 3. Boravi i izvodi endoskopsku dijagnostiku i terapiju na odjelima gastroenterohepatologije i hirurgije koji se bave tom problematikom. uzrocima i terapijskim postupcima rje{avanja . kostiju. osteosinteze ru~nog zgloba 1. osteomijelitisa i ozljeda zglobova. SPECIJALIZANTSKE TEME SU: PRVA TEMA . Ovladati urgentnim stanjima u dijagnosti~kim i operativnim metodama povreda mekih tkiva. plastike Achilove tetive 1. torakalne. tamponada rektuma. imunoterapija/ rezultati lije~enja. radioterapija. pseudoartroza.trakta Rektoskopija Kolonoskopija Broj 10 5 20 20 Broj i vrsta obaveznih operacijskih zahvata koje kandidat treba samostalno izvr{iti: Vrsta operativnog zahvata apendektomija operacija hernije kolecistektomija biliodigestivne anastomoze koledohotomija resekcija `eluca enterostome resekcija tankog crijeva resekcija debelog crijeva fistula ani operacija hemeroida operacija ileusa operacija perforiranog `elu~anog ulkusa postoperativna kila Hartmanova operacija Jejunostomija Splenektomija Lobektomija lijevog re`nja jetre Nekrozektomija pankreasa Broj 20 15 10 2 3 5 5 3 2 3 7 3 6 3 5 5 3 2 U toku dijela specijalizacije u Endoskopskoj hirurgiji specijalizant provodi: vje`be na fantomu 3. osteosinteze dijafize femura 1. terapijskim i rehabilitacionim postupcima kod urolo{kog bolesnika. asistencije pri laparoskopskoj kolecistektomiji 10. vaskularne hirurgije. specijalizant se treba upoznati sa temeljima operacijske tehnike i dijagnostike onkolo{kih i endokrinih bolesti. osteosinteze podlaktice 1. osteoslnteze dijafize potkoljenice 2. zglobova. osteosinteze priksimalnog kraja tibije 2. osteosinteze kostiju {ake i prstiju 2. op}i principi neurohirur{ke tehnike. retenciji urina. tehnike u traumatologiji i ortopediji. osteosinteze dijafize humerusa 2.^etvrtak. Urologija 2 mjeseca Specijallizant mora dobiti temeljno teoretsko i prakti~no znanje o diagnosti~kim. podru~ja urgentne neurohirurgije. U toku specijalizacije na abdominalnoj hirurgiji. Torakalna hirurgija: Temelji operacijske tehnike. hematurija. kardijalne. kandidat obavezno asistira pri operacijama radi savladavanja op. dijagnosti~ki dio endoskopske hirurgije. kateterizaciji. prema Programu klinike u kojoj specijalizira. diferencijalnodijagnosti~kim. U toku specijalizacije svaki specijalizant mora obraditi po jednu semestralnu temu u svakom semestru specijalizacije. epididimitis. palijativna. 7.PETI SEMESTAR: ''Noviteti u hirur{kom lije~enju i dijagnostici'' Abdominalna hirurgija 20 mjeseci U toku specijalizacije specijalizant mora apsolvirati teoretsko i prakti~no znanje o: – dijagnosti~kim i terapijskim operativnim postupcima u abdominalnoj hirurgiji. Gastroenterologija sa endoskopskom hirurgijom 1 mjesec Specializant mora obaviti sljede}e endoskopske poretrage: Endoskopska pretraga Ezofagogastroduodenoskopija Injekcijska skleroterapija pri krvarenju iz gornjih i donjih parija d. osteosinteze gle`nja 2. Specijalizant mora sudjelovati i aktivno u~estvovati u konzilijumu o mukltidisciplinarnom lije~enju malignih bolesti Traumatologija i ortopedija 8 mjeseci U toku specijalisti~kog sta`a u Traumatolo{kom odjelu. Broj i vrsta obaveznih operacijskih zahvata koje kandidat treba samostalno izvr{iti: osteosinteze klju~ne kosti 2.PRVI SEMESTAR: ''Topografska anatomija sa hirur{kim pristupom'' DRUGA TEMA . histolo{ki tip/ indikacije za razli~ite na~ine lije~enja.

principi mikrohirurgije i transplantacije tkiva. Samostalno vr{i sljede}e zahvate: eksplantacija periferne vene na nozi 2. 4. torakotomija (djeca. epinervalni {av `ivca na ruci 2 roracijaki re`anj 2. Anesteziologija 1 mjesec Popis obaveznih zahvata koje kandidat samostalno vr{i u toku dijela specijalizacije iz anesteziologije: endotrahealna intubacija 1. Ratna hirurgija: 1 mjesec Specifi~nost organizacije i funkcionisanje hirur{ke slu`be u ratu i vanrednim stanjima: – organizacija sanitetske posebno hirur{ke slu`be u ratu. nefrektomija 2.Broj 17 – Strana 54 SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH – – – – – – – – – – – – – – – – – – ^etvrtak.perkutana i otvorena 5. oblikovanje slobodnih re`njeva 5. ugradnja Pace makera 8. ureterotomija 3. sekundarna rekonstrukcija ozlije|ene {ake 5. operacija hidronefroza 5. amputacija 4. obrada opekotine 5 ozljede {ake (primarna obrada) 5. hirur{ka doktrina – patofiziologija ranjenika – ratna rana. preparacija ili punkcija periferne arterije 2. spinalna dekompresija 2. uvo|enje centralnih intervenskih katetera 5. sternotomija (djeca. – Megacolon congenitum. resekcija rebara 1. {av plu}a 2. intradermalni {av 10. upoznavanje s temeljnim principima aparata za anesteziju. estetske. ozljeda {ake (primarna obrada) 3. valvularna hirurgija 15. hemoterapeutika i antibiotika u odnosu na bubre`nu funkciju. drena`a pleuralne {upljine 4. Asistira prema redovnom Programu ustanove u kojoj specijalizira. Potrebno je da bude upoznat s nehirur{kim bolestima bubrega. 2011. kriptorhizam 10. orhidopeksija 5. perkutana cistostoma 2 i nefroi ureterostoma po 1. hemijski rat povrede jonizuju}im oru`jem prelomi u ratu povrede {ake u ratu povrede zglobova u ratu amputacije ekstremiteta u ratu povrede magistralnih krvnih sudova u ratu povrede perifernih nerava u ratu povrede ki~mene mo`dine u ratu kcp povrede u ratu povrede vrata u ratu povrede toraksa u ratu povrede abdomena u ratu torakoabdominalne povrede u ratu povrede urogenitalnog trakta u ratu povrede zdjelice u ratu Kardijalna hirurgija 2 mjeseca Asistira na sljede}im zahvatima: koronarna hirurgija 15. {av mjehura. reparatorne i rekonstruktivne hirurgije. varikozne vene 2. eksterna ventrikularna drena`a. subduralni ili epiduralni hematom 2. lumbotomija 2. osteoplasti~na trepanacija 2. Torakalna hirurgija 2 mjeseca Dijagnostika i diferencijalna dijagnostika i terapija hirur{kih torakalnih bolesti. 7. Specijalizant samostalno vr{i sljede}e operacijske zahvate: punkcija pleuralne {upljine 4. presadjivanje ko`e 3. – patologija ingvinalnog kanala kod djece. Samostalno vr{i operacijske zahvate: operacijski pristup na arterije 4. kraniotomija (bez cerebralnog dijela operacije) 2. opskrba preloma kostiju lobanje 1. – invaginacije u dje~joj dobi. elektivna) 2. osteosinteza kosti ruke 3. Asistira na sljede}im operacijama: slobodni ko`ni transplantati 10. odrasli) 2. eksploracija skrotuma 2. Specijalizant treba napraviti sljede}e operacije: Z plastike 3. tromboenmolektomija 2. indikacije za respirator i o~itovanje monitoringa bolesnika postavljanje bolesnika na respirator 2 indikacije za prelazak na spontanu respiraciju. kriptorhizam 5 apendekliimija 5. Samostalno vr{i operacijske zahvate: cistotomija. Aktivno sudjeluje u dijagnostici neurohirur{kog bolesnika. Plasti~no-rekonstruktivna hirurgija 2 mjeseca Hirur{ka tehnika u podru~ju plasti~ne. operacija strume 2 Dje~ja hirurgija 2 mjeseca Specijalizant na specijalizaciji op}e hirurgije u toku boravka na dje~joj hirurgiji u trajanju od dva mjeseca treba spoznati: – Kongenitalne anomalije novoro|en~eta inkopatibilne sa `ivotom. odrasli) 5. {av i anastomoza krvne `ile 3. Parenteralna i enteralna prehrana bolesnika . fimoza 5. transpozicijski re`anj 2. cistostomija . obstrukcije na razini prijeloureterskog vrata. U toku specijalizantskog sta`a specijalizant asistira pri urolo{kim zahvatima prema Programu Odjela u kojem specijalizira. Asistiranje pri hirur{kim zahvatima iz torakalne hirurgije. Upoznaje i farmakologiju. sekundarna rekonstrukcija ozlije|ene {ake 2. – Patofiziolo{ke aktivnosti djeteta na hirur{ki zahvat. torakatomija 2. obrada opekotine 3. intubacija bolesnika na masku 2. drena`a perikarda (hitna. va|enje torakalnih drenova 5. Vaskularna hirurgija 2 mjeseca Specijalizant mora pridobiti temeljno i prakti~no znanje o: – patofiziologij hemodinamike arterijske i venske cirkulacije na ekstremitetima – dijagnostici kod vaskularnog bolesnika – akutnoj arterijskoj okluziji – povredi arterija – okluzivna bolest arterija – varikoziteti – tromboflebitis – flebotromoboza – tromboemboli~na bolest – portalna hipertenzija – pristup i prikaz arterija za ligaturu i rekonstrukciju – fibrinoliti~ka. operacija cistoureteralnog refluksa 8. primarni {av ko`e 30. infekcije u ratu – blast i kra{ povrede – udru`ene povrede u ratu anestezija u ratu. hidrokela 2. – Kongenitalne anomalije za hitnu hirur{ku korekciju. trnasfuziolo{ka slu`ba u ratu opekotine u ratu biolo{ki rat. infekcijama urinarnog sistema i temeljima saznanja o akutnom zatajivanju bubre`ne funkcije i hemodijalize. hirurgija priro|enih sr~anih gre{aka 5. reanimacija bolesnika 1. radikalna nekrektomija pripovredi ruke 3. Neurohirurgija 2 mjeseca Asistira pri svim operacijama prema Programu ustanove kojoj specijalizira. operacija fraktura 6. varikokela. drena`a toraksa 2. Obavezno je asistirati pri svim operacijama kongenitalnih anomalija samostalno vr{i operacije: hernioplastika 5. antitromobocitna i antiagragaciona terapija – operativne procedure u vaskularnoj hirurgiji. uretera i vrata mokra}nog mjehura. uspostavljanje centralnih venskih katetera 10. Samostalno vr{i sljede}e operacije: slobodni ko`ni transplantati 5. hitna ugradnja Pace makera 1. oblikovanje slobodnih re`njeva 10. – distress sindrom u dje~ijoj dobi Osim asistencija u redovnom i hitnom programu. Ovladati: rezultate plinskih analiza i rezultata drugih laboratorijskih parametara. specijalizant obavezno asistira pri: hernioplastika 10. traheostomija 2. Samostalno vr{i sljede}e zahvate: lumbalna punkcija 4.

ukoliko se iska`e `elja za tim obaviti i van akademske ustanove ukoliko postoje potrebni servisi u odabranoj bolnici. te njegova saznanja iz telemedicine koje se sastoji iz: – klini~ke analize sa evaluacijom rezultata lije~enja odre|enih bolesti. samoinicijativa je dobro do{la. pisanje radova. – timski rad. – etika i propisi. SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Dje~ija ortopedija Trauma Spinalna hirurgija Hirurgija gornjih ekstremiteta ^etvrta godina Spinalna hirurgija Odrasli. – odslu{ana obavezna dva posljednja semestra u toku specijalizacije na odgovaraju}oj ustanovi . po principu da svaki specijalizant pro|e isti trening od 2 do 5 godine.^etvrtak. tako da se invidualizam ne uzima u radu ne uzima kao prednost. prisustvo na nau~nim i stru~nim skupovima. od specijalizanta se o~ekuje da posjeduje izuzetne ljudske kvalitete. ORTOPEDIJA Vrsta specijalizacije: OSNOVNA Trajanje specijalizacije: 5 godina /60 mjeseci/ PROGRAM SPECIJALIZACIJE [IRA OBLAST Uvodni dio osnovna teorijska nastava Uvodni dio prva godina Abdominalna hirurgija U@A OBLAST MJESTO TRAJANJE TRAJANJE OBAVLJANJA MJESECI MJESECI STA@A Medicinski fakultet 1 3 12 3 3 3 11 Bolni~ki odjel abdominalne hirurgije Dje~ja Bolni~ki odjel hirurgija dje~je hirurgije Plasti~na Bolni~ki odjel hirurgija plasti~ne hirurgije Vaskularna Bolni~ki odjel hirurgija vaskularne hirurgije Bolni~ki odjel Urgentna medicina/trau urgentne medicine matologija Intenzivna Bolni~ki odjel njega i intenzivne medireanimacija cine i reanimacije Reumatologija Bolni~ki odjel interne medicine Kardiolo{ka Bolni~ki odjel intenzivna interne medicine njega Radiologija Bolni~ki odjel radiologije Neurologija Bolni~ki odjel neurologije Neurohirurgija Bolni~ki odjel neurohirurgije 1 1 1 1 3 1 1 1 1 1 1 1 12 Druga godina Urgentna medicina Dje~ija ortopedija Odrasli. unaprijediti i iskoristiti dosada{nje akademsko iskustvo u obuci novih generacija specijalista ortopedske hirurgije. sposobnost timskog rada. S druge strane. – vo|enje klini~ke ili klini~ko-patolo{ke konferencije s tematikom domena podru~ja specijalizacije. 2011. – upravljanja sistemom. stru~nog znanja. rekonstruktivne procedure Trauma Boravak u partnerskoj bolnici Tre}a godina Bolni~ki odjel urgentne medicine Bolni~ki odjel ortopedije Bolni~ki odjel ortopedije Bolni~ki odjel ortopedije Bolni~ki odjel ortopedije 10 sedmica 10 sedmica 10 sedmica 10 sedmica 10 sedmica 12 MISIJA Misija programa specijalizacije iz ortopedske hirurgije da obezbijediti najve}i mogu}i kvalitet zdravstvene njege za na{e pacijente. – komunikacijske vje{tine.samo Klinika. Vrhunska njega pacijenata je najva`niji cilj i zapravo neodvojiv dio procesa odgajanja specijalizanta. 7. – pisanjem i objavljivanjem recenziranih ~lanaka u doma}im i stranim glasilima s temama iz domena specijaliazcije. neophodno je da se program specijelizacije sprovodi isklju~ivo u akademskim ustanovama (teaching hospitals). 4. eksperimentalni rad. . pregledi literature. da je predan poslu. Provjerava se njegov nivo klini~kog. – sposobnost sticanja i preno{enja znanja. Od svih specijalizanata se o~ekuje da poka`u profesionalizam kao i adekvatno pona{anje na poslu kao i van njega ~itavo vrijeme trajanja specijalizacije. Prva godina specijalizacije mo`e se. PRVA GODINA UVODNI DIO OSNOVNA TEORIJSKA NASTAVA 1 mjesec Osnovna teorijska nastava se provodi iz oblasti: – dono{enje klini~kih odluka. da je informati~ki obrazovan. Tako|e. da govori najmanje jedan strani jezik (engleski je mandatoran). Rad pojedinca na klinici se reflektuje na rad ~itavog kolektiva. Poseban akcenat se stavlja na nova nau~ne saznanja koja unapre|uju klini~ki ishod lije~enja oboljenja muskuloskeletnog sistema. Da bi osigurali gore navedene prioritete. rekonstruktivn ortopedije e procedure Trauma Bolni~ki odjel ortopedije Hirurgija Bolni~ki odjel gornjih ortopedije ekstremiteta Sportska Bolni~ki odjel ortopedija i ortopedije traumatologija Bolni~ki odjel ortopedije Bolni~ki odjel ortopedije Bolni~ki odjel ortopedije Bolni~ki odjel ortopedije Bolni~ki odjel ortopedije Bolni~ki odjel ortopedije Bolni~ki odjel ortopedije Bolni~ki odjel ortopedije Broj 17 – Strana 55 3 3 3 3 12 3 3 3 Provjera znanja U zavr{nom dijelu specijalizacije specijalizant obavlja pismene ili usmene kolokvijume strog propisane prema planu specijalizacije i mentorskoj listi. rekonstruktivn e procedure Onkolo{ka ortopedija Boravak u ortopedskoj ustanovi van mati~ne ku}e Peta godina Bolni~ki odjel Odrasli. obavljani seminari.

2. Pomo} u edukaciji studenata i specijalizanata drugih oblasti na rotaciji na klinici. mla|im specijalizantima. 7. vaskularnoj hirurgiji. Sve vizite moraju zavr{iti prije odlaska u operacionu salu. 4. Ovo se posebno odnosi za pacijente koji trebaju da budu primljeni na kliniku. Da uzme u~e{}e na svim predavanjima i sastancima organiziranim na klinici. Da supervizira rad mla|ih specijalizanata u traumatolo{koj ambulanti 7. Svakodnevni obilazak pacijenata na klinici u pratnji specijaliste ili nadle`nog starijeg specijalizanta. kardiolo{koj intenzivnoj njezi. rekonstruktivne procedure Trauma Boravak u partnerskoj bolnici Rotacije Jun -Aug Aug -Nov Nov -Jan Jan -Mar Mar -Jun TRE]A GODINA Teme: Dje~ja ortopedija Trauma Spinalna hirurgija Hirurgija gornjih ekstremiteta Rotacije: Jun . MLA\I SPECIJALIZANT Njihove du`nosti podrazumijevaju: 1. U toku ove godine. plasti~noj hirurgiji. Na kraju prve godine. sastanaka. 8. reumatologiji. Odgovoran je za postoperaativni obilazak i pra}enje pacijenata. te kroz rad na klinici i biblioteci. 5. Obavlja jutarnje vizite sa mla|im specijalizantima 3. Da organizira prijem pacijenata u traumatolo{koj ambulanti 6. . Preoperativni pregled i prijem na kliniku zajedno sa starijim specijalizantom na odjelu. kao i da svoja bazi~na znanja podigne na visok nivo {to }e mu omogu}iti nastavak treninga na drugoj godini. sta`erima. Svaka indikacija za operativni zahvat mora biti prvo prodiskutovana sa starijim specijalizantom koji }e u~estvovati na operaciji. 7. 3. predavanjima na klinici ukoliko mu {ef specijalizanata ne dodijeli drugi zadatak. obavijestiti de`urnog specijalizanta o operativnim zahvatima obavljenim u toku dana.Mar Mar . Detaljno studiranje svakog slu~aja. Prije odlaska ku}i svakog dana. Briga o bolesnicima na klinici. 8.Jun PETA GODINA Teme: Odrasli. Jedan od specijalizanta druge godine je svaki dan dodijeljen za rad u traumatolo{koj ambulanti u toku radnog vremena. rekonstruktivne procedure Onkolo{ka ortopedija Boravak u ortopedskoj ustanovi van mati~ne ku}e Rotacije: Jun . novim prijemima. DRUGA GODINA: Teme: Centar urgentne medicine Dje~ja ortopedija Odrasli. U~e{}e u operativnim procedurama u toku dana na koje je dodijeljen. 6.Sep Sep . radiologiji. Da supervizira rad mla|ih specijalizanata u operacionoj sali 4. i 5. te teoretska priprema prije svake operacije je mandatorna za svakog mla|eg specijalizanta. Odgovaraju nadle`nom specijalisti za svoj rad. 4. u nastavnim turnusima (ljetni i zimski semestar) po planu koji utvr|uju navedeni fakulteti. Da u~estvuje u hitnim operacijama kada je u pripravnosti 5. Obavlja se na medicinskom fakultetu u ukupnom trajanju od 1 mjesec. 2011. terapijom. diskusijama. urgentnoj medicini/ traumatologiji. O~ekuje se da mla|i specijalizant razvije sposobnost razumijevanja principa ortopedije i tehnika kroz postavljanje pitanja. – promocija zdravlja. te po mjesec dana na dje~joj hirurgiji. Stariji specijalizant mora biti dostupan za sve hitne operacije koje se obavljaju u de`uri za koju je odre|en. kao i nakon zavr{enog operativnog zahvata.Broj 17 – Strana 56 SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH ^etvrtak. rekonstruktivne procedure Trauma Hirurgija gornjih ekstremiteta Sportska ortopedija i traumatologija Rotacije Jun -Aug Aug -Nov Nov -Jan Jan -Mar Mar -Jun STARIJI SPECIJALIZANT U toku 4.Dec Dec .Sep Sep . ve} }e biti na on call slu`bi sa anseteziologom kako bi bio upoznat sa principima anestezije. Da prisustvuje svim kursevima. godine specijalizacije predvi|eno je da jedan dio vremena provede u drugoj bolnici sa kojom klinika ima saradnju kao i anga`man u radu sa studentima. problemima. neurologiji I neurohirurgiji. Od specijalizanta se u ovoj godini o~ekuje da se poka`e visok nivo zainteresiranosti.Jun ^ETVRTA GODINA Teme: Spinalna hirurgija Odrasli. 10. Njegova odgovornost je organizacija vizita. Du`nost starijeg specijalizanta je da kontaktira specijalistu.Mar Mar . Ukoliko nije anga`iran u punom kapacitetu u ambulanti na raspolaganju je spinalnom odjelu. Prije pozivanja specijaliste potrebno je da obavijesti nadle`nog starijeg specijalizanta koji }e se upoznati sa slu~ajem i o istom obavijestiti nadle`nog specijalistu. Organizacija rada ambulante u toku dana za koji je odre|en je odgovornost starijeg specijalizanta. 9. Specijalizant se u operacionoj sali mora pojaviti na vrijeme da bi osigurao adekvatnu preparaciju. demonstracije studentima. Du`nosti: 1.Dec Dec . specijalizant treba da provede 2 mjeseca na abdominalnoj hirurgiji. Rotacije na op}oj hirurgiji: Znanja i vje{tine ste~ene u toku dvanaestomjese~ne rotacije su prerekvizit za uspje{an dalji nastavak treninga ortopeda. Specijalizant zadu`en za ambulantu taj dan ne ide u operacionu salu ukoliko {ef specijalizanata druga~ije ne odredi. U toku ove godine specijalizant ne}e imati de`ure na ortopedskoj klinici. 2. pola`e se pisani test u skladu sa temama pokrivenim kru`enjem u ovoj godini. Kartoni i liste pacijenata moraju biti revidirane u tom periodu svakog jutra. intenzivnoj njezi i reanimaciji. Da je upoznat sa svim slu~ajevima u traumatolo{koj ambulanti u danu u kojem je odre|en za rad u istoj.

se upu}uju nadle`nom ljekaru porodi~ne medicine. 2011. Otpusna pisma diktira ukoliko je mogu}e odmah po odluci za otpust. Revizija operisanih slu~ajeva i diskusija. Du`nosti i anga`man u ambulanti ima 2 cilja. Prezentacija u junu (G5). Nakon 3 godine planirati specijalizirane kurseve. potrebna oprema i sl. Diskusiju vodi {ef klinike. indikacioni sastanak. Svaki pacijet upu}en na pregled specijalisti prvo biva pregledan od strane specijalizanta koji obavije{tava nadle`nog specijalistu. dje~ja ortopedija i tumori. Kursevi dje~je ortopedije. 13. G3: Najkasnije 6 mjeseci nakon predaje preliminarnog projekta. RAD U OPERACIONOJ SALI Specijalizant ortopedije treba da bude spreman (adekvatno obu~en) 15 minuta prije incizije. zajedno sa disekcijom. preoperativno planiranje. povredu ligamenata ili neku drugu ozbiljniju povredu. operacije u drugoj ustanovi i sl. bazi~ne nauke. konzilijarni pregledi. marta na petoj godini. a potrebe ambulante pokriva drugi on call specijalizant. Po`eljno je da se evaluacija obavlja elektronskim putem. Niti jedan pacijent se ne mo`e primiti na ortopedsku kliniku a da se prethodno ne obavijesti nadle`ni specijalista. U mjesecima u kojima ima 5 sastanaka. Sva rtg dijagnostika mora biti pregledana od strane starijeg specijalizanta i moraju biti prezentirana na sastanku sljede}eg jutra. sedmici. da se zadovolje potrebe slu`be kao i edukacioni karakter. a koja tretira bazi~na ortopedska znanja obavezna je za sve specijalizante. Prezentacije slu~ajeva: bit }e odr`ane u 1. velika vizita. U toku de`ure de`urni specijalizant }e asistirati na operativnim zahvatima.5 sata se odr`ava stru~ni kolegij klinike sa rotiraju}im "temama": Prezentacije slu~aja. Od specijalizanta se o~ekuje da teoretski i prakti~no bude spreman da participira u zahvatu shodno godini treninga na kojoj se nalazi. Ova evaluacija je bitan instrument za unapre|enje programa. op}a traumatologija (bazi~ni AO kurs. Da bude upoznat sa medikamentoznom i drugom vrstom terapije. Ovo podrazumijeva da specijalizant prati u radu starijeg specijalistu (mentora). spinalna hirurgija. traumatolo{ku ambulantu pokriva de`urni specijalizant. konsultacije na drugim klinikama. Kompleksne povrede kao {to su dje~ja truama. trauma.svi specijalizanti 5-7 minuta po ~lanku. 7. specijalizant prati dodijeljenog mentora u svim aktivnostima koji se de{avaju van zgrade bolnice. epidemiolo{ki podaci i sl. Pored anatomije 20 tema iz oblasti subspecijalnosti bit }e odr`ano i to: odrasli rekonstrukcija. Prezentacije slu~ajava. Dalje.. RAD U AMBULANTI (elektivni pregledi) Rad u ambulanti je obavezan za sve specijalizante koji taj dan nisu u operacionoj sali. {aka. STRU^NI SASTANCI NA KLINICI Jedom sedmi~no na ranije odre|eni dan na u trajanju od 2-2. EVALUACIJA [ef klinike }e redovno svakih 6 mjeseci provjeravati napredak svakog specijalizanta. sa odre|ivanjem nivoa hitnosti i organiziranjem operacione sale. Svake sedmice sesija "Core Curriculum" u trajanju od 3. hirur{ki pristup. Diskusija. 11. sportska medicina. jula treba da preda pisanu formu projekta koja }e pro}i stru~nu debatu. U vanrednim okolnostima odgovorni stariji specijalizant-administrator }e odlu~iti o rasporedu specijalizanta shodno prioritetima i edukacionom benefitu. Da organizira otpuste pacijenata sa popratnom dokumentacijom. SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 17 – Strana 57 Potrebno je da prisustvuje izmjeni pacijenta izme|u zahvata kako bi ubrzao operativni program. i 3.). Svaki specijalizant mora voditi dnevnik operativnih zahvata na kojima je u~estvovao i koje je uradio. Specijalizant "on call" se poziva u ambulantu u koliko potrebe slu`be to zahtijevaju. Da se odgovorno pona{a i mijenja starijeg specijalizanta u toku njegovog odsustva. Svaki pacijent sa ozbiljnom povredom kojeg pregleda mla|i specijalizant a koji ima prelom. Specijalizanti }e anonimno evaluirati rad sa mentorima na kraju svake akademske godine. Do 1. Potrebno je ovakve odluke donositi ekspeditivno. Velika vizita: jednom mjese~no. Prezentacija . Manje povrede koje ne iziskuju pregled specijaliste. godini u toku redovnog stru~nog kolegija. ISTRA@IVA^KI PROJEKTI/RESEARCH Od svakog specijalizanta se o~ekuje da zavr{ni orginalni projekat u toku zavr{ne godine specijalizacije koji }e biti predat na "peer rewiew". Sticanje zvanja specijaliste je uslovljeno zavr{etkom istra`iva~kog projekta. Abstrakt projekta poslati na neki od odabranih kongresa. neophodno je formalno prezentirati projekat na nau~nom vije}u ustanove Institut za NIR. Indikaciju za operativni zahvat donosi de`urni specijalista sa starijim specijalizantom. i{~a{enje. Revizija operisanih slu~ajeva: namijenjena radi kontrole kvaliteta i diskusiju. Svaki specijalizant na kraju akademske godine pola`e ispit koji se odnosi na teme iz te akademske godine.^etvrtak. G4/G5: Prezentacija u trajanju od 20 minuta na 4. Specijalizanti su du`ni pripremiti po jedan slu~aj za ovaj sastanak. Slu~ajeve }e prezentirati specijalizanti starijih godina. Od specijalizanta se o~ekuje da ta~no odgovori na preko 60% postavljenih pitanja. sko~ni zglob. posljednji sastanak bit }e posve}en istra`iva~kom radu. Na ovom sastanku se prezentiraju i statisti~ki podaci o broju primljenih pacijenta. Preporu~eni kursevi: Prve 2 godine: patologija. KONSULTACIJE Sve potrebne ortopedske konsultacije bit }e proslije|enje de`urnom specijalizantu koji }e dalje kanalisati konsultacije sa starijim kolegama. Smjernice za pra}enje razvoja projekta: G2: Do 1. Oblasti koje pokriva: anatomija. gornjih extr. Specijalizant koji nije pripremljen za zahvat ne}e mo}i u istom u~estvovati. Prezentacija stru~ne literature: Jedan dan (ranije odre|en) u svakom mjesecu na kojima }e biti prezentirani radovi iz najuglednijih ~asopisa. Nakon radnog vremena. stopalo. planiranje operacije (templating). Neophodno je poduzeti sve mjere da se reduciraju liste ~ekanja na pregled. OTORINOLARINGOLOGIJA Vrsta specijalizacije: OSNOVNA Trajanje specijalizacije: 4 godine /48 mjeseci/ PLAN SPECIJALIZACIJE [IRA TEMATSKA OBLAST Uvodni dio op}a teorijska nastava Uvodni dio U@A TEMATSKA OBLAST MJESTO TRAJANJE TRAJANJE OBAVLJANJA MJESECI MJESECI STA@A Medicinski fakultet 1 5 . 12. diskusije. povrede {ake i ki~me nakon pregleda od strane starijeg specijalizanta moraju biti pregledane sa nadle`nim subspecijalistom koji se bavi ovom problematikom.5 sata. Odr`ava se jednom sedmi~no. juna specijalizant treba da odredi starijeg specijalistu koji }e nadzirati projekat. Ukoliko obim posla u ambulanti prevazilazi mogu}nosti de`urnog specijalizanta. te ukoliko nije mogu}e obezbijediti pregled u roku od 30 minuta neophodno je obavijestiti starijeg specijalizanta. obavezno mora biti pregledan i od strane starijeg specijalizanta ili specijaliste. Kompletan manuscript predati do 1. TRAUMATOLO[KA AMBULANTA Pokrivanje traumatolo{ke ambulante u toku radnog vremena je du`nost specijalizanta 2 godine. 4. Rezultati testiranja se prezentiraju na redovnom stru~nom kolegiju klinike. Svrha sastanka je prezentacija svih elektivnih slu~ajeva za narednu sedmicu zajedno sa diskusijom u pogledu indikacije za operaciju. Ortotika i protetika i sl.

ciste. stroboskopia. rane i kasne komplikacije. tamponada nosa. mastoidektomija. miringoplastika. CT-a. – promocija zdravlja. interpretacija. citologija u ORL. postintubacijski granulom. UVODNI DIO . indirektna mikrolaringostroboskopia. – etika i propisi. rekurens. LARINGOLOGIJA Teorija: fonatorna. intratemporalna dekompresija facijalisa. Specijalizant tako|er mora ste}i osnovne pojmove iz ekstraduralnog transtemporalnog pristupa pontocerebralnom uglu i stra`njoj lubanjskoj jami. tehnike laringealnim fiberskopom. testiranje funkcije larinksa. zna~aj savremene alergologije i imunologije u ORL. hirurgiju kranijalnih `ivaca. EMR glave i vrata . antrotomija. Kandidat treba savladati hirurgiju stapedovestibularnog zgloba uz napomenu da su metode protetske rehabilitacije potpuno preokrenule nekada{nji koncept lije~enja konduktivnih nagluhosti uzrokovanih otosklerozom i timpanosklerozom. Postupak s politraumatiziranim bolesnikom. ultrazvuk glave i vrata. `drijela i larinksa. Monitoring bolesnika u kriti~nom stanju. Endotrahealna intubacija. Uvo|enje centralnog venoznog katetera. Vje{tine: direktoskopija. Neuroplasti~ni zahvati na ostalim kranijskim `ivcima kao {to su: hipoglosus. sinusa. OTONEUROHIRURGIJA 7 mjeseci Otoneurohirurgija obuhvata hirurgiju temporalne kosti. Obavlja se na medicinskom fakultetu u ukupnom trajanju od 1 mjesec. CT glave i vrata . radionuklidi u dijagnostici i terapiji bolesti {titnja~e. Vje{tine: tehnika ORL pregleda. malignih tumora ORL podru~ja radionuklidima. Radiologija i radioterapija Radiodijagnostika: standardne RTG pretrage. RTG pretrage s kontrastom. alergolo{ko testiranje. mogu}nosti. Maksilofacijalna hirurgija Hirur{ko i konzervativno zbrinjavanje ozljeda gornje i donje ~eljusti te zigomati~ne kosti. edemi larinksa. stapedektomija. Obrada bolesnika. Operacije: operacija maksilarnog sinusa. 2011. radioaktivne materije u dijagnostici in vivo i in vitro. za{titna i respiratorna funkcija larinksa. principi i provo|enje njege tokom intenzivne hemo i radioterapije. septoplastika. dopler karotida i vertebralnih arterija. komplikacije hemoterapije. sinehije. RINOFARINGOLARINGOLOGIJA 8 mjeseci RINOLOGIJA Teorija: anatomija i fiziologija nosa i paranazalnih sinusa. lije~enje opeklina. plastika rascjepa nepca i usne. funkcionalna endoskopska hirurgija sinusa. aplikacija autotransplantata u miringoplastici. fenestracija. za{tita od zra~enja. indikacije i kontraindikacije za hemoterapiju. timpanoplastika (Sheehy i Plasteter) primjena auto i homotransplantata u timpanoplastici. pareze i paralize glasnica. leukoplakije. – sposobnost sticanja i preno{enja znanja. Neurohirurgija Hirurgija prednje i srednje lubanjske jame (hirurgija neurinoma. respiratorne insuficijencije. strana tijela nosa. drena`ne operacije Menierove bolesti. Prepariranje vene. interpretacija. testovi fonacijske funkcije. rinoplastika. princip tumorske hirurgije larinksa. akcesorijus. subglotidni laringitisi. osnove radioterapije. funkcionalna endoskopska hirurgija sinusa. operacija egzostoze zvukovoda. hirur{ko lije~enje frontobazalnih ozljeda.Broj 17 – Strana 58 Op}a hirurgija Bolni~ki odjel op}e hirurgije Anesteziologija Bolni~ki odjel i intenzivna anesteziologije njega Radiologija i Bolni~ki odjel radioterapija radiologije Maksilofacijalna Bolni~ki odjel hirurgija MFH Neurohirurgija Bolni~ki odjel neurohirurgije Otoneurohirurgija Bolni~ki odjel ORL RinofaringolariBolni~ki odjel ngologija ORL Onkohirurgija Bolni~ki odjel ORL Plasti~na Bolni~ki odjel hirurgija glave i ORL vrata AudiovestibuloBolni~ki odjel logija ORL Fonijatrija Bolni~ki odjel ORL Dje~ija ORL Bolni~ki odjel ORL Endoskopija u Bolni~ki odjel ORL ORL Godi{nji odmor SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH 1 1 1 1 1 7 8 7 6 5 3 5 3 4 ^etvrtak. Obrada hitnog hirur{kog bolesnika. lije~enje . mogu}nosti. emobilizacija. frenikus. Asepsa i antisepsa. ventilacija bubnji{ta. dijagnostika endoskopija nosa i epifarinksa. Reanimacija. endoaralni pristup. UVODNI DIO OSNOVNA TEORIJSKA NASTAVA 1 mjesec Osnovna teorijska nastava se provodi iz oblasti: – dono{enje klini~kih odluka. rekonstrukcija kod manjih tumora aree nosa. kongenitane anomalije larinksa. 7. hemoterapeutski protokoli. Napominjemo da moderna hirurgija baze lubanje obuhva}a ne samo kranijofacijalne resekcije ve} i pristupe epifarinsku kao najte`e dostupnoj regiji baze lubanje. 4. op}i i specifi~ni alergolo{ki testovi. kraniograma. Specifi~nosti anestezije u operacijama usne {upljine. radiolo{ke tehnike za analizu morfologije i funkcije larinksa. Sterilizacija. patolo{ke tvorbe u laranksu (polipi. nadzor zra~enih bolesnika. – upravljanja sistemom. Anestezija u induciranoj hipotenziji. S obzirom na napredak koji je zabilje`ila intratemporalna i egzotemporalna hirurgija facijalisa koja se bazira na mikrohirur{koj neurohirur{koj tehnici. infekcije. benigni maligni tumori larinksa.indikacije. akutne i hroni~ne upale gornjeg respiratornog trakta (dijagnostika i terapije). Radioterapija: planiranje zra~enja za pojedine lokalizacije ORL podru~ja. indirektna i direktna laringomikroskopija. inlerpozicijska stapedektomija. otomikrohirurgiju. Anesteziologija i intenzivna njega Indikacije i kontraindikacije za op}u anesteziologiju. noduli. Za vrijeme specijalizacije kandidat sudjeluje u izvo|enju sljede}ih operacijskih zahvata: radikalna i konzervativna timpanomastoidektomija. hipertrofi~ni ventrikularni nabori). hirurgiju baze lubanje. punkcije sinusa. kandidati moraju svladati i principe tih novijih tehnika. rinomanometrija. operacije malatrezije zvukovoda.indikacije. atikoantirotomija. postupak kod raznih vrsta rana. statoakustikusa i rinobaze). – komunikacijske vje{tine. – timski rad. Kontrolirana mehani~ka ventilacija. o~itovanje RTG slika nosa. u nastavnim turnusima (ljetni i zimski semestar) po planu koji utvr|uju navedeni fakulteti. ORL u djece.po odjelima Op}a hirurgija Osnovne hirur{ke tehnike. njihovo lije~enje i prevencija. limfna i krvo`ilna mre`a glave vrata. operacija frontalnog sinusa. commando operacije i re`njevi u rekonstrukciji.

tehnika timpanometrije i izazivanja slu{nih potencijala. tonalna audiometrija. ocjenska vestibulologija. hemoterapiju kod djece. Iz podru~ja bolesti nosa i sinusa izdvajamo kao specifikum anomalije i tumore nosa. elektrofiziologija slu{nog sistema. patologija fonacije. mikrohirur{ka terapija facijalisa. spektralna analiza. kao i dijagnostike te hirur{kog rje{avanja aneurizmi u podru~ju glave i vrata. audiometrija novoro|ena~ke dobi i male djece. alergiju kod djece. totalna tireoidektomija. lubanje. Tokom specijalizacije moraju na teoretskom i prakti~nom nivou biti obra|eni sljede}i entiteti: upalne bolesti uha kod dojen~adi. rje{avanje laringealnih stenoza. tireoidektomija s disekcijom vrata. ONKOHIRURGIJA GLAVE I VRATA 7 mjeseci Tokom obuke iz onkohirurgije glave i vrata specijalizanti trebaju savladati znanje iz tumora glave. rekonstrukcija defekata nosa. laserska kordektomija. aerodinami~ki testovi fonacije. akusti~ke analize govornog signala. U savladavanju patologije {titnja~e isti~emo sljede}e: dijagnostika eutireoti~kih. dizatrije. lubanje. timpanometrija. afonija. Vje{tine: audiolo{ki pregled. Nagla{avamo neophodnost upoznavanja kandidata s problemom karcinoma cervikalnog dijela jednjaka tj. Neophodno je svladavanje hirur{kog rje{avanja malignih tumora nosa i paranazalnih {upljina. odnos fonacije. odnosno hirur{kim tehnikama i rekonstrukcijama cervikalnog dijela jednjaka. juvenilni angiofibrom. tj. psihogena afonija. kao i upoznavanje te kombinaciju otorinolaringolo{kih i neurohirur{kih tehnika operacijskih zahvata. hipertireoti~kih i hipotireoti~kih nodoznih i difuznih struma. osnove akustike. odabir slu{nog pomagala. hiperrinofonija. laringofisura. odstranjenje benignih tvorbi. rehabilitacija prostorne ravnote`e. malforacije nosa (antezije. Specijalizant mora upoznati i hirur{ku tehniku tumora baze lubanje. U hirurgiji larinksa neophodno je svladati tehniku izvo|enja parcijalnih vertikalnih laringektomija. hirurgija malformacija vanjskog i srednjeg uha. hirurgija {titnja~e tj. te njegovog hirur{kog rje{avanja medijalnom i lateralnom faringektomijom. rezonancije i fonacije. tumori gornjeg medijastinuma. rehabilitacija nagluhih. tehnike medijalizacije i lateralizacije glasnice). lobektomija. hirur{kom radioterapijskom i imunoterapijskom smislu tako definirana onkohirurgija glave i vrata obuhva}a: dijagnozu i lije~enje ve}ih tumora temporalne kosti uz savladavanje parcijalne ili totalne resekcije temporalne kosti. radiolo{ke tehnike testiranja govornog procesa. Tako|er treba u ovu problematiku ubrojiti malanome glave i vrata. rje{avanje sinehija prednje komisure. tehnike rinoplastike. fiziologija i patofiziologija slu{nog procesa. rehabilitacija ravnote`e. tiroplastike. vrata i gornjeg medijastinuma (dakle osim tumora mozga i spinalne mo`dine) i to u dijagnosti~kom. hirurgija endokranijalnih implantata. govorna audiometrija. Za vrijeme specijalizacije. ispitivanje sluha kod djece. odabir slu{nog pomagala. profesionalne disfonije. respiracije i rezonancije. audiometrijski scereening. U ovu problematiku svakako ulaze i pristupi tumorima epifarinksa i mogu}nosti njihovog hirur{kog rje{avanja. Posebno podru~je odnosi se na komplikacije bolest: uha kod dojen~eta. Pritom treba svladati osnove rekonstruktivnih tehnika koje impliciraju rekonstruktivne tehnike s regionalnim. tumorske infiltracije karotide. testovi fonacije. ~ela i obrve. kao i upoznavanje imedijatne i naknadne rekonstrukcije nakon ovih operacija. U tako {iroko zacrtanu definiciju plasti~ne hirurgije glave i vrata ulaze mnogi operativni zahvati i s mnogim od njih ORL specijalizanti moraju biti upoznati: principi hirur{kog rje{avanja laceracija vlasi{ta. 2011. dislalije. hirur{ke tehnike u njihovu rje{avanju. tehnika dje~je audiometerije. govorna audiometrija. Kandidat tako|er treba teoretski i prakti~no ovladati tehnikama kod operacija primarnih tumora na vratu i metastatskih tumora vrata. anomalije i tumori uha iz ~ega proizlazi i specifi~na (~esto ote`ana) dijagnosti~ka procedura. osnove otoneurologije. vezane za ovu u`u disciplinu: Teorija: teorije nastajanja glasa. rehabilitacija sluha i govora u djece. U program specijalizacije svakako ulaze i hirurgija paratireoidnih tjele{aca odnosno hirur{kih principa kod primarnih i sekundarnih hiperparatireoidizma. Eustahijeve . implantacijske tehnike. estetsku hirurgiju glave i vrata te mikrorehirurgiju glave i vrata. tehnika otoplastike. Operacije: principi fonohirurgije (laringomikroskopija. instrumentalno ispitivanje. bolesti larinksa i traheje. ~ela i obrve. tro~etvrtinske laringektomije. hirur{ke tehnike za rekonstrukciju gornje i donje usne. tehnike kod obostranih paraliza glasnica. te rekonstruktivne tehnike nakon odstranjenja velikih tumora s razli~itim metodama. strana tijela nosa te endoskopsku problematiku u nosu i sinusima. AUDIOLOGIJA 5 S VESTIBULOLOGIJOM 5 mjeseci Teorija: uvod u audiologiju. strana tijela u di{nim putevima. odnos slu{anja i govora. spasti~ka disfonija. subtotalne laringektomije. tehnika audiometriranja. supraliminarna audiometrija. holesteatom uha. akumetrija. aerodinami~ki testovi. osnove mikrohirur{ke tehnike. (To se ti~e podru~ja `lijezdi slinovnica. U ovu problematiku tako|er ulaze operacije neuronoma glave i vrata (uz tehnike neuroplastike) te glomus tumori. artikulacije i rezonancije.^etvrtak. hiporinofonija. rezonancije i artikulacije. re`njevi za mikrohirur- {ku rekonstrukciju defekata vlasi{ta. udaljenim kutanim i slobodnim mikrovaskularnim re`njevima. hiperkineti~ke disfonije. traheoforingealne govorne fistule i shantove uz ugradnju govornih proteza. audiometrija evociranim slu{nim potencijalima. lije~enje vestibularnih poreme}aja. tiroplastike. 7. kao i tumori baze usne {upljine. problem povezanosti gornjeg i donjeg respiratornog trakta. Vje{tine: stroboskopija. rascjepi) endoskopska rinohirurgija. poreme}aji vestibularne funkcije i ravnote`e: periferni i centralni. rhinolalia. DJE^JA OTORINOLARINGOLOGIJA 5 mjeseci U svim ORL podru~jima postoje specifi~nosti dje~je patologije koje se razlikuju od op}e ORL patologije istog podru~ja a to su anatomija. procjenom operabilnosti. odnosno putem subtotalne i totalne resekcije hipofarinksa. jezika i orofarinksa. patologija. kao i hirurgiju paraganglioma temporalne kosti. dijagnostikom. supraliminarna audiometrija. hirurgija karcinoma sublingvalne i submandibularne `lijezde hirurgiju tumora akcesornih salivarnih `lijezdi. rekonstrukciju orbite nakon velikih resekcija. ocjenska audiologija. anatomija i fiziologija vestibularnog sistema. rekonstrukcijske tehnike nekon traume u{ke. metodolo{ki princip u audiolo{koj dijagnostici. supraglotidne laringektomije. adenoidne vegelacije. PLASTI^NA HIRURGIJA GLAVE I VRATA 6 mjeseci Plasti~na hirurgija glave i vrata obuhva}a rekonstruktivnu hirurgiju glave i vrata. liminarna tonalna audiometrija. ehabilitacijska hirurgija uha s postavljanjem implantata. uloga akusti~ke kontrole u procesu govora. teorije slu{anja. tkivni ekspanderi u rekonstrukciji glave i vrata. uticaj CNS-a na govorni proces. Zasebno treba obraditi tonizilarni problem. lokalni re`njevi za rekonstrukciju nosa. usporeni govorni razvoj. uvod u vestibulologiju. zatim superficijalnu i totalnu parotidektomiju. re`njevi za rekonstrukciju defekata na vratu. kao i razli~itim tehnikama diseksije vrata. biopsija. tehnike testiranja fonacije. Neophodno je upoznavanje s problemom velikih krvnih `ila u onkohirurgiji. kandidat se mora upoznati s patologijom karcinoma hipofarinksa. tehnike koje omogu}avaju govornu funkciju nakon totalne laringektomije. cjelokupni pristup njihovoj patologiji svakako obuhva}a: dijagnostiku tumora. mucanje. hirur{ka terapija mikrotija i makrotija. FONIJATRIJA 3 mjeseca Tokom boravka na Odjelu za fonijatriju specijalizant bi trebao ste}i sljede}a znanja i vje{tine. kvantitativne metode pretra`ivanja funkcije sluha. 4. SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 17 – Strana 59 Operacije: laringomikroskopija. subtotalna tireoidektomija.

– sposobnost sticanja i preno{enja znanja. traheotomija. OSNOVNA 5 godina (60 mjeseci) MJESTO TRAJANJE TRAJANJE OBAVLJANJA STA@A 10 mjeseci Medicinski 1 mjesec fakultet Medicinski 9 mjeseci fakultet katedra za patologiju Bolni~ki odjel 38 mjeseci patologije 19 mjeseci 3 mjeseca 6 mjeseci 3 mjeseca 4 mjeseca 3 mjeseca 12 mjeseci GLAVNI CILJEVI SPECIJALIZACIJE Specijalizacija iz patologije i citopatologije je nau~ni i odgojni proces. – upravljanja sistemom.Broj 17 – Strana 60 SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH ^etvrtak. mastoidektomija. koji se temelji na autopsijskoj djelatnosti uklju~uju}i i biopsijske rad sa tehnikama. imunohistokemije. 4. koja traje ukupno 38 mjeseci i obuhvata: – Usmjerenu biopsijsku i autopsijsku patologiju u trajanju od 31 mjesec. – Nefropatologija. internisti~ka patologija. zajedno sa intraoperativnim biopsijama na zale|enim rezovima. fistule vrata. u kome specijalizant dobija teoretsko i prakti~no znanje iz podru~ja patologije. te jednjaka i hipofarinksa. imunofluoroscence. ezofagoskopija s rigidnim tubusom. forenzi~na patologija) u trajanju 12 mjeseci. Cransbronhalna biopsija. 7. timparkoplastika.operacije tumora i apscesa vrata. Trajanje i struktura specijalizacije Specijalizacija iz patologije traje 5 (pet) godina i sastavljena je iz: – Uvodnog dijela. – Patologija stanice i okoli{a (ultrastrukturna patologija). – Urogenitalna patologija. – Dermatopatologija. operacije nosnog septuma. – timski rad. umetanje i va|enje proteze jednjaka. endoskopska adenoidektonkija. – Patologija jetre. [to se prakti~nog dijela ti~e specijalizant bi trebao svladati sljede}e zahvate: klasi~na direktoskopija. – Gastrointestinalna patologija. histomorfometrije. i patologiju transplantacije organa). medijalne i lateralne ciste vrata. osnovnog znanja o histopatologiji organa. – etika i propisi. hirurgija sfenoidnog sinusa. Potreba izvo|enja sljede}ih endoskopskih zahvata: operacije manjih malignih tumora. antroskopija. stenoze jednjaka. Tehnike: Dobijanje osnovnog znanja iz tehnika svjetlosne mikroskopije. intubacija. u nastavnim turnusima (ljetni i zimski semestar) po planu koji utvr|uju navedeni fakulteti. problem dugotrajne intubacije. – Patologija endokrinih `lijezda. – Forenzi~nu patologiju. fistula. imedijatna "staging" rekonstrukcija larinksa i traheje. traheje i bronha. pregled larinksatraheje i bronha s fiberskopom. – Imunopatologija (sa osvrtom na autoimune bolesti. proto~ne citometrije. OTORINOLARINGOLO[KA ENDOSKOPIJA 3 mjeseca Teorijski preduvjeti za izvo|enje endoskopskih zahvata u otorinolaringologiji su poznavanje anatomije i fiziologije di{nih i probavnih puteva. traheoskopija i ekstrakcija stranog tijela. Specijalizacija nudi {irok trening i priprema budu}eg patologa za uspje{an rad na patologiji. postavljanje ventilacijskih cjev~ica. – Kardiovaskularna patologija. – Usmjerena patologija sa izborom jednog od 5 mogu}ih programa (hirur{ka patologija. transtrahealna. odstranjenje stranog tijela larinksa. Ovaj dio specijalizacije traje 10 mjeseci. – Op}a patologija. Op}i dio: 38 mjeseci Hiru{ka i internisti~ka patologija: 19 mjeseci Podru~ja – Plu}na patologija. PATOLO[KA ANATOMIJA Vrsta specijalizacije: Trajanje specijalizacije: PLAN SPECIJALIZACIJE [IRA U@A TEMATSKA TEMATSKA OBLAST OBLAST Uvodni dio Op}a teorijska nastava Uvod u patolo{ku anatomiju Patolo{ka anatomija Hirur{ka i internisti~ka patologija Neuropatologija Onkopatologija Ginekolo{ka patologija Citopatologija Forenzi~ka patologija Usmjereni dio Izbor jedne od pet oblasti krajnjim ciljem profesionalnog usmjerenja i usmjerenja u univerzitetskog i pedago{kog radnika i nau~nika. operacije parotidne `lijezde. sa toksilogijom. 2011. Biopsije: Usvajanjem znanja iz op}e biopsijske dijagnostike. patologija pleure i medijastinuma. operacije {titnja~e kod djece. – Molekularna patologija. stenoze larinksa i traheje. elektronske mikroskopije. te patofiziologija i patologija di{nih i probavnih puteva. endoskopska eksploracija nosa i epifarinksa. sa aspekta nacionalne patologije i klini~ko-patolo{kih primjera. histokemije. Osnove menad`menta: u zdravstvu i organizacija slu`be za patologiju. – ORL-patologija (glava. Obavlja se na medicinskom fakultetu u ukupnom trajanju od 1 mjesec. vrat). rje{avanje nosnih likvora. direktoskopija BercyWardovim direktoskopom. `u~nih kanala. citogenetike i molekularne genetike. neuropatologija. antrotomija. i uspje{no sticanje akademskog obrazovanja za potpun i samostalan rad poslije polo`enog specijalisti~kog ispita sa . i deontologijom u trajanju od 3 mjeseca. – promocija zdravlja. PROGRAM SPECIJALIZACIJE Uvodni dio: 10 mjeseci Osnovna teorijska nastava 1 mjesec Osnovna teorijska nastava se provodi iz oblasti: dono{enje klini~kih odluka. timpanomastoidektonkija. direktna laringomikroskopija. tonzilektomija. u zvanju specijaliste patologa iz svih podru~ja zdravstva. – Eksperimentalna patologija. – Citopatologiju u trajanju od 4 mjeseca. – – komunikacijske vje{tine. pregled jednjaka s fiberskopom. bronhoskopija s rigidnim tubusom. i pankreasa. adenoidektomija. lateralna cerviktornija . strana tijela bronha. Bilo bi va`no insistirati na samostalnom izvo|enju sljede}ih zahvata: paracenteza. citopatologija. kako bi bio sposoban (na) samostalno izvoditi autopsijske i biopti~ke-dijagnosti~ke djelatnosti. Patolo{ka anatomija Autopsije: Dobijanjem osnovnog znanja i prakti~nih iskustava u autopsijskoj patologiji. cijevi.

. 2 mjeseca Citopatologija limfati~nog sistema . 200 . . . . . . proto~ne citometrije. . . Mora uraditi najmanje: – 200 sekcija centralnog `iv~anog sistema sa dijagnozom i mi{ljenjem. 2011. . . . . . sa ocjenom aktivnosti. sa akcentom na imunopatologiju. 400 [titnja~e . . . . . . . . 1 mjesec Citopatologija eksudata . Po zavr{etku jedne godine obrazovanja iz neuropatologije specijalizant mora biti osposobljen za samostalno dijagnosticiranje neurolo{kih i `iv~ano-mi{i}nih bolesti na{e sredine. . . 1 mjesec Specijalizant svaki dan pregleda od 24-30 objektnih stakala sa pribli`no 8-10 dijagnosti~kih primjera iz razli~itih podru~ja aspiracijske i eksfolijativne citopatologije. . sa opisom zavr{nih nalaza i dijagnosti~kim mi{ljenjem. . – 1000 ginekolo{ko-citolo{kih pregleda sa mi{ljenjem. . . . . . 300 Mekih tkiva. . . . . ireverzibilnosti koji se odnosi na hronicitet bolesti. . . . – 300 pregleda zale|enih histopatolo{kih rezova sa mi{ljenjem. . . . perifernog `iv~anog sistema i skeletnih mi{i}a kao i dobiti znanja iz nacionalne patologije centralnog i perifernog `iv~anog sistema i skeletnih mi{i}a. 6 mjeseci Ginekolo{ka patologija. . . . od toga 70% biopsija i 30% resektata organa. . . . . . . U dana{nje vrijeme ve}i dio internisti~ke patologije zauzimaju endoskopske biopsije i biopsije unutarnjih organa namijenjene dijagnosticiranju netumorskih bolesti. dermatopatologija. . 1. . . . ali su i sistemske prirode. . . Tako|e specijalizant sara|uje sa klini~kim konzilijem iz tog podru~ja. . . . . . 5 mjeseci Plu}na patologija i kardiovaskularna patologija . . . pod nadzorom mentora a kasnije samostalno sudjeluje u izvo|enju zahtjevnijih primjera. . . . . . . . . . . . . . . . . reverzibilnosti. 1 mjesec Citopatologija abdominalnih organa i retroperitoneuma . 1 mjesec Citopatologija tumora mekih tkiva . . . . . . . 4 mjeseca Forenzi~na patologija (skupa sa toksikologijom. . . . – 1000 citopatolo{kih pregleda sa mi{ljenjem. Usmjerena poglavlja: (izbor jednog od od 5 navedenih programa) Hiru{ka patologija Rad obuhvata podru~je hiru{ke patologije sa namanje 1000-1200 biopsija. hematopatologije. . . . . . . . Na po~etku se upoznaje sa tehnikom uzimanja uzoraka i samostalno napravi nekoliko prakti~nih pokusa biopsije na odstranjenim organima. . . . . 2 mjeseca Citopatologija endokrinih `ljezda . . . . 1 mjesec Druga aspiracijska citopatologija . . . . 4. imunopatologija. . . . . . . . . deontologijom) 3 mjeseca Specijalizant mora u prve 4 godine specijalizacije obaviti najmanje: – 200 autopsija. koje je namijenjeno za upoznavanje citopatologije odre|enog podru~ja. . . . . . Potrebna je detaljna samostalna obrada biopsija sa formulisanjem zaklju~nog mi{ljenja pod nadzorom i usmjerenjem mentora. . . Poseban akcenat je na metodama za semikvantitativnu i kvantitativnu ocjenu imunofenotipizaciju (imunofluorecentnim mikroskopom i elektronskim mikroskopom). . . . . . . . 5 mjeseci – Sudjelovanje u svim redovnim i vanrednim klini~kopatolo{kim sastancima. . . . . . . najmanje 100 resektata organa i najmanje 20 internisti~ko-patolo{kih usmjerenih autopsija. . . . . . . Poseban akcenat je na samostalnom radu pod nadzorom mentora u biopsijama "ex tempore" sa najmanje 300 slu~ajeva. . . SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH – Broj 17 – Strana 61 Neuropatologija: 3 mjeseca Onkopatologija (sa te`i{tem na patologiju dojke. prevashodno u podru~ju degenerativnih i upalnih bolesti. tumora {titnja~e i drugih endokrinih `lijezda). . . dijagnozom i zaklju~nim mi{ljenjem. . . kosti. . . specijalizant pregleda kolekcije preparata iz tog podru~ja uz kori{tenje odgovaraju}e literature. . . .5 mjeseca Citopatologija dojke . Detaljan program osposobljavanja: – Gastrointestinalna i hepatobilijarna patologija . . . . 1 mjesec Plu}na citologija (aspiracijska i eksfolijativna) 1 mjesec Druga eksfolijativna citopatologija . Specijalizant svaki dan sudjeluje pri uzimanju citolo{kih uzoraka za aspiracijsku tehniku. U toku jedne godine osposobljavanja iz citopatologije specijalizant mora napraviti najmanje 800 primjera tankoiglene aspiracijske biopsije (FNB) i pregledati slijede}i broj uzoraka: Aspirati patolo{kih procesa Dojke . . specijalizant mora pregledati i dati dijagnozu sa zaklju~nim mi{ljenjem za najmanje 800 biopsija. Aktivno u~e{}e na svim doma}im ali i me|unarodnim susretima i odlascima na seminare iz podru~ja hiru{ke patologije. Pregleda ih prvenstveno sam i nakon toga skupa sa mentorom. . . U momentu zavr{ene prve godine subspecijalizacije. . . . Sudjelovanje u radu sa klini~arima pri izboru najboljeg na~ina ozdravljenja i uspje{nosti lije~enja pri napravljenoj biopsiji. . . . . . . . tumora mekih tkiva. . . . Specijalizant mora upoznati nova dostignu}a u gerijatrijskoj patologiji. . . . 1 mjesec Ginekolo{ka citopatologija . Specijalizant mora da napravi najmanje 20 usmjerenih autopsija iz problematike hiru{ke patologije sa klini~ko patolo{kom korelacijom i mi{ljenjem. . . . . . molekularne patologije. . Prakti~na i specijalna tehnika: histokemije. . Internisti~ka patologija Sticanje znanja i biopti~ko dijagnosti~kih iskustava sa samostalnim radom pod nadzorom neposrednog mentora. Bolesti su ograni~ene na organ. – 4000 histopatolo{kih pregleda sa dijagnozom i mi{ljenjem. . 200 Limfti~nog tkiva . . ultrastrukturna patologija . . . – 10 klini~ko-patolo{kih konferencija. elektronske mikroskopije. imunohistokemije. Neuropatologija Specijalizant u jednoj godini izobrazbe iz poglavlja neuropatologije mora dobiti znanje iz histologije i funkcionalne anatomije centralnog. Rad mora biti tijesno povezan sa klini~arem koji ~eka od patologa histopatolo{ku dijagnozu ili odre|enje etiopatogeneze i stepena razvoja bolesti. 100 Drugih organa . . . . . . . Citopatologija Potpun program osposobljavanja: Upoznavanje s tehnikom obrade materijala u citopatologiji . – 15 pregleda biopsija perifernog `iv~anog sistema sa dijagnozom i mi{ljenjem. . . Aktivno u~e{}e na klini~ko patolo{kim konferencijama (ukupno 10).5 mjesec Citopatologija endokrinih `ljezda . . . . te diseminacije bolesti. . 7. . . . . . U vremenu. . . . .^etvrtak. skupa sa fetalnom i neonatologijom i patologijom usmjerenom na eksfolijativnu citopatologiju 3 mjeseca Citopatologija. . . – 500 pregleda biopsijskih uzoraka centralnog `iv~anog sistema sa dijagnozom i mi{ljenjem. . stani~nih kultura. . . . . . . . . . . . . . . . . Po~ne sa manje zahtjevnim odstranjenim uzorcima pacijenata. . Sa transplantacijom organa podru~je djelovanja patologa se ra{irilo i otvoreni su novi stru~ni vidici. . . 0. 2 mjeseca – Nefropatologija sa transplantacijom. . citogenetike. . . – 20 usmjerenih autopsija sa opisom.

. 3000 Plu}a . . . . . . Bolesti jetre i `u}nih puteva. Peroralna i intravenska rehidracija. . Avitaminoze i hipovitaminoze. infekcije i parazitalne infekcije crijeva. . . . u nastavnim turnusima (ljetni i zimski semestar) po planu koji utvr|uju navedeni fakulteti. . neonatologija i intenzivna terapija Dje~ja pulmologija Neuropedijatrija Dje~ja endokrinologija Dje~ja hematoonkologija Fizijatrija i rehabilitacija Alergoimunoreu matologija Prijemnotrija`na op}a pedijatrija i urgentna pedijatrija Klini~ka infektologija Dje~ja hirurgija Dje~ja dermatovener ologija Bolni~ki odjel infektologije Bolni~ki odjel dje~je hirurgije Bolni~ki odjel dermatologije 1 mjesec 1 mjesec 15 dana 1 mjesec 39 mjeseci 4 mjeseca 4 mjeseca 4 mjeseca 4 mjeseca 4 mjeseca 4 mjeseca 4 mjeseca 4 mjeseca 2 mjeseca 3 mjeseca 2 mjeseca Klini~ka pedijatrija U okviru sta`a i klini~ke pedijatrije specijalizant treba da upozna rad svih odjeljenja i aktivno se uklju~i u rad odjeljenja. . . . uglji~nim hidratima i vitaminima. . – upravljanja sistemom. Patologija dojena~ke dobi: Fiziologija dojen~eta i karakteristike dojen~eta. Akutni i hroni~ni poreme}aji u vezi sa ishranom. . . . . . . celija~ni sindrom (malabsorpcije). dijagnostika i prevencija. Tumori abdominalnih organa. Cisti~na fibroza. . . . Metode i principi dijagnostike u dojena~koj dobi. . Sudjelovanje u dijagnosti~ko laboratorijskim postupcima 6 mjeseci (Forenzi~na toksikologija u trajanju 3 mjeseca i forenzi~na alkohologija u trajanju od 3 mjeseca) PEDIJATRIJA Vrsta specijalizacije: OSNOVNA Trajanje specijalizacije: 4 godine /48 mjeseci/ PROGRAM SPECIJALIZACIJE [IRA OBLAST Uvodni dio osnovna teorijska obuka Klini~ka pedijatrija U@A OBLAST MJESTO TRAJANJE TRAJANJE OBAVLJANJA STA@A Medicinski fakultet 1 mjesec Univerzitetskoklini~ka bolnica klinika za pedijatriju Dje~ja gastroenterohepa tologija Dje~ja nefrologija Dje~ja kardiologija Perinatologija. . . 300 Forenzi~na patologija Poglavlje koje obuhvata rad specijalizanta na civilnopravnom i krivi~nopravnom podru~ju sa poglavljima usmjerenim na laboratorijski rad. 15 dana 15 dana 1 mjesec 15 dana 1 mjesec 1 mjesec Eksfolijativna citopatologija Bris vrata materice. . Obavlja se na medicinskom fakultetu u ukupnom trajanju od 1 mjesec. . . . . najmanje 20 sudsko medicinskih obdukcija sa zaklju~nim izvedenim mi{ljenjem u krivi~nopravnim i krivi~nim podru~jima i 15 zavr{nih nalaza iz civilnopravnih i krivi~nopravnih slu~ajeva. . . potrebe u bjelan~evinama. . KLINI^KA PEDIJATRIJA Dje~ja gastroenterohepatologija 4 mjeseca Bolesti probavnog sistema. – timski rad. . . . . . minerala. . . . . Rana klini~ka detekcija nasljednih i uro|enih bolesti metabolizma. . 300 Drugo. . . Ulkus `eluca i duodenuma. . . . . Poreme}aj acido-bazne ravnote`e i savremeni na~ini korekcije. . . . Rast i razvoj. . . . . . . . . . . . Prevencija i lije~enje bolesti. . . . . 7. .Broj 17 – Strana 62 SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Dje~ja otorinolaring ologija Dje~ja oftalmologija Dje~ja ortopedija Dje~ja i preventivna stomatologija Radiolo{ka dijagnostika Preventivna i socijalna pedijatrija Mentalno zdravlje i psihijatrija Bolni~ki odjel ORL Bolni~ki odjel oftalmologije Bolni~ki odjel ortopedije Stomatolo{ki fakultet Bolni~ki odjel radiologije zavodi za javno zdravstvo Bolni~ki odjel psihijatrije ^etvrtak. . . Potpun program obuhvata: Samostalni rad pod neposrednim vodstvom mentora 6 mjeseci Rad obuhvata najmanje 20 ekspertiza na krivi~nopravnom podru~ju. . UVODNI DIO OSNOVNA TEORIJSKA NASTAVA 1 mjesec Osnovna teorijska nastava se provodi iz oblasti: – dono{enje klini~kih odluka. . . 4. . . Principi ishrane prirodna i vje{ta~ka ishrana. – promocija zdravlja. megakolon. mastima. 2011. . . . Kolokvij – Anamneza gastroenterolo{ko-hepatolo{kog pacijenta – Fizikalni pregled gastroenterolo{ko -hepatolo{kog pacijenta – Mjerenje tjelesne te`ine i visine i ostalih parametara antropometrije – Interpretacija antropometrijskih parametara na osnovu percentilnih krivulja – Na~in uzimanja uzoraka stolice za analize i interpretacija nalaza – Lije~enje akutnog proljeva (fiziolo{ke osnove apsorcije elektrolita i vode kao temelj rehidracijskih postupaka) – Plasiranje nazogastri~ne sonde – Ishrana kod akutnog proljeva – Priprema i na~in izvo|enja testova za malabsorpciju – Priprema za ultrazvu~ni pregled abdomena – Priprema pacijenta za biopsiju tankog crijeva – Priprema pacijenta za proksimalnu endoskopiju – Priprema pacijenta za distalnu endoskopiju . – komunikacijske vje{tine. . . . . – etika i propisi. Splenomegalija. . Malformacija i funkcionalni poreme}aji. . 200 Eksudati . . . enterokolitis. . – sposobnost sticanja i preno{enja znanja. . Metabolizam vode. .

respiracija. rizici. urolitijaza. Ventilacija balonom i maskom. Visokodiferencirana njega bolesnog novoro|en~eta (samo za specijalizante koji }e raditi na Intenzivnoj njezi II i III nivoa) Eksangvinotransfuzija . 7. Mije{anje kiseonika i komprimiranog zraka. 2011. Kontrola temperature okoline za bolesnu i rizi~nu novoro|en~ad.sr~ane kateterizacije. mjerenje pulsa. Na~in i pripreme pacijenata za rendgenolo{ko ispitivanje urinarnog sistema i interpretacija dobijenih nalaza: – nativni snimak abdomena – intravenozna urografija – mikciona cistoureterografija – angiografija. Malformacije urinarnog sistema. – sistemskih kao i reumatolo{kih oboljenja – ovladati kardiopulmonalnom reanimacijom – usvojiti algoritme za poreme}aje ritma protokol prevencije ateroskleroze-preventivna kardiologija algoritam prevencija subakutnog bakterijskog endokarditisa pre i posthirur{ko pra}enje kardijalnih pacijenata status reumatskih pacijenata laboratorijsko-dijagnosti~ke pretrage u sklopu sistemnih obolenja – izvo|enje i interpretacija reumatskih testova – ovladati modificiranim table tilt testom – primjenom relevantnih medikamenata. Metode pregleda urinarnog trakta.^etvrtak. Upotreba inkubatora i pode{avanje optimalne temperature okoline. transkutane saturacije kiseonika. nefritis. Provjera polo`aja tubusa Prepoznavanje i tretman pneumotoraksa Vje{tine: Detekcija pneumotoraksa. Dje~ja kardiologija 4 mjeseca Uro|ene i ste~ene bolesti srca i krvnih sudova kod djece. Savremena terapija oboljenja urinarnog trakta. venografija – na~in izvo|enja i interpretacija radioizotopskih ispitivanja – izotopska renografija bubrega – scintigrafija bubrega – radioizotopska MCUG – priprema za sljede}e procedure i njihova interpretacija: endoskopija. reumatoidni artritis. perkusija) – Auskultacije fiziolo{kog i patolo{kog nalaza na srcu (30 + 30) – Interpretacije EKG (30): novoro|en~e. Transiluminacija.B. Procjena polo`aja (na RTG-u) Identifikacija i pristup djeci sa niskim krvnim pritiskom Vje{tina: Mjerenje krvnog pritiska Identifikacija i tretman djece sa hipoglikemijom Vje{tina: Skrining test {e}era u krvi Primjena intravenozne terapije kod bolesne i rizi~ne novoro|en~adi Vje{tina: Insercija i odr`avanje intravenske infuzije Ishrana bolesne i rizi~ne djece Vje{tina: Ishrana putem nazogastri~ne sonde Identifikacija i tretman djece sa hiperbilirubinemijom. RTG grudnog ko{a. Vje{tine: Uvo|enje umbilikalnog venskog katetera. Vje{tine: Upotreba grija~a. Kolokvij Specijalizant je obavezan ovladati sljede}im prakti~nim znanjem i vje{tinama iz: – Fizikalni pregled (inspekcija. posebno adenosina i PGE1. Ugro`eno novoro|en~e. Nedono{~e. prepoznavanje riziko faktora. Grijanje. Uzimanje uzoraka perferne arterijske krvi za gasne analize. zglobnim promjenama) – ovladati protokolima dijagnostike i terapije kardiovaskularnih. Hipertenzije u dje~joj dobi. porodiljske traume. Identifikacija riziko faktora i prepoznavanje rizi~ne i bolesne novoro|en~adi. Kompresija grudnog ko{a (kardijalna reanimacija). Tretman pneumotoraksa: Aspiracija iglom Upotreba umbilikalnog (venskog i arterijskog) katetera kod bolesne i rizi~ne novoro|en~adi. izliv i tromboti~ne mase) – Interpretacija nalaza nuklearne magnetne rezonance srca – Interpretacija nalaza kompjuterizovane tomografije srca – Upoznavanje sa osnovnim principima invazivne dijagnostike i terapije . Fiksacija. Fiksacija tubusa. Prakti~no izvo|enje. Vje{tina: Procjena gestacione dobi novoro|en~eta. {kolsko dijete i adolescent – Interpretacije Rtg snimka srca i plu}a (30) – Interpretacije 24 satnog EKG . vla`enje i mije{anje kiseonika sa zrakom. Tehnike uzimanja mokra}e i pregled sedimenta. Odre|ivanje gestacione dobi i veli~ine za dob. kolagenose. Identifikacija i tretman djece sa infekcijom. kompjuterizovana tomografija bubrega i nukleara magnetna rezonansa. lije~enje. biopsija bubrega. Apgar score. ishrana i `ivot u inkubatoru. pred{kolsko. Perinatologija. disritmije. Dje~ja nefrologija 4 mjeseca Oboljenja bubrega i mokra}nih puteva. Monitoring kiseonika Vje{tine: Upotreba puls oksimetrije. Primjena lijekova. tubolopatije. akutni i hroni~ni. Kolokvij Anamneza nefrolo{kog pacijenta Fizikalni pregled nefrolo{kog pacijenta Na~ini prikupljanja uzoraka urina za analize i njihova interpretacija Priprema na~in izvo|enja i interpretacija funkcionalnih testova bubrega – koncentracija du{ika uree u krvi i kreatinina u serumu – klirens testovi – izotopsko odre|ivanje glomerularne filtracije – test koncentracione sposobnosti bubrega – test optere}enja kiselinama Priprema i tuma~enje ultrasonografije urinarnog trakta. SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH – – – – – Broj 17 – Strana 63 – Interpretacija nativnog RTG abdomena – Poznavanje funkcionalnih testova jetre – Interpretacija markera na hepatitis A. hiperbilirubinemija. Transport novoro|en~adi Vje{tina: Priprema transporta Kontinuirana njega rizi~ne novoro|en~adi. krvnog pritiska na gornjim i donjim ekstremitetima. neonatologija.Holtera (5) – Interpretacije normalnog ultrazvu~nog nalaza srca (10) i jednostavnih uro|enih sr~anih anomalija: ASD. nefrogene hipertenzije. VSD. nefroze. Reumatska groznica. fetopatije i njihova prevencija. cistopatije. EKG i druge dijagnosti~ke metode u kardioreumatologiji. dojen~e. Specijalizant treba: – voditi brigu o hospitaliziranim pacijentima (anamneza. reanimacije novoro|en~eta.prakti~no izvo|enje . Primjena kiseonika kod bolesne i rizi~ne djece Vje{tine: Mjerenje koncentracije kiseonika. intenzivna terapija 4 mjeseca Za to vrijeme treba ovladati patologijom i fiziologijom novoro|ena~ke dobi. Embriopatije. fizikalni pregled. svi tehni~ki pregledi i terapeutski zahvati uklju~uju}i i eksangvinotransfuziju. njega. 4. Kolokvij Primarna reanimacija novoro|en~eta Vje{tine: Sukcija. Identificiranje i tretman djece sa respiratornim distresom Vje{tina: Intubacija. ductus… (uklju~uju}i i vegetacije. Funkcionalni testovi kod oboljenja urinarnog trakta. palpacija.

2011. Primjena ventilacije kontinuiranim pozitivnim pritiskom (CPAP) Provo|enje mehani~ke ventilacije (IPPV. prevesti ~lanak: novosti u dje~ijoj pulmologiji i na kraju specijalisti~kog sta`a polagati kolokvijum. Infekcije nervnog sistema (meningomieloencefalitis). Kolokvij U sklopu kru`enja provesti 15 dana u Zavodu za transfuzijsku medicinu Federacije BiH. 7. TIBC i UIBC . Neuropedijatrija 4 mjeseca Neurolo{ka oboljenja i psihi~ki poreme}aji u djece. Antibiotsku terapiju bronhopneumonija i pneumonija. Kongenitalne anomalije i oboljenja nervnog sistema. aspiraciju i toaletu disajnih puteva. te ostalih parametara antropometrije Interpretacija antropometrijskih parametara na osnovu percentilnih krivulja (karte rasta) Procjena stadija puberteta po Tanneru kod djevoj~ica i dje~aka (orhidometar po Praederu) Analiza RTG doru~ja Analiza jonograma i ABS-a u sklopu dijagnostike endokrinolo{kih oboljenja Na~in izvo|enja i interpretacija testa odre|ivanja hormona rasta Interpretacija statusa hormona: hipofize. Endokrina oboljenja (bolest {titnja~e. paratireoideja. Bronhopneumonije. Zna~aj genetskog savjetovali{ta. cerebralne dje~je pareze i paralize. TBC plu}a. Fe. uo~avanje znakova hemoragijske dijateze. Odre|ivanje PEF-a vrha ekspiratornog protoka spirometrom (pik floumetar) 3. transfuzijskom centru ili odsjeku za transfuziju. Ovladavanje osnovama genetike. oboljenja perifernih nerava. Napomena: Sticanje vje{tine primarne reanimacije: bilo bi potrebno da u okviru specijalizantskog sta`a specijalizant provede 15 dana u porodili{tu. Uro|ene anomalije gornjih di{nih puteva. absces plu}a. Terapija surfaktantom . bronhiektazije. procjena i ~itanje snimaka. Protokol tretmana leukoza i malignih hemoblastoza. pripremiti rad za stru~no izlaganje uz superviziju mentora. Osnovne karakteristike EEG i REG tehnike.Broj 17 – Strana 64 SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH ^etvrtak. inhalacije putem inhalatora maskom i usnim nastavkom. koagulopatije. HF) Insercija torakalnog drena. posturalnu drena`u. palpaciju jetre i slezene – Interpretacija kompletne krvne slike. Vo|enje te{ke bronhopstrukcije i menad`ment sindroma krupa. bronholava`a. neuroza i poreme}aji pona{anja. ekstrapulmonalni TBC u dje~ijoj dobi. miopatije. U sklopu boravka provesti 15 dana na institutu za genetiku. epilepsije. spolnih `lijezda i nadbubrega Na~in izvo|enja i interpretacija OGIT testa sa insulinemijom Prakti~no izvo|enje terapije za pacijenta sa dijabetes mellitusom TIP 1 (dijabetolo{ka {kola) Dje~ja hematoonkologija 4 mjeseca Bolesti hemopoetskog sistema kod djece. 4. hromosomi i njihove aberacije. IMV. Obavezno se mora savladati: 1. Kolokvij Fizikalni pregled (inspekcija. Odre|ivanje saturacije O2 i terapiju kiseonikom. bolesti linfati~nog retikuloendotelijalnog sistema. interpretaciju acidobaznog statusa. {titne `lijezde. palpacija.prakti~no izvo|enje. Genetika i njen zna~aj u prevenciji i ranoj dijagnostici. leukoze. vibracionu masa`u. Inspekciju BCG o`iljka. tumori mozga. ko{tane sr`i i punktata limfinh `lijezda. 4. bronhografija) Pleuralna punkcija i biopsija plu}a Funkcionalni testovi-osnovi plu}ne funkcije-spirometrija Ko`ni testovi preosjetljivosti:alergo test: inhlacioni i nutritivni alergeni Znojni test Laboratorijske pretrage: hematoonkolo{ke mikrobiolo{ke enzimatske citolo{ke analize U toku provo|enja specijalisti~kog sta`a kandidat je du`an savladati teoretski i prakti~ni dio oboljenja respiratornih organa terapiju oboljenja i terapiju urgentnih oboljenja respiratornog trakta. hipofize. atipi~ne pneumonije. Mogu}nost dijagnostike i prevencije genetskih bolesti. alergijska oboljenja respiratornog sistema. rtg snimak sinusa Kompjuterizirana tomografija Bronholo{ka obrada (bronhoskopija. Anemije. Pneumoencefalografija i druge tehni~ke pretrage u neurolo{koj dijagnostici. Uzimanje brisa nosa i grla. U okviru specijalizacije svaki specijalizant bi trebao pro}i kurs koji uklju~uje bazi~nu i naprednu reanimaciju (APLS) Dje~ja pulmologija 4 mjeseca Akutne i hroni~ne infekcije gornjih di{nih puteva. auskulatacija) Rendgen pregledi: standardni rtg snimak (PA i Profil) plu}a. Alergolo{ki test: izvo|enje i interpretacija. DIJAGNOSTI^KE METODE: – Uzimanje anamneze sa posebnim osvrtom na hematoonkolo{ke bolesti – Fizikalni pregled hemato-onkolo{kog pacijenta sa posebnim osvrtom na pregled limfnih ~vorova po regijama. Tehnika pregleda krvne slike. Kolokvij Znanja koja treba znati samostalno ~initi: Neurolo{ki pregled neonatusa Neurolo{ki pregled dojen~eta Neurolo{ki pregled pret{kolskog djeteta Neurolo{ki pregled {kolskog djeteta i adolescenta Lumbalna punkcija Priprema plana i programa ispitivanja djeteta sa razvojnim poreme}ajem Priprema plana i programa ispitivanja djeteta sa paroksizmalnim neurolo{kim poreme}ajem Tretman djeteta sa epilepti~nim statusom Znanja koja treba vidjeti: UZ mozga kod dojen~eta EEG registracija u razli~itim vidovima i kod razli~itih uzrasta djeteta EMG registracija kod razli~itih uzrasta djeteta EP registracija kod razli~itih uzrasta djeteta Dje~ja endokrinologija 4 mjeseca Poreme}aj rasta i razvoja. Znojni test. perkusija. nadbubre`ne `lijezde. spolnih }lijezda. Kolokvij PROGRAM PRAKTI^NIH ZNANJA I PROCEDURA Anamneza endokrinolo{kog pacijenta Fizikalni nalaz endokrinolo{kog pacijenta Mjerenje tjelesne te`ine i visine pacijenta. Obstruktivni sindrom. dijabetes mellitus i druga oboljenja vezana za endokrini sistem). hemoglobinopatije. lava`a `elu~anog soka za slanje materijala za BK nalaz. 2. Direktni monitoring krvnog pritiska (kori{tenje transdjusera).

Venerolo{ka oboljenja u djece. Kolikvij Dje~ja otorinolaringologija 15 dana Metode pregleda i interpretacija nalaza kod pregleda uha. – SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 17 – Strana 65 Tumorski markeri: feritin. masti i kortikosteroida. korekcijske vje`be. TV. plazme oboga}enom trombocitima) Fizijatrija i rehabilitacija 2 mjeseca – Fizijatrijski pregled neurolo{ki o{te}enog djeteta – Fizijatrijski pregled djeteta sa onesposobljenjem druge etiologije – Dijagnosti~ke metode za utvr|ivanje onesposobljenosti – Nau~iti funkcionalni fiziolo{ki razvoj djeteta – Etiolo{ke faktore koji uzrokuju o{te}enje ploda – Habilitacija i rehabilitacija razlikovanje termina – Na~in imobilizacije kod djeteta sa obstetri~kom paralizom pexus brachialis-a – Mogu}nost rehabilitacije kod djeteta sa JRA – Zna~aj ortoza u korekciji stava djece sa "lo{im dr`anjem" – Scoliosis vrste i na~in tretmana – Torticolis prepoznavanje i tretman – Kolokvij Alergoimunoreumatologija 4 mjeseca – Amnezija i fizikalni pregled pacijenata sa alergijskim oboljenjem – Amnezija i fizikalni prgled pacijenata sa imunodeficijencijom Savladati: – Protokole dijagnostike atopijskih oboljenja i anafilaksije – Inicijalni screening za imunodeficijencije – Protokole dijagnostike primarnih imunodeficijencija Znati interpretirati: – Alergo test na inhalacione. 4. primjena obloga. traheotomija. respiracije) odre|ivanje i interpretacija TT. alfa fetoprotein vanilmandeli~na kiselina u urinu. plazme. Strabizam i mogu}nosti korekcije. urtikarije – Savladati algoritam terapije atopijskih oboljenja-alergijske astme. Iskrivljenje ki~me. Kolokvij Dje~ja dermatovenerologija i alergologija 15 dana Bolesti ko`e u dje~joj dobi. MRI. Displazija i luksacija kuka. Kolokvij Dje~ja infektologija 1 mjesec Karakteristi~ne infektivne bolesti dje~je dobi . (izra`eno u parametrima >)Tax. Principi lije~enja. IgM. TERAPIJA – Osnovni principi lije~enja leukemija. psihoze. urinokulture. Metode cijepljenja i vrste vakcina. 2011. alergijskog rinitisa. Osnovi imunolo{ke za{tite i prevencije dje~ijih zaraznih bolesti. Principi lije~enja i osnovi korekcije vida. Nouron specifi~na esteraza. Metode desenzibilizacije. Kolokvij Dje~ja oftalmologija 15 dana Bolesti i povrede oka u dje~joj dobi i njihovo zbrinjavanje. pred{kolsko i {kolsko dijete i adolescenti – Vje{tina procjene i trija`e pacijenta – Interpretacija osnovnih laboratorijskih nalaza + ABS + jonogram – Interpretacija rtg srca i plu}a – Interpretacija EKG – Vje{tina CRP + upotreba defibrilatora – Postupak kod intoksikacija kausti~nim i nekausti~nim sredstvima – Zbrinjavanje djeteta kod utapanja. 7. limfoma i slidnih tumora hemoterapijom – Potpuna terapija (PICC. TA. Tumori kostiju kod djece Kolokvij . njega pacijenta. Pre-post operativno zbrinjavanje djeteta. Kutani alergolo{ki testovi. insolacije smrzavanja – Zbrinjavanje djeteta u konvulzivnom napadu – Zbrinjavanje djeteta u ambulantno rje{ivom asmati~nom napadu – Savjeti za ishranu zdravog dojen~eta i malog djeteta – Savjeti za dijetalnu ishranu djeteta sa dijarejom. Bolesti kostiju i sistemske bolesti. Alergijska oboljenja. aktivna i pasivna imunizacija. anomalije polo`aja tijela i dr`anja. LDH.osipne i druge.^etvrtak. koncentrovanih trombocita. atopijskog dermatitisa. anemijom – Konsultativni pregledi – Dnevna bolnica: pra}enje i vo|enje terapije pacijenata – Vo|enje medicinske dokumentacije – Vodi} postupaka terapije kod urgentnih pacijenata – Kolokvij Psihijatrija i mentalno zdravlje 1 mjesec Psihomotorna oboljenja. sputum na gljivice – Kariogram za onkolo{ke pacijente – Radiolo{ke pretrage: RTG. antibiotska za{tita. Kolokvij Dje~ja hirurgija 1 mjesec Naj~e{}e hirur{ke intervencije u dje~ijoj dobi. audiometerijske metode. Lumbalna punkcija i pregled likvora. haptoglobin – Osmotska (hemoliti~ke anemije) – Koagulacioni testovi – Lumbalna punkcija (dijagnosti~ka i terapeutska) – Sternalna punkcija – Punkcija limfnog ~vora – Punkcija slezene – Citomorfolo{ki pregled periferne krvi – Citomorfolo{ki pregled ko{tane sr`i – Mikrobiolo{ke pretrage: brisevi. EHO. hemokulture. Fe u serumu. antigljivi~na za{tita. Dje~ji ekcemi. kulture PICC. Cu u serumu. principi dijagnostike i lije~enje. dojen~e. Kolokvij Dje~ja ortopedija 1 mjesec Uro|ene i ste~ene malformacije kostiju i zglobova u dje~joj dobi. grla i nosa. profilaksa protiv Pneumocistiti carini) – Priprema citoterapije i na~in njene aplikacije – Intra tekalna terapija – Rehidracije tokom davanja citoterapije uz adekvatan monitoring – Indikacije za davanje derivata krvi (pune krvi. gastrointestinalne alergije – Upoznati se sa pra}enjem i protokolima lije~enja djece sa primarnom imunodeficijencijom – Specijalizant treba znati: – Status reumatskih pacijenata – Laboratorijske dijagnosti~ke pretrage u sklopu sistemskih oboljenja – Izvo|enje i interpretaciju reumatskih testova – Kolokvij Prijemno trija`na op}a pedijatrija i urgentna pedijatrija 2 mjeseca – Detaljni anamnesti~ki podaci kao vodi~ za daljnje postupke vitalni parametri (P. CT. anafilakti~nog {oka. Metode pregleda i tehnika uzimanja materijala za pregled. Bronhoskopija. Principi terapije. povra}anjem. Trect – Detaljan fizikalni pregled po sistemima novoro|en~e. Metode dijagnostike: reanimacija i uvod u anesteziju. nutritivne alergene i ubode insekata – Vrijednosti imunoglobulina IgE (ukupno i specifi~nog) – Vrijednosti imunoglobulina IgG. IgA – Upoznati se sa testovima provokacije i imunoterapijom – Znati primjeniti farmakoterapiju anafilaksije. Sat O2. alkalna fosfataza rezistencija. deplazmatisanih eritrocita. bilirubin.

pasa`a `eluca i crijeva. obdani{ta. anoreksija. Minimum i po`eljni optimum zdravstvene za{tite djeteta. ishrana djece i adolescenata u kolektivima. genoza. 8 mjeseci 2 mjeseca Dje~ja i preventivna stomatologija 15 dana Rast i razvoj zubi.Broj 17 – Strana 66 SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Traumatologija Bolni~ki odjel traumatologije Anesteziologija Bolni~ki odjel i reanimacija anesteziologije Hirur{ka Bolni~ki odjel intenzivna hirur{ke terapija intenzivne terapije Opekotine Bolni~ki odjel za opekotine Patologija ili Bolni~ki odjel sudska medicina patologije ^etvrtak. Ustanove u za{titi djeteta. Ishrana djeteta od 1-6 godina. Upoznavanje sa invazivnim i neinvazivnim tehnikama u radiologiji. Organizacija za{tite djeteta u svijetu. incidencija. pneumoencefalografija. mineralima i vodi. poreme}aji ~ula vida. Epidemiolo{ki aspekti u pedijatriji. jaslice. apetit. epidemiologija. ultrazvuk. Kolokvij Preventivna i socijalna pedijatrija 1 mjesec Savremeno zakonodavstvo u za{titi materinstva. Oralne manifestacije kod sistemskih deficitnih. Planiranje porodice. pasivni i aktivni imunitet. od ~ega tromjese~ni rad u savjetovali{tu za zdravu djecu. prevencija i socijalni zna~aj prematuriteta. Sistematski pregledi prvi.slu`bi za zdravstvenu za{titu djece. Registracije nalaza stanja zubi. domovi. Demografski pokazatelji u odnosu na djetinjstvo (natalitet. profilaksa i epidemiologija karijesa.ORL Pedijatrijska plasti~na hirurgija (shize) Maksilofacijalna hirurgija Pedijatrijska plasti~na hirurgija (hipospadije) Urologija Rekonstruktivna i estetska hirurgija nosa ORL Rekonstruktivna i estetska hirurgija nosa Plasti~na hirurgija Rekonstruktivna i estetska hirurgija lica Oftlamologija Rekonstruktivna i estetska hirurgija lica Plasti~na hirurgija Bolni~ki odjel dermatologije Bolni~ki odjel onkologije 2 mjeseca 1 mjesec 6 mjeseci 1 mjesec 1 mjesec Specijalni dio . Napu{teno dijete i adopcija. fetalna hipotrofija i zaostatak infrauterinog rasta. 7. prevencija i na~in skupljanja podataka. kao i tromjese~ni rad u zavodu za javno zdravstvo . Savremene digitalne tehnike (CT. Uticaj ishrane na organe usne {upljine. i dr. Principi ishrane potrebe u bjelan~evinama. Kolokvij.druga godina 1 mjesec 2 mjeseca Bolni~ki odjel ORL 1 mjesec Bolni~ki odjel MFH 3 mjeseca Bolni~ki odjel urologije 1 mjesec Bolni~ki odjel ORL 1 mjesec Bolni~ki odjel plasti~ne hirurgije 1 mjesec Bolni~ki odjel oftalmologije 23 mjeseca Bolni~ki odjel plasti~ne hirurgije Bolni~ki odjel abdominalne hirurgije 2 mjeseca 1 mjesec Bolni~ki odjel plasti~ne hirurgije 1 mjesec 7 mjeseci . mortinatalitet. vrste cjepiva. Higijena zuba.V.). perinatalni mortalitet). krvnih i endokrinih oboljenja u dje~joj dobi. Vakcinacija. Faktori koji uti~u na razvoj denta-facijalnog kompleksa. energiji. Zna~aj nutricionih standarda (glad. Principi inferpretacije radiolo{kih analiza.prirodna. Zdravstvena i socijalna za{tita djeteta u Federaciji BiH/Bosni i Hercegovini. Rasti razvoj djeteta i njegovo pra}enje. Hendikepirano dijete. materinalni mortalitet. vrti}i. Dijete i njegova fizi~ka i humana sredina.prva godina Administrativni poslovi (vo|enje med. vitaminima. PLASTI^NA I REKONSTRUKTIVNA HIRURGIJA Vrsta specijalizacije: OSNOVNA Trajanje specijalizacije: 6 godina (72 mjeseca) PROGRAM SPECIJALIZACIJE [IRA OBLAST Uvodni dio osnovna teorijska nastava Uvodni (op}i) dio Hirur{ke infekcije Abdominalna hirurgija U@A OBLAST MJESTO TRAJANJE TRAJANJE OBAVLJANJA STA@A Medicinski fakultet 1 mjesec 2 mjeseca 1 mjesec 1 mjesec 12 mjeseci Specijalni dio . subtrakciona angiografija i dr. fertilitet. Etiologija. termovizija. dokumentacije) Tretman akutnih stanja Bolni~ki odjel plasti~ne hirurgije 1 mjesec Bolni~ki odjel plasti~ne hirurgije Bolni~ki odjel Osnove plasti~ne elektivne hirurgije {oka hirurgije Opekotine Bolni~ki odjel plasti~ne hirurgije Osnovi Bolni~ki odjel rekonstruktivne plasti~ne hirurgije hirurgije Osnovi estetske Bolni~ki odjel hirurgije plasti~ne hirurgije 12 mjeseci Ko`ni tumori dermatologija Lije~enje metastatskih malignih oboljenja ko`e i mekih tkiva onkologija Tumori glave i vrata (osnove dijagnostike i terapije) . fetalni mortalitet. fetalni i neonatalni traumatizam.odjel za preventivno-promotivnu zdravstvenu za{titu {kolske djece i studenata. sluha i smetnje govora. smje{taj djeteta u porodici i preventivne aktivnosti u za{titi zdravlja djece. Kolokvij Radiodijagnostika 1 mjesec Osnovi radiolo{ke dozimetrije i za{tite. pokazatelji morbiditeta. mortalitet djece.). vje{ta~ka i dvovrsna ishrana). Perinatalni problemi. Sve navedeno u ovom odjeljku treba obaviti kroz devetomjese~ni prakti~ni rad u Domu zdravlja . urografija. ponovni i ciljani. Priprema djeteta za odre|ene dijagnosti~ke pretrage (I. 4. 2011. gingive i higijena usne {upljine.

^etvrtak. – streptokokne – erizipeloid – antrax – gram negativne – clostridium – druge anaerobne infekcije – aktinomikoze – udru`ene ili mje{ane infekcije – gljivi~ne infekcije – virusne infekcije Specijalizant obavlja tretman ograni~enih gnojnih upala: meka tkiva (10). trbu{nog zida. . . u nastavnim turnusima (ljetni i zimski semestar) po planu koji utvr|uju navedeni fakulteti. 6 – drugi zahvati . bubrega i dijabetesa i dr. . . . 10 – tretman dehiscencije laparotomije . . . . . . . . o patogenim mikroorganizmima. 10 Traumatologija Specijalizant dobija osnove teoretskog i osnove prakti~nog znanja iz: – funkcionalna anatomija lokomotornog aparata – op}i pojmovi povreda (etiologija i mehanizmi povreda. – Preoperativna priprema akutnih bolesnika sa udru`enim bolestima srca. . o sprje~avanju zaraza i izbjegavanju rizika. . . . . . . . preponskog i femoralnog podru~ja. – hirur{ki pristupi kod tipi~nih zahvata na lokomotornmom aparatu. . Obavlja se na medicinskom fakultetu u ukupnom trajanju od 1 mjesec. . . . . . . . . . . . . teoretsko poznavanje povreda svih dijelova tijela. . . . . . – stafilokokne.tre}a godina Rekonstrukcija i estetska (hirurgija) operacija obraza i usana Rekonstrukcija i estetska operacija u{iju Rekonstrukcija i estetska operacija dojki Rekonstrukcija i estetska operacija trupa i ekstremiteta Rehabilitacija Odjel za rehabilitaciju Neurofiziologija .Odjel za neurologiju Specijalni dio . 5 – operacije hernije . 4. . – Naj~e{}ih postoperativnih komplikacija i na~ina njihovog sprije~avanja i lije~enja. – osnova ultrazvu~ne dijagnostike kod povreda stoma~ne duplje. Specijalizant je obavezan uraditi sljede}e operacije: – apendektomije . o imunizaciji i preventivnoj upotrebi antibiotika i hemoterapeutika. . . sa imunosupresivnim terapeuticima. . . . Savlada dijagnostiku. . .ORL Hirurgija glave i vrata Maksilofacijalna hirurgija Heilognato palatoshize Maksilofacijalna hirurgija Rekonstrukcijsk a hirurgija genitalija Okuloplasti~na hirurgija Oftalmologija Okuloplasti~na hirurgija Plasti~na hirurgija Estetska hirurgija Plasti~na hirurgija Endoskopska hirurgija Plasti~na hirurgija Uro|ene anomalije gornjih ekstremiteta Plasti~na hirurgija Bolni~ki odjel ORL Bolni~ki odjel MFH Bolni~ki odjel plasti~ne hirurgije SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH 12 mjeseci Broj 17 – Strana 67 2 mjeseca Bolni~ki odjel plasti~ne hirurgije Bolni~ki odjel plasti~ne hirurgije Bolni~ki odjel plasti~ne hirurgije Bolni~ki odjel plasti~ne hirurgije Bolni~ki odjel plasti~ne hirurgije 12 mjeseci 1 mjesec 3 mjeseca 3 mjeseca 1 mjesec 1 mjesec 3 mjeseca 1 mjesec Bolni~ki odjel MFH 1 mjesec Bolni~ki odjel urologije Bolni~ki odjel oftalmologije Bolni~ki odjel plasti~ne hirurgije Bolni~ki odjel plasti~ne hirurgije Bolni~ki odjel plasti~ne hirurgije Bolni~ki odjel plasti~ne hirurgije 1 mjesec 1 mjesec 1 mjesec 1 mjesec 1 mjesec 2 mjeseca UVODNI DIO OSNOVNA TEORIJSKA NASTAVA 1 mjesec Osnovna teorijska nastava se provodi iz oblasti: – dono{enje klini~kih odluka. . . njihovo lije~enje sa razli~itim hirur{kim zahvatima. . – timski rad. . . . . . . . klasifikacija povreda. . . . – sposobnost sticanja i preno{enja znanja. . Upoznaje se sa lije~enjem hroni~nih rana. . . . panaricij (6). . dijabeti~ne gangrene (2) Abdominalna hirurgija Specijalizant dobija osnove teoretskog i osnove prakti~nog znanja iz: – akutnih abdominalnih bolesti i drugih naj~e{}ih hirur{kih bolesti trbu{nih organa. . . . . – Peroralna prehrana operativno tretiranih sa naj~e{}im abdominalnim bolestima. .~etvrta godina Hirurgija glave i vrata . . . Specijalni dio . . UVODNI (OP]I) DIO: Hirur{ke infekcije 2 mjeseca Abdominalna hirurgija 7 mjeseci Traumatologija 7 mjeseci Anesteziologija i reanimacija 2 mjeseca Hirur{ka intenzivna terapija 2 mjeseca Opekotine 1 mjesec Patologija ili sudska medicina 1 mjesec Transfuziologija 1 mjesec Sadr`aj programa Hirur{ke infekcije Specijalizant dobija teoretsko ili osnovno prakti~no znanje o mehanizmima biolo{ke odbrane ljudskoga tijela. . – upravljanja sistemom. sa protivmikrobnim lijekovima. . 2011. plu}a. . 2 – pre{ivanje ulkusa . – dijagnoasti~ki postupci u traumatologiji. . Dobija znanje o postupcima za pravilno dijagnosticiranje hirur{kih infekcija. – Diferencijalne dijagnoze i na~ina lije~enja akutnih abdominalnih bolesti. . . 7. lomova i i{~a{enja). – Dijagnosti~kih postupaka kod akutnih abdominalnih bolesti i kod drugih naj~e{}ih hirur{kih abdominalnih bolesti. – komunikacijske vje{tine. . . . . . . . . – konzervativni tretman lomova i komplikacije. – promocija zdravlja. . . . . . . . grudnog ko{a i lokomotornog aparata. . . operativno i postoperativno lije~enje slijede}ih infekcija. preoperativno. . – etika i propisi. . . 2 – anastomoze crijeva . . .

. . . – sudjelovanje kod 15 razli~itih na~ina tretmana bola. . . . . Opekotine Specijalizant dobija osnove teoretskog i osnove prakti~nog znanja iz: – stru~na prva pomo} kod opekotina – transport ope~enih – primarni tretman velikih opekotina u centru za tretman opekotina odre|ivanje dubine i povr{ine opekotine patofiziologija opekotina postupci pri lije~enju velikih (opse`nih) opekotina teku}inska terapija opekotinskog {oka urgentni hirur{ki zahvati kod opekotina rane ekscizije opekotine ekscizije do fascije uzimanje ko`e i autotransplantacija uzimanje i konzerviranje homolognih transplantata ko`e indikacije za upotrebu homotransplantata teorije i indikacije uzgoja autolognih transplantata ko`e akutna tubularne nekroze i indikacije za akutnu dijalizu opekotine disajnog traktaakutna respiratorna insuficijencija i indikacija za intubaciju – negativni energetski bilansi i ishrana ope~enih – imunolo{ki aspekt ope~enih (imunosupresija) – hemijske opekotine i antidoti – elektri~ne opekotine i na~in lije~enja – opekotine gromom – masovne opekotine. . . . . . . . . . . Obavljeni dvogodi{nji uvodni dio hirur{ke specijalizacije i polo`eni kolokvij su uslov za nastavak specijalizacije. . registracija umrlih. . . . . Provjera znanja Po zavr{enom uvodnom dvogodi{njem radu specijalizant mora obaviti zaklju~ni kolokvij u usmenom i/ili pismenom obliku iz oblasti uvodnog dijela specijalizacije. . poreme}aj elektrolita. . vrste posttraumatskih komplikacija (traumatski. – postoperativna njega. 10 Anesteziologija i reanomatologija Specijalizant dobija osnove teoretskog i osnove prakti~nog znanja iz: – savremene vrste op}e. . . . . . . SPECIJALNI DIO 4 godine SPECIJALNI DIO . 2011. – terapija {oka i reanimacija. . . . poru~ne ili regionalne i kombinovane anestezije za operativne zahvate. 20 – torakalna drena`a (Bulau drena`a) . . . . . . odr`avanje. . . . . . . plu}ne i druge bolesti). . . . . . . – infekcije kod povreda. . . 5 – nekrektomija sa ekscizijom do fascije . osteomielitis).PRVA GODINA: Administrativni poslovi (vo|enje med. . . . . . . . . hemoragi~ni {ok) i njihove posljedice na raznim organima. . . . . . plasti~na hirurgija 1 mjesec – vo|enje statistike u medicinskoj dokumentaciji – priprema medicinske dokumentacije – ocjena kvaliteta rada – zdravstveno pravna odgovornost – eti~ki problemi Specijalizant treba da ovlada sljede}im segmentima – vo|enje administrativnih poslova – kori{tenje medicinskih obrazaca. komplikacije disanja. . bu|enje. . . . Administrativni poslovi. . . – tretman lak{ih i te{kih povreda te politraumatizovanih pacijenata. . – indikacije za hitne (urgentne) operativne zahvate. . . . . . . . . . . . – sudjelovanje i obavljenje zahvata kod 10 te{ko povrije|enih ljudi. . . podaci o premje{tajima) – kvartalne ocjene kvaliteta rada . tetive. defekti. . . . . posttraumatske psihoze i delirantna stanja). – ocjena i priprema 15 bolesni~kih skupina ASA 2 i 3 (ocjena. . . . . . . . . . . . . . i to pred tro~lanom komisijom (dva nastavnika/u~itelja i glavni mentor). . 10 – esharotomija . . . 10 – dijagnosti~ka artroskopija . . . 5 – osteosinteze (jednostavna) i odstranjenje osteosintetskog materijala. . . . . . . . – regionalna anestezija i neke tehnike sprovodne anestezije. . – Osnove urgentnih terapeutskih radnji iz urgentne medicine. – 25 regionalnih i sprovodnih anestezija. . 1 – fasciotomija . . . . . . 1 Patologija ili sudska medicina Specijalizant dobija osnove teoretskog i osnove prakti~nog znanja o uobi~ajenim autopsijskim i biopsijskim radnjama. Sudjeluje kod svih klini~ko patolo{kih sastanaka i priprema klini~ko patolo{ki prikaz odabranog hirur{kog slu~aja iz teku}e kazuistike. . Specijalizant treba obaviti sljede}e operacije: – ekstenzije na donjim ekstremitetima . – osnovni i dodatni postupci o`ivljavanja kod respiratornih i/ili cirkulatornih zastoja u postreanimacijskom sindromu. . . . – razli~iti na~ini tretmana postoperativnog bola (tretman bola). . . . . Hirur{ka intenzivna terapija Specijalizant dobija osnove teoretskog i osnove prakti~nog znanja iz: – intenzivnog tretmanu bolesnika i povrije|enih nakon svih operativnih tretmana i kod hirur{kih bolesni~kih stanja koja zahtijevaju intezivni tretman. .) – na~in sastavljanja medicinskih izvje{taja (popis bolesti.koji su u upotrebi – zakonske obaveze uno{enja podataka u registrima malignih bolesti. 15 – repozicije lomova i imobilizacije . . . . . . masna embolija. . – priprema pacijenta za operaciju (dijabetes. premedikacija). . . . probavne smetnje.Broj 17 – Strana 68 – SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH – – – – – – – – – – – – ^etvrtak. . . . intubacija. opekotine i politrauma i ratne opekotine Specijalizant obavi sljede}e operacione zahvate: – primarni tretman ve}e opekotine . 4. . 10 – punkcije velikih tjelesnih {upljina . . mi{i}i). . . . . . . postoperativni oporavak). . . – operativni zahvati na ko{tanom sistemu (razne vrste osteosinteza). . . . . – sudjelovanje u 5 hospitalnih reanimacija gdje sudjeluje reanimacijska ekipa. . . – ocjena bolesnikovog stanja i priprema bolesnika za operativni zahvat. priprema. . . – komplikacije pri tretmanu lomova (pseudoartroze. . . . . . – tipi~ni operativni pristupi za okrajine (ekstremitete) i druge dijelove tijela. . 7. . . . . . . . . Specijalizant obavlja sljede}e zahvate: – sudjelovanje pri izvo|enju 50 anestezija (uvo|enje. . .dokumentacija) 1 mjesec Tretman akutnih stanja 2 mjeseca Osnove elektivne hirurgije {oka 1 mjesec Opekotine 6 mjeseci Osnovi rekonstruktivne hirurgije 1 mjesec Osnovi estetske hirurgije 1 mjesec 12 mjeseci Ovaj dio specijalizacije se provodi na odjelu za Plasti~nu hirurgiju. . neizlje~ivih bolesti itd. . . . – druge posttraumatske komplikacije (tromboembolija. . . . . . . . . . 2 – uzimanje autotransplantata ko`e Watsonovim no`em ili elektri~nim – dermatomom . 1 – nekrektomija sa primarnom tangencijalnom ekscizijom . . . 15 – punkcije zglobova . . . 5 – tretman mekih tkiva(velike rane.

ORL 1 mjesec Rekonstruktivna i estetska hirurgija nosa Plasti~na hirurgija 1 mjesec Rekonstruktivna i estetska hirurgija lica Oftalmologija 1 mjesec Rekonstruktivna i estetska hirurgija lica Plasti~na hirurgija 1 mjesec Ko`ni tumori. `ivaca.DRUGA GODINA: Ko`ni tumori . kandidata za estetske intervencije – ambulantno otstranjenje 40 benignih ko`nih lezija – injiciranje lokalnih kortikosteroida u slu~ajevima 5 hipertrofi~nih o`iljaka – ekscizija 5 o`iljaka u estetske svrhe – kurs tretmana laserom SPECIJALNI DIO . plasti~na hirurgija 1 mjesec – Dupuytrenova kontraktura – Sindrom karpalnog tunela – Rehabilitacija nakon tretmana Specijalizant treba prakti~no da ovlada sa sljede}im: – napravi 3 selektivne aponeurektomije – 10 dekompresije perifernih nerava – na~ini 3 Kleinertova mehanizma Opekotine. dermatologija 1 mjesec a) benigni ko`ni tumori b) eflorescence c) prepoznavanje i dijagnostika d) tretman Specijalizant treba da se upozna sa dijagnostikom i tretmanom razli~itih ko`nih tumora te polo`i kolokvij iz dermatovenerologije. sa tretmanom lomova – compartement-sindroma (dijagnostika i terapija) – traheotomija (dijagnostika i terapija) – torakalna drena`a (indikacije i tehnika) – punkcije i preparacije centralnih vena Specijalizant treba da ovlada sljede}im: – administrativni segment – tretman akutnih stanja na {aci – za{ije 3 digitalna ili druga `ivca. li~nih kostiju. po~etni tretman opekotina – crste opekotina – tretman opekotina (konzervativni/operativni) – intenzivni tretman opekotina – tretman posteopekotinskih sekvela Specijalizant treba prakti~no i teoretski da ovlada sa materijom: – polaganje kolokvija iz tretmana opekotina (pismeno i usmeno) – primarno samostalno da zbirne 3 opekotine ispod 30% ope~ene povr{ine – primarno samostalno da zbrine i vodi intenzivnu terapiju 5 opekotina iznad 30% ope~ene povr{ine do zacjelivanja – vodi antibioti~nu terapiju ope~enih pacijenata – bude sobni lije~nik svih ope~enih pacijenata u intenzivnoj njezi – na~ini 20 primarnih tangencijalnih nekrektomija – napravi 20 ko`nih transplantata i pokrivanje defekata transplantatima parcijalne debljine ko`e – na~ini 10 Z-plastika ili V-Y plastika – 3 transplantata pune debljine ko`e – savlada tehniku dobijanja ko`e iz kulture tkiva Osnove rekonstruktivne hirurgije. krvnih sudova i kostiju. plasti~na hirurgija 6 mjeseci – prva pomo} kod opekotina – ocjena povr{ine opekotinske rane. nevusi. 7. 4. papilomi) – tretman laserom Specijalizant treba da ovlada sljede}im: – u~estvovanje u pregledima svih pacijenata. rekonstrukcija) Specijalizant mora ovladati sljede}im: – napraviti 3 modificirane radikalne mastektomije i pazu{ne limfadenektomije – u~estvovati u 5 citolo{kih punkcija dojke – upoznati se sa TNM klasifikacijom – odstraniti 10 malignih tumora ko`e – uraditi 1 ingvinalnu limfadenektomiju – asistirati u slu~aju 4 amputacije/primarne rekonstrukcije dojke Tumori glave i vrata. lomovi nosa. vezana za zdravstveno-pravnu odgovornost – osnovni eti~ki. Lije~enje metastatskih malignih bolesti ko`e i mekih tkiva. 3 tetive i 3 krvna suda – na~ini tri osteosinteze pri lomovima kostiju {ake – 3 punkcije centralnih vena – 1 traheotomija – 1 esharo /fasciotomija Osnove hirurgije {ake.ORL 1 mjesec Pedijatrijska plasti~na hirurgija (shize) Maksilofacijalna hirurgija 3 mjeseca Pedijatrijska plasti~na hirurgija (hipospadije) Urologija 1 mjesec Rekonstruktivna i estetska hirurgija nosa .dermatologija 1 mjesec Lije~enje metastatskih malignih oboljenja ko`e i mekih tkiva . onkologija 2 mjeseca – melanom. – SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 17 – Strana 69 prava i du`nosti. sa hirur{kim tretmanom metastaza u regionalnim limfnim ~vorovima i tretman metastaza u drugim lokalizacijama – planocelularni i bazeocelularni epiteliomi. problemi i na~in njihovog rje{avanja.^etvrtak. Tretman akutnih stanja. te maksile i mendibule – tretman povreda udova. plasti~na hirurgija 2 mjeseca – akutne povrede tetiva. plasti~na hirurgija 1 mjesec – cjeljenje i tretman rane – prenos tkiva jednostavnom transplantacijom – prenos tkiva peteljkastim re`njevima – prenos tkiva slobodnim re`njevima – upotreba autolognih transplantata/implantata – tkivna ekspanzija Specijalizant prakti~no i teoretski treba da savlada sljede}e: – kurs mikrohirurgije zasnovan na 30 slobodnih tkivnih prenosa – kurs tretmana i cijeljenja defekata tkiva – na~ini nekrektomiju kod 10 slo`enih tkivnih defekata – na~ini 5 lokalnih re`njeva – na~ini 1 vezani re`anj – plastira 1 tkivni ekspander – plastira 1 mamarnu protezu – asistira u slu~ajevima preparacije 4 jednostvana re`nja Osnove estetske hirurgije. akutne infekcije ruke – tretman mekih tkiva obraza.onkologija 2 mjeseca Tumori glave i vrata (osnove dijagnostike i terapije) . 2011. keloidni. tretman. hemoterapija) – rak dojke (detekcije. dijagnostika. otorinolaringologija 1 mjesec – osnove dijagnostike i terapije – anatomija glave i vrata Specijalizant mora ovladati sljede}im: – kolokvij iz anatomije glave i vrata – asistirati svim operativnim zahvatima u odstranjenjima regije obuhva}ene kolokvijem . tretman) – tretman benignih ko`nih lezija (tetova`e. plasti~na hirurgija 1 mjesec – izbor pacijenata – o`iljci (pregled-hipertrofi~ni. hirur{ki tretman – sarkomi mekih i drugih tkiva – nehirur{ke metode tretmana (radioterapija.

plastika 3 mjeseca – benigni i maligni tumori dojki – ginecomastia – rekonstrukcija dojki i bradavica kod mastektomije – subkutana mastektomija – redukcijske i augmentatijske mamoplastike – mastopexia Specijalizant u datom vremenskom periodu uradi – kolokvij iz anatomije dojki – 3 operacije ginekomastije – operi{e dvije redukcijske mamoplastike – operi{e dvije augmentatijske mamoplastike – operi{e dvije rekonstrukcije bradavica i areole – operi{e dvije mastopeksije. . urologija 1 mjesec – osnove tretmana hipospadija – fimoze – vaginoplastika Specijalizant kroz teoretsku i prakti~nu provjeru. 7. zajedno sa redukcijom ko`e i mi{i}nog sloja c) podizanje obrva Specijalizant u datom vremenskom periodu uradi kolokvij iz okuloplasti~ne hirurgije – 1 estetsku blefaroplastiku gornjih kapaka – 1 estetsku blefaroplastiku donjih kapaka – 1 korekciju obrva SPECIJALNI DIO . 4.operativna tehnika) – 1 operacija devijacije nosnog septuma – 1 turbinektomija – 1 rinoplastika – 1 redukcijska rinoplastika – 1 augmentacijska finoplastika Rekonstrukcijska i estetska hirurgija nosa. plastika 2 mjeseca – tumori u{iju – operacije odstoje}ih (klempavih) u{iju – osnovne rekonstrukcije mikrotije i anotije – rascjepljena me|ica – keloidne brazgotine Specijalizant u datom vremenskom periodu uradi – kolokvij iz rekonstrukcije uha – 3 operacije (klempavih) odstoje}ih u{iju – 2 operacije rascjepljene me|ice – 3 operacije u{nih tumora Rekonstrukcija i estetska hirurgija dojki. otorinolaringologija 1 mjesec – submukozna resekcija – turbinektomija – korekcije devijacije nosnog septuma – rekonstrukcijske rinoplastike – estetske rinoplastike – reduktivna i augmentacijska rinoplastika Specijalizant kroz teoretsku i prakti~nu provjeru. plasti~na hirurgija 1 mjesec a) rekonstrukcija obrva b) blefaroplastika. oftalmologija 1 mjesec – tumori – rekonstrukcija ko`nih defekata – rekonstrukcija gornjeg i srednjeg lica – ektropion – medijalna i lateralna kantorafija – dakriocistostomija Ciljevi: Specijalizant mora pro}i teoretsku i prakti~nu provjeru znanja putem: – kolokvija iz anatomije lica – 3 korekcije ektropiona – 1 laterlna kantofacija – 1 operacija po Kuhn-Szymsnovskem – 1 dakriocistostomija Rekonstruktivna i estetska hirurgija lica. Maksilofacijalna hirurgija.Odjel za neurologiju 1 mjesec Rekonstruktivna i estetska hirurgija obraza i usana.Plastika 2 mjeseca Rekonstrukcija i estetska operacija u{iju . preoperativna dijagnostika.Plastika 1 mjesec Rekonstrukcija i estetska operacija dojki . mora ovladati rinoplastikom (anatomija nosa. 2011. mora ovladati sljede}im: – kolokvij iz hirur{kog tretmana hipo i epispadija – 4 operacije distalnih penilnih hipospadija – 1 vaginoplastika – 5 operacija fimoze – 2 operacije kratkog frenuluma Rekonstrukcijska i estetska operacija nosa. mora ovladati sljede}im: – kolokvij iz tretmana shiza – napraviti 5 analiza i preparacija na modelu – napraviti 2 operacije heiloshize – napraviti 2 operacije palatoshize – napraviti 2 veloplastike Pedijatrijska plasti~na hirurgija.Plastika 3 mjeseca Rekonstrukcija i estetska operacija trupa i ekstremiteta .TRE]A GODINA: Rekonstrukcija i estetska (hirurgija) operacija obraza i usana .Odjel za rehabilitaciju 1 mjesec Neurofiziologija . maksilofacijalna hirurgija 3 mjeseca a) osnovi tretmana heilo-gnato-palato{iza b) osnovi kraniofacijalne hirurgije Specijalizant kroz teoretsku i prakti~nu provjeru. plasti~na hirurgija 1 mjesec – tretman i rekonstrukcija ko`nih promjena na nosu – totalna rekonstrukcija nosa – glavelarni re`anj – rekonstrukcija nosnog skeleta – estetska rinoplastika – su`enje nosnica Specijalizant treba ovladati gore navedenim tehnikama putem: – 1 rekonstrukcije nekih tkiva nosa glabelarnim re`njem – 1 augmentacijska i 1 redukcijska rinoplastika – 1 korekcija hrskavi~nog dijela nosnog septuma Rekonstruktivna i estetska hirurgija lica.Plastika 3 mjeseca Rehabilitacija .Broj 17 – Strana 70 SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH ^etvrtak. plastika 2 mjeseca – opskrba i rekonstrukcija vezivnog tkiva na obrazima – rekonstrukcija gornje i donje usne – ritidektomije – hemiski piling – ubrizgavanje masnog tkiva i kolagena – rekonstrukcija pareze obraznog `ivca (stati~ne i dinami~ne operacije) Specijalizant u datom vremenskom periodu uradi – kolokvij iz ridektomije – kolokvij iz anatomije lica (obraza) – 1 li~ni-obrazni re`enj – 1 Abbejev re`anj – 1 Karapandi}ev re`anj – 1 hemijski piling s fenolom – 1 rekonstrukcija pareze obraznog-li~nog `ivca sa stati~nom metodom – 1 rekonstrukcija pareze obraznog-li~nog `ivca sa temporalnim re`njem – asistiranje kod 2 kompleksne ritidektomije na obrazu i vratu (SMAS platizma) Rekonstruktivna i estetska hirurgija u{iju.

Znanje se provjerava prezentacijom bolesnika. maksilofacijalna hirurgija 1 mjesec – indikacije – primarna i sekundarna rekonstrukcija mekih tkiva – tehnike rinoplastike – osnove ortodonske i ortognatske rekonstrukcije – osnove razvoja govora i razlikovanje govora – faringoplastike Rekonstruktivna hirurgija genitalija. odjel za fizikalnu medicinu i rehabilitaciju univerzitetsko-klini~ke bolnice 1 mjesec Cilj: Spoznati kompleksnost rehabilitacije i njene va`nosti Neurofiziologija 1 mjesec klinika za neurologiju univerzitetsko-klini~ke bolnice Cilj: upoznati metode pre i post operativne elektrodijagnostike i njihovu primjenu kod rekonstrukcije perifernih `ivaca SPECIJALNI DIO . PORODI^NA MEDICINA Vrsta specijalizacije: OSNOVNA Trajanje specijalizacije: 3 godine/2 godine Uslovi za specijalizaciju: Trajanje specijalizacije 36 mjeseci 24 mjeseca zavr{en program dodatne obuke iz porodi~ne/obiteljske medicine. plasti~na hirurgija 1 mjesec Hirurgija ruku (gornjih ekstremiteta) – uro|ene deformacije – kompleksna hirur{ka rehabilitacija nakon operacija ili povreda – reumatski artritis – tumori Hirurgija ruke-ru~nog zgloba. 7. U sljede}em dijelu specijalizacije ili nadogradnji specijalizant obavlja pismene i/ili usmene kolokvije na kraju pojedina~nog kru`enja odnosno oblasti. 4. plasti~na hirurgija 2 mjeseca Endoskopska hirurgija. palatuma – hirur{ke resekcije. pregledom literature. Specijalizant mora najmanje jedanput godi{nje javno prezentirati dobiveno znanje na na~in koji odredi doti~ni ili glavni mentor. pisanjem ~lanaka i saradnjom kod istra`ivanja.ORL 3 mjeseca Hirurgija glave i vrata . PROVJERA ZNANJA Po obavljenom uvodnom dvogodi{njem dijelu.^ETVRTA GODINA: Hirurgija glave i vrata . urologija 1 mjesec – hipospadije – epispadije – vaginoplastike – operacije promjene pola Estetska hirurgija. SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 17 – Strana 71 Rekonstrukcija i estetska hirurgija trupa i ekstremiteta.^etvrtak. funkcionalni i radikalni neck dissection – funkcionalna i estetska rekonstrukcija – rekonstrukcija mandibule – proteze i obturatoriji – parotidektomije – rekonstrukcija pareze facijalisa Heilognatopalatoschiza. seminari). istra`iva~ke bilje{ke. Uslov za nadogradnju specijalizacije su uspje{no obavljeni kolokviji i zadovoljavaju}a ocjena glavnog mentora. 2011.Maksilofacijalna hirurgija 1 mjesec Rekonstrukcijska hirurgija genitalija 1 mjesec Okuloplasti~na hirurgija .Plasti~na hirurgija 1 mjesec Uro|ene anomalije gornjih ekstremiteta Plasti~na hirurgija 2 mjeseca Hirurgija glave i vrata otorinolaringologija 3 mjeseca Hirurgija glave i vrata maksilofacijalna hirurgija 1 mjesec – karcinom usnog dna. – Priprema i vo|enje klini~ke ili klini~ko patolo{ke konferencije sa temom koja zahvata podru~je specijalizacije. pedago{ke.Maksilofacijalna hirurgija 1 mjesec Heilognato palatoshize . plastika 3 mjeseca – rekonstrukcija grudne i trbu{ne stijenke – pectus excavatum – abdominoplastika sa liposukcijom – dijabeti~no stopalo – limfadem – uklanjanje nakupina masti upotrebom liposukcije s dermolipektomijom Specijalizant u datom vremenskom periodu uradi – kolokvij iz abdominoplastike i liposukcije – kolokvij iz rekonstrukcije polnog organa – 2 abdominoplastike – 3 liposukcije trbuha sa ekstremitetima – 2 operacije postoperativnih kila Rehabilitacija.Plasti~na hirurgija 1 mjesec Estetska hirurgija .Plasti~na hirurgija 1 mjesec Endoskopska hirurgija .5 mjeseci 1 mjesec 15 dana 15 dana 15 dana 1 mjesec 11 mjeseci 3 mjeseca 1 mjesec 20 dana 20dana 10 dana 10 dana 15 dana . – prezentacija analize grupe bolesnika ili pojedina~nog prikaza slu~aja na stru~nom sastanku grupe stru~njaka u predavaoni (amfiteatru) ili van nje (kongresi. ili zavr{ena druga specijalizacija PLAN SPECIJALIZACIJE [IRA OBLAST EDUKACIJE Uvodni dio osnovna teorijska nastava Porodi~na medicina Interna medicina Kardiologija Pulmologija Gastro enterologija Endokrinologija Reumatologija Dermatologija U@A OBLAST TRAJANJE TRAJANJE EDUKACIJE TROGODI[ENJEG DVOGODI[ENJEG PROGRAM PROGRAMA * 1 mjesec 17 mjeseci 5 mjeseci 1. plasti~na hirurgija 1 mjesec – anatomija ruke .ru~nog zgloba – lomovi zgloba – periulnarne luksacije zape~ja – dorzalna i volarna nestabilnost zape~ja – prelomi distalnog radijusa – interkarpalne artrodeze – skra}enja i elongacije ulne Specijalizant teoretski i prakti~no obavi: – kolokvij iz anatomije zape~ja – tri u~vr{~ivanja zgloba – 1 interkarpalna artrodeza – 1 skra}ivanje ulne PROVJERA ZNANJA Svaki specijalizant ima svoj list specijalizanta (specijalizantsku knji`icu) i odvojeni dnevnik u kojem upisuje sve obavljene operacije i hirur{ke intervencije i obavljene asistencije kod operacija.5 mjeseci 1. specijalizant mora obaviti zaklju~ni kolokvij usmeno ili pismeno ili i jedno i drugo i to pred tro~lanom komisijom (dva u~itelja i glavni mentor). – Objava ~lanka u recenziranom doma}em ili stranom stru~nom ~asopisu sa temom iz programa specijalizacije.Oftalmologija 1 mjesec Okuloplasti~na hirurgija . spremanjem seminara. te svoje stru~ne.

u nastavnim turnusima (ljetni i zimski semestar) po planu koji utvr|uju navedeni fakulteti. – promocija zdravlja. Oni pru`aju zdravstvenu za{titu individuama u sklopu njihovih porodica. Ovaj program se organizira kroz sedmi~na akademska predavanja (akademski poludan APD) u trajanju od po 3 sata. diskusije sa supervizorom (33% sati) ii) seminari tokom specializantskog rada (33% sati) iii) samostalno u~enje u edukativnim centrima (34% sati) B. i u trajanju od 12 mjeseci organizovanu kao dva {estomjese~na ciklusa za dvogodi{nji plan i program. Ovo }e svakom specijalizantu pru`iti iskustvo vezano za vo|enje aktivnosti na osiguranju kvaliteta. 2. kulturne i egzistencijalne faktore koriste}i znanje i povjerenje koje su stekli kroz ~este kontakte sa pacijentom. – sposobnost sticanja i preno{enja znanja. a prema zdravstvenim potrebama i resursima koji su na raspolaganju u zajednici gdje oni rade. Program obuke A.1.1 Prakti~na obuka Dom zdravlja . Porodi~ni lije~nici provode svoju profesionalnu ulogu promovi{u}i zdravlje. koji se uvijek organiziraju istog dana u sedmici radi lak{eg zakazivanja pacijenata koji koriste usluge ECPM. Obavlja se na medicinskom fakultetu u ukupnom trajanju od 1 mjesec. svaki specijalizant }e biti raspore|en da provede 10 radnih smjena na sljede}im odjelima. Svaki specijalizant }e biti superviziran i evaluiran od strane mentora (supervizora.1. – etika i propisi. 5 dana tokom 2 godine) b) Medicina rada (10 dana tokom 3 godine. 2011. }e biti du`an uraditi reviziju po nekim aspektima klini~ke prakse na drugoj godini programa obuke iz porodi~ne/obiteljske medicine. 5 dana tokom 2 godine) Revizija klini~ke prakse Svaki specijalizant.2 Predmeti interne medicine Specijalizanti }e provesti na obuci iz predmeta/oblasti interne medicine (ne-hirur{kih disciplina) ukupno 7 mjeseci i usmjerit }e se na ona stanja koja se naj~e{}e susre}u u praksi porodi~ne medicine. Horizontalna iskustva Tokom svakog {estomjese~nog ciklusa u ECPM. Uklju~uje superviziranu obuku iz porodi~ne medicine u trajanju od 18 mjeseci organizovanu kao tri {estomjese~na ciklusa za trogodi{nji plan i program. li~ne uravnote`enosti i vrijednosti. Tokom trogodi{njeg programa. – timski rad.1 Porodi~na medicina 2. Oni prihvataju svoju profesionalnu odgovornost prema zajednici. Prakti~na obuka i) dnevni rad u edukativnim centrima porodi~ne medicine (ECPM) i drugim klini~kim odjelima (70% sati) ii) diskusija i demonstracija klini~kog rada sa supervizorima (25% sati) iii) istra`ivanje.2 Teoretska obuka Teoretski program seminara. uvijek po{tuju}i individualnost svojih pacijenata. 2. Od specijalizanata se o~ekuje prisustvo na najmanje 80% seminara kako bi ispunili uslove da pristupe zavr{nom ispitu. pribli`no 48 sedmica godi{nje. 7. Rje{avanje problema primarne njege iz svake discipline }e biti glavni dio programa akademskih poludana. Ovo se izvodi direktno ili kroz usluge drugih. 2. Ve}ina prakti~ne obuke trebala bi se obavljati u ustanovama za nele`e}e pacijente. koji }e biti organizovani kao "horizontalna" iskustva: a) Fizikalna rehabilitacija u zajednici (10 dana tokom 3 godine.centar porodi~ne medicine Prakti~na i teoretska edukacija za specijalizaciju iz porodi~ne medicine }e se obavljati u edukacionim (nastavnim) centrima porodi~ne medicine (ECPM) pri domovima zdravlja i katedrama porodi~ne medicine medicinskih fakulteta. Specijalizantski projekti: Svaki specijalizant. spol i bolest. radionica i konsultacija iz klini~kih vje{tina organizira se tokom svih 36 mjeseci. Specijalizacija porodi~ne medicine Porodi~ni lije~nici su lije~nici specijalisti edukovani na principima discipline porodi~ne/obiteljske medicine. Teme }e predstaviti ~lanovi katedre porodi~ne medicine kao i nastavnici drugih disciplina po potrebi. – upravljanja sistemom.Broj 17 – Strana 72 Infektivna oboljenja Neurologija Pedijatrija Urgentna medicina Ginekologija Neuropsihijatrija Hirurgija Javno zdravstvo Kvalitet. . plan i program }e biti prilago|en individualnim potrebama obuke specijalizanta. preveniraju}i bolest i obezbje|uju}i izlje~enje. sigurnost i akreditacija u PM Po izboru UKUPNO 15 dana 1 mjesec 3 mjeseca 2 mjeseca 1 mjesec 1 mjesec 1 mjesec 10 dana 10 dana SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH 10 dana 15 dana 2 mjeseca 1 mjesec 1 mjesec 1 mjesec 1 mjesec 10 dana 10 dana 1 mjesec 24 mjeseca ^etvrtak. U dogovaranju plana njege sa svojim pacijentima oni integri{u fizi~ke. Porodi~na medicina Trogodi{nji program (10 dana) Dvogodi{nji program (10 dana) Teoretski dio Prakti~ni dio Ukupno 648 sati 432 sati 2628 sati 1752 sati 3276 sati 2184 sati 2 mjeseca 10 dana 36 mjeseci *ako je kandidat zavr{io drugu specijalizaciju. {to je osnova efektivnog i sigurnog pru`anja zdravstvene za{tite. uradit }e istra`iva~ki projekat koji ispunjava ciljeve programa. 4. psiholo{ke. ovo obuhvata 432 sata obuke ili pribli`no 33% od ukupno 1296 sati teoretskog programa. na utvr|ivanje dijagnoze i klini~ke vje{tine kao i vje{tine rje{avanja problema. Teoretska obuka i) konsultacije. poma`u}i pacijentima kad je neophodnodno da imaju pristup istim. socijalne. 2. edukatora) porodi~ne medicine koji }e biti ili ~lan katedre porodi~ne medicine ili specijalista porodi~ne medicine kao konsultant odabran od katedre porodi~ne medicine za rad sa specijalizantima. Ovim se ispunjava minimum evropskih standarda za specijalizaciju. U prvoj godini }e biti odvojeni program sa dodatna 24 sata seminara za nove specijalizante: Uvod u porodi~nu medicinu. u prvom redu odgovorni za obezbje|enje sveobuhvatne i kontinuirane zdravstvene za{tite svake individue koja tra`i zdravstvenu njegu bez obzira na dob. – komunikacijske vje{tine. Porodi~ni ljekari moraju preuzeti odgovornost za odr`avanje i daljnje unapre|enje svojih vje{tina. rade}i samostalno. njegu ili palijativnu za{titu. njihove zajednice i njihove kulture. rade}i u manjim grupama.osnovna teorijska nastava 1 mjesec Osnovna teorijska nastava se provodi iz oblasti: – dono{enje klini~kih odluka. revizija klini~ke prakse i rad na projektu (5% sati) Uvodni dio . Oni su osobni lije~nici.

na sticanje klini~kih vje{tina i vje{tina rje{avanja problema. Izborno vrijeme se mo`e iskoristiti da se unaprijedi ovo iskustvo ukoliko bude potrebno. vo|enja projekta kvaliteta i pripreme za vanjsku kolegijalnu ocjenu radi akreditacije i timskog rada i strate{kog planiranja. Razmatranje ovih problema }e biti glavni prioritet programa sedmi~nih akademskih polu-dana. na sticanje klini~kih vje{tina i rje{avanje mentalnih zdravstvenih problema u zajednici. Specijalizanti }e uraditi jedan pojedina~ni i jedan grupni seminarski rad. samoocjene kvaliteta i sigurnosti zdravstvene za{tite u odnosu na akreditacijske standarde. sigurnost i akreditacija 2 i 3-godi{nji program (10 dana) Teoretski dio Prakti~ni dio 36 sati 40 sati Ukupno 76 sati .3 Pedijatrija Obuka iz pedijatrije }e se usmjeriti na ona stanja koja se naj~e{}e susre}u u praksi porodi~ne/obiteljske medicine.4 Urgentna medicina Obuka iz urgentne medicine }e se usmjeriti na ona stanja s kojim se naj~e{}e susre}emo u praksi porodi~ne/obiteljske medicine i na sticanje klini~kih vje{tina u ustanovama urgentne medicine. kao i vje{tina rje{avanja problema. Ve}ina obuka bi se trebala obavljati u ustanovama za nele`e}e pacijente. metoda i tehnika sigurnosti za{tite pacijenta. Hirurgija 2 i 3-godi{nji program (1 mjeseca) Teoretski dio Prakti~ni dio 36 sati 146 sati Ukupno 182 sata 144 584 728 2. post-operativnu njegu i u~enje manjih hirur{kih procedura. SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Ginekologija/obstetricija 2 i 3-godi{nji program (1 mjeseca) Broj 17 – Strana 73 Teoretski dio Prakti~ni dio 36 sati 146 sati Ukupno 182 sata Vrijeme po izboru se mo`e iskoristiti da se unaprijede iskustva specijalizanata u onim disciplinama zdravstvene za{tite odraslih pacijenata gdje se odredi da je to potrebno. Osnovno iskustvo od jednog mjeseca mo`e se upotpuniti i dodatnom obukom tokom izbornog perioda. Hirur{ki ciljevi }e uklju~ivati procjenu hirur{kih pacijenata prije operacije.9 Kvalitet. Seminari o bihevioralnoj i psihosocijalnoj zdravstvenoj za{titi }e biti va`an dio programa akademskih poludana. op}e hirurgije. (lista tema za seminarske radove je u prilogu). Javno zdravstvo 2 i 3-godi{nji program (10 dana) Teoretski dio 36 sati Prakti~ni dio 40 sati Ukupno 76 sati 2. kao i implementaciji i evaluaciji programa prevencije. 7.godi{nji program (3 mjeseca) Teoretski dio Prakti~ni dio 108 sati 438 sati Ukupno 546 sati 2.5 mjeseca) Ukupno sati (7 mjeseci) Teoretski dio Prakti~ni dio 54 sata 54 sata 36 sati 36 sati 18 sati 18 sati 18 sati 18 sati 252 sata 219 sati 219 sati 146 sati 146 sati 73 sata 73 sata 73 sata 73 sata 1022 sata Ukupno 273 sata 273 sata 182 sata 182 sata 91 sat 91 sat 91 sat 91 sat 1274 sata 2. 2. Zbog zna~aja za rad ljekara porodi~ne/obiteljske medicine i dvogodi{nji dio ima isti broj sati teoretske i prakti~ne nastave. Ve}ina obuke bi se trebala obavljati u centrima za mentalno zdravlje u zajednici ili sli~nim ustanovama. te na manje proceduralne vje{tine i vje{tine rje{avanja problema. gdje bi se upoznali sa naj~e{}im problemima primarne njege djece. Ova iskustva }e biti posebno va`na za lije~nike koji ne obavljaju praksu u urbanim podru~jima. Specijalizanti }e izraditi jedan pojedina~ni i jedan grupni seminarski rad. Psihijatrija 2 i 3-godi{nji program (1 mjeseca) Teoretski dio Prakti~ni dio 36 sati 146 sati Ukupno 182 sata Dvogodi{nji Program Oblast Kardiologija (1 mjesec) Pulmologija (1 mjesec) Gastroenterologija (1 mjesec) Jedan izborni mjesec specijalnosti interne medicine sa najmanje 2 sedmice na svakom izbornom odjeljenju Ukupno sati (3 mjeseca + 1 izborni mjesec) Teoretski dio Prakti~ni dio 36 sati 36 sati 36 sati 36 sati 146 sati 146 sati 146 sati 146 sati Ukupno 182 sata 182 sata 182 sata 182 sata 2. implementiraju i evaluiraju programe zdravstvene za{tite u porodi~noj medicini i odnos sa drugim nivoima zdravstvene za{tite. 2011. plasti~ne hirurgije i urologije. Veoma je zna~ajna vje{tina izrade i evaluacije godi{njih planova rada. Ve}ina prakti~ne obuke bi se trebala obavljati u ustanovama za ne-le`e}e pacijente. da izrade.6 Psihijatrija Obuka iz psihijatrije }e se usmjeriti na ona stanja koja se naj~e{}e susre}u u praksi porodi~ne/obiteljske medicine. metoda i tehnika fokusa na pacijenta.5 mjesec) Pulmologija (1. na sticanje klini~kih vje{tina. Metodolo{kog uputstva za uspostavljanje sistema pobolj{anja kvaliteta i sigurnosti za{tite. ocjene postoje}ih klini~kih vodi~a pomo}u AGREE instrumenta i adaptacije vodi~a prema lokalnim prilikama. Kvalitet. ovisno o prethodnim individualnim iskustvima i potrebama za obukom. Interna medicina Trogodi{nji program Oblast Kardiologija (1.8 Javno zdravstvo Obuka }e biti usmjerena na sposobnosti specijalizanata da identificiraju zdravstvene potrebe i zahtjeve populacije tehnikom socijalno medicinske dijagnostike. da definiranju vode}e faktore rizika po zdravlje u populacionim skupinama. izvje{tavanja. Pedijatrija 2 i 3 . razvoja i primjene klini~kih puteva.5 mjeseca) Dermatologija (0. Poseban zna~aj se pridaje nadzoru i kontroli faktora rizika iz okoli{a i komunikaciji s referalnim ustanovama. formulisanja i primjene operativnih politika i procedura i indikatora izvedbe u preventivnom i klini~kom radu.5 mjeseca) Endokrinologija (0. Oblasti iz urgentne medicine i urgentni aspekti njege djece. razvoja i primjene klini~kog audita.^etvrtak. 4.5 Ginekologija i obstetricija Obuka iz ginekologije i obstetricije usmjerit }e se na ona stanja koja se naj~e{}e susre}u u praksi porodi~ne/obiteljske medicine. odraslih i starijih }e biti va`an dio programa seminara akademskih poludana sa naglaskom na klini~ke i proceduralne vje{tine. Zbog zna~aja za rad ljekara porodi~ne medicine i dvogodi{nji dio ima isti broj sati teoretske i prakti~ne nastave. epidemiolo{kog nadzora i kontrole zaraznih oboljenja. sigurnost i akreditacija Obuka }e biti usmjerena na sposobnosti specijalizanata da primjene znanje i vje{tine implementacije preporuka Politike kvaliteta i sigurnosti zdravstvene za{tite u Federaciji Bosne i Hercegovine.5 mjeseca) Infektivna oboljenja (0.7 Hirur{ke specijalnosti Te`i{te }e biti na obuci iz ortopedije. medicine zasnovane na dokazima.5 mjesec) Gastroenterologija (1 mjesec) Neurologija (1 mjesec) Reumatologija (0. Urgentna medicina Trogodi{nji program (2 mjeseca) Dvogodi{nji program (1 mjesec) Teoretski dio Prakti~ni dio 72 sata 36 sata 292 sata 146 sata Ukupno 364 sata 182 sata 2. od novoro|en~adi do adolescenata.

4) Diskusija o upotrebi klini~kih vodi~a za rje{avanje ~estih problema primarne za{tite i implikacije na odlu~ivanje sa pacijentom. rade}i sa grupama i pojedincima u zajednici i uticaj na razultat zdravstvene za{tite. Oni }e se odr`ati u vrijeme koje ne ometa rad sa pacijenatima ili ne remeti druge obaveze. 2. Uvodni program seminara iz teorije porodi~ne medicine za nove specijalizante B. sigurnost. Redovna teoretska nastava u vidu akademskih poludana Oba oblika teoretske nastave za sve specijalizante po~inju s po~etkom akademske godine i odvijaju se paralelno sa specijalizantskim rotacijama. O~ekuje se od svih specijalizanata da prisustvuju nastavi u sklopu svojih dnevnih radnih obaveza i programa specijalizacije iz porodi~ne medicine.1.Broj 17 – Strana 74 SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH ^etvrtak. 3. 3) Diskusija o principima prakticiranja medicine zasnovane na dokazima i uticajima na lije~enje pacijenata. Tokom prezentacije tema/oblasti koristi}e se principi obrazovanja odraslih osoba s ciljem maksimalne djelotvornosti.2 Akademski polu-dani Ove serije seminara. 6) Diskusija o principima osiguranja kvaliteta i provo|enja klini~kog audita kao metode mjerenja kvaliteta pru`ene usluge. (Izvori: document WONCA Europe.3 Sadr`aj uvodnog seminara – Principi i osnovne vje{tine porodi~ne medicine. smatra se da je najbolji na~in organiziranja odr`avanje redovnih.1 Uvod u program seminara iz porodi~ne medicine za nove specijalizante 3. 3. Izjave WHO. Obuka po izboru Trogodi{nji program (2.1. sedmi~nih polu-dana u trajanju od 3 sata za sve specijalizante. Radi kontinuiteta i {to efikasnijeg kori{tenja vremena. Ovdje }e se uklju~iti racionalna upotreba pretraga i testova i racionalno propisivanje lijekova i drugih tretmana. komunikacija sa konsultantima i sa bolnicom. ukupnog trajanja 24 sata. 2) Diskusija o glavnim kompetencijama. 7.3 mjesec) Teoretski dio Prakti~ni dio 82 sata 46 sati 370 sati 209 sati Ukupno 452 sati 255 sati Ukupni program obuke: 36 mjeseci Predmeti/oblasti Porodi~na medicina Interna medicina Pedijatrija Urgentna medicina Ginekologija Psihijatrija Hirur{ke specijalnosti Javno zdravstvo Kvalitet. 2011. Naglasak }e biti na razvijanju vje{tina rje{avanja problema. ^lanovi katedre porodi~ne medicine }e planirati. Seminare }e organizirati i voditi ~lanovi katedre porodi~ne medicine. radionica u oblasti klini~kih vje{tina i predavanja traju tokom tri godine uz odgovaraju}e pauze tokom perioda ljetnih odmora i za vrijeme dr`avnih praznika.1. sigurnost i akreditacija Obuka po izboru UKUPAN APD PROGRAM Sati 198 84 36 24 12 12 12 12 36 20 432 APD godi{nje 18-20 9-10 4 2-3 1-2 1-2 1-2 2 4 2-3 48 Ukupno 58 28 12 8 4 4 4 6 12 8 144 3. Trogodi{nji nastavni plan i program . na . vje{tinama i odgovornostima porodi~nog lije~nika u skladu sa definicijama WONCA Europe i Federalnog ministarstva zdravstva. 5) Diskusija o principima promocije zdravlja i obrazovanja pacijenta. Najmanje pola mjeseca }e se provesti na izabranom predmetu/oblasti.10 Obuka po izboru Kandidati }e planirati izborno vrijeme sa svojim supervizorom na osnovu individualnih potreba za obukom i budu}ih planova prakse.1 Organizacija Ovaj program se sastoji od serije sedmi~nih jednosatnih seminara tokom {estomjese~nog ciklusa porodi~ne medicine u prvoj godini. Uslov za pristupanje zavr{nom ispitu je 80% prisustva na akademskim poludanima. Uobi~ajeni raspored }e uklju~ivati 1 mjesec po izboru tokom druge godine i 2 mjeseca po izboru tokom tre}e godine. djelotvornoj praksi medicine zasnovane na dokazima. konsultanti specijalisti iz drugih disciplina kada je to potrebno i specijalizanti druge i tre}e godine specijalizacije uz podr{ku supervizora kao obavezni dio programa specijalizacije. va`nost medicinskog kartona za koordinaciju njege – Porodi~ni lije~nik kao "~uvar kapije" u zdravstvenom sistemu – Medicinske sestre u porodi~noj medicini: uloga i odgovornost u timu porodi~ne medicine – Rad sa "te{kim" pacijentima – Medicina zasnovana na dokazima: principi i kako ih efikasno primjeniti u praksi – Upotreba vodi~a u praksi (izvori: Klini~ke smjernice/ vodi~i za FBiH) – Racionalne upotreba testova i pretraga: diskusija slu~aja – Specijalizantski projekti: ciljevi. akreditacija Obuka po izboru UKUPNO SATI Teoretski dio Prakti~ni dio 648 252 108 72 36 36 36 36 36 82 1342 2628 1022 438 292 146 146 146 40 40 370 5268 Ukupno 3276 1274 546 364 182 182 182 76 76 452 6610 Trogodi{nji program akademskih polu-dana (APD) po predmetima/oblastima 144 sedmi~na akademska polu-dana (432 sata) 48 APD u godini Akademski poludani Oblast Porodi~na medicina Oblasti interne medicine Pedijatrijske oblasti Oblasti urgentne medicine Ginekolo{ke oblasti Psihijatrijske oblasti Hirur{ke oblasti Javno zdravstvo Kvalitet.organizacija teoretske nastave Teoretska obuka specijalizanata porodi~ne medicine ima dva osnovna vida: A.2 Ciljevi obuke 1) Upoznavanje specijalizanta sa principima porodi~ne/ obiteljske medicine i primarne zdravstvene za{tite u skladu sa definicijama WONCA Europe i SZO. 3. Ovo vrijeme po izboru je su{tinski va`no da bi se prilagodilo potrebama razli~itih sredina iz kojih dolaze kandidati i da se nadopuni osnovni program. organizovati seminare i voditi diskusije. zahtjevi i vremensko planiranje i zavr{avanje 3. Strate{ki plan za primarnu za{titu FBiH) – Pacijent u centru klini~kog metoda – Dimenzije zna~aja kontinuiteta za{tite zdravlja i va`nost djelotvorne prakse porodi~ne medicine – Koordinacija zdravstvene za{tite: uloga i odgovornost tima porodi~ne medicine.3 mjeseca) Dvogodi{nji program (1. konsultacija. 7) Diskusija o ciljevima i zahtjevima specijalizantskog projekta koji se treba zavr{iti tokom programa obuke. 4.

Svaku prezentaciju }e ocjenjivati supervizor ili drugi specijalizanti na osnovu relevantnosti. 9. 2. kori{tenjem razli~itih izvora i metoda u~enja. briga o starijim. 11. ~lanke iz stru~nih ~asopisa. djece i adolescenata unutar njihovih porodica. mu{karaca i starijih osoba.3 Sadr`aj Seminari }e se organizirati na osnovu op}ih oblasti iz plana i programa. kao i terapeutskim procedurama u rehabilitacionim centrima u zajednici i primjenjuje ih u lije~enju pacijenata.24 APD godi{nje Mnoge oblasti porodi~ne medicine }e obuhvatati teme koje nisu pokrivene drugim oblastima. demonstrira sposobnost da prepozna klini~ke nejasno}e i osigura sigurno i djelotvorno odlu~ivanje o pacijentu. Tokom prve godine. Ove ocjene }e biti uklju~ene u zavr{nu ocjenu zavr{etka programa specijalizacije. izuzev januara i ljetnih mjeseci. 19. razumije da je odnos izme|u lije~nika i pacijenta su{tina specijalizacije porodi~ne/obiteljske medicine i demonstrira djelotvoran odnos lije~nik . 14. razumije principe kontinuiteta zdravstvene za{tite i primjenjuje ih u svakodnevnoj praksi. . mo`e ih efikasno interpretirati i primjeniti u odlukama svoje svakodnevne prakse. palijativna njega. 13. A. kvaliteta. promocija zdravlja. SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 17 – Strana 75 stru~nim rezultatima i dobrim vje{tinama komunikacije sa pacijentom i dobrim klini~kim vje{tinama. Uvodni program seminara za specijalizante prve godine je posebno naveden i obezbje|uje uvod u principe porodi~ne medicine. interna medicina. prije nego specijalizant stekne uslove za pristupanje zavr{nom ispitu. pokazuje samosvjesnost o vlastitoj snazi i slabosti. racionalno kori{tenje vodi~a. 3. 3. 12. 7. 5. 16a) poznaje medicinu zasnovanu na dokazima i u svakodnevnoj praksi koristi vodi~e za naj~e{}a oboljenja. 4. kriti~ki ocijeni nova medicinska saznanja. bit }e organizirano oko 48 akademskih polu-dana (APDa) godi{nje. 16. razumije i primjenjuje principe svoje funkcije "~uvara kapije" u primarnoj za{titi. obezbijedi odgovaraju}u. 3. osiguranje kvaliteta i revizija klini~ke prakse. primjenjuje principe za{tite pacijenta u centru zdravstvene za{tite na djelotvoran i efikasan na~in. njihova procjena i rje{avanje – maligna stanja – u~enje manjih procedura iz tog sistema. informacije sa web-stranica. pokazuje vje{tine samousmjeravanja. Ciljevi obuke zasnovani na sposobnostima potrebnim za rad u porodi~noj medicine Po zavr{etku specijalizacije. prepozna.pacijent. kontinuiranu za{titu odraslih `ena. porodi~ni ljekar }e biti osposobljen da: 1. ili gostuju}i predava~i ili specijalizanti pod nadzorom supervizora. 18. Sadr`aj Nastavnog plana i programa za svaku oblast }e obuhvatati: – osnovni pregled odre|enog organskog sistema i naj~e{}i problemi u tom sistemu – ponavljanje klini~kih vje{tina uklju~enih u procjenu pacijenata sa problemom u tom sistemu. Svaki mjesec po~ev{i od mjeseca septembra. 16c) sposoban je da se samoocijeni u odnosu na akreditacijske standarde za timove porodi~ne medicine i da se pripremi za kolegijalnu vanjsku ocjenu i akreditaciju. a funkcionalno povezan s katedrama porodi~ne medicine na medicinskim fakultetima u Federaciji BiH. koriste}i ovo kao vje`bu za zavr{ni ispit Lista referenci dostupnih specijalizantu u ECPM. Specijalizanti moraju nau~iti da na|u odgovore na pitanja i da je proces u~enja do`ivotan proces. Oblasti koje su uklju~ene u porodi~nu medicinu obuhvataju: medicinu zasnovanu na dokazima. kao i odgovornosti u stresnim situacijama.2. slu`i kao izvor informacija za pacijete o svim uslugama i sredstvima koje pru`a zajednica u kojoj `ive. rehabilitaciona medicina i ona podru~ja medicine i hirurgije koja nisu uklju~ena pod specifi~nim pripadaju}im disciplinama. i na taj na~in efikasno unapre|uje za{titu pacijenata. ako je potrebno – nekoliko slu~ajeva zasnovanih na problemu koji treba rije{iti u grupi. sa izbornim temama koji }e se dr`ati tokom godine. ali }e predavanja biti pripremljena iz perspektive primarne za{tite. Mjesto odr`avanja teoretske nastave tokom specijalizacije je edukativni centar porodi~ne medicine koji je pozicioniran u domovima zdravlja. osposobljen da pravovremeno obezbijedi uputnice za specijaliste i da odr`ava dobru komunikaciju sa konsultantima. obezbijedi odgovaraju}u i kontinuiranu za{titu novoro|en~adi. procijeni rizike u praksi i da ih prevenira. 1. 3. 2011. Ovo bi uklju~ivalo: – ciljanu anamnezu i vje{tine komunikacije – fizikalni pregled – vje`banje na standardiziranim pacijentima/volonterima/ modelima obuke – aspekti prevencije u tog organskog sistemu – klini~ki vodi~i zasnovane na dokazima – racionalna upotreba testova i pretraga – racionalno propisivanje lijekova i tretmana – hitni problemi. preuzima dugoro~nu obavezu u osiguravavanju dobrobiti pacijenata i zastupa interese svog pacijenta kada je to prikladno. razumije odrednice bolesti i oboljenja i demonstrira primjenu ovih principa u svakodnevnom radu. 17. sadr`aja i korisnosti prezentacije. osposobljen je da procijeni svoje vlastite sposobnosti i na~ine vo|enja prakse kroz upotrebu audita i drugih metoda za osiguravanje kvaliteta. znanje o naj~e{}im i va`nim problemima medicine rada u svojoj praksi. bit }e organizirana bar 4 osnovna seminara. 15. svaki specijalizant }e raditi sa starijim specijalizantom i njegovim mentorom na pripremanju i prezentaciji bar jednog seminara.2. Od specijalizanata druge i tre}e godine o~ekuje se da rade sa svojim supervizorom na pripremanju i prezentiranju seminara znatno samostalnije. Navika sa dodiplomskog studija da se oslanja na pam}enje ~injenica iz jedne knjige/ ud`benika u cilju pripreme za ispit se mora zamijeniti stvaranjem navike stalnog profesionalnog razvoja. 10. vje{tine i teoretska obuka 4. obrazovanje pacijenata. prevencija bolesti. 4. S ciljem pru`anja potrebnih sati obuke. pokazuje razumijevanje eti~kih pitanja s kojima se suo~ava u svakodnevnom radu sa pacijentima. cjelo`ivotnog u~enja i pronala`enja pristupa novim informacijama kori{tenjem ra~unara.1 Materijal za u~enje Referentni materijal za sve seminare }e obuhvatati zvani~ne vodi~e. Trogodi{nji nastavni plan i program: znanje. 4. odgovaraju}e priru~nike i najbolje dostupne dokaze. na internetu ili drugdje koje se mogu koristiti za pripremanje ispita i za samostalno u~enje. kao {to je npr. pokazuje znanje o naj~e{}im problemima u rehabilitacionoj medicini i dijagnostici. procijeni i obradi naj~e{}e klini~ke probleme stanovni{tva u op}ini /lokalnoj zajednici gdje bude radio. Ove izborne teme/oblasti mogu prezentirati specijalisti sa klinike.1 Porodi~na medicina: 216 sati . 8.^etvrtak. 7. medicina rada. 16b) sposoban je da analizira uzroke svojih gre{aka. 6. 2.

28. izradu istra`iva~kog projekta tokom trajanja obuke (prezentacija u zavr{noj godini) 4. pokazuje znanje i sposobnosti da provodi sveobuhvatnu anamnezu i fizikalni pregled pacijenata koji imaju oboljenja kardiovaskularnog sistema. cerviksa/vagine. nazofaringsa. C. 35. procedure gerijatrijske procjene. 37. drugih benignih lezija ko`e* – biopsija ko`e (punch biopsija)* – vje{tine {ivanja/otklanjanja konaca – incijzija i drena`a apscesa ko`e – tretman paronihija – previjanje manjih opekotina. ko`e itd – injekcije: IM. ima znanje i vje{tine da procijeni i tretira razli~ite uzroke inkontinencije kod starijih. 3. 30. sekundarne i tercijarne prevencije i primjenjuje ove principe u za{titi svih pacijenata. tretira i upu}uje. 32. prevenira i tretira posljedice padova kod starijih pacijenata. 31. 20. Ciljevi obuke zasnovani na sposobnostima Po zavr{etku specijalizacije. 18-mjese~na obuka u edukativnim centrima porodi~ne medicine (ECPM). razumije funkcije zavoda za javno zdravstvo i drugih slu`bi javnog zdravstva u zajednici. da dijagnosticira. – venepunkcija – EKG pregled i interpretacija – mjerenje i interpretacija peak flow-a – upotreba i interpretacija glukometra – ekscizija jednostavnih cisti. 36. Evaluacija Evaluaciju }e definisati voditelj programa specijalizacije. 4. razumije principa palijativne njege i primjenjuje ove principe za njegu pacijenata sa terminalnim oboljenjima. metode i vje{tine intervjuiranja sa pacijentom u centru 2. Metode 1. zavr{avanje revizije klini~ke prakse . topi~nim anesteticima oka* – zatvaranje oka flasterima – pregled vida (vizusa) D. abrazija i povr{nih rana – njega stopala i noktiju kod visoko rizi~nih pacijenata – njega staznih ulkusa – otklanjanje subungualnog hematoma – stavljanje udlaga kod povrije|enih prstiju – mobiliziranje povrije|enih zglobova – aspiracija/injekcija olekranona ili patelarne burse – vje{tine indirektne laringoskopije – otklanjanje cerumena iz uha {pricom ili kiretom – otklanjanje stranih tijela iz nosa/uha – aspiracija/injekcija olekranonske ili patelarne burze – kauterizacija/tamponada pri zaustavljanje anteriorne epistakse* – postavljanje fitilja gaze zbog stenoze u{nog kanala* – bojenje ro`nja~e sa fluorescinom – odstranjivanje stranih tijela iz konjunktive i ro`nja~e* – vje{tine oftalmoskopiranja – everzija/izvrtanje o~nih kapaka – bojenje kornee sa fluorescinom. 21. uretre. 2. ima znanje i vje{tine tretmana naj~e{}ih palijativnih problema. manje hirur{ke i ambulantne procedure: (*opcionalne procedure za praksu u urbanoj sredini) – analiza urina: hemijska i mikroskopska – test stolice na okultno krvarenje – PAP-a test – bris grla. 33. 23. 22.1 Kardiovaskularna-pulmonalna medicina 36 sati . pripremanje i prezentacija seminara kolegama specijalizantima 5.2. B. 7. 7. nevusa.4 APD godi{nje A. uobi~ajene i manje uobi~ajene ali ozbiljne pacijente sa problemima kardiovaskularnog sistema uklju~uju}i. procjena opasnosti u ku}i. SC. vrijeme od 216 sati (72 APD-a) seminara i konsultacija iz porodi~ne medicine. porodi~ni ljekar }e biti osposobljen da 1. pokazuje razumijevanje principa promocije zdravlja i zdravstvenog obrazovanja pacijenata i organizira svoju praksu da obezbijedi mogu}nosti za zdravstvenu promociju kako pojedincima tako i grupama. 29. vje{tine savjetovanja za pacijente sa ~estim psihosocijalnim problemima 4. ali ne ograni~avaju}i samo na: – oboljenja koronarnih arterija – nestabilna angina – kardijalni arest – bolesti sr~anih zalistaka – kongenitalna sr~ana oboljenja – sr~ane aritmije – kongestivno zatajivanje srca – hipertenzija – tromboza dubokih vena – varikozne vene – edem plu}a – periferna vaskularna oboljenja – sinkopa – oboljenja perikarda 3. pokazuje znanje i vje{tine da procijeni i tretira poreme}aj spavanja kod starijih. instrumenti za procjenu 5. Klini~ke vje{tine i manje procedure 1. pokazuje mogu}nost djelotvornog kori{tenja resursa iz zajednice i slu`bi koje mogu pomo}i starijim osobama da odr`e funkciju i nezavisnost. 2011. uklju~uju}i praksu u centru za fizikalnu rehabilitaciju i slu`bu medicine rada. ima znanje i vje{tine da procjeni rizik. znanje specijalnih dijagnosti~kih metoda u kardiologiji. 34. 25. 6. osposobljen je da provodi detaljnu gerijatrijsku procjenu. 2. 4. tempiranog testa "ustani i kreni". pokazuje razumijevanje atipi~nih pojava bolesti kod starijih osoba i razlikuje ih od normalnih promjena usljed starenja i promjena zbog bolesti. procjena mentalnog statusa: Folstein test i drugi.audita tokom vremena provedenog u porodi~noj medicini. njihovu isplativost i obavje{tava pacijente o rezultatima testova i njihovom zna~enju: – ehokardiografija – nuklearna kardiologija – kateterizacija srca i angiografija . 27. vje{tine fizikalnog pregleda svih sistema 3. osposobljen je da provodi procjenu mentalne funkcije kod starijih osoba. 24. procjena radi prevencije padova: procjena hoda. 26.Broj 17 – Strana 76 SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH ^etvrtak. pokazuje znanje i vje{tine da razlikuje. pokazuje razumijevanje teorija starenja i psihologije starenja i primjenjuje to na njegu svojih starijih pacijenata. razumije principe nadzora bolesti i otkrivanja slu~ajeva s ciljem prevencije i tretmana prenosivih oboljenja. neurolo{ka stanja kod starijih. procijeni i tretira delirijum i demenciju. kad je to potrebno. indikacije za njihovu upotrebu. pokazuje razumijevanje propisivanja lijekova za starije osobe i specijalnih problema polifarmacije i terapije lijekovima kod starijih osoba. pokazuje razumijevanje principa primarne. pokazuje znanje i vje{tine da procijeni i tretira ~esta muskuloskeletna.2 Interna medicina 4. razumije principe zdravlja populacije i tra`i mogu}nosti da promovira zdravlje svojih registriranih pacijenata u zajednici.

18 mjeseci obuke iz porodi~ne medicine gdje se u primarnom okru`enju susre}u gastroinestinalni problemi. pokazuje znanja i sposobnosti da procijeni. 4. B. plu}nih oboljenja i problema. uklju~uju}i: – hroni~ne opstruktivne plu}ne bolesti – astma: akutna. 2 mjeseca urgentne medicine gdje se susre}u urgentni gastrointestinalni problemi. 18 mjeseci obuke iz porodi~ne medicine gdje se u primarnom okru`enju susre}u neurolo{ki problemi 3.^etvrtak. spirometrija (opcijski) D. 5. 1 mjesec prakti~ne obuke iz neurologije 2. primjenjuje znanje i vje{tine da provodi plan primarne i sekudarne prevencije neurolo{kih problema. Metode 1. Metode 1.3 Neurologija 12 sati . status asthmaticus – pneumonije u razli~itim okru`enjima i dobnim grupama – sekundarna hroni~na respiratorna insuficijencija uslijed uznapredovalog oboljenja plu}a (restriktivna/ opstruktivna) – plu}na embolija – karcinomi respiratornog trakta – pleuralni izljevi – tenzioni pneumotoraks – hemoptiza – tuberkuloza 9. 2011. Metode 1) 3 mjeseca prakti~ne obuke iz kardiologije i pulmologije 2) 18 mjeseci edukacije iz porodi~ne medicine gdje se u primarnom okru`enju susre}u kardiovaskularni i pulmonalni problemi 3) 2 mjeseca urgentne medicine gdje se susre}u urgentni kardiovaskularni i pulmonalni problemi 4) 36 sati APD-a plus APD o urgentnoj medicine i APD iz porodi~ne medicine. 7. ograni~enja i velikih komplikacija razli~itih gastrointestinalnih procedura. pokazuje razumijevanje indikacija.1-2 APD godi{nje A. 2. 6. 12 sati APD-a plus APD o urgentnoj medicini i APD o porodi~noj medicini C. sigmoidoskopija i kolonoskopija – biopsija jetre – ERCP – ispitivanje motiliteta – radiolo{ke pretrage 3. 8. fokusirana anamneza i fizikalni pregled abdomena uklju~uju}i i rektalni pregled. B. hroni~na. uklju~uju}i: – ezofagealna i gastri~na endoskopija. ali ozbiljna neurolo{ka oboljenja i probleme. savjetovanje i lije~enje pu{enja. ima znanja i sposobnosti da dijagnosticira. dijagnosticiranje. i primjenjuje ih u dono{enju odluka. Ciljevi obuke zasnovani na sposobnostima Po zavr{etku specijalizacije. vo|enje.1-2 APD godi{nje A. uklju~uju}i: – glavobolja . tretira i upu}uje kada je potrebno na uobi~ajena i manje uobi~ajena. testiranje stolice na okultno krvarenje D. 4.2 Gastrointestinalna medicina 12 sati . 4. 7. SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 17 – Strana 77 – stres test pri naporu sposobnost da o`ivljava/ko-ordinira o`ivljavanje pacijenata prema principima i protokolima osnovne i unaprije|ene potpore sr~anom radu. znanja i sposobnosti da uzimanje adekvatne anamneze i obavljanja fizikalnog pregleda pacijenata koji boluju od pulmonalnih oboljenja. pona{a se kao uzor svojim pacijentima time {to ne pu{i. B. 2 mjeseca urgentne medicine gdje se susre}u urgentni neurolo{ki problemi. upotreba inhalera i Peak Flow Metra 4. fokusirana anamneza i fizikalni pregled kardiovaskularnog i pulmonalnog sistema 2. interpretacija EKG i ~estih akutnih problema 3. porodi~ni ljekar }e biti osposobljen da: 1. pokazuje znanja i vje{tine primjene plana primarne i sekundarne prevencije gastrointestinalnih problema. Evaluacija Evaluaciju }e definisati voditelj programa specijalizacije. . 4. 4.tranzitorne ishemi~ne atake – cerebrovaskularni incidenti – razne vrste konvulzija – parkinsonova bolest i drugi poreme}aji kretanja – multipla skleroza – sindromi uklje{tenja nerava – periferne neuropatije – poreme}aji kranijalnih nerava – tumori mozga: primarni i sekundarni – koma/alterirani nivoi svijesti – meningitis i njegove sekvele – povrede glave i sekvele – vrtoglavica/vertigo – zloupotrebe alkohola i nervni sistem 3. osnovne vje{tine kardijalne reanimacije 5. razumijevanje principa rehabilitacije i primjenjuje ih u lije~enju pacijenata sa neurolo{kim oboljenjima. Evaluacija Evaluaciju }e definisati voditelj programa specijalizacije. porodi~ni ljekar }e biti osposobljen da 1. ima znanje i sposobnosti da uradi sveobuhvatnu anamnezu i fizikalni pregled pacijenata koji imaju oboljenja gastrointestinalnog sistema. Klini~ke vje{tine i manje procedure 1. C. znanje i sposobnosti da provo|enje plana primarne i sekundarne prevencije kardiovaskularnih problema. 1 mjesec prakti~ne obuke iz gastroenterologije 2. 3. interpretacija EKG posebno u urgentnim situacijama.2.2. uklju~uju}i: – orofaringealni poreme}aji gutanja – gastro-ezofagealni refluks – ezofagealni motori~ki poreme}aji – pepti~ki ulkus – ezofagelani varikoziteti – akutno krvarenje iz gornjeg dijela gastrointestinalnog trakta – funkcionalna. 2. Klini~ke vje{tine i manje procedure 1. Ciljevi obuke zasnovani na sposobnostima Po zavr{etku specijalizacije. 4. primjenjuje znanje i sposobnosti da uradi sveobuhvatnu anamnezu i fizikalni pregled pacijenata koji imaju neurolo{ka oboljenja 2. vodi i upu}uje kada je potrebno na uobi~ajena i manje uobi~ajena ali ozbiljna gastrointestinalana oboljenja i probleme. insercija nazogastri~ne sonde* 3. neulkusna dispepsija – gastritis – gastri~ki ulkus – akutni pankreatitis – malapsorpcioni poreme}aji – upalne bolesti crijeva uklju~uju}i Crohnovu bolest i ulcerozni kolitis – hepato-bilijarni poreme}aji – infektivne dijareje – sindrom iritabilnog kolona – divertikularna oboljenja – gastrointestinalni maligniteti 4.

12 sati APD plus APD o urgentnoj medicini i APD o porodi~noj medicini C. te ih upu}uje drugim specijalistima kad je to potrebno. tretira i upu}uje kada je potrebno na uobi~ajena i manje uobi~ajena ali ozbiljna infektivna oboljenja uklju~uju}i: – celulitis i ko`ni apsces – zarazna oboljenja – oboljenja koja se mogu sprije~iti vakcinacijom – AIDS i HIV 9. zasnovanu na dokazima. 2. B.5 mjeseca prakti~ne obuke iz infektivnih oboljenja – 18 mjeseci obuke iz porodi~ne medicine gdje se u primarnom okru`enju susre}u infektivni problemi – 2 mjeseca urgentne medicine gdje se susre}emo sa urgentnim endokrinolo{kim i infektivnim oboljenjima – 2-3 mjeseca vremena po izboru da se pobolj{a obuka iz bilo kojeg od ovih podru~ja – 24 sata APD plus APD iz urgentne medicine i APD iz porodi~ne medicine C. ima znanje i sposobnosti da procijeni. poreme}aje te~nosti i elektrolita . pravovremeno ro|ene djece. tretira i upu}uje kada je potrebno na uobi~ajena i manje uobi~ajena ali ozbiljne dermatolo{ke probleme uklju~uju}i: – akniformna stanja – dermatitis/ekcemi i drugi inflamatorni ko`ni problemi – infekcije ko`e: bakterijske. gljivi~ne – papuloskvamozna oboljenja – vezikulobulozna oboljenja – osipi na ko`i nastali kao posljedica upotrebe nekih ljekova (erupcije) – urtikarije – ko`ni karcinomi – benigne pigmentirane ko`ne lezije – poreme}aji dlake – poreme}aji noktiju 7. 2. pokazuje sposobnost da provodi plan primarne i sekundarne prevencije infektivnih oboljenja. 4. ima znanje i sposobnosti da sprovodi sveobuhvatnu anamnezu i fizikalni pregled pacijenata koji imaju dermatolo{ka oboljenja. 6.5 mjeseca prakti~ne obuke iz endokrinologije 18 mjeseci prakti~ne obuke iz porodi~ne medicine gdje se u primarnom okru`enju susre}u endokrinolo{ki problemi – 0. virusne.4 APD godi{nje A.5 mjeseca prakti~ne obuke iz reumatologije – 18 mjeseci prakti~ne obuke iz porodi~ne medicine gdje se u primarnom okru`enju susre}u reumatolo{ki problemi – 0. porodi~ni ljekar }e biti osposobljen da 1. Pedijatrija i {kolska medicina 36 sata .3. 4. Klini~ke vje{tine i manje procedure – fokusirana anamneza i fizikalni pregled zglobova i ki~me. Evaluacija Evaluaciju }e definisati voditelj programa specijalizacije.5 mjeseci prakti~ne obuke iz endokrinologije – 18 mjeseci prakti~ne obuke iz porodi~ne medicine gdje se u primarnom okru`enju susre}u dermatolo{ki problemi – 0. pokazuje znanje i sposobnosti da sprovodi sveobuhvatnu anamnezu i fizikalni pregled pacijenata koji imaju infektivna oboljenja.4 Reumatologija-endokrinologijadermatologija-infektivna oboljenja 24 sata/2-3 APD godi{nje A. Metode – 0. Evaluacija Evaluaciju }e definisati voditelj programa specijalizacije. pokazuje znanje i sposobnosti da procijeni. 7. bursa i gangliona* – fokusirana anamneza i fizikalni pregled tireoidnih poreme}aja – fokusirana anamneza i fizikalni pregled ko`e i dodataka ko`e – biopsija ko`e – ekscizija benigne ko`ne lezije – ko`a. tretira i upu}uje kada je potrebno na uobi~ajena i manje uobi~ajena ali ozbiljne endokrinolo{ke probleme uklju~uju}i: – diabetes mellitus (tip 1 i tip 2) i njegove komplikacije – tireoidni poreme}aji i njihove komplikacije – pituitarni poreme}aji – adrenalni poreme}aji 5. 8.2. – aspiracija/injekcija prepatelarne i olekranonske burse* – injekcija tetiva. pokazuje znanje i sposobnosti da sprovodi sveobuhvatnu anamnezu i fizikalni pregled pacijenata koji imaju endokrinolo{ka oboljenja 4. Ciljevi obuke zasnovani na sposobnostima Po zavr{etku specijalizacije. Ovo uklju~uje i davanje savjeta roditeljima o: – dojenju i hranjenju na bo~icu – za{titi pup~ane vrpce – za{titi ko`e – brizi o obrezivanju – varijacijama normalnog razvoja – preventivnom testiranju i tretmanu – obrascima spavanja – stolici – pitanjima sigurnosti – ima znanje i sposobnosti da dijagnosticira i tretira ~este probleme kod novoro|en~adi. pokazuje znanje i sposobnosti da sprovodi sveobuhvatnu anamnezu i fizikalni pregled pacijenata koji imaju reumatolo{ka oboljenja. primjena Glasgow skale kome D. pokazuje znanje i sposobnosti da procijeni. tretira i upu}uje kada je potrebno na uobi~ajena i manje uobi~ajena ali ozbiljne reumatolo{ke problema uklju~uju}i: – osteoartritis – reumatoidni artritis – drugi inflamatorni artritisi – vaskulitis i drugi poreme}aji vezivnog tkiva 3. 4.Broj 17 – Strana 78 4. uklju~uju}i: – milia – erythema toxicum – seboroi~ni dermatitis – mongolska pjega – hemangiomi – plikovi koji nastaju kao posljedica sisanja – mlade`i – cefalohematoma – oticanje dojki – sindaktilija – prekobrojne bradavice – subkonjunktivalna hemoragija – neonatalne o~ne infekcije – umbilikalna hernija – regurgitacija – infantilne kolike – konstipacija – hidrokele – nespu{teni testis – hipospadija – u ruralnim podru~jima }e imati znanja i sposobnosti da nadziru hranjenje. 2011. porodi~ni ljekar }e biti osposobljen da – pokazuje znanje i sposobnosti da obezbijedi rutinsku za{titu. pokazuje ima znanja i sposobnosti da procijeni. Klini~ke vje{tine i manje procedure 1. uzorak nokta za testiranje na gljivice – upotreba glukometra D. Ciljevi obuke zasnovani na sposobnostima Po zavr{etku specijalizacije. SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH – ^etvrtak. fokusirana anamneza i fizikalni pregled nervnog sistema.

Klini~ke vje{tine i manje procedure – sposobnosti komunikacije sa djecom. poreme}ajima u~enja u {koli. hipoglikemiju. oka. – 2 mjeseca urgentne medicine gdje se susre}u urgentni pedijatrijski problemi. frakture – povreda le|a – povreda grudnog ko{a i abdomena – opekotine – strujne povrede – zlostavljanje djece – pokazuje znanje i sposobnosti da procjeni i tretira uobi~ajene probleme adolescenata uklju~uju}i: – probleme ishrane – poreme}aji rasta/pitanja razvoja – ginekomastija – akne – nesre}e/nezgode – depresija/ psihosocijalni problemi – kontracepcija – poreme}aji menstruacije – upotreba droga i alkohola – pu{enje – implementira planove primarne i sekundarne prevencije oboljenja i povreda kod djece i adolescenata. poreme}ajem pona{anja i emotivnim problemima. uklju~uju}i: – povreda glave – povreda glave/nosa ili strano tijelo u glavi/nosu – povreda gornjih ekstremiteta. Metode – 3 mjeseca prakti~ne obuke iz pedijatrije – 18 mjeseci obuke iz porodi~ne/obiteljske medicine gdje se u primarnom okru`enju susre}u pedijatrijski problemi. uklju~uju}i: – hernije – hidrocele – nespu{teni testis – torzija testisa – akutni abdominalni bol. – 36 sati APD plus APD o urgentnoj medicini i APD o porodi~noj medicini. socioekonomska pitanja – procjena rasta i razvoja novoro|en~adi i male djece koriste}i standardne kartone rasta – otklanjanje stranih tijela iz uha. pokazuje znanja i sposobnosti da prepozna i adekvatno uputi novoro|en~ad sa uobi~ajenim ili manje uobi~ajenim ali opasnim stanjima uklju~uju}i: – novoro|en~ad majki sa dijabetesom – te{ka hiperbilirubinemija – novoro|en~ad sa cijanozom – respiratorni distres – mogu}a sepsa – abdominalna distenzija – kongenitalna sr~ana oboljenja – down sindrom/ drugi kongenitalni sindromi – rascjepljenja usna/nepce – deformiteti udova – signifikantne anemije – kongenitalna displazija kuka – hidrocefalus – spina bifida/mielomeningocele – epizode apneje – iznenadni napadi – intestinalne opstrukcije pokazuje znanje i sposobnosti da nadgleda rast i razvoj novoro|en~eta koriste}i standardne tablice i poznaje granice normalnih vrijednosti i odstupanja. 4. – pokazuje znanje i sposobnosti da prepozna i adekvatno djeluje kod uobi~ajenih hirur{kih bolesti u djetinjstvu. porodici sa djetetom sa smetnjama u razvoju/nesposobnostima ili koje zahtijeva du`u hospitalizaciju. ko`e. grla – tretman krvarenja iz nosa kod djece – stavljanje o~nih kapi kod novoro|en~adi i djece – otklanjanje cerumena iz dje~jeg uha kiretom ili {trcaljkom – otoskopske i oftalmoskopske vje{tine pregleda djece – nabavka imunizacionih injekcija . 7. – za klini~ke susrete sa novoro|en~adima i bebama.^etvrtak. B. 2011. tretira ili djeluje kod djece sa traumatskim povredama. – – SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 17 – Strana 79 – – – – – – – – – kod bolesne novoro|en~adi. tretira i adekvatno upu}uje djecu sa uobi~ajenim akutnim problemima u ranom djetinjstvu i posmatra dje~je oboljenje u kontekstu porodice. hipokalcijemiju i mogu}u sepsu u novoro|ena~kom periodu i da potra`i odgovaraju}u konsultaciju. pokazuje znanje i sposobnosti da radi sa pedijatrijskim konsultantima u koordiniranju lije~enja hroni~nih oboljenja u djetinstvu uklju~uju}i: – fizi~ke i mentalne smetnje – zatajivanje napredovanja/usporenje razvoja – poreme}aji pra}eni iznenadnim konvulzijama – dijabetes melitus – anemia – kongenitalni defekti – alergijski problemi – astma – poreme}aji hoda. i{~a{enje. prijevremeno ro|ene djece i da stabilizira stanje i djeluje kada je potrebno. stopala i nogu pokazuje znanja i sposobnosti da vodi ra~una o efektima porodi~nih problema kao {to su: – smrt u porodici – razvod – zlostavljanje djeteta – alkoholizam – hospitalizacija pokazuje znanje i sposobnosti da prepozna. porodi~ni lije~nik mora prikupiti kompletnu istoriju uklju~uju}i: – aku{ersku istoriju i istoriju ro|enja s ciljem otkrivanja djece s rizikom mogu}ih problema u razvoju – prehrambene navike – razvojne prekretnice – imunizacijski karton – psihosocijalna istorija porodi~ne/obiteljske dinamike. i{~a{enje. C. pokazuje znanje i sposobnosti da procijeni i inicira tretman za tahipneju. adolescentima i njihovim porodicama. nosa. frakture – povrede donjih ekstremiteta. da savjet i djeluje kada je pogodno kod djece sa poreme}ajem nedostatka pa`nje. pokazuje znanja i sposobnosti da vodi brigu o porodici koja je pretrpjela perinatalni gubitak. pokazuje znanja i sposobnosti da pru`i smjernice i savjete o njezi novoro|en~adi i male djece uklju~uju}i: – ishrana i problemi hranjenja – raspored imunizacija – problemi pona{anja – interakcija roditelj-dijete – podu~avanje o na~inu vr{enja nu`de – pitanja sigurnosti pokazuje znanja i sposobnosti da obezbjedi dobneadekvatne postupke skrininga zasnovanih na dokazima kako je preporu~eno u vodi~ima s ciljem otkrivanja sljede}ih stanja kod novoro|en~adi i male djece: – o{te}enje vida i sluha – kongenitalna displazija kuka – anemija kod beba sa visokim rizikom – tuberkuloza pokazuje znanja i sposobnosti da dijagnosticira. apendicitis – stenoza pilorusa – intestinalna opstrukcija – apscesi – Legg-Perth-ova bolest – skliznu}e epifize glave femura – Osgood-Schlatter-ova bolest – hondromalacija patele – skolioza – pokazuje znanja i sposobnosti da procjeni.

uklju~uju}i: – bol u grudima – {ok – dispneja – akutni abdominalni bol – gastrointestinalna hemoragija – koma/alterirani nivo svijesti – te{ka glavobolja – sinkopa – simptomi opasni po `ivot – mo`e prepoznati i pokrenuti tretman specifi~nih akutnih poreme}aja tjelesnih/organskih sistema. gipsa kod uobi~ajenih povreda. sr~ani arest. fraktura. iznenadne konvulzije. kauterizacija u slu~aju krvarenja iz nosa. kongestivna slabost rada srca/edem plu}a. Evaluacija Evaluaciju }e definisati voditelj programa specijalizacije. akutni glomerulonefritis. urgentni porod – endokrini/metaboli~ki: hipoglikemija. upotreba ambu balona. tromboza dubokih vena. poreme}aj acidobazne ravnote`e. hiperosmolarna koma bez ketoacidoze. inflamatorna oboljenja utrobe. uklju~uju}i terapiju kisikom – venopunktura kod djece i odraslih – pristup venama – mobilizacija/repozicija dislokacija. 4. i aspiracija stranog tijela – toksikologija: slu~ajna ingestija medikamenata. – postavljanje kop~i u predjelu oka – bojenje oka fluorescinom – izvrtanje kapka – interpretacija EKG-a. hipertenzivna urgentna stanja. miksedem. kobp. tireoidna kriza. Paronyhia/urasli nokat D. blokada – tamponada nosa. nadzor i transport oboljelih osoba u kriti~nom stanju – poznaje principe nadoknade te~nosti i elektrolita – pokazuje znanje i sposobnosti da pokrene tretman nad otrovanim/predoziranim pacijentom – pokazuje znanje i sposobnosti da prepozna i pokrene tretman urgentnih stanja uzrokovanih vanjskim uticajem. nosa. intubacija i sposobnosti o`ivljavanja* – lava`a `eluca* D. akutni pankreatitis. periferna vaskularna oboljenja – plu}ni: pneumonija. 7. trovanje hranom – genitourinarni: akutno zatajivanje bubrega. ektopi~na trudno}a. akutni uretritis. akutna torzija testisa. Urgentna medicina 24 sati . aneurizma aorte.4. maske. Klini~ke sposobnosti i manje procedure – CPR kod djece i odraslih – nadzor zra~nih puteva. mijastenija i komplikacije mo`danih tumora – oftalmolo{ki: zacrvenjeno oko. `utica. akutni apendicitis. infekcije kod pacijenata sa malignitetom – neurolo{ki: te{ka glavobolja. C. akutni holecistitis/litijaza. vaginalni iscjedak. uklju~uju}i – hipotermiju – hipertermiju – povrede nastale utapanjem/ronjenjem – izlo`enost ugljen-monoksidu – reakcije na ubod insekta – opekotine – ugrizne povrede (`ivotinjskog i ljudskog porijekla) – organizirano pristupa ocjeni i nadzoru nespecifi~nih ili nediferenciranih urgentnih problema. te{ke infekcije mekih tkiva – alergija: akutna anafilaksa. glaukom. Ciljevi obuke zasnovani na sposobnostima Po zavr{etku specijalizacije. croup. infekcije urinarnog trakta. renalna kolika i pijelonefritis – ginekolo{ko/aku{erski: inflamatorna oboljenja zdjelice. . astma. dijarejalna oboljenja. transfuzione reakcije. – zbrinjavanje rana: obrada i sposobnost postavljanja {avova – incizija i drena`a ko`e i subkutanih apscesa. vaginalno krvarenje u trudno}i.Broj 17 – Strana 80 – – SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH ^etvrtak. zra~ni putevi i vje{tine intubacije* – ventilatorna podr{ka. mo`dani udar/tranzitorni ishermi~ni napad. trauma – otolarinolaringolo{ki: otitis eksterna sa opstrukcijom. hernije. 4. stabilizaciju. djelovanje u slu~aju predoziranja – infekcije: meningitis. imobilizacije. opstrukcija gornjih zra~nih puteva – gastrointestinalni: pepti~ki ulkus. oka. drugih supstanci. – 18 mjeseci edukacije iz Porodi~ne medicine gdje se u primarnom okru`enju susre}u urgentni problemi. pre-eklampsija. otitis media. zatvorenih preloma* – vra}anje dislocirane glave radiusa u polo`aj potreban za pravilno srastanje* – tretman frakture klavikule – za{ivanje jednostavnijih laceracija – tretman manjih opekotina – prikaz stepena respiratornog protoka sa peak flow metrom – upotreba bronhodilatatora putem inhalatora. B. o`ivljavanje. akutni epididimitis. poku{aj samoubistva. testiranje sposobnosti vida kod djece postavljanje zavoja. – uklanjanje stranih tijela iz: ko`e. uha. poreme}aj te~nosti/ elektrolita – hematolo{ki: sklonost krvarenju. cervikalna imobilizacija – lokalna anestezija. Evaluacija Evaluaciju }e definisati voditelj programa specijalizacije. reakcije na ubod insekta – psihijatrijski: akutna schizofrenija/psihoze. hiperglikemija. ishemija mezenterija. – 24 sata APD plus APD o Urgentnoj/hitnoj medicini i APD o porodi~noj medicine. opstrukcije. perforirana viscera. nestabilna angina. 2011. adrenalna kriza. Metode – 2 mjeseca prakti~ne edukacije iz urgentne medicine. perikarditis – vaskularni: embolija plu}a. – defibrilacija* – interpretacija rezultata spirometrije.2-3 APD godi{nje A. uklju~uju}i: – sr~ani: infarkt miokarda. ketoacidoza. akutno anksiozno stanje – porodi~ni lije~nik }e biti obu~en u osnovnoj i unapre|enoj tehnici pru`anja podr{ke radu srca. mjerenje nivoa respiratornog protoka – postavljanje gaze u vanjski slu{ni kanal – postavljanje urinarnog katetera – redukcija dislociranog ramenog zgloba* – postavljanje nazo-gastri~ne sonde – vje{tine u davanju injekcija – otklanjanje subungualnog hematoma. opstruktivni tonzilitis/para-tonzilarni apsces. gubitak vida. akutni epiglotitis. porodi~ni ljekar }e biti osposobljen da – pokazuje znanje i sposobnosti da razlikuje ozbiljno oboljelog pacijenta od lak{e oboljelog pacijenta ili pacijenta sa manjim povredama – ima sposobnosti vr{enja osnovnog tretmana neophodnog u situacijama opasnim po `ivot – ima sposobnost stabilizirati stanje akutno oboljelih pacijenata i pobrinuti se za njihovo daljnje odgovaraju}e upu}ivanje i prenos – porodi~ni lije~nik je sposoban odrediti prioritete kada tretira vi{e pacijenata u urgentnim situacijama – pokazuje znanje i sposobnosti da promovira dobro zdravlje i da vr{i prevenciju povreda i nezgoda – mo`e primijeniti principe urgentne za{tite: trija`u. hepa- titis. i aerosola – laringoskopija. divertikularna oboljenja. pneumotoraks.

metode skrining-a prema vodi~ima i rano otkrivanje maligniteta – ima sposobnosti savjetovanja pacijenata po pitanjima planiranja porodice. tretira i upu}uje pacijentice sa post-poro|ajnim komplikacijama uklju~uju}i: – hemoragije – odgo|ena preeklampsija – groznica – tromboza dubokih vena – endometrioza – ima znanje i sposobnosti da savjetuje majku o dojenju. geneti~ka) koja zahtijevaju podrobnija saznanja prije za~e}a ili ranije u pre-natalnom periodu. – 2 mjeseca urgentne medicine gdje se mogu susresti ginekolo{ki urgentni problemi.5. tjelesnim vje`bama. poro|aj sa poro|ajnim klije{tima. itd. bol u le|ima.* – zna indikacije.* – mo`e ta~no odrediti gestacijsko razdoblje. – razumije normalne psiholo{ke promjene u toku trudno}e. SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 17 – Strana 81 4. C. promjene vezane za trudno}u (normalne varijante) i mo`e praviti razliku izme|u normalnih i abnormalnih stanja u trudno}i. promjene ko`e. i ektopi~nom trudno}om. Klini~ka sposobnosti. depresiji. Ginekologija i obstetricija 12 sati . – razumije efekte slijede}ih stanja na trudno}i: – pu{enje cigareta – siroma{tvo – zloupotreba lijekova – lije~enje – profesija – starosna dob – genetski faktori – porodi~na dinamika i razdori u porodici – infekcije – hroni~na oboljenja – Rh izoimunizacija – poznaje stanja (hroni~na medicinska. – posjeduje znanje i sposobnosti da ta~no dijagnosticira trudno}u. Ciljevi obuke zasnovani na sposobnostima Po zavr{etku specijalizacije. uz prepoznavanje promjena porodi~ne/obiteljske dinamike i isticanje zna~aja psihosocijalne podr{ke za sve ~lanove porodice – ima znanje i sposobnosti da dijagnosticira. izlazak djeteta u zatkom – ima znanje i sposobnosti da obezbijedi post-poro|ajnu za{titu usmjerenu na porodicu. procjenu seksualnog problema i vo|enje uobi~ajenih psihoseksualnih problema – lije~nik ima znanje i sposobnosti da dijagnosticira. propisivanja odgovaraju}ih metoda kontrole za~e}a i savjetovanja `ena uz po{tovanje prava na abortus – poznaje probleme ljudske seksualnosti. rizike i koristi i mo`e interpretirati rezultate dijagnosti~kih testova u trudno}i uklju~uju}i: * – amniocentezu – uzimanje uzoraka horionskih resica (ako je dostupno) – biofizi~ki profil: non-stress test – ultrazvuk – ima sposobnosti da identificira i vodi pacijentice sa psihosocijalnim rizikom u toku trudno}e. post-operativnoj njezi. – ima znanje i sposobnosti da dijagnosticira i upu}uje pacijente sa: – prijevremenim porodom – prijevremenom rupturom membrana (ovojnica) – intrauterina retardacija rasta – hipertenzija uzrokovana trudno}om – gestacijski dijabetes – pre-eklampsija – eklampsija – anemija – infekcije – ima znanje i sposobnosti da savjetuje `enu koja je prethodno imala carski rez o mogu}nosti ponovnog carskog reza. kontracepciji. inkompletnim/kompletnim abortusom. – 1poznaje rutinske skrining testove u trudno}i i mo`e napraviti nacrt vo|enja dobre pre-natalne za{tite.1-2 APD godi{nje A. – ima znanje i sposobnosti da dijagnosticira i savjetuje pacijentice sa uobi~ajenim manjim problemima u toku trudno}e (gr~evi u nogama. 7. poziciju i prezentaciju fetusa. obrazovanja i tretmana prije za~e}a. tretira ili upu}uje kada je potrebno na uobi~ajene i manje uobi~ajene ali ozbiljne ginekolo{ke probleme u primarnoj zdravstvenoj za{titi uklju~uju}i: – poreme}aje menstruacije od menarche do menopauze – neplodnost – dyspareunia/seksualna disfunkcija – infekcije urogenitalnog trakta – endometrioza – urinarna inkontinencija – prolaps uterusa – pitanja vazana za menopauzu i hormonalna terapija – spolno prenosive bolesti – komplikacije rane trudno}e – ginekolo{ki maligniteti – akutna bol u zdjelici – hroni~na bol u zdjelici – problemi vezani za dojke – pokazuje znanje i sposobnosti da dijagnosticira stanja koja zahtijevaju ginekolo{ku operaciju. Metode – 1 mjesec prakti~ne obuke iz ginekologije – 18 mjeseci obuke iz porodi~ne medicine gdje se u primarnom okru`enju susre}u ginekolo{ki problemi. – shvata zna~aj promocije zdravlja `ena u njihovim reproduktivnim godinama. – poznaje uobi~ajene uzroke mortaliteta majke/novoro|en~eta i metode prevencije.* – lije~nik ima znanja i sposobnosti da prepozna normalnu i abnormalnu ko{tanu arhitekturu zdjelice. zna~aj procjene rizika. kao i o vaginalnom porodu nakon carskog reza – poznaje indikacije za potencijalne komplikacije od operativnog aku{erstva: carski rez. povra}anje. 2011. – ima znanje i sposobnosti da dijagnosticira. B.^etvrtak. poznaje rutinu pre-operativne za{tite i mo`e prepoznati post-operativne komplikacije koje mogu uslijediti nakon ginekolo{ke operacije – ima znanje i sposobnosti da identificira i vodi uobi~ajene ginekolo{ke probleme adolescenata. 4.) – ima znanje i sposobnosti da prepozna i tretira hyperemesis gravidarum (te{ka povra}anja u toku trudno}e)* – ima znanje i sposobnosti da prepozna i nadzire krvarenja u svakom trimestru. hranjenju na bo~icu. – 12 sati APD plus APD o urgentnoj medicini i APD u porodi~noj medicini. rast fetusa i napredak fetusa i mo`e odrediti/dati procjenu kategorija rizika za svaku trudno}u. vodi i upu}uje `ene sa prijete}im abortusom. ima razvijene sposobnosti u uzimanju psihoseksualne istorije. porodi~ni ljekar }e biti osposobljen da: – poznaje preventivne aspekte ginekologije. manje procedure – komunikacijske sposobnosti sa `enama svih `ivotnih dobi koje se odnose na: – ginekolo{ki razvoj – psihoseksualna istorija – pitanja planiranja porodice – edukacija u smislu prevencije i promocije zdravlja – izvo|enje pregleda abdomena i zdjelice – pregled dojki . habitualnim abortusom (ponavljaju}i abortus).

. 4.Broj 17 – Strana 82 – – SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH – ^etvrtak. – razumije mehanizam zacjeljivanja rana i prepoznaje probleme koji se mogu javiti u toku zacjeljivanja. Po zavr{etku specijalizacije. Hirur{ke specijalnosti 12 sati . prezentacija. pokreti fetusa. uklju~uju}i: – anti-depresivi – benzodiazepani i drugi anksiolitici – lithium – phenotiazin i drugi anti-psihotici – ima znanja i sposobnosti da pru`i savjet za specifi~ne probleme uklju~uju}i: – reaktivna depresija – privikavanje na hroni~nu bolest – duboka `alost – reakcije na situaciju – ima znanje i sposobnosti da prepozna.1-2 APD godi{nje A. – ima saznanja o dru{tvenim sredstvima i uslugama koji mogu pomo}i u tretmanu njihovih pacijenata sa psihosocijalnim problemima. traume grudnog ko{a i karcinome plu}a. – izvodi manje hirur{ke procedure. B. obrada povr{inskih rana.6. amputaciju. vodi ili upu}uje pacijenta sa posttraumatskim stresnim poreme}ajem – razumije specifi~ne probleme koje su iskusile izbjeglice i raseljena lica. – poznaje indikacije. uklju~uju}i: pneumotoraks.7. stavova i vrijednosti i prepoznaje kako oni mogu uticati na za{titu pacijenata – pravi razliku izme|u bolesnog stanja i oboljenja – razumije su{tinske karakteristike odnosa lije~nikpacijent – razumije te{ko}e odnosa lije~nik-pacijent i ima strategiju za njihovo djelotvorno prevazila`enje. eksciziona biopsija. – obradi jednostavne frakture ekstremiteta. karcinome itd. Sposobnosti izvo|enja preoperativne pripreme i postoperativne njege. Evaluacija Evaluaciju }e definisati voditelj programa specijalizacije. – prakticira medicinu usmjerenu na pacijenta. PAPA test uzimanje uzoraka i mikroskopska dijagnoza abnormalnog vaginalnog iscjetka – tretman genitalnih bradavica – procjena razli~itih stadija trudno}e:* – dijagnosticiranje trudno}e – procjena fetalnog rasta/gestacijskog razdoblja/fetalnog napredovanja – pozicija. koriste}i djelotvorne komunikacijske sposobnosti i pru`aju}i podr{ku – lije~nik poznaje MKB10 i DSM kriterije za dijagnosticiranje naj~e{}ih psihijatrijskih stanja – ima znanje i sposobnosti da dijagnosticira. kontraindikacije. 2. po mogu}nosti u centrima za mentalno zdravlje zajednice. uobi~ajene interakcije i efektivnu upotrebu uobi~ajenih kategorija psihoaktivnih lijekova. – 18 mjeseci obuke iz porodi~ne medicine gdje se u primarnom okru`enju susre}u psihijatrijski problemi. savjetovanjima i kontinuitetom za{tite u toku i nakon hospitalizacije. prepoznaje potencijalni transfer/kontratransfer koji mogu uticati na brigu o pacijentu i na odnos doktor-pacijent. Ciljevi obuke zasnovani na sposobnostima Po zavr{etku specijalizacije. 4. upotrijebi odgovaraju}a laboratorijska/radiolo{ka ispitivanja i odmah rje{ava problem pacijenta sa akutnim hirur{kim abdomenom. porodi~ni ljekar }e biti osposobljen da: – procijeni medicinske probleme koji mogu uticati na rizik od operacije uklju~uju}i: – medikamente – kardio-pulmonalne probleme – diabetes melitus – bubre`ne probleme – efekte starenja – gojaznost i manjkavosti ishrane – imunokompetencija – dijagnosticira i nadzire uobi~ajene postoperativne probleme uklju~uju}i: – flebitis i trombozu dubokih vena – atelektazu i pneumoniju – infekcije urinarnog trakta – probleme te~nosti i elektrolita – komplikacije rana – razumije uticaj hirur{kih operacija na pacijenta i njegovu porodicu. Folstein test – psihoterapijske vje{tine brze intervencije. – da prepozna.1-2 APD godi{nje A. farmakologiju. 2011. – poznaje psiholo{ke sekvele medicinskih i hirur{kih stanja i tretmana (poreme}aji u prilago|avanju). incizija i drena`a apscesa. tretira ili upu}uje na uobi~ajene neuroze i psihoze uklju~uju}i: – poreme}aji anksioznosti – napadaji panike – depresija – bipolarni poreme}aj – poreme}aji li~nosti – fobi~na stanja – organski mo`dani sindromi – alkoholizam i zloupotrebe droga – somatizacijski poreme}aji – {izofrenija – razvojne nesposobnosti – poreme}aji u ishrani – psihijatrijske urgentnosti – bra~ni problemi – problemi pona{anja djece i odraslih – problemi sa bijesom – reakcije `alosti – konflikt roditelj/dijete – ima sposobnosti intervencije u psihijatrijskim krizama. ohrabrenjima. – da prepozna indikacije za hirur{ki tretman bolesti/povreda zglobova. 3. C. – prepoznaje naj~e{}e probleme torakalne hirurgije. Ciljevi obuke zasnovani na sposobnostima Tri su osnovna cilja za ovu oblast prakse: 1. Klini~ke vje{tine i manje procedure – pregled mentalnog statusa i brza sredstva procjene npr. hematotoraks. kao sto su ekscizija ko`nih lezija. – vodi dugoro~na hroni~na hirur{ka stanja kao npr. Evaluacija Evaluaciju }e definisati voditelj programa specijalizacije. Metode – 1 mjesec prakti~ne obuke iz psihijatrije. porodi~ni ljekar }e biti osposobljen da: – vodi ra~una o zna~aju psihosocijalnog zdravlja pacijenata i njihovih porodica u svakodnevnoj za{titi i tretmanu pacijenata – svjestan je svojih vlastitih osje}anja. – obradi akutne povrede. inflamacije i infekcije. otkucaji srca – pregled zdjelice – procjena dojki za laktaciju D. 7. Sposobnosti izvo|enja manjih hirur{kih procedura. – 2 mjeseca urgentne medicine gdje se susre}emo sa psihijatrijskim urgentnim problemima. Psihijatrija i psihosocijalna medicina 12 sati . D. obja{njenjima. – 12 sati APD plus APD o urgentnoj medicini i APD iz porodi~ne medicine. potrebu za podr{kom. kolostomiju. Sposobnosti dijagnosticiranja pacijenata koji zahtijevaju hirur{ku procjenu i tretman. 4.

Evaluacija Evaluaciju }e definisati voditelj programa specijalizacije. B. hemijskom ili elektri~nom kauterizacijom – Biopsija ko`e – Tretman paronihije/urasli nokti – Obrada rana/opekotina i previjanje – Pregled testisa i prostate. 2-3 APD godi{nje A. Metode – 1 mjesec prakti~ne obuke iz hirurgije – 18 mjeseci obuke iz porodi~ne medicine gdje se u primarnom okru`enju susre}u hirur{ki problemi. – 2-3 mjeseca vremena po izboru koji se mogu iskoristiti da se pobolj{aju hirur{ke vje{tine. 4. Ciljevi obuke zasnovani na sposobnostima Po zavr{etku specijalizacije. D. porodi~ni ljekar }e biti osposobljen da: – implementira preporuke politike kvaliteta i sigurnosti zdravstvene za{tite u Federaciji Bosne i Hercegovine i metodolo{kog uputstva za uspostavljanje sistema pobolj{anja kvaliteta i sigurnosti za{tite .8. 4. C. porodi~ni ljekar }e biti osposobljen za: – identifikaciju zdravstvenih potreba i zahtjeva populacije tehnikom socijalno medicinske dijagnostike definiranje vode}ih faktora rizika po zdravlje u populacionim skupinama – izradu. Ciljevi obuke zasnovani na sposobnostima Po zavr{etku specijalizacije. – 12 sati APD plus APD o urgentnoj medicini i APD iz porodi~ne medicine. – – SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH – Broj 17 – Strana 83 prepozna naj~e{}e probleme vaskularne hirurgije dijagnosticira. Teoretski dio – Predavanja (didakti~ka prezentacija teme) 50 % sati – Diskusija studije slu~aja i primjera dobre prakse 25% sati – Zajedni~ka diskusija u vezi primjene u radu 25% sati.9. Evaluacija Evaluaciju }e definisati voditelj programa specijalizacije. implementaciju i evaluaciju programa zdravstvene za{tite u porodi~noj medicini i odnos sa drugim nivoima zdravstvene za{tite – izradu godi{njeg plana rada tima porodi~ne medicine i evaluacije rada – kompetentno vo|enje sistema evidencije i izvje{tavanja u pzz/porodi~noj medicini – epidemiolo{ki nadzor i kontrolu zaraznih oboljenja na nivou primarne zdravstvene za{tite kao i komunikaciju i saradnju sa referalnim ustanovama – nadzor i kontrola nad faktorima rizika iz okoli{a na nivou primarne zdravstvene za{tite kao i komunikaciju i saradnju sa referalnim ustanovama – implementacija i evaluacija programa prevencije i intervencija promocije zdravlja u primarnoj zdravstvenoj za{titi/porodi~noj medicini – aktivno u~e{}e u intersektorijalnoj saradnji sa akterima relevantnim za zdravlje u zajednici. – 2 mjeseca urgentne medicine gdje se susre}u urgentni hirur{ki problemi. C. 7. Metode – Ukupno trajanje edukacije: 10 radnih dana. Klini~ke vje{tine i manje procedure – Uklanjanje ko`nih lezija: ekscizijom. 2-3 APD godi{nje A. – Predava~i djelatnici Zavoda za javno zdravstvo Federacije BiH. ispita i adekvatno uputi pacijente sa stanjima koja obi~no zahtijevaju op}u hirursku konsultaciju/tretman uklju~uju}i: – mase u podru~ju glave i vrata – tireoidni noduli – mase u dojci – oboljenja `u~nog mjehura – apendicitis – gastrointestinalno krvarenje – gastrointestinalni karcinomi – divertikularna oboljenja – inflamatorna oboljenja crijeva – ingvinalna/femoralna/umbilikalna hernija – crijevne opstrukcije – anorektalne lezije – zastojni ulkusi – gangrene – aneurizma aorte – katarakta – odvajanje retine – glaukom – chalazion/hordeolom – strabizam – ozbiljni perzistentni otitis media – opstruktivni sinusitis – gubitak sluha – Ménière-ova bolest – poreme}aj salivatornih `lijezda/duktusa – oboljenja jezika/orofarinksa – dijabeti~na retinopatija – lumbosakralni sindrom/spinalna stenoza – oboljenja cervikalnih diskusa – karcinomi kostiju – neurohirur{ka stanja – opstrukcija prostate/akutna retencija – hematurija – maligniteti urinarnog trakta – renalna kolika – akutni orhitis/prostatitis – karcinom prostate – karcinom mokra}nog mjehura – torzija testisa – karcinom testisa – akutna fimoza – urinarna inkontinencija B. D. 4. 2011. Prakti~ni dio – Diskusija sa predava~ima/demonstrantima 30% sati – Praksa razvoja vje{tina 30% sati (posjeta javno zdravstvenoj ustanovi i/ili drugoj relevantnoj ustanovi sa aspekta intersektorijalne saradnje) – Istra`iva~ki rad 10% sati (posjeta javno zdravstvenoj ustanovi i/ili drugoj relevantnoj ustanovi sa aspekta intersektorijalne saradnje) – Izrada seminarskog rada 30% sati. Kvalitet. sigurnost i akreditacija 12 sati. Klini~ke vje{tine – odnos individualnog i javno zdravstvenog pristupa u procjeni zdravstvenog stanja populacije – u~estalost zahtjeva i potreba za zdravstvenom za{titom u porodi~noj medicini – elementi za izradu godi{njeg programa rada tima porodi~ne medicine – menad`ment hroni~nih oboljenja na nivou pzz/tima porodi~ne medicine – menad`ment zaraznih oboljenja na nivou pzz/tima porodi~ne medicine – procjena `ivotnog stila i faktora rizika u populacionim grupama – promocija zdravlja na nivou pzz/porodi~ne medicine – efikasnost tehnika prestanka pu{enja u timu porodi~ne medicine – prevencija i nadzor poreme}aja vezanih za nepravilnu ishranu i tehnike savjetovanja – zna~aj fizi~ke aktivnosti u prevenciji i unapre|enju zdravlja – uloga tima porodi~ne medicine u zdravlju u zajednici.^etvrtak. Javno zdravstvo 12 sati.

Ocjena rezultata prakti~nog rada Mentor i supervizor }e ocjeniti znanje i rezultate specijalizanta po svakoj oblasti programa specijalizacije iz porodi~ne medicine. 5.2. Teorijski dio – Predavanja (65% sati) – Primjeri dobre prakse (15% sati) – Zajedni~ka diskusija u vezi primjene dobre prakse (20% sati). – svaki specijalizant }e raditi u malim grupama tokom 6-mjese~ne rotacije u ECPM da bi napravio reviziju klini~ke prakse . prikupljanje.audit o nekoj prikladnoj temi i predstavio svoje rezultate drugim kolegama.Broj 17 – Strana 84 – SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH ^etvrtak. 4. Prakti~ni dio – Simulacije na ra~unaru i klini~ki scenariji (15% sati) – Dizajn nekih metoda pobolj{anja kvaliteta (audit. a njegov detaljniji sadr`aj }e odrediti voditelj programa specijalizacije. izvo|enje fokusiranog fizikalnog pregleda. D. klini~ki put. – ocjenjivat }e se sadr`aj.bolnica ili porodi~na medicina specijalisti~ko-konsultativna za{tita) – analiza zna~ajnih doga|aja (dobra i lo{a iskustva) u ambulanti porodi~ne medicine na uzorku zdravstvenih kartona u {estomjese~nom periodu – planiranje zdravstvene za{tite registrirane populacije tima porodi~ne medicine. relevantnost i vje{tina prezentiranja. Aneks 1 Akademski poludani Rezime predmeta akademskih polu-dana (APD) Akademski polu-dani Predmet/oblast Porodi~na medicina Oblasti interne medicine Pedijatrijske oblasti Oblasti urgentne medicine Ginekolo{ke oblasti Psihijatrijske oblasti Hirur{ke oblasti Javno zdravstvo Kvalitet.3.Ocjena klini~kih vje{tina i manjih procedura – od specijalizanata }e se tra`iti da demonstriraju sposobnosti pravilnog uzimanja anamneze. 7. }e pripremiti i prezentirati specijalizantski istra`iva~ki projekat prije kraja programa obuke.1. brainstorming i diskusija s predava~ima (15%) – Izrada seminarskog rada (40%). procedure. 5. Seminarski radovi i ocjene }e se ~uvati u portfoliu specijalizanta. kvaliteta rada i prezentacije. sigurnost i akreditacija Sati 198 84 36 24 12 12 12 12 36 APD godi{nje 18-20 9-10 4 2-3 1-2 1-2 1-2 2 4 Ukupno 58 28 12 8 4 4 4 6 12 . samoocjenjuje kvaliteta i sigurnosti zdravstvene za{tite u odnosu na akreditacijske standarde – formuli{e i primjeni operativnih politika i procedura i indikatora izvedbe u preventivnom i klini~kom radu medicine zasnovane na dokazima. Ocjenu potpisuje mentor u specijalizantskom dnevniku nakon uspje{nog zavr{etka obuke. – svaki specijalizant. Ovo }e slu`iti da se formalno odrede slabe ta~ke u fazi dok specijalizant jo{ mo`e raditi na unaprije|enju prije kraja programa specijalizacije iz porodi~ne medicine. – od specijalizanata }e se tra`iti da urade objektivno strukturirani klini~ki ispit (OSCE) na kraju prve godine. Seminarski radovi i ocjene }e se ~uvati u portfolio specijalizanta.4 . rade}i samostalno.Ocjena znanja i vje{tine rje{avanja problema – od specijalizanta se o~ekuje da pripremi i prezentira (rade}i sa svojim supervizorom u ECPM) bar jedan seminar za svoje kolege tokom APD. 5. obrasci) – naj~e{}e gre{ke u porodi~noj medicini: klasifikacija i prevencija – primjena AGREE instrumenta na uzorku klini~kih vodi~a – dizajn klini~kog audita. Metode – Ukupno trajanje edukacije 10 dana – Predava~i su djelatnici Agencije za kvalitet i akreditaciju u zdravstvu ili sertificirani specijalisti porodi~ne medicine. 2011. izvo|enje specifi~nih manjih procedura pod nadzorom mentora i supervizora. Ovo }e ocijeniti odgovorni mentor u ECPM. Cilj ulazne procjene znanja je da se procijeni dosada{nje znanje i odrede prioriteti daljnjem obrazovanju. C. Klini~ke vje{tine – formulisanje odabranih operativnih politika i procedura za tim porodi~ne medicine – kriti~ka ocjena ~lanka o dijagnosti~kom testu – kriti~ka ocjena ~lanka o terapiji – ocjena potencijalne teme za klini~ki vodi~ – dizajn anketnog upitnika za zadovoljstvo korisnika za{tite prema akreditacijskim standardima za tim porodi~ne medicine – prijedlog za klasifikaciju `albi u prodi~noj medicini – dizajn tematskog obrasca za informirani pristanak u porodi~noj medicini – dizajn klasifikacijske sheme za eti~ke dileme u porodi~noj medicini – kontrola infekcije u ambulanti porodi~ne medicine (politika. – ocjeni postoje}e klini~ke vodi~e pomo}u AGREE instrumenta i adaptira vodi~a prema lokalnim prilikama – razvije i primjeni klini~ke audite – razvije i primjeni klini~ke puteve – primjenjuje metode i tehnike fokusa na pacijenta – primjenjuje metode i tehnike sigurnosti za{tite pacijenta – primjeni znanje i vje{tine vo|enja projekta kvaliteta i pripreme za vanjsku kolegijalnu ocjenu radi akreditacije – primjeni znanje i vje{tine timskog rada i strate{kog planiranja. koriste}i standardizirane i objektivne metode. Evaluacija napredovanja specijalizanata i zavr{ni ispit 5. Ulazna procjena znanja Svi specijalizanti porodi~ne medicine na po~etku specijalizacije }e uraditi test znanja u obliku 50 pitanja s vi{estrukim izborom odgovora. – svaki specijalizant }e uraditi jedan samostalni i jedan grupni (4-6 ~lanova) seminarski rad iz oblasti javnog zdravsta koji }e odobriti i ocjeniti odre|eni mentori za ovu oblast.5 Zavr{ni specijalisti~ki ispit Zavr{ni specijalisti~ki ispit se sastoji iz teoretskog i prakti~nog dijela. 5. 5. B. sigurnosti i akreditacije koji }e odobriti i ocjeniti odre|eni mentori za ovu oblast. obrazac `albe i prijavljivanja incidenata (30% sati) – Rje{avanje problema. Zavr{ni rad }e se ocijeniti na osnovu relevantnosti. Evaluacija Evaluaciju }e definisati voditelj programa specijalizacije. Teme za projekte mora odobriti supervizor prije po~etka rada. obrada i analiza podataka iz vlastite prakse na temelju odabranog kriterija – ponovljeni audit nakon 6 mjeseci po istom kriteriju i analiza pobolj{anja prakse – dizajn odabranog klini~kog puta u primarnoj za{titi – dizajn odabranog integriranog klini~kog puta (porodi~na medicina . – svaki specijalizant }e uraditi jedan samostalni i jedan grupni (4-6 ~lanova) seminarski rad iz oblasti kvaliteta.

Obuka po izboru UKUPAN APD PROGRAM 20 432 2-3 48 SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH 8 144 Proteinurija i hematurija IUT kod mu{karaca i `ena APD 6 Prevencija kod odraslih . Gerijatrijska procjena: kretati se izvan dijagnoze bolesti APD 8 APD 9 APD 10 Pneumonia APD 11 APD 12 APD 7 Porodi~no nasilje APD 9 APD 11 Hematolo{ki maligniteti Pacijeni na antikoagulantima APD 17 APD 12 Prezentacija revizija klini~ke prakse specijalizanata APD 18 Asthma Hroni~na opstruktivna plu}na bolest Karcinomi Kardiovasku respiratornog larniPulmonalni trakta slu~ajevi Zlostavljanje Alkoholizam Anemije djece i zloupotreba droga Teme iz gastroenterologije: 12 sati. 4. a {ta nije. Pneumotoraks APD15 Infektivne bolesti: tretman pojava APD 4 Ostali karcinomi: mozak. Prenosive bolesti APD 2 APD 3 Ostali karcinomi: pancreas. bubrezi APD 10 Sinusitis Gubitak sluha Tinitus Meniere-ova bolest APD 5 Maligniteti ko`e: prevencija.I dio APD 10 respiratorni problem na poslu dermatolo{ki problem na poslu APD 11 Neuromusk ularni problem na poslu Nezaposlen ost: efekti na zdravlje Studije slu~ajeva iz medicine rada APD 17 Uloge zavoda javnog zdravstva Prikupljanje podataka i upotreba u javnom zdravstvu Upotreba podataka javnog zdravstva u porodi~noj medicini APD 23 EBM: D)Kriti~ki osvrt na literaturu: mjerenje kvaliteta `ivota E) Kriti~ki osvrt na literaturu: ekonomska analiza APD 21 Teme iz rehabilitacije : Modalitet tretmana: kada koristiti Rehabilitacij a nakon udara Povreda ki~mene mo`dine i nerva APD 7 Prestanak pu{enja: uloga ljekara APD 8 Spolno prenosive bolesti i edukacija pacijenata Vaginitis/ cervicitis Urethritis Upalne bolesti zdjelice APD 14 Teme porodi~ne/obiteljske medicine: godina 3 (primjer) APD 1 APD 18 Zdravstvena za{tita okoli{a Pra}enje oboljenja. procjena rizika APD 8 APD 3 Problemi sa spavanjem i starenje Dementia. 4 APD godi{nje APD 1 Uvod u sisteme Pregled istorije i vje{tine fizikalnog pregleda Pregled naj~e{}ih problema u primarnoj za{titi APD 7 Kongestivno zatajenje srca Valvularna bolest srca Bolest perikarda APD 2 Klini~ke vje{tine EKG interpretacija Spirometrija i PFMetar Upotreba inhalera APD 3 APD 4 APD 5 APD 6 Prevencija Hipertenzija Koronarna Periferna vaskularna arterijska kardiovaskubolest: Bol u oboljenja: larnog arterijsko grudima oboljenja: oboljenje primarna i sekundarna Poreme}aj lipida Teme APD 1 porodi~ne medicine: godina 2 (primjer) APD 2 Skrining i prevencija kod starijih: {ta je isplativo Padovi kod starijih osoba: prevencija. pacijenta i porodicu Tuga i `alovanje Ku}na njega pacijenata na samrti Studije slu~ajeva iz palijativne njege APD 22 EBM: A)Kriti~ki osvrt na literaturu: terapija i prevencija B)Kriti~ki osvrt na literaturu: dijagnoza C)Kriti~ki osvrt na literaturu: prognoza Saop{tavanje lo{e Palijativna vijesti njega: uvod tretman bola kod pacijenata palijativne njege APD 12 Prezentacija revizija klini~ke prakse specijalizanata APD 18 APD 13 APD 14 APD 16 APD 17 APD 19 Farmaceutska kontrola i snabdijevanje APD 20 Biomedicinska etika: alokacija resursa/ racionalizacija/ biti vratar Biomedicinsk a etika: autonomija. dijagnoza i tretman APD 11 problemi vena: varikozne vene Venska tromboza APD 6 Poreme}aji vezivnog tkiva Karcinomi GI Karcinom trakta (FM dojke serije) tretman mase u dojci APD 7 Bihevioralni problem kod djece i adolescenata APD 8 Prehrana i klini~ki problemi: edukacija pacijenata APD 13 APD15 Kontrola simptoma i komunikacijske vje{tine u palijativnoj njezi APD 16 Smrt i umiranje: problem za ljekara. 7. Superficijalne gljivi~ne. dobrotvornost APD 21 Biomedicin ska etika: odgovornosti i mogu}i konflikti Biomedicin ska etika: razgovor o slu~ajevima APD 24 Prezentacija revizija klini~ke prakse specijalizanata Divertikularno Apnea u snu problem sa oboljenje spavanjem Infektivna dijareja Poreme}aji apsorpcije APD 19 Rektalno krvarenje i promjena u defekaciji Divertikularno oboljenje APD 20 Gall bolest mokra}nog mjehura Renalne kolike Hernije Kontracepcija Menopauza Infektivne bolesti: bolesti koje se sprije~avaju vakcinacijom APD 22 APD 23 APD 24 Prezentacija revizija klini~ke prakse specijalizanata APD 21 Mase u glavi Vje`be za Bol u ispit i vratu donjem dijelu le|a Limfomi Problemi vratne ki~me Teme iz kardio-pulmologije: 36 sati. infekcije. Plu}na embolija. jajnici. `eludac.II dio APD 12 Prezentacija revizija klini~ke prakse specijalizan ata APD 19 Ostali bitni dermatolo{ki problemi: Psoriasis Herpes zoster Zatajenje bubrega Nefroti~ni sindrom Pacijent na dijalizi APD 20 Ostali bitni dermatolo{ki problemi: Akne.^etvrtak. delirium ili depresija: {ta je u pitanju? Inkontinencija APD 4 Osteoporoza: prevencija i tretman Parkinsonov a bolest: kada je tremor zna~ajan Reumatolo{ki problemi kod starijih APD 10 APD 5 APD 6 Propisivanje Infekcije kod starijih: kod starijih atipi~ne pojave ^esti karcinomi kod starijih Psihologija starenja: {ta je normalno. 1-2 APD godi{nje APD 1 Uvod u sistem Pregled istorije i vje{tine fizikalnog pregleda Ezofagealni poreme}aji APD 2 Bolest pepti~nog ulkusa Iritabilni sindrom crijeva APD 3 Inflamatorno oboljenje crijeva Pankreatitis APD 4 Hepatitis i komplikacije oboljenja jetre APD 13 APD 14 APD15 APD 16 . APD 9 Pulmolo{ki problemi: Pleuralni izljev. Urticaria Prostatitis Karcinom prostate Broj 17 – Strana 85 Crveno oko Neplodnost: Seksualna disfunkcija: Strabizam pretrage i menad`ment Dispareunia Glaukoma Erektivna disfunkcija APD 22 Teme iz rehabilitacije : ^este povrede zglobova i inflamatorni problemi APD 23 Post-operati vna hroni~na njega: njega pacijenata sa osteotomijom Njega pacijenata sa amputacijama Hroni~ni bol APD 24 Prezentacija revizija klini~ke prakse specijalizanata Teme porodi~ne medicine: godina 1 (primjer) APD 1 APD 2 APD 3 prevencija kod novoro|en~adi i djece APD 9 Medicina rada: uvod Povrede na radu: prevencija i tretman APD 4 APD 5 Komunikacijske principi vje{tine radionica zdravlja stanovni{tva prevencija Prevencija kod djece i kod adolescenata odraslih . 2011.

primjena dokaza u praksi PICO metod APD 4 Klini~ki vodi~i AGREE instrument u ocjeni vodi~a Adaptacija vodi~a. 1-2 APD godi{nje APD 1 Uvod u sistem Pregled istorije i vje{tine fizikalnog pregleda Glavobolja: procjena. dijabetes. stariji pacijenti APD 2 Post-operativna njega i komplikacije: akutne i hroni~ne APD 3 Akutni abdomen APD 4 Klini~ke vje{tine: vje`banje manjih procedura Teme iz reumatologije-endokrinologije-dermatologijeinfektologije: 24 sata. Dermatologija: pigmentirane lezije benigne ili maligne Inflamatorni ko`ni HIV: prevencija rana dijagnoza problemi Ko`ne savjetovanje infekcije Teme iz pedijatrije: 36 sati. klasifikacija i tretman APD 2 Cerebrovaskularni incident: od prevencije do rehabilitacije APD 3 Vrtoglavica i sinkopa Poreme}aji pokreta Multipla skleroza APD 4 Kranijalni nervi. 7. 12 sati. pulmonalni problemi. skrining. 2-3 APDs godi{nje APD 1 Procjena zglobova Osteoartritis Reumatoidni arthritis druge inflamatorne artroze APD 2 Procjena tireoide Tireoidni poreme}aji: hipertireoidizam i hipotireoidizam Tireoidni karcinom APD 6 APD 3 APD 4 Diabetes mellitus: Diabetes mellitus: dijagnoza Dijetalni Upotreba insulina Komplikacije tretman Oralni lijekovi Teme iz javnog zdravstva. analiza zna~ajnih doga|aja. 2-3 APDs godi{nje APD 1 APD 2 APD 3 APD 4 Vje`banje klini~kih vje{tina: modeli Procjena i tretman ^esta uganu}a. politike i procedure. 1-2 APD godi{nje APD 1 Preoperativna procjena: kardiovaskularni problemi. gre{ke u porodi~noj medicini APD 11 Timski rad i strate{ko planiranje u PZZ/porodi~noj medicini Psihosocijalne teme: 12 sati. kriteriji. samoocjena i vanjska ocjena Softver za samoocjenu i vanjsku ocjenu Elektronski registri za hroni~na oboljenja Aplikacija DZ za akreditaciju TOM. kriti~ka ocjena dokaza. 2-3 APD godi{nje APD 1 Sistemi kvaliteta u PZZ/porodi~noj medicine Politika kvaliteta i sigurnosti u FBiH Zakon o sistemu pobolj{anja kvaliteta. 4 APD godi{nje APD 1 Procjena normalnog rasta i razvoja Njega novoro|en~adi Vodi~i i prevencija ^esti problemi novoro|ena~kog perioda APD 5 Egzantemi u djetinstvu APD 2 ^esti problemi u prve 2 godine: temperature URTI AOM LRTI APD 3 ^esti problemi u prve 2 godine: Gastro o~ni problemi sluh i govor febrilni napadi APD 7 ~esti problemi djece {kolske dobi: poreme}aj u~enja. prijavljivanje incidenata. sigurnosti i akreditacije. Bruceloza APD 6 APD 8 Okoli{ i zdravlje i uloga tima porodi~ne medicine APD 5 Procjena ko`nih lezija. 1-2 APDs godi{nje APD 1 Uvod u sistem Revizija anamneze i vje{tine fizikalnog pregleda: vje`banje na modelima Pregled dojke Pregled pelvisa APD 2 Skrining i prevencija u zdravlju `ene Karcinom cerviksa APD 3 Menstrualni poreme}aji: Adolescencija Disfunkcionalno uterino krvarenje Karcinom uterusa APD 4 Antenatalna i postpartalna njega i skrining: normalna trudno}a Propisivanje u trudno}i i laktaciji APD 9 Metodi i alati za pobolj{anje kvaliteta Indikatori izvedbe APD 10 Sigurnost pacijenta i upravljanje rizikom. Procjena pacijenata sa istegnu}a i vi{estrukim povredama opekotina frakture Pacijent sa poreme}enim nivoom svijesti/koma/{ok APD 5 Vje`banje klini~kih vje{tina: modeli APD 6 APD 7 APD 5 APD 8 Klini~ki audit. torzija. 4.Broj 17 – Strana 86 SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH ^etvrtak. 1-2 APD godi{nje APD 1 Anksiozni poreme}aji Racionalno propisivanje lijekova Psihotherapijske vje{tine APD 2 APD 3 APD 4 Poreme}aj li~nosti Somatizacija PTSD Studija Dijagnoza depresije. 2011. periferalne neuropatije Teme iz hirurgije: 12 sati. vaginalni iscjedak. 2-3 APD godi{nje APD 1 Reformske promjene u sektoru PZZ i koncept porodi~ne medicine u Federaciji BiH APD 2 Menad`ment u PZZ/porodi~noj medicine APD 3 Identifikacija zdravstvenih potreba i zahtjeva populacije tehnikom socijalno medicinske dijagnostike APD 7 Menad`ment nadzora i kontrole zaraznih oboljenja u PZZ/porodi~noj medicini APD 4 Istra`ivanja u javnom zdravstvu i njihova uloga u radu porodi~ne medicine APD 5 APD 7 APD 8 Tuberkuloza Tretiranje novih infekcija: npr. 12 sati. indikatori. problemi vida i sluha bihevioralni problemi APD 11 Adolescentski zdravstveni problemi APD 4 Muskuloskeletni problemi u periodu novoro|en~adi djetinstva Zdravstveno-statisti~ko Menad`ment nadzora i kontrole izvje{tavanje u PZZ/porodi~noj medicini hroni~nih nezaraznih oboljenja u PZZ/porodi~noj medicini APD 9 Implementacija programa prevencije bolesti ovisnosti u PZZ/porodi~noj medicini APD 10 Implementacija programa prevencije i unapre|enja mentalnog zdravlja u PZZ/porodi~noj medicini APD 11 APD 12 Zdravlje u Implementacija zajednici intervencija promocije zdravlja u PZZ/ porodi~noj medicini APD 6 ~esti problemi djece {kolske dobi: glavobolje Enuresis UTI APD 8 ~esti problemi djece {kolske dobi: nespu{teni testisi. Teme iz neurologije: 12 sati. pretra`ivanje dokaza na Internetu. obavezama i du`nostima pacijenata Eti~ka pitanja APD 12 Upravljanje projektom kvaliteta u domu zdravlja/porodi~noj medicini Hitnosti kod djece: Reanimacija: Vje`banje BCLS/ACLS klini~kih vje{tina: Povrede glave Napadi Trovanja i modeli predoziranja Teme iz ginekologije: 12 sati. spcijalisti~ko-kons ultativne za{tite i bolnica APD 8 Mjerenje zadovoljstva korisnika u porodi~noj medicine Sistem `albi u porodi~noj medicine Prava pacijenata u svjetlu novog Zakona o pravima. PIPOH metod APD 9 Karcinomi kod djece: ~esti tipovi Rad sa porodicom Hospitalizacija i djeca APD 10 Abdominalni bol kod djece dijareja Teme iz urgentne medicine: 24 sata. slu~aja Igranje uloga Racionalno propisivanje lijekova Bipolarni poreme}aji . sigurnosti i o akreditaciji u zdravstvu Koncept kvaliteta i sistem pobolj{anja kvaliteta APD 2 Akreditacijski standardi za timove porodi~ne medicine. dizajn audita APD 7 Veza ime|u PZZ/porodi~ne medicine. alergije APD 12 Adolescentski zdravstveni problemi Teme iz kvaliteta. facilitacija APD 6 Klini~ki putevi Metode razvoja Koncept integrirane za{tite APD 3 Medicina zasnovana na dokazima Formuliranje klini~kog pitanja.

Uloga kontinuiranog u~enja i profesionalnog rada uklju~uje kontinuiranu edukaciju i pona{anje prema standardima struke u klini~kom i eti~kom smislu. Sposobnost procjene stanja i dono{enja odluka za primjenu najboljeg na~ina lije~enja. a uklju~uju znanja o dijagnostikovanju psihi~kih poreme}aja. prikazi iz klini~ke prakse u kojima se raspravlja o dijagnosti~kim i terapijskim dilemama i mogu}nostima rje{avanja. psihijatriji starije dobi i problemima ovisnosti. centri za fizikalnu rehabilitaciju u zajednici. teoretske rasprave o primjerima iz prakse. socijalne radnike. uspostavljanje partnerskog odnosa sa pacijentom u kojem je pacijent aktivan u~esnik. odgovornost prema profesiji i dru{tvu. smisao za konsultacije sa drugim kolegama i razumijevanje vlastitih ograni~enja. kori{tenje socijalnog konteksta kao sredstva za rehabilitaciju i oporavak. 4. radne terapeute. PRAKTI^NI DIO EDUKACIJE Prakti~ni dio edukacije uklju~uje svakodnevni klini~ki posao koji se mora obavljati pod supervizijom. saradnja sa drugim stru~njacima i institucijama koji u~estvuju u lije~enju i organizaciji brige za osobe sa psihi~kim poreme}ajima. Tokom specijalizacije obavezna je promjena odjela i institucija prema planu specijalizacije. forenzi~ka psihijatrija. urgentnoj psihijatriji. statisti~ke evaluacije. Sposobnost efikasne saradnje sa pacijentom. TEORETSKA ZNANJA Teoretska nastava }e se odvijati prema programu definisanom od strane voditelja programa specijalizacije u obliku predavanja. stambeni programi). Tako|er su obavezna osnovna znanja iz neurologije i interne medicine. terapijske vje{tine da efikasno i eti~no rje{ava razli~ite pote{ko}e vezane za psihi~ku bolest. drugim stru~njacima i organizacijama koje u~estvuju u lije~enju. korisni~kim organizacijama Menad`erske sposobnosti odnose se na sposobnosti da svakodnevno uskla|uje razli~ite zadatke vezane za dono{enje odluka koje uklju~uju sredstva kojim raspola`e. Tokom specijalizacije treba objaviti samostalno ili u koautorstvu najmanje jedan stru~ni ili nau~ni rad. lije~enje u ku}i. multidisciplinarnim timom.osnovna teorijska nastava Klini~ka psihijatrija Alkoholizam i druge bolesti ovisnosti Psihoterapija Suradna psihijatrija Mentalno zdravlje u zajednici Forenzi~ka psihijatrija SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 17 – Strana 87 OSNOVNA 4 godine /48 mjeseci/ TRAJANJE 1 15 4 9 3 7 MJESTO OBAVLJANJA STA@A Medicinski fakultet Bolni~ki odjel psihijatrije Bolni~ki odjel psihijatrije Bolni~ki odjel psihijatrije Bolni~ki odjel psihijatrije Bolni~ki odjel psihijatrije Centar za mentalno zdravlje u zajednici zavod za javno zdravstvo Bolni~ki odjel psihijatrije. Specijalizantu mora biti osigurana dnevna supervizija za njegove klini~ke obaveze. Specijalizant tokom jedne godine mora imati najmanje 10 opserviranih klini~kih intervjua koji }e voditi u prisutnosti supervizora. Osnovna znanja odnose se na rad u razli~itim terapijskim sredinama: hospitalnoj psihijatriji (kratkog. Specijalizacija zapo~inje s po~etkom {kolske godine za sve specijalizante kako bi se omogu}io kontinuirani edukativni proces. forenzi~koj. Supervizija mora biti klini~ka i edukativna. Teoretska nastava se upisuje u specijalizantsku knji`icu. psihoterapija. Op}i dio traje 3 godine i 9 mjeseci. mentalno zdravlje u zajednici i socijalna psihijatrija. suradna (liaison) psihijatrija i psihosomatika). Prisustvovanje teoretskoj nastavi i izrada seminarskih radova su obavezni. Mora razviti sposobnost postavljanja istra`iva~kih pitanja. srednjeg i dugog trajanja). Fakultativni program }e se priznati kao dio subspecijalizacije za kandidate koji }e nastaviti sa subspecijalizacijom iz podru~ja fakultativnog programa. ~lanovima porodice. Cilj je da specijalizant razvija kompetentnost za dono{enje klini~kih odluka u svakodnevnoj praksi. Vje{tine se odnose na primjenu biolo{kih. mentalnom zdravlju u zajednici i socijalnoj psihijatriji. a odnose se na psihologe. analizu istra`ivanja i dono{enje kriti~kih zaklju~aka. PSIHIJATRIJA Vrsta specijalizacije: Trajanje specijalizacije: PLAN SPECIJALIZACIJE [IRA OBLAST Uvodni dio .^etvrtak. eti~kim smjernicama struke. a tokom 3 mjeseca kandidat uz op}i program bira fakultativne programe koji uklju~uju posebne edukacije iz posebnih podru~ja psihijatrije (klini~ka psihijatrija. direktnu superviziju klini~kog rada. liason psihijatriji. psihobiosocijalnom modelu razumijevanja psihi~ke bolesti i pristupa lije~enju. psihoterapiji. komunikaciju sa ~lanovima porodice. alkoholizam i druge ovisnosti. dnevne bolnice. sposobnost komunikacije u kojoj se prenose relevantne informacije pacijentu i ~lanovima njegove porodice. DEFINISANJE ZNANJA I VJE[TINA KOJE POLAZNIK STI^E ZAVR[ETKOM SPECIJALIZACIJE O~ekuje se da }e na kraju edukacije polaznik imati sljede}e kompetencije za specijalistu psihijatra: Sposobnost dono{enja odluka vezano za dijagnostikovanje i lije~enje psihi~kih poreme}aja. a uklju~uje vje{tine otkrivanja i definisanja psihopatolo{kih klini~kih nalaza. formulisanja hipoteza. medicinske sestre. edukaciju i rad u sistemu zdravstva Promotorski rad na podru~ju mentalnog zdravlja uklju~uje zalaganje za mentalno zdravlje i pobolj{anje lije~enja generalno u zajednici. Odre|eni broj sati teoretske nastave priznat }e se od u~estvovanja kongresima i drugim oblicima stru~ne edukacije. osoblje s kojim . DEFINISANJE OSNOVNIH ZNANJA I VJE[TINA Osnovna znanja iz psihijatrije su obavezna. kolegama. vrijeme za lije~enje pacijenta. ISTRA@IVANJA Specijalizant mora imati iskustvo u~estvovanja u istra`ivanju i provo|enju istra`ivanja. 3 3 3 48 Dje~ja psihijatrija Fakultativni program po izboru UKUPNO TRAJANJE I PO^ETAK SPECIJALIZACIJE IZ PSIHIJATRIJE Specijalizacija iz psihijatrije traje 4 godine. stru~nu politiku. Supervizija iz psihoterapije je obavezna kako u individualnom tako i u grupnom modelu. a uklju~uje diskusiju o primjerima iz prakse. Specijalizant }e se upoznati i ulogama drugih struka koje u~estvuju u lije~enju u psihijatriji. dizajniranja jednostavnog istra`ivanja. vanbolni~kim programima (centri za mentalno zdravlje u zajednici. Sposobnost uspje{ne komunikacije odnosi se na uspostavljanje humanog i eti~nog odnosa s pacijentom. 2011. Seminari uklju~uju najnovija saznanja iz pojedinih podru~ja psihijatrije. dje~ijoj i adolescentnoj psihijatriji. Napredovanjem edukacijskog procesa kandidat preuzima sve zna~ajniju odgovornost. dje~ja i adolescentna psihijatrija. psiholo{kih i socijalnih psihijatrijskih intervencija i sposobnost da ih integrira na optimalan na~in za svaki konkretan slu~aj. uspostavljanje odnosa ljekar-pacijent. dnevni centri. drugim stru~njacima. uspostavljanje specifi~nog terapijskog odnosa. seminara i klini~kih prikaza prema posebnim programima za pojedina podru~ja psihijatrije. specijalizirana ustanova za forenzi~ku psihijatriju ili odjel forenzi~ke psihijatrije Bolni~ki odjel psihijatrije Zavisno od programa raspola`e. 7.

Teoretski i kroz svakodnevni klini~ki rad specijalizanti }e savladavati slo`enu klini~ku sliku shizofrenije od klasi~nih opisa pa do aktualnog koncepta shizofrenije koji je osnova za terapijski pristup. ovladava primjenom psihofarmakoterapije za ovisnike o alkoholu i drugim psihoaktivnim sredstvima. Poseban naglasak bit }e na posttraumatskom stresnom poreme}aju i njegovoj psihosocijalnoj rehabilitaciji.4 mjeseca Cilj edukacije iz podru~ja alkoholizma i drugih ovisnosti je osposobljavanje specijalizanata za samostalno provo|enje kompleksnog programa primarne. kao i komorbiditeta. sekundarne i tercijarne za{tite. Predvi|a se usvajanje vje{tina dijagnosticiranja psihi~kih. diferentnim. tjelesnih i socijalnih komplikacija alkoholizma i drugih ovisnosti. odnosno psihoze koje se javljaju u maniji depresiji.2.5. diferencijalnom dijagnostikom i terapijom razli~itih vrsta poreme}aja raspolo`enja u trajanju od 4 mjeseca.) Specijalizant se upoznaje s klini~kim. vi{eporodi~ne grupne terapije. educirati u primjeni adekvatne terapije. ALKOHOLIZAM I DRUGE OVISNOSTI . ali i svim drugim socio i psihoterapijskim (posebno kognitivno-bihevioralnim) postupcima koji se koriste u tretmanu ovih poreme}aja. Osim farmakoterapije upoznati }e se sa psiho i socioterapijskim postupcima lije~enja psihoti~nih poreme}aja. distimiju i ciklotomiju. Pri tome treba nau~iti karakteristi~ne simptome i znakove pojedinih tipova poreme}aja. Ad. farmakodinamika i mogu}e kombinacije antidepresiva. kombinacije i algoritmi lije~enja razli~itih psihoti~nih poreme}aja.Broj 17 – Strana 88 SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH ^etvrtak. Trebat }e se nau~iti razlikovati temeljne tipove poreme}aja. Ad. Detaljno }e se izu~avati klasi~ni i atipi~ni antipsihotici. odabir ovisno i klini~koj slici. – sposobnost sticanja i preno{enja znanja. revolving door) C) zavod za bolesti ovisnosti D) klubovi lije~enih alkoholi~ara i klubovi lije~enih ovisnika o drogama. dok }e dio usvajati izradom seminarskih radova. Ad. porodi~ne terapije. KLINI^KA PSIHIJATRIJA 15 mjeseci Klini~ka psihijatrija uklju~uje znanja o op}oj psihopatologiji. te primjena socioterapijskih. fobi~ni poreme}aj. grupnoj. Ad. – promocija zdravlja. preko dijagnosti~kih postupaka. dijagnostikom i diferencijalnom dijagnostikom. 7. paranoidni poreme}aji i drugi shizofreniji sli~ni poreme}aji – Poreme}aji raspolo`enja (mani~no-depresivne psihoze) – Anksiozni poreme}aji – Hitna stanja u psihijatriji Ad. paranoidne psihoze. Budu}i da posebnu pa`nju treba obratiti na savladavanje umije}a propisivanja psihofarmaka. porodi~noj i partnerskoj psihoterapiji ovisnika o alkoholu i drogama.) U okviru psihoti~nih poreme}aja izu~avat }e se shizofrenija. Ad. shizofreniformna psihoza. pani~ni poreme}aj.1. Savladat }e se biolo{ke hipoteze nastanka depresivnih poreme}aja i farmakolo{ko lije~enje. diferencijalno dijagnosti~ko planiranje i u skladu s tim planiranje svih potrebnih laboratorijskih pretraga koje }e omogu}iti postavljanje kona~ne dijagnoze. bipolarni i unipolarni. te ovladava znanjima vo|enja porodi~ne terapije. – etika i propisi. parcijalnu hospitalizaciju i vanbolni~kim slu`bama na kojima se lije~i zadovoljavaju}i broj pacijenata.) Hitna stanja u psihijatriji specijalizant }e apsolvirati tokom rada. sudjeluje u individualnoj.3. 2011.4. neinvazivnim i invazivnim postupcima dijagnosticiranja alkoholne i drugih ovisnosti. Predvi|eno trajanje ovog dijela edukacije je 4 mjeseca. te pra}enju rehabilitacije i resocijalizacije ovisnika u saradnji s klubovima lije~enih alkoholi~ara i klubovima lije~enih ovisnika o drogama. – timski rad. vikend bolnica. kompleksnim programom lije~enja ovisnosti kroz akutni i intenzivni odjel psihijatrijske njege. Uz to }e se. Za vrijeme boravka na pojedinom Odjelu moraju usvojiti odre|ena znanja. Potrebno je da se specijalizanti detaljno upoznaju sa epidemiolo{kim i etiolo{kim faktorima nastanka bolesti uzimaju}i u obzir moderne biolo{ke teorije. Na svakom od navedenih Odjela specijalizanti trebaju pratiti najmanje pet bolesnika po~ev{i od njihovog primanja na Odjel.C. odjeljenjima za produ`eno lije~enje. OPIS PLANA I PROGRAMA SPECIJALIZACIJE IZ PSIHIJATRIJE OSNOVNA ZNANJA UVODNI DIO OSNOVNA TEORIJSKA NASTAVA 1 mjesec Osnovna teorijska nastava se provodi iz oblasti: – dono{enje klini~kih odluka. – upravljanja sistemom. socijalna fobija).) Upoznat }e se s klini~kom slikom. koji }e im dijelom biti prezentiran preko obaveznih sati teorijske nastave.) Specijalizant sudjeluje u radu subspecijalisti~ke ambulante za alkoholizam i ambulante za druge ovisnosti gdje se upoznaje s inicijalno-motivacijskim intervjuom s ovisnicima o alkoholu i drogama i njihovim porodicama.B. Ad. terapije. a tako|er i saradnjom na stru~nim radovima ili nau~nim projektima koji se na klinici odvijaju. Specijalizant }e dobiti znanja o farmakoterapiji anksioznih poreme}aja. opsesivno-kompulzivni poreme}aj. shizoafektivna psihoza. – komunikacijske vje{tine. tako|er. neurobiologiji psihi~kih poreme}aja.A. Naglasak je na shizofreniji koja je centralni problem u psihijatriji. Ad. psiholo{ko-somatskim. antipsihotici. vo|enjem individualne i grupne psihoterapije. senilnoj i presenilnoj demenciji. u skladu sa konceptom "revolving door" sistema specijalizant sudjeluje u radu terapijske zajednice. psihoterapijskih i farmakoterapijskih mjera lije~enja.) Specijalizant kontinuirano sudjeluje u radu klubova lije~enih alkoholi~ara i klubova lije~enih ovisnika o drogama. Upoznat }e se i sa primjenom elektrokonvulzivne terapije. Prakti~ni dio edukacije treba provoditi u sljede}im tipovima institucija: A) klini~ki odjel alkoholizma i odjel za druge ovisnosti B) odjel parcijalne hospitalizacije (dnevna bolnica za alkoholizam. a uz to }e nau~iti planiranje klini~kog ispitivanja psihofarmaka razli~itih grupa (antidepresivi. Edukacija se provodi na akutnim odjeljenjima i odjeljenjima intenzivne njege. Tu }e dodatno usavr{avati svoje prethodno poznavanje primjene psihofarmaka. te lije~enjem anksioznih poreme}aja (generalizirani anksiozni poreme}aj. farmakokinetika.) Specijalizant }e se upoznati s klini~kom slikom.D. klasifikaciji psihi~kih poreme}aja (MKB i DSM). u trajanju od 3 mjeseca. U okviru farmakoterapije izu~avat }e se skupine klasi~nih i selektivnih antidepresiva. Obavlja se na fakultetima zdravstvenog usmjerenja u ukupnom trajanju od 1 mjesec. njihov odabir. postupku dijagnosticiranja i lije~enja psihi~kih bolesti. Tom }e prilikom nau~iti postupak s bolesnikom u takvim situacijama kao i primjenu optimalne terapije. koji su bitan dio rehabilitacije i resocijalizacije ovisnika o . 1. sudjeluje u radu terapijske zajednice. dnevna bolnica za druge ovisnosti. pa sve do otpusta bolesnika iz bolnice.) Kroz dnevnu i vikend bolnicu klini~kog odjela za alkoholizam i druge ovisnosti. anksiolitici) kao i prepoznavanje nuspojava i interreakcije primijenjenih lijekova. individualne i grupne psihoterapije i socioterapije ovisnika o alkoholu i drogama. Ad. u nastavnim turnusima (ljetni i zimski semestar) po planu koji utvr|uju navedeni fakulteti.) Specijalizant }e nau~iti razrje{avanje akutnog i hroni~nog psihoorganskog sindroma u predvi|enom trajanju od mjesec dana. 2. Uklju~uje sljede}e poreme}aje: – Organski psihi~ki poreme}aji – Shizofrenija. farmakokinetske i farmakodinamske osobine. 4.

Osnovna znanja – Znanje o psihijatrijskim komplikacijama organskih bolesti – Edukacija o ulozi psihijatrijskih. 7. nagla{avanje pozitivnih tendencija. defektologa.^etvrtak. – Prevenciju mentalnih poreme}aja. socijalnog radnika i drugih suradnih stru~njaka. upotreba otvorenog i zatvorenog ispitivanja. Osim navedenog specijalizant bi. psiholo{kih i faktora pona{anja na patogenezu organske bolesti – Prepoznavanje uticaja bolesti. ekonomskim i socijalnim karakteristikama populacije za koju se za{tita pru`a u zajednici. – Tretman i rehabilitaciju. PSIHOTERAPIJA 9 mjeseci Cilj edukacije je upoznavanje specijalizanata s osnovnim psihoterapijskim znanjem i terapijskim tehnikama. psihoterapijski model po izboru specijalizanta Specifi~na znanja iz psihoterapije – Poznavanje teorijskih postavki psihoterapija baziranih na transferu – Poznavanje teorijskih postavki kognitivno-bihevioralnih terapija Op}e vje{tine zajedni~ke svim psihoterapijama (do kraja op}e psihijatrijske edukacije) – Uspostavljanje povjerenja. u okviru sticanja osnovnih znanja iz podru~ja alkoholizma i drugih ovisnosti. . Tokom specijalizacije specijalizant }e obraditi 50 ovisnika o alkoholu i 30 ovisnika o drogama. Prakti~ni dio edukacije provodi se u sljede}im ustanovama: – centrima za mentalno zdravlje u zajednici. MENTALNO ZDRAVLJE U ZAJEDNICI I SOCIJALNA PSIHIJATRIJA 7 mjeseci Program je usmjeren na op}i koncept mentalnog zdravlja u zajednici sa fokusom na: – Promociju mentalnog zdravlja. – legislativi na podru~ju mentalnog zdravlja. psihoterapijski model po izboru specijalizanta – Vo|enje najmanje jedne dugotrajne individualna terapija (12-18 mjeseci). ali ujedno i mjera prevencije ovisnosti o alkoholu i drugih ovisnosti u segmentu psihijatrije u zajednici. 3. – epidemiolo{kim. uklju~uju}i uloge psihologa. 30 seansi grupne psihoterapije i 40 seansi socioterapije. neprosu|ivaju}eg stila da bi se dozvolilo izra`avanje osje}aja. – socioterapijski odjeli klinika i odjeli za parcijalnu hospitalizaciju. – poliklini~ki odjeli – socijalno-zdravstevne ustanove – zavodi za javno zdravstvo. Sudjelovat }e u 30 seansi porodi~ne psihoterapije. – Ranu intervenciju. razvijanje suportivnog pristupa – Pra}enje i modifikacija vlastitog stila komunikacije i emocionalnih reakcija na bolesnika – Prepoznavanje situacije kad postoji potreba za supervizijom i podr{kom – Vo|enje kratkog porodi~nog intervjua u svrhu dobivanja i pru`anja informacija – Osigurati razvijanje i odr`avanje strukture terapije kroz neprestano nadziranje granica – Pokazati svjesnost o va`nosti odnosa izme|u pacijenta i lije~nika i doprinosa faktora empatije – Pokazati sposobnost da se terapija zavr{i obzirno i s razumijevanjem pacijentovih osje}aja prema kraju Specifi~ne vje{tine iz psihoterapije za sve specijalizante psihijatrije. Cilj ovog dijela edukacije je usvajanje znanja o: – strukturi i na~inu pru`anja usluga skrbi u zajednici. 4. hospitalizacije i terapijskih postupaka na psiholo{ko funkcioniranje bolesnika – Upoznavanje s osnovnim terapijskim modelima (psihoterapijski i farmakoterapijski) u radu s organskim bolesnikom Osnovne vje{tine – Sticanje vje{tina intervjua i brze dijagnostike – Procjena psihopatolo{kih procesa i njihovog uticaja na lije~enje (procjena kognitivnih sposobnosti bolesnika za odlu~ivanje u terapijskom procesu) – Sposobnost interveniranja odgovaraju}im terapijskim pristupom (psihoterapija. 2011. – na~elima saradnje u brizi za mentalno zdravlje izme|u pojedinih razina zdravstvene za{tite. Trebaju se razviti kroz lije~enje pacijenta u kratkotrajnoj i dugotrajnoj terapiji upotrebljavaju}i razli~ite modele terapije. svladavanje specifi~nosti forenzi~ke psihijatrije u ovisnika o alkoholu i drugim psihoaktivnim sredstvima. – ulozi psihijatrijske njege u za{titi du{evnih bolesnike u zajednici. ovladao sljede}im znanjima i vje{tinama: provo|enjem konsultativnosaradne (liaisonske) psihijatrije ovisnika o alkoholu i drugim psihoaktivnim sredstvima. SURADNA (LIAISON) PSIHIJATRIJA I PSIHOSOMATIKA 3 mjeseca Primarni cilj edukacije iz suradne psihijatrije je upoznavanje sa psiholo{kim specifi~nostima koje prate organsku bolest {to se posti`e rotacijom kroz razli~ite organske odjele kako bi se specijalizant upoznao s posebnostima i komplikacijama koje prate pojedine organske bolesti. Op}a znanja iz psihoterapije za sve specijalizante psihijatrije – Bazi~no razumijevanje teorije psihoterapije – Poznavanje klini~kog zna~enja verbalne i neverbalne komunikacije sa stajali{ta pacijenta i psihijatra – Poznavanje zna~enja vlastitih osje}aja u bilo kojoj klini~koj situaciji – Poznavanje zna~enja terapijskog saveza u odnosu ljekar/pacijent – Poznavanje zna~enja motiviranja pacijenta i njegove porodice radi smanjivanja anksioznosti i pobolj{anja saradljivosti u vezi plana lije~enja – Psihoterapijska formulacija psihijatrijskog poreme}aja – Prepoznati kad je nu`no u`e specijalisti~ko lije~enje – Vo|enje najmanje 3 kratkotrajne terapije (12-16 seansi). – savremenim strategijama reformi mentalnog zdravlja. prihva}anje negativnih osje}aja. dobivanje i razja{njavanje informacije. – na~elima multidisciplinarne saradnje u brizi za mentalno zdravlje na primarnom nivou zdravstvene za{tite. SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH – Broj 17 – Strana 89 alkoholu i drogama. logopeda. upotreba nedirektivnog. EST) u razli~itim okru`enjima organskog odjela – Prepoznavanje komplikacija koje prate ili onemogu}avaju odre|eni terapijski pristup ovisno o osnovnoj bolesti – Promocija povezivanja psihijatra i organskih ljekara kroz suradni (liaison) model kao i sticanje vje{tina komunikacije s organskim bolesnikom i medicinskim timom 5. – Sticanje vlastitog iskustva u grupnoj psihoterapiji – Vo|enje grupne psihoterapije u bolni~kom settingu – Sticanje vlastitog iskustva u kognitivno-bihevioralnoj terapiji Odabir modela psihoterapije za edukaciju po vlastitom izboru – Vo|enje 3 pacijenta u kratkotrajnoj terapiji po vlastitom izboru – Vo|enje jednog pacijenta u individualnoj dugotrajnoj terapiji po vlastitom izboru 4. Sudjelovati }e u radu kluba lije~enih alkoholi~ara 20 puta. lije~enje komorbidnih somatskih i psihi~kih poreme}aja u ovisnika o alkoholu i drogama. – na~elima provo|enja javnozdravstvenih programa na podru~ju mentalnog zdravlja. farmakoterapija. te kluba lije~enih ovisnika o drogama 5 puta.

– Prisustvo svim konzilijarnim prikazima forenzi~kih ispitanika. Tokom boravka u centru ili odjelu za krizna stanja specijalizant usvaja tehnike intervjua osoba u kriznim stanjima. U poliklini~kom odjelu specijalizant sudjeluje u pru`anju vanbolni~kih usluga za akutne i hroni~ne bolesnike te u provo|enju dijagnosti~kih postupaka. indikatori kvaliteta brige za mentalno zdravlje u sistemu zdravstva. sa~injavanja plana tretmana uz diskusiju o mogu}im medicinskim. savladava komunikacijske vje{tina u timskom radu. teoretski okvir multidiciplinarnog rada i sveobuhvatnog pristupa. Specijalizant se tako|er upoznaje s legislativom na podru~ju za{tite mentalnog zdravlja te savremenim pristupima u reformi mentalnog zdravlja. upu}ivanje. Aktivno sudjelovanje u svim vidovima grupnog forenzi~kopsihijatrijskog tretmana. – Prisustvo na najmanje ~etiri rasprave s podru~ja hospitaliziranog prava. – Aktivno individualno vo|enje forenzi~kog tretmana najmanje ~etvoro forenzi~kih pacijenata (pod nadzorom mentora). tehnike savjetovanja. transer. medijima. 7. – Izrada ~etiri ekspertize (u mentorskom aran`manu). analize i ocjene mentalnog zdravlja stanovni{tva te dr`avni registar oboljelih od mentalnih bolesti i poreme}aja. timski rad i vo|enje u timu. iz grupne terapije djece i adolescenata. te se pripremiti za pristup podru~jima od posebnog stru~nog i nau~nog interesa. te osnove kognitivno bihevioralnog pristupa (teorije u~enja. – Prisustvo na najmanje ~etiri glavne rasprave (s podru~ja krivi~nog odnosno gra|anskog prava). sekundarnoj i tercijarnoj razini. ste}i osnovna znanja i vje{tine iz porodi~ne terapije. 4. rad u antistigma programima i kampanjama. vjerskim i drugim institucijama koje su od zna~aja u prevenciji i promociji mentalnog zdravlja. ukupno 20 sati). – Aktivno sudjelovanje u izradi medicinske dokumentacije. intervencije u krizi. rad s porodicama korisnika. kontaktu sa drugima i pacijentima. Upozna}e se sa specifi~nostima psihofarmakolo{kog pristupa i njegovom kombiniranju s psihoterapijskim intervencijama. te na~inima njene saradnje s primarnom zdravstvenom za{titom i ustanovama u sistemu socijalne skrbi. vje{tine rada u rehabilitacionim programima. u~estvuje u prakti~nom preventivnom ili promotivnom radu u zajednici. razvijenost mentalnog zdravstvenog sistema unutar zdravstvenog sistema (komparacija kao indikator brige za mentalno zdravlje). Od vje{tina savladava vje{tine rada u mutlidiciplinarnom timu. otpori i njihove specifi~nosti). Specijalizanti trebaju nadalje dobiti ono znanje i vje{tinu u izvanbolni~koj (poliklini~koj) slu`bi za dje~ju i adolescentnu psihijatriju i psihoterapiju. modifikacije pona{anja) i osnove teorije sistema bitne za pristup u porodi~noj terapiji. Institucije u kojima }e se provoditi edukacija: – Psihijatrijske klinike – Klini~ki odjeli za forenzi~ku psihijatriju – Specijalizirane ustanove za forenzi~ku psihijatriju 7. srednjim medicinskim osobljem. te moraju upoznati osnove indikacije i lije~enja. U socijalno-zdravstvenoj ustanovi specijalizant se upoznaje sa sudjelovanjem sistema socijalne za{tite u pru`anju usluga u zajednici. mehanizmi odbrane. upoznavanje sa na~inima ostvarivanja kontakata sa slu`bama primarne zdravstvene za{tite. te postupke savjetovanja putem telefona. DJE^JA PSIHIJATRIJA 3 mjeseca Tokom specijalizacije specijalizanti psihijatrije trebaju ste}i osnovna znanja i vje{tine u procjenjivanju psihi~kog razvoja. defektolozima. socijalnim radnicima. uklju~uju}i rad s porodicom i u`om zajednicom. O~ekuje se da steknu vje{tinu u vo|enju konsultacija i osnovna znanja i vje{tine u primjeni terapijskih postupaka. vje{tine u provo|enju ispitivanja potrebe jedne zajednice. metodologija sa~injavanja liste indikatora mentalnog zdravlja. na~ine pra}enja. psihoedukativnim i socijalnim intervencijama vezanim za slu~aj. upoznati se s psihopatologijom i dijagnostikom u ambulantnom odnosno vanbolni~kom tretmanu u dje~joj i adolescentnoj psihijatriji. pra}enje kvaliteta usluga i zadovoljstva korisnika. kontratransfer. koje im je potrebno za izvo|enje jedne od dviju ponu|enih psihoterapijskih tehnika po svom izboru (psihodinamske ili kognitivno-bihevioralne). Specijalizanti }e nau~iti planirati terapijske postupke ovisno o dijagnozi. upoznati se s praksom rada na klini~kom (bolni~kom) odjelu. Na socioterapijskom odjelu klinike specijalizant sudjeluje u provo|enju socioterapijskih postupaka u lije~enju akutnih. U ovim se ustanovama specijalizant upoznaje i s organizacijom poliklini~ke slu`be. U tu svrhu upoznati }e se s teorijskim spoznajama iz psihodinamske teorije (nesvjesno. individualnim potrebama djeteta i adolescenta. rodnu i spolnu senzitivnost vezano za mentalno zdravlje. prakti~an rad u korisni~koj organizaciji vezan za psihoedukaciju. sekundarnom i tercijernom nivou. te ljekarima drugih struka u dijelu koji se odnosi na liaison psihijatriju. uklju~uju}i mjere za o~uvanje i unapre|enje mentalnog zdravlja. 2011. upoznati njihove specifi~nosti i modifikacije vezane za razvojnu dob pacijenata. FORENZI^KA PSIHIJATRlJA 3 mjeseca Cilj: upoznavanje s osnovnim zadacima na podru~ju psihijatrijskih vje{ta~enja i na podru~ju forenzi~ko-psihijatrijskog tretmana. socijalnim slu`bama. prikazi ~lanaka iz doma}e i strane literature i sl. terapijske postupke. S obzirom na mjesto i ulogu psihoterapije u dje~joj i adolescentnoj psihijatriji specijalizant }e imati odgovaraju}e supervizore za pojedine psihotreapijske tehnike. lobiranje. nevladinim organizacijama. 6. gerontopsihijatrijskih bolesnika te bolesnika s mentalnom retardacijom. Tokom boravka u zavodu za javno zdravstvo specijalizant treba upoznati ulogu i aktivnosti ove ustanove. Prakti~ni rad obuhvata: – psihijatrijski pregled prvi psihoterapijski intervju – upoznavanje s na~elima dijagnosti~ko indikacijskog postupka uz opservaciju psihoterapijskog intervjua i samostalni rad – konsultacije tokom opservacija i samostalnog rada . te koordinacije terapijskim timom. te prilago|eno mogu}nostima porodice. vje{tina sa~injavanja psihoedukativnog materijala za korisnike i njihove ~lanove porodice. te sudjeluje u provo|enju ovakvog na~ina lije~enja. Posebna }e se pa`nja posvetiti pripremi za timski rad u saradnji s psiholozima.Broj 17 – Strana 90 SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH – – – ^etvrtak. Sadr`aj edukacije Teorijski sati predavanja (u okviru op}eg plana predavanja za sve specijalizante): – Psihijatrija i zakon – Forenzi~ka psihopatologija – Op}i principi psihijatrijskog vje{ta~enja Psihijatrijska vje{ta~enja na podru~ju krivi~nog prava Psihijatrijska vje{ta~enja na podru~ju gra|anskog prava Psihijatrijska vje{ta~enja na podru~ju hospitalizacijskog prava – Forenzi~ka psihijatrija dje~je i adolescentne dobi – Terapija u forenzi~koj psihijatriji – Procjena rizika u forenzi~koj psihijatriji – Terapija u forenzi~koj psihijatriji – Eti~ka pitanja u forenzi~koj psihijatriji – Istra`ivanja u forenzi~koj psihijatriji Prakti~ni dio odvijat }e se putem seminara i vje`bi (prikazi slu~ajeva. psiholo{kim. Tokom rada na odjelima za parcijalnu hospitalizaciju specijalizant usvaja znanja o postavljanju indikacija za parcijalnu hospitalizaciju. inidikatore mentalnog zdravlja. U centrima za mentalno zdravlje u zajednici specijalizant usvaja i upoznaje se sa op}im konceptom mentalnog zdravlja u zajednici i organizacijom slu`bi mentalnog zdravlja u zajednici (formalne i neformalne slu`be). upu}ivanje. Specijalizant treba usvojiti znanja o tehnikama socioterapije. te na~inima saradnje sa zdravstvenim sistemom na primarnom. {kolskim. vo|enje slu~aja. hroni~nih. strategiju unapre|enja za{tite mentalnog zdravlja na primarnoj.

GODINA – sticanje kompetentnosti za dijagnosticiranje psihijatrijskih bolesti. sudjelovanje u radu i vo|enju kluba kroz godinu dana (nu`nost sticanja do`ivljaja kontinuiteta u lije~enju). 4. – sticanje znanja o ambulantnom psihijatrijskom lije~enju kroz superviziju bolesnika vo|enog u ambulantnom settingu. – provjera znanja. – specijalizant odlu~uje o izboru jedne od psihoterapijskih tehnika ~iju }e edukaciju zavr{iti tokom specijalizacije. – osnovni terapijski modeli u lije~enju djece i adolescenata. 2011. – osnovne spoznaje o psiholo{kim komplikacijama organskih bolesti. 3. hipo i hipertireoza. dijagnosticiranje i hitno zbrinjavanje hitnih internisti~kih entiteta. – koterapijsko iskustvo u vo|enju grupne psihoterapije u bolni~kim uslovima. – supervizije povr{inskih. – sticanje vje{tina u saradnji s ljekarima drugih specijalnosti. provjera znanja. – uvod u kognitivno-bihevioralne tehnike. – sticanje osnovnog znanja o psiholo{kom.vo|enje kratke na transferu zasnovane psihoterapije s djetetom ili adolescentnom odnosno kognitivno bihevioralne terapije – vo|enje savjetovanja s roditeljem – primjena psihofarmakolo{kog prisutpa Specifi~ne vje{tine – sticanje vlastitog iskustva u individualnoj psihoterapiji – sticanje iskustva u radu sa porodicama – sticanje iskustva u radu na psihoanaliti~koj psihodrami IZVEDBENI PROGRAM SPECIJALIZACIJE 1. – sticanje vje{tina u zbrinjavanju psihijatrijskih kriznih situacija. epilepti~ki status. socijalni radnici. ishemi~na bolest srca. odgovornost za ostale sudionike u njezi za psihijatrijskog bolesnika (medicinske sestre. Psihijatrija – osnovna i specijalna psihopatologija. konsultativna i suradna (liaison) psihijatrija. – hitna stanja u internoj medicini: {ok. neuroradiolgija 3 mjeseca – provodi se ve}inom u hitnoj neurolo{koj slu`bi. nefrologija: akutno zatajenje bubrega. – upoznavanje s ambulantnom psihijatrijskom slu`bom. iznenadna smrt. – SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 17 – Strana 91 upoznavanje s osnovama tehnike na transferu zasnovane individalne psihoterapije djeteta i adolescenta – upoznavanje s tehnikom psihoterapijskih konsultacija s parom roditelj. demencije. psihoaktivne supstance. specifi~nosti psihijatrijskog intervjua i komunikacije s psihijatrijskim – – – bolesnikom. psiholo{ki. trombocitopenije. – lije~enje ovisnosti u zajednici.). infekcije mokra}nog sistema. okupacioni terapeuti i sl. – kontinuirane supervizije ambulantnog tretmana ovisnika. – sticanje spoznaja o hitnim psihijatrijskim intervencijama. farmakolo{kom pristupu u lije~enju najzna~ajnijih psihijatrijskih bolesti. vanbolni~ki). plu}na embolija. leukemije. sr~ane aritmije. djetinjstva i adolescencije – temelji psihopatologije u dje~joj i adolescentoj psihijatriji – procjena i indikacija za terapiju – teorijske osnove terapijskih tehnika (individualne dinami~ke psihoterapije. suportivnih psihoterapijskih terapija. – sticanje sposobnosti za lije~enje naj~e{}ih psihijatrijskih bolesti i prepoznavanja komplikacija medikamentozne terapije. GODINA Provodi se u mati~noj ustanovi specijalizanta (ako ustanova ispunjava uslove). – osnovne spozanje o na~inu funkcioniranja vanbolni~ke psihijatrijske njege i za{tite. sl. Interna medicina 1 mjesec – provodi se ve}inom u hitnoj internisti~koj slu`bi. – vo|enje u superviziji bolesnika s psiholo{kim komplikacijama organske bolesti. intrakranijalna krvarenja. grupne terapije i psihoanaliti~ke psihodrame) – specifi~nosti u kori{tenju psihofarmaka u dje~joj i adolescentnoj dobi – prevencija psihi~kih poreme}aja u dje~joj i adolescentnoj psihijatriji Osnovne vje{tine – vo|enje psihoterapijskog intervjua s djetetom ili adolescentom – vo|enje psihoterapijskog intervjua s roditeljem – procjena i dijagnoza – postavljanje pravilne indikacije za terapijske intervencije – provo|enje terapijskih postupaka . – vo|enje grupe ovisnika. rehabilitacija psihijatrijskog bolesnika u zajednici. O~ekuje se da na kraju prve godine specijalizant ima osnovne spoznaje o: Neurologija. porodi~ne terapije. hematologija: anemije. upale mozga i mo`danih ovojnica). upala plu}a. – provjera znanja. kognitivno bihevioralne terapije. kontinuirano vo|enje psihoterapijske grupe na bolni~kom odjelu kroz 6 mjeseci (u superviziji). dijebetes. akutni holecistitis. 4. arterijska hipertenzija. – samostalno.dijete – upoznavanje s osnovama porodi~ne terapije pomo}u opservacije psihoetrapijskog procesa – upoznavanje s tehnikom psihoanaliti~ke psihodrame putem opservacija i sudjelovanja u terapijskom timu Osnovna znanja – psihi~ki razvoj u razdoblju dojena{tva. 7. kardiopulmonalna resuscitacija. feohromocitom. – klubovi lije~enih ovisnika. – teoretski dio vezan uz prepoznavanje. – osnovni pojmovi u tretiranju ovisnosti. razli~iti psihijatrijski entiteti i njihova implikacija na terapijske intervencije. GODINA – sticanje znanja u lije~enju ovisnosti (alkohol. – uvod u osnovne psihodinamske fenomene. – prepoznavanje i rje{avanje komplikacija farmakolo{kog lije~enja. dijagnosticiranje i hitno zbrinjavanje hitnih neurolo{kih entiteta (epilepsije. – vlastito iskustvo u grupi.^etvrtak. tumori mozga. osnovni koncepti bolni~ke psihijatrijske njege. – osnovne spoznaje o dje~joj i adolescentnoj psihijatriji. – specifi~nost terapijskog pristupa u organskoj medicini. ulkus `eluca i dvanaestopala~nog crijeva. – teoretski dio vezan uz prepoznavanje. 2. – hitne psihijatrijske intervencije . – uvod u vremenski odre|ene. na simptom fokusirane psihoterapijske tehnike. traume mozga. akutni pankreatitis.potpuna kompetentnost za rije{avanja hitnih psihijatrijskih stanja. . psiholozi. GODINA – sticanje potpune kompetentnosti za medikamentozno lije~enje psihijatrijskih bolesti. pulmologija: KOBP. – teorijske spoznaje o psihoterapijskim tehnikama. – zapo~injanje vo|enja 1 pacijenta u individualnoj dugotrajnoj psihoterapiji. gastroenterologija: gastrointestinalno krvarenje. kardiologija: zatajivanje srca.) osnove terapijskog pristupa u psihijatriji (farmakolo{ki.

shizofrenija i njoj sli~ni poreme}aji. hijerarhije. jednog heroinskog ovisnika i jednog ovisnika o psihostimulativnim drogama – Sudjelovanje jednom sedmi~no u radu kluba lije~enih alkoholi~ara i kluba lije~enih ovisnika o drogama Kompetentnost u samostalnom provo|enju porodi~nog postupka i rje{avanja kriznih intervencija kod porodice ovisnika o alkoholu i drogama – Vje{tinu vo|enja terapijskog postupka sa adolescentima konzumentima alkohola i droga – Sudjeluje u izradi psihijatrijskog vje{ta~enja s ovisnikom o alkoholu i posebno s ovisnikom o drogama – Sudjeluje u epidemiolo{kom istra`ivanju i analizama podataka na podru~ju ovisnosti o alkoholu i drugim drogama – Sudjeluje na podru~ju nau~no-istra`iva~kih djelatnosti u okviru alkohologije i drugih ovisnosti. – Upotreba vremenskog limita kao terapijskog faktora. podsistema. – Pokazivanje svjesnosti o va`nosti zavr{etka. Fakultativni program obuhvata ~etiri osnovna podru~ja: teorija. ali }e specijalizant zainteresiran za ovu edukaciju mo}i nastaviti edukaciju do potpune kompetentnosti i u potpunosti zavr{iti edukaciju tokom u`e specijalizacije iz psihoterapije. Upotreba paradoksa i "pripisivanja simptoma". kroz fakultativni dio specijalizacije podi`e: – Kompetentnost u provo|enju terapijskih intervencija u hitnim stanjima kod ovisnika o alkoholu i drogama – Sposobnost samostalnog vo|enja grupne terapije ovisnika o alkoholu i drogama na klini~kom odjelu – Sposobnosti samostalnog vo|enja terapije porodice ovisnika o alkoholu i drogama – Spoznaje o na~inu funkcioniranja specijalizirane vanbolni~ke njege i za{tite za ovisnike o alkoholu i drogama – Znanja o specijaliziranom ambulantnom postupku s ovisnicima o alkoholu i drogama. antidepresivi. Razumijevanje strukturalnih ~injenica u porodici: granica. – sticanje potpune kompetentnosti u dugotrajnoj individualnoj psihoterapiji kroz vo|enje pacijenata u superviziji kroz 3 godine specijalizacije. Znanja: – Teorijske postavke psihoterapija baziranih na transferu. a zavr{ava tokom u`e specijalizacije. – Psihoterapijska formulacija psihijatrijskih poreme}aja. – Upotreba odgovaraju}eg terapijskog stila. Ciljevi za dugotrajnu psihoterapiju – Definirana kao psihoterapija unutar bilo kojeg terapijskog modela kroz 12 i vi{e mjeseci trajanja. – Nastanak i produbljivanje znanja o komplikacijama farmakolo{kog lije~enja. Znanja i vje{tine: – Produbljivanje spoznaja o psihoterapijskim postupcima i metodama koje specijalizant mo`e indicirati i zapo~eti u samostalnom radu. Razumljivo je da je dugotrajnu psihoterapiju te{ko organizirati jer specijalizanti mijenjaju odjele i bolnice. 7. 3. – Saznanja o savremenoj terapiji naj~e{}ih klini~kih entiteta koji se dijele na ona iz biolo{ki temeljene terapije i na ona iz psihoterapije i socioterapije. – Dobijanje spoznaja i prakti~ni rad u okviru psihosocijalne rehabilitacije. GODINA – specifi~nost psihijatrijskih bolesti u starijoj dobi. Na taj na~in edukantu je omogu}eno da za vrijeme specijalizacije zavr{i kompletni teorijski program. – Daljnji razvitak vje{tina vo|enja terapijskog intervjua. – Razumjeti me|uodnos izme|u psihoterapijskog lije~enja i dugih komponenti u sklopu brige za pacijenta. – osnove forenzi~ke psihijatrije. psihofarmakoterapija i komplikacije psihofarmakoterapije. Porodi~na edukacija. ALKOHOLIZAM I DRUGE OVISNOSTI – Specijalizant uz ve} usvojena osnovna znanja i vje{tine s podru~ja alkohologije i drugih ovisnosti. – terapijski pristup u lije~enju psihi~kih bolesti u starijoj dobi. 5. – Vo|enje 3 dodatne kratkotrajne terapije (12-16) seansi. kognitivni).Broj 17 – Strana 92 – SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH – ^etvrtak. prakti~ni rad s pacijentom i pra}enje terapijskog procesa uz supervizije i konsultacije. – Razvoj vje{tina vo|enja terapijskog intervjua. a iskustveni dio bi zapo~eo tokom specijalizacije. no neka znanja i vje{tine mogu se nau~iti jedino kroz du`e vremensko razdoblje. – Formuliranje fokusa lije~enja. – Upotreba transfera i kontratransfera. 2011. – nastavak supervizije 1+1 bolesnika u dugotrajnoj individualnoj psihoterapiji. – specifi~nosti rada i terapijskog pristupa na dje~jem (adolescentnom) psihijatrijskom odjelu. – Teorijske postavke kognitivno-bivevioralnih terapija. – zavr{etak edukacije iz izabrane psihoterapijske tehnike. rje{avanje problema `rtvenog jarca. a zavr{io kroz programe u`e specijalizacije. PSIHOTERAPIJA Cilj fakultativnog programa iz psihoterapije u okviru specijalizacije psihijatrije je osposobljavanje specijalizanta za samostalno i kompetentno obavljanje dijagnosti~ko-indikacijskih postupaka kao i za odre|ene psihoterapijske tehnike. – Nastavak i produbljivanje znanja specifi~nih vje{tina iz psihoterapije iz op}eg dijela specijalizacije. Specijalizant s posebnim interesom za psihoterapiju zapo~inje edukaciju iz dugotrajnih psihoterapijskih tehnika i nastavlja je po zavr{etku specijalizacije. Strukturalne intervencije. – Specijalizant treba nau~iti samostalno rje{avati hitna stanja u psihijatriji. anksiolitici. Ciljevi za kratkotrajnu psihoterapiju – Kratkotrajna psihoterapija definirana je kao psihoterapijski tretman od 16 seansi ili manje. 4. Neke psihoterapijske tehnike ne}e se mo}i u potpunosti zavr{iti tokom specijalizacije. Znanja: – Teorijske spoznaje o djelovanju psihofarmaka (antipsihotici. – Teorijske i prakti~ne spoznaje o elektrostimulacijskoj terapiji. te primjeni kognitivno-bihevioralne psihoterapije u lije~enju spomenute kategorije bolesnika – Samostalnog vo|enja dugotrajnog psihoterapijskog postupka tri slu~aja ovisnosti o alkoholu. bihevioralni. stabilizatori raspolo`enja i ostali lijekovi koji se koriste u tretmanu psihi~kih poreme}aja). – Savremene spoznaje o psihoterapijskoj formulaciji psihijatrijskih poreme}aja kroz 3 osnovna modela (psihodinamski. – Pripremna faza porodi~ne i partnerske terapije. . komunikacijskih kanala. 2. Vje{tine: – Nastavak i produbljivanje znanja op}ih vje{tina zajedni~kih svim psihoterapijama iz op}e psihijatrijske edukacije. – Vo|enje grupne psihoterapije u ambulantnom settingu. vlastiti do`ivljaj terapijskog procesa. – fakultativni programi. poreme}aji raspolo`enja i anksiozni poreme}aji). KLINI^KA PSIHIJATRIJA – Cilj fakultativnog programa iz klini~ke psihijatrije je osposobljavanje specijalizanta za samostalno i kompetentno obavljanje dijagnosti~kog i terapijskog postupka za naj~e{}e psihijatrijske entitete (organski psihi~ki poreme}aji. FAKULTATIVNI PROGRAMI 1. – Vo|enje 1 dodatne dugotrajne individualne terapije. – Planiranje vremenski ograni~enog tretmana od 8-16 seansi.

). socijalnim slu`bama. medijima. – dijagnostika i lije~enje psihijatrijskih poreme}aja na nepsihijatrijskim odjelima. – osnovnim medicinskim postupcima i njihovom uticaju na psihi~ki status. – u~estvovanje u prakti~nom preventivnom ili promotivnom radu u zajednici. 2011. kao i unutar samog medicinskog tima. 4. U okviru fakultativnog (izbornog) programa specijalizant u superviziji vodi brigu za razli~ite organske bolesnike kod kojih postoji rizik za pojavu psiholo{kih komplikacija njihove osnovne bolesti.dijete – sticanje znanja iz podru~ja forenzi~ke psihijatrije u dijelu koja se odnosi na dje~ju i adolescentnu dob . Edukant bi za vrijeme specijalizacije zavr{io potpun teorijski program.5 mjeseca specijalizant je uklju~en u rad u hitnoj. rad s hirur{kim bolesnikom (preoperativna i postoperativna skrb). – tretmanu bolesnika s bolnim sindromom. – upoznavanje sa na~inima ostvarivanja kontakata sa slu`bama primarne zdravstvene za{tite. – konsultativni i saradni (liaison) pristup u lije~enju. poreme}aji u~enja) i njihovim neurobiolo{kim korelatima te posebnostima farmakolo{kog. – tretmanu bolesnika s problemom ovisnosti. – u~estvovanje u rehabilitacionim programima. – u~estvovanje u radu s porodicama korisnika. te za sudjelovanje u izradi i provo|enju programa za{tite za osobe s psihi~kim pote{ko}ama u zajednici. psiholo{kim. Ciljevi edukacije: – biopsihosocijalni pristup bolesti i medicinskoj praksi. MENTALNO ZDRAVLJE U ZAJEDNICI i SOCIJALNA PSIHIJATRIJA Cilj fakultativnog programa iz mentalnog zdravlja u zajednici i socijalne psihijatrije je osposobljavanje specijalizanta za samostalno obavljanje psihijatrijskih usluga koje se pru`aju u zajednici. – osnovni transferni i kontratransferni problemi na nepsihijatrijskim odjelima. – sa~injavanje plana tretmana uz diskusiju o mogu}im medicinskim. psihoedukativnim i socijalnim intervencijama vezanim za slu~aj. – tretmanu bolesnika u diferentnim medikolegalnim situacijama (pitanje sposobnosti bolesnika za prihvatanje ili neprihvatanje odre|enog terapijskog postupka). transplantacijskog odjela. – u~estvovanje u sa~injavanju psihoedukativnog materijala za korisnike i njihove ~lanove porodice. Specijalizant treba ste}i znanja o: – tretmanu bolesnika sa suspektnom psihijatrijskom bole{}u ili prija{njim psihijatrijskim lije~enjem kao i upotrebom psihotropnih lijekova. – tretmanu bolesnika u hitnim situacijama. lobiranje. – savladavanje komunikacijskih vje{tina u timskom radu. Teorijski seminari uklju~uju edukaciju o specifi~nostima terapijskog pristupa onkolo{kom bolesniku. – tretmanu suicidalnog i homicidalnog organskog bolesnika. – tretmanu bolesnika koji sam tra`i psihijatrijsku pomo}. 7. – tretmanu bolesnog djeteta. – prakti~an rad u korisni~koj organizaciji vezan za psihoedukaciju. Fakultativno: Bli`e detalje o ustanovama i sadr`aju ovog dijela specijalisti~ke obuke }e odrediti voditelj programa specijalizacije. organskim odjelima. te zapo~eo sa sudjelovanjem u pru`anju psihijatrijskih usluga u zajednici. 5. hirur{kog odjela. Specijalizant se senzibilizira za prepoznavanje i rje{avanje transfernih i kontratransfernih problema koji se javljaju u odnosu bolesnik-medicinski tim. 6. odnosno u okru`enju u kojem je bolesnik zapo~eo lije~enje.). psihoterapijskog i rehabilitacijskog postupka – upoznavanje s problemom te{kih poreme}aja pona{anja i juvenilne delinkvencije – upoznavanje s dojena~kom psihijatrijom i rad s parom majka. Navedeni ciljevi realiziraju se: – kroz vo|enje bolesnika na nepsihijatrijskom odjelu u konsultaciji i superviziji. – Odre|ivati tempo terapijskog rada. – rad u mutlidiciplinarnom timu na slu~aju sa razmatranjem upu}ivanja i diskusijom vezanom za upu}ivanje. – tretmanu umiru}eg bolesnika i njegove porodice. – Prepoznati i adekvatno upotrebljavati kontratransferne osje}aje i misli. – Razumijevati va`nost dugotrajnog procesa u terapijskom radu. nevladinim organizacijama. SPECT i sl. – sticanje vje{tina komunikacije s nepsihijatrijskim medicinskim osobljem. – SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 17 – Strana 93 Prepoznati intenzitet odnosa koji se mo`e javiti izme|u psihijatra i pacijenta. – osnovnim terapijskim metodama (farmakolo{kim i psihoterapijskim) u lije~enju na nepsihijatrijskom odjelu: – osnovnim eti~kim problemima na nepsihijatrijskim odjelima (transplantacije i sl. SURADNA (LIAISON) PSIHIJATRIJA I PSIHOSOMATIKA Specijalizant je uklju~en u svakodnevni rad na nepsihijatrijskim. onkolo{kog odjela. MR.). problemima koji se javljaju tokom transplantacijskog procesa (odabir bolesnika i psiholo{ka procjena i priprema za transplantacijski postupak). Tokom 3. intervencije u krizi. – u~estvovanje u provo|enju ispitivanja potrebe jedne zajednice. – u~estvovanje u realizaciji antistigma programa i kampanja. – osnovnim dijagnosti~kim testovima (CT. Ujedno uklju~en je i u rje{avanje specifi~ne grupne dinamike koja se javlja u odnosu izme|u bolesnika i medicinskog tima. poreme}aj pa`nje s hiperaktivno{}u. – Prepoznati ovisnost i njene prednosti i nedostatke. 7. – tretmanu akutno agitiranog bolesnika (diferenciranja uzroka agitiranosti obzirom na dotada{nje terapijske postupke). – tretmanu organskog bolesnika koji je rizi~an na razvoj psihi~kih komplikacija svoje organske bolesti (transplantacija i sl. 4. kontaktu sa drugima i pacijentima – u~enje tehnika savjetovanja. ujedno treba ste}i sposobnost procjene uticaja navedenih faktora na indicirani terapijski proces. a koja bi mogla dovesti do pogor{anja toka lije~enja. – teorijske seminare. {kolskim. U teorijskim seminarima specijalizant dobiva osnovne informacije o specifi~nostima pojedinih organskih odjela kao i terapijskim modelima u pristupu i lije~enju organskih bolesnika. vjerskim i drugim institucijama koje su od zna~aja u prevenciji i promociji mentalnog zdravlja. DJE^JA PSIHIJATRIJA – Sticanje znanja iz podru~ja klasifikacije i klini~kih entiteta u dje~joj i adolescentoj psihijatriji – produbljivanje znanja iz podru~ja psihofarmakologije u dje~joj i adolescentnoj dobi – upoznavanje sa specifi~nim poreme}ajima (pervazivni razvojni poreme}aji. FORENZI^KA PSIHIJATRIJA Teorijska i prakti~na priprema za sticanje naziva stalnog sudskog vje{taka (koji se sti~e u okviru posebnog edukativnog programa koji se provodi u skladu sa odredbama Zakona o vje{tacima).^etvrtak. Specijalizant se upoznaje s konceptima brige za porodicu bolesnika. dok bi dodatna znanja u samostalnoj razradi javnozdravstvenih programa i organizaciji njihova provo|enja zavr{io kroz program u`e specijalizacije. prijemnoj slu`bi bolnice.

PULMOLOGIJA Vrsta specijalizacije: OSNOVNA Trajanje specijalizacije: 6 godina /72 mjeseca/ PLAN SPECIJALIZACIJE [IRA OBLAST Uvodni dio osnovna teorijska nastava Op}a interna medicina kardiologijareumatologija pulmologija U@A OBLAST MJESTO OBAVLJANJA STA@A Medicinski fakultet TRAJANJE MJESECI 1 23 Bolni~ki odjel interne medicine Bolni~ki odjel interne medicine 4 3 Bolni~ki odjel interne medicine Bolni~ki odjel interne medicine Bolni~ki odjel interne medicine endokrinologija Bolni~ki odjel interne medicine urgentna stanja u Bolni~ki odjel internoj med.ventil. suicidalnih pona{anja. – etika i propisi. privremenu elektrostimulaciju srca i elektrokonverziju srca. 7. kognitivno-bihevioralna terapija ili psihodrama) – terapijske konsultacije s parom roditelj-dijete – specijalizanti sti~u potrebna znanja i vje{tine u dijagnostici i procjeni stanja pacijenata s te{kim poreme}ajima pona{anja i raspolo`enja. dermatologiju i ginekologiju i porodiljstvo – sudjelovanje u multidisciplinarnim stru~nim sastancima – pra}enje stru~ne i nau~ne literature iz podru~ja i sudjelovanje u seminarima. 2011. (m. grupne psihoterapije. depresivnih stanja. . s naglaskom da se ti sati supervizije mogu sabirati za potrebe edukacije iz tih psihoterapijskih tehnika (edukacije u na~elu traju du`e od trajanja subspecijalizacije). upoznaju timski rad – upoznaju osnove forenzi~ke psihijatrije i vje{ta~enja – upoznaju problematiku nau~nog istra`ivanja u dje~joj i adolescentnoj psihijatriji – vo|enje psihoterapija uz superviziju uz stalno pra}enje i povremene procjene napretka od strane odre|enih supervizora iz odabranih tehnika (psihodinamske ili kognitivno-bihevioralne) te supervizora iz klini~kog podru~ja dje~je i adolescentne psihijatrije. 4. Obavlja se na fakultetima zdravstvenog usmjerenja u ukupnom trajanju od 1 mjesec. reumatskih bolesti i imunodeficijencija. kontraindikacijama. Ovladavanje laboratorijskom dijagnostikom reumatolo{kih oboljenja Ovladavanje rendgenolo{kom dijagnostikom reumatolo{kih oboljenja. – sposobnost sticanja i preno{enja znanja. Upoznati izvo|enje i pra}enje hemodinamskih parametara. tuma~enjem rezultata.Broj 17 – Strana 94 – SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH gastroeneterohepato logija nefrologija hemodijaliza hematologija ^etvrtak. ortopediju. u prvom redu multisistematskih autoimunih bolesti. te programe rada dnevne bolnice – upoznaju radnu i okupacionu terapiju. planiranje racionalne obrade i dono{enje dijagnosti~kih i terapijskih zaklju~aka pod nadzorom specijalista. hirurgiju. Ovladati dijagnostikom i lije~enjem sr~anih aritmija. Upoznati alergolo{ke principe dijagnostike i lije~enja. – komunikacijske vje{tine. zna~enje ko`nih testova i provokacijskih testova u alergologiji. interne medicine nuklearna medicina Bolni~ki odjel nuklearne medicine transfuzijska Bolni~ki odjel medicina transfuzijske medicine klini~ka Bolni~ki odjel farmakologija interne medicine godi{nji odmor U`a specijalizacija pulmologije torakalna hirurgija intenzivna njega. Ovladati dijagnostikom i lije~enjem imunolo{kih bolesti. u nastavnim turnusima (ljetni i zimski semestar) po planu koji utvr|uju navedeni fakulteti. – promocija zdravlja. OP]A INTERNA (23 MJESECA) KARDIOLOGIJA. Rad u ergometrijskom kabinetu gdje se specijalizant upoznaje sa indikacijama. reanimacijom. – upravljanja sistemom. sudjelovanje u sastancima strukovnih dru{tava – uklju~ivanje u rad na promociji psihi~kog zdravlja uz konsultacije u {kolama i blisku saradnju sa {kolskim timovima – osnovna znanja – temeljito poznavanje normalnog psihi~kog razvoja – detaljno poznavanje psihopatologije razvojnih razdoblja – klasifikacije i klini~ki entiteti – teorije psihoterapijskih tehnika – psihofarmakologija Osnovne vje{tine: – psihijatrijski pregled djeteta ili adolescenta – psihoterapijski intervju s djetetom ili adolescentom – samostalni rad uz stalne konsultacije i supervizije – samostalna procjena i dijagnoza – samostalno stvaranje terapijskog plana – provo|enje odabrane metode lije~enja djeteta ili adolescenta (individualna na transferu osnovana psihoterapija. psihoza te te{kih neuroza i poreme}aja osobnosti – upoznaju planiranje programa bolni~kog lije~enja i otpu{tanja pacijenata. hematolo{ku onkologiju.REUMATOLOGIJA 4 mjeseca Pregled kardiovaskularnog bolesnika. cv kateter) radioterapija pneumologija (pulmologija) godi{nji odmor Bolni~ki odjel torakalne hirurgije Bolni~ki odjel intenzivne medicine Bolni~ki odjel radioterapije Bolni~ki odjel pulmologije 2 6 1 35 4 PROGRAM SPECIJALIZACIJE UVODNI DIO OSNOVNA TEORIJSKA NASTAVA 1 mjesec Osnovna teorijska nastava se provodi iz oblasti: – dono{enje klini~kih odluka. te funkcioniranje terapijske zajednice u kojoj kao dio tima djeluju – sti~u iskustva u planiranju programa posthospitalnog pra}enja bolesnika – upoznaju specifi~nosti grupne terapije u bolni~kim uvjetima – sti~u dalja iskustva u vo|enju individualne psihoterapije. liaison terapije. 2 2 2 2 2 1 1 1 2 48 vje`banje konsultacija u slu`bi liaison psihijatrije provo|eno pod mentorstvom na klinikama za pedijatriju. tehnikom uspostavljanja perifernog i sredi{njeg venskog puta. – timski rad. Samostalna obrada najmanje po jednog bolesnika iz svake grupe reumatolo{kih oboljenja.

Ventilaciona perfuziona ventilacija plu}a.) EDNOKRINOLOGIJA 2 mjeseca Pregled bolesnika s bolestima endokrinih `lijezda.HEMODIJALIZA 2 mjeseca Obrada i pra}enje nefrolo{kih bolesnika. tuma~enje baznih vrednosti hormona. Upoznavanje sa dopunskim dijagnosti~kim metodama u hematologiji (citolo{ko citohemijske analize punktata ko{tane sr`i. prikazi. te temeljnim mikrobiolo{kim testovima i torakalnom radiologijom. 4. Funkcionalno ispitivanje bubrega. URGENTNA STANJA U INTERNOJ MEDICINI 2 mjeseca Rad. hipoglikemijama. PNEUMOLOGIJA 3 mjeseca Klini~ka fiziologija i funkcijski testovi plu}a. hipoglikemiji. odnosno prakti~na nastava u urgentnom centru. Upoznavanje sa njegom te{kih hematolo{kih bolesnika (njega usne duplje. 7. Ovladati pleuralnom punkcijom i evakuacijom. dokumentaciju o nuspojavama i rad bolni~ke komisije za lijekove. odre|ivanje koncentracije lijekova u tjelesnim teku}inama. Tumori u grudnom ko{u. fizikalnom terapijom u pulmologiji. citogenetika). Plu}na i vanplu}na tuberkuloza. dijabetologije i bolesti metabolizma. – upoznati rad farmakoterapijske ambulante (sastaviti bar 5 klini~ko. Asistencija u laparaskopiji. ultrazvu~nu dijagnostiku u nefrologiji. urgentnoj i operativno-terapijskoj endoskopiji organa za varenje. celularnih). eksuflacijom pnematoraksa. hidronefroza. TRANSFUZIJSKA MEDICINA 1 mjesec Edukaciju iz transfuziologije specijalizant sprovodi u odjelu za transfuziologiju koje ispunjava uslove iz Pravilnika. Punkcija abdomena i diferencijalna dijagnoza ascitesa. hemodinamskim i morfolo{kim ispitivanjima. odnosno slu`bi gdje se upoznaje sa urgentnom dijagnostikom i terapijom kardiolo{kih stanja. agranulocitozama i akutnim leukemijama. antipiretska terapija i sl. cor pulmonale. konzervisanje i distribucija krvi – komplikacije transfuzije krvi i derivata (indikacija i kontra indikacije) – poreme}aj koagulacije krvi (sa hirur{kog aspekta) – DIK (diseminirana intravaskularna koagulacija) KLINI^KA FARMAKOLOGIJA 1 mjesec U toku specijalizacije kandidat treba: – ovladati pristupom bolesniku s politerapijom (interreakcije. Ovladati pretragom urina. Aktivan rad u intenzivnoj respiracijskoj njezi. Asistencija u rutinskoj. izvo|enje supresionih i stimuli{u}ih testova i njihova interpretacija. jetre i pankreasa Analiza i tuma~enje odre|enih radiolo{kih ispitivanja organa za varenje NEFROLOGIJA . tumor). Upoznavanje sa indikacijama za stalne perfuzione katetere i na~inom odr`avanja istih. tromboembolisam. HEMATOLOGIJA 2 mjeseca Hematolo{ka obrada bolesnika u hospitalnim uslovima (osnovna obrada. Endokrinolo{ka obrada bolesnika u hospitalnim uslovima (osnovna obrada. Hematolo{ka obrada bolesnika u ambulantnim uslovima. Sadr`aj obuke: – krvne grupe ABO sistema – Rh faktor i podgrupe ABO sistema – derivati krvi i supstituenti – uzimanje.^etvrtak. plu}a i pleure. i to iz sljede}ih oblasti: Nuklearna pulmologija. op}a njega. Upoznati tehniku biopsije bubrega. principe imunoflourescencije. rje{avanje konkretnih (ili simuliranih) terapijskih problema. Klini~ki i odeljenski seminari. izvor neophodnih lijekova). sastavljanje mi{ljenja o lijeku i nuspojavama. cerebralnim komama zbog hemoragijskog sindroma i sl. planiranje racionalne obrade i dono{enje dijagnosti~kih i terapijskih zaklju~aka pod nadzorom specijaliste. laboratorij za funkcijsko ispitivanje respiratornog sistema. alergolo{kim i mikrobiolo{kim pretragama. akutnoj hipokalcemiji. Urgentna stanja u nefrologiji. Respiracijska insuficijencija. intrakutanim testiranjima. kao i u terapiji pojedinih oboljenja. dijabetologije i bolesti metabolizma. Pregled pulmolo{kog bolesnika. Samostalno izvo|enje i tuma~enje odre|enih (specifi~nih) ispitivanja funkcije crijeva. NUKLEARNA MEDICINA 1 mjesec Sta` iz nuklearne medicine ima za cilj da ljekarima na specijalizaciji interne medicine pru`i neophodna znanja i upozna ih sa vje{tinama koje ova medicinska disciplina primjenjuje u funkcionim. GASTROENETEROHEPATOLOGIJA 2 mjeseca Gastroeneterohepatolo{ka obrada bolesnika u stacionaru i poliklinici. Ovladati dijagnostikom i lije~enjem bolesti iz podru~ja endokrinologije. pripremu testova za edukaciju (Bilten komisije za lijekove). principe i postupak hemodijalize. tuma~enje baznih vrijednosti hematolo{kih analiza. Asistencija u dijagnosti~koj i interventnoj ultrasonografiji. Nuklearna onkologija i hematologija. Invazivni i neinvazivni dijagnosti~ki postupci u pulmologiji. nuspojave. planiranje racionalne obrade i dono{enje dijagnosti~kih i terapijskih zaklju~aka pod nadzorom specijaliste. pregled nefrolo{kog bolesnika. Nuklearnomedicinske metode u onkologiji. dopunske dijagnoze metode lije~enja) i ovladati interpretacijom nalaza krvne slike i nalaza koagulograma. SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 17 – Strana 95 Upoznati osnovne karakteristike laboratorijskih testova (serolo{kih. radiolo{ke dijagnosti~ke i terapijske metode u nefrologiji. hiperkalijemijama i hipokalijemijama. toaletom bronha.farmakolo{kih mi{ljenja za ambulantne bolesnike). Endokrinolo{ka obrada bolesnika u ambulantnim uslovima (rad u poliklinici sa nastavnikom). acidobaznim statusom. Aktivan rad na klini~kim odjeljenjima U~e{}e u ambulantno-poliklini~koj slu`bi U~e{}e u timu za funkcijsku dijagnostiku Tuma~enje RTG nalaza grudnog ko{a i scintigrafije plu}a (u okviru rada na odjeljenju). pristupom otrovanom bolesniku (prepoznavanje glavnih otrovanja i kontrole takvih bolesnika). Upoznati pulmolo{ku endoskopiju. {e}ernom bolesti i bolestima metabolizma.) Rad u jedinici intenzivne i urgentne njege (potpuno ovladavanje principima neodlo`ne medicinske pomo}i i dijabetskim komama. 2011. postavljanjem urinarnih katetera ultrazvu~nom dijagnostikom hitnih stanja u nefrologiji (opstrukcija. enzimskih testova. laboratorijska dijagnostika hemoragijskih sindroma. Rad u jedinici intenzivne njege (ovladavanje principima neodlo`ne medicinske pomo}i u hemoragijskim sindromima. imunofenotipizacija. dopunske dijagnozne metode i lije~enje). planiranje racionalne obrade i dono{enje dijagnosti~kih i terapijskih zaklju~aka pod nadzorom specijaliste. adisonskoj i tireotoksi~noj krizi). interpretaciju rezultata. interpretacijom ventilacijskih testova testovima difuzije. Ovladati tehnikom pregleda o~ne pozadine Upoznati laboratorijske pretrage iz podru~ja endokrinologije. njihovu primjenu i interpretaciju rezultata. Nespecifi~ne bolesti bronhija. U toku poliklini~kog rada specijalist radi u ambulanti za farmakoterapiju (6 dana) u klini~ko-farmakolo{kom laboratoriju . pokusne biolo{ke jednakovaljanosti na dobrovoljcima i na~in planiranja takvih pokusa (bar jedan).

dekompenzacija hplu}nog srca. otrovanja ihalacijom. tomografija. difuzija. ct plu}a. izvo|enje i pra}enje hemodinamskih parametara. cor pulmonale – bolesti pleure. INTENZIVNA NJEGA 6 mjeseci Specijalisti svladavaju dijagnosti~ke i terapeutske zahvate u entitetima kao: status astmatikus.Broj 17 – Strana 96 SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Trajanje specijalizacije: PLAN SPECIJALIZACIJE [IRA OBLAST Uvodni dio osnovna teorijska nastava Osnove radiolo{ke dijagnostike Fizika i radiolo{ka za{tita Digital imaging Ultrazvu~na dijagnostika Kompjuterizovana tomografija (CT) Magnetna rezonanca (MRI) Interventna radiologija Neuroradiolo{ka dijagnostika Torakalna radiodijagnostika Radiologija kardiovaskularnog sistema Pulmolo{ka dijagnostika Dijagnostika dojke Dijagnostika probavnog trakta U@A OBLAST ^etvrtak. krivulja protok-volumen. akutna stanja infekcije bronhopulmonalnog sistema. ards. biopsiju pleure. pneumotoraks. eksuflacije. u centru za lijekove (3 dana). 4. aspiracije i opstrukcije bronhalnog sistema. intubacije. . ARDS. medijasinuma i dijafragme – genetske i razvojne anomalije plu}a – alergijske bolesti plu}a (astma. analiza respiratornih plinova) – dijagnosti~ke i terapijske procedure uklju~uju}i torakocentezu. mehani~ke ventilacije. Svladavanje dijagnosti~kih i terapeutskih postupaka: mehani~ka ventilacija. komisiji za lijekove (1 dan). dijafragme i medijastinuma. izljeva – ko`ni testovi – tjelesna plkezmografija. kao pleuralne drena`e. RADIOTERAPIJA 1 mjesec PULMOLOGIJA 35 mjeseci STICANJE ZNANJA: – opstruktivne bolesti plu}a – maligne bolesti plu}a – tuberkuloza – upale plu}a – difuzne bolesti intersticija plu}a – vaskularne bolesti plu}a-pl. testovi optere}enja RADIODIJAGNOSTIKA Vrsta specijalizacije: OSNOVNA TRAJANJE MJESECI 1 Odjel za radiologiju 2 1 1 Odjel za radiologiju Odjel za radiologiju Odjel za radiologiju Odjel za radiologiju Odjel za radiologiju Odjel za radiologiju 4 3 5 1 5 6 4. osnove bronhoskopije – pregled sputuma i drugih uzoraka mikrobiolo{ki. – timski rad. Postoperativne komplikacije i metode njihovog lije~enja. angiografije – uz dijagnostike perifernih zasjenjenja plu}a i pl. perkutanu punkciju plu}a.5 1 0. – etika i propisi. postupci reanimacije itd. Uz rad na hirur{kom odjelu i operacijskoj sali specijalisti provode dio sta`a i de`uraju u {ok sobi torakalne hirurgije. U@A SPECIJALIZACIJA (48 MJESECI) TORAKALNA HIRURGIJA 2 mjeseca Upoznavanje s indikacijama i kontraindikacijama hirur{kog tretmana bolesti plu}a. 7. hemoptoa. – komunikacijske vje{tine. traheotomija. 2011. citopatolo{ki OSPOSOBLJENOST ZA INTERPRETACIJU: – rtg snimaka plu}a. Procjena klini~ke slike i potrebe za tretmanom u intenzivnoj njezi pulmologije. endotrahealna intubacija.hipertenzija – profesionalne bolesti plu}a – pleuro-pulmonalne komplikacije sistemskih oboljenja – akutna onboljenja plu}a izazvana udisanjem {tetnih noksa – respiratorna insuficijencija.5 5 Gastroenterohepat Odjel interne mediologija cine Dijagnostika Odjel za radiologiju probavnog trakta Urogenitalna dijagnostika Urologija Dijagnostika urogenitalnog sistema Muskulo-skeletna dijagnostika Ortopedija i traumatologija Dijagnostika lokomotornog aparata Pedijatrijska radiologija Nuklearna medicina Radioterapija Odjel ortopedije Odjel za radiologiju Odjel urologije Odjel za radiologiju 1 4 5 1 4 6 2 4 Odjel za radiologiju Odjel nuklearne medicine Odjel za radioterapiju i onkologiju 3 1 1 PROGRAM SPECIJALIZACIJE UVODNI DIO OSNOVNA TEORIJSKA NASTAVA 1 mjesec Osnovna teorijska nastava se provodi iz oblasti: – dono{enje klini~kih odluka. 4 godine /48 mjeseci/ MJESTO OBAVLJANJA STA@A Medicinski fakultet (funkcijski i biokemijski dio 6 dana). pleure. distribucija ventilacije. u konzilijima na drugim odjelima (3 dana) i seminarskim raspravama (3 dana). pleuralne drena`e. – promocija zdravlja. komplianca. terapija kisikom. ostale akutne dekompenzacije kardiopulmonalnog sistema. Prisustvovanje operacijskim zahvatima. Aktivno sudjelovanje i savladavanje manjih zahvata. trahoetomija. te ostalih manjih zahvata. – sposobnost sticanja i preno{enja znanja. – upravljanja sistemom. smetnje disanja u toku sna) – dijagnosti~ke metode u pulmologiji – prevencija bolesti plu}a – rehabilitacija i fizikalna terapija bolesti plu}a – nau~no-istra`iva~ki rad OSPOSOBLJENOST ZA IZVO\ENJE: – testiranje plu}ne funkcije sa ocjenom mehanike disanja i izmjene plinova (spirometrija. te ostali antiteti vezani za urgentna stanja u pulmologiji. pulmonalna tromboembolija. hiperreaktibilnost. akutna i hroni~na respiratorna insuficijencija.

zglobova. KOMPJUTERIZIRANA TOMOGRAFIJA (CT) Osnove kompjuterizovane tomografije. tumorskih krvnih sudova. endokrinolo{ke bolesti. degenerativni i tumorski procesi. upale. normalni nalaz. tumori. hidrocefalus. tumori. patologija diska. patologija korijena. i. malformacije. Radiografski proces. tuma~enje CT nalaza lobanje i ki~menog stuba. CT piramida. Ascendentna mijeloradikulografija. Traumatski. tumori. Odre|ivanje stepena uznapredovalosti malignih procesa. uretera. SPECT (Single Photon Emission Computerised Tomography). Na~in prepoznavanja benignih i malignih procesa. biligrafije). Karakteristike i prednosti kori{tenja PACS (Picture Archiving and Communications System). Teleradiologija. `u~ne kesice i `u~nih puteva. Ure|aji za ehografiju. normalni nalaz. CT hipofize. tuma~enje snimaka. Pra}enje rada u snimaoni i sudjelovanje pri izvo|enju standardnih i specijalnih snimki te pri izvo|enju kontrastnih pretraga (i. Sportske ozljede. CT larinksa. Angiodinografija. tumori). Tehnika snimanja MR. snimak baze lobanje. snimak orbita. indikacije. Descendentna mijeloradikulografija. normalni nalaz. osnovni i kosi snimci ki~menog stuba. pankreasa. malformacije. indikacije. Nefrostomija PTC. abdomenskog prostora. metoda izvo|enja. metoda izvo|enja. vertebralna angiografija/Seldinger. v. snimak facijalnog masiva. Standardno razvijanje eksponiranog rendgenskog filma. Osnovni principi CT aparature i rukovanjem sa njom. upalni procesi. DIGITAL IMAGING U toku treninga iz oblasti digitalnih radiolo{kih snimaka. 2011. prednosti i manjkavosti. Odre|ivanje stepena uznapredovalosti malignih procesa. paratiroidne `lijezde. Standardni presjeci CT lobanje. urografija. Sredstva za osobnu za{titu osoblja koje radi u zoni inoziraju}eg zra~enja. upale. anomalije. tumori). u nastavnim turnusima (ljetni i zimski semestar) po planu koji utvr|uju navedeni fakulteti. CT `lijezda slinovnica. Doppler i color Doppler pregledi. CT paranazalnih {upljina. Princip rada rendgenskog ure|aja. Intraarterijska terapija: tumora parenhimnih organa. 4. MR i DSA. punkcione evakuacije. metoda izvo|enja. upalni. srednjeg i stra`njeg medijastinuma. Lumbalna radiokulografija. metode pregleda. MAGNETNA REZONANCA (MRI) Osnove magnetne rezonance. osnovi intervencijske angiolo{ke metodologije (dilatacija. snimak piramida po Stenversu. {titne `ljezde. uretra Postavljanje kateterske proteze punkcije biopsije. tumori. 7.v. tumora ko{tano-zglobnog sistema. anomalije. postoperacijski i postradijski kontrolni pregledi. cervikalna mijelografija. Tehnika pregleda mokra}nog mjehura. Dijagnostika respiratornog kardiovaskularnog i limfnog sistema: Indikacija za MR prednjeg. CT mozga. Tehnika snimanja. aneurizme. kao dio HIS (Hospital Information System) i RIS (Radiological Information System). Upalni i tumorski procesi organa u maloj zdjelici i dojki.^etvrtak. indikacije i tehnika pregleda. trauma. te prednosti i mogu}nosti digitalnog imaginga u radiologiji. OSNOVE RADIOLO[KE DIJAGNOSTIKE FIZI^KE OSNOVE RADIOLOGIJE I RADIOLO[KA ZA[TITA Vrste zra~enja koje se koriste u medicini. Upoznati se sa principima CT (computed tomography). karotidna angiografija/punkciona. upale. Svojstva rendgenskog zra~enja. indikacije. Artefakti na rendgenskom filmu. tumori. trauma. ilija~na. INTERVENTNA RADIOLOGIJA Vje{tine kojima specijalizant treba ovladati iz oblasti interventne radiologije: Perkutalna transluminalna angioplastika /PTA/: femoropoplitealna. opti~kih kanala. metode pregleda. upalni i degenerativni procesi. Folije za skra}enje ekspozicije. izvo|enje pregleda i tuma~enje ultrazvu~nih nalaza kod oboljenja: jetre. tumori. podru~je primjene. Dijagnostika nervnog sistema: Indikacije za pregled mozga i kralje`ni~ne mo`dine. tuma~enje snimaka. upale. Dijagnostika lokomotornog sistema: Indikacije za pregled kosti i zglobova. indikacije. metode pregleda. podru~je primjene. upale. indikacije. ovarijuma. v. jajnika. na~in dobijanja digitalnih snimaka i njihovo kori{tenje (manipulacija digitalnim snimcima). testisa. indikacije. tumori. MR prikaz aorte. endarteritisi. te mogu}nost razlikovanja benignih od malignih procesa. bubrega i nadbubre`nih `ljezda. karotidna angiografija/Seldinger. SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 17 – Strana 97 Obavlja se na fakultetima zdravstvenog usmjerenja u ukupnom trajanju od 1 mjesec. tumori. metode pregleda. indikacije. renalna. trauma. Vrste rendgenskog ure|aja. Dijelovi rendgenskog ure|aja. Pohranjivanje neeksponiranih rendgenskih filmova. Upalni i tumorski procesi. retroperitoneumskog prostora. indikacije. NEURORADIOLOGIJA Kraniogram iz dva pravca i ciljani snimak turskog sedla. a. Arhiviranje digitalnih snimaka. Dilatacije: jednjak. Prisustvovanje dijaskopskim pregledima torakalnih organa i probavnog trakta. PET (Positron Emission Tomography). urinarnog trakta. tumori. tumori. . Cerebralna angiografija (indikacije. standardni presjeci CT plu}a i medijastinuma. MRI (Magnetic Resonance Imaging). okluzivne bolesti ekstrakranljskih i intrakranijskih krvnih `ila. Opasnost primjene kontrastnih sredstava i postupci pri reakciji na kontrastna sredstva. normalni nalaz. snimak mastoida po Schulleru. Emboilizacija: u cilju hemostaze. embolizacija). Automatske tamne komore. snimak mandibule i temporomandibularnih zglobova. Dijagnostika hepatobilijarnog trakta: Indikacije za pregled jetre i gu{tera~e. koronarna. koljenskog i sko~nog zgloba te mi{i}a i tetiva i hrskavica. specijalizant treba da razumije razliku izme|u analognih i digitalnih snimaka. A-V malformacija i fistula. subokcipitalna mijelografija. anomalije. mokra}ne be{ike i prostate. upale.v. adhezivne promjene. prednosti i manjkavosti. Kasete. CT orbite. CT farinksa. trauma. metode pregleda. ishemi~ne i hemoragijske vaskularne lezije subarahnoidalno krvarenje metaboli~ke bolesti. Tehnika izvo|enja pregleda ramenog. anomalije. Prikaz ekstra i intrakranijskih krvnih `ila. snimak paranazalnih {upljina i snimak nosnih kostiju. metoda pregleda. ST abdomena i karlice. metode pregleda. Rendgenski film. uterusa i dojke. utuerusa i jajovoda. malformacije vaskulitis. tumori. indikacije. lumbalna radikulografija. metode izvo|enja. normalni nalaz. ULTRAZVU^NA DIJAGNOSTIKA (UZ) Vje{tine: rukovanje ultrazvu~nom aparaturom i sondama. dojke. Tehnike izvo|enja pregleda. varikokela. Drena`e: bilijarnog trakta. CT. Upalni i tumorski procesi te na~in analize limfnih ~vorova. spinalna angiografija (a. indikacije. Rad u tamnoj komori. Dijagnostika urotrakta: Indikacije za pregled organa male zdjelice i dojke. Indikacija za MR srca. Funkcionalna analiza mozga. lumbalna mijelografija. prostate. Kontrastna sredstva za peroralnu i parenteralnu primjenu.

Rendgenolo{ka dijagnostika respiratornog sistema: Radioskopija plu}a u klasi~nim stavovima i polo`ajima. NUKLEARNA MEDICINA Osnovno razumijevanje principa nuklearne medicine. izvo|enje selektivne renalne angiografije. normalni nalaz. Mjerenje veli~ine srca i aorte. metode pregleda. profilna. Mikciona cistouretrografija. snimak sternuma. fistulografije. kuka. trauma. ru~ja. RADIOTERAPIJA I ONKOLOGIJA Vrsta specijalizacije: OSNOVNA Trajanje specijalizacije : 5 godine /60 mjeseci/ PLAN SPECIJALIZACIJE [IRA OBLAST Uvodni dio osnovna teorijska nastava Op}a radioterapija i onkologija Specijalna radioterapija i onkologija Radioterapija glave i vrata Radioterapija GIT-a Radioterapija plu}a i medijastinuma Radioterapija kosti i mekih tkiva Radioterapija ko`e Radioterapija dojke Ginekolo{ka radioterapija Radioterapija geniturinarnog trakta Radioterapija limfoma i leukemija Radioterapija CNS-a Radioterapija tumora nepoznate primarne lokacije Palijacija Pedijatrijski tumori Benigni tumori Hemoterapija solidnih tumora Hematoonkologija Pedijatrijska onkologija Radiodijagnostika Nuklearna medicina Patolo{ka i molekularna dijagnostika Onkolo{ka hirurgija Institut za radioterapiju i onkologiju Institut za radioterapiju i onkologiju Bolni~ki odjel pedijatrije Bolni~ki odjel radiologije Bolni~ki odjel nuklearne medicine Bolni~ki odjel patologije U@A OBLAST MJESTO TRAJANJE TRAJANJE OBAVLJANJA MJESECI MJESECI STA@A Medicinski fakultet 1 Medicinski fakultet Institut za radioterapiju i onkologiju 7 36 4 3 2 2 2 4 5 3 2 3 1 2 2 1 6 1 1 2 1 1 4 . Radiografija plu}a: P-A. kuka. izvo|enje aortorenovazografije. metode pregleda. Tuma~enje rendgenskih snimaka srca i krvnih sudova. Tuma~enje rendgenskih snimaka plu}a. Splenoportografija. snimak baze lobanje. koljena. lakta. snimci temporo-andibularnih globova. Rendgenolo{ka dijagnostika oboljenja dojke: tehnika snimanja. snimak karlice. izvo|enje policistografije. koljena. aorte i plu}ne arterije. Nativan snimak trbuha. komplikacija i nuspojava radioterapije. snimci ki~menog stuba iz dva pravca. spazmi. Selektivne i superselektivne angiografije. degenerativni procesi. Abdominalna aortografija i selektivna angiografija. Periferna angiografija. Dopplerova sonografija ekstrakranijskih krvnih `ila transkranijski doppler. 7. Ultrazvu~ni pregled kukova. snimak zigomati~ne kosti. kardiovaskularni sistem. retrogradna pijelografija. infuzijske urografije. upale. snimak {aka. anterogradna pijelografija. CT kralje{nice. Aortografija. snimci mandibule/telo i grane. pregled gastroduodenuma. snimak lobanje po Taunu. Intravenska i infuzijska holecisto holangiografija. `eluca. snimak paranazalnih {upljina. tumori. Dijagnosti~ki pneumotoraks. Razumijevanje prikaza fiziolo{kih procesa i upore|ivanje sa nalazima drugih radiolo{kih metoda. DIJAGNOSTIKA PROBAVNOG TRAKTA Radiologija organa za varenje. okluzivne bolesti. Tvrdozra~na tehnika snimanja. snimak facijalnog masiva. snimak nosne kosti iz profila. Ultrazvuk velikih zglobova/ramena. a. anomalije. MUSKULO-SKELETNA DIJAGNOSTIKA Rendgenolo{ka dijagnostika muskulo-skeletnog sistema: klasi~ni snimci lobanje iz dva pravca. Razumijevanje indikacija. 2011. Angiokardiografija. ciljani snimak turskog sedla. tuma~enje nalaza. dojka) Radiologija kardiovaskularnog sistema: Teleradiografija srca iz dva pravca. snimak mastoida po Schulleru. sko~nog. metode izvo|enja. Kavografija. tumori. anomalije.v. degenerativni procesi. Koronarografija. Pneumomedijastinum. indikacija. Peroralna holecistografija. CT mijelografija. snimci dugih kostiju. Digitalna suptrakciona angiografija. venografija i flebografija. trauma. indikacije. Limfografija. duodenuma. ERCP. Indikacije za MR. izvo|enje i-v. Tomografija plu}a i medijastinuma. Ultrazvu~ni pregled urinarnog trakta. Perkurtana holangiografija. Ultrazvu~ni pregled abdomena. Radioskopija srca. tumori. snimak stopala iz 2 pravca. infuzijska ili intravenska urografija. 4. upale. malformacije. snimak orbite s lica i profila. izvo|enje retrogradne cistografije i uretrocistografije. tankog i debelog crijeva. PEDIJATRIJSKA RADIOLOGIJA Vje{tine: pregled jednjaka.Broj 17 – Strana 98 SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH ^etvrtak. TORAKALNA DIJAGNOSTIKA (respiratorni sistem. bolesti bijele supstance. hepatobilijarnog i pankreasnog sistema: Samostalno izvo|enje pregleda jednjaka. snimci sarkoilija~nih zglobova. lordoti~nom polo`aju. snimak piramida po Stenversu. irigoskopija. URO-GENITALNA DIJAGNOSTIKA Rendgenolo{ka dijagnostika urinarnog sistema: nativan snimak urotrakta. upale. indikacije. ciljani snimak navikularne kosti. artrografije. u le`e}em stavu bo~na sa paralelnim snopom rtg zrakova. Bronfografija. degenerativni procesi. RADIOTERAPIJA Osnovni principi i namjena radioterapije. aneurizme. Pneumoangiografija. snimci zglobova/ramena.

hemoterapiji. Citostatska terapija i iradijacija. SPECIJALNI DIO RADIJACIJSKE ONKOLOGIJE 36 mjeseci Specijalista radijacijske onkologije (radioterapije) samostalno ili kao odgovoran ~lan (multidisciplanarnog) tima treba da bude u stanju da: Prepozna simptome i znake tumora. Krivulja pre`ivljavanja }elija. Metaanalize. Algoritam trodimenzionalnog (3D) izra~unavanja doze. Kako pisati. kao {to su bazi~ni edukativni kursevi Evropske asocijacije za terapijsku radilogiju i onkologiju (ESTRO): Radiobilogija. interpretirati i prezentirati nau~ne podatke. LET. Imaging orjentisana na proces (bolest). Algoritam dvodimenzionalnog (2D) izra~unavanja doze. bilo samo ili u kombinaciji sa drugim modalitetima. provjera. Hereditarni tumori. 7. Procijeni efekat radijacijske onkologije na kvalitet `ivota. procedure i tehnologija. Proliferacija. suportivnu njegu tokom i pra}enje pacijenta nakon terapije. u nastavnim turnusima (ljetni i zimski semestar) po planu koji utvr|uje navedeni fakultet. Osnovi upravljanja i ekonomisanja u radijacijskoj onkologiji Izra~unavanje tro{kova. CTV. Biologija malignih tumora: Terminologija i tehnike molekularne biologije. Pilot studije. Izvr{i procjenu prognoze bolesti. Efekat oksigena. Radiobilogija: Djelovanje zra~enja na molekularnom nivou. Virtualna i CT simulacija. kao i kombinovanom lije~enju. Noviji na~ini terapije malignih tumora: imunoterapija. Odgovor tumora na iradijaciju. Predvi|anje potreba u radioterapiji. Frakcioniranje doze u vremenu. Transdukcija signala. Akutna i kasna reakcija normalnih tkiva. migracija stadija. Obavlja se na medicinskom fakultetu u ukupnom trajanju od 1 mjesec. Odr`avanje stabilnosti genoma kao za{tita od tumora. ranoj detekciji i edukaciji stanovni{tva. Utvrdi. Ekvivalentna doza. tretman. preliminarni rezultati. }elijska smrt. Radioterapijska fizika: Rengdenska cijev. senzitivnost.7 mjeseci Svaki specijalizant treba tokom svoga sta`a da stekne znanje i vje{tinu iz bazi~nih nauka koje su vezane sa radijacijskom onkologijom. O{te}enje DNA. radijacijski modaliteti. Sa~ini program pretraga sa otkrivanje tumora ili metastaza i provede proceduru postavljanja stadija i klasifikacije kod manifestnog tumora. Faktori mjerenja iradijacije. Patologiji i citologiji tumora i njihovoj klasifikaciji. Sistemi solidnih tumora i leukemija. Odre|ivanje ciljnog volumena. Dizajn studija. Osobine korpuskularnog i elektromagnetnog zra~enja. izabere modalitet zra~enja (ili interdisciplinarni odalitet lije~enja) planira i provede optimalnu radioterapiju i da provodi pra}enje i kontrole bolesnika tokom i nakon zavr{etka tretmana. Program specijalizacije obuhvata sljede}e segmente: UVODNI DIO OSNOVNA TEORIJSKA NASTAVA 1 mjesec Osnovna teorijska nastava se provodi iz oblasti: – dono{enje klini~kih odluka. 4. U mnogim slu~ajevima edukacija iz ovih oblasti }e se odvijati kroz doma}e ili me|unarodne kurseve. Ciklotron. Specifikacija apsorbovane doze u ciljnom volumene u eksternalnoj radioterapiji. Univarijantna i multivarijantna analiza specifi~nost. genska terapija.5 UVOD Radijacijska onkologija (Radioterapija) je grana klini~ke medicine koja koristi jonizuju}e zra~enje za lije~enje malignih i drugih bolesti. Adekvatno i precizno komunicira sa pacijentom. . Provodi suportivnu njegu. Stohasti~ki i nestohasti~ki (deterministi~ki) efekti. Kontroli{e i tretira naj~e{}e psiholo{ke reakcije i krize u zadnjim danima `ivota. Specifi~ne lokalizacije i/ili vrste tumora. simptomatsku terapiju i terminalnu njegu. OP]I DIO RADIJACIJSKE ONKOLOGIJE . Specifikacija ciljnih volumena. Telekobalt aparat. Tipovi studija. Djelovanje na }eliju. Popravak radijacionih o{te}enja. Specijalista radijacijske onkologije (radioterapije) treba da bude verziran i posjeduje znanje o: Epidemiologiji tumora. Specijalni kolimacijski sistem. }elijski ciklus i }elijsko izumiranje kod tumora. Strukturi i organizaciji onkolo{kih slu`bi. Krivulje pre`ivljenja.5 0. Imaging napreci i razvoj. Sistemi i na~ini pla}anja usluga u radioterapiji. [ta je evidence based u radioprotekciji. Obavlja medicinsku praksu u skladu sa eti~kim principima medicine i pravima pacijenta. Distribucija apsorbovanja doze. Radioterapija mo`e biti bilo samostalna onkololo{ka specijalnost ili integrirana u {iru medicinsku djelatnost u onkologiji. – upravljanja sistemom. Rizik indukcije sekundarnih tumora. Radiolo{ka za{tita: Generalna filozofija (ALARA). Hirur{kom lije~enju. – promocija zdravlja. Manipulisanje i rad sa slikom u radioterapiji. Brahiterapija. Mikrotron. skriningu. Specifikacija apsorbovane doze u ciljnom volumene u brahiterapiji. klasificira i tretira sporedne efekte radioterapije. Nivoi kvaliteta dokaza (lewels of evidence). Radioizotopi. – etika i propisi. Specijalne tehnike (stereotaksija). Prediktivni eseji. – sposobnost sticanja i preno{enja znanja. kao integralni dio multidisciplinarnog zbrinjavanje onkolo{kog bolesnika. Molekularna onkologija. Limiti doze za profesionalnu i neprofesionalnu ekspoziciju.5 0. defini{e cilj tretmana. Radijacijska onkologija zasnovana na dokazima. Imaging i ciljni volumen: Imaging modaliteti. Brahiterapiski sistemi.^etvrtak.5 0.5 0. Mikrookru`enje i djelovanje tumora na organizam i obrnuto. validnost. hormonalnoj i drugim vrstama onkolo{ke terapije. Trodimenzionalno planiranje. Radijacijska onkologija (Radioterapija) uklju~uje odgovornost za dijagnosticiranje. Radioaktivni raspad. Principi conformal radioterapije i IMRT. PTV i ICRU 62.5 Broj 17 – Strana 99 0. Fizika.faktori mjerenja tkivne iradijacije. 2011. Kako definisati radno optere}enje osoblja i opreme. Klini~ko istra`ivanje i pra}enje ishoda tretmana Mjerenje kontrole tumora i toksi~nih efekata. GTV. ORL onkolo{ka hirurgija Glandularna onkolo{ka hirurgija Ginekolo{ka onkolo{ka hirurgija Grudna onkolo{ka hirurgija Abdominalna onkolo{ka hirurgija Urolo{ka onkolo{ka hirurgija Ko{tana onkolo{ka hirurgija Neuro onkolo{ka hirurgija Bolni~ki odjel ORL Bolni~ki odjel hirurgije Bolni~ki odjel ginekologije Bolni~ki odjel torakalne hirurgije Bolni~ki odjel abdominalne hirurgije Bolni~ki odjel urologije Bolni~ki odjel ortopedije Bolni~ki odjel neurohirurgije SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH 0. Interpretacija i analiza. Linearni accelerator. Europska legislative. – timski rad. radiosenzibilizatora i radioprotektora. – komunikacijske vje{tine. snaga (power). Bazi~na radijacijska fizika: Struktura atoma i atomskog jezgra. Genetika malignih tumora. Sistemi normalnih tkiva. Prevenciji.5 0.5 0. Testovi signifikantnosti. Odre|ivanje ciljnog volumena u klini~koj praksi.

Total skin iradijacija. SOCIJALNA MEDICINA. Epidemiologija i hroni~ne masovne Zavod za javno nezarazne bolesti zdravstvo kantona 4. Vaginu. ONKOLO[KA HIRURGIJA 4 mjeseca Onkolo{ka hirurgija u Otorinolaringologiji trajanje 2 sedmice Glandularna onkolo{ka hirurgija trajanje 2 sedmice Ginekolo{ka onkolo{ka hirurgija trajanje 2 sedmice Grudna onkolo{ka hirurgija trajanje 2 sedmice Abdominalna onkolo{ka hirurgija trajanje 2 sedmice Urolo{ka onkolo{ka hirurgija trajanje 2 sedmice Ko{tana onkolo{ka hirurgija trajanje 2 sedmice Neuro onkolo{ka hirurgija trajanje 2 sedmice Tokom ovog dijela sta`a specijalizant treba da stekne uvid o osnovnim dijagnosti~kim i terapijskim procedurama iz svake od navedenih oblasti.2.3. Penis. Savladavanje vje{tina procjene zdravstvenih potreba i organizovanja zdravstvene za{tite prema nivoima i za posebne populacione grupe 3. kvaliteta `ivota i faktora koji ih odre|uju 3. Nazofarings. Potrebno je da na svakoj klinici prisustvuje na najmanje dva onkolo{ka operativna zahvata. PCA. Krvarenje.5. kontraindikacijama i protokolima kombinovane hemo-radioterapije. 7. Ugovaranje zdravstvene za{tite 3. Mo`dane metastaze. Bilijarni trakt. Testis/neseminomski tumori. Hipofarings. NUKLEARNA MEDICINA 1 mjesec Za vrijeme ovog dijela sta`a specijalizant treba prisustvovati izvo|enju dijagnosti~kih i terapijskih radioskopskih procedura i interpretaciji i o~itavanju nalaza. Savladavanje vje{tina procjene i unapre|enja kvaliteta zdravstvene za{tite i procjene zdravstvene tehnologije 2 Dom zdravlja Bolnica Zavod za javno zdravstvo kantona Zavod za javno zdravstvo kantona Zavod za javno zdravstvo kantona 1 1 3 3 5 Zavod zdravstvenog osiguranja kantona Zavod za javno zdravstvo kantona 2 2 5 2 2 4. Savladavanje vje{tina planiranja i evaluacije zdravstvenih programa 3.2. Radioterapija centralnog nervnog sistema i oftalmolo{kih tumora Radioterapija tumora nepoznatog primarnog porijekla 3 mjeseca 1 mjesec upoznavanje sa metodama i tehnikama lije~enja malignih tumora pomu}u otvorenih izvora zra~enja. Savladavanje vje{tina iz procjene zdravlja. Timomi i/ili medijastinalni tumori. Pljuva~ne `lijezde i [titnu `lijezdu. Endometrijum.6. Teorijske osnove socijalne medicine Institut za socijalnu medicinu Medicinskog fakulteta BROJ MJESECI 1 8 22 Zavod za javno zdravstvo kantona Zavod za javno zdravstvo kantona 3 Palijacija 2 mjeseca [to obuhvata: Ko{tane metastaze. Radioterapija limfoma i leukemija 2 mjeseca [to obuhvata: Morbus Hodgkin. @eludac. Uvodni dio . Savladavanje vje{tina iz osnovnih pristupa promociji zdravlja i zdravstvenom odgoju 3. Organizacija zdravstvene za{tite: zdravstvene ustanove 3. Jetra i pancreas. 4. Posebno mjesto zauzima upoznavanje sa metodama i tehnikama digitalnih tehnika u radiodijagnostici i interpretiranju njihovih snimaka. upravljanje resursima) 3. RADIODIJAGNOSTIKA 2 mjeseca Za vrijeme ovog dijela sta`a specijalizant treba prisustvovati izvo|enju radiografskih i radioskopskih procedura i interpretaciji i o~itavanju snimaka.osnovna teorijska nastava Medicinski fakultet TEMATSKA OBLAST 2. Posebno mjesto zauzimaju metode molekularne dijagnostike tumora: FISH. Testis/seminom. Posebno mjesto zauzima 3. Mikrocelularni karcinom.Broj 17 – Strana 100 SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH ^etvrtak. Radioterapija plu}a i medijastinuma 2 mjeseca [to obuhvata: Nemikrocelularni karcinom.7. Uretra. akutnim i kasnim sporednim komplikacijama kombinovane terapije i na~inima njihovog preveniranja i lije~enja. organizovanje.4.1. Higijena/zdravstvena ekologija Zavod za javno zdravstvo kantona . Orofarings. Bubreg.1. vo|enje. Savladavanje vje{tina iz drugih oblasti zna~ajnih za socijalnu medicinu. Kompresija ki~mene mo`dine. akutnim i kasnim sporednim komplikacijama hemoterapije i na~inima njihovog preveniranja i lije~enja. Posebno je va`no upoznati se sa inikaciijama.3. Radioterapija kosti i mekih tkiva Radioterapija ko`e Radioterapija dojke 2 mjeseca 2 mjeseca 4 mjeseca Ginekolo{ka radioterapija 5 mjeseci [to obuhvata: Cerviks. 2011. Specijalizant treba da stekne bitna znanja o rendgen anatomiji i radiolo{kim karakteristikama normalnih struktura i patolo{kih promjena. Opstrukcije. Total body iradijacija. PATOLOGIJA I MOLEKULARNA DIJAGNOSTIKA 1 mjesec Za vrijeme ovog dijela sta`a specijalizant treba prisustvovati izvo|enju patohistolo{kih. Savladavanje vje{tina menad`menta i zdravstvene ekonomike (strate{ko planiranje. Sindrom gornje {uplje vene. Usnu {upljinu. hemoterapijskim protokolima. ORGANIZACIJA I EKONOMIKA ZDRAVSTVA Vrsta specijalizacije: OSNOVNA Trajanje specijalizacije: 3 godine /36 mjeseci/ PLAN SPECIJALIZACIJE MJESTO OBAVLJANJA STA@A 1.3. Multipli mielom ili/i plazmocitom. Radioterapija pedijatrijskih tumora Benigne bolesti HEMOTERAPIJA SOLIDNIH TUMORA HEMATOONKOLOGIJA 2 mjeseca 1 mjesec 6 mjeseci 1 mjesec PEDIJATRIJSKA ONKOLOGIJA 1 mjesec Za vrijeme trajanja navedena tri dijela specijalisti~kog sta`a specijalizant se mora upoznati sa indikacijama i kontraindikacijama za hemoterapiju. Ovarij i falopijeve tube. Svaki specijalizant treba da tokom perioda specijalizacije stekne znanje i vje{tinu u sljede}im navedenim oblastima: Radioterapija glave i vrata 4 mjeseca [to se odnosi na: Larings. Radioterapija gastrointestinalnog trakta 3 mjeseca [to se odnosi na: Ezofagus. flow citometrija upoznavanje sa metodama i tehnikama i zna~aju za klini~ki rad. Organizacija zdravstvene za{tite: zdravstvene ustanove 3. Tanko crijevo. Leukemije. citolo{kih dijagnosti~kih procedura. Non-Hodgkin limfomi. Anus. Vulvu. Metode pla}anja. Mokra}ni mjehur. imunohistolo{kih. Kolon/ rectum. Ureter. 4. Savladavanje vje{tina iz socijalne medicine 3. komuniciranje. Mezoteliom. Finansiranje zdravstvene za{tite. Radioterapija genitourinarnog trakta 3 mjeseca [to obuhvata: Prostatu.

EPIDEMIOLOGIJA: epidemiolo{ki metod.crijevnih zaraza. ZDRAVSTVENA EKONOMIKA: pojam cijena i tro{kova u zdravstvu. deskriptivni. determinante zahtijeva. Medicinska statistika i informatika UKUPNO SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Zavod za statistiku Federacije BiH 1 36 Broj 17 – Strana 101 UVODNI DIO OSNOVNA TEORIJSKA NASTAVA 1 mjesec Osnovna teorijska nastava se provodi iz oblasti: – dono{enje klini~kih odluka. UPRAVLJANJE I KONTROLNI MEHANIZMI: principi teorije rukovo|enja. sistem odlu~ivanja. pokazatelji finansiranja sistema zdravstvene za{tite – Procjena kvaliteta rada za dvije ili vi{e zdravstvenih ustanova sa aspekta analize pru`enih usluga. na~ini pla}anja davaoca usluga u zdravstvu. izvori podataka i njihova vrijednost. kontrola zdravstvene potro{nje. buka. finansiranje zdravstvene za{tite. zakoni. analize sistema. kardiovaskularne bolesti. karakteristike zarazne bolesti . karakteristike ishrane i uhranjenosti. rak. itd. – timski rad.^etvrtak. pojam zdravstvene politike i metod djelovanja. higijena sela i privremenih naselja. 2. kontrola kvaliteta. – promocija zdravlja. deskriptivna statistika. analiti~ki i eksperimentalni. 3. vi{ekriterijumsko odlu~ivanje.) – Zdravstveno-odgojni intervjui – Definisanje minimalnog skupa podataka za pra}enje izabranog zdravstvenog programa – Kori{tenje postoje}ih doma}ih i me|unarodnih baza podataka o zdravlju (Health for All. osnovne klasifikacije. Bolnica 1 mjesec. funkcionalne karakteristike sistema. unapre|enje zdravlja djece i omladine. komunalna higijena. pisanje stru~ne publikacije.drvo odlu~ivanja. cilj i predmet mjerenja. najva`nije tehnike istra`ivanja. HIGIJENA: ekologija. – Priprema. metode ekonomskih analiza u zdravstvu. zdravstveno zakonodavstvo. – upravljanja sistemom. baze podataka. 6. ustanova za pred{kolski uzrast. karakteristike stanja. analiza odlu~ivanja . pravilnici i uputstva. primarna zdravstvena za{tita. osnovne metode i postavke istra`iva~kog rada. zdravstveno vaspitni programi. ZDRAVSTVENA ZA[TITA: jedinice socijalnomedicinskog posmatranja. mjere za sprje~avanje i suzbijanje zaraznih bolesti. 7. analiza vremenskih serija. nivoi odlu~ivanja tradicionalne i moderne tehnike. PROMOCIJA ZDRAVLJA . evidencija i dokumentacija. kori{}enje zdravstvene za{tite. RUKOVO\ENJE. efikasnost. deetatizacija i decentralizacija. voda. zdravstveni informacioni sistem. 8. klasifikacioni sistemi. metode procjene. Spisak procedura koje specijalizant treba da uradi: – Me|unarodno pore|enje zdravstvenog stanja stanovni{tva – Procjena zdravstvenog stanja stanovni{tva kantona/ entiteta i dr`ave uz nove podatke – Procjena zdravstvenog stanja op}ina/grada uz nove podatke – Upotreba upitnika kao instrumenta za prikupljanje podataka – Standardizacija op}e stope mortaliteta – Analiza vremenske serije (trenda) za izabrane indikatore – Plan rada zdravstvene ustanove (bolnica. navike i obi~aji i njihov uticaj na zdravlje.ZDRAVSTVENO VASPITANJE: pona{anje. vi{estruka linearna regresija i korelacija. – sposobnost sticanja i preno{enja znanja. bolni~ki sistem. razvoj zdravstvene za{tite. {kolska sredina. sanitacija sredine. tehnologije planiranja. veza izme|u pona{anja zdravlja i bolesti. STATISTIKA: biostatistika. metode i tehnike zdravstveno-vaspitnog rada. pojam zdravlja i njegove za{tite. 7.) – Plan rada slu`be unutar zdravstvene ustanove – Menad`ment programa zdravstvene preventivne intervencije – Op}a evaluacija programa izabranog u ta~ki 9 – Ekonomska evaluacija programa izabranog u ta~ki 9 – Procjena izra~unavanja tro{kova za definisane medicinske usluge. 4. ostali nivoi zdravstvene za{tite. klasifikacioni sistemi. procjena zdravstvene tehnologije.3. u nastavnim turnusima (ljetni i zimski semestar) po planu koji utvr|uje navedeni fakultet. Zavod za zdravstveno osiguranje 2 mjeseca i Zavod za statistiku 1 mjesec iz sljede}ih oblasti. korisnik i njegova uloga. njihova primjena i evaluacija. ekonomi~nost. ZDRAVSTVENI SISTEMI: sistematski pristup. zna~aj tehnologije za zdravstvo. zaklju~ivanje na osnovu uzoraka. mjerenje zdravstvenog stanja. zakonski propisi i sanitarna kontrola. zdravstvena potro{nja. Euro Stat itd) – Kontrola kvaliteta rutinski prikupljenih podataka u zdravstveno statisti~kom sistemu – Analiza izvora finansiranja u zdravstvenom sistemu. od ~ega: Zavod za javno zdravstvo kantona 22 mjeseca. 5. Teorijska i prakti~na nastava na medicinskom fakultetu (Institut za socijalnu medicinu) (9 mjeseci) i prakti~ni stru~ni rad u zdravstvenim ustanovama (27 mjeseci. socijalna za{tita i teorija socijalne sigurnosti. izrada plana.multidisciplinarni pristup. kategorije koje podlije`u zakonskoj regulativi. oblici pona{anja i njihovo formiranje. 4. nau~nostru~na literatura. planiranje i ispitivanje ishrane. masovna nezarazna oboljenja. indikatori. atmosfera. ishrana. modeli za predvi|anje. kontrolni mehanizmi. sistem primarne zdravstvene za{tite. Obavlja se na medicinskom fakultetu u ukupnom trajanju od 1 mjesec. potrebe i njihovo mjerenje. reumatizam. Dom zdravlja 1 mjesec. ekologija rada. – komunikacijske vje{tine. multivarijantna statistika linearna regresija i korelacija. nabavka opreme. 2011. faktori rizika. organizacija djelatnosti. organizacione strukture. zadovoljstva davaoca i korisnika zdravstvenih usluga – Ispitivanje zadovoljstva korisnika zdravstvene za{tite u odabranoj zdravstvenoj ustanovi putem ankete – Izvo|enje SWOT analize za upravljanje zdravstvenom ustanovom – Izrada strate{kog i operativnog plana zdravstvene ustanove SUDSKA MEDICINA Vrsta specijalizacije: OSNOVNA Trajanje specijalizacije: 4 godine /48 mjeseci/ PLAN SPECIJALIZACIJE [IRA OBLAST Uvodni dio osnovna teorijska nastava Uvodni dio za sudsku medicinu U@A OBLAST MJESTO OBAVLJANJA TRAJANJE TRAJANJE STA@A Medicinski fakultet 1 mjesec Medicinski fakultet 5 mjeseci . mentalna oboljenja. zdravstveno vaspitanje . organizovanje i odr`avanje predavanja za djecu do 14 godina (zdravstveni odgoj) – Rad u maloj grupi (sa gojaznima. – etika i propisi. zdravstveno stanje stanovni{tvo. obezbje|enje kvaliteta u zdravstvenoj za{titi. ili drugim grupama koje imaju rizi~ne faktore po zdravlje uklju~uju}i i pu{a~e itd. 4. razlike u odnosu na druge sektore. higijena naselja i urbanizam. dom zdravlja. odnosno specijalnosti: 1. respiratornih infekcija i transmisivnih zaraza.

odre|ivanje polo`aja osoba u vozilu prilikom prometne nesre}e. u nastavnim turnusima (ljetni i zimski semestar) po planu koji utvr|uje navedeni fakultet. U toku jednog mjeseca upoznavanje sa osnovama toksikologije i uvjetima trovanja. organskih kiselina. ~edomorstvo. upoznavanje sa funkcioniranjem zakonodavstva. alkohola. nitrata i nitrita. – upravljanja sistemom. deterd`enata. TRANSFUZIJSKA MEDICINA Vrsta specijalizacije: OSNOVNA Trajanje specijalizacije: 3 godine /36 mjeseci/ PLAN SPECIJALIZACIJE – [IRA OBLAST Uvodni dio osnovna teorijska nastava Op}i dio Hirurgija U@A OBLAST MJESTO OBAVLJANJA TRAJANJE STA@A Medicinski fakultet 1 mjesec 5 mjeseci Bolni~ki odjel hirurgije Anesteziologij Bolni~ki odjel a i intenzivno anesteziologije lije~enje Ginekologija i Bolni~ki odjel aku{erstvo ginekologije Neonatologija Bolni~ki odjel neonatologije Mikrobiologija Mikrobiolo{ki laboratorij bolnice Nuklearna Bolni~ki odjel medicina nuklearne medicine Hematolo{ki Bolni~ki laboratorij hematolo{ki laboratorij 5 mjeseci Hematologija . osnove vje{ta~enja biolo{kih tragova. – timski rad. otrovnih gljiva. jetki otrovi. – Na~in preuzimanja materijala za mikroskopsku pretragu i upoznavanje s osnovnim tehnikama za mikroskopsku pretragu organa. pesticida medikamenata. Osim toga upoznavanje sa osnovnim odredbama Krivi~nog zakona BiH. prisustovanje i upoznavanje s kvalitativnim ispitivanjem pojedinih vrsta otrova tokom obdukcije: Uglji~ni monoksid. nalet motornog vozila na dvoto~ka{e.Broj 17 – Strana 102 Op}a hirurgija Ginekologija i aku{erstvo Radiologija i radioterapija Patologija i citologija Patologija Sudska medicina SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH 2 mjeseca 1 mjesec 1 mjesec 1 mjesec Bolni~ki odjel 10 mjeseci patologije Institut za sudsku medicinu 24 mjeseca medicinskog fakulteta Institut za sudsku medicinu 4 mjeseca medicinskog fakulteta 4 mjeseca ^etvrtak. Zakon o krivi~nom postupku Federacije BiH. ovisnost o drogama i doping. ocjena te`ine tjelesnih ozljeda. Obavlja se na medicinskom fakultetu u ukupnom trajanju od 1 mjesec. – komunikacijske vje{tine. psihi~ke ozljede. onih smrtnih slu~ajeva koji prema krivi~nim propisima spadaju u djelokrug rada sudske medicine. baza. na~ina pregleda osoba. Tokom specijalizacije provodi se orgnizirana nastava od 100 sati godi{nje. – sposobnost sticanja i preno{enja znanja. – Tanatologija i odre|ivnje vremena smrti na osnovu znakova smrti. 2011. UVODNI DIO 5 mjeseci Upoznavanje sa osnovama struke obuhva}a savladavanje obdukcijske tehnike. – promocija zdravlja. asfikti~ke ozljede. Zakona o izvr{enju krivi~nih sankcija Federacije BiH i dr. Krivi~nog zakona Federacije BiH. organskih otapala. 4. – Identifikacijski postupak: problem identifikacije u masovnim katastrofama. cijanidi. Oblici i na~in vje{ta~enja u parni~nim postupcima: vje{ta~enje naknade {tete. te odje}e i obu}e. metaloida. protupravni prekid trudno}e. TOKSIKOLOGIJA 4 mjeseca – Upoznavanje sa op}im uvjetima trovanja. prvenstveno mehani~kim ozljedama i mehani~kom asfiksijom. – etika i propisi. prometnih nesre}a. koji su potrebni za daljnje usavr{avanje u sudskomedicinskoj struci. upoznavanje sa dijagnostikom promjena na le{u. – Na~in uzimanja materijala za hemijskotoksikolo{ke analize. krivi~na odgovornost ljekara.5 mjeseci 1. vje{ta~enje u paternitetnim parnicama. 7. Toksikologija Godi{nji odmori Program specijalizacije: UVODNI DIO OSNOVNA TEORIJSKA NASTAVA 1 mjesec Osnovna teorijska nastava se provodi iz oblasti: – dono{enje klini~kih odluka. toksi~nih metala. – Oblici i na~in vje{ta~enja u krivi~nim postupcima. na~in vje{ta~enja alkoholiziranosti.Bolni~ki odjel interno interne medicine Hematologija . – Upoznavanje i dijagnostika razli~itih oblika nasilnog o{te}enja zdravlja: mehani~ke ozljede. otrovnih `ivotinja. anorganskih kiselina. SUDSKA MEDICINA 24 mjeseca – Samostalno obavljanje sudskomedicinskih obdukcija tj. – Upoznavanjem djelovanja razli~itih vrsta otrova plinovitih i lako isparivih anorganskih otrova. makroskopskoj dijagnostici prilikom trovanja i uzimanja uzoraka pri obdukciji za toksikolo{ke analize. identifikacijama u ratnim okolnostima. fizikalne ozljede. – Osnove medicinske kriminalistike: obavljanje uvi|aja prilikom ubistva. nutritivne ozljede. U toku 2 mjeseca predvi|a se odlazak na sud pod vodstvom mentora na rasprave i istra`ne postupke. silovanja. sudbinom otrova u tijelu. na~in utvr|ivanja trovanja. upoznavanje sa obavezama sudskog medicionara na uvi|ajima i rekonstrukcijama.Bolni~ki odjel dje~ije pedijatrije 3. Zakona o krivi~nom postupku BiH.5 mjeseci 1 mjesec 1 mjesec 1 mjesec 15 dana 15 dana TRAJANJE 15 dana 15 dana Hematologija . – Vje{ta~enje prometnih nesre}a: nalet motornih vozila na pje{aka. PATOLOGIJA 10 mjeseci – Samostalno vr{enje obdukcija s makroskopskim i mikroskopskim pregledom organa.

Ordiniranje parenteralne prehrane Ordiniranje korigentnih rastvora soli i korekcija acidobaznog statusa. klini~ka slika i terapija . laboratorijskom imunohematolo{kom postavljanju dijagnoze i transfuzijskom lije~enju bolesnika. 2011. krioprecipitat. Testovi koji se primjenjuju u ispitivanju davatelja krvi – genetika krvnih grupa – serologija krvnih grupa Proizvodnja krvnih komponenata: karakteristike krvnih komponenata.odabir krvi i krvne grupe ABO i Rh sistema Mikrobiologija 15 dana Kontrola sterilnosti krvi Metode testiranja na infektivne bolesti zna~ajne u transfuziji . terapija Naj~e{}a patologija na tom Odjelu i na~in rje{avanja Pra}enje trudnica . – sposobnost sticanja i preno{enja znanja. Na~in njihove upotrebe i brzina aplikacije za svakoga.^etvrtak. Postoperabilni tok bolesnika sve do otpusta ku}i. transfuzijski centar ili odsjek za transfuziju Op}a i specijalna transfuzijska medicina HLA laboratorija (PCR) Laboratorij za hemostazu Godi{nji odmori SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 17 – Strana 103 22 mjeseca 17 mjeseci 2 mjeseca 3 mjeseca 3 mjeseca UVODNI DIO OSNOVNA TEORIJSKA NASTAVA 1 mjesec Osnovna teorijska nastava se provodi iz oblasti: – dono{enje klini~kih odluka. Hemoragi~ni sindrom i poreme}aj koagulacije transfuzijska terapija. propisi. OP]I (UVODNI) DIO 5 mjeseci Hirurgija 1 mjesec Boravak na hirurgiji bi trebao biti osmi{ljen kao presjek svih aktivnosti od indikacije za ordiniranje krvi do otpusta bolesnika ku}i.sredstva koja se daju i parametri koji se prate Pra}enje svih parametara koji su neophodni za oporavaka u JIL-u.krvlju prenosive bolesti PCR Nuklearna medicina 15 dana Odre|ivanje volumena krvi Markiranje eritrocita i drugih stanica Hematolo{ki laboratorij 15 dana Kontrola pripravka krvi. Organiziranje i selekcioniranje davatelja krvi. Etiologija. – komunikacijske vje{tine. smrzlina itd. – upravljanja sistemom. Indikacije za ordiniranje krvi i njihove kontraindikacije Odabir pripravka krvi: puna krv. mikrobiolo{ki.5 mjesec Pra}enje bolesnika od ulaska do izlaska sa odjela. Krvarenja: etiologija. novoro|en~adi i prevencija HBN – (M. transfuzijskom centru ili odsjeku za transfuziju specijalizant mora ovladati znanjem i vje{tinama iz transfuzijske medicine u pripremanju preparata iz krvi. na~in zaustavljanja cirkulatornog {oka i hipovolemijskog {oka. Odabir davatelja za homologne i autologne davatelje.5 mjeseci Pedijatrija: hematologija u trajanju od 1.transplantacija mati~nih stanica i ko{tane sr`i. Transfuzijska medicina u . TRANSFUZIJSKA MEDICINA Op}a transfuzijska medicina Tokom rada u Zavodu za transfuzijsku medicinu. trombocita) . Obavlja se na medicinskom fakultetu u ukupnom trajanju od 1 mjesec. svje`e smrznuta plazma. klini~ka slika. albumini. imunoglobulini. haemoliticus neonatorum) – Informatika – Zakoni. – promocija zdravlja. 7. trombociti. – timski rad. na~in uzimanja krvi i nuspojave. u nastavnim turnusima (ljetni i zimski semestar) po planu koji utvr|uje navedeni fakultet. klini~ka slika i terapija septi~nog {oka . leukocita. indikacije za primjenu i nuspojave Dokumentacija – Frakcioniranje plazme – Primjena krvi i krvnih komponenti (Izbor) – Afereza – Eksangvinotransfuzija – Posttransfuzijske reakcije i nus-pojave transfuzijskog lije~enja – Imunohematolo{ko. opeklina.zna~aj transfuzijske medicine u terapiji ovih bolesnika.biohemijska i hematolo{ka Brojanje }elija na broja~u i ru~no (mikroskopski) Odre|ivanje hemoglobina i komplementa Hemostaza: Testovi koagulacije i njihovo zna~enje HEMATOLOGIJA 5 mjeseci Interna: hematologija u trajanju od 3. 4.mogu}e senzibilizacije Neonatologija 15 dana Indikacije i kontraindikacije za ordiniranje pune krvi i pripravaka iz krvi Hemoliti~ka bolest novoro|en~eta Eksangvinotransfuzija . Autoimune bolesti. biokemisjko laboratorijsko ispitivanje – Testovi u dijagnozi autoimunih bolesti – Imunohematolo{ko ispitivanje trudnica.sredstva koja se daju i parametri koji se prate Reanimacione metode poslije operacije .transfuzijski testovi u dijagnozi. dijagnostika i terapija kod oboljenja mati~nih stanica (eritrocita. Anestezija i reanimacija (Odjel anestezije) 1 mjesec Reanimacione metode prije operacije . crushsindroma. na~in ~uvanja. upute (farmakopeja) – Dobra prera|iva~ka praksa – Sudski propisi u vezi s primjenom krvi i lije~enjem – Organizacija transfuzijske slu`be – Kontrola kvaliteta u transfuzijskoj praksi Specijalizant mora ovladati izvo|enjem sljede}ih vje{tina – rutinsko odre|ivanje eritrocitnih krvnih grupa tokom boravaka u transfuzijskim ustanovama .odabir pripravka krvi DIK -parametri za dijagnozu i pra}enje.indikacije za ordiniranje pojedinih pripravaka iz krvi. rok upotrebe. vrste. Transfuzijska medicina Zavod za transfuzijsku medicinu. Etiologija. – etika i propisi. Ratna hirurgija Ginekologija/Porodiljstvo 1 mjesec Indikacije i kontraindikacije za ordiniranje svih pripravaka iz krvi Krvarenja: etiologija.

te u hematolo{kom. Specijalna transfuzijska medicina U Zavodu za transfuzijsku medicinu. limfokini – histokompatibilnost i transplantacijska imunologija – oboljenja i testovi za krvlju prenosive bolesti – ispitivanje hemostaze – hemoragi~ni {ok – poreme}aj hemostaze – hemoglobinopatije – anemije – autoimune bolesti – bubre`ni bolesnici – transplantacija organa. – markiranje stanica i proteina s radioizotopima i odre|ivanje volumena krvi. ko{tane sr`i – hematolo{ko-onkolo{ki bolesnici – neonatologija i pedijatrija – trudnice i prevencija HBN – hirur{ki bolesnici – organizacija transfuzije unutar bolnice Klini~ki laboratoriji (HLA laboratorij i laboratorij za hemostazu) 5 mjeseci Specijalizant tokom boravka u laboratorijima na Nuklearnoj medicini. rutinsko izvo|enje predtransfuzijskih testova u transfuzijskim ustanovama – odre|ivanje eritrocitnih antigena (fenotip) – odre|ivanje karakteristika alo i autoantitijela – odre|ivanje specifi~nosti alo i autoantitijela – elucija i adsorpcija antitijela – laboratorijsko ispitivanje AIHA – ispitivanje kvalitete dijagnosti~kih seruma – ispitivanje kvalitete krvnih komponenata – izvo|enje afereza dobrovoljnih davaoca krvi i bolesnika – izvo|enje mikrobiolo{kih testova – odre|ivanje trombocitnih antitijela i antigena – odre|ivanje leukocitnih antitijela i antigena – rutinski testovi zgru{avanja (PV. sistema komplementa – stani~ni testovi imunosti. plazme i du`ina `ivota stanica i proteina u cirkulaciji – diferencijalna krvna slika – ko{tana sr` – specifi~na i nespecifi~na obrana – odre|ivanje klasa i subklasa imuniglobulina. 2011. URGENTNA MEDICINA Vrsta specijalizacije: Trajanje specijalizacije: PLAN SPECIJALIZACIJE [IRA OBLAST Uvodni dio osnovna teorijska nastava Urgentna medicina ^etvrtak. TV i fibrinoliza) – eksangvinotransfuzija. kemotaksa.Broj 17 – Strana 104 – SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH – ispitivanje hemostaze. 4. imunolo{kom i mikrobiolo{kom laboratoriju i laboratoriju za ispitivanje histokompatibilnosti i laboratoriju za ispitivanje hemostaze mora upoznati osnove testova koji se koriste u transfuzijskoj medicini. 7. transfuzijskom centru ili odsjeku za transfuziju specijalizant treba ovladati vje{tinama iz sljede}ih podru~ja: – Imunogenetika i ispitivanje u forenzi~koj medicini – preoperativna i operativna autologna transfuzija – procjena djelotvornosti transfuzijskog lije~enja – imuno-modulatori i njihova primjena u klinici – markiranje stanica i proteina radioizotopima i odre|ivanje volumena krvi. APTV. plazme i du`ine `ivota stanica i proteina u cirkulaciji – diferencijalna krvna slika – ko{tana sr` – specifi~na i nespecifi~na obrana – proteini plazme – kvalitativni i kvantitativni testovi za odre|ivanje imunoglobulina – sistem komplementa – odre|ivanje klasa i subklasa imunoglobulina – stani~ni testovi imunosti – kemotaksija – limfokini – histiokompatibilnost i transplantacijska imunologija – prenos zaraznih bolesti (epidemijski i klini~ki aspekti) – testovi kojima se otkrivaju uzro~nici koji se mogu prenositi transfuzijskim lije~enjem OSNOVNA 4 godine /48 mjeseci/ MJESTO U@A OBLAST OBAVLJANJA TRAJANJE TRAJANJE STA@A Medicinski fakultet 1 mjesec 15 mjeseci vanbolni~ka Slu`ba hitne pomo}i doma zdravlja Bolni~ku odjel urgentne medicine 8 mjeseci Kardiologija Alergologija Hematologija Bolni~ki odjel kardiologije Bolni~ki odjel 3 mjeseca 15 dana 15 dana 1 mjesec 1 mjesec 1 mjesec 1 mjesec 9 mjeseci Abdominalna hirurgija 3 mjeseca 2 mjeseca 3 mjeseca 1 mjesec 2 mjeseca 3 mjeseca 3 mjeseca 2 mjeseca 1 mjesec 6 mjeseci bolni~ka 9 mjeseci Interna medicina Bolni~ki odjel hematologije Nefrologija Bolni~ki odjel nefrologije Pulmologija Bolni~ki odjel pulmologije GastroenteroBolni~ki odjel logija gastroenterologije Endokrinologija Bolni~ki odjel endokrinologije Hirurgija Bolni~ki odjel abdominalne hirurgije Urologija Bolni~ki odjel urologije Neurohirurgija Bolni~ki odjel neurohirurgije Traumatologija Bolni~ki odjel traumatologije Toksikologija Bolni~ki odjel toksikologije Pedijatrija Bolni~ki odjel pedijatrije Reanimacija Bolni~ki odjel anestezije i reanimacije Ginekologija Bolni~ki odjel i aku{erstvo ginekologije Neuropsihijat Bolni~ki odjel rija neurologije i psihijatrije Bolni~ki Dijagnostika kod urgentnih laboratorij stanja Infektologija Bolni~ki odjel infektologije Otorinolaring Bolni~ki odjel ologija ORL Oftalmologija Bolni~ki odjel oftalmologije Institut za Sudska sudsku medicinu medicina medicinskog fakulteta 20 dana 1 mjesec 1 mjesec 1 mjesec 10 dana .

humanost i eti~nost uz obavezu o~uvanja privatnosti i dostojanstva pacijenta – poznavati vje{tinu opho|enja s pacijentima. antikolinergicima. zajednice i cjelokupne populacije Posebne kompetencije Klini~ka farmakologija urgentnih stanja – izlo`iti farmakologiju lijekova koji se koriste u hitnim stanjima – pokazati poznavanje interakcija lijekova. korozivima. 2011. – promocija zdravlja. kolegama i ostalim stru~njacima s ciljem zajedni~kog sudjelovanja u planiranju i provedbi zdravstvene za{tite – biti sposoban definisati. antidepresivima.komunikacijske vje{tine – biti sposoban razumljivo i na prikladan na~in prenijeti relevantne informacije i obja{njenja pacijentu (usmeno i pismeno). SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH – Broj 17 – Strana 105 UVODNI DIO OSNOVNA TEORIJSKA NASTAVA 1 mjesec Osnovna teorijska nastava se provodi iz oblasti: – dono{enje klini~kih odluka. opioidima. opisati EKG nalaz i terapiju akutnog miokarditisa – opisati klini~ku sliku bolesti perikarda. kolegama i ostalim stru~njacima . posebno iz podru~ja za{tite prava pacijenata – poznavati tok. plinovima. digoksinom. odnosno efikasno sudjelovati u radu multidisciplinarnog tima zdravstvenih radnika i saradnika – procijeniti potrebu uklju~ivanja drugih stru~njaka u proces pru`anja zdravstvene za{tite – biti upoznat s va`no{}u saradnje. stavove drugih kolega. cijanidima. dijagnostiku. te aktivno sara|ivati s javnozdravstvenim slu`bama i ostalim tijelima uklju~enim u sistem zdravstva – poznavati organizaciju sistema zdravstva i biti osposobljen za odgovorno u~estvovati u upravljanju aktivnostima procjene potreba. Obavlja se na medicinskom fakultetu u ukupnom trajanju od 1 mjesec. u nastavnim turnusima (ljetni i zimski semestar) po planu koji utvr|uje navedeni fakultet. dijagnostike i stabilizacije kriti~no oboljelog – razviti sposobnost interpretacije osnovnih laboratorijskih nalaza – pokazati poznavanje osnova EKG-a – opisati patofiziologiju. raspored i kontrolu radnih procesa i osnove upravljanja resursima – razumjeti i kriti~ki koristiti dostupna sredstva zdravstvene za{tite vode}i se interesima svojih pacijenata i zajednice – biti osposobljen procijeniti i adekvatno odgovoriti na individualne zdravstvene potrebe i probleme pacijenata identificirati zdravstvene potrebe zajednice i u skladu s njima poduzimati odgovaraju}e mjere usmjerene o~uvanju i unapre|enju zdravlja te prevenciji bolesti – promovisati zdravlje i zdrave stilove `ivota svojih pacijenata.^etvrtak. salicilatima. 7. kontraindikacije i komplikacije tromboliti~ke terapije AIM – pokazati poznavanje preporuka Europskog vije}a za reanimatologiju za lije~enje aritmija – poznavati vje{tinu defibrilacije – poznavati vje{tinu sinkronizirane kardioverzije – poznavati vje{tinu vanjske elektrostimulacije srca – poznavati vje{tinu transvenozne elektrostimulacije srca – opisati klini~ku sliku. paracetamolom. njegovoj porodici. probrati i pravilno dokumentovati relevantne podatke o pacijentu. inhibitorima MAO. irigaciju crijeva. blokatorima kalcijevih kanala. doze i nuspojave dostupnih antidota – poznavati laboratorijske dijagnosti~ke metode otrovanja – poznavati posebnosti kardiopulmonalne reanimacije u toksikologiji – pokazati vje{tinu izvo|enja ispiranja `eludca. primjenu aktivnog ugljena – pokazati poznavanje principa hemodijalize i hemoperfuzije te otrova koji mogu biti eliminirani na ovaj na~in – poznavati mogu}nost pristupa izvorima podataka o zbrinjavanju manje ~estih otrovanja Interna medicina – pokazati sposobnost trija`e pacijenata – pokazati sposobnost uzimanja povijesti bolesti – razviti sposobnost brze procjene. primjeni i prenosu novih medicinskih znanja i iskustava te sudjelovati u provedbi programa specijalizacije i u`e specijalizacije – znati i primjenjivati principe medicine zasnovane na dokazima – poznavati va`nost i na~in efikasnog vo|enja detaljne dokumentacije te isto primjenjivati u svom radu prema va`e}im propisima – biti sposoban koordinirati i utvrditi prioritete u timskom radu. – komunikacijske vje{tine. etiologiju. gljivama. beta blokatorima. terapijske {irine i doziranje ~esto kori{tenih lijekova – opisati indikacije za primjenu antibiotika u hitnim stanjima – pokazati sposobnost prepoznavanja klini~kih sindroma otrovanja – poznavati principe lije~enja kod otrovanja barbituratima. klini~ku sliku i hitno lije~enje bolesti perifernih arterija i vena . – timski rad. biljkama – opisati klini~ku sliku i po~etnu terapiju kod ugriza otrovnih `ivotinja – procijeniti indikacije. planiranja mjera unapre|enja i pove}anja efikasnosti te razvoja i unapre|enja sistema kvaliteta zdravstvene za{tite – poznavati regulativu iz podru~ja zdravstva. dekontaminaciju ko`e i oka. hipertrofi~nu i restriktivnu kardiomopatiju te razjasniti lije~enje svake od njih – definirati miokarditis. izlo`iti po~etno lije~enje i rje{avanje bolesti perikarda – opisati klini~ku sliku kardiogenog {oka i izlo`iti njegovo lije~enje – opisati etiologiju i klini~ku sliku valvularnih bolesti srca te njihovo pravilno po~etno rje{avanje – razlikovati akutnu hipertenzivnu krizu i nekompliciranu hipertenziju te opisati indikacije za lije~enje – opisati patofiziologiju. 4. alkoholom. patofiziologiju i lije~enje akutnog kongestivnog zatajivanja srca – razlikovati kongestivnu. – upravljanja sistemom. benzodijazepinima. – etika i propisi. informisati se i uva`iti stavove pacijenta i njegove porodice. diferencijalnu dijagnozu i po~etnu terapiju akutnog koronarnog sindroma – nabrojiti indikacije. kontraindikacije. nuspojave. – sposobnost sticanja i preno{enja znanja. narkoticima i drugim modernim sredstvima ovisnosti. te drugih stru~njaka – kroz neprekidno u~enje i samoprocjenu unaprijediti kompetencije i stavove nu`ne za podizanje kvaliteta stru~nog rada – usvojiti principe upravljanja svojom praksom i karijerom s ciljem profesionalnog razvoja – imati razvijenu vje{tinu preno{enja znanja – razumjeti va`nost nau~nog pristupa struci – sudjelovati u nau~no-istra`iva~kom radu po{tuju}i eti~ka na~ela nau~no-istra`iva~kog rada i klini~kih ispitivanja – biti sposoban doprinijeti stvaranju. Zavr{etkom specijalizacije specijalizant urgentne medicine mora ste}i sljede}e kompetencije Op}e kompetencije: – poznavati i primjenjivati na~ela medicinske etike i deontologije – posjedovati profesionalnost.

2011. klini~ku sliku i lije~enje op}e pothla|enosti te specifi~nosti o`ivljavanja pothla|enog pacijenta – opisati patofiziologiju. djeteta i osoba starije `ivotne dobi – razviti vje{tine obrade i zbrinjavanja rana primjerene hitno-medicinskom okru`enju – pokazati sposobnost opskrbe pacijenata s infekcijom mekih tkiva – opisati profilaksu i lije~enje hirur{kih infekcija – opisati klini~ku sliku. nefrolitijaze. klini~ku sliku i lije~enje visinske bolesti – opisati patofiziologiju. djece i novoro|en~adi – pokazati vje{tinu izvo|enja umjetnog disanja kod odraslih. i{~a{enjima i subluksacijama – pokazati vje{tinu izvo|enja imobilizacije i trakcije preloma i i{~a{enja – opisati vje{tinu repozicije nekomplicirane dislokacije patele. indikacije. klini~ku sliku i lije~enje toplinske sinkope. 7. diferencijalnu dijagnozu i po~etno lije~enje pacijenata sa smetnjama disanja i respiratornom insuficijencijom – poznavati vje{tinu primjene lijekova pomo}u inhalatora – opisati etiologiju. ramena i lakta – pokazati vje{tinu interpretacije RTG snimaka prsnoga ko{a. prsnoga ko{a. patofiziologiju i lije~enje neinfektivnog povra}anja i proljeva – opisati klini~ku sliku i po~etno lije~enje pacijenata s upalnim bolestima probavnog sistema – pokazati poznavanje etiologije.glave. diferencijalnu dijagnozu te lije~enje akutne i hroni~ne renalne insuficijencije. djece i novoro|en~adi – pokazati vje{tinu sigurnog izvo|enja defibrilacije Hirurgija – pokazati sposobnost trija`e pacijenata – pokazati sposobnost uzimanja povijesti bolesti i fizikalnog pregleda kod pacijenata s op}im hirur{kim poreme}ajima. klini~ku sliku i lije~enje akutnog radijacijskog sindroma O`ivljavanje – razjasniti etiologiju i patofiziologiju sr~anog zastoja – utvrditi indikacije za o`ivljavanje – pokazati sposobnost zbrinjavanja i stabilizacije pacijenta nakon o`ivljavanja – razumjeti preporuke Evropskog vije}a za reanimatologiju i primijeniti vje{tine standardnih postupaka o`ivljavanja odraslih. ki~me i ekstremiteta primjerene hitno-medicinskom okru`enju – pokazati vje{tinu kori{tenja Glasgow koma skale i razjasniti njen zna~aj u evaluaciji i lije~enju ozljeda glave – izlo`iti principe zbrinjavanja opekotna i smrzotina primjerene hitno-medicinskom okru`ju – primijeniti struktuirani pristup politraumi – razjasniti diferencijalnu dijagnozu i lije~enje akutnog bola u trbuhu – razviti vje{tinu brzog prepoznavanja pacijenata s aneurizmom abdominalne aorte – razviti sposobnost zbrinjavanja pacijenata s akutnim i hroni~nim upalama perifernih krvnih `ila – razviti sposobnost zbrinjavanja ozljeda velikih krvnih `ila u hitno-medicinskom okru`ju – razviti sposobnost prepoznavanja akutnih ishemijskih stanja kod okluzija krvnih `ila . toplinskih gr~eva. ki~me.Broj 17 – Strana 106 – – SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH – ^etvrtak. te relativni potencijal standardnih oralnih doza analgetika kori{tenih u lije~enju pacijenata sa mi{i}noko{tanim poreme}ajima – raspraviti diferencijalnu dijagnozu pacijenta s bolom u donjem dijelu le|a – opisati dijagnostiku i lije~enje sindroma prenaprezanja – razviti vje{tine procjene i zbrinjavanja mi{i}no-ko{tanih trauma primjerene hitno-medicinskom okru`ju – pokazati poznavanje ozljeda zglobova. djece i novoro|en~adi – pokazati vje{tinu izvo|enja vanjske masa`e srca kod odraslih. retencije urina – poznavati indikacije za hitnu dijalizu – opisati zbrinjavanje akutnih stanja u imunokompromitiranih pacijenata – opisati patofiziologiju. infekcija urinarnog sistema. klini~ke slike i hitnog lije~enja poreme}aja vode i elektrolita – definirati etiologiju i opisati lije~enje pacijenata s poreme}ajima acidobazne ravnote`e – razlikovati klini~ke slike i lije~enje pacijenata s akutnim komplikacijama {e}erne bolesti – pokazati poznavanje klini~ke slike. indikacije. indikacije. evaluaciju i stepenovanje ozljeda zglobova. toplinske iscrpljenosti i toplinskog udara – pokazati zbrinjavanje utopljenika – opisati patofiziologiju. zdjelice i ekstremiteta kod traume – pokazati sposobnost obrade i zbrinjavanja ostalih ozljeda . 4. dijagnostiku. kontraindikacije i na~in primjene lijekova koji se koriste u o`ivljavanju odraslih i djece – interpretirati EKG tijekom o`ivljavanja odraslih i djece – pokazati vje{tinu uspostave perifernog venskog puta – pokazati vje{tinu prepoznavanja opstrukcije di{nog puta pokazati vje{tinu uspostave di{nog puta tokom o`ivljavanja odraslih. zdjelice. zbrinjavanju. kontraindikacije i nuspojave kod primjene standardnih analgetika i sedativa koji se koriste kod pacijenata sa akutnim mi{i}no-ko{tanim traumama – raspraviti doze. dijagnosti~ke testove i na~in lije~enja akutne plu}ne embolije – pokazati poznavanje procjene i lije~enja pacijenata s krvarenjem iz probavnog sistema – pokazati sposobnost procjene i lije~enja pacijenata s ulkusnom bolesti i bolestima jetre. hematurije. lije~enje i prognozu kod ugriza `ivotinje ili ~ovjeka – opisati na~ela lije~enja bola kod hirur{kih pacijenata – pokazati sposobnost primjene lokalnih anestetika – raspraviti doze. klini~ku sliku i lije~enje elektri~nog udara i udara groma – opisati patofiziologiju. po~etne procjene i lije~enja naj~e{}ih endokrinih i metaboli~kih bolesti – opisati pristup i po~etno lije~enje pacijenata s poreme}ajima koagulacije – pokazati sposobnost pravilnog kori{tenja transfuzije i dijagnostike transfuzijskih reakcija – opisati klini~ku sliku. stabilizaciji i osiguravanju kona~ne njege `rtava traume – utvrditi i lije~iti stanja koja ozlije|enog `ivotno ugro`avaju i/ili prijete gubitkom ekstremiteta – raspraviti va`nost mehanizma ozljede u procjeni i lije~enju ozljede – uzeti u obzir posebnosti u procjeni i lije~enju ozlije|ene trudnice. komplikacije. `u~nog mjehura. razlikovati povr{nu i duboku vensku trombozu izlo`iti patofiziologiju. trbuha. kontraindikacije i nuspojave. gu{tera~e – pokazati vje{tinu postavljanja nazogastri~ne sonde – pokazati vje{tinu davanja klizme – pokazati vje{tinu izvo|enja ispiranja `eluca – pokazati vje{tinu izvo|enja irigacije crijeva – kriti~ki procijeniti diferencijalnu dijagnozu i lije~enje akutnog bola u prsnome ko{u – kriti~ki procijeniti diferencijalnu dijagnozu i lije~enje akutnog bola u trbuhu – opisati klasifikaciju sinkopa i njihovo po~etno lije~enje – opisati klini~ku sliku. kuka. njihovo lije~enje i prognozu – opisati postupak s amputiranim dijelovima ekstremiteta – pokazati vje{tinu dijagnosticiranja i lije~enja pacijenata s prelomima ekstremiteta. akutnog glomerulonefritisa. djece i novoro|en~adi – razjasniti doze. uklju~uju}i i dobru preoperativnu procjenu – razviti struktuirani pristup procjeni. klini~ku sliku i lije~enje dekompresijske bolesti – opisati patofiziologiju.

ospice. botulizam i Landry-Gullian-Barreov sindrom – pokazati poznavanje uobi~ajenih otrovanja u djece i njihovo lije~enje – pokazati postupak zbrinjavanja utopljenika – razjasniti uzroke neonatalnog {oka i pokazati izvo|enje o`ivljavanja kod novoro|en~eta. nosa i grla pokazati vje{tinu pravilnog mjerenja vr{nog protoka u ekspiriju. razjasniti komplikacije. parafimoze i balanitisa – razjasniti dijagnostiku i lije~enje akutnih bolesti urogenitalnog sistema kod mu{karaca – razjasniti indikacije i pokazati postavljanje uretralnog i suprapubi~nog katetera – pokazati sposobnost {ivanja rana. njihove komplikacije i lije~enje – pokazati vje{tinu uo~avanja pacijenata kojima je potrebna profilaksa reumatske groznice ili subakutnog bakterijskog endokarditisa – razjasniti diferencijalnu dijagnozu boli u prsima kod djece i adolescenata – razjasniti razli~itosti kongestivnog zatajenja srca u djece i pokazati poznavanje lije~enja – pokazati vje{tinu vo|enja postupka o`ivljavanja kod djece – pokazati vje{tinu uspostave i kori{tenja venskog puta. intraosalno postavljanje igle i primjenu pravilnih doza lijekova u hitnim slu~ajevima – opisati patofiziologiju. razjasniti procjenu i lije~enje – pokazati sposobnost procjene i lije~enje djece s promijenjenim mentalnim statusom – odrediti valjanu terapiju konvulzija . incizije i drena`e apscesa Pedijatrija – pokazati sposobnost trija`e pacijenata – pokazati vje{tinu uzimanja historije bolesti i fizikalnog pregleda djece – pokazati poznavanje zna~aja povi{ene temperature kod djece razli~itih dobnih skupina i vje{tinu provo|enja optimalnih antipiretskih mjera – pokazati poznavanje klini~ke slike i lije~enja meningitisa. pitirijaza. dijagnosti~ke postupke i lije~enje – utvrditi diferencijalnu dijagnozu djeteta s gastrointestinalnim krvarenjem. etiologiju i lije~enje respiratornih poreme}aja djece – opisati anatomiju i fiziologiju respiratornog sistema kod djece – pokazati vje{tinu pravilnog izvo|enja i interpretiranja pregleda uha. neposredno ugro`en `ivot – primijeniti povremenu procjenu stanja kod ve} stabiliziranih povrije|enih i otkrivanja skrivenih ozljeda – provesti trija`u povrije|enih u bolni~kim uslovima i osnove zbrinjavanja ve}eg broja povrije|enih – pokazati vje{tinu uspostave perifernog venskog puta – pokazati vje{tinu preparacije vene – procijeniti potrebu infuzijske i transfuzijske terapije . bronhiolitis i pneumonija – pokazati vje{tinu uspostave i odr`avanja di{nog puta kod djeteta – izvoditi ventilaciju sa samo{ire}im balonom i maskom kod djeteta – izvesti endotrahealnu intubaciju kod djeteta – pokazati vje{tinu odr`avanja di{nog puta kod djeteta alternativnim metodama . 2011. dijagnozu i lije~enje – razjasniti kongenitalne cijanoti~ne i necijanoti~ne sr~ane gre{ke. pneumonije.^etvrtak. lupus i dermatomiozitis – razlikovati septi~ki artritis i prolazni sinovitis prema klini~koj slici. infekcije urinarnog trakta i bakterijemije kod djece – opisati diferencijalnu dijagnozu i lije~enje bola u trbuhu kod djece – pokazati poznavanje patofiziologije i klini~ke slike uobi~ajenih i ozbiljnih bolesti gastrointestinalnog sistema i trbu{ne {upljine u djece – opisati tehnike rje{avanja inkarcerirane ingvinalne hernije – navesti diferencijalnu dijagnozu i po~etno zbrinjavanje abdominalne mase kod djeteta – pokazati evaluaciju i lije~enje djeteta s proljevom – procijeniti dijete s progutanim stranim tijelom.laringealna maska – primijeniti neinvazivnu ventilaciju pod pozitivnim tlakom – pokazati vje{tinu rukovanja transportnim mehani~kim ventilatorom kod djeteta – pokazati vje{tinu rje{avanja pacijenata s dijabetesom i dijabeti~kom ketoacidozom – pokazati poznavanje etiologije anemija kod djece i dijagnosti~ku procjenu – pokazati poznavanje diferencijalne dijagnoze i lije~enje `utice – prikazati diferencijalnu dijagnozu i lije~enje djeteta s poreme}ajima zgru{avanja krvi – pokazati evaluaciju i lije~enje djeteta s dizurijom ili suspektnom urinarnom infekcijom – razjasniti diferencijalnu dijagnozu i zbrinjavanje zatajenja bubrega ili anurije kod djece – pokazati sposobnost procjene i lije~enja fimoze. epilepti~ki napad i epilepti~ki status kod djece – pokazati poznavanje diferencijalne dijagnoze i lije~enja hidrocefalusa – opisati fiziologiju i poreme}aje vode i elektrolita te njihovo lije~enje kod djece – izra~unati potrebe za vodom i elektrolitima dehidriranog djeteta – pokazati sposobnost procjene djeteta sa sinkopom i razjasniti diferencijalnu dijagnozu – interpretirati EKG kod djece i definirati fiziolo{ke razlike od EKG-a odraslih – razjasniti uobi~ajene sr~ane aritmije kod djece. rezultatima dijagnosti~kih testova i lije~enju – pokazati poznavanje diferencijalne dijagnoze i procjene djece s petehijama – razjasniti diferencijalnu dijagnozu i akutno lije~enje djeteta s mi{i}nom slabosti uklju~uju}i poliomijelitis. endotrahealnu intubaciju i postavljanje umbilikalnog venskog katetera – razjasniti klini~ku sliku. 4. uslijed ozljeda ili bolesti. skabijes.febrilnih i afebrilnih – dijagnosticirati i lije~iti febrilne konvulzije. reanimatologija i intenzivna medicina – pokazati sposobnost brze procjene. sepse. – SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH – Broj 17 – Strana 107 pokazati sposobnost prepoznavanja i zbrinjavanja naj~e{}ih hitnih stanja u dje~joj hirurgiji – pokazati sposobnost procjene i lije~enja fimoze. pulsne oksimetrije i mjerenja CO2 na kraju ekspirija – pokazati znanje u zbrinjavanju pacijenata s infekcijom gornjeg dijela respiratornog sistema i sumnjom na epiglotitis – pokazati vje{tinu primjerenog zbrinjavanja stranog tijela u gornjem dijelu respiratornog sistema – razjasniti etiologiju i pokazati vje{tinu pravilnog lije~enja bolesti gornjeg i donjeg dijela respiratornog sistema: astma. infekciozni eritem – razjasniti nalaze i lije~enje pacijenata s potencijalnim autoimunim sindromom kao {to su juvenilni artritis. 7. postavljanja dijagnoze i stabilizacije pacijenata kojima je. rozeola. kandidijaza. varicele. torzije i epididimitisa – pokazati upu}enost u dijagnosticiranju i lije~enju Reyeovog sindroma – pravilno dijagnosticirati ~este enanteme u dje~joj dobi. parafimoze i balanitisa – pokazati sposobnost procjene i lije~enja testikularnih poreme}aja. lije~enje i komplikacije Kawasakijeve bolesti Anesteziologija.

sedaciju i mi{i}nu relaksaciju pacijenata na mehani~koj ventilaciji. opekotina. poreme}aja acidobazne ravnote`e. hormonalne injekcije. metoda nadzora i lije~enja pacijenta s toplinskim udarom – pokazati poznavanje zbrinjavanja utopljenika – pokazati poznavanje klini~ke slike i lije~enja pacijenata nakon elektri~nog udara/udara groma pokazati poznavanje uzroka. 2011. oralne kontraceptive. pra}enje adekvatnosti ventilacije. klini~ke slike i lije~enja dekompresijske bolesti Hitna radiolo{ka i UZV dijagnostika – pokazati vje{tinu interpretacije RTG snimke. mrtvoro|en~e – razjasniti dijagnostiku i lije~enje postpartalnih komplikacija. 7. inverziju uterusa. patofiziologiju. salpingitis i tuboovarijalni apsces – opisati simptome i diferencijalnu dijagnozu toksi~kog {oka – opisati relativnu efikasnost i komplikacije pojedinih kontracepcijskih metoda uklju~uju}i postkoitalno tu{iranje. kostiju i nativnog abdomena – pokazati vje{tinu izvo|enja i interpretacije hitnog UZV abdomena . aorta. sedativa i mi{i}nih relaksansa. pra}enje mehanike disanja – pokazati sposobnost nadzora kardiovaskularne funkcije . klini~ku sliku i lije~enje torzije ovarija – razjasniti lije~enje ozljeda tijekom trudno}e – razjasniti indikacije za provo|enje perimortalnog carskog reza i opisati tehnike izvo|enja – voditi nekomplicirani porod na termin – pokazati vje{tinu epiziotomije – pokazati zbrinjavanje problema izrazitog povra}anja u trudno}i – razjasniti dijagnostiku i lije~enje kompliciranih poroda.Broj 17 – Strana 108 – SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH – ^etvrtak. fetalni distres. na~ine ventilacije. 4.FAST – pokazati vje{tinu izvo|enja i interpretacije hitne ehokardiografije pokazati vje{tinu izvo|enja i interpretacije venskog Dopplera – pokazati vje{tinu interpretacije CT-a mozga. povreda glave i ki~me – pokazati vje{tinu ventilacije odraslih sa samo{ire}im balonom i maskom – pokazati vje{tinu orotrahealne intubacije odraslih – pokazati vje{tinu nazotrahealne intubacije odraslih – pokazati postavljanje laringealne maske kod odraslih – pokazati vje{tinu izvo|enja konikotomiju – primijeniti neinvazivnu ventilaciju pod pozitivnim pritiskom – primijeniti brzu indukciju u slijedu – pokazati vje{tinu punkcije prsnoga ko{a iglom i postavljanje drena – primijeniti nadzor di{nog sistema te interpretirati nalaz kapnografi je i pulsne oksimetrije – primijeniti kateterizaciju mokra}nog mjehura Foleyevim kateterom – opisati patofiziologiju i lije~enje akutnog i hroni~nog bola – poznavati na~ela provodne anestezije – poznavati na~ela lokalne anestezije i tehnike nadziranja bola – pokazati poznavanje klini~ke slike te metoda nadzora i zagrijavanja pothla|enog pacijenta – pokazati poznavanje specifi~nosti o`ivljavanja pothla|enog pacijenta – pokazati poznavanje klini~ku slike. endometritis i mastitis. prsnog ko{a. femoralna vena – pokazati vje{tinu uspostave intraosalnog puta u odraslih – opisati indikacije. distociju. ki~me Ginekologija i opstetricija – pokazati direktno izvo|enje kompletnog ginekolo{kog pregleda – razjasniti diferencijalnu dijagnostiku i procijeniti pacijentice s vaginalnim iscjetkom – razjasniti diferencijalnu dijagnostiku i lije~enje bolesnica s bolom u zdjelici – razjasniti diferencijalnu dijagnozu vaginalnog krvarenja kod `ena i trudnica – razjasniti diferencijalnu dijagnozu i lije~enje bolesnica s dismenorejom – procijeniti bolesnice s genitourinarnim infekcijama apsces Bartolinijeve `lijezde.pra}enje adekvatnosti oksigenacije. prikupiti dokaze i pru`iti primjerenu potporu kao i sprije~iti trudno}u – razjasniti diferencijalnu dijagnozu genitalnih ulceracija – razjasniti patofiziologiju. prolaps pupkovine. – svladati uzimanje kratke i kompletne neurolo{ke povijesti bolesti i fizikalnog pregleda kod pacijenata s razli~itim stupnjevima poreme}aja svijesti uklju~uju}i i ozlje|enike . kontraindikacije i doze iv. zaostali dijelovi. koitus interuptus. prijevremeni porod. diferencijalnu dijagnozu. hemodinamski monitoring – pokazati sposobnost nadzora tjelesne temperature – pokazati izvo|enje arterijske kateterizacije . kostiju lica – pokazati vje{tinu interpretacije MR-a . pra}enje SV pritiska. abdomena. prsnog ko{a.`u~ni mjehur. analgetika. uklju~uju}i i brzu indukciju u slijedu – opisati uzroke. pokazati vje{tinu uspostave centralnog venskog puta vena subklavija. puerperalna sepsa – razjasniti Rh inkompatibilnosti – pokazati vje{tinu uzimanja povijesti bolesti i fizikalnog pregleda djeteta `rtve seksualnog zlostavljanja – razjasniti vaginalna krvarenja u djetinjstvu i pokazati vje{tinu izvo|enja kompletnog ginekolo{kog pregleda u djece razli~ite dobi Neurologija – pokazati vje{tinu procjene neurolo{kog statusa – pokazati poznavanje neuroanatomije pri lokalizaciji neurolo{kih oboljenja. dijafragme. rupturu plodovih ovojnica prije termina. vi{eplodni porod. intrauterini ulo`ak – pokazati sposobnost dijagnosticiranja i lije~enja izvanmaterni~ne trudno}e – razjasniti klini~ku sliku i lije~enje placente previje – razjasniti klini~ku sliku i lije~enje abrupcije placente – razjasniti klini~ku sliku i lije~enje preeklampsije i eklampsije – razjasniti faze poroda i trajanje svake od njih – ocijeniti osnovne parametre vitalnosti novoro|en~eta APGAR testom i razmotriti zna~enje razli~itih vrijednosti – procijeniti i lije~iti `rtve seksualnog nasilja.mozga. kondoma. hidroelektrolitskih poreme}aja. bubrezi – pokazati vje{tinu izvo|enja i interpretacije hitnog ciljanog UZV abdomena kod traume . rupturu uterusa – opisati tehnike dovr{enja kompliciranih poroda. neuobi~ajene prezentacije. monitoring mehani~ke ventilacije te mehani~ku ventilaciju u posebnim uslovima – primijeniti mehani~ku ventilaciju – pokazati sposobnost dijagnosticiranja i lije~enja {oka. klini~ku sliku i lije~enje akutnog respiratornog zatajenja u hitno-medicinskom okru`ju – primijeniti aparat za sukciju – pokazati temeljito poznavanje indikacija i komplikacija endotrahealne intubacije – pokazati poznavanje alternativnih metoda odr`avanja di{noga puta – pokazati sposobnost nadzora di{ne funkcije .radijalna i femoralna arterija – primijeniti lije~enje kisikom – opisati indikacije. pra}enje arterijskog tlaka. po~etno namje{tanje parametara mehani~kog ventilatora. vratne. distociju. torakalne i lumbalne ki~me. znakove. unutarnja jugularna vena.monitoring EKG-a.

subarahnoidalni. postavljanje oro.manuelne metode. glavoboljama. patofiziologiju i lije~enje infekcioznih proljeva – pokazati poznavanje po~etnog lije~enja pacijenata s mogu}om sepsom – izlo`iti karakteristike sepse u razli~itim dobnim skupinama – opisati dijagnosti~ke kriterije i lije~enje toksi~kog {ok sindroma – opisati dijagnosti~ke kriterije i lije~enje infektivnog endokarditisa – izlo`iti klini~ku sliku i lije~enje otrovanja gljivama. kontraindikacije i doze lijekova koji se koriste pri infekcijama di{nih putova kod odraslih i djece – navesti indikacije. klini~ku sliku.i nazo-faringealnog tubusa primijeniti aparat za sukciju pokazati vje{tinu ventilacije sa samo{ire}im balonom i maskom kod odraslih i djece pokazati vje{tinu ventilacije sa samo{ire}im balonom i maskom novoro|en~adi pokazati vje{tine endotrahealne intubacije na terenu pokazati vje{tinu postavljanja laringealne maske kod odraslih i djece primijeniti brzu indukciju u slijedu na terenu primijeniti transportnu mehani~ku ventilaciju primijeniti neinvazivnu ventilaciju pod pozitivnim tlakom pokazati vje{tinu kori{tenje seta za konikotomiju primijeniti postupak zbrinjavanja otvorenog pneumotoraksa upotrijebiti vje{tinu punkcije prsnoga ko{a iglom pokazati vje{tinu zbrinjavanja nestabilnog prsnoga ko{a procijeniti mogu}e uzroke i primijeniti po~etno lije~enje temperature nepoznatog uzroka procijeniti mogu}e uzroke i primijeniti po~etno lije~enje glavobolja kod odraslih i djece izlo`iti mogu}e uzroke `utice utvrditi mogu}e uzroke i primijeniti po~etno lije~enje bola u rukama i nogama utvrditi mogu}e uzroke i primijeniti po~etno lije~enje pacijenta s palpitacijom procijeniti mogu}e uzroke i primijeniti po~etno lije~enje konvulzija kod odraslih i djece . neuromuskularnim poreme}ajima. indikacije i kontraindikacije za primjenu lijekova koji su kori{teni u lije~enju svake od glavobolja – pokazati vje{tinu prepoznavanja i lije~enja epilepti~kih napada i epilepti~kog statusa – pokazati vje{tinu prepoznavanja i lije~enja centralno uzrokovanih vrtoglavica – pokazati vje{tinu prepoznavanja i lije~enja miasteni~ke krize – pokazati vje{tinu prepoznavanja i lije~enja poliradikularnih neuritisa – pokazati vje{tinu prepoznavanja i lije~enja ostalih bolnih sindroma . kontraindikacije i doze lijekova koji se koriste pri infekcijama genitourinarnog sistema kod odraslih i djece – opisati etiologiju. vertebrobazilarni sindrom – odrediti doze. 7. subduralni i epiduralni hematom. 2011.^etvrtak. kontraindikacije i doze lijekova koji se koriste pri infekcijama S@S-a kod odraslih i djece – navesti indikacije. vozila i ~lanove tima HMP u vanbolni~kim uslovima – navesti mjere za{tite od infektivnih bolesti – pokazati na~in kori{tenje za{titne opreme – poznavati lijekove u torbi lije~nika hitne medicine na terenu. ritmove sr~anog zastoja i opisati otklonjive uzroke sr~anog zastoja i njihovo lije~enje opisati sr~ani zastoj u posebnim uslovima pokazati vje{tinu osnovnih i naprednih postupaka o`ivljavanja odraslih i djece prema va`e}im smjernicama Europskog vije}a za reanimatologiju na terenu pokazati vje{tinu osnovnih i naprednih postupaka o`ivljavanja novoro|en~adi prema va`e}im smjernicama Europskog vije}a za reanimatologiju na terenu pokazati vje{tinu premje{tanja pacijenta na prikladno mjesto za o`ivljavanje pokazati vje{tinu o`ivljavanja tokom vo`nje interpretirati EKG nalaz primijeniti automatsku vanjsku defibrilaciju primijeniti sigurnu defibrilaciju s manuelnim defibrilatorom primijeniti sinkroniziranu kardioverziju na terenu primijeniti transtorakalnu elektrostimulaciju utvrditi mogu}e uzroke i primijeniti po~etno lije~enje bola u prsnom ko{u procijeniti mogu}e uzroke pla~a djeteta utvrditi mogu}e uzroke i primijeniti po~etno lije~enje proljeva utvrditi mogu}e uzroke i primijeniti po~etno lije~enje ote`anog disanja primijeniti primjereno lije~enje kisikom izra~unati potrebne koli~ine kisika za du`i transport interpretirati nalaz kapnografije i pulsne oksimetrije pokazati postupak zbrinjavanja djelomi~ne i potpune opstrucije disajnoga puta stranim tijelom pokazati vje{tinu otvaranja i odr`avanja prohodnosti disajnoga puta .mo`dani udar. lumbalni – pokazati vje{tinu prepoznavanja i rje{avanja kompresije le|ne mo`dine uslijed netraumatskih uzroka – nabrojiti indikacije za kontrolu intrakranijalnog tlaka i tehnike izvo|enja – pokazati vje{tinu u izvo|enju lumbalne punkcije i pregledu likvora Infektologija – pokazati poznavanja mjera osobne za{tite od infektivnih bolesti – pokazati poznavanje klini~ke slike i lije~enja bakterijskih infekcija – navesti klini~ku sliku i lije~enje pacijenata s virusnim infekcijama – pokazati poznavanje tijeka. 4. TIA. indikacije i kontraindikacije za primjenu tromboliti~ke terapije u lije~enju cerebrovaskularnih ishemijskih poreme}aja – pokazati vje{tinu prepoznavanja i lije~enja pacijenta s poreme}ajima kranijalnih `ivaca. njihove doze i indikacije – izra~unati doze lijekova za parenteralnu primjenu – primijeniti primarni pregled bolesne i ozlije|ene osobe u vanbolni~kim uslovima – – – – – – – – – – – – – – – – – – – – – – – – – – – – – – – – – primijeniti sekundarni pregled bolesne i ozlije|ene osobe u vanbolni~kim uslovima procijeniti mogu}e uzroke i primijeniti po~etno lije~enje akutne boli u trbuhu procijeniti mogu}e uzroke i primijeniti po~etno lije~enje kod promjena pona{anja i ekscitacije procijeniti mogu}e uzroke i primijeniti po~etno lije~enje kod promijenjenog stanja svijesti u odraslih i djece procijeniti mogu}e uzroke i primijeniti po~etno lije~enje boli u le|ima procijeniti mogu}e uzroke i primijeniti po~etno lije~enje krvarenja koja nisu uzrokovana traumom primijeniti metode zaustavljanja krvarenja na terenu opisati uzroke. biljnim i `ivotinjskim otrovima Vanbolni~ka hitna medicina – razlikovati organizacijske modele HMP kod nas i u svijetu – definirati opremu. vektora i lije~enja naj~e{}ih protozoarnih bolesti – navesti indikacije.cervikalni. – SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH – – – – – – – – – – – Broj 17 – Strana 109 pokazati poznavanje znakova pogor{anja komatoznog pacijenta – pokazati vje{tinu prepoznavanja i lije~enja cerebrovaskularnih poreme}aja . perifernim neuropatijama – opisati glavnu klasifikaciju glavobolja i odrediti doze. epilepsijom.

– – – – – – – – – – – – – – – – – – – – – – – – pokazati sposobnost prepoznavanja i po~etnog lije~enja {oka kod odraslih i djece na terenu pokazati vje{tinu uspostave perifernog venskog i intraosalnog puta kod odraslih i djece pokazati sposobnost nadzora ventilacije i cirkulacije tokom transporta procijeniti gubitak volumena i zapo~eti primjerenu nadoknadu u vanbolni~kim uslovima procijeniti mogu}e uzroke ko`nih manifestacije kod odraslih i djece utvrditi mogu}e uzroke i primijeniti po~etno lije~enje sinkope rje{avati urinarne simptome primijeniti postavljenje Foleyev-og katetera kod mu{karaca i `ena na terenu utvrditi mogu}e uzroke i primijeniti po~etno lije~enje vrtoglavica i omaglica utvrditi mogu}e uzroke i primijeniti po~etno lije~enje povra}anja rje{avati distenziju trbuha rukom pokazati vje{tinu postavljanja nazogastri~ne sonde izlo`iti postupak kod sumnje na zloupotrebu i zlostavljanje odraslih i djece procijeniti nivo bola kod odraslih i djece utvrditi izbor lijekova za analgeziju i sedaciju odraslih i djece u vanbolni~kim uslovima poznavati probleme vo|enja poroda na terenu uklju~uju}i zbrinjavanje novoro|en~eta. zrakom i vodenim putom .uklju~uje novoro|en~ad i djecu pokazati transportne polo`aje pokazati sposobnost nadzora bolesne i ozlije|ene osobe tokom transporta voditi primjerenu dokumentaciju u~estvovati u planiranju i postupanju kod velikih nesre}a i katastrofa. komunikacija s bolni~kim hitnim prijemom. 2011. `drijela. 7. uklju~uje i modifikaciju kod djece pokazati vje{tinu imobilizacija vratne ki~me ovratnikom primijeniti rasklopna nosila pokazati vje{tinu postavljanja i imobilizacije ozlije|enog na dugu dasku pokazati vje{tinu postavljanja i imobilizacija ozlije|enoga na vakuum madracu pokazati vje{tinu imobilizacija ekstremiteta razli~itim sredstvima opisati postupak s amputiranim dijelove ekstremiteta organizirati me|ubolni~ki i unutar bolni~ki transport bolesnih i ozlije|enih . sinusitis.Broj 17 – Strana 110 – – – – – – – – – – – – – – – – – SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH – – – ^etvrtak. laringitis. dislokacije i infekcija donje vilice – pokazati vje{tinu repozicije donje vilice – pokazati vje{tinu procjene i lije~enja trauma glave. klini~ku sliku i lije~enje stanja uzrokovana okoli{em u vanbolni~kim uslovima poreme}aji uzrokovani povi{enom temperaturom okoli{a. vrata. udar groma. komunikacija u kriznim situacijama. kontraindikacija i komplikacija tehnika hirur{kog otvaranja di{nog puta – pokazati vje{tinu izvo|enja konikotomije – pokazati vje{tinu odr`avanja di{nog puta kod pacijenata s velikim traumama lica – pokazati poznavanje rijetkih. ali po `ivot opasnih infekcija glave i vrata: trombozu kavernoznog sinusa. majke i posteljice opisati uzroke. nesre}e tokom ronjenja visinska bolest. elektri~ni udar. indirektne laringoskopije – pokazati poznavanje indikacija. komunikacija s ostalim hitnim slu`bama. simptome i terapiju akutnog glaukoma zatvorenog kuta – navesti znakove. akutni radijacijski sindrom opisati klini~ku sliku i po~etno lije~enje naj~e{}ih otrovanja na terenu pokazati tehnike izvla~enja iz vozila primijeniti prsluk za imobilizaciju i izvla~enje iz vozila pokazati vje{tinu skidanje kacige pokazati vje{tinu imobilizacije vratne ki~me rukom. uha. komunikacija unutar i izme|u timova. nosa i grla – pokazati vje{tinu izvo|enja direktne. epiglotitis. utapanje. otitis. labirintitis. lica – pokazati vje{tinu procjene i lije~enja poreme}aja `lijezda slinovnica – pokazati vje{tinu uklanjanja stranog tijela iz uha.pacijenti i rodbina pacijenata. Ludvigovu anginu i maligni otitis – izlo`iti diferencijalnu dijagnozu i pokazati pravilnu procjenu pacijenata s vrtoglavicom Psihijatrija – pokazati vje{tinu vo|enja intervjua s bolesnicima s akutnim psihijatrijskim poreme}ajima – pokazati vje{tinu procjene mentalnog statusa pacijenata sa normalnim i promijenjenim mentalnim statusom – razmotriti indikacije za hitnu konsultaciju psihijatra . vrata i grkljana – pokazati vje{tinu dijagnosticiranja i lije~enja infekcija glave i vrata uklju~uju}i rinitis. stomatitis i gingivitis – pokazati vje{tinu zaustavljanja prednje i stra`nje epistakse i postavljanje nosnog tampona – pokazati vje{tinu dijagnosticiranja i lije~enja poreme}aja bubnji}a i perforacije srednjeg uha – pokazati vje{tinu incizije i drena`e orofaringealnog apscesa – pokazati vje{tinu procjene i lije~enja prijeloma. faringitis.uklju~uje novoro|en~ad i djecu organizirati transport bolesnih i ozlije|enih kopnom. simptome i terapiju orbitalnog i periorbitalnog celulitisa – nazna~iti o~ne manifestacije sistemskih bolesti – utvrditi indikacije za hitnu konzultaciju okuliste – pokazati vje{tinu mjerenja intraokularnog tlaka Otorinolaringologija – pokazati vje{tinu pravilnog uzimanja historije bolesti i fizikalnog pregleda pacijenata s bolestima glave. mastoiditis. indikacija i kontraindikacija za primjenu topi~kih i sistemskih oftalmolo{kih lijekova – izlo`iti diferencijalnu dijagnozu akutnog gubitka vida – izlo`iti diferencijalnu dijagnozu i pokazati pravilnu evaluaciju pacijenata s bolnim okom – izlo`iti diferencijalnu dijagnozu i pokazati pravilnu evaluaciju pacijenata s crvenilom oka – pokazati vje{tinu u procjeni i lije~enju hemijskih ozljeda oka – pokazati vje{tinu u procjeni i lije~enju tupih i penetriraju}ih ozljeda oka i okolnih tkiva – pokazati vje{tinu u procjeni i lije~enju stranog tijela u oku – navesti znakove. upu}ivanje na intervenciju u~estvovati u timskom radu izlo`iti na~ine prevencije stresa definisati zna~aj telemedicine u terenskim uslovima rada – utvrditi zakonsku odgovornost lije~nika hitne medicine Oftalmologija – pokazati vje{tinu uzimanja povijesti bolesti – pokazati razumijevanje normalne anatomije oka – pokazati vje{tinu osnovnog pregleda oka – prepoznati i navesti razlike u abnormalnim nalazima na o~noj pozadini – pokazati poznavanje doza. op}e pothla|ivanje. 4. komunikacija s medijima razlikovati sistem veza unutar prijavno-trija`ne jedinice i na terenu pokazati vje{tinu prijema poziva za hitnu intervenciju. nosa. uklju~uje i hemijske akcidente navesti na~ela za{tite i lije~enja naj~e{}ih bojnih otrova poznavati metode dekontaminacije primijeniti trija`u kod velikih nesre}a i katastrofa u vanbolni~kim uslovima primijeniti komunikacijske vje{tine u vanbolni~kim uslovima . odre|ivanje stepena hitnosti.

7. postavljanje centralnih linija za dijalizu.). Obavlja se na medicinskom fakultetu u ukupnom trajanju od 1 mjesec.) – hirur{ki problemi vezani uz bolesnika na dijalizi (funkcija mokra}nog mjehura. – timski rad. anksioznost. vaskularni pristup itd. prevencija ostalih komplikacija itd. te obrada nefrolo{kog bolesnika – nefrolo{ki bolesnik koji zahtijeva hirur{ku terapiju – principi lije~enja hipertenzije i konkretni primjeri – regitinski i kaptoprilski test – dijete – proteinurija i kreatinski klirens – terapija bolesnika s preterminalnom uremijom – priprema bolesnika za dijaliti~ki postupak – biopsija bubrega Vje{tine: rad s nefrolo{kim bolesnikom i sa skupljanjem materijala. – – – SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Op}a urologija Godi{nji odmori Bolni~ki odjel urologije Broj 17 – Strana 111 7 mjeseci 5 mjeseci razmotriti indikacije za rutinsku konsultaciju psihijatra pokazati vje{tinu procjene rizika za suicid razmotriti faktore rizika povezane sa suicidom adolescenata – pokazati vje{tinu u rje{avanju problema s nasilnim bolesnikom na odjelu i razmotriti tehnike samoza{tite – razmotriti tehnike izbjegavanja akutne psihijatrijske krize – definirati glavne kategorije psihijatrijskih poreme}aja: mi{ljenje. Provjera znanja: Najmanje 6 pitanja s podru~ja nefrologije: hipertenzija. u nastavnim turnusima (ljetni i zimski semestar) po planu koji utvr|uje navedeni fakultet. Provjera znanja Najmanje 6 pitanja iz tog podru~ja. izvo|enje testova. trankvilizatora. UVODNI DIO ZA UROLOGIJU Obuhvata op}u hirurgiju. – sposobnost sticanja i preno{enja znanja. somatoformne. sedativa/hipnotika. medikalno lije~enje hipertenzije.vrsta i na~in njihova rada – punkcija vaskularnih pristupa – Pra}enje toka dijalize kod bolesnika – medicinski problemi vezani uz bolesnika na dijalizi (eritropoetin. biopsija nativnih bubrega. NEFROLOGIJA 1 mjesec – anamneza i status.^etvrtak. – upravljanja sistemom. i antidepresiva – razjasniti proces dobrovoljne i prisilne hospitalizacije – razjasniti indikacije za fizi~ko i hemijsko zauzdavanje i pokazati pravilno izvo|enje – razjasniti organske uzroke promijenjenog mentalnog statusa uklju~uju}i demenciju i delirij – pokazati vje{tinu u razlikovanju organskih i funkcionalnih uzroka promjene mentalnog statusa – pokazati vje{tinu u dijagnosticiranu i lije~enju uobi~ajenih intoksikacija i apstinencijskog sindroma – razjasniti uobi~ajene komplikacije zlouporabe alkohola i droga i pokazati vje{tinu dijagnosticiranja i lije~enja tih komplikacija UROLOGIJA Vrsta specijalizacije: OSNOVNA Trajanje specijalizacije : 5 godina /60 mjeseci/ PLAN SPECIJALIZACIJE [IRA OBLAST Uvodni dio osnovna teorijska nastava Uvodni dio za urologiju Op}a hirurgija Radiologija i radioterapija Anesteziologija i intenzivno lije~enje Patologija sa citologijom Nefrologija Dijaliza Bolni~ki odjel nefrologije Bolni~ki odjel nefrologije dijaliza Bolni~ki odjel urologije Bolni~ki odjel abdominalne hirurgije Bolni~ki odjel urologije Bolni~ki odjel urologije Bolni~ki odjel urologije Bolni~ki odjel urologije Bolni~ki odjel urologije Bolni~ki odjel urologije 1 mjesec 1 mjesec 1 mjesec 6 mjeseci 4 mjeseca 3 mjeseca 3 mjeseca 5 mjeseci 12 mjeseci U@A OBLAST MJESTO OBAVLJANJA TRAJANJE TRAJANJE STA@A Medicinski fakultet 1 mjesec Medicinski fakultet 5 mjeseci 2 mjeseca 1 mjesec 1 mjesec 1 mjesec Urolo{ka ginekologija Abdominalna hirurgija Dje~ija urologija Hitna urologija Urodinamika i andrologija Urolitijaza i ESWL Urolo{ka onkologija Transplantacija bubrega i vaskularni pristupi 6 mjeseci Program specijalizacije: UVODNI DIO OSNOVNA TEORIJSKA NASTAVA 1 mjesec Osnovna teorijska nastava se provodi iz oblasti: – dono{enje klini~kih odluka. – etika i propisi. anamneza i status bolesnika s kona~nim zatajenjem bubre`ne funkcije. hirur{ko lije~enje hipertenzije.) Vje{tine Priklju~ivanje bolesnika na dijalizator. sekundarni hiperparatireodizam. 4. provjera vje{tine punkcije vaskularnog pristupa. – promocija zdravlja. nativni bubrezi. ordiniranje terapije. anesteziologiju i intenzivno lije~enje i patologiju u ukupnom trajanju od 5 mjeseci. 2011. DIJALIZA -1 mjesec – osnovni principi hemodijalize – osnovni principi peritonealne dijalize – osnovni principi plazmaforeze – SUF – dijalizatori . UROLO[KA GINEKOLOGIJA 1 mjesec – anamneza i status bolesnica s problemima urolo{ke ginekologije – pregled kod "stres sfinkter" inkontinencije – urodinamska obrada bolesnica – prisustvovanje zahvatima kod "stres sfinkter" inkontinencije . radiologiju i radioteraoiju. obrada bolesnika. ultrazvuk grafta itd. Pra}enje bolesnika nakon transplantacije bubrega (fizikalni pregled. poreme}aje li~nosti – razjasniti farmakokinetiku. – komunikacijske vje{tine. indikacije. kontraindikacije i nuspojave glavnih grupa psihoterapijskih lijekova. raspolo`enje.

perkutana drena`a apscesa itd. invinalna itd. cistofix . lokalna. ekstrakcija kamenca iz mjehura itd. provjera snala`enja u algoritmu pretraga i vrstama terapijskog postupka. kongenitalne anomalije bubrega i genitala uklju~iv{i hipospadije itd. ingvinalna kila. Provjera znanja: Najmanje 6 pitanja na zavr{nom kolokviju. Provjera znanja: Najmanje 12 pitanja iz podru~ja urolitijaze. Hirur{ki zahvati kriptorhizam. hidrokela. mrvljenje kamenca u ureteru.pristupi – centralni kateteri za dijalizu – glavni sistem histokompatibilnosti. mrvljenje kamenca u mjehuru. "{evron" incizija. prostate. retencija.Broj 17 – Strana 112 – SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH ^etvrtak. 4. 7. prostate. lokalna. obrada – postupak i terapija (kolika. bu`iranje uretre. Priprema za operativni zahvat. hirur{ke komplikacije nakon transplantacije bubrega. anurija itd. DJE^JA UROLOGIJA 4 mjeseca Anamneza i pregled djeteta. u prakti~nom dijelu postavljanje katetera. hernija. Provjera znanja: Specijalizant pola`e kolokvij iz hitne urologije pred mentorom iz doti~nog podru~ja. intravenskih linija. uz provjeru sposobnosti pregleda i urodinamske obrade.kateterizacije. Obrada dje~jeg urolo{kog bolesnika. TUR mjehura. 2011. primalac bubre`nog transplantata. Vje{tine – kateterizacija djeteta – intravenska linija kod djeteta – asistiranje kod ve}ih operativnih zahvata – samostalno izvo|enje manjih zahvata (kriptorhizam. asistiranje kod ve}ih abdominalnih zahvata. postoperacijsko pra}enje bolesnika nakon zahvata. izvo|enje tipi~nih incizija i endoskopskih zahvata TRANSPLANTACIJA BUBREGA I VASKULARNI PRISTUPI 6 mjeseci – indikacije za transplantaciju bubrega – kontraindikacije za transplantaciju – eksplantacija bubrega i muliorganska eksplantacija – vrste vaskularnih pristupa – peritonejska dijaliza . dijaliza i transplantacija. incizije kod ureterolitotomija. orhidektomija. hematurija. elektrokoagulacija mjesta krvarenja. koncepcija mo`dane smrti. Samostalno vo|enje postoperativnog toka. operativni zahvati prije transplantacije bubrega. ostali abdominalni zahvati . parafimoza. samostalno izvo|enje jednostavnijih hirur{kih zahvata. slezena itd. URODINAMIKA I ANDROLOGIJA 3 mjeseca – osnove urodinamike – izvo|enje i interpretacija urodinamskih pretraga – osnove andrologije – defernetografija – spermiogram – evaluacija impotencije – genetski poreme}aji razvitka genitala Vje{tine Anamneza i status bolesnika s poreme}ajem mikcije i potencije. ordiniranje terapije itd. endoskopske tehnike. anus praeter. Namje{tanje bolesnika za ESWL. medijalna laparotomija. medijalna laparotomija. odabir primatelja kod kadaveri~ne transplantacije. staging. uretre.pankreas. reponiranje parafimoza. operacijska terapija. ekstracija "Zeissovom" i "Dormia" sondom. donja medijalna incizija. Kolokvij sadr`i najmanje 12 pitanja i provjeru osnovnih vje{tina . postavljanje ureteralnih i "double J" proteza.) Vje{tine: lumbotomija. resekcija crijeva. endoskopija. evaluacija. problemi kod bolesnica s uznapredovalim ginekolo{kim karcinomom – postoperativno pra}enje i kasniji postoperativni tok Vje{tine: pregled bolesnice. resekcija kolona. lumbotomija. limfadenktomija (retroperitonealna. limfadenktomija (retroperitonealna. odabir davatelja u porodici. perkutanih zahvata. donja medijalna incizija. UROLITIJAZA I ESWL 5 mjeseci – etiologija i epidemiologija nefrolitijaze – otkrivanje i dijagnostika – operativna i minimalno agresivna. uretre. trauma. radikalna orhidektomija. UROLO[KA ONKOLOGIJA 12 mjeseci – tumori nadbubre`ne `lijezde – tumori bubrega – tumori kanalnog sistema – tumori retroperitoneuma – tumori mjehura – tumori testisa – tumori penisa – tumori prostate – dijagnostika. uva|anje ureteralnih katetera i "double J" proteza. postoperativni tok i imunosupresivna terapija. refluks) Provjera znanja: Najmanje 6 pitanja na kolokviju.) Provjera znanja: kolokvij s najmanje 12 pitanja iz podru~ja urolo{ke onkologije. ostali terapijski modaliteti kod svake vrste tumora – sudjelovanje pri zahvatima – sudjelovanje prilikom evaluacije tih bolesnika – lumbotomija. transplantacija bubrega i histokompatibilnost.) – endoskopske i perkutane manipulacije kod hitnog urolo{kog bolesnika – indikacije za hitni operacijski zahvat – izvo|enje hitnog urolo{kog zahvata Vje{tine: Kateterizacija. te manji hirur{ki zahvat. ABDOMINALNA HIRURGIJA 6 mjeseci – anamneza i pregled bolesnika – obrada bolesnika prije abdominalnih operacija – priprema bolesnika za abdominalne zahvate – prisustvovanje zahvatima – najmanje 20 prvih asistencija prilikom zahvata – najmanje 10 samostalnih operacija uz kontrolu specijaliste – dijapazon zahvata: holecistektomija. refluks. radikalna orhidektomija. detamponada mjehura. Endourologija u djeteta. Perkutani zahvati kod dje~ijeg urolo{kog bolesnika. Postavljanje `elu~ane i duodenalne sonde. – postoperativno pra}enje bolesnika nakon abdominalnih zahvata – rje{avanje komplikacija nakon operativnih zahvata Vje{tine: Priprema bolesnika za abdominalni hirur{ki zahvat. ingvinalna itd.cistostomija. postupak s kadaveri~nim davaocem prije eksplantacije organa. otvoreni i perkutani zahvat kod bolesnika s nefrolitijazom. te ostala terapija – prevencija – kontrola bolesnika nakon zahvata Vje{tine: Perkutana nefrostomija. vaskularni pristupi za dijalizu. imunolo{ke komplikacije nakon transplantacije bubrega . "{evron" incizija. grading. fiksacija testisa. provjera osnovnih vje{tina u hirurgiji. urodinamski pregled Provjera znanja: najmanje 6 pitanja. Izvo|enje urodinamske pretrage i interpretacija nalaza. orhidektomija. hidronefroza. akutni skrotum. TUR mjehura. asistiranje prilikom operativnih zahvata. ureteroskopija. HITNA UROLOGIJA 3 mjeseca – anamneza i pregled hitnog urolo{kog bolesnika – algoritam pretraga kod hitnog urolo{kog bolesnika – ultrazvuk i rtg. donor i donorska nefrektomija. Provjera znanja: Najmanje 6 samostalnih pretraga i o~itanja nalaza. hirur{ka tehnika eksplantacije organa. resekcija `eluca. Kolokvij 6 pitanja podru~ja urodinamike i andrologije. Postavljanje proteza. perkutana nefrostomija.

medicina rada. U~inci faktora okoline na zdravlje (korisni. Ekolo{ki faktori. Teorijske osnove higijene i zdravstvene ekologije 3. TUR prostate. hemijskoj i socijalnoj sredini. Biotski sistem. Zakonodavstvo u za{titi okoline. skleroza vrata mjehura. Zdravstvenoekolo{ki informacijski sistem. Uravnote`eni i odr`ivi razvoj. Ekolo{ke razlike u fizikalnoj. Savladavanje vje{tina iz drugih oblasti zna~ajnih za higijenu i zdravstvenu ekologiju. kao i povezanost i ovladavanje prakti~nih znanja iz onih medicinskih disciplina s kojima su higijena i zdravstvena ekologija najvi{e povezane (epidemiologija.4. SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH 4. Osnovna svojstva biocenoze. Ciklusi materija. biocenoza. Inspekcijski nadzor Broj 17 – Strana 113 Federalne i kantonalne uprave inspekcije . Socijalna medicina MJESTO OBAVLJANJA STA@A Medicinski fakultet Institut za higijenu Medicinskog fakulteta BROJ MJESECI 1 3 25 zavodi za javno zdravstvo zavodi za javno zdravstvo zavodi za javno zdravstvo zavodi za javno zdravstvo zavodi za javno zdravstvo zavodi za javno zdravstvo zavodi za javno zdravstvo Federalne i kantonalne uprave civilne za{tite 5 4 3 2 3 4 2 1 1 UKUPNO Specijalizacija iz MEDICINSKE HIGIJENE I ZDRAVSTVENE EKOLOGIJE omogu}ava osposobljavanje specijalizanta za samostalan rad. – etika i propisi. Obavlja se na medicinskom fakultetu u ukupnom trajanju od 1 mjesec. tehnologija i management u urologiji – Vje{tine – bu`iranje uretre – punkcija hidrokele – cirkumcizija i op. uticaj ~ovjeka na ekosistem. lumbotomija. vode i vazduha. ZDRAVSTVENA EKOLOGIJA I HIGIJENA Vrsta specijalizacije: OSNOVNA Trajanje specijalizacije: 3 godine /36 mjeseci/ PLAN SPECIJALIZACIJE TEMATSKA OBLAST 1. 2011. Teoretska i seminarska nastava se realizira kroz individualni rad sa mentorom i poha|anje nastave higijene na medicinskom fakultetu. Ekolo{ki pristup zdravlju.. koji su od zna~aja za za{titu i unapre|enje zdravlja ljudi. Analiza sistema. biotski potencijal.sanitarna i komunalna inspekcija 1 36 Vje{tine: Postavljanje centralnih katetera za dijalizu. Prioritetni ekolo{ki problemi. kvalitetni i sigurni. OP]A UROLOGIJA 7 mjeseci – evaluacija bolesnika s poreme}ajem mokrenja (benigna prostati~na hipertrofija. Higijena i zdravstvena ekologija se definira kao nauka o o~uvanju i unapre|enju zdravlja i spre~avanju nastajanja bolesti. Primarni i sekundarni sistemi i njihovo modeliranje. tehnike planiranja. sudjelovanje prilikom eksplantacijskog postupka i transplantacije. UVODNI DIO OSNOVNA TEORIJSKA NASTAVA 1 mjesec Osnovna teorijska nastava se provodi iz oblasti: – dono{enje klini~kih odluka. potkovi~asti bubreg. – timski rad. Zdravstveni podsistemi.2.osnovna teorijska nastava 2. Ekolo{ka istra`ivanja i interdisciplinarnost. Epidemiologija sa zdravstvenom statistikom 4. kreiranje vaskularnih pristupa. 4. Teoretska i seminarska nastava kroz individualni rad sa mentorom 3 mjeseca Definicije i pojmovi. medicinska statistika i informatika). biogenohemijski ciklus. Sanitarna mikrobiologija 4. tipi~ne incizije. mutageni.^etvrtak. faktori razvoja populacije. biosfera. uretrotomiji. Rad iz u`e oblasti Higijene i zdravstvene ekologije 25 mjeseci Rad iz u`e oblasti Higijene i zdravstvene ekologije posti`e se u radu s problemima `ivotne i radne sredine. Znanja i vje{tine moraju biti efikasni. analiza bolesnika nakon transplantacije bubrega.. – komunikacijske vje{tine. – promocija zdravlja. zakoni i njihova interpretacija). programiranja i evaluacije. druge anomalije razvitka – urolo{ke infekcije – organizacija. Higijena zdravstvenih ustanova Bolnica 7 zavodi za javno zdravstvo zavodi za javno zdravstvo zavodi za javno zdravstvo 2 2 2 . bioprodukcija. interna. 4. Ekosistemi: osnovni zakoni strukture i funkcije ekosistema zemlje. Zdravstveni sistemi. toksi~ni. striktura uretre. socijalna medicina. pri ~emu specijalizant pro{iruje i produbljuje teoretska i prakti~na znanja iz podru~ja Higijene i zdravstvene ekologije. Provjera znanja: Najmanje 12 pitanja na kolokviju s tog podru~ja. Bavi se ispitivanjem faktora `ivotne sredine i primjenom mjera koje su potrebne da se higijenski uslovi `ivotne sredine u~ine maksimalno povoljnim za zdravlje i subjektivno dobro osje}anje ljudi. – upravljanja sistemom. kancerogeni i reprodukcijski). Usavr{avaju se posebno znanja i vje{tine potrebne za rad specijaliste Higijene i zdravstvene ekologije (laboratorijske metode i tehnike. Provjera znanja: Najmanje 10 pitanja s tog podru~ja. u nastavnim turnusima (ljetni i zimski semestar) po planu koji utvr|uje navedeni fakultet. frenuluma – TUR prostate – uretrotomija interna – otvorena prostatektomija – plastika hernije – lumbotomija i ostale tipi~ne incizije – sudjelovanje pri operacijama kod neurogenog ili afunkcionalnog mjehura itd. Postavljanje centralnih linija za dijalizu. Osnovne karakteristike populacije. ekologija. – sposobnost sticanja i preno{enja znanja. O~uvanje i unapre|enje zdravlja kontrolom okoline. ekosistem. Savladavanje vje{tina iz higijene I zdravstvene ekologije Op}a i komunalna higijena Higijena ishrane [kolska higijena Higijena rada Higijena zraka Higijena voda Higijena sporta Higijena u vanrednim stanjima 4. Za{tita okoline kao sastavni dio planiranja kori{tenja resursa.1.) – varikokela . Zadaci i klasifikacija Higijene i zravstvene ekologije. razmjena energije u ekosistemima. ekolo{ki spektar specijesa. pra}enje bolesnika nakon transplantacije.3. 7. Uvodni dio . kreiranje artriovenske fistule. Ona se bavi prou~avanjem raznih faktora spoljne sredine.hidrokela – akutni skrotum – ingvinalna kila – fimoza i "frenulum breve" – renovaskularna hipertenzija (operativna terapija) – hidronefroza i refluks – sindrom ovarijalne vene.

intervju. Postoje}i sistemi prikupljanja. Buka (analiza buke u okolini. Norme sanitarne tehnologije u konstrukciji prostorija kori{tenih za proizvodnju i promet `ive`nih namirnica: mljekare. Zbrinjavanje radioaktivnog otpada. Laboratorijsko ispitivanje otpadnih voda. dibenzoksini i sli~ni produkti. na~in {irenja. Orijentacija stambenih zgrada. Drumski. Zna~enje kontaminanata u zaga|enju hrane. rasprava. Osvjetljenje (mjerenje. Izvori kontaminacije. Dispozicija radioaktivnog otpada. Organizacija stana: vrste i karakteristike prostorija u stanu. uzimanje uzoraka aerosola. Hroni~no i kumulativno djelovanje. Utjecaj postupaka konzerviranja namirnica na mikroorganizme. Metode spre~avanja neplanirane izgradnje i degradacije zelenih povr{ina. Kapaciteti i tipovi {kolskih zgrada. Urbanizacija i evolucija gradova. Maksimalno dopu{tena optere}enja organizma. Odnos naselja i biosfere. tribina. tehni~ke metode suzbijanja. kretanje vazduha. Kompjutorizacija podataka u cilju ranog otkrivanja ugro`enih populacijskih grupa. Toksikolo{ka ocjena i fiziolo{ko zna~enje pojedinih grupa kontaminanata. Lokacija {kolske zgrade. `eljezni~ki. Zakonodavstvo. kvarenje namirnica. Li~na za{titna sredstva. maksimalno dopu{tena koncentracija aerosola. Higijena stanovanja. maksimalno dopu{tene vrijednosti. Van{kolske ustanove za rekreaciju. Principi suzbijanja {tetnosti. Preveniranje povre|ivanja i naselju i stanu. restorani. lokacija naselja. distribucija {tampanih zdravstveno-promotivnih materijala. Karakteristike morbiditeta {kolske djece i omladine. O{te}enje sluha. standardi i preporuke za rasvjetne sisteme. industrijske i otpadne vode sa javnih povr{ina. u~e{}e u medijskim programima). U sklopu prostornog planiranja naselja. Izvori. Mjere sanacije radne okoline (eliminacija. Odr`avanje ~isto}e u {koli. Monitoring. Metode ocjene ekspozicije. Ku}ne. Dezinfekcija otpadnih voda. Plinovi i pare (klasifikacija. sistemski u~inci. Kriteriji za ispu{tanje otpadnih voda. Definicija i klasifikacija kemijskog one~i{}enja. toksi~ni metali i nemetali. Antibiotici i hormoni u hrani. radionica. Djelovanje mikroorganizama u namirnicama. Osnovna potreba za hranjivim tvarima i preporu~ene koli~ine hrane. Zdravstveno-odgojne mjere u {kolama (metode su predavanja. Mjere sanacije u izvanrednim uslovima. interpretacija rezultata. hermetizacija. kolektivna i osobna za{tita). 2011. pona{anje ~estica u zraku i respiratornom sistemu. Akutni i . Maksimalno dopu{tene ekspozicije. Odre|ivanje stepena radioaktivnosti u raznim medijima. Suzbijanje degradacije okoli{a otpadnim vodama. maksimalno dopu{tene razine buke. Ostaci otapala i sli~ne supstancije. parlaonica. 4. Promet kao izvor buke i vibracija. Asanacija le{eva ljudi i `ivotinja. vrste i {irenje glavnih fizikalnih. Izbor parametara za ocjenu stanja uhranjenosti i fizi~kog razvoja. Posebni programi za rano otkrivanje bolesti i poreme}aja zdravlja. regulisanje termi~kih razlika). oporavak i odmor u~enika. Re`im nastave. Higijena saobra}aja. povoljni termalni standardi. Antropometrijska mjerenja {kolske djece sa ciljem pra}enja rasta i razvoja te ranog prepoznavanja poreme}aja i bolesti. Pra}enje sanitarno-higijenskog stanja u {kolama i objektima za smje{taj u~enika. Osnovne karakteristike otpadnih voda. Ocjena individualnog i populacijskog rizika o{te}enja zdravlja izazvanog bukom i vibracijama. Izvori. pomorski i rije~ni saobra}aj. za{tita na strojevima). Pred{kolske ustanove: jaslice. mora se pristupiti planiranju deponije krutih otpadaka. Ku}ne. Postupci prevencije i eliminacije buke. objekti dru{tvene prehrane. Toksi~no djelovanje gasova kod povi{enog atmosferskog pritiska. one~i{}enjima atmosfere. industrijskom bukom i krutim otpadnim materijalom. Ispitivanje prehrambenih navika {kolske djece. osobna za{tita). Lokalno i centralno uklanjanje te~nih otpadnih voda. Faktori koji uti~u na potro{nju hrane i stanja ishranjenosti. Osnovni higijenski uslovi koje treba ispunjavati stan. Planiranje naselja. Demonstracija upotrebe mjernih instrumenata. korekcija nedovoljne osvjetljenosti od blje{tanja). porijeklo. Zaga|enje zraka. Vrste gradskih naselja (zoniranje). [kolski namje{taj i u~ila. Lokacija stana u prirodi i naselju. Higijena rada 2 mjeseca Ekolo{ki sistem ~ovjek-okolina. Hemijski faktori radne okoline. Pra}enje i evalucija provo|enja sistematskih i kontrolnih pregleda {kolske djece. automatizacija. Urbanisti~ki planovi. kolektivna osobna za{tita). Mikrobiolo{ki standardi i mikrobiolo{ka kontrola namirnica u javnom prometu u svjetlu zakonskih propisa. Biorazgradivost organskih tvari. Pra}enje antropometrijskih karakteristika u svrhu ocjene ekolo{kih trendova u populaciji. raspodjela ~estica po veli~ini. Grijanje i provjetravanje u~ionica. temperatura i vla`nost vazduha. Aerosoli (klasifikacija korpuskularnih one~i{}enja. industrijske i krute otpadne materije sa javnih povr{ina u naselju. Principi autopurifikacije. Sanacija naselja. kemijskih i biolo{kih one~i{}enja. Higijensko-epidemiolo{ki zna~aj otpadnih voda. Vrste i klasifikacija. Halogenizirani bifenili. Vrste zra~enja. Odre|ivanje stepena zra~enja u okolini. Mjere za unapre|ivanje ishrane. To se vr{i kroz prostorne. Specijalni razredi i {kole. sanitarna kontrola proizvodnje hrane. Va`nost pojedinih sastavnih dijelova zraka. Sanitarno-tehni~ki normativi za saobra}ajne objekte. rad u malim grupama. Alimentarne intoksikacije i toksoinfekcije. vrti}i. Higijena fizi~kog vaspitanja u~enika. Metode mjerenja. Savremeni metodi evakuacije i dispozicije krutih otpadaka. Klimatski faktori (klima. Obuka nastavnog i drugog osoblja u {kolama u vezi sa zdravljem u~enika i faktorima rizika.Broj 17 – Strana 114 SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH ^etvrtak. Sni`en atmosferski pritisak. kontrola rukovalaca hranom. Analiti~ki postupci i ispitivanja karakteristi~nih one~i{}enja otpadnih voda u industriji. Sanitarna tehnika i projektovanje. Specifikacija grupa: pesticidi. Genetski u~inci metode za{tite. naftaleni. Za{titna sredstva. kolektivna i osobna za{tita). Komparacija sastava i koli~ina krutih otpadnih materija u na{im i svjetskim razmjerama. Higijena hrane i ishrane 4 mjeseca Mikrobiolo{ko i hemijsko one~i{}enje hrane. Uzorkovanje i konzerviranje uzoraka. odr`avanje i razvoj mikroorganizama u namirnicama. vazdu{ni. [kolska higijena i higijena pred{kolskih ustanova 3 mjeseca [kolska sredina i zdravlje u~enika. Zaga|enje vodotokova. odre|ivanje respirabilne frakcije. transporta i kona~ne dispozicije krutih otpadaka. Policikli~ki aromatski ugljikovodici i drugi aromati. Epidemiologija i profilaksa povreda u drumskom saobra}aju. Odr`avanje naselja. supstitucija. Atmosferski pritisak. 7. ventilacija. Kontrolisani na~in odlaganja krutih otpadaka (sme}a) putem higijenske deponije. vr{nja~ka edukacija. Op}a i komunalna higijena 5 mjeseci Higijenski principi izgradnje naselja. Zakonodavstvo i standardi. Jonizuju}a zra~enja (mjerenje intenziteta apsorbirane doze. Akutni i hroni~ni u~inci na zdravlje. pekare. Izvori zra~enja u medicini. javnih objekata za promet i ~uvanje namirnica. Mora se za{tititi urbana i prirodna sredina. Du{ikovi spojevi aminskog tipa. [kolske prostorije. koja obezbje|uje za{titu `ivotne okoline od zaga|enja. obdani{ta. Za{tita od {tetnika. Zdravstveni odgoj za roditelje i staratelje. Treba definisati za{titni pojas i uskladiti rad deponije sa zahtjevima razvoja naselja. Pre~i{}avanje otpadnih voda. Sanitarni trakt. Higijena zraka 3 mjeseca Normalni sastav atmosfere. Prehrana i zdravlje. Principi zdravog stanovanja. urbanisti~ke i regulacione planove. Gra|evinske karakteristike {kolskih zgrada. Mirkrobiolo{ki postupci u sanitaciji pogona za proizvodnju. odre|ivanje koncentracije. kampovi. Fizikalni faktori radne okoline. segregacija. Utvr|uju se povr{ine i defini{e lokacija za budu}u deponiju. Mikotoksini. Higijensko-epidemiolo{ko zna~enje mikroorganizama u namirnicama. Osnovne karakteristike. Sanitacija hrane. Pra}enje i evalucija provo|enja sistematskih i kontrolnih pregleda nastavnog i drugog osoblja u {kolama. Migranti iz ambala`nog materijala. Izvori buke i vibracija.

Ocjena one~i{}enja zraka. Rudarske i prometne katastrofe. Sanitarna mikrobiologija i sanitarna hemija 2 mjeseca Upoznavanje sa mikrobiolo{kim i hemijskim agensima koji kontaminiraju ~ovjekovu `ivotnu i radnu okolinu. Pra}enje kvaliteta zraka. Metode revalorizacije prostora. urbane ekologije. sanitarna i ekolo{ka inspekcija 1 mjesec Uloga. Zna~aj i razvoj bolnica. zadaci i organizacija inspekcijska kontrole i zakonske osnove za njeno djelovanje. Laboratorijski aspekt izu~avanja asanacije ~ovjekove okoline u cilju za{tite vodoopskrbnih objekata. Skrining u detekciji bolesti. Metode epidemiolo{kih ispitivanja. Voda kao epidemiolo{ki faktor. Program mjera za ubla`enje i sanaciju posljedica masovnih nesre}a i vanrednih stanja i saradnja sa drugim slu`bama. zdravstvene stanice. Za{titne mjere u suzbijanju one~i{}enja zraka. Procjena zdravstvenog stanja populacije. Sanitarnog ~vora. Sanitarni nadzor vode za pi}e. Socijalna medicina 2 mjeseca Pojmovi zdravlja i bolesti. a posebno laboratorijski nadzor nad izgradnjom vodovodnih objekata. Higijena vanbolni~kih ustanova (domovi zdravlja. Higijena sporta 2 mjeseca Ispitivanje sanitarno higijenskih karakteristika sportskih objekata za trening. sezonska gradili{ta. Medicinska etika. Hemijska i radiolo{ka kontaminacija. Zdravlje pojedinca i zajednice. Specijalni postupci kondicioniranja. jonizacija. laboratorijski sanitarni nadzor u postupku pro~i{}avanja otpadnih voda iz doma}instava i industrij i krajnje dispozicije otpadnih materija. Hemijsko i mikrobiolo{ko zaga|enje vode. PLANOVI I PROGRAMI SPECIJALIZACIJA ZA DOKTORE STOMATOLOGIJE STOMATOLO[KA PROTETIKA Vrsta specijalizacije: OSNOVNA Trajanje specijalizacije: 3 godine (36 mjeseci) Plan specijalizacije: [IRA TEMATSKA OBLAST Uvodni dio osnovna teorijska nastava Stomatolo{ka protetika U@A TEMATSKA OBLAST MJESTO TRAJANJE OBAVLJANJA STA@A Stomatolo{ki fakultet 1 mjesec Klinika za stomatolo{ku protetiku Gnatologija Stomatolo{ki materijali Totalne proteze Parcijalne proteze Fiksna protetika Protetska implantologija Bolesti zuba i endodoncija Bolesti usta i parodontologija Maksilofacijalna hirurgija Oralna hirurgija Socijalna stomatologija Klinika za dentalnu patologiju i endodonciju Klinika za parodontologiju i oralnu medicinu Klinika za maksilofacijalnu hirurgiju Klinika za oralno-hirur{ke discipline Institut za socijalnu medicinu medicinskog fakulteta ili zavod za javno zdravstvo 1 mjesec 1 mjesec 1 mjesec 1 mjesec 30 mjeseci 1 mjesec . Hospitalizam. radne akcije. i programiranja zdravstvene za{tite. ustanovama i institucijama. Principi organizovanja i vrste zdravstvenih ustanova. Zakonska regulativa. Kvalitet vode za pi}e. ekolo{ke i sanitarne inspekcije na nivou op}ine. Laboratorijska kontrola lica koja rukuju hranom. Upoznavanje sa metodama i tehnikama pregleda voda za pi}e i otpadnih voda. Lokalna inspekcija vodnih objekata. Osnovni analiti~ki postupci. Fizi~ka. Za{tita vode u prirodi.^etvrtak. transmitornih zaraznih bolesti. Organizacija zdravstvene za{tite. Klasifikacija vode prema namjeni i kvaliteti. 7. Zdravstvena za{tita.). Epidemiolo{ke karakteristike crijevnih. Eksplozije i po`ari. Procjenjivanje kvaliteta vode. Epidemiologija i zdravstvena statistika 2 mjeseca Upoznavanje sa osnovnim zadacima epidemiologije. Tektonske katastrofe. Sportskih terena. Planiranje i vrste bolnica. prirodnih urbanih sredina. Sanitarni laboratorijski nadzor privremenih boravi{ta (kampovi. pre~i{}avanjem i dezinfekcijom vode za pi}e. private zdravstvene ustanove i sl. Timski rad na prevenciji i suzbijanju uzroka masovnih zaraznih i nezaraznih oboljenja. Evaluacija i interpretacija rezultata. Tehnika rada komunalne. Laboratorijski aspekt suzbijanja vektora bolesti (insekti i glodari). Upoznavanje sa urbanisti~kim planovima. Voda u organizmu. zavodi. Zdravstveni radnici i zdravstveni saradnici. Topografske katastrofe. Epidemiologija hroni~nih masovnih nezaraznih bolesti. eliminacije i eradikacije bolesti. Principi odstranjivanja. Higijena zdravstvenih ustanova 1 mjesec Higijena bolnica. kao upravne slu`be. Meteorolo{ke katastrofe. Vodovodni sistemi. Sanitarnobolni~ki servis. Izgradnja bolnica. Ispitivanje i ocjena uslova rada u sportskim objektima (mikroklima. Samostalna i timska obrada podataka. Metodologija procjene uticaja na zdravlje. rekreaciju i rehabilitaciju: Sala za vje`banje. Zna~aj i uloga zdravstvene informatike. Vodoopskrbni objekti. Higijena u vanrednim prilikama 1 mjesec Masovne nesre}e i izvanredna stanja. Osnovi hidromikrobiologije. Izrada elaborata sa detaljnom analizom i preporukama za rje{enje odre|enog problema. Prakti~an rad uz komunalnog. Dokazivanje anorganskih tvari u vodi. Laboratorijsko ispitivanje vode. Mikrobiolo{ka analiza vode. Rekvizita. Skupljanje uzoraka atmosfere i dr. intrahospitalne infekcije i traume i profilaksa. 2011. Higijenski zahtjevi. Metodologija i svrha planiranja. SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 17 – Strana 115 hroni~ni u~inci na zdravlje. hemijska i bakteriolo{ka svojstva vode za pi}e. Sakupljanje uzoraka atmosfere. evolucije i gradova. osvetljenost. Potrebne koli~ine vode. aerozaga|enje). buka i vibracija. maksimalne misije i emisije. Standardne pretrage. Metoda spre~avanja neplanirane izgradnje i degradacije zelenih i poljoprivrednih povr{ina.upravljanja u zdravstvu. Vulkanske erupcije. Uzimanje i konzerviranje uzorka vode. Pre~i{}avanje vode u bazenima. Zdravo pona{anje i zdravstveni odgoj. Zone sanitarne za{tite. Interpretacija rezultata. Informacioni sistemi u zdravstvu. zapra{enost. Planiranje i prikupljanje podataka. Analiza morbiditeta i traumatizma sportista i prijedlog mjera u timskom radu. Upoznavanje sa problemima odnosa naselja i biosfera. masovni skupovi). Laboratorijska kontrola `ivotnih namirnica. Standardne metode predkondicioniranja i kondicioniranja vode. respiratornih. ekolo{kog i sanitarnog inspektora. Fizikalna analiza vode. Svla~ionica i garderoba. Dokazivanje organskih tvari u vodi. Lociranje i mjerenje zaga|enja. Stru~na saradnja inspekcijskih organa. 4. posebno sa aspekta planskog kori{tenja prostora uzimaju}i u obzir opskrbu energijom. Zakonski propisi o spre~avanju i suzbijanju zaraznih bolesti. Hlorinacija i odre|ivanje rezidualnog hlora u vodi. toka prometa i lokacije proizvodnih djelatnosti. i zdravstvenih organizacija. Izvori i vrste "one~i{}enja" vodotoka. Uzro~nosti u epidemiologiji. Asanacijski postupci u normalnim i izvanrednim uvjetima. Zakonodavstvo. Metode dezinfekcije vode za pi}e. Higijena voda 4 mjeseca Voda i zdravlje. Osnovni principi menad`menta . Bazena. Komunalna. Statisti~ke obrade i analize za rje{enje odre|enog problema iz oblasti higijene i zdravstvene ekologije.

mehani~ka svojstva. GNATOLOGIJA SADR@AJ PREDAVANJA – Orofacijalni sistem.smjernice za protetsku terapiju 2. – upravljanja sistemom. pomo}ni voskovi) – Vatrostalne mase . kao i periodi~nu provjeru znanja specijalizanata putem kolokvija i seminarskih radova.metali (svojstva i struktura). Stomatolo{ka protetika 30 mjeseci (4800 radnih sati) Specijalizantski sta` iz oblasti stomatolo{ke protetike obuhvata izvo|enje teorijske i prakti~ne nastave. mehanizam razdra`enja i preno{enja nervnih impulsa.OSNOVNA TEORIJSKA NASTAVA Osnovna teorijska nastava se provodi iz oblasti: – dono{enje klini~kih odluka. karakteristike i obrada metala i legura .definicija. protruzijska kretnja u polupodesivim artikulatorima.funkcijske kretnje (`vakanje. – komunikacijske vje{tine. – etika i propisi. galvanizacija u izradi radnih modela – Dentalni voskovi . fizi~ke karakteristike). namjena i klasifikacija – Preno{enje modela vilica u artikulator i mogu}nosti simulacije {arnirske kretnje donje vilice – Simulacija ekscentri~nih kretnji donje vilice u polupodesivim artikulatorima .Broj 17 – Strana 116 SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH – ^etvrtak. otisni voskovi. – promocija zdravlja.istorijski pregled i savremeni koncepti – Koncept bilateralno uravnote`ene okluzije – Koncept uzajamno {ti}ene okluzije – Ireverzibilna okluzalna terapija .mobilna protetika Laboratorijski rad . hladna obrada legura. pona{anje materijala pod dejstvom toplote. Nastava obuhvata program najsavremenijih dostignu}a u terapiji krezubih. vatrostalne mase sa fosfatom kao vezivom. vatrostalne mase za lemljenje – Struktura. podjela. 4. ~vrsti rastvori. izbor artikulatora u svakodnevnoj praksi – Istorija bolesti i klini~ki pregled orofacijalnog sistema – Evaluacija stanja okluzionog kompleksa – Analiza me|uvili~nih odnosa .sastav.hidrokoloidi (reverzibilni i ireverzibilni) – Elasti~ni otisni materijali . registrovanje lateralnog okluzionog polo`aja mandibule. funkcijske specifi~nosti kraniomandibularne zglobne veze – Funkcionalna anatomija prirodne denticije . vatrostalne mase sa gipsom kao vezivom. termi~ka obrada odlivka. skeletne strukture vili~nog kompleksa i njihovi odnosi – Orofacijalna muskulatura – Temporomandibularni zglob .stati~ki registrat protruzije. govor) – Referentni polo`aji donje vilice . periferna kontrola vili~nih kretnji.selektivno bru{enje – Ireverzibilna okluzalna terapija . izbor referentnog polo`aja mandibule u toku okluzalne terapije – Reverzibilna okluzalna terapija – Determinante okluzalne morfologije u toku ireverzibilne okluzalne terapije – Izbor modela okluzije u toku ireverzibilne okluzalne terapije . gips za otiske. centralna regulacija vili~nih kretnji. legure (razlozi legiranja. morfolo{ke karakteristike prirodne denticije – Funkcionalna anatomija prirodne denticije . ostali materijali za izradu radnih modela (vje{ta~ke smole. PROGRAM SPECIJALIZACIJE UVODNI DIO . potrebna svojstva. laterotruziona kretnja u polupodesivim artikulatorima. 2011. viskoznost. – timski rad. cementi.prirodna denticija i njen funkcijski zna~aj. termoplasti~ne mase. STOMATOLO[KI MATERIJALI SADR@AJ PREDAVANJA – Fizi~ka svojstva materijala . okluzalna ravan kod prirodnih zuba i njen funkcijski zna~aj – Fiziolo{ka regulacija vili~nih kretnji . okluzalne determinante mandibularnih kretnji – Kretnje donje vilice . gutanje. viskoelasti~nost. polieteri) – Materijali za izradu radnih modela .fiksna protetika Klini~ki rad . specijalizant izu~ava iz oblasti stomatolo{ke protetike: 1.podjela. zamor materijala) . anatomske strukture. 7. voskovi specifi~nih namjena (inlej voskovi.dinami~ki registrati kretnji donje vilice. bezubih i ostalih pacijenata ~ije se zdravlje mo`e bitno pobolj{ati primjenom savremene stomatolo{ke protetike. centralna okluzija Obilje`ja fiziolo{ki optimalne okluzije i obilje`ja patolo{ke okluzije – Artikulatori . sre|eni ~vrsti rastvori.elastomeri (polisulfidi. preno{enje modela vilica u visokopodesivi artikulator. Teorijska nastava po pravilu traje jedan sat dnevno.svojstva. kondenzacioni i adicioni silikoni. intermetalna jedinjenja. indikacije i plan okluzalne terapije.mobilna protetika Klini~ki rad .odnos zubnih nizova i kontaktni odnos zuba u interkuspalnom polo`aju mandibule.fiziolo{ko mirovanje. evaluacija ekscentri~nih kretnji u polupodesivim artikulatorima – Simulacija vili~nih kretnji u visokopodesivim artikulatorima . ciljevi. efektorni mehanizmi mastikatorne muskulature – Anatomske determinante vili~nih kretnji . vatrostalne mase sa silikatom kao vezivom. elastomeri).eugenol paste – Elasti~ni otisni materijali . grani~ne kretnje – Kretnje donje vilice .klasifikacija. centralna relacija. podjela. voskovi za izradu modela parcijalnih plo~astih i totalnih proteza. podjela i struktura nervnog sistema.zahtjevi za vatrostalne mase.op}e karakteristike. voskovi za izradu modela skeleta parcijalnih proteza.iznala`enje referentnih polo`aja mandibule – Analiza kontaktnog odnosa zuba u centralnom polo`aju mandibule – Analiza okluzalnih odnosa u interkuspalnom polo`aju mandibule – Analiza okluzalnih odnosa pri ekscentri~nim kretnjama mandibule – Modaliteti. gips (podjela. konsultacije sa drugim klinikama. – sposobnost sticanja i preno{enja znanja. interkondilno rastojanje kod polupodesivih artikulatora. Teorijska nastava (predavanja iz svih oblasti stomatolo{ke protetike) Konsultacije sa mentorom Predterapijske klini~ke konsultacije (analiza dokumentacije pacijenata. biomehani~ka uloga parodoncijuma. dobijanje dentalnih gipseva.zglobno vo|enje. boja – Neelasti~ni otisni materijali . cink oksid . postupak rada sa dentalnim gipsevima. Obavlja se na stomatolo{kom fakultetu u ukupnom trajanju od 1 mjesec. u nastavnim turnusima (ljetni i zimski semestar) po planu koji utvr|uje navedeni fakultet. elasti~nost i plasti~nost kristala.neuromi{i}na povratna sprega. a ostalo vrijeme specijalizant provodi u prakti~nom radu u klinici do preostalog fonda radnih sati. dijagram stanja. dono{enje plana terapije) Polaganje kolokvija Odbrana seminarskih radova Laboratorijski rad .fiksna protetika UKUPNO: 340 sati 100 sati 144 sata 20 sati 36 sati 480 sati 480 sati 1440 sati 1440 sati 4480 SATI Kroz teorijsku nastavu organizovanu na fakultetu.

poroznost polimerizovanih akrilatnih materijala. ostvarivanje stabilnosti proteze.anamneza. funkcije. registracija lateralnih kondilnih putanja. preno{enje modela u artikulator bez primjene obraznog luka. izbor materijala – Pretprotetska priprema bezubih usta . interakcije dentalnih materijala i organizma (histokompatibilnost dentalnih legura. klasifikacija materijala za implantate.fizi~ki faktori retencije (povr{inski napon. metal-kerami~ke nadoknade. pomo}u izgovora pojedinih glasova. odre`ivanje visine zagri`aja pomo}u postoje}ih proteza. karakteristike cementnih materijala (konzistencija. vrijeme vezivanja i o~vr{}ivanja. ma{inski obradiva keramika. kori{tenje preekstrakcionih registracija za odre|ivanje visine zagri`aja). karakteristike kerami~kih materijala i postupak sa kerami~kim materijalima u izradi kerami~kih nadoknada.anatomski otisak (izbor ka{ike. prema orijentacionoj okluzalnoj ravni. obilje`avanje granica individualne ka{ike. posljedice gre{aka u centralnoj . specifi~nosti kod pacijenata sa II i III skeletalnom klasom Proba modela proteza . op}i i poseban plan terapije. izbor prednjih zuba (izbor veli~ine. boja). estetski izgled usana i obraza) – Otisci bezubih vilica . glas-jonomer cementi modifikovani smolama. – SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 17 – Strana 117 Dentalne legure .^etvrtak. priprema modela.priprema modela. alergijski efekti stomatolo{kih materijala). elektromiografsko odre|ivanje visine zagri`aja. legure za metal -keramiku. materijali za pjeskarenje. nepravilnosti na kostima vilica. biokompatibilnost. oblikovanje rubova gornjeg i donjeg funkcionalnog otiska. glas-jonomer cementi. registracija sagitalnih kondilnih putanja. polikarboksilatni cementi. ventilni u~inak i atmosferski pritisak) – Dijagnoza. starenje dentalnih legura – Materijali za bazu proteze .zahtjevi za materijale za bazu proteze.fiziognomski i funkcionalni zna~aj nadoknade prednjih zuba. provjera – – – – – – – – – – – – – – – – – ispravnosti otiska. srebro-paladijum legure. transport u zubnotehni~ki laboratorij) Izlijevanje anatomskog otiska i izrada radnog modela Individualna ka{ika (sa me|uprostorom i bez me|uprostora) . dijelovi.proba u ustima. rezidualni monomer.klasifikacije. zahtjevi za kerami~ke materijale. gre{ke u odre|ivanju me|uvili~nih odnosa Obrazni luk . biokompatibilnost glas-jonomer cemenata – Materijali u implantologiji . kori{tenje funkcije gutanja za iznala`enje optimalne visine okluzije. cink-fosfat cement. degradacija gradivnih stomatolo{kih materijala (citotoksi~nost.keramika u stomatologiji. debljina cementnog filma. podjela. 4. plan terapije i prognoza . mutagenost i kancerogenost metala i dentalnih legura).standardni. legure zlata. akrilatni zubi – Kerami~ki materijali . harmonija cjelokupne kompozicije prednjih zuba Odre|ivanje polo`aja prednjih zuba (eugnat odnos vilica) i postupak postavljanja. 7. `ice. TOTALNE PROTEZE SADR@AJ PREDAVANJA – Uvod u totalnu protezu . rad sa obraznim lukom. o~uvanje zdravog stanja tkiva le`i{ta proteze. preno{enje modela u artikulator pomo}u obraznog luka Priprema radnih modela. profesionalni rizici stomatolo{kog osoblja u radu s gradivnim stomatolo{kim materijalima 3. faze izrade totalne proteze – Retencija i stabilizacija totalnih proteza . principi statike). preklop prednjih zuba). kerami~ke nadoknade. legure titana. toplopolimeriziraju}i akrilati. rastvorljivost. hladnopolimeriziraju}i akrilati. bioadhezivnost. izrada zagri`ajnih bedema Odre|ivanje me|uvili~nih odnosa . obilje`avanje modela. hirur{ke korekcije mekih tkiva usne duplje. rekonstrukcija alveolarnog grebena – Otisci bezubih vilica . u polo`aju maksimalne interkuspidacije) Odre|ivanje polo`aja bo~nih zuba (eugnat odnos vilica) i postupak postavljanja. postupak uzimanja antomskog otiska. cinkoksid-eugenol cementi. funkcionalnost i prakti~nost – Materijali za obradu i poliranje . zahtjevi za dentalne legure. materijali za podlaganje baze proteze (kondicioneri i lajneri). odre|ivanje polo`aja prednjih zuba u odnosu na rezidualne grebene. mehani~ke karakteristike. pomo}u valkofove kuglice.principi i biolo{ki aspekti otiska (ostvarivanje retencije proteze. vezivanje za zubna tkiva). palpacijom temporalnih mi{i}a i kondila. iznala`enje centralnog polo`aja mandibule (registracijom lateralnih pokreta mandibule.adaptacija gornje i donje individualne ka{ike. odre|ivanje vertikalne dimenzije okluzije (prema polo`aju fiziolo{kog mirovanja. klini~ki pregled. provjera i korigovanje me|uvili~nog odnosa (gre{ke u vertikalnoj dimenziji okluzije.pretprotetska hirurgija.op}a pravila za odre|ivanje polo`aja. oblika i boje). inklinacija prednjih zuba u sagitalnoj ravni. mehanizam o~vr{}avanja. postupak izrade baze zagri`ajne {ablone sa razli~itim materijalima. rastere}enje pojedinih zona le`i{ta proteze Za{tita rubova funkcionalnog otiska i izlijevanje definitivnog radnog modela Izrada zagri`ajnih {ablona . dimenzionalne promjene akrilata tokom polimerizacije. kinematski. kori{tenje paralelnosti bezubih grebena za odre|ivanje visine zagri`aja. genotoksi~nost. svjetlosnopolimeriziraju}i akrilati. opis obraznog luka.principi planiranja bo~nog zubnog niza (biolo{ki principi. karakteristike kerami~kih materijala u metal-kerami~kim sistemima. uzimanje definitivnog otiska. postupak izrade Otisci bezubih vilica . odre|ivanje polo`aja (u odnosu na rezidualne grebene. optere}enje tkiva le`i{ta proteze. kori{tenje taktilne osjetljivosti za iznala`enje optimalne visine zagri`aja. spontanim dovo|enjem mandibule.prirodni i vje{ta~ki abrazivni materijali. podjela.odre|ivanje polo`aja orijentacione okluzalne ravni (ekstraoralnom i intraoralnom metodom). adhezija i kohezija. veli~ina. veza keramike i materijala. metali za implantate (titan. dentalni ~elici. odnos prednjih zuba prema okolnim mekim tkivima. biolo{ki odgovor tkiva na prisustvo akrilata za bazu proteze. registracija incizalne putanje Preno{enje modela u artikulator . dezinfekcija. 2011. materijali za poliranje (materijali za mehani~ko i elektroliti~ko poliranje) – Biokompatibilnost gradivnih stomatolo{kih materijala pojam i zna~aj biokompatibilnosti. fizi~ka i mehani~ka svojstva. gutanjem). povr{ine. viskoznost pljuva~ke. odnos prednjih zuba u centralnoj relaciji Izbor i odre|ivanje polo`aja bo~nih zuba . specijalna dodatna ispitivanja.priprema definitivnih radnih modela. odre|ivanje visine mjerenjem snage mi{i}a. zna~aj kvaliteta kontakta izme|u okluzalnih povr{ina zagri`ajnih bedema pri dovo|enju mandibule u centralni polo`aj. vo|enjem mandibule. sastav.klasifikacija i primjena. legure za parcijalne proteze. izbor bo~nih zuba (oblik. instrumenata i materijala za postavljanje vje{ta~kih zuba Izbor i odre|ivanje polo`aja prednjih zuba .reakcija alveolarne kosti na materijale za implantate. korozija i biokompatibilnost dentalnih legura. polo`aj prednjih zuba i govor.pojam. postupak s kerami~kim materijalima u metal-kerami~kim sistemima. modifikovani ZOE cementi. plazmirani titan). porcelanski zubi – Cementi . mikrotalasnopolimeriziraju}i akrilati.ucrtavanje granica. nemetali za implantate. odnos bo~nih zuba u polo`aju maksimalne interkuspidacije Koncept uravnote`ene okluzije sa totalnim protezama Odre|ivanje polo`aja zuba prema zahtjevima uravnote`ene okluzije Skeletalni odnos vilica i polo`aj vje{ta~kih zuba . cementi na bazi smola.

Broj 17 – Strana 118 SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH – ^etvrtak. podjela parcijalnih proteza. odnos preostalih i izgubljenih potpornih tkiva zuba.djelovanje sila. metodologija izrade – Specifi~nosti terapije bezubih pacijenata starijeg doba starost. kontrolni pregledi. .alveolarni nastavak gornje i donje vilice. trajna parcijalna proteza – Tehni~ka izrada plo~aste parcijalne proteze – Reparatura i podlaganje plo~aste parcijalne proteze – Parcijalna skeletirana proteza . reze i zavrtnji. stresbrejker dizajn veze) Dentalni paralelometar . specifi~nosti klini~ke izrade (izrada fiksnog dijela. vo|enje nadoknade. funkcija konus kruna). smjer djelovanja sila. reparatura zuba. parcijalne proteze na implantatima.uslovno trajna parcijalna plo~asta proteza (gingivalni dio proteze. retencija i stabilizacija parcijalne proteze s teleskop krunama. OMO. 7.izrada proteze sa ate~menima (materijali za ate~mene. biomehani~ka ravnote`a u zubnim nizovima. parcijalne fleksibilne proteze. specifi~nosti laboratorijske izrade parcijalnih teleskop proteza. osnovni polo`aji modela u paralelometru. statika slobodnog sedla. gre{ke u interkuspidaciji pri centralnom polo`aju mandibule). elementi parcijalne skeletirane proteze. opturatori i postresekcione parcijalne proteze Suptotalne proteze . vo|enje parcijalne proteze s teleskop krunama.biomehani~ki problemi u planiranju (poluga. specifi~nosti laboratorijske izrade proteze sa ate~menima (tehnika postavljanja i na~in ugra|ivanja ate~mena). uzajamno dejstvo preostalih zuba i proteze.na osnovu elasti~nih svojstava materijala i trenja. reparature parcijalnih proteza sa ate~menima Parcijalne teleskop proteze . pre~ke. izrada mobilnog dijela. frezovanje u stomatolo{koj protetici. pokretljivost zuba (fiziolo{ka. patolo{ka).pojam. relaciji. definicija. izmjene u organizmu i stomatognatom sistemu kod osoba straijeg doba. pona{anje tegmenta na dejstvo sila.dentalni dio proteze (stabilizacioni elementi. nagrizna proteza. rezilijencija sluznice. tehnika topljenja. dugmi~asta sidra. uloga broja i lokalizacije oslonaca u stabilizaciji parcijalne skeletirane proteze Analiza modela za studije .. bezuba polja. kosa ravan). analiza postoje}e okluzije.). `albe pacijenata – Reparature totalnih proteza . dvodjelne parcijalne proteze. ate~meni sa kombinovanim konstrukcijskim svojstvima Parcijalne proteze sa ate~menima . sedlo) – Parcijalna skeletirana proteza . swing-lock parcijalne proteze. razdvojive parcijalne proteze.u artikulatoru (izbor artikulatora. gre{ke u odnosu prema okolnoj muskulaturi. na osnovu trenja materijala. djelovi dentalnih paralelometara. profilakti~ki zahtjevi u planiranju PSP Kompleksne parcijalne proteze . uticaj promjena u starosti na lije~enje protezama 4. implantati kao elementi potpore parcijalnim protezama – Gubitak zuba i posljedice po stomatognati sistem – Klasifikacija krezubosti. retencija parcijalne proteze sa konus krunama. put pomjeranja proteze. ekvator zuba. evidentiranje zaklju~aka analize modela za studije. kriterijumi za procjenu stanja parodonta retencionih zuba – Bezubi ili rezidualni alveolarni greben . izrada mobilnog dijela nadoknade). trajanje sile. kontrolni pregledi Drugi oblici parcijalnih proteza . izrada parcijalne teleskop proteze (materijali u izradi dvostrukih kruna. kontraindikacije. op}i principi rekonstrukcije okluzije parcijalnim protezama. podjela suptotalne krezubosti. planiranje PSP u paralelometru.suptotalna krezubost i suptotalne proteze. analiza polo`aja bo~nih zuba (gre{ke u odnosu bo~nih zuba prema rezidualnim grebenima. gre{ke u polo`aju okluzalne ravni).dvostruke konus krune (oblik. zadaci protetske terapije parcijalnom protezom – Parcijalna plo~asta proteza . dvostruke teleskop krune (oblici. elementi za dentalni prenos pritiska `vakanja).supradentalne parcijalne proteze. zadaci u radu sa dentalnim paralelometrom Osnovni pojmovi vezani za planiranje parcijalne skeletirane proteze .intenzitet sile. veza fiksne i mobilne nadoknade Parcijalne proteze sa ate~menima . pona{anje potpornih tkiva zuba pri dejstvu sile. intermitentne sile.dentalni dio proteze (retencioni elementi) – – – – – – – – – – – – – Parcijalna skeletirana proteza . preno{enje modela u artikulator. postupak dizajniranja metalnog skeleta).definicija i osnovni pojmovi.op}e karakteristike dvostrukih kruna (podjela i funkcija). gingivalni dio parcijalne skeletirane proteze (velike spojnice gornje i donje skeletirane proteze. smjernice u izradi parcijalnih kompleksnih proteza. indirektno podlaganje(postupak u ordinaciji i laboratoriju) – Imedijatna totalna proteza .reparatura baze. vode}e ravni Retencija parcijalne skeletirane proteze . postupak reparature – Podlaganja totalnih proteza . jednostrane parcijalne proteze. kriterijumi za procjenu bezubih grebena. prednosti i nedostaci. retencija i stabilizacija parcijalne skeletirane proteze sa ate~menima. tehnika ubrizgavanja.uvod u parcijalnu skeletiranu protezu. na osnovu mehani~kog spajanja.. podjela ate~mena. registrovanje ekscentri~nih polo`aja mandibule i pode{avanje nagiba kondilnih putanja na artikulatoru uz pomo} pozicionih registrata. zna~aj broja i oblika korjenova zuba za prihvatanje sila.privremene parcijalne proteze (imedijatna parcijalna proteza. 2011. principi planiranja PSP (planiranje namjenskih nadoknada. estetski zahtjevi. tehnika livenja – Zavr{na obrada totalne proteze – Reokludacija totalnih proteza (u artikulatoru) – Predaja totalnih proteza i adaptacija – Kontrole i odr`avanje pozitivnih terapijskih efekata kod pacijenata lije~enih totalnom protezom . dentalni prenos okluzalnih optere}enja. direktno podlaganje (postupak sa razli~itim materijalima).indikacije. kliza~i. specifi~nosti klini~ke izrade proteze na ate~menima (izrada fiksnog dijela nadoknade. veza gingivalnog i dentalnog dijela proteze. veza gingivalnog i dentalnog dijela proteze (male spojnice. – Modeliranje totalne proteze u vosku – Zamjena vo{tanog modela proteze akrilatom -kivetiranje i polimerizacija. oblici parcijalnih proteza. odnos okluzalnih naslona sa antagonisti~kim zubnim nizom) i u paralelometru.op}e karakteristike ate~mena. indikacije i kontraindikacije. elementi za suprotstavljanje silama koje djeluju na parcijalnu plo~astu protezu. mjerenje retencione sile po BIOS sistemu Biostatika parcijalne skeletirane proteze . princip rada sa dentalnim paralelometrom. nagrizni greben i drugi okluzalni splintovi – Parcijalna plo~asta proteza . PARCIJALNE PROTEZE SADR@AJ PREDAVANJA – Dejstvo mehani~kih sila na zube . principi planiranja parcijalnih teleskop proteza. indikacije i kontraindikacije za izradu parcijalne plo~aste proteze). fiksne nadoknade namjenjene prihvatanju parcijalne skeletirane proteze. stabilizacija parcijalne skeletirane proteze Planiranje parcijalne skeletirane proteze . 4. preno{enje okluzalnih optere}enja na retencione zube Parcijalne teleskop proteze . redukovane parcijalne proteze.definicija i podjela.korekture. principi planiranja PSP na ate~menima. klini~ka slika. otisak. zglobovi. podjela. parodontalna rezistencija i insuficijencija. prelazna ili interim proteza. indikacije i kontraindikacije.put uno{enja proteze. dentalni dio proteze. napadna ta~ka sile.

odabir zuba za bru{enje (nedostatak jednog ili vi{e zuba). preparacija). kontraindikacije. pribor za rad. kondenzacioni silikoni.odabir materijala.oralno hirur{ka. Preparacija za metal kerami~ke krune . rezistentna forma.kontrola infekcije. okluzalni tretman – Parodontolo{ka razmatranja . retenciona forma za prednje i postrane zube. mandibularni premolar modificirane krune. estetski. dijagnoza i plan terapije. FIKSNA PROTETIKA SADR@AJ PREDAVANJA – Anamneza i klini~ki pregled . definitivni okluzalni tretman). mehani~ki.lokacija. nedostaci.etiologija. terapija suptotalne krezubosti (parcijalnim plo~astim protezama. ~uvanje i rekonstrukcija – – – – interdentalne papile. 4. marginalna geometrija. odre|ivanje boje zuba. nedostaci. Dg i prognoza.unutra{nje povr{ine. tehnike i pribor za rad. kontraindikacije. preparacija zuba. me|usobna odgovornost ljekara i tehnike. funkcionalne i estetske vrijednosti suptotalnih proteza Postupak izrade parcijalne skeletirane proteze . ka{ike za otisak (komercijalne i individualne. kontrolni pregledi i odr`avanje parcijalne proteze. ispitivanje okluzije. Provizorne restauracije . instrumenti za nano{enje voska. klini~ki pregled. prednosti. zavr{na obrada skeletirane proteze sa reokludacijom. materijali. reverzibilni hidrokoloidi. Preparacija za pune livene krune . preparacija koronarnog dijela. tehnike za otisak u zagrizu.dijagnoza i plan terapije (anamneza.odre|ivanje me|uvili~nih odnosa. reparature. solidni odljev sa individualnim bataljkom. aksijalne povr{ine. klini~ke procedure. pregled TMZ. po{tivanje budu}eg dentalnog zdravlja.anatomija gingive.margina preparacije . preparacija.okluzalno distalna onlay preparacija. periodoncijuma. razina kli~kog pri~vrstka. pove}anje i redukcija tog prostora. ispitivanje okluzije. za postrane i prednje zube 3/4 krune za maksilarne premolare i molare.kerami~ke restauracije. produ`enje klini~ke krune. okluzalna povr{ina. sekvence tretmana tretman simptoma. razmatranja za prednje i postrane zube. Restauracija endodontski tretiranih zuba . dostupni materijali i tehnika. protetska priprema) Postupak izrade parcijalne skeletirane proteze . redukcija po povr{inama. oblik i polo`aj zuba. obrazni luk. parcijalne pokrovne restauracije.elementi estetike u stomatologiji.preduvjeti zdravo tkivo. odgovaraju}e probe. maksilarni molar 7/8 krune.kontraindikacije. klasa II inlay preparacija. magnetima). dijagnosti~ki modeli i plan terapije. izlivanje modela od vatrostalne mase. pune kerami~ke restauracije. odre|ivanje centralnog polo`aja mandibule prema maksili. odvajanje vo{tanog modela. definitivni periodontalni tretman (vrste graftova. prednje parcijalne veener krune preparacija. 7. artikulatori. prednosti. Komuniciranje sa dentalnim laboratorijem . topljenje legure i livenje skeleta. korekture. polieteri. estetka. redukcija po povr{inama. kombinovani otisak. karijes i prisutne restauracije . supradentalnim protezama. Preparacija za parcijalne krune . registracija centri~ne relacije . – Priprema usta . pravljenje prostora za cement. prevencija frakture zuba. Preparacija za inlay i onlay .planiranje tretmana. zavr{na obrada skeleta (mehani~ka obrada. rezistentna forma. instrumenti za rad. bolesti periodoncijuma .parcijalne restauracije indikacije. ljupsice kerami~ke (prednosti i indikacije. alternativni sistemi. polisulfidi. modela i sistema za bataljak. regeneracija tkiva. elektrohirur{ka metoda. parodontolo{ka. pinledge preparacija indikacije i kontraindikacije.proba modela parcijalne proteze. preparacija margine. ortodontska. vrste ko~i}a i na~ini cementiranja. konzervativna. – – – – – – – – 5. poliranje). korekcija defekata.indikacije i kontraindikacije. materijali za otiske (elasti~ni materijali. instrumenti za rad. plan tretmana. o~uvanje strukture zuba. dostupne metode.zahtijevi biolo{ki. prednosti i nedostatci. prednosti. ~uvanje struktura zuba.^etvrtak. RTG analiza. – Planiranje tretmana . mehani~ka i biolo{ka razmatranja za metal. priprema i dubliranje radnog modela. postavljanje obraznog luka. okluzija. Preparacija zuba za pune kerami~ke krune -indikacije. preparacija). tehnika uzimanja otiska u zagrizu. Tehnika navo{tavanja radnih bataljaka . postrani zubi modeliranje . laser). ortodontski tretman. uzimanje otisaka gore navedenim materijalima. vidljivost retencionih elemenata. artikulacija. aproksimalne povr{ine. Meka tkiva i uzimanje otisaka . protetski dijagnosti~ki index (PDI) za parcijalno bezube i pacijente sa kompletnom denticijom. kontraindikacije. definitivna terapija. spajanje skeleta sa drugim dijelovima proteze. preparacija kanala. veli~ina. elektroliti~ko poliranje. okluzalna razmi{ljanja. evaluacija hirur{ke terapije.glavni razlozi posjete. selekcioni kriteriji.uzimanje otisaka za studijske modele. status zuba. ekstraoralni i intraoralni pregled. odre|ivanje individualnih nagiba kondilne i incizalne putanje. izbor i postavljanje vje{ta~kih zuba i zavr{no modeliranje Postupak izrade parcijalne skeletirane proteze . smola. aksijalna redukcija.indikacije.obuka zubne tehnike i certificiranje. izlijevanje otiska. izrada radnog modela. parcijalnim skeletiranim protezama. izrada individualnih ka{ika). stabilizacija stanja. biomehanika suptotalnih proteza.preduvjeti. endodontska priprema.na~ini. pomi~ni bataljci. generalije.indikacije.otisak za parcijalnu protezu. cementiranje. estetika parcijalnih proteza. prevencija deformacije. generalni. preparacija. podlaganja Estetika parcijalnih proteza . ispitivanje dijagnoza i planiranje tretmana inicijalna i hirur{ka terapija. odabir boje. preparacija kanala. materijali i tehnike koje se koriste za privremene restauracije. kerami~ki inlay i onlay (indikacije. proba skeleta parcijalne proteze. odmicanje mekog tkiva (konci za odmicanje i procedura otvaranja gingivalnog sulkusa. prva (A) klini~ka faza. izrada zagri`ajnog bedema Postupak izrade parcijalne skeletirane proteze . pacijentova i ljekarova pozicija tokom preparacije. distribucija sila. – Studijski modeli i odgovaraju}e procedure . markiranje margine. ~uvanje i prognoza. gips. predgrijavanje i grijanje. retenciona forma. dentogingivalni spoj. impregnacija vatrostalnog modela Postupak izrade parcijalne skeletirane proteze postavljanje vo{tanih profila . preliminarni otisak. – Vrste okluzije. ate~menima.identifikacija pacijentovih potreba. Defintivni modeli i bataljci . zamjena vo{tanih dijelova proteze akrilatom. patolo{ka okluzija. pra}enje stanja. medicinska i stomatolo{ka anamneza. patogeneza. . vitalitet zuba. diferencijalna dijagnoza. SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 17 – Strana 119 – – – – – – – broj i lokacija preostalih zuba. materijali. mehani~ka razmatranja. marginalna adaptacija. mezio . 2011. prednosti i nedostaci. izbor def.biolo{ka razmi{ljanja prevencija o{te}enja tokom preparacije zuba. nedostaci. postavljanje obraznog luka. kontraindikacije. Principi preparacije zuba .modelovanje skeleta. prva laboratorijska faza Priprema potpornih tkiva parcijalne proteze (oralnohirur{ka. odgovornost ljekara . izrada vatrostalnog bloka. adicioni silikoni). tehnike. postavljanje modela u artikulator. evaluacija preparacije zuba. analiza modela za studije.preduvjeti. postavljanje obraznog luka. periodontalni pregled. predaja parcijalne proteze. paste za otvaranje gingivalnog sulkusa. dvostrukim krunama. preparacija. prednosti i nedostaci. kontrola salivacije.

modeliranje pravljenje prostora za ljuspice. Procera sistem. balans. Pune kerami~ke restauracije . . CAD-CAM stereotactic hirur{ke plo~e.u~inak starenja stanovni{tva. otpornost. dizajn. okluzalna disfunkcija. Postoperativna briga . Obrada izlivenih restauracija . dentalni cementi. jedan zubni implantat. Sredstva za retenciju pokretnih parcijalnih proteza planiranje tretmana. Dizajn mosta . odabir cementa.otkri}e mostova fasetiranih smolama. Metal . adhezioni mostovi. stabilnost. titanijum i legure titanija. – Protetske mogu}nosti u dentalnoj implantologiji . definitivno cementiranje konvencionalnih livenih restauracija. aksijalni zidovi. Lava sistem. sedlasti kontakt.prednosti i nedostaci. magnetna rezonanca). hirur{ka modifikacija. postprotetsko snimanje (periapikalna radiografija. aksijalne konture. metode izrade. periodontalno oboljenje. put postavljanja. cefalometrijska radiografija. odabir materijala za ulaganje. indeks krvarenja. evaluacija.povijesne perspektive. o~uvanje tretmana. totalna bezubost. materijali. posljedice bezubosti na anatomskim strukturama (kosti. odabir punog kerami~kog sistema. dostupni materijali. pulpno i periapikalno zdravlje. izbor metala. nezadovoljavaju}i izgled. gubitak jednog zuba. gumeno postolje za livenje sa konusom. proporcije. 4. Maryland mostovi. preparacija postranih zuba i dizajn. retretman. preparacija zuba nosa~a. indikacije i kontraindikacije.preduvjeti. dizajn spojnica. postoperativna briga. diametar. radiografska evaluacija. unutra{nja povr{ina. tekstura povr{ina. posljedice pomi~ne parcijalne proteze. magneti.opis boje. modeliranje u vosku. mehani~ka retencija. toplinom pre{ana. kiveta. postupak dobijanja keramike. okluzalno bilje`enje. pove}anje grani~ne temperature i distorzija.ciljevi i procedure. aluminij keramika. izrada.Broj 17 – Strana 120 SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH ^etvrtak. estetska razmi{ljanja. kerami~ke ljuspice. incizalna forma. – Generi~ka forma korijena . prednosti. Proces odabira boje i estetika . oralna higijena. instrumenti analize boje. plemenite legure. lemljenje metalkerami~kih mostova. ovalno. aproksimalni kontakti. Cementi i procedure cementiranja . ljudski vid. modeliranje inlay i onlay. rije{avanje problema. cink fosfatni cement. kontraindikacije. Cerec sistem. tomografija. odlijevni kanali.ciljevi dijagnosti~kog snimanja.kerami~ke restauracije . izrada metal kerami~kih mostova po fazama. okovratnik implantata). okluzalna radiografija. vrat implantata. tehnike lemljenja. pregled. postotak elongacije. Konektori (spojnice) . intrakoronarni parcijalni pokrovni mostovi. puni kerami~ki mostovi. perkusija. tipovi spojnica. prete`no bazne legure. obrada metala. CIELAB sistem. o~uvanje gingivalne arhitekture. rezilijentna veza. plamenik. – Dijagnosti~ko snimanje i tehnike .du`nosti poslije cementiranja. ulo`ne mase na bazi gipsa. odabir materijala za livenje. ta~nost lemljenja. materijali tijela mosta. periimplantitis. pogor{anje performansi pomi~nih proteza. Dizajn konstrukcije i izbor metala za metal kerami~ke restauracije . dostupni materijali. anatomija osmijeha. klju~evi boja. incizalni ugao. modul elasticiteta. 2011. parcijalna bezubost. labijalna povr{ina. tehnike odlijevnih kanali}a. psiholo{ki aspekti gubitka zuba. uzimanje otiska. glass ionomeri modificirani smolama. na~ini snimanja. materijali. preparacija zuba. 6. mehanizmi oja~anja dentalne keramike. Munsell sistem. pomi~ne proteze (pomi~ne proteze u potpunosti podr`ane implantatima ili zubima i pomi~ne proteze koje su podr`ane implantatima i mekim tkivima). procedura cementiranja za kerami~ke inlay i ljuspice. unutra{nje oznake. implantolo{ko snimanje u perspektivi.lingvalna i incizalna povr{ina. tomografija). oksida. keramike velike ~vrsto}e. labavost bataljka. okluzalne sile. – – – – – – – – – finiranje margine preparacije. Evaluacija (proba). kontraindika- – – – – – cije. nagrizni snimak. probe aproksimalni kontakt. puni metalni most. ekstra i intrakoronarni ete~meni. klini~ki parametri komparacije zuba i implantata: trajnost. tipovi keramike. starost u korelaciji sa gubitkom zuba. biolo{ka razmi{ljanja. termalna ekspanzija kontrakcija. ma{ine za ulaganje i tehnika. mjehuri}i. oblik. preduvjeti za uspjeh.pregled literature. pucanje keramike. glaziranje. na implantatima vezani mostovi. izrada tijela mosta.ocjena predtretmana. azbestna traka. Mostovi fasetirani smolama (akrilatom) . dostupni sistemi legura. ulo`ne mase na bazi fosfata. veza keramike i metala. modifikacija vanjske boje i karakterizacija. SR). ~i{}enje. mjerenje dubine sulkusa. labijalni rubovi kerami~ki. bol. cink oksid eugenol sa i bez ethoxybenzioc kiseline. periodi~ni pregledi kontrole. materijali. pre~ke. preparacija prednjih zuba i dizajn. Virginia most. izvor topline. koncepti dizajna.fiksni protetski radovi. ulaganje. ete~meni. nedostatci. specijalne zavr{ne procedure. procedure. dentalna konotacija mehani~kih i fizi~kih osobina metala za keramiku. hirur{ke plo~e. proporcionalni limit i ~vrsto}a propu{tanja. karakterizacija i glaziranje evaluacija privremene restauracije i cementi. laboratorijske procedure. evaluacija i cementiranje. prednosti proteza podr`anih implantatima. metalkerami~ko tijelo mosta. In ceram. ~vrsto}a. vanjski rub. cink polikarbiksilatni cement. prostor za me|u~lanove.komponente terminologije generi~ka terminologija tijela implantata. fraktura veze. inlay i onlay.preduvjeti. oslikavanje. finiranje metala. evaluacija ishoda. dijelovi tijela implantata (tijelo implantata. cementi za ove restauracije. hitni sastanci bol. CT. CAD-CAM sistem.gubitak ineralveolarnog septuma. higijensko tijelo mosta. panoramna radiografija. prednosti i nedostatci. gusto}a. okluzalne povr{ine. propuhivanje. estetika. smolasta (akrilatna) fasetirana tijela mosta. predprotetsko snimanje (periapikalna radiografija. gingivalna granica. vla~na ~vrsto}a. mehani~ka razmi{ljanja. keratinizirana tkiva. body keramika i incizalna. dijagnosti~ke plo~e (compjuterska tomografija. litijum silikatna baza. prednji zubi modeliranje . PROTETSKA IMPLANTOLOGIJA SADR@AJ PREDAVANJA – Logi~ka podloga za dentalne implantate . obrada glodalicom. incizogingivalna du`ina. odljevni kanali}i. kompozitni cementi. karijes korijena. lemljenje. klasifikacija me|u~lanova/tijela mosta. unutra{nji rub.istorijska pozadina. pobolj{ane metode ulaganja. modeliranje voskom anatomskih kontura.selekcija tehnike lemljenja. hirur{ko i interventno snimanje. sedlasto. okluzalna analiza. visoke plemenite legure. priprema restauracije i povr{ina zuba za cementiranje. Vlaknima oja~ani kompozitni mostovi . sistem odabira boje. 7. kompjuterska tomografija. indikacije. nano{enje keramike. kerami~ke restauracije. opaker. pukotine. indikacije. karijes zuba. ishrana i pljuva~ka. mekim tkivima.kruta veza. modificirano sedlasto. odstranjivanje mase za ulaganje. materijali. dostupni materijali. Ulaganje i livenje . lasersko zavarivanje. gubitak kosti . pokretljivost. interaktivna kompjuterska tomografija. estetske posljedice). srednja linija. pe}nica za lemljenje. marginalni integritet. ekstrakoronarni kompletni pokrovni mostovi.privremeno cementiranje. meziodistalna {irina. koni~no. glaziranje. retencija kukicama. – Implantat nije zub: komparacija periodontalnih indeksa . kontura rezidualnog grebena. konture. lemljenje punih livenih mostova. glass ionomer cement. lokacija.oralno higijenska razmi{ljanja. okluzija. faktori koji uti~u na tu vezu. preostala mjesta. cementiranje.

djeljenje raspolo`ive kosti. ~vrsto}a kosti i gustina. odnos maksilarnog i mandibularnog luka. abrazija. pravac djelovanja sile (fiziolo{ka ograni~enja dizajna. hipoteza autoimunog odgovora doma}ina. sile (komponente sila . otkrivanje smetnji (ekstruzija. laboratorijska faza 1. paralelizam. povr{inske prevlake (titanium plazma sprej. opcija 2: pokrovna proteza na implantatima.faktori sila.4). definitivni otisak.dijagnosti~ki modeli. laboratorijska faza 3. 4. meko tkivo grebena kao potpora. pozicija permukoze implantata.2. spiralni lom. vertikalna dimenzija). Raspolo`iva kost i dentalna implantologija . idealna pozicija implantata za puni zubni luk. proba u vosku. material i metode: bioinj`injering dizajna implantata. – – – – – – 3. angulacija i te`ina kosti). dugoro~no planiranje tretmana. Fiksno protetski rad na implantatima u mandibuli -opcije . pozicija nosa~a.faktori stresa: "klju~". funkcionalna povr{ina prema totalnoj povr{ini (makrogeometrija implantata. kontraindikacije .2. potpuno bezuba maksila. Nau~na logi~ka podloga za dizajn dentalnog implantata . nau~na logi~ka podloga za dizajn dentalnog implantata. pokrovna proteza opcija 1. Prirodni zub u susjedstvu multiplih implantata (efekat na dijagnozu i plan tretmana) .pregled literature. pozicija zuba). dizajn fiksnoprotetskog rada. fiksnoprotetski radovi naspram pokrovne proteze. nedostaci pokrovnih proteza na implantatima. karijes. pre~ke (frezovane i nefrezovane). Faktori sila u vezi sa uslovima kod pacijenta .planiranje tretmana imlantatima: fiksna protetika i pokrovna proteza planiranje tretmana. o-prstenasti ko~i}. tretmanska opcija 3. Nadoknada jednog postranog zuba . hirurgija vo|ena slikom. ishod tretmana. napredni hirur{ki vodi~. veli~ina implantata (nadoknada prednjeg zuba. razmatranja apikalnog dizajna). veli~ina. odabir tretmana (subantralna opcija 1: konvencionalno postavljanje implantata. kretnje pokrovnih proteza.opcije tretmana (alternative nadoknade jednog postranog zuba. prednosti pokrovnih proteza na implantatima. tretman proteza (menad`ment. opcije tretmana pokrovnim protezama na implantatima (opcija 1: pokrovna proteza na implantatima. pozicija ivice mandibularnih inciziva. intermedijarni nosa~i). {irina. tretmanska opcija 4. veli~ina implantata. odnos krune i korijena. opcije tretmana implantatima (tretmanska opcija 1: Branemark koncept. hirur{ki vodi~. laboratorijska faza 2. gre{ka zamora). rani gubitak kosti. protetska razmatranja (pozicija ko{tane grebena. istorija. oblik bezubog luka. Klini~ka biomehanika u dentalnoj implantologiji optere}enje dentalnog imlantata. odnos stresa i naprezanja. nadoknada postranog zuba. Dijagnosti~ki modeli i hirur{ki vodi~ . nerigidni konektor.^etvrtak. estetska procjena. ekstrakcija ili ~uvanje prirodnih zuba: 0-. faktori sila (broj nosa~a. opcije tretmana pokrovnom protezom ({arafom retinirane suprastrukture. kretnje implantata. raspolo`iva kost (raspolo`iva visina. selekcija mjesta za implantat u mandibuli. parafunkcije (bruksizam. endodontska evaluacija periodontalni status. horizontalne kretnje. hipoteze faktora stresa. Klasifikacija i plan tretmana za parcijalnu i totalnu bezubost . moment inercije. vertikalne kretnje. 2. ekspanzija maksilarnog sinusa.klju~ni faktor klini~kog uspjeha . specijalna razmatranja za postranu maksilu). laboratorijska faza 4.preimlantska razmatranja (pozicija maksilarnih prednjih zuba. klini~ki neuspjeh dizajna implantata u vezi sa du`inom djelovanja sile). pozicija u zubnom luku.karakter sila apliciranih na dentalne implantate. frakture od naprezanja. uticaj optere}enja). konfiguracija korijena. planiranje tretmana. lokacija implantata. kvalitet kosti (unutra{nja gra|a kosti).pregled literature. stiskanje zuba. sila i te`ina. subantralna opcija 4: sinus graft cijeljenje i zaka{njela implantska hirurgija). 4. postoje}e proteze. klini~ki neuspjeh dizajna implantata u vezi sa izborom biomaterijala i veli~inom sile). procedura korak po korak (inicijalna selekcija nosa~a i situacioni otisak. Pokrovne proteze na mandibularnim implantatima dizajn i izrada . prostor za zubnu krunu. dentalni mostovi. opcije pokrovnih proteza za maksilu. okluzalna {irina. plan tretmana. Parcijalno i totalno bezuba maksila .klini~ki dokazi uticaja gustine kosti na uspjeh.normalne zagri`ajne sile. du`ina. okluzalna ravan. du`ina djelovanja sile (fiziolo{ka ograni~enja dizajna. masa.10-godina pravilo. povr{ina djelovanja. gustina kosti: taktilni osje}aj.3). torzija). geometrija navoja implantata (du`ina implantata. okluzalni splint). volumen kosti (vanjska gra|a kosti). Planiranje tretmana za postranu bezubost u maksili anatomska razmatranja (razvoj postrane maksile sa gubitkom zuba.opcije nosa~a.parcijalna bezubost. dizajn imlantata. visina zubne krune. 2011. hipoteza periostalne refleksije. smjer optere}enja.razlaganje vektora. progresivno optere}enje). kretnje mandibule(medijalna kretnja. tretmanska opcija 5). proba metala). broj zuba koji nedostaju. pozicija zuba koji nedostaje. razmatranja krune maksilarnih prednjih zuba. temporomandibularni zglob. nedostaci prevlaka). ~uvanje postranog prostora). radiografska gustina kosti. opcije pokrovnih proteza (opcija 1. hipoteza biolo{ke {irine. dinamika `vakanja. meka tkiva interkaninog sektora maksile. klini~ki neuspjeh dizajna implantata u vezi sa tipom sile). tri tipa sila. Preimplantska protetika . prstenasti ili kugli~asti ete~meni (o prstenasti ate~men protiv proteznih kretnji. tretmanska opcija 2. radiografska procjena). du`ina poluge.pregled literature. adhezivni most. anatomija okolne kosti. postoje}a okluzija. implantati povezani sa zubima (pokretljivost. istorija tretmana (tretman postrane maksile . klini~ki momenat: visina okluzije. uticaj na selekciju biomaterijala. evaluacija prirodnog nosa~a (veli~ina nosa~a. tiskanje jezika). {irina implantata).2. gre{ka u postavci). Gustina kosti . "Division C-h" implantat u podru~ju foramen inciziva). klasifikacija totalne bezubost (tip 1. prelazni nosa~i. stres. tvrdo}a i material o-prstenastog ate~mena). proba zuba. vodi~ za spajanje implantata za zube. multipli nedostatak postranih zuba). utjecaj na dizajn tijela implantata. i 5). Opcije tretmana za pokrovne proteze na mandibularnim implantatima .pregled literature. vaskularizacija i bakterijalna flora. utjecaj na dizajn tijela implantata). uticaj gustine kosti na prenos optere}enja. 7. ate~meni za pokrovne proteze. restorativna dijagnostika naspram hirur{ke dijagnostike. pomi~ne proteze. jedan dentalni implantat. razlaganje sila i mehanizmi neuspjeha (moment optere}enja. vertikalna dimenzija. suprotni zubni luk. tip sile (fiziolo{ka ograni~enja dizajna. diskusija. dijeljenje C-h prednje mandibule. utjecaj na dizajn tijela implantata. opcije tretmana za parcijalnu bezubost prednje maksile. pozicija ivice maksilarnih zuba. postoje}a okluzalna vertikalna dimenzija. pove}anje sile. klasifikacija gustine kosti po Mischu. – SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 17 – Strana 121 – – – – – – – – – Faktori sresa: uticaj na planiranje tretmana . etiologija promjenljive gustine kosti. subantralna opcija 2: podizanje sinusa. hipoteza osteotomije implantata. deformacija i naprezanje. subantralna opcija 3: sinus graft i faza plasiranja endosealnog implantata.3. kompjuterom potpomognuti i izra|eni hirur{ki vodi~. hidroksiapatitna prevlaka.5-. implantat pri~vr{~en na jednom kraju. pozicija zuba. linija usana. labavljenje vijka. vodi~ za dijeljenje zubnih jedinica. klasifikacija parcijalne bezubosti (klasa 1. povr{ina korijena zuba. veli~ina sile (fiziolo{ka ograni~enja dizajna. razmatranja "crest modula-vrat implantata". postoje}a protetska ravan). klasifikacija kosti ({eme) u dentalnoj implantologiji. lokacija gustine kosti.3 i 4).

navojima retinirane proteze. visina krune i imlantolo{ko za{ti}ena okluzija.potpuno bezubi pacijenti (logi~ka podloga za imedijatno optere}enje. Kolokviji iz pojedinih oblasti iz kojih se izvodi teoretska nastava se pola`u svakih 6 mjeseci. – Maksilarne proteze naspram proteze na implantatima i modificirani okluzalni koncept . pomi~na parcijalna proteza.za{tita proteza. estetski izazovi. sile smicanja. mehanika kosti i pravac sile. II. tre}a odredba: proba metala i laboratorijska faza 3. rezistencija bataljka. protetska faza. pozicija okluzalnih kontakata. zna~aj preoptere}enja. okluzalni materijali. privremene proteze. opcija 2: indirektna tehnika. meka tkiva).kratkoro~na i dugoro~na. okluzalni materijali. opcija 3: direktno). vrijeme tretmana. od{arafljivanje bataljka od tijela implantata kod dvodijelnog implantata. veli~ina implantata). fiksacija navoja). pozicija postranih zuba). za{tita implantata. dizajn za oslabljenu vilicu. nagib zubnih kvr`ica. konture krune zuba na implantatu. direktna naspram indirektne izrade proteza. druga odredba: definitivni otisak i privremena proteza. tro{kovi i vrijeme). permanentna deformacija. definitivno cementiranje. visina zubne krune. – Imedijatno optere}enje u implatolo{koj terapiji . fraktura okluzalnog materijala. situacioni otisak. – Progresivno optere}enje kosti . uticaj okluzalne povr{ine. modeliranje mekih tkiva. treba biti 18 (po 3 iz svake oblasti iz koje se izvodi teoretska nastava). pukotina izme|u krune i bataljka. definitivna proteza). 4. metalni navojni mehanizam. otisak za maksilarnu protezu. druga odredba: definitivni otisak i privremena proteza. zamor. kompozicija metala. pozicija tijela implantata (meziodistalna pozicija. protokol progresivnog optere}enja. materijali za otiske. pristup. faktori koji uti~u na tretman (starost. prednosti navojima retinirane fiksnoprotetske konstrukcije na implantatima: nisko profilna retencija (reduciranje momenta sile. protetska razmatranja (pozicija ivice maksilarnih inciziva. okluzalna ravan. imedijatno okluzalno optere}enje: faktori koji smanjuju rizik. selekcija tijela implantata. dizajn navoja glave. pasivno retinirane proteze (procedure uzimanja otisaka. ~etvrta odredba: inicijalna predaja proteze. implant crest module dizajn. okuzalni prostor). neparalelni bataljci. cementom retinirane naspram navojima retinirane fiksnoprotetske konstrukcije na implantatima. – Procjena uspje{nosti terapije implantatima u funkciji vremena Teorijskom nastavom se smatraju predavanja. cantliver i imlantolo{ko za{ti}ena okluzija. vodi~ za imedijatno optere}enje. komplikacije (deficitarnost interdentalne papile.gustina kosti. ~ije teme odre|uje mentor specijalizanta. periodontitis naspram periimplantitisa. prate}i protokol). imedijatno plasiranje implantata nakon ekstrakcije. me|usklop implantata i kosti. funkcionalno generarirani dio tehnike za maksilarne pomi~ne proteze. povr{ina bataljka. kao i predterapijske klini~ke konsultacije. evaluacija mekih tkiva. III. te`ina kosti. konturiranje mekih tkiva. dimenzionalne promjene. 2011. konsultacije izme|u specijalizanta i mentora. laboratorijska faza 1. anteroposteriorna {irina. Ukupan fond radnih sati koji je predvi|en za ovaj vid edukacije iznosi 584 radna sata. adhezivne restauracije. visina hexagona. broj i dizajn navoja. cirkularni most.retencija navojima (faktori sila. stanje povr{ine. individualna ka{ika. pokrovne proteze na implantatima). nagib bataljka. protokol za totalnu bezubost (prva odredba: inicijalna selekcija nosa~a. margine imlantata bataljka. pozicija ko{tani greben. dvodijelni nosa~ za retenciju cementa). rizici imedijatnog okluzalnog optere}enja. estetika i higijena. platforma dijametar. posljedice neuspjeha. forma postranih zuba. peta odredba: kona~na predaja i evaluacija).periodontalni aspekt dentalne implantologije (permukoza ili transgingivalna area. parcijalno bezubi pacijenti. okluzija. vertikalna dimenzija. laboratorijska faza 2. put insercije. histolo{ka evaluacija . razmatranja mekih tkiva maksile (hirur{ka razmatranja. IV. faze progresivnog optere}enja (prva odredba: incijalna selekcija nosa~a.implantolo{ko-protektivna okluzija (prirodni zub naspram mobiliteta implantata). razmatranja tro{kova pacijenta. ateroposteriorna pozicija. zavr{na preparacija i otisak (opcija 1: direktna tehnika. V.evaluacija tkiva maksile. tekstura povr{ine bataljka). Specijalizant je u obavezi da u toku specijalizantskog sta`a samostalno izradi: – 20 totalnih proteza – 20 parcijalnih proteza – 20 fiksnih radova sa olu~astom preparacijom – 10 korjenskih nadogradnji . dijametar navoja). pozicija implantata-dubina. Okluzalna razmatranja za proteze podr`ane implantatima . privremene proteze. pukotina izme|u bataljka i krune). meziodistalni prostor. na~in ishrane. Principi navojima retinirane proteze . kriteriji maksilarne proteze. nadoknada prvog molara implantatom. mikrobi na|eni kod periimplantitisa). tre}a odredba: proba metala i privremena proteza 2. Principi cementom retiniranih fiksnoprotetskih konstrukcija na implantatima . polo`aj tijela implantata i uticaj smjera optere}enja. 7. progresivno optere}enje. obostrano za{ti}ena artikulacija. – – – – i limiti jednog implantata postrano. periimplantski kostur i razmatranje mekih i tvrdih tkiva (pozicija zuba. implanto protetska veza (veza bataljka. okluzalna razmatranja za proteze podr`ane implantatima (prematurni kontakt. protetski dizajn. pozicija zuba. higijenski protokol i instrumentacija (antimikrobni tretman. opcija 2: indirektno. otklon analoga. oblik zuba). oblik grebena). veli~ina zuba. jedan dentalni implantat. skupljanje porcelana. laboratorijska faza 1. strahovi pacijenta. dentalni most.visina bataljka. situacioni otisak. ekspanzija gipsa. posljedice cementa u sulkusu). definitivni modeli. bru{enje bataljka (opcija 1: indirektno. Nadoknada jednog prednjeg zuba u maksili alternativne opcije tretmana nadoknade jednog prednjeg zuba u maksili. privremeno cementiranje. `elje pacijenta. specifi~ne indikacije za jedan zubni implantat (anodoncija. ~etvrta odredba: inicijalna predaja proteze. tro{kovi pacijenta. vodi~ za umanjenje komplikacija (retencija bataljka. mobilitet zuba agoniste. ishrana. peta odredba: kona~na predaja). privremene proteze. nadoknada prvog premolara implantatom. skupljanje metalnog odljeva. distorzija voska. Broj seminarskih radova. angulacija implantata). cementom retinirani dentalni mostovi na implantatima (jednodijelni nosa~ za retenciju cementa. komponenta nalijeganja). lemljenje. a obavezno prema slijede}em rasporedu: I. nedostaci cementom retiniranih fiksnoprotetskih konstrukcija na implantatima pasivno lijevanje. resorpcija korijena). popravljanje cementom retinirane fiksnoprotetske konstrukcije na implantatima. preciznost. skupljanje akrilata. procedure imedijatnog optere}enja za dentalne mostove. opcija 3: direktno indirektna tehnika. – Odr`avanje dentalnih implantata .Broj 17 – Strana 122 SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH ^etvrtak. evaluacija tvrdih tkiva (hidroksilapatitne indikacije. aksialno optere}enje. Kolokvij Kolokvij Kolokvij Kolokvij Kolokvij Gnatologija i stomatolo{ki materijali Totalna proteza Parcijalna proteza Fiksna protetika Protetska implantologija U toku trajanja sta`a na stomatolo{koj protetici specijalizanti su u obavezi da rade seminarske radove koje javno brane.

ekonomiku zdravstva s obzirom na potrebe i kori{tenje stomatolo{ke za{tite. upoznavanje sa zbrinjavanjem defekata stomatognatog sistema (obturatori. upoznaje na~in i postupke postoperativnog lije~enja operisanih i rje{ava urgentna stanja u oralnoj hirurgiji i primjenu anti{ok terapije. NASTAVNI PROGRAM UVODNI DIO . tumorima (benignim i malignim) i dubokim infekcijama orofacijalne regije. a zatim se upu}uje na kru`enje iz ostalih oblasti i to: Bolesti zuba i endodoncije 1 mjesec (160 radnih sati) gdje specijalizant izu~ava pripremu zuba za fiksne i mobilne protetske nadoknade. – timski rad. studije slu~ajeva) – Konsultativni sastanci i referisanje prikaza slu~aja jednom sedmi~no – Individualni klini~ki rad – Seminarski radovi (6) – Kolokvijalna provjera teoretskog i prakti~nog znanja – Izrada jednog stru~nog rada za prezentaciju na stru~nom skupu/kongresu ili u stru~nom ~asopisu – Upoznavanje sa najnovijom literaturom u biblioteci i na internetu. – sposobnost sticanja i preno{enja znanja. konsultacije sa mentorom. lije~enje komplikacija u toku i poslije hirur{kih intervencija. odbranjenih seminarskih radova. odabrana poglavlja iz zdravstvene statistike i upoznaje se sa zdravstvenom dokumentacijom koja se odnosi na stomatolo{ku djelatnost. preventivne aspekte protetskih radova u odnosu na parodoncijum. – komunikacijske vje{tine. Specijalizant najprije obavlja sta` iz oblasti stomatolo{ke protetike. kao i metodama dijagnostike i lije~enja. Obavlja se na stomatolo{kom fakultetu u ukupnom trajanju od 1 mjesec.^etvrtak. upoznaje se sa metodama pretprotetskih oralno-hirur{kih intervencija. – promocija zdravlja. 7. epiteze). kao i broj samostalno izra|enih protetskih radova je obaveza mentora. Oralne hirurgije 1 mjesec (160 radnih sati) gdje se specijalizant osposobljava za samostalno rje{avanje dijagnosti~kih i terapeutskih problema u oralnoj hirurgiji. organizaciju i rad stomatolo{ke djelatnosti kod pojedinih populacionih struktura. 4. izu~ava hirur{ko lije~enje akutnih i hroni~nih dentogenih infekcija. SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Mikrobiologija Interna medicina Dermatovenerologija Infektologija Klini~ka imunologija Broj 17 – Strana 123 Mikrobiolo{ki laboratorij Bolni~ki odjel interne medicine Bolni~ki odjel dermatologije Bolni~ki odjel infektologije Bolni~ki odjel klini~ke imunologije 1 mjesec 1 mjesec 1 mjesec 1 mjesec 1 mjesec – 10 suprastruktura na implantatima. Upoznavanje i osposobljavanje za zbrinjavanje urgentnih stanja i povreda u maksilofacijalnoj regiji. Izu~ava i osposobljava se za izvo|enje lokalne i sprovodne anestezije. Bolesti usta i parodontologije 1 mjesec (160 radnih sati) gdje specijalizant izu~ava etiologiju i patogenezu parodontalnih oboljenja.medicinski zna~aj karijesa i parodontopatija i njihovih posljedica na oralno zdravlje. hirur{ko va|enje zuba i korjenova.OSNOVNA TEORIJSKA NASTAVA Osnovna teorijska nastava se provodi iz oblasti: – dono{enje klini~kih odluka. protetsko zbrinjavanje parodontopatija. usavr{ava tehniku va|enja zuba.osnovna teorijska nastava Oralna medicina i parodontologija Dentalna patologija i endodoncija Oralna hirurgija sa implantologijom Maksilofacijalna hirurgija Stomatolo{ka protetika Ortodoncija Op}a patologija sa citologijom MJESTO OBAVLJANJA STA@A Stomatolo{ki fakultet Klinika za parodontologiju i oralnu medicinu Klinika za dentalnu patologiju i endodonciju Klinika za oralno-hirur{ke discipline Klinika za maksilofacijalnu hirurgiju Klinika za stomatolo{ku protetiku Klinika za ortodonciju Katedra za patologiju pri medicinskom fakultetu TRAJANJE 1 mjesec 23 mjeseca 1 mjesec 2 mjeseca 1 mjesec 1 mjesec 1 mjesec 1 mjesec Cilj specijalizacije: Educirati i prakti~no osposobiti ljekara doktora stomatologije za dijagnostiku i terapiju bolesti parodonta. A. – upravljanja sistemom. ORALNA MEDICINA I PARODONTOLOGIJA Vrsta specijalizacije: OSNOVNA Trajanje specijalizacije: 3 godine (36 mjeseci) Plan specijalizacije: [IRA TEMATSKA OBLAST Uvodni dio .komplikacije – Sindromi u oralnoj medicini – Fokalni kompleks . epidemiologiju. – etika i propisi. 2011. Maksilofacijalne hirurgije 1 mjesec (160 radnih sati) gdje se specijalizant upoznaje sa povredama mekih i ko{tanih tkiva lica i vilica. Savladava obavezni ratnohirur{ki minimum. na~in izrade plana i programa stomatolo{ke za{tite. oralnih sluznica i fokalnog kompleksa. Teoretska nastava: ORALNA MEDICINA: – Ultrastruktura oralnih tkiva – Imunolo{ki status oralnog kaviteta – Orofacijalna bol – Dijagnosti~ki postupak – Laser u oralnoj medicini – Specifi~nosti eflorescenci oralnih oboljenja – Kongenitalne i genetske razvojne anomalije – Alteracija oralnih tkiva – Specifi~ne i nespecifi~ne infekcije oralnih tkiva – Sindrom pe~enja usta – Oralne manifestacije dermatoza – Autoimune bolesti – Oralne manifestacije hematopatija – Oralne reperkusije hormonalnih disbalansa – Alergije na oralnim sluznicama – Nuspojave na oralnim sluznicama kod uzimanja medikamenata – Bijele lezije oralnih sluznica – Egzogene i endogene pigmentacije oralnih sluznica – Disfunkcija i patologija pljuva~nih `lijezda – Oralna gerijatrija – Psihogeni faktori u etiologiji oralnih bolesti – Oralne manifestacije vaskulitisa – Rizi~ni pacijenti u specijalisti~koj praksi oralne medicine – Oralne prekanceroze – Oralni tumori – Radiolo{ka terapija . ratni medicinski minimum. Socijalne stomatologije 1 mjesec (160 radnih sati) gdje specijalizant upoznaje socijalno . TEORETSKA I PRAKTI^NA NASTAVA: – Kontinuirana edukacija (predavanja. Evidentiranje polo`enih kolokvija. u nastavnim turnusima (ljetni i zimski semestar) po planu koji utvr|uje navedeni fakultet. parodoncijum i njegovu toleranciju na protetske nadoknade.

Indikacije za pretprotetski tretman na parodonciju. dijagnoza i plan terapije. Interdisciplinaran pristup kod dermatoza sa implikacijama na oralnim sluznicama (savremena dijagnostika i terapijski protokol). Maksilofacijalna hirurgija Upoznavanje sa klini~kim manifestacijama. D. Specijalizant u mati~noj oblasti samostalno ili u saradnji sa mentorom vr{i prijem pacijenata. Stomatolo{ka protetika Savladavanje tehnike izrade privremenih i trajnih splintova za fiksaciju rasklimanih zuba.Broj 17 – Strana 124 SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH ^etvrtak. dijagnosti~kim i terapijskim procedurama kod povreda mekih i ko{tanih struktura lica i vilica. Oralna hirurgija sa implantologijom Obu~avanje u metodama hirur{ke terapije u domenu osealne hirurgije. Skrining testovi u hematologiji i endokrinologiji. odbrana) – Muskulatura orofacijalnog sistema – Inervacija (senzorna. Mikrobiologija Laboratorijska identifikacija mikrobiolo{kog supstrata. 4. Anatomija. 7. 2011. dijagnosti~ki postupak i lije~enje oboljelih od parodontalne bolesti. U mati~noj ustanovi provodi puno radno vrijeme. Dematovenerologija Dijagnostika i terapija dermatoza sa oralnim manifestacijama. patohistolo{ka i citolo{ka analiza oralnih tkiva. Individualni klini~ki rad koncipiran je tako da ljekar-doktor stomatologije savlada znanja i vje{tine iz dijagnostike. U lije~enju navedenih oboljenja specijalizant se obu~ava da koristi najsavremeniju dijagnostiku. planiranje terapijskog protokola identifikacija infektivnog agensa u oralnom kavitetu. Identifikacija imunoglobulina pljuva~ke i serum imunoglobulina kod pacijenata sa bolesti oralnih sluznica i parodonta. mikrobiologije. Klini~ka imunologija Savremene metode imunolo{ke dijagnostike. a potom se kandidat upu}uje na kru`ni sta` prema programu. ko{tanih implantata i implantologije. infektologije. Savremene mikrobiolo{ke metode u verifikaciji bakterija. Obuka u mati~noj oblasti traje 23 mjeseca. benignim i malignim tumorima maksilofacijalne regije kao i u~e{}e u operativnom programu. Infektologija Konzilijarni pregledi. PARODONTOLOGIJA: – Strukturalna biologija parodontalnih tkiva – Etiologija parodontalnih bolesti – Histopatogeneza parodontalne bolesti – Imunolo{ki aspekt parodontalne bolesti – Klasifikacije i epidemiologija parodontalnih oboljenja – Dijagnosti~ki postupak – Akutna stanja parodoncija – Hroni~ni procesi na gingivi – Parodontitisi – Laser u terapiji parodontalnih bolesti – Primjena antibiotika i simpatolitika u terapiji parodontalne bolesti metodama jonoforeze – Preventivna parodontologija – Inicijalna terapija. Upoznavanje sa metodama koje se koriste za identifikaciju uzro~nika HIV-a. terapije i prevencije oralnih i parodontalnih oboljenja. a boravak uz mentora na Klinici Stomatolo{kog fakulteta u kontinuitetu najmanje 13 mjeseci. posebna pa`nja se posvje}uje pripremi pacijenta za fiksnu ortodontsku terapiju. interne medicine i dermatologije neophodne za mati~nu specijalizaciju. Interna medicina Dijagnosti~ki postupak i terapija sistemskih oboljenja sa reperkusijama na oralnim tkivima i parodontu. Korelacija imunolo{kog nalaza kod autoimunih bolesti kori{tenjem savremenih histohemijskih imunolo{kih metoda. Program obaveznih kolokvija Propedeutika Metodologija klini~ke obrade pacijenata: anamneza. U okviru specijalizacije sti~u se i znanja u domenu imunologije. oboljenja mekih oralnih tkiva i fokalnih bolesnika. patologije. Op}a patologija sa citologijom Metode laboratorijske pripreme materijala. Indikacije i kontraindikacije za izradu fiksnih i mobilnih protetskih radova kod parodontalnih oboljenja. diferencijalna dijagnoza. histologija i fiziologija orofacijalne regije – Anatomske i histolo{ke karakteristike oralnih tkiva – Specifi~nosti oralnog kaviteta (flora. Upoznavanje i edukacija u izvo|enju alergolo{kih i ko`nih testova kod pacijenata sa implikacijom na oralnim sluznicama. motivacija i edukacija pacijenata – Profesionalni inicijalni tretman parodoncija – Indikacije i ciljevi hirur{ke terapije parodontalnih bolesti – Parodontolo{ki aspekti u implanologiji – Parodontolo{ki aspekt okluzije – Parodontalni tretman kod riziko pacijenata – Urgentna stanja u parodontologiji Specijalizacija po~inje na Klinici za oralnu medicinu i parodontologiju Stomatolo{kog fakulteta prvih 6 mjeseci sa kolokvijem. Prakti~ni rad obavezuje na izvo|enje: Parodontologija: – 100 inicijalnih terapija – 50 subgingivalnih kireta`a – 30 okluzalnih analiza i selektivnog uravnote`enja – Asistencije u toku operativnih tretmana – 30 operativnih zahvata na parodonciju (uz asistenciju mentora) – Kontrolni pregledi parodontolo{kim parametrima nakon hirur{kih tretmana Oralna medicina: – Najmanje po deset dijagnosti~kih i terapijskih procedura kod oboljelih od: – Dermatolo{kih oboljenja – Endokrinih bolesti – Hematolo{kih bolesti – Imunolo{kih poreme}aja – Infektivnih bolesti – Fokalnih bolesnika – Interdisciplinarne konsultacije – Konzilijarni pregledi u urgentno-medicinskom centru. te adekvatne konzervativne i hirur{ke metode terapije. Ortodoncija U~e{}e u planiranju ortodontske terapije. KRU@NI INTERDISCIPLINARNI DIO SPECIJALISTI^KOG STA@A Dentalna patologija i endodoncija Dijagnostika i terapija pulpalnih oboljenja i problemi pulpo-parodontalnog kompleksa. Mikrobiolo{ki aspekt bolesti parodonta i oralnih sluznica u cilju definisanja ciljanog terapijskog protokola. C. motori~ka) – Vaskularizacija i limfni protok – ATM – Okluzalna morfologija . status. gljivica i virusa.

stomatolo{ke protetike i oralne hirurgije kako bi pacijentima sa specifi~nim oboljenjima mogli pru`iti zadovoljavaju}u rehabilitaciju. terapijskim mogu}nostima periapikalnih lezija. Specijalizanta osposobiti za timski rad sa specijalistima parodontologije i oralne medicine. Osposobiti specijalizanta da primjenjuje slo`ene tehnike obrade korijenskih kanala. Sclerodermia. citohemijska. – kompozitni materijali – tehnike odontometrije . Zadaci specijalizacije: Da specijalizant pro{iri svoja morfolo{ka i histolo{ka znanja o endodontskom prostoru. Lupus erythematosus Metaboli~ki poreme}aji: Endokrine disfunkcije. 2011. pulpalnih i periapikalnih oboljenja i parodontalnih oboljenja. glossitis rhombica mediana – Papillomatosis. Nutritivni poreme}aji. histolo{ki – Metode biopsije Osnove imunologije – Mehanizmi imunih odgovora – Imunolo{ki aspekt infekcije – Autoimunitet Parodontalne bolesti – Parodoncij – Klasifikacija – Epidemiologija – Indeksi Etiopatogeneza parodontalne bolesti Klini~ka slika i terapija parodontalnih oboljenja Biomehanika . u nastavnim turnusima (ljetni i zimski semestar) po planu koji utvr|uje navedeni fakultet. Bulozni pemfigoid. lingua villosa. 4. – komunikacijske vje{tine. citomorfolo{ka i histo-hemijska slika bolesnog pulpnog i periodontalnog tkiva – pulpo-periodontalni kompleks – mikrobiolo{ki i imunolo{ki aspekti pulpnih i periapikalnih infekcija – patolo{ke mineralizacije – akutne i hroni~ne traume zuba – dentalni materijali i materijali za stimulaciju pulpe: – dentalni amalgam. konsultacije sa mentorom. Krvne diskrazije. SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 17 – Strana 125 Laboratorijska dijagnostika – Rentgen dijagnostika dentalnih i ko{tanih struktura – Hematolo{ki nalazi – Mikrobiolo{ki nalazi: nativni. studije slu~ajeva (30%) – 6 seminarskih radova (10%) – individualni klini~ki rad na katedri-klinici (40%) – upoznavanje sa najnovijom literaturom u biblioteci i na internetu (10%) – kolokvijalna provjera teoretskog i prakti~nog znanja svakih {est mjeseci (10%) B. Dermatitis herpetiformis. – stakloionomerni cementi – dentinska adhezivna sredstva. – etika i propisi.^etvrtak. Specijalizant treba ste}i znanje i vje{tinu rada tehnika obturacije korijenskog kanala. fokalna epitelijalna hiperplazija – Razvoj bijelih lezija mukoze – Melanogene pigmentacije – Afte Neinfektivne sistemske bolesti i oralna mikoza Imunolo{ki poreme}aji: Pemphigus. – promocija zdravlja. endodontski i konzervativno restorativni tretman pacijentima. interne resorpcije i interni granulomi – patolo{ki procesi na pulpi – regresivne promjene pulpe – histo-morfolo{ka.osnovna teorijska nastava Dentalna patologija i endodoncija Oralna medicina i parodontologija Oralna hirurgija Morfologija zuba sa histologijiom i forenzi~nom stomatologijom MJESTO OBAVLJANJA STA@A Stomatolo{ki fakultet Klinika za dentalnu patologiju i endodonciju Klinika za parodontologiju i oralnu medicinu Klinika za oralnu hirurgiju TRAJANJE 1 mjesec 24 mjeseci 3 mjeseca 3 mjeseca Katedra za Predklini~ku stomatologiju sa morfologijom zuba. razvojne i idiopatske anomalije Infekcije oralne mukoze – Bakterijske infekcije – Virusne infekcije – Gljivi~ne infekcije Pljuva~ne `lijezde – Salivarna sekrecija – Disfunkcije – Oboljenja pljuva~nih `lijezda Odontogeni tumori i oralni aspekti neoplazmi Fokalni kompleks DENTALNA PATOLOGIJA I ENDODONCIJA Vrsta specijalizacije: OSNOVNA Trajanje specijalizacije: 3 godine (36 mjeseci) Plan specijalizacije: [IRA TEMATSKA OBLAST Uvodni dio . – upravljanja sistemom. – timski rad. Specijalizant treba savladati tehnike kvalitetne restauracije zubne krune kako bi se zadovoljili funkcionalno-okluzioni i estetski aspekti. UVODNI DIO .okluzalno uravnote`enje Neinfektivne lokalne promjene i oboljenja oralne mukoze – Migriraju}i jezik. 7. kulture – Patohistolo{ki nalazi: citolo{ki. mogu}nostima i nedostatcima pojednih tehnika i ispravan izbor obturacione tehnke.OSNOVNA TEORIJSKA NASTAVA Osnovna teorijska nastava se provodi iz oblasti: – dono{enje klini~kih odluka. DENTALNA PATOLOGIJA I ENDODONCIJA 24 mjeseca A. – sposobnost sticanja i preno{enja znanja. Specijalizant treba nau~iti kako da svojim radom preventivno djeluje na nastanak karijesa. Specijalizant treba ste}i znaje o pulpo-parodontalnoj povezano{}u. Nastavni program obuhvata: – pra}enje predavanja. dentalnom antropologijom i forenzikom i Klinika za dentalnu patologiju i endodonciju Stomatolo{ka protetika Klinika za fiksnu i mobilnu protetiku Ortodoncija Klinika za ortodonciju Socijalna medicina Institut za socijalnu medicinu Medicinskog fakulteta ili zavodi za javno zdravstvo 2 mjeseca 1 mjesec 1 mjesec 1 mjesec Cilj specijalizacije: Educirati i prakti~no osposobiti doktora stomatologije da bi mogao obezbijediti visokokvalitetni stomatolo{ki. Teoretski dio obuhvata teme: – fiziolo{ke specifi~nosti zubne pulpe i zubnog organa – etiologija zubnog kvara – epidemiologija zubnog karijesa – demineralizacije i remineralizacije cakleni – resorpcioni procesi zubnih tkiva. Obavlja se na stomatolo{kom fakultetu u ukupnom trajanju od 1 mjesec.

korjena zuba) – 10 endodontskih revizija neuspjelog tretmana – 10 izbjeljivanja zuba sa promijenjenom bojom nakon endodontskog zahvata Prakti~ni rad iznosi 3. Asistiranje pri operativnim zahvatima. – Terapija manjih cista. – Apikotomija. . dijagnoza i terapija. – Upalne radikularne ciste. Definicija. 1 . herpeti~ni ulceronekroti~ni gingivostomatitis Glossitisi Heilitisi Oralna kandidijaza Mukozne retencione ciste (mucocele) Hemangiomi Lezije na oralnim sluznicama u toku infektivnih bolesti Traumatska i neuravnote`ena okluzija i njen uticaj na parodontalne bolesti B. A. Ambulantna kazuistika. Odontogeni apscesi. oralnog i dentalnog pregleda. Edukaciju iz oralne hirurgije specijalizant }e provesti na Klinici za Oralnu hirurgiju Stomatolo{kog fakulteta. mogu}nosti lije~enja recesije gingive. U toku edukacije specijalizant treba napraviti jedan seminarski rad. metodama lije~enja.255 sati ORALNA MEDICINA I PARADONTOLOGIJA 3 mjeseca Provodi se na klinici za parodontologiju i oralnu medicinu Stomatolo{kog fakulteta. 1 Prakti~ni dio iznosi 438 sati Kolokvij: . a koji uklju~uje: – savremeni pristup pacijentu – provode se klini~ka i laboratorijska ispitivanja uz uzimanje medicinske i stomatolo{ke anamneze. TEORETSKA NASTAVA – Normalan periodoncijum stalnoj denticiji – Gingivitisi. Program edukacije provodi predmetni nastavnik klinike na kojoj se izvodi edukacija. Prakti~ni dio obuhvata: Svakodnevni prakti~ni rad na Klinici. – pokazni radovi mentora iz zna~ajnih dijagnosti~kih i terapijskih procedura. Nakon zavr{ene edukacije specijalizant pola`e kolokvij. kontraindikacije za apikotomiju. – Pripreme hirurga za rad pod asepti~nim uslovima. 2011. razvojne ciste. 1 Prakti~ni dio traje 438 sati Kolokvij: . indikacije. a ostale dane prakti~ni rad). TEORETSKA NASTAVA – Lokalni anestetici i vazokonstriktori – Lokalne i sprovodne anestezije u oralnom podru~ju – Op}e komplikacije kod lokalne anestezije – Odontogena infekcija usne duplje. a svrha je upoznavanje specijalizanata sa patolo{kim promjenama oralne sluznice i za{tita terapeuta od izvora infekcije. 1 ORALNA HIRURGIJA 3 mjeseca Svrha je sticanje temeljnih znanja iz asepti~nog rada u hirurgiji. – Oroantralne komunikacije i fistule. Program edukacije provodi predmetni nastavnik katedre na kojoj se izvodi edukacija. pregleda okluzije. – Uvje`bavanje hirur{kog {ava. . 4. specijalizant treba da izvr{i najmanje slijede}e zahvate: – 25 amalgam ispuna sa retencionim ko~i}ima – 20 inleja nemetalnih – 30 estetskih rekonstrukcija kompozitnim materijalima – 50 endodontskih tretmana kod akutnih pulpitisa vi{ekorjenih zuba – 50 endodontskih tretmana nekroti~ne zubne pulpe vi{ekorjenih zuba – 40 endodontskih tretmana sa akutnim i hroni~nim periapikalnim promjenama – 20 endodontskih lje~enja na zubima sa zakrivljenim korijenovima sa odgovaraju}im tehnikama obrade zakrivljenog korijenskog kanala – 100 obturacija korijeskih kanala sa tehnikama hladne kondenzacije gutaperke – 30 obturacija korijenskih kanala sa temperaturnim gutapeka tehnikama (Thermafill) – 30 obturacija korijenskih kanala sa injekcionim gutapeka tehnikama temperaturnim ili hladnim – 5 endodontsko-hirur{kih lije~enja (resekcija. . . – Specijalizanti pola`u kolokvije na zavr{etku teoretkih cjelina. – Samostalno izvo|enje operativnog zahvata apikotomije Teoretski dio traje 52 sata. analizama funkcije i traumatske okluzije. komplikacije kod primjene anestetika. Upoznavanje sa parodontalnim oboljenjima. Teoretski dio iznosi 420 sati B. . tehnike mehani~ke obrade korjenskog kanala (ru~ne i ma{inske) – tehnike obturacije korijeskih kanala – reparacioni procesi pulpalnog tkiva – reparacioni procesi periapikalnog tkiva – (Seminari i predavanja 2 x sedmi~no. . hirur{ka obrada rane. Obu~avanje specijalizanta za rad endodontske hirurgijeapikotomije. hirur{ke obrade traumatiziranih zuba. Nakon zavr{ene edukacije specijalizant pola`e kolokvij. . U toku edukacije specijalizant treba napraviti jedan seminarski rad. te osnovni principi terapije velikih cista. Seminarski rad:. parodontolo{ki zahvati. Etiologija. – Ciste oralnih tkiva. hemiresekcija. – Replantacija zuba i imobilizacija nakon traumatskih povreda – Patologija temporomandibularnog zgloba – Urgentna stanja u stomatolo{koj ambulanti B. akutne i hroni~ne forme odontogene infekcije. Osteomijelitisi. Prakti~ni dio je pod kontrolom mentora. – Solitarne i fisuralne ciste. . PRAKTI^NA NASTAVA – Dijagnostika i terapija oboljenja oralnih sluznica – Dijagnostika i terapija hroni~nih i akutnih parodontalnih oboljenja – Metode dijagnostike i terapije neuravnote`ene i traumatske okluzije Teoretski dio iznosi 52 sati Seminarski rad: . – donosi plan lije~enja – samostalno provodi teorijske postupke koriste}i pri tome savremena dostignu}a. Dijagnoza i diferenciaalna dijagnoza cista usne {upljine. PRAKTI^NA NASTAVA – Izvo|enje anestezija (lokalne i sprovodne) – Incizije u cilju rje{avanja dentogenih infekcija – Reiplantacija avulziranih zuba i izrada splintova – Rad u ambulanti. apikalne i lateralne. Definicija i klasifikacija. traumatski {ok. reanimacija. gingivalna recesija. Klini~ki stadijumi ciste. oralna higijena. Hirur{ko pranje i pra}enje operativnog programa. 7. fibromatoza i hiperplazije oralnih sluznica – Traumatske ulcerativne lezije i opekotine – Periodontitisi akutni i hroni~ni – Stomatitisi: aftozni. . . anesteziologije i oralno-hirur{kih zahvata kod odontogene infekcije. hemostaze.Broj 17 – Strana 126 – SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH – – – – – – – ^etvrtak. A. klini~ka ispitivanja karijesa i postavljanje dijagnoze. Odontogene ciste. – Priprema hirurga za rad pod asepti~nim uslovima. – Aktivno u~estvovanje u radu hirur{kog tima.

Nakon zavr{ene edukacije specijalizant pola`e kolokvij. plan terapije – Distalni zagriz. 1 STOMATOLO[KA PROTETIKA 1 mjesec Provodi se na Klinici za stomatolo{ku protetiku Stomatolo{kog fakulteta u svrhu sticanja znanja iz gnatologije. – Nepravilnosti pojedinih zuba – Otvoreni zagriz. Cilj edukacije je upoznavanje specijalizanta sa okluzijom i artikulasiom. A. Specijalizant upoznaje metod i tehnike mjerenje zdravstvenog stanja i zdravstvene za{tite zajednice u korelaciji sa stanjem oralnog zdravlja. otisak. TEORETSKA NASTAVA – Histologija pojedinih struktura zubnog zametka – Histofiziolo{ke osobine cakleni i dentina – Histofiziolo{ke osobine zubne pulpe i parodoncijuma – Histofiziolo{ke osobine zrelog parodoncijuma. . dijagnostika. . – Inlay most. – Interceptivna ortodoncija (muskularne vje`be. uzimanje otiska za ko~i} nadogradnje. PRAKTI^NA NASTAVA – Dijagnostika nepravilnosti u stalnoj denticiji – Pojam eugnatog u ortodonciji. . . Obavezan je seminarski rad. struktura. . – Eugnata permanentna denticija. cementno gle|ni spoj. Edukaciju provodi odgovarajti}i nastavnik. – Morfologija kavuma pulpe i korijenskih kanala pojedinih zuba – Forenzi~ka stomatologija. Program edukacije provodi predmetni nastavnik katedre na kojoj se izvodi edukacija. funkcionalne sile. fiziologija cementa. preparacija otisak i cementiranje. – Izrada seminarskog rada. dijagnostika. Nakon zavr{ene edukacije specijalizant pola`e kolokvij. . – Eugnata permanentna denticija. . Upoznavanje specijalizanta kako se manifestiraju anomalije zuba koje nastaju kao posljedica poreme}enog razvojnog procesa. otisak. B. TEORETSKA NASTAVA – Rast i razvoj oro-facijalnog sistema – Pojam eugnatog u ortodonciji. U toku edukacije specijalizant treba napraviti dva seminarska rada. . – Ispitivanje funkcija stomatognatnog sistema. uzimanja otisaka za inley i onley ispun. 2011. sile otpora bioreakcijske sile – Otisci u fiksnoj protetici. . Na kraju edukacije specijalizant pola`e kolokvij. vje`be {patulom). patogeneza. Otisni postupak u fiksnoj protetici. estetski. . . Nakon zavr{ene edukacije specijalizant pola`e kolokvij. 1 SOCIJALNA MEDICINA 1 mjesec Provodi se na Institutu za Socijalu medicinu i organizaciju zdravstva na Medicinskom fakultetu u Sarajevu i zavodima za javno zdravstvo. preparacija. U toku edukacije specijalizant treba napraviti jedan seminarski rad. Seminarski rad . otisak radne strane (elastomeri). TEORETSKA NASTAVA – @va~ne sile. klini~ka faza. plan terapije – Prvi stalni molar i njegova uloga u okluziji – Posljedica neblagovremenog va|enja prvog stalnog molara i najpovoljnije vrijeme za njegovu ekstrakciju – Posljedica nepravilnosti u stalnoj denticiji – Poreme}aj niza nakon ekstrakcije ostalih zuba u toku razvoja vilica. . Priprema otiska za izlijevanje. Svrha je upoznavanje specijalizanta sa histolo{kom gra|om zuba i potpornog tkiva. B. – Inlay. . erozija i uzure stalne denticije – Morfolo{ke karakteristike pojedinih zuba i njihova uloga u okluzionim donosima. ne estetski. cementiranje Teoretski dio traje 16 sati. Upoznavanje sa metodama preparcije korijenskog kanala za ko~i} nadogradnje. Teoretski dio iznosi 36 Seminarski rad: . identifikacija tijela i ljudskih ostataka dentalnim tehnikama. . PRAKTI^NA NASTAVA Izrada 2 seminarska rada na temu koju odre|uje predmetni nastavnik katedre na kojoj se izvodi edukacija. . . te laboratorijskog procesa izrade inley ispuna. A. – Razvojne anomalije i njihova povezanost sa promjenama u fiziolo{kim procesima koji u~estvuju u razvoju zuba – Nekariozne promjene zuba: abrazija. Teoretski dio traje 16 sati. . Upoznavanje sa detaljnijom morfologijom i anatomijom kavuma pulpe i korijenskih kanala zuba. dijag. dijagnostika. – Ko~i} metalne nadogradnje. Studijski modeli. preparacija. . 1 Prakti~ni dio traje 126 sati Kolokvij. okluzionim anomalijama stalnih zuba i posljedicama okluzionih anomalija kod stalnih zuba. cementiranje – Inlay most. A. odre|ivanje dentalne starosti. dentalnom antropologijom i forenzikom i klinici za dentalnu patologiju i endodonciju Stomatolo{kog fakulteta. Radi i na analizi zdravstvenog stanja razli~itih populacionih grupa stanovnika na nivou op}ine ili regiona sa posebnim aspektom na oralno zdravlje. dijagnostika. . B. Upoznati specijalizanta sa naukom o forenzici i zna~aju zuba kao organa za uzimanje uzorka DNK. izrada i postavljane ko~i} nadogradnje. histologijiom i embrijologijom zubnog organa. . . Upoznavanje sa sistemima konfekciskih nadogradnji indikacije i kontraindikacije za njihovu primjenu. Upoznavanje sa anatomskim osobinama na zubnom organu i njihovoj ulozi i zna~aju kod okluzionih donosa. otisak antagonista (hidrokoloidom). difer. etiologija. Program edukacije provodi predmetni nastavnik katedre na kojoj se izvodi edukacija. . Seminarski rad .^etvrtak. fizi~ke i hemijske osobine cementa. Posebno izu~ava socijalno-medicinski aspekt sa organizacijom stomatolo{ke zdravstvene za{tite i odgovaraju}im zakonodavstvom. . . – Intraoralni pregled pacijenata sa kompletnom permanentnom denticijom. plan terapije – Traume. 1 ORTODONCIJA 1 mjesec Edukaciju iz ortodoncije specijalizant }e provesti na Klinici za ortodonciju Stomatolo{kog fakulteta u trajanju od 1 mjeseca. ne estetski. 4. SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH – Broj 17 – Strana 127 MORFOLOGIJA ZUBA SA HISTOLOGIJOM I FORENZI^NOM STOMATOLOGIJOM 2 mjeseca Provodi se na Katedri za Predklini~ku stomatologiju sa morfologijom zuba. konfekcijske lijevane nadogradnje. metod dvostrukog otiska. . . . . plan terapije – Progeni zagriz.. . cementiranje ko~i} nadogradnje i otisak za navlaku – Inley i onley ispun. . 7. rase i spola. . gre{ke u otisku. – Nepravilnosti kod razvoja zuba: etiologija. estetski. vrednovanje raznih metoda otiska. 2 Prakti~ni dio iznosi 279 sati Kolokvij:. 1 Prakti~ni dio traje 126 sati Kolokvij . PRAKTI^NA NASTAVA – Preparacija korjenskog kanala i otisak za livenu ko~i} nadogradnju direktna i indirektna metoda – Uzimanje duplog otiska i izrada osnovnog modela – Uzimanje duplog otiska i izrada pomi~nog modela – Proba. plan terapije – Strmi zagriz. cementodentinski spoj.

ORALNA HIRURGIJA Edukaciju iz oralne hirurgije specijalizant provodi na Klinici za oralnu hirurgiju Stomatolo{kog fakulteta u trajanju od 19 mjeseci. – Ekstrakcija zuba u ortodontskoj terapiji. – Konzervativno zbrinjavanje otvorenog sinusa maksilarisa.850 sati – Dentoalveolarna ambulantna hirurgija. Teoretska nastava 1.komparativno-statisti~ke analize – Zdravstvena informatika i zdravstvena statistika. – Kretanje zdravlja i bolesti. statisti~koj analizi i predlaganju programa razvoja stomatolo{ke za{tite u odnosu na dobivene rezultate. Na kraju zavr{etka specijalisti~kog sta`a pola`e se predispitni kolokvij radi provjere ste~enog znanja kod mentora. apikotomije.306 A. – Metode hirur{ke terapije i timsko planiranje ortodontsko-hirur{ke terapije-indikacije – Vrste opturatora sa osvrtom na mogu}e fiksacije opturatora. – Indeksi oralnog zdravlja stanovnika . u nastavnim turnusima (ljetni i zimski semestar) po planu koji utvr|uje navedeni fakultet. . 1 Prakti~ni dio traje 126 sati Kolokvij . Teoretski dio traje 16 sati. – timski rad. i Bolni~ki odjel anesteziologije reanimacija i 1 mjesec intenzivna njega Transfuziologija Bolni~ki odjel 1 mjesec transfuziologije Neurohirurgija Bolni~ki odjel 1 mjesec neurohirurgije Plasti~na i Bolni~ki odjel rekonstruktivna plasti~ne hirurgije 2 mjeseca hirurgija 2 mjeseca 2 mjeseca 2 mjeseca 1 mjesec 1 mjesec UVODNI DIO .850 300 50 3. Programiranje. U po~etku sta`a specijalizant obavezno provodi 3 mjeseca u ambulantnoj praksi radi dijagnostike oralno-hirur{ke patologije te upoznavanja sa protokolom rada Klinike za Oralnu hirurgiju. A PRAKTI^NE NASTAVE 4. – Epidemiolo{ki metod istra`ivanja u medicini i stomatologiji. izgradnje i razvoja zdravstvenih ustanova. – Zdravstveno zakonodavstvo B. – Socio-ekonomska struktura stanovni{tva. . – Indikatori zdravstvenog stanja stanovni{tva. . 1 UKUPNO TRAJANJE TEORETSKE NASTAVE NA SPECIJALISTI^KOJ EDUKACIJI IZ DENTALNE PATOLOGIJE I ENDODONCIJE JE 592 SATA. – etika i propisi. impakcije. . – Operativna hirurgija-operaciona sala. – Hirur{ki pristupi rje{avanja dentogenih infekcija.656 500 150 6. – upravljanja sistemom. . – Uklanjanje manjih o`iljaka i cista.806 200 100 2. miofacijalni bolni sindrom. 7. Trigemini – Patologija ~eljusnog zgloba i temporomandibularne disfunkcije. .806 sati – Hirurgija zuba i parodonta – Odontogene akutne i hroni~ne infekcije – Hirurgija odontogenih i neodontogenih cista – Hirurgija sinusa maksilarisa – Hirurgija benignih tumora – Predprotetska hirurgija mekih i ko{tanih tkiva – Konzervativno i hirur{ko lije~enje neuralgija n.106 prakti~ni 3. . – Zdravstvena djelatnost kao "potro{nja i proizvodnja" (medicinska i stomatolo{ka ekonomika). Prakti~na nastava 3. – Izvori i na~in prikupljanja nov~anih sredstava za zdravstvenu za{titu. – Hirur{ki zahvati na zubima i parodontu.osnovna 1 mjesec teorijska nastava Oralna Klinika za oralno19 mjeseci hirurgija hirur{ke discipline Op}a Bolni~ki odjel op}e hirurgija sa hirurgije Odjel za 8 mjeseci transfuziolo transfuziologiju gijom Centar za Bolni~ki odjel urgentne medicine urgentnu 2 mjeseca medicinu Traumatologija Bolni~ki odjel 1 mjesec traumatologije Anestezija. Edukacija sadr`i: teoretski Oralna hirurgija Anesteziologija sa urgentnom reanimacijom Implantologija 1. Seminarski rad . 6 mjeseca A. – Hirur{ki pristupi rje{avanja zalomljenih i zaostalih korjenova zuba gornje i donje vilice. . Sistem pla}anja. .Broj 17 – Strana 128 SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Maksilofacijalna hirurgija Stomatolo{ka protetika Ortopedija vilica Otorinolaringologija Patologija Radiodijagnostika Bolni~ki odjel maksilofacijalne hirurgije Klinika za stomatolo{ku protetiku Klinika za ortodonciju Bolni~ki odjel ORL Bolni~ki odjel patologije Bolni~ki odjel radiologije ^etvrtak. Specijalizant se aktivno uklju~uje u svakodnevni rad u navedenim institucijama u cilju razumijevanja na~ina i zna~aja planiranja u javnom zdravstvu. – Programi rada.200 ukupno 5. dokumentacija i evidencija. – promocija zdravlja. Obavlja se na stomatolo{kom fakultetu u ukupnom trajanju od 1 mjesec. – komunikacijske vje{tine. .OSNOVNA TEORIJSKA NASTAVA Osnovna teorijska nastava se provodi iz oblasti: – dono{enje klini~kih odluka.662 SATI. 4. 2011. – Finansiranje zdravstvene za{tite. Preventivni programi u stomatologiji sa posebnim osvrtom na oralno zdravlje.5 godine (42 mjeseca) Plan specijalizacije: MJESTO U@A [IRA OBAVLJANJA TRAJANJE TRAJANJE TEMATSKA TEMATSKA STA@A OBLAST OBLAST Uvodni dio Stomatolo{ki fakultet . – sposobnost sticanja i preno{enja znanja. PRAKTI^NA NASTAVA Prakti~na nastava se sastoji u izradi epidemiolo{kih studija. – Kadrovski potencijal u zdravstvu. – Uklanjanje manjih benignih tumora. . ORALNA HIRURGIJA Vrsta specijalizacije: OSNOVNA Trajanje specijalizacije: 3. B. TEORETSKA NASTAVA – Biolo{ke karakteristike stanovni{tva. serijske ekstrakcije sa opse`nim avleolektomijama. – Ekonomika zdravstva.

B. transfuzijski centri ili odsjeci za transfuziju). nastanak i razvoj upale sa osvrtom na dentogenu etiologiju. Teoretska nastava 100 sati – Istorijat i vrste dentalnih implantata – Selekcija pacijenata. slika kontuzije mozga. Prakti~na nastava 50 sati – Izbor tipa implantata. indikacije i kontraindikacije). – Obrada manjih hirur{kih rana sa {ivanjem. nastanak i razvoj. instrumenata i rublja. U toku jedanaestog mjeseca sta`a: – Benigni tumori. – SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH – Broj 17 – Strana 129 Hirur{ki zahvati na sinusu maksilarisu (oroantralne fistule i komunikacije) – Preprotetska hirurgija mekih i ko{tanih tkiva. – Odre|ivanje krvnih grupa (Zavod za transfuzijsku medicinu Federacije BiH. na~in djelovanja. igala i no`a. Op}a hirurgija sa transfuziologijom A. empijeme. – Postupci kod cardio pulmonalne reanimacije. – Apikotomija. – Urgentna stanja u stomatolo{koj ambulanti. U toku petog mjeseca sta`a: – Impaktirani i prekobrojni zubi sa osvrtom na mogu}nosti transplantacije istih. svaki specijalizant pola`e 12 kolokvija: Plan kolokvija iz Oralne hirurgije: U toku prvog mjeseca sta`a: – Topografska anatomija cerviko orofacijalne regije sa osvrtom na {irenje bola i neuralgije. – Preoperativna priprema. odgovaraju}i instrumentarij. te na terapiju oroantralnih komunikacija i fistula. – Znaci i simptomatologija neurotraume i traumatskog {oka. – Primarno zaustavljanje krvarenja iz otvorenih rana. – Savremene metode dezinfekcije i sterilizacije prostora. U toku sedmog mjeseca sta`a: Maksilarni sinus. podjela. flegmone. podjela. – Op}i principi ratne hirurgije. metode repozicija i osteosinteza pri razli~itim vrstama prijeloma. U toku 20 mjeseci specijalizantskog sta`a na oralnoj hirurgiji prati se i rad kandidata u operacionoj sali. – Op}i principi u hirur{kom lije~enju tumora. U toku {estog mjeseca sta`a: – Ciste. 7. – Operativni ratni principi i trija`a povrije|enih Centar za urgentnu medicinu 2 mjeseca Boravak u ambulanti za obradu svje`ih povreda. U toku drugog mjeseca sta`a: – Urgentna stomatologija-incidenti u operacionoj sali. . koagulopatije i tretman ovih pacijenata. na~in i vrsta postoperativne njege bolesnika. nastanak. podjela. operativna tehnika i principi implantacije – Postoperativni tretman – Protetska i parodontalna razmatranja C. U toku ~etvrtog mjeseca sta`a: – Oralnohirur{ki pacijenti i njihova priprema za operativni zahvat. operativna tehnika sa osvrtom na diferencijalnu dijagnostiku i konzervativni tretman. farmakokinetika. – Operativni rezovi sa osvrtom na izbor konca. 2011. Traumatologija 1 mjesec Savladati postupak lije~enja polutraumatiziranog pacijenta. – Dezinfekcije operativnog podru~ja. Prakti~na nastava 500 sati – Mali hirur{ki minimum. – Savremene operativne tehnike sa posebnim osvrtom na hirurgiju glave i vrata. uloga i izbor. U toku desetog mjeseca sta`a: – Povrede dentoalveolarnog sistema sa osvrtom na terapiju traumatski luksiranih zuba. transfuzijski centri ili odsjeci za transfuziju). podjela i zna~aj u protetskoj rehabilitaciji Uslov za ulazak u operacionu salu i po~etak operativnog rada pod kontrolom mentora su polo`ena prva tri kolokvija. – Vazokonstriktori. Eksperimentalna nastava 20 sati Tehnika ugradnje implantata U cilju provjere teoretskog znanja iz oralne hirurgije. osobine i hipoteze o na~inu djelovanja. B. Implantologija.^etvrtak. – Na~in prikupljanja i kolekcioniranja krvi (Zavod za transfuzijsku medicinu Federacije BiH. transfuzijski centri ili odsjeci za transfuziju). savladati tehniku hirur{kog zatvaranja rana te nau~iti dijagnosticirati i lije~iti kod gnojnih upala apscesa.hirur{ka saradnja. – Reakcije koje mogu nastati kod nadoknade krvi. razvoj i terapija. U toku devetog mjeseca sta`a: – Parodontalna hirurgija sa osvrtom na gingivektomije. vazokonstriktori. transfuzijski centri ili odsjeci za transfuziju). A. Prakti~na nastava 300 sati – Izvo|enje svih anestezija u ambulantnoj praksi – Terapija lokalnih komplikacija kod izvo|enja lokalnih anestezija. ratni hirur{ki minimum. – Na~in zamjene i nadoknade izgubljene krvi (Zavod za transfuzijsku medicinu Federacije BiH. nastanak sa osvrtom na patohistologiju i terapiju U toku dvanaestog mjeseca sta`a: – Implantologija. Ortodontsko . U toku tre}eg mjeseca sta`a: – Infekcija orofacijalne regije sa osvrtom na patofiziologiju upale i mogu}nostima {irenja u druge regije. Teoretska nastava 238 sati – Principi op}e anesteziologije. Teoretska nastava 200 sati – Lokalne i sprovodne anestezije u oralnom podru~ju (podjele. dijagnostika i metode lije~enja. – Lokalni anestetici. – Tehnike {ivanja rana. 4. pacijenti iz rizikogrupa. U knjizi operativnog protokola prezicno se bilje`e sve asistencije i samostalni operativni zahvati. njihova dijagnostika i terapija (Zavod za transfuzijsku medicinu Federacije BiH. – Lokalni anestetici. – Izvo|enje lokalnih anestezija sa osvrtom na anesteziona podru~ja – Izvo|enje sprovodnih anestezija sa osvrtom na anesteziona podru~ja. Anestezija sa reanimacijom i urgentnom medicinom A. te savremene mogu}nosti fiksacije. U toku osmog mjeseca sta`a: – Predprotetska hirurgija mekih i ko{tanih struktura usne {upljine. posebno malignih tumora. i gangrene. Upoznati se sa principima lije~enja svije`e traume. op}e i lokalne indikacije i kontraindikacije B. izbor konca i igala. – Lokalna anestezija orofacijalne regije sa regionalnim blokadama – Ekstrakcija zuba-dentoalveolarna hirurgija sa komplikacijama u toku i nakon ekstrakcije.

A. – Saradnja sa roditeljima. rinoskopija. Maksilofacijalna hirurgija Edukaciju iz maksilofacijalne hirurgije specijalizant }e provesti na Klinici za maksilofacijalnu hirurgiju u trajanju od 4 mjeseci. na~ini zamjene i nadoknade krvi. mikrognatizam i laterognatizam). – Postupci u podru~ju estetske hirurgije. te instrumentarij za tu vrstu intervencije. Plasti~na i rekonstruktivna hirurgija 2 mjeseca – Usvojiti znanja iz domena rekonstrukcija pomo}u ko{tanih i ko`nih transplantata. vilice i nepca. – Etiologija i patogeneza epistakse te prednja i stra`nja tamponada nosa. – Uzimanje brisa za citolo{ku analizu }elija kod prekanceroza. medikament). fiziologija i patologija podru~ja maksilarnog sinusa i nosne {upljine sa topografijom. te naj~e{}a lokalizacija malignih tumora lica. te pljuva~nih `lijezda. tireoglosalna. fonijatar. dijagnostika i klini~ka slika akutnih i hroni~nih upala mekog i ko{tanog tkiva. usnica i usne {upljine. na~in prikupljanje i kolekcioniranje krvi. B. njihove karakteristike (hipertrofija masetera. Intravenske kratkotrajne anestezije te nau~iti postupak bu|enja bolesnika. tok bolesti i mogu}nost metastaziranja. Prakti~na nastava 230 sati – Osnove otorinolaringolo{kog pregleda uz pomo} ~eonog ogledala. terapija i prognoza. te prednja i stra`nja tamponada nosa – Kod akutnog gu{enja terapija konikotomijom ili traheotomijom – Hirur{ko lije~enje infekcija ORL podru~ja ORTOPEDIJA VILICA Edukaciju iz ortopedije vilica specijalizant }e provesti Klinici za otropediju vilica Stomatolo{kog fakulteta u trajanju od 2 mjeseca. prepoznavanje simptoma i postupak lije~enja supduralnih i epiduralnih hematoma. – Hirur{ko i konzervativno lije~enje ozljeda lica i vilica. – Posttraumatske deformacije i na~in njihovog lije~enja. i postupci za njihovo lije~enje. Transfuzijska medicina 1 mjesec Odre|ivanje krvnih grupa. – Dijagnoza sijalolitijaze te postupci kod odstranjivanja sijalolita – RTG dijagnostika. – Patogeneza. stra`nja rinoskopija i indirektna laringoskopija – Hirur{ka eksploracija sinusa svim poznatim metodama – Etiologija i patogeneza epistakse. logoped. {irenje tumora. – Nastanak i dijagnostika ozljeda kostiju lica. dijagnostika. klini~ka slika i terapija upala sinusa i mogu}ih komplikacija – Simptomatologija malignih tumora maksilarnog sinusa. – Hirur{ki postupci u tretmanu deformacija vilica. – Principi i metode RTG dijagnostike i njihovo tuma~enje.Broj 17 – Strana 130 SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH – ^etvrtak. epidermioidne. Prakti~na nastava 800 sati – Hirur{ko konzervativno lije~enje infekcije lica i vilica u lokalnoj i op}oj anesteziji. . na~in prehrane djeteta. provjeru teoretskog i prakti~nog znanja vr{i mentor. klini~ka slika i lije~enje akutnihi i hroni~nih upala podru~ja sa osvrtom na tonzilarnu problematiku I indikacijama za tonzilektomiju – Anatomotopografija maksilarnog sinusa. op}i stav u postupku lije~enja osoba sa rascjepom usne i vilice. – Hirur{ki postupci i principi u terapiji malignih tumora. limfomi). Neurohirurgija 1 mjesec Dijagnostika povreda neurokranijuma. Saradnja ORL specijaliste i oralnog hirurga . Troacher-Colins. – Etiologija i dijagnostika ostalih ~e{}ih anomalija (Pierre-Robin. Nakon zavr{etka ovog dijela specijalizantskog sta`a. – Planiranje i primjena odgovaraju}ih operativnih postupaka kod maksilarnog i mandibularnog prognatizma. Termini operativnih zahvata i postupak lije~enja. 2011. etiolo{ki momenti i definicija kongenitalnih anomalija. RTG i radiografski postupci kao potpora u lije~enju malignoma. – Etiologija. – Histolo{ki tipovi malignih tumora sa osvrtom na njihovu lokalizaciju. te primarna obrada rana mekih tkiva sa zaustavljanjem krvarenja. na~ini obezbje|enja respiracije. – Etiologija. lues) kao i ostale uzroke upale (trauma. te posljedice lo{ih postupaka. te specifi~ne infekcije (aktinomikoza. – Hirur{ko lije~enje te hirur{ko-protetska rehabilitacija – Etiologija. proteti~ar. – Kod politraume. te principi lije~enja pareze facijalisa. dijagnoza i diferencijalna dijagnoza. OTORINOLARINGOLOGIJA Edukaciju iz otorinolaringologije specijalizant }e provesti na Klinici za otorinolaringologiju u trajanju od 2 mjeseca. U cijelosti mora savladati postupak kardiopulmanorne reanimacije. Lokalni re`njevi u podru~ju glave i vrata. simptomi.U jedinici intenzivne njege nau~iti njegu operiranog ili povrije|enog bolesnika te teoretske i pakti~ne principe svih vrsta bolova. Na~in repozicije intraoralnim i ekstraoralnim metodama. otoskopija. tehnika sijalografije sa tuma~enjem sijalograma. te saradnja sa timom stru~njaka: maksilofacijalni hirurg. – Hirur{ki postupci i na~ini operativnog lije~enja osoba sa rascjepom usne. dijagnostika tumora mozga. terapeutske mogu}nosti – Infekcije ORL podru~ja dentogene etiologije. na~ini uzimanja uzoraka sadr`aja ili tkiva za bakteriolo{ku i patohistolo{ku dijagnostiku. kod rekonstruktivnih zahvata odnosa vilica. Trigeminusa. – Metode kojima se dolazi do definitivne dijagnoze. 4. hemostatski preme}aji. strano tijelo. ortodont. A.Neurohiru{ki zahvati kod neuralgija kod n. hemihipertrofija faciei. 7. – Pravilno planiranje i izvo|enje probatorne ekscizije svake suspektne lezije u usnoj {upljini. – Metode konzervativnog i hirur{kog lije~enja putridne i specifi~ne infekcije – Etiopatogeneza. Teoretska nastava 94 sata – Anatomija. optimalno vrijeme za planiranje operativnog zahvata. te njihova terapija poznatim intraoralnim i ekstraoralnim metodama. ozljeda lica sa neprekinutim i prekinutim kontinuitetom povr{ine. – Kod akutnog gu{enja terapija konoktomijom i traheotomijom. vilica. odre|ivanje i ~itanje labaratoriskih i biohemiskih nalaza. dijagnoza i diferencijalna dijagnoza cista te tumoroznih tvorbi u regiji vrata (dermioidne.gdje je granica? B. inervacijom i krvnom opskrbom – Simptomi. dijagnoza i diferencijalna dijagnoza. – Etiologija i dijagnostika uro|enih i ste~enih deformiteta lica i ~eljusti. metastatski ~vori}i. klini~ka slika dijagnoza. tuberkuloza. hemiatrofija faciei. mandibularni i maksilarni prognatizam. Teoretska nastava 292 sata – Definicija. Cruzon) te njihovo lije~enje. patogeneza. te priprema pacijenta za oralno hiru{ku intervenciju. – Mogu}nosti mikrovaskularne hirurgije u rekonstrukcijama. Anestezija reanimacija i intenzivna njega 1 mjesec Specijalizant mora savladati postupak endotrahealne inhalacijske anestezije naro~ito pri operacijama glave i vrata.

vilica i zuba – Prevencija ste~enih deformiteta lica. Bolesti usta i paradontologija 5 mjeseci Osnovne tematske jedinice bolesti usta: Faktori obrane u usnoj {upljini. Analiza uznapredovanih parodontitisa uz nalaz destrukcije potpornih tkiva. Nau~iti interpretacije nalaza. uklju~uju}i CT. SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Preventivna i dje~ija stomatologija Ortodoncija Maksilofacijalna hirurgija Socijalna medicina Broj 17 – Strana 131 Klinika za dje~ju i preventivnu stomatologiju Klinika za ortodonciju Klinika za maksilofacijalnu hirurgiju Institut za socijalnu medicinu Medicinskog fakulteta ili zavodi za javno zdravstvo 6 mjeseci 3 mjeseca 1 mjesec 2 mjeseca A. PROGRAM SPECIJALIZACIJE UVODNI DIO . A. dijagnostika mukokutanih autoimunih poreme}aja na oralnoj sluznici. kandidat je obavezan da dva mjeseca provede u odgovaraju}oj visoko{kolskoj nau~noj i zdravstvenoj ustanovi. postupak i mjere za{tite u specijalisti~koj ambulanti. 2011. – upravljanja sistemom. oralne bolesti dje~je dobi. registracija vrste patolo{ke promjene. laboratorijska testiranja u dijagnostici oralne bolesti.osnovna teorijska Stomatolo{ki fakultet nastava Bolesti usta i parodontologija Klinika za parodontologiju i oralnu medicinu Bolesti zuba i endodoncija Klinika za dentalnu patologiju i endodonciju Stomatolo{ka protetika Klinika za stomatolo{ku protetiku Oralna hirurgija Klinika za oralno-hirur{ke discipline [IRA TEMATSKA OBLAST TRAJANJE 1 mjesec 5 mjeseci 6 mjeseci 6 mjeseci 6 mjeseci Opis specijalizacije: Op}a .porodi~na stomatologija predstavlja sastavni dio za{tite orofacijalnoga sistema na nivou doktora stomatologije. Prevencija oralnih bolesti: saradnja i motivacija pacijenta. mjere i postupci za terapiju ortodontskih anomalija. Ekstrakcija zuba u ortodontskoj terapiji – Osnove interceptivne ortopedije vilica i zuba B. prevencija oralnih infekcija. posebno hirur{ke terapije paradontopatija. – komunikacijske vje{tine. Primjena hemoterapijskih sredstava u spre~avanju upalnih promjena gingive. magnetnu rezonancu podru~ja glave i vrata. u nastavnim turnusima (ljetni i zimski semestar) po planu koji utvr|uje navedeni fakultet. vilica i zuba – Klini~ke metode za postavljanje ortodontske dijagnoze. zubni tehni~ar PATOLOGIJA 1 mjesec Usvojiti na~ine saradnje oralnog hirurga sa patologom u vezi citolo{kih.^etvrtak. dijagnostika i diferencijalna dijagnostika uro|enih i ste~enih deformiteta lica. oralna klini~ka testiranja. oralni simptomi. oralne bolesti kao odraz op}ih sistemskih bolesti. – promocija zdravlja. Teoretska nastava 94 sata – Etiologija. Teoretska nastava 94 sata – Indikacije za fiksni i mobilni protetski rad – Savremeni materijali za uzimanje otisaka kod izrade fiksnih i mobilnih protetskih radova – Planiranje i materijali za uzimanje otisaka i otisci za izradu opturatora – Vrste opturatora i izrada opturatora sa osvrtom na mogu}nost fiksacije opturatora – Preprotetska hirur{ka priprema u fiksnoj protetici – Preprotetska hirur{ka priprema u mobilnoj protetici – Planiranje protetska suprastrukture kod implantata B. klasifikacija oralnih bolesti. virusne i gljivi~ne infekcije oralne sluznice. preventivni postupci. Kandidat usavr{ava dijagnostiku i konzervativnu terapiju paradontopatija. bolesti `lijezda slinovnica. ozljede oralne sluznice. Osnovne tematske jedinice iz parodontologije: Etiologija parodontne bolesti. dijagnostiku i terapiju oboljenja oboljenja mekih tkiva usta. Prakti~na nastava 270 sati – Planiranje. prevencija premalignih i malignih bolesti oralne sluznice. proteti~ar. bakterijske infekcije oralne sluznice. procjena lokalnoga statusa u dijagnostici oralne bolesti. – etika i propisi. uzimanje anamnesti~kih podataka. posebno juvenilnog i rapidnog.OSNOVNA TEORIJSKA NASTAVA Osnovna teorijska nastava se provodi iz oblasti: – dono{enje klini~kih odluka. dijagnostike i terapije oboljenja usta. Dijagnostika oralnih bolesti. inicijalna terapija gingivitisa i parodontitisa. RADIODIJAGNOSTIKA 1 mjesec Upoznavanje sa svim radiolo{kim tehnikama i metodama dijagnostike glave i vrata. kireta`a d`epova kod pet pacijenata. patogeneze i terapije parodontalnih oboljenja. a posebno prevenciju i konzervativnu terapiju paradontopatija i osnovne hirur{ke zahvate. – timski rad. Obavlja se na stomatolo{kom fakultetu u ukupnom trajanju od 1 mjesec. oboljenja mekih tkiva usta i fokalnu infekciju. oralni hirurg. gerijatrijske oralne bolesti. . Prakti~na nastava 270 sati – Ortodontska mjerenja i analize modela – Osnove planiranja ortodontske terapije – Rtg dijagnostika ortodontskih anomalija – Telerentgenska mjerenja i saradnja sa ortodontom i maksilofacijalnim hirurgom STOMATOLO[KA PROTETIKA Edukaciju iz stomatolo{ke protetike specijalizant }e sprovesti na Klinici za Stomatolo{ku protetiku Stomatolo{kog fakulteta u trajanju od 2 mjeseca. OP]A . Osnovni zahvati na parodontu: subgingivno odstranjenje naslaga. patogeneza sporo i brzo progresivnih parodontitisa. Specijalizant izu~ava teorijske osnove i usavr{ava ste~ena prakti~na znanja i vje{tine iz etiologije. oralne bolesti uzrokovan spolnim prijenosom. Usvojiti na~ela biopsijskih i metoda aspiracijske i eksfolijativne dijagnostike te interpretacije nalaza. 7. prate}e pojave kod uzimanja lijekova . U cilju savladavanja savremenih dijagnosti~kih i terapijskih postupaka.PORODI^NA STOMATOLOGIJA Vrsta specijalizacije: OSNOVNA Trajanje specijalizacije: 3 godine (36 mjeseci) Plan specijalizacije: MJESTO OBAVLJANJA STA@A Uvodni dio . imunodeficijencija s oralnim manifestacijama. Indikacije za hirur{ko-ortopedsku terapiju – Metode hirur{ke terapije i timsko planiranje ortodontsko-hirur{ke terapije. parodontohirur{ke metode rehabilitacije `va~ne funkcije. prekancerozne oralne lezije i stanja. uzimanje otisaka i izrada Blekove plo~e – Uzimanje otisaka i izrada modela radi planiranja broja i mjesta za postavljanje implantata – Izrada {ablona za ugradnju implantata kod postavljanja vi{e implantata u bezuboj vilici – Saradnja kod planiranja protetsko-hirur{kih postupaka.manifestacije na oralnoj sluznici. histolo{kih i ostalih dijagnosti~kih metoda. Terapijske metode uznapredovanih progresivnih oblika parodontnih bolesti. dijagnostika i terapija oralnih fokusa. oralne alergijske reakcije. Postupci odr`avanja higijene parodonta. Za{tita zdravlja parodonta. klini~ki nalaz oralne sluznice. korekcija okluzije kod pacijenata. – sposobnost sticanja i preno{enja znanja. 4.

patologiju usta i zuba kod djece. Izrada protetskih radova: fiksni. obrada hendikepiranih lica. Radi usavr{avanja ste~enih znanja i sticanja novih. terapiju pojedinih oboljenja mekih tkiva usta kod djece. oboljenja pulpe i apikalnog parodonta. uzimanje funkcionalnih otisaka i drugih savremenih otisaka za fiksne i pokretne protetske nadoknade. savremenih principa i metoda asepse i antisepse. primjene antistepti~ne i dezinfekcionih sredstava u terapiji zuba. savlada medote oralno-hirur{kih intervencija u te{kih i hroni~nih bolesnika. primjenu i vrste sredstava za op}u i lokalnu hemostazu. povrede zuba u djece. profilaksu karijesa. Kandidat tako|er upoznaje mogu}nosti i granice ortodontske terapije sa mobilnim . dijagnostiku i principe hirurskog lije~enja cista. Kolokvij. zbrinjavanje pacijenata sa specijalnim potrebama. inleji. impaktiranih i prekobrojnih zuba. dijagnozu i plan terapije. za{titu orofacijalnog kompleksa od sportskih povreda. preparacija zuba i savremene otiske za fiksne nadoknade. Ortopedija vilica 3 mjeseca Specijalizant se tokom ovog dijela sta`a treba osposobiti za samostalno sprovo|enje dijagnosti~kih principa iz ortopedije vilica. Osim ovoga. prevenciju ortodontskih anomalija. terapiju karijesa i njegovih komplikacija kod djece. U cilju prihvatanja savremenih dijagnosti~kih metoda i postupaka a posebno kod zuba sa komplikovanom morfologijom korijenskog kanala. Preventivna i dje~ija stomatologija 6 mjeseci Specijalizant se tokom ovog dijela sta`a treba osposobiti za samostalno sprovo|enje temeljnih principa i tehnika dje~je i preventivne stomatologije. Osnovne tematske jedinice iz dje~je i preventivne stomatologije.nau~noj i zdravstvenoj ustanovi. pripremu zuba i usta za iste. okoli{ lokalni i op}i). dentinska adhezivna sredstva. klini~ke simptome nepravilnosti usta i zuba. uzimanje funkcionalnih otisaka. proteti~ko zbrinjavanje djece i omladine. Kolokvij. faktori zubnoga karijesa (mikroflora. fizikalno kemijska o{te}enja zuba. Osnovne tematske jedinice iz ortopedije vilica Specijalizant izu~ava etiologiju. dijagnostiku i terapiju kariozne lezije. kavitacije. patolo{ka zbivanja u pulpnome tkivu i periradikularnome tkivu. plan lije~enja i prognoza bezubih i parcijalno bezubih pacijenata. histomorfolo{ka. 4. a posebno iz oblasti prakti~nog sprovo|enja zdravstveno vaspitnih mjera u stomatologiji. principe pulpodentalne osjetljivosti i desenzibilazacije (privremene i trajne). protetski materijali i tehnologije. terapiju. zubnoljekarski rad sa djecom. 7. oralne hirur{ke zahvate kod djece. mobilne parcijalne. metode i sredstva predprotetske oralne hirurgije. urgentne intervencije u dje~ijoj stomatologiji. Specijalizant se osposobljava za klini~ki pregled. doma}in i zub. zna~aj zdravstvenog vaspitanja u stomatologiji i mogu}nost njegovog sprovo|enja. na~ine i metode otklanjanja bola u predjelu lica i vilica i lije~enje komplikacija u toku i poslije oralno-hirur{kih intervencija. sredstva za punjenje kanala (kanalna i apikalna i periapikalna). instrumenata. dentalni paralelometri. Kandidat mora provesti dva mjeseca u odgovaraju}oj visoko{kolskoj i nau~no zdravstvenoj ustanovi. prevencije. ve{a i ostalog materijala.dijagnostiku i hirur{ke tehnike i metode lije~enja akutnih i hroni~nih dentogenih infekcija. radnih ploha. apikalnih i hroni~nih oboljenja. Specijalizant izu~ava zna~aj i zadatke preventivne stomatologije. Kandidat usavr{ava prakti~na znanja iz dijagnostike. Kolokvij. primjene savremenih estetskih materijala. kori{}enje artikulatora u protetici. Kandidat upoznaje karakteristike naj~e{}ih uro|enih i ste~enih ortodontskih nepravilnosti vilica i lica svih dobnih uzrasta pacijenata. Kandidat usavr{ava planiranje i izradu fiksnih i mobilnih proteti~kih nadoknada. Bolesti zuba i endodoncija 6 mjeseci Osnovne tematske jedinice iz bolesti zuba i endodoncije: Fiziolo{ka specifi~nost zubne pulpe i periradikularnog tkiva. Kolokvij. indikacije i kontraindikacije za izradu fiksnih nadoknada. dentalni amalgami. izrada limenih plombi i organizacije stomatolo{ke slu`be. osnove sistematske stomatolo{ke njege. temeljnog postupka i principa pru`anja prve pomo}i. du`nost kandidata je i da usvoji sljede}e: principe i metode postoperativne njege operisanih pacijenata. obrada pacijenta preosjetljivih na stomatolo{ke medikamente i materijale. karijes i njegove komplikacije na mlije~nim i stalnim zubima kod djece. upotreba poluprilagodljivih artikulatora. Tako|er je kandidat du`an da usvoji sljede}e: hirur{ke tehnike va|enja zuba i zubnih korjenova. citokemijska. krunice i imedijatne proteze. 2011. posebno u okviru medicine rada. Vr{i planiranje i izradu mobilnih parcijalnih i totalnih proteza i pripremu zuba i usta za iste. okluzijske koncepcije. dijagnostiku i prevenciju nepravilnosti usta i zuba. lije~enje starijih osoba. reokludaciju proteza u adaptacionom periodu. Osnovne tematske jedinice iz oralne hirurgije Upoznavanje i usvajanje sljede}eg: savremenih principa i metoda dezinfekcije i sterilizacije prostora. dijagnoza. higijenu usta i zuba i njen zna~aj u profilaksi stomatolo{kih oboljenja. Stomatolo{ka protetika 6 mjeseci Osnovne tematske jedinice iz stomatolo{ke protetike: Okluzija zubi. Oralna hirurgija 6 mjeseci Specijalizant se tokom ovog dijela sta`a treba osposobiti za samostalno sprovo|enje temeljnih principa i tehnika oralne hirurgije i oralno-hirur{kih intervencija te za samostalno rje{avanje dijagnosti~kih i terapeutskih problema iz domena oralne hirurgije. Kandidat je obavezan da dva mjeseca provede u odgovaraju}oj visoko{kolskoj nau~noj i zdravstvenoj ustanovi. Kandidat usavr{ava dijagnosti~ke i terapijske postupke iz ove oblasti. staklenoinomerni cementi. Prenos registrata maksile i mandibule. obrada pacijenta sa sistemskim oboljenjima. reanimacije i zahvata u zbrinjavanju trauma vilica i zuba i drugih urgentnih stanja u oralnoj hirurgiji. oralno hirur{ki zahvati kod djece.Broj 17 – Strana 132 SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH ^etvrtak. te terapeutskih principa iz interceptivne ortopedije vilica. metoda i sredstava anestezije u oralnoj hirurgiji. Kandidat je obavezan da jedan mjesec provede u odgovaraju}oj visoko{kolskoj i nau~nozdravstvenoj ustanovi. Radi savladavanja savremenih dijagnosti~kih i terapijskih postupaka u protetici kao i upoznavanje sa savremenom laboratorijskom tehnikom kandidat je du`an da provede dva mjeseca u odgovaraju}oj visoko{kolskoj. citomorfolo{ka i histokemijska slika bolesnoga pulpnoga tkiva i periradikularnih struktura. principe sistematske stomatolo{ke {kolske njege. Kolokvij. te principe i metode tretmana tih nepravilnosti radi usavr{avanja dijagnosti~kih postupaka mjera i postupaka iz oblasti preventivne ortopedije vilica i lica. patolo{ki zna~aj karijesa. materijali za stimulacije pulpe i stvaranje novoga dentina. savremena shvatanja o replantaciji i transplataciji zuba kao i o osnovama dentalne implantologije. nomenklaturu. Specijalizant izu~ava teorijske osnove i usavr{ava ste~ena prakti~na znanja i vje{tine iz anatomije i histologije zuba i apikalog parodonta. terapije karijesa i njegovih komplikacija na mlije~nim i stalnim zubima. dentalni materijali. prvu pomo} i zbrinjavanje povrede zuba kod djece. primjenu mortalnog i vitalnog tretmana oboljele pulpe. materijali za privremeno i trajno zatvaranje kaviteta. funkcija zubne pulpe. nadgradnje zuba. mobilne totalne. te za samostalno rije{avanje dijagnosti~kih i terapeutskih problema iz domena dje~je i preventivne stomatologije. zbrinjavanja povreda zuba kod djece. kompozitni materijali. prepoznavanje i lije~enje lokalnih i op}ih komplikacija anestezije.

. upoznavanje sa najnovijom literaturom u biblioteci i na internetu (20%) Svakih 6 mjeseci kolokvij iz obra|ene materije (10%). izu~ava organizaciju i rad stomatolo{ke djelatnosti. te predprotetsku ortodontsku pripremu odraslih.anamneza i status. karijes bo~ice. Osnovne tematske jedinice iz maksilofacijalne hirurgije: Kandidat se upoznaje i osposobljava za zbrinjavanje urgentnih stanja i povreda maksilofacijalne regije. a posebno ekonomske aspekte. izu~ava odabrana poglavlja zdravstvene statistike. SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 17 – Strana 133 i fiksnim aparatima. popunjavanje kartona – Psiholo{ki pristup djetetu . DJE^JA I PREVENTIVNA STOMATOLOGIJA Edukaciju iz Dje~je i preventivne stomatologije specijalizant provodi na Klinici za Preventivnu i dje~ju stomatologiju Stomatolo{kog fakulteta u trajanju od 23 mjeseca. – promocija zdravlja. epidemiologija – Dentalni karijes mlije~nih zuba: rani dje~ji karijes (karijes cucle. Maksilofacijalna hirurgija 1 mjesec Specijalizant se tokom ovog dijela sta`a treba osposobiti za samostalno sprovo|enje prvenstveno dijagnosti~kih principa iz oblasti maksilofacijalne hirurgije. planiranje zdravstvene za{tite sa posebnim osvrtom na planiranje stomatolo{ke za{tite. Socijalna medicina 2 mjeseca Specijalizant se tokom ovog dijela sta`a treba osposobiti za samostalno sprovo|enje osnovnih principa iz oblasti socijalne medicine. oblika. analgezija i anestezija kod djece – Pedijatrijska endodoncija: mlije~ni zubi – Pedijatrijska endodoncija: mladi trajni zubi sa nezavr{enim rastom korijena – Oralna patologija: oboljenja mekih tkiva i parodoncijuma – Op}a oboljenja sa manifestacijama u usnoj {upljini kod djece – Traumatske povrede zuba: mlije~ni zubi – Traumatske povrede zuba: stalni zubi – Pedijatrijska protetika – Interceptivna ortodoncija – Poreme}aji razvoja – Rad sa medicinski kompromitovanom djecom: mentalna retardacija i neurolo{ki i senzorni poreme}aji – Rad sa medicinski kompromitovanom djecom: organska hroni~na oboljenja i krvne diskrazije DJE^JA STOMATOLOGIJA Prakti~na nastava . konfekcijske ~eli~ne krunice – Materijali u terapiji karijesa mlije~nih zuba – Oralna hirurgija: ekstrakcije zuba kod djece – Oralna hirurgija: upalni procesi kostiju kod djece i ekstrakcije zuba kod djece – Sedacija. poreme}aji strukture – Dentalni karijes mlije~nih zuba: dijagnostika. tj. Kolokvij.OSNOVNA TEORIJSKA NASTAVA Osnovna teorijska nastava se provodi iz oblasti: – dono{enje klini~kih odluka. Obavlja se na stomatolo{kom fakultetu u ukupnom trajanju od 1 mjesec. 2011. rano otkrivanje i dijagnostiku benignih i malignih tumora mekih i ko{tanih tkiva lica i vilica. Prakti~na nastava iz svih navedenih oblasti specijalizacije – Klini~ki rad sa pacijentima u punom radnom vremenu – Konzilijarni sastanci sa naprijed navedenim specijalnostima PROGRAM SPECIJALIZACIJE IZ DJE^IJE I PREVENTIVNE STOMATOLOGIJE UVODNI DIO .^etvrtak. PREVENTIVNA I DJE^JA STOMATOLOGIJA Vrsta specijalizacije: OSNOVNA Trajanje specijalizacije: 3 godine (36 mjeseci) Plan specijalizacije: [IRA TEMATSKA OBLAST Uvodni dio .osnovna teorijska nastava Dje~ja i preventivna stomatologija Pedijatrija Ortopedija vilica Bolesti usta i paradontologija Oralna hirurgija Socijalna medicina MJESTO OBAVLJANJA STA@A Stomatolo{ki fakultet Klinika za dje~ju i preventivnu stomatologiju Klinika za pedijatriju univerzitetsko-klini~ke bolnice Klinika za ortodonciju Klinika za parodontologiju i oralnu medicinu Klinika za oralno-hirur{ke discipline Institut za socijalnu medicinu medicinskog fakulteta ili zavodi za javno zdravstvo TRAJANJE 1 mjesec 23 mjeseca 3 mjeseca 3 mjeseca 2 mjeseca 2 mjeseca 2 mjeseca – sposobnost sticanja i preno{enja znanja. – komunikacijske vje{tine. Edukacija sadr`i: teoretski Dje~ija stomatologija Preventivna stomatologija Javno zdravstvo-organizacija stomatolo{ke za{tite za djecu 1400 300 200 1900 prakti~ni 2500 700 300 3500 ukupno 3900 1000 500 5400 Nastavni program: Teoretska nastava iz svih navedenih oblasti specijalizacije – Predavanja.preparacija kaviteta. Osnovne tematske jedinice iz socijalne medicine: Kandidat upoznaje socijalno medicinski zna~aj prevencije oboljenja usta i zuba.2500 sati – Pregled pacijenta .early childhood caries) – Dentalni karijes mlije~nih zuba: terapija . – upravljanja sistemom. upute roditelju o upotrebi sistemskih fluorida (tablete) – Preventivno zalijevanje fisura – Planiranje tretmana oboljelih tvrdih i mekih oralnih tkiva. – etika i propisi. DJE^JA STOMATOLOGIJA Teoretska nastava . iz svih oblasti specijalizacije po jedna (30%) – Individualni rad. I. izu~ava zdravstveno zakonodavstvo. vilica i lica. veli~ine i boje. te izu~ava patologiju i simptomatologiju disfunkcija vili~nog zgloba. upoznaje ekonomiku zdravstva. ECC . – timski rad. etiologija.ovladavanje tehnikama upravljanja pona{anjem djeteta – Detekcija i profesionalno uklanjanje plaka – Uputa o odr`avanju oralne higijene i obuka djeteta o odgovaraju}oj tehnici ~etkanja – Topikalna aplikacija fluorida. 4. u nastavnim turnusima (ljetni i zimski semestar) po planu koji utvr|uje navedeni fakultet. studije slu~ajeva (PBL) i konsultacije (C) s mentorom (40%) – Najmanje 7 seminarskih tema. 7.1400 sati – Psihologija djeteta – Psiholo{ki pristup djetetu i tehnike upravljanja pona{anjem – Normalan rast i razvoj – Vrijeme nicanja zuba mlije~ne i stalne denticije – Resorpcija mlije~nih zuba i redoslijed smjene – Anomalije mlije~nih i stalnih zuba: poreme}aji broja.

Broj 17 – Strana 134 – SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH ^etvrtak. Pe~a}enje (zalivanje) fisura zuba. bro{ure i plakate). – Fluoridacija soli.tehnika postepenog uklanjanja karijesa na mlije~nim zubima – Preparacije kaviteta na I stalnim molarima i na mladim stalnim zubima – Obrada i poliranje ispuna – Direktno i indirektno prekrivanje pulpe na mladim stalnim zubima – Vitalna amputacija na mlije~nim zubima . planiranju implementacije ciljeva "Zdravlje za sve do 21. Plan rada i potreban tretman. – Indeksi oralnog zdravlja stanovnika. sekundarna i tercijarna stomatolo{ka prevencija. ^i{}enje mekih naslaga. – Predavanje zdravstvenog odgoja sa ciljem o~uvanja oralnog zdravlja za {kolsku djecu i adolescente. – Preventivne mjere i oralno zdravlje kod trudnica (savjetovali{te) – Pristup provo|enja prevencije oralnih bolesti kod specifi~nih bolesnika (komatozni pacijenti. – Oralna higijena. Kriterij selekcije intaktnih zuba za pe~a}enje. amputirci). – Detekcija plaka. komparativnim prikazima zdravstvenog stanja-oralnog zdravlja stanovni{tva u pojedinim regijama u BiH. Demonstracija postavljanja koferdama i prakti~no izvo|enje – Preparacija kaviteta na mlije~nim zubima – Prekrivanje pulpe . irigatora i vodica za ispiranje usta. – Oralna higijena. – Zubne paste (sastav). duhanski produkti. Egzogene metode u primjeni. Izu~avanje zdravstvenih potreba i zahtjeva stanovni{tva sa zdravstvenom za{titom i osvrtom na stomatolo{ku djelatnost. Edukacija pacijenata. – Primarne operativne mjere prevencije. 4. PREVENTIVNA STOMATOLOGIJA Prakti~na nastava 700 sati – Prvi prijem pacijenta. TEORETSKANASTAVA 225 ^ASOVA Upoznavanje sa sljede}im hroni~nim oboljenjima: – Kardiovaskularna oboljenja – Astma – Hroni~na renalna insuficijencija – Diabetes mellitus – Gastroezofagealni refluks – Poreme}aji ishrane . JAVNO ZDRAVSTVO-ORGANIZACIJA STOMATOLO[KE ZA[TITE Teoretska nastava 200 sati – Sociologija medicinske i stomatolo{ke profesije – Izbor. hirur{ke intervencije kod medicinski kompromitovane djece – Ekstirpacija mladih trajnih zuba sa nezavr{enim rastom korjena . paraplegi~ari. Endogene metode. napitaka. TV. s posebnim osvrtom na organizaciju {kolske i pred{kolske stomatolo{ke za{tite. slijepe i slabovide osobe gluhonijemi. status praesens. planiranje sedmi~nog jelovnika zdrave ishrane sa aspekta za{tite oralnog zdravlja. – Fluoridi u stomatolo{koj preventivi. dijabeti~ari renalni bolesnici) – Prevencija i stomatolo{ki tretman oboljelih od AIDS-a i drugih vrsta ovisnosti (alkohol.-og stolje}a" u domenu stomatologije za dugoro~no vrijeme. Hemijska i mehani~ka sredstva.Ca(OH)2 metoda – Amputacija na mlije~nim zubima sa primjenom formokrezolskih preparata – Anestezija i ekstrakcija mlije~nih i stalnih zuba. – Prijem pacijenata sa fizi~kim. – Postupak zalijevanja fisura mlije~nih i stalnih zuba. definicija i ciljevi preventivne stomatologije – Primarna. odre|ivanje KEP-a zuba na osnovu utvr|enog statusa. Pra{ak za zube. Demonstriranje tehnika ~etkanja zuba na modelu. Ovaj segment specijalizacije obuhvata i nau~noistra`iva~ki rad u smislu izrade epidemiolo{kih studija. – Organizacija stomatolo{ke za{tite za pred{kolsku djecu – Organizacija stomatolo{ke za{tite za {kolsku djecu JAVNO ZDRAVSTVO-ORGANIZACIJA STOMATOLO[KE ZA[TITE Prakti~na nastava 300 sati Prakti~ni rad se sastoji u izradi godi{njih planova i programa rada zdravstvenih ustanova za odgovaraju}u populacju. interdentalnih stimulatora. te anketama i intervjuima gra|ana razli~itih populacionih i socijalnih grupa i obradi i interpretaciji dobijenih rezultata. Plak indeks i Indeks OH. – Stomatolo{ki pristup pacijentima oboljelim od AIDS-a. Karton WHO. Tablete sa fluorom. mentalnim i senzornim nedostacima u stomatolo{ku ordinaciju (paraplegi~ari. mlijeka. II. – Planiranje preventivnih mjera za za{titu oralnog zdravlja trudnica . – Lije~enje gangrene periodontitisa mladih trajnih zuba – Kompozitna nadogradnja na mladim trajnim zubima – Dijagnostika i tretman traumatskih povreda mlije~nih zuba – Dijagnostika i tretman traumatskih povreda stalnih zuba – Postavljanje konfekcijskih krunica na mlije~ne zube. Anamneza. dokumentacija i evidencija. Tehnika ~etkanja zuba. Standardi primjene fluorida. Skidanje plaka. 7. Glavna i pomo}na sredstva za oralnu higijenu. – Dentalni plak. Uloga plaka u etiologiji oralnih oboljenja. PEDIJATRIJA Edukaciju iz pedijatrije specijalizant }e provesti na Klinici za pedijatriju univerzitetsko-klini~ke bolnice u trajanju od 3 mjeseca. va`e}i standardi i normativi – Javno mnijenje i oralno zdravlje – Sociologija pasivnog ili negativnog odnosa gra|ana preme oralnom zdravlju. – Zdravstvena informatika i zdravstvena statistika. struktura i mehanizam djelovanja. – Popularna predavanja zdravstvenog odgoja za pred{kolsku djecu u dje~jem vrti}u (metode i oblici).savjetovali{te "Razgovor sa pacijenticom". novine. osobe sa mentalnim poreme}ajima). – Preventivni tretman pacijenata tre}e `ivotne dobi. ~asopisi.metode apeksogeneze i apeksifikacije. selekcija i distribucija zdravstvenih kadrova. 2011. – Preventivni aspekt oralnog zdravlja hroni~nih bolesnika (kardiovaskularni. dje~ija protetika – Stomatolo{ki tretman djece sa specijalnim potrebama (odlazak u stacionarnu ustanovu) – Interceptivna ortodoncija PREVENTIVNA STOMATOLOGIJA teoretska nastava 300 sati – Istorijat. – Fluoridacija zuba metodom premazivanja sa rastvorom ili gelom – Odabir intaktnih zuba za primjenu metode zalijevanja fisura. – Detekcija plaka (obojavanje) odre|ivanje plak indeksa. – Ishrana. elektri~nih ~etkica. Efekti fluorida na oralna tkiva. droge) – Metode i oblici edukacije – Zdravstveno prosve}ivanje svih populacijskih skupina uklju~uju}i i subjekte tre}e `ivotne dobi – Dono{enje edukativnih stomatolo{kih programa – Organizacija provo|enja programa sa specifi~nim grupama stanovni{tva – Edukacija iz stomatolo{ke doktrine preko mas-medija (radio. izradi programa primarne stomatolo{ke preventive za odgovaraju}e populacije. Upotreba dentalnog konca. – Detekcija karijesa prema WHO.

Kadrovski potencijal u zdravstvu. PRAKTI^NA NASTAVA 450 ^ASOVA – Dijagnostika nepravilnosti u mlije~noj denticiji – Intervencije pedodonta u cilju spre~avanja nastanka nepravilnosti (bru{enje. Zdravstvena djelatnost kao "potro{nja i proizvodnja" (medicinska i stomatolo{ka ekonomika). III. Finansiranje zdravstvene za{tite. fibromatoza i hiperplazije kod djece – Traumatske ulcerativne lezije i opekotine – Periodontitisi kod djece (juvenilni periodontitis) – Stomatitisi s posebnim osvrtom na aftozni. izbijanja i odnosa stalnih inciziva – Posljedica nepravilnosti u stalnoj denticiji – Poreme}aj niza nakon ekstrakcije ostalih zuba u toku razvoja vilica. SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 17 – Strana 135 – Celijakije – Cisti~na fibroza – Stanja primarne i sekundarne imunodeficijencije – Juvenilni hroni~ni artritis – Krvne diskrazije – Maligna oboljenja kod djece – Epilepsija i drugi neurolo{ki poreme}aji PRAKTI^NANASTAVA 450 ^ASOVA Prakti~na nastava se sastoji u tromjese~nom boravku na odjeljenjima pedijatrijske klinike. Zdravstvena informatika i zdravstvena statistika. statisti~koj analizi i predlaganju programa razvoja stomatolo{ke za{tite u odnosu na dobivene rezultate. TEORETSKA NASTAVA 150 ^ASOVA – Normalan periodoncijum u mlije~noj i stalnoj denticiji – Gingivitisi. TEORETSKA NASTAVA 150 ^ASOVA Biolo{ke karakteristike stanovni{tva. Specijalizant se aktivno uklju~uje u svakodnevni rad u navedenim institucijama u cilju razumijevanja na~ina i zna~aja planiranja u javnom zdravstvu. A. dokumentacija i evidencija. 2011. Indeksi oralnog zdravlja stanovnika . Epidemiolo{ki metod istra`ivanja u medicini i stomatologiji.^etvrtak. Indikatori zdravstvenog stanja stanovni{tva. 4. vje`be {patulom) – Otkrivanje nepravilnosti u toku prvog sistematskog pregleda u~enika – Na~in saradnje ortodont-pedodont – Izrada seminarskog rada BOLESTI USTA I PARADONTOLOGIJA Edukaciju iz bolesti usta i parodontologije specijalizant }e provesti na Klinici za Oralnu medicinu i paradontologiju Stomatolo{kog fakulteta u trajanju od 2 mjeseca. B. PRAKTI^NA NASTAVA 300 ^ASOVA Dijagnostika i terapija nabrojanih stanja i oboljenja u usnoj {upljini kod djece. A. ORTOPEDIJA VILICA Edukaciju iz ortopedije vilica specijalizant }e provesti na Klinici za Ortodonciju Stomatolo{kog fakulteta u trajanju od 3 mjeseca. TEORETSKA NASTAVA 150 ^ASOVA – Tehnike ekstrakcije mlije~nih i stalnih zuba kod djece – Lokalne i sprovodne anestezije u oralnom podru~ju (podjele. planirana ekstrakcija mlije~nih zuba) – Izrada ~uvara prostora – Interceptivna ortodoncija (muskularne vje`be. A. specifi~nosti vezane za dje~ji uzrast – Lokalni anestetici i vazokonstriktori – Odontogene akutne i hroni~ne infekcije kod djece – Replantacija zuba i imobilizacija nakon traumatskih povreda – Patologija temporomandibularnog zgloba – Impakcije i hirur{ki tretman. A. herpeti~ni ulceronekroti~ni gingivostomatitis – Glossitisi – Heilitisi – Oralna kandidijaza – Mukozne retencione ciste (mucocele) – Hemangiomi – Lezije u ustima u toku dje~jih infektivnih bolesti B. izgradnje i razvoja.komparativnostatisti~ke analize. Ekonomika zdravstva. te na Katedri za socijalnu medicinu i organizaciju javnog zdravstva medicinskog fakulteta u trajanju od 2 mjeseca. Izvori i na~in prikupljanja sredstava za zdravstvenu za{titu. MAKSILOFACIJALNA HIRURGIJA Vrsta specijalizacije: OSNOVNA Trajanje specijalizacije: 5 godina (60 mjeseci) Plan specijalizacije: [IRA TEMATSKA OBLAST Uvodni dio osnovna teorijska nastava Maksilofacijalna hirurgija MJESTO U@A TRAJANJE TRAJANJE TEMATSKA OBAVLJANJA MJESECI MJESECI STA@A OBLAST Stomatolo{ki fakultet 1 Klinika za maksilofacijalnu hirurugiju 24 . Socio-ekonomska struktura stanovni{tva. komplikacije). Sistem pla}anja. te svakodnevnom radu u pojedinim dispanzerima-savjetovali{tima. gingivalna recesija. Zakonodavstvo u zdravstvu B. Programiranje. PRAKTI^NA NASTAVA 300 ^ASOVA – Izvo|enje anestezija (lokalne i sprovodne) i ekstrakcije zuba – Incizije u cilju rje{avanja dentogenih infekcija – Replantacija avulziranih zuba i izrada splintova – Ekstrakcija zuba u ortodontskoj terapiji SOCIJALNA MEDICINA Edukaciju iz oralne hirurgije specijalizant }e provesti u Zavodu za javno zdravstvo Federacije Bosne i Hercegovine. indikacije – Urgentna stanja u stomatolo{koj ambulanti B. ORALNA HIRURGIJA Edukaciju iz oralne hirurgije specijalizant }e provesti na Klinici za Oralnu hirurgiju Stomatolo{kog fakulteta u trajanju od 2 mjeseca. PRAKTI^NA NASTAVA 300 ^ASOVA Prakti~na nastava se sastoji u izradi epidemiolo{kih studija. Programi rada. prisustvovanju stru~nim sastancima i vizitama. 7. Kretanje zdravlja i bolesti. indikacije i kontaraindikacije. TEORETSKA NASTAVA 225 ^ASOVA – Rast i razvoj oro-facijalnog sistema – Veza nepravilnosti u mlije~noj denticiji sa nepravilnostima u stalnoj denticiji – Etiolo{ki faktori nepravilnosti u mlije~noj denticiji i njihova eliminacija – Posljedice nepravilnosti u mlije~noj denticiji – Zna~aj mlije~nog niza i pravilne okluzije – Zna~aj mlije~nih zuba sa aspekta o~uvanja potrebnog prostora za stalne zube (izbor prioriteta u sanaciji mlije~nih zuba) – Prvi stalni molar i njegova uloga u okluziji – Posljedica neblagovremenog va|enja prvog stalnog molara i najpovoljnije vrijeme za njegovu ekstrakciju – Nepravilnost rasta.

27 sati a3 .191sat b2.55 sati a3 . u nastavnim turnusima (ljetni i zimski semestar) po planu koji utvr|uje navedeni fakultet. – etika i propisi.OSNOVNA TEORIJSKA NASTAVA Osnovna teorijska nastava se provodi iz oblasti: – dono{enje klini~kih odluka. – upravljanja sistemom. Edukacija sadr`i: Nastavni predmet Teoretski broj sati 136 182 91 136 91 91 46 273 46 46 1093 Trajanje Broj mjeseci 3 4 2 3 2 2 1 5 1 1 24 3 Povrede maksilofacijalne regije Onkolo{ki problemi maksilofacijalne regije Upalni procesi maksilofacijalne regije 2 Uro|ene i ste~ene anomalije maksilofacijalne regije Hirur{ka oboljenja pljuva~nih `lijezda Hirur{ka oboljenja nerava MFR Urgentna maksilofacijalna hirurgija Hirur{ka tehnika Dijagnostika Eksperimentalna hirurgija Ukupno sati 2 1 5 1 1 23 3 4 4 4 6 2 6 6 Otorinolaringologija Plasti~na i rekonstruktivna hirurgija NASTAVNI PROGRAM A. diskusija sa mentorom (30% sati) a2 . 4 2 Obavlja se na stomatolo{kom fakultetu u ukupnom trajanju od 1 mjesec. na odjeljenju.72 sati 2.14 sati Nastavna jedinica: – patofiziologija upale – topografsko-anatomski odnosi glave i vrata – etiologija – klasifikacija – simptomatologija – dijagnostika – terapija . 4. Prakti~na nastava: 273 sati b1 . – promocija zdravlja.37 sati 2. – komunikacijske vje{tine.68 sati b3.55 sati a2 .seminarske radnje specijalizanta (30% sati) a3 .predavanja. terapeutskih.eksperimentalni rad (5% sati) UVODNI DIO . u operacionoj sali (70% sati) b2 . Teoretska nastava: 182 sati a1 .382 sati b2 . – timski rad. Prakti~na nastava: 546 sati b1 . Nastavni predmet: Onkolo{ki problemi maksilofacijalne regije 1. operativnih procedura (25% sati) b3 .svakodnevni prakti~ni rad u ambulanti. 7.2. Teoretska nastava: 91 sat a1 . razgovori. Prakti~na nastava: b1 . – sposobnost sticanja i preno{enja znanja. MAKSILOFACIJALNA HIRURGIJA Edukaciju iz maksilofacijalne hirurgije specijalizant sprovodi na Klinici za maksilofacijalnu hirurgiju i trajanju od 24 mjeseca.Broj 17 – Strana 136 Povrede maksilofacijalne regije Onkolo{ki problemi maksilofacijalne regije Upalni procesi maksilofacijalne regije Uro|ene i ste~ene anomalije maksilofacijalne regije Hirur{ka oboljenja pljuva~nih `lijezda Hirur{ka oboljenja nerava MFR Urgentna maksilofacijalna hirurgija Hirur{ka tehnika Dijagnostika Eksperimentalna hirurgija Op}a hirurgija Bolni~ki odjel abdominalne hirurgije Urgentna Bolni~ki odjel medicina urgentne medicine Traumatologija Bolni~ki odjel traumatologije Ortopedija Bolni~ki odjel ortopedije Neurohirurgija Bolni~ki odjel neurohirurgije Transfuziologija Bolni~ki odjel transfuziologije Bolni~ki odjel ORL Bolni~ki odjel plasti~ne hirurgije Abdominalna hirurgija SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH 3 ^etvrtak. 1. Povrede maksilofacijalne regije Nastavna jedinica: – etiologija – klasifikacija – dijagnostika – simptomatologija – terapija – sociolo{ko-epidemiolo{ki zna~aj 1. Teoretska nastava: a1 . 3.28 sati Nastavna jedinica: – etiologija – klasifikacija – dijagnostika – simptomatologija – terapija – lokalitet 1.pokazni rad mentora iz zna~ajnih dijagnosti~kih.136 sati b3 . Nastavni predmet: Upalni procesi maksilofacijalne regije 1. 2011.27 sati a2 .individualni rad specijalizanta na Klinici (40% sati) B.

1.82 sati a2. Prakti~na nastava: 273 sati b1 . Prakti~na nastava: 136 sati b1 -95 sati b2 . Teoretska nastava: 46 sati a1 -14 sati a2 .205 sati b3 . OP]A HIRURGIJA I TRANSFUZIOLOGIJA Edukaciju iz op}e hirurgije specijalizant sprovodi na Hirur{kim klinikama u trajanju od 21 mjeseca. Nastavni predmet: Hirur{ka tehnika 1.27 sati a3 .8. 4.27 sati a2 .573 sati b2 . Edukacija sadr`i: Nastavni predmet Abdominalna hirurgija Centar urgentne medicine Traumatologija Ortopedija Neurohirurgija Transfuziologija Ukupno sati Teoretski 182 182 182 182 273 91 1092 Prakti~ni 546 546 546 546 819 273 3276 Ukupno 728 728 728 728 1092 364 4368 2.7 sati Nastavna jedinica: – uzroci smrtnosti – urgentna stanja – hitne intervencije 1. Prakti~na nastava: 273 sati b1 . Nastavni predmet: Dijagnostika 1.68 sati b3. Nastavni predmet: Uro|ene i ste~ene anomalije maksilofacijalne regije 1.Teoretska nastava: 273 sati a1 .68 sati b3 .14 sati a2 .34 sati b3 . Teoretska nastava: 46 sati a1 .68 sati b3 .7 sati Nastavne jedinice: – uvod u eksperimentalni rad – rad na pokusnim `ivotinjama – rad na le{evima Nakon zavr{ene edukacije specijalizant pola`e kolokvij za svaki nastavni predmet. 2011.191 sat b2 .82 sati a3 .9.18 sati 2.10. Nastavni predmet: Eksperimentalna hirurgija 1.14 sati a3 .27 sati a2 . Teoretska nastava: 91 sat a1 . Abdominalna hirurgija Edukaciju iz abdominalne hirurgije specijalizant sprovodi na Klinici za abdominalnu hirurgiju u trajanju od 3 mjeseca.34 sati b3 . Nastavni predmet: Hirur{ka oboljenja pljuva~nih `lijezda 1.109 sati 2.14 sati Nastavna jedinica: – embriolo{ki aspekt – etiologija – klasifikacija – simptomatologija – dijagnostika – lokalitet – terapija – sociolo{ko-epidemiolo{ki zna~aj 1.14 sati a2 .7 sati Nastavna jedinica: – dijagnosti~ke metode – dijagnosti~na oprema – interpretacija 1.37 sati 2.18 sati 2.27 sati a3.37 sati 2.5. SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 17 – Strana 137 1.37 sati 2.27 sati a3 . Teoretska nastava: 182 sati . a iz Transfuziologije u Zavodu za transfuzijsku medicinu Federacije Bosne i Hercegovine u trajanju od 2 mjeseca.14 sati a3. Nastavni predmet: Urgentna maksilofacijalna hirugija 1.14 sati Nastavna jedinica: – anatomsko-fiziolo{ki aspekt – etiologija – klasifikacija – simptomatologija – dijagnostika – terapija 1.191 sahal b2 . 7.18 sati 2. Nastavni predmet: Hirur{ka oboljenja nerava maksilofacijalne regije 1. Prakti~na nastava: 136 sati b1 . Prakti~na nastava: 819 sati b1 .95sati b2.95 sati b2 . Teoretska nastava: 91 sat a1. Prakti~na nastava: 136 sati b1.191 sat 5 b2 .4.^etvrtak.7.41 sat Nastavna jedinica: – principi hirur{ke tehnike MFH – operativne procedure kod povreda MFR – operativne procedure kod tumora MFR – operativne procedure kod deformacija MFR – operativne procedure kod oboljenja nerava MFR – operativne procedure kod oboljenja pljuva~nih `lijezda – operativne procedure kod fcod upalnih procesa 1.6. 2.27 sati a2 .14 sati a3.34 sati b3.14 sati Nastavna jedinica: – anatomsko-fiziolo{ki aspekt – etiologija – klasifikacija – simptomatologija – dijagnostika – terapija 1. Prakti~na nastava: 273 sati b1 . Edukacija sadr`i: 1. Teoretska nastava: 46 sati a1 . Teoretska nastava: 91 sat a1 .

28 sati U toku edukacije specijalizant treba da savlada nastavni program: – osnovni principi hirur{ke tehnike – principi asepse i antisepse – rad u operacionoj Sali Nakon zavr{ene edukacije specijalizant pola`e kolokvij.72 sati 2.41sat U toku edukacije specijalizant treba da savlada nastavni program: – dijagnosti~ka metoda u ORL – onkolo{ki problemi u ORL – oboljenja nerava – simptomatologija – terapija Nakon zavr{ene edukacije specijalizant pola`e kolokvij.72 sati 2. Teoretska nastava: 91 sat a1 . Prakti~na nastava: 273 sati b1 .72 sati 2. Teoretska nastava: 182 sati a1 .55 sati a2 . Edukacija sadr`i: 1.55 sati a3.109 sati 2. Edukacija sadr`i: 1.2.382 sati b2.68 sati b3 .4. OTORINOLARINGOLOGIJA Edukaciju iz otorinolaringologije specijalizant sprovodi na Klinici za bolesti uha. Prakti~na nastava: 546 sati b1 . Prakti~na nastava: 819 sati b1-573 sati b2 .5.55 sati a2 . Edukacija sadr`i: 1.Broj 17 – Strana 138 SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH ^etvrtak. konzervisanje i distribucija krvi – komplikacije transfuzije krvi i derivata – terapija sa krvlju i krvnim derivatima (indikacija i kontra-indikacije) – poreme}aj koagulacije krvi (sa hirur{kog aspekta) – DIK (deseminirana intravaskulama koagulacija) Nakon zavr{ene edukacije specijalizant pola`e kolokvij.82 sati a3 .136 sati b3. Edukacija sadr`i: 1.27 sati a2 . Traumatologija Edukaciju iz traumatologije specijalizant sprovodi na Klinici za traumatologiju u trajanju od 4 mjeseca. Transfuziologija Edukaciju iz transfuziologije specijalizant sprovodi u Zavodu za transfuzijsku medicinu Federacije Bosne i Hercegovine u trajanju od 2 mjeseca. Prakti~na nastava: 819 sati b1 . Teoretska nastava: 273 sati a1 . a1 . Teoretska nastava: 273 sati a1 . 2. Prakti~na nastava: 546 sati b1 .82 sati a2. Teoretska nastava: 182 sati a1 . 2011.205 sati b3.28 sati U toku edukacije specijalizant treba da savlada nastavni program: – dijagnostika urgentnih stanja – klini~ka slika – trija`a bolesnika – {ok – reanimacioni postupci Nakon zavr{ene edukacije specijalizant pola`e kolokvij.382 sati b2. nosa i grla u trajanju od 6 mjeseci.82 sati a3 . Teoretska nastava: 182 sati a1 . Urgentna medicina Edukaciju iz urgentne medicine specijalizant sprovodi u Centru urgentne medicine u trajanju od 4 mjeseca. Prakti~na nastava: 546 sati b1 .55 sati a3 .41 sat U toku edukacije specijalizant treba da savlada nastavni program: – dijagnostika neurohirur{kih oboljenja – simptomatologija – terapija – rehabilitacija neurohirur{kih bolesnika Nakon zavr{ene edukacije specijalizant pola`e kolokvij.28 sati U toku edukacije specijalizant treba da savlada nastavni program: – hirur{ka oboljenja zglobova – dijagnostika – simptomatologija – hirur{ka terapija Nakon zavr{ene edukacije specijalizant pola`e kolokvij. 4. Neurohirurgija Edukaciju iz neurohirurgije specijalizant sprovodi na Klinici za neurohinirgiju u trajanju od 6 mjeseci. Edukacija sadr`i: 1.14 sati U toku edukacije specijalizant treba da savlada nastavni program: – krvne grupe ABO sistema – Rh faktor i podgrupe ABO sistema – derivati krvi i supstituenti – uzimanje.3. .573 sati b2 .136 sati b3 .382 sati b2.109 sati 2. 7.82 sati a2 .55 sati a3 . 2. Edukacija sadr`i: 1.136 sati b3. 3. Ortopedija Edukaciju iz ortopedije specijalizant sprovodi na Ortopedskoj klinici u trajanju od 4 mjeseca. 2.205 sati b3 .28 sati U toku edukacije specijalizant treba da savlada nastavni program: – dijagnostika traumatiziranih bolesnika – simpiomatologija – terapija – rehabilitacija Nakon zavr{ene edukacije specijalizant pola`e kolokvij.55 sati a3 .55 sati a2 . Prakti~na nastava: 546 sati b1.72 sati 2.27 sati a3-37 sati 2.55 sati a2 .6. 2.382 sati b2 -136 sati b3. 2.191 sat b2 .

otkrivanje i hirur{ko otklanjanje retiniranih zuba.) i upoznaje se sa osnovama terapije fiksnim aparatima (labiolingvalna tehnika. epidemiologiju malokluzija i zdravstveno-odgojni rad.109 sati 2. ortodontsko protetsko lije~enje i ortodontsko hirur{ko lije~enje. funkcionalma. klasifikacija. Osposobljava se za samostalnu klini~ku dijagnostiku nepravilnosti usta i zuba. nutricione potrebe i vrste hrane. – komunikacijske vje{tine. razna oboljenja. autotransplantaciju zuba. lokalna oboljenja. skeletnog otvorenog zagri`aja. traume. Ortodoncija 18 mjeseci Anamneza. – etika i propisi.82 sati a3 . analizu ortopantomografskih Rtg snimaka.. 4.OSNOVNA TEORIJSKA NASTAVA Osnovna teorijska nastava se provodi iz oblasti: – dono{enje klini~kih odluka.82 sati a2. karijes. intraekstraoralni lukovi i dr.205 sati b3 . bionator. rascjepa i sindroma . maksile. sprovo|enje preventivnih i interceptivnih mjera u oblasti ortopedije vilica. lokalne faktore. Vakcinacije. analizu fotografije i dr. Dijagnostiku nepravilnosti kraniofacijalnog sistema. specijalizant izu~ava iz oblasti ortodoncije: pravilan i nepravilan rast i razvoj kraniofacijalnog sistema.^etvrtak. hirur{kim zahvatima kod raznih sindroma vezanih za orofacijalni sistem idr. Obavlja se na stomatolo{kom fakultetu u ukupnom trajanju od 1 mjesec. lije~enje te{kih kongenitalnih anomalija . tele Rtg dijagnostiku. mandibule. proba i predaja funkcionalnog aparata . dinamiku rasta stalnih zuba i zubnih lukova u raznim stadijumima. poliprstenasta sa okruglim i ~etvrtastim lukom. asimetrije lica. – sposobnost sticanja i preno{enja znanja. endokrine disfunkcije. – Postavljanje dijagnoze i plana terapije okluzalnih anomalija – Predaja pokretnih aktivnih aparata – Uzimanje konstrukcionog zagri`aja. 2011. terapiju nepravilnosti orofacijalnog sistema: pokretnim mehani~kim aparatima. izrada funkcionalnog aparata. – timski rad. u nastavnim turnusima (ljetni i zimski semestar) po planu koji utvr|uje navedeni fakultet. Teoretska nastava: 273 sati a1 . intraoralnu i ekstraoralnu Rtg dijagnostiku. Pedijatrija 1 mjesec Fiziologija i patologija novoro|en~eta .41 sat U toku edukacije specijalizant treba da savlada nastavni program: – osnovni principi plasti~ne i rekonstruktivne hirurgije – vrste transplantacije tkiva – mikrovaskularni re`anj – zna~aj vaskularizacije u plasti~noj hirurgiji Nakon zavr{ene edukacije specijalizant pola`e kolokvij. Savjetovali{ni metod rada. {tetne navike. poreme}aj funkcija. Teorijska i prakti~na nastava na fakultetu 8 mjeseci Kroz nastavu organizovanu na fakultetu. uzimanje konstrukcionog zagri`aja i predaja vestibularne plo~e. funkcionalnih aparata raznih tipova. Maksilofacijalna hirurgija (2 mjeseca) Upoznaje hirur{ko lije~enje te{kih deformacija vilica i lica (skeletne II klase. Etiologiju nepravilnosti kraniofacijalnog sistema. ORTODONCIJA Vrsta specijalizacije: OSNOVNA Trajanje specijalizacije: 3 godine (36 mjeseci) Plan specijalizacije: [IRA TEMATSKA OBLAST Uvodni dio . funkcionalnim aparatima (propulzor. – upravljanja sistemom. frenulektomiju i druge intervencije u okviru ortodontsko-hirur{kog lije~enja. lije~enje odraslih sa raznim malokluzijama. germektomiju i drugih zuba. Oralna hirurgija 2 mjeseca Upoznaje hirur{ko lije~enje prekobrojnih zuba. Uticaj ekolo{kih uslova na zdravlje djece. Upoznaje lije~enje malokluzija fiksnim aparatima. izradu i primjenu pokretnih i fiksnih dr`a~a prostora. postavljanje dijagnoze i plana terapije okluzalnih anomalija. lije~enje djece sa te{kim malokluzijama. uzimanje otisaka raznim materijalima.razne metode – Analiza rendgenskih filmova (intraoralni i ortopantomografija). lije~enje osoba sa malokluzijama i parodontalnim oboljenjima. izradu konturnih plombi za obezbje|ivanje aproksimalnog kontakta radi sprje~avanja gubitka prostora zbog aproksimalnih karijesa. predaja pokretnih aktivnih aparata. terapijska readaptacija i kontrola pacijenata. izradu i primjenu pokretnih mehani~kih aparata. Edukacija sadr`i 1. profilnih tijela Rtg snimaka.popravka ortodontskog aparata.rascjepi i sindromi.monobloka. izrada studijskih modela. funkcionalna ispitivanja. Zdravstveni odgoj djece i roditelja. postnatalni rast kranijuma. veli~inu zuba. u~estalost.osnovna teorijska nastava Teorijska i prakti~na nastava na fakultetu Ortodoncija MJESTO OBAVLJANJA STA@A Stomatolo{ki fakultet Stomatolo{ki fakultet Klinika za ortodonciju TRAJANJE MJESECI 1 8 18 4 2 2 1 36 Preventivna i dje~ja Klinika za dje~ju i preventinu stomatologija stomatologiju Maksilofacijalna hirurgija Klinika za maksilofacijalnu hirurgiju Oralna hirurgija Pedijatrija Klinika za oralno-hirur{ke discipline Klinika za pedijatriju univerzitetsko-klini~ke bolnice UVODNI DIO . kao i rendgen dijagnostiku. nalaz.). funkcionalno ispitivanje – Uzimanje otisaka raznim materijalima – Analiza studijskih modela . preoperativno i postoperativno lije~enje. fiksnih aparata. labijalni frenulum. metabolizam i ishrana. uzimanje konstrukcionog zagri`aja.monobloka .) Savladati ratni hirur{ki minimum. Na~in provjere znanja: kolokvij. Preventivna i dje~ja stomatologija 4 mjeseca Osposobljava se za samostalno rje{avanje dijagnosti~kih i terapeutskih problema kod posljedica ranog gubitka mlije~nih i stalnih zuba. dijagnostiku uro|enih mana. uro|enih rascjepa lica. uzimanje otisaka za reparaturu . Prakti~na nastava: 819 sati b1-573 sati b2 . op}e nasljedne faktore. klini~ka.na studijskim modelima. analiza studijskih modela. rani gubitak mlije~nih i stalnih zuba. – promocija zdravlja. razvitak mlije~nih i stalnih zuba. primjenu miofunkcionalne terapije za grupe i pojedince uz razna sredstva i pomagala. prenatalni razvitak i dinamiku rasta vilica i lica. analiza rendgenskih filmova (intraoralni i ortopantonografija). Katalog znanja: – Anamneze.morfologija. Patrona`ni rad. PLASTI^NA I REKONSTRUKTIVNA HlRURGIJA Edukaciju iz plasti~ne i rekonstruktivne hirurgije specijalizant sprovodi na Klinici za plasti~nu i rekonstruktivnu hirurgiju u trajanju od 6 mjeseci. kongenitalne anomalije. nalaz. morfolo{ka . usana i nepca. hip i hiperprodukciju. SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 17 – Strana 139 4. regulator funkcije i dr. izrada `i~anih elemenata za aktivne pokretne ortodontske aparate. proba i predaja funkcionalnog aparata . 7.

osnovne metode i postavke istra`iva~kog rada. pojam zdravstve politike i metod delovanja.drvo odlu~ivanja. procjena zdravstvene tehnologije. kontrola kvaliteta. pisanje stru~ne publikacije. kardiovaskularne bolesti. ustanova za pred{kolski uzrast. determinante zahtjeva. voda. ekonomi~nost. sistem primarne zdravstvene za{tite. klasifikacioni sistemi. pravilnici i uputstva. sanitacija sredine.multidisciplinarni pristup. karakteristike ishrane i uhranjenosti. zakon. organizacione strukture. – komunikacijske vje{tine. korisnik i njegova uloga. mjerenje zdravstenog stanja. deskriptivni. metode i tehnike zdravstveno-odgojnog rada. evidencija i dokumentacija. klasifikacioni sistemi. zakonski propisi i sanitarna kontrola. vi{estruka linearna regresija i korelacija. zdravstveni odgoj . – upravljanja sistemom. navike i obi~aji i njihov uticaj na zdravlje. 6. unapre|enje zdravlja djece i omladine. 4. Uzimanje konstrukcionog zagri`aja i predaja vestibularne plo~e – Predaja kose ravni – Izrada i predaja podveza brade – Uzimanje otisaka za reparaturu . zna~aj tehnologije za zdravstvo. osnovne klasifikacije. ZDRAVSTVENA ZA[TITA: jedinice socijalnomedicinskog posmatranja. – timski rad. Linearna regresija i korelacija. nivoi odlu~ivanja tradicionalne i moderne tehnike. zdravstveno stanje stanovni{tva svijeta. Provodi se u Federalnom ministarstvu zdravstva. 2. higijena sela i privremenih naselja. zdravstevno zakonodavstvo. zdravstevna potro{nja.crijevnih zaraza. 8. sistem odlu~ivanja. Prakti~ni trening: Socijalno-medicinska patologija u trajanju od 9 mjeseci. finansiranje zdravstvene za{tite. razvoj zdravstvene za{tite. funkcionisanje zdravstvene za{tite. Zdravstvena ekonomika u trajanju od 2 mjeseca. atmosfera. {kolska sredina. reumatizam. karakteristike stanja u BIH. respiratornih infekcija i transmisivnih zaraza. RUKOVO\ENJE. zdravstveni informacioni sistem.popravku ortodontskog aparata – Terapijska readaptacija i kontrola pacijenata Laboratorija: – Izrada studijskih modela na vi{e na~ina – Izrada `i~anih elemenata za aktivne pokretne ortodontske aparate – Izrada funkcionalnog aparata Detaljniji sadr`aj programa specijalisti~kog usavr{avanja }e odrediti voditelj programa specijalizacije odre|en od strane Federalnog ministra zdravstva u saradnji sa strukovnim udru`enjem. buka.Broj 17 – Strana 140 – SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH ^etvrtak. 4. organizacija djelatnosti. Teorijska nastava na stomatolo{kom fakultetu: 1. UPRAVLJANJE I KONTROLNI MEHANIZMI: principi teorije rukovo|enja. STATISTIKA: biostatistika. mentalna oboljenja. razlike u odnosu na druge sektore. zdravstevno odgojni programi. Provodi se u zavodima za javno zdravstvo i zavodima za zdravstveno osiguranje. metode procjene. Obavlja se na stomatolo{kom fakultetu u ukupnom trajanju od 1 mjesec. multivarijantna statistika. kori{}enje zdravstevne za{tite. mjere za sprje~avanje i suzbijanje zaraznih bolesti. indikatori. karakteristike zarazne bolesti . njihova primjena i evaluacija. efikasnost. oblici pona{anja i njihovo formiranje. . ZDRAVSTVENI SISTEMI: sistematski pristup.OSNOVNA TEORIJSKA NASTAVA Osnovna teorijska nastava se provodi iz oblasti: – dono{enje klini~kih odluka. izrada plana. higijena naselja i urbanizam. nabavka opreme. Provodi se na Institutu za socijalnu medicinu medicinskog fakulteta ili zavodima za javno zdravstvo. cilj i predmet mjerenja. modeli za predvi|anje. zaklju~ivanje na osnovu uzoraka. veza izme|u pona{anja zdravlja i bolesti. funkcionalne karakteristike sistema. SOCIJALNA MEDICINA Vrsta specijalizacije: OSNOVNA Trajanje specijalizacije: 3 godine (36 mjeseci) Plan specijalizacije: [IRA TEMATSKA OBLAST Uvodni dio osnovna teorijska nastava Teorijska nastava Socijalna medicina U@A TEMATSKA OBLAST MJESTO OBAVLJANJA STA@A Stomatolo{ki fakultet TRAJANJE MJESECI 1 Stomatolo{ki fakultet 8 24 Socijalno-medicinska Institut za socijalnu patologija medicinu medicinskog fakulteta ili zavodi za javno zdravstvo Organizacija Federalno ministarstvo zdravstva zdravstvene djelatnosti i zdravstveno zakonodavstvo Zdravstvena zavodi za javno ekonomika zdravstvo i zavodi za zdravstveno osiguranje Zdravstvena statistika Institut za socijalnu i metode istra`ivanja medicinu medicinskog fakulteta Promocija zdravlja i zavodi za javno zdravstveni odgoj zdravstvo Epidemiologija zavodi za javno zdravstvo Higijena zavodi za javno zdravstvo 9 9 2 3 1 1 2 36 UVODNI DIO . analiza vremenskih serija. – sposobnost sticanja i preno{enja znanja. najva`nije tehnike istra`ivanja. primarna zdravstvena za{tita. nau~nostru~na literatura. kontrolni mehanizmi. socijalna za{tita i teorija socijalne sigurnosti. izvori podataka i njihova vrijednost. vi{ekriterijumsko odlu~ivanje. u nastavnim turnusima (ljetni i zimski semestar) po planu koji utvr|uje navedeni fakultet. kontrola zdravstvene potro{nje. analiti~ki i eksperimentalni. deskriptivna statistika. ZDRAVSTVENA EKONOMIKA: pojam cijena i tro{kova u zdravstvu. 2011. faktori rizika. EPIDEMIOLOGIJA: epidemiolo{ki metod. analiza odlu~ivanja . rak. ekologija rada. ishrana. obezbje|enje kvaliteta u zdravstevnoj za{titi. baze podataka. 7. ostali nivoi zdravstvene za{tite. pojam zdravlja i njegove za{tite. PROMOCIJA ZDRAVLJA I ZDRAVSTEVNI ODGOJ: pona{anje. metode ekonomskih analiza u zdravstvu. bolni~ki sistem. – etika i propisi. 7. 5. HIGIJENA: ekologija. kategorije koje podlije`u zakonskoj regulativi. potrebe i njihovo mjerenje. Organizacija zdravstvene djelatnosti i zdravstveno zakonodavstvo u trajanju od 9 mjeseci. masovna nezarazna oboljenja. analize sistema. – promocija zdravlja. 3. planiranje i ispitivanje ishrane. komunalna higijena. tehnologije planiranja.

Diskusije i demonstracije sa supervizorom B3 . u nastavnim turnusima (ljetni i zimski semestar) po planu koji utvr|uju navedeni fakulteti. uz minimiziranje tro{kova zdravstvenih usluga i zadovoljstvo korisnika. diskusije sa mentorom A2 . – sposobnost sticanja i preno{enja znanja.Individualno u~enje u Centru Prakti~na nastava Du`ina trajanja prakti~nog dijela je 24 mjeseca: B1 . SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH [IRA TEMATSKA OBLAST Teoretski dio U@A TEMATSKA OBLAST Broj 17 – Strana 141 MJESTO OBAVLJANJA STA@A TRAJANJE MJESECI 12 Zdravstvena statistika i metode istra`ivanja u trajanju od 3 mjeseca. Promocija zdravlja i zdravstveni odgoj u trajanju od 1 mjesec. Medicinska informatika Teoretski 12 mjeseci Prakti~ni 24 mjeseca (50% sati) (30% sati) (20% sati) (50% sati) (30% sati) (20% sati) Ukupno 36 mjeseci Cilj programa specijalizacije: Program specijalizacije medicinske informatike ima za cilj da educira doktore stomatologije kako bi ovladali znanjima i vje{tinama u~enja uz pomo} savremenih tehni~kih sredstava. formiraranje i rad u jednoj maloj grupi sa najmanje pet seansi za gojazne.izrada "drveta odlu~ivanja" Dvije simulacije procesa protoka pacijenata u ljekarskoj ordinaciji Izrada jednog kvalitativnog modela predvi|anja neke pojave (Delfi metod. norminalne grupe. HIV pozitivne ili roditelje hendikepirane djece po izboru Sprovo|enje najmanje 15 zdravstveno-odgojnih intervjua Definisanje minimalnog skupa podataka za pra}enje odre|enog programa (pravljenje obrazaca) Definisanje i razvoj jedne baze podataka Jedna kontrola kvaliteta (ta~nost i pouzdanost) podataka koji se rutinski prikupljaju (bilo za bolni~ki ili za vanbolni~ki sistem zdravstvene za{tite) Jedan prijedlog za uklju~ivanje u proces ugovaranja nadoknade tro{kova za rad ustanova (finansiranje ustanove) ili za izvo|enje nekog programa (finansiranje programa aktivnosti) Procjena izra~unavanja tro{kova za definisane medicinske usluge Jedno pore|enje kvaliteta rada dvije ili vi{e stacionarnih. – komunikacijske vje{tine.Rad u nau~noistra`iva~kim projektima Ukupan edukativni program: Nastavni predmet 1.Seminari u specijalisti~kom radu A3 . vakcinacija ili zdravstveno-odgojni program) Jedna op}a evaluacija programa rada Jedna ekonomska evaluacija ostvarenog zdravstvenog programa (analiza tro{kova i efekata toga programa) Organizacija i izvo|enje jednog stru~nog sastanka sa zadatom temom Priprema.osnovna teorijska nastava 1 mjesec Osnovna teorijska nastava se provodi iz oblasti: – dono{enje klini~kih odluka. – promocija zdravlja.) MEDICINSKA INFORMATIKA Vrsta specijalizacije: OSNOVNA Trajanje specijalizacije: 3 godine /36 mjeseci/ PLAN SPECIJALIZACIJE Osnovna teorijska nastava Stomatolo{ki fakultet Prema programu Katedra za medicinsku informatiku 1 11 24 Prakti~ni dio treninga Hardver i softver za medicinare Katedra za medicinsku informatiku Zdravstveni informacioni zavodi za javno sistemi zdravstvo Zdravstvena edukacija zavodi za javno zdravstvo Zdravstvena statistika zavodi za javno zdravstvo Medicinska zavodi za javno dokumentaristika zdravstvo Informacijske tehnologije Katedra za u zdravstvu medicinsku informatiku Medicinska elektronika Katedra za medicinsku informatiku Kvalitet i upravljanje Agencija za kvalitet i sistemom kvaliteta akreditaciju u zdravstvu u Federaciji Bosne i Hercegovine i zavodi za javno zdravstvo 4 4 2 2 4 4 2 2 NASTAVNI PROGRAM Teoretska nastava Du`ina trajanja teoretskog dijela je 12 mjeseci: A1 . – upravljanja sistemom. SPISAK PROCEDURA KOJE SPECIJALIZANT TREBA PRAKTI^NO DA URADI: Jedno me|unarodno pore|enje zdravstevnog stanja stanovni{tva Jednu procjenu zdravstevnog stanja stanovni{tva Federacije BiH sa najnovijim podacima Jednu procjenu zdravstvenog stanja stanovni{tva odre|enog regiona sa najnovijim podacima Dvije procjene zdravstvenog stanja stanovni{tva op}ina po izboru Pronala`enje i izra~unavanje ~etiri najnovija indikatora zdravstevnog stanja za koja ne postoje rutinski podaci Jednu standardizaciju op}ih stopa smrtnosti za odre|eno podru~je Jednu standardizaciju po godinama starosti i poluspecifi~nih stopa mortaliteta od odre|ene bolesti za odre|eno podru~je ^etiri analize vremenskih serija (trendova) pokazatelja zdravstvenog stanja i socijalno-ekonomskog razvoja Jedan plan rada za zdravstvene ustanove u cjelini (bolnice. – timski rad. pu{a~e. 4. jedno za trudnice i jedno za oboljele od hroni~nih masovnih nezaraznih bolesti Organizovanje. organizovanje i odr`avanje tri predavanja: jedno za djecu {kolskog ili pred{kolskog uzrasta. Provodi se u Institutu za socijalnu medicinu medicinskog fakulteta. te kori{tenje tih sredstava i IT u svrhu za{tite zdravlja stanovni{tva.Predavanja. UVODNI DIO Uvodni dio . 7. konsenzus pristup i dr. odnosno dvije ili vi{e ambulantno-poliklini~kih ustanova na osnovu podataka rutinske statistike Dvije grafi~ke prezentacije stohasti~kih analiza . Provodi se u zavodima za javno zdravstvo.^etvrtak. 2011. . – etika i propisi. doma zdravlja Jedan plan rada definisane slu`be unutar zdravstvene ustanove Pravljenje jednog programa izvo|enja odre|ene preventivne aktivnosti (skrining.Obuka u Centru za Medicinsku informatiku B2 . Obavlja se na medicinskom fakultetu u ukupnom trajanju od 1 mjesec.

CPU. 4. 3. Prakti~ni dio treninga se provodi u zavodima za javno zdravstvo. Prakti~ni dio treninga se provodi na Katedri za medicinsku informatiku. Nakon provedene edukacije specijalizant treba da ovlada znanjima i vje{tinama iz ove oblasti polaganjem kolokvija i izradom seminarskih radova. Prakti~ni dio treninga se provodi u zavodima za javno zdravstvo. specijalizant treba da ovlada znanjima i vje{tinama iz ove oblasti polaganjem kolokvija i izradom seminarskih radova.Distance Learning) Teoretski dio treninga se provodi na Katedri za medicinsku informatiku.6. Poslije zavr{ene edukacije specijalizant treba da izradi seminarske radove i polo`i kolokvij.Broj 17 – Strana 142 SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH ^etvrtak. 7. M) – Klasifikacija ra~unarskih sistema – Obrada i pohranjivanje podataka u ra~unarima – Programska podr{ka – Osnovni programski jezici i gotovi programski paketi – Proceduralno i neproceduralno programiranje Teoretski dio treninga se provodi na Katedri za medicinsku informatiku. Prakti~ni dio treninga se provodi u zavodima za javno zdravstvo.2. ZDRAVSTVENI INFORMACIONI SISTEMI Prakti~na i teoretska edukacija iz ove oblasti traje 6 mjeseci U toku edukacije iz ovog djela programa specijalizant treba da savlada sljede}e sadr`aje: – Definicije i pojmovi ZIS-a – Organizacija zdravstvenog informacionog sistema – Prikupljanje podataka – Obrada podataka – Arhiviranje podataka – Kori{tenje podataka i informacija – Klasifikacija zdravstvenih informacionih sistema – Standardizacija u medicinskoj informaci Teoretski dio treninga se provodi na Katedri za medicinsku informatiku. MEDICINSKA DOKUMENTARISTIKA Prakti~na i teoretska edukacija iz ove oblasti traje 6 mjeseci Edukacija iz ove oblasti fokusirat }e se na sljede}im metodskim jedinicama: – Definicija medicinske dokumentaristike – Klasifikacije i standardi – Dokumentacija i evidencija u zdravstvu – Medicinski zapis – Statisti~ka istra`ivanja kao izvor podataka za medicinsku dokumentaciju i evidenciju – Priprema podataka za obradu na ra~unaru – Odre|ivanje kategorija odgovora – Unos podataka i postlogi~ka kontrola – Statisti~ka obrada i analiza podataka – Postupak istra`ivanja – Pretpostavke za primjenu statisti~kih metoda – Pregled statisti~kih postupaka – Svrstavanje podataka – Jednosmjerna tabulacija – Grafi~ko prikazivanje distribucije frekvencija – Jednostavnija analiza dviju varijabli – Testiranja – Principi medicinske dokumentacije i evidencije – Trendovi razvoja Teoretski dio treninga se provodi na Katedri za medicinsku informatiku. Nakon provedene edukacije specijalizant treba da ovlada znanjima i vje{tinama iz ove oblasti polaganjem kolokvija i izradom seminarskih radova: 3. Svi seminarski radovi biti }e pregledani i ocijenjeni od strane mentora i {efa Katedre i predstavljat }e dokumentaciju kandidata na Katedri za medicinsku informatiku Medicinskog fakulteta. Nakon provedene edukacije specijalizant treba da ovlada znanjima i vje{tinama iz ove oblasti polaganjem kolokvija i izradom seminarskih radova.3. organizacija kao kibernetski sistem – Zdravstvena organizacija u mre`nom okru`enju . 2011. ZDRAVSTVENA STATISTIKA Prakti~na i teoretska edukacija iz ove oblasti traje 3 mjeseca Edukacija iz ove oblasti fokusirat }e se na sljede}im metodskim jedinicama: – Nau~na metoda u statisti~kim istra`ivanjima – Metoda uzoraka – Analiza i interpretacija podataka – Sastavljanje izvje{taja o rezultatima statisti~kih istra`ivanja – Mjesto i uloga ra~unara u statistici – Aplikativna zdravstvena statistika Teoretski dio treninga se provodi na Katedri za medicinsku informatiku.5. Prakti~ni dio treninga se provodi u zavodima za javno zdravstvo. INFORMACIJSKE TEHNOLOGIJE U ZDRAVSTVU Prakti~na i teoretska edukacija iz ove oblasti traje 6 mjeseci U toku edukacije iz ovog djela programa specijalizant treba da savlada sljede}e sadr`aje: – Teorija informacija – Teorija organizacije. Nakon provedene edukacije.4. ZDRAVSTVENA EDUKACIJA Prakti~na i teoretska edukacija iz ove oblasti traje 3 mjeseca U toku edukacije iz ovog djela programa specijalizant treba da savlada sljede}e sadr`aje: – Klasi~ni oblici zdravstvene edukacije – Cjelo`ivotna zdravstvena edukacija – Simulacije i multimedija – Ra~unari u istra`ivanjima – Telematika i u~enje na daljinu (DL. 3. Nakon provedene edukacije. Teoretska nastava iz oblasti medicinske informatike prema sljede}em programu: – Hardver i softver za medicinare – Zdravstveni informacioni sistemi – Zdravstvena edukacija – Zdravstvena statistika – Medicinska dokumentaristika – Informacijske tehnologije u zdravstvu – Medicinska elektronika – Kvalitet i upravljanje sistemom kvaliteta HARDVER I SOFTVER ZA MEDICINARE Prakti~na i teoretska edukacija iz ove oblasti traje 6 mjeseci U toku edukacije iz ovog djela programa specijalizant treba da savlada sljede}e sadr`aje: – Arhitektura ra~unarskih sistema (U/I. 3. specijalizant treba da ovlada znanjima i vje{tinama iz ove oblasti polaganjem kolokvija i izradom seminarskih radova: 3. Provjera znanja Evaluacija znanja i vje{tina specijalizanta provest }e se nakon apsolviranja svakog predmeta odbranom seminarskog rada po izboru mentora i kolokvijem iz svake oblasti.

– Pra}enje istra`ivanja i novosti iz oblasti farmakognozije. – Homeopatija.9000 – Uvo|enje sistema kvaliteta u zdravstvenu organizaciju – Na~ela upravljanja kvalitetom Teoretski dio treninga se provodi na Katedri za medicinsku informatiku. od toga 18 mjeseci na Farmaceutskom fakultetu. ljekovitih pripravaka i lijekova. KVALITET I UPRAVLJANJE SISTEMOM KVALITETA Prakti~na i teoretska edukacija iz ove oblasti traje 3 mjeseca U toku edukacije iz ovog djela programa specijalizant treba da savlada sljede}e sadr`aje: Definicija sistema kvaliteta – Standardi za sisteme upravljanja kvalitetom i serija standarda ISO .^etvrtak. u dogovoru sa kandidatom. – Priprema dokumentacije za dobivanje dozvole za promet lijekova koji se izdaju bez recepta u apoteci i specijaliziranim prodajama. – sposobnost sticanja i preno{enja znanja. industriji i galenskoj laboratoriji sa naglaskom na lijekove koji se izdaju bez recepta u apoteci. 3. – promocija zdravlja. a preostala 3 mjeseca obuhvataju godi{nji odmor. a ostatak vremena predvi|en je za individualno usavr{avanje kandidata pod nadzorom mentora. specijalizant treba da ovlada znanjima i vje{tinama iz ove oblasti polaganjem kolokvija i izradom seminarskih radova. specijalnih vje`bi i individualnog rada sa mentorom. 3. Organizirana nastava obuhvata sljede}i program: . Mentoru je prepu{teno da. – Sakupljanje biljnog materijala i dobivanje kvalitetne droge. – SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Farmakognozija i hemija Katedra droga Farmakologija i toksikologija Katedra Mikrobiologija Proizvodnja i prerada lijekova Kontrola lijekova Broj 17 – Strana 143 6 mjeseci 1 mjesec 1 mjesec 1 mjesec Novi koncept zdravstvene organizacije i uticaj razvoja IT na organizacioni sistem – Komunikacioni procesi – Telematika u medicini – Internet u medicini i zdravstvu – Uticaj razvoja informacionih tehnologija na informacioni sistem i procese odlu~ivanja – Rein`injering poslovnih procesa zdravstvene organizacije Teoretski dio treninga se provodi na Katedri za medicinsku informatiku.Kontrolni laboratorij Galenski laboratorij Apoteka i biljna apoteka Uprava Bosne i Hercegovine za za{titu zdravlja bilja i Federalni agromediteranski zavod 3 mjeseca 4 mjeseca 4 mjeseca (2+2) 1 mjesec 3 mjeseca Galenska proizvodnja Apotekarska djelatnost Ljekovito bilje Godi{nji odmori PLANOVI I PROGRAMI SPECIJALIZACIJA ZA MAGISTRE FARMACIJE FARMAKOGNOZIJA Vrsta specijalizacije: OSNOVNA Trajanje specijalizacije: 3 godine (36 mjeseci) Plan specijalizacije: TEMATSKA OBLAST Uvodni dio . 4.osnovna teorijska nastava Op}i dio: predavanja. – etika i propisi. – Lijekovi koji se izdaju bez recepta u apoteci i specijaliziranoj prodaji. – Standardizacija droga. 2011. – Fitoterapija. Prakti~ni dio treninga se provodi na Katedri za medicinsku informatiku. od toga 33 mjeseca na nau~no-obrazovnim i stru~nim institucijama koje ispunjavaju propisane uslove. 1. specijalizant treba da izradi specijalisti~ki rad na temu koju odredi mentor. – Analiza droga po farmakopejskim propisima. Tokom usavr{avanja. u nastavnim turnusima (ljetni i zimski semestar) po planu koji utvr|uje navedeni fakultet. Nakon provedene edukacije. Specijalizacija se obavlja 33 mjeseca. – Usvajanje dobre prakse za izradu i kvalitet lijekova u apoteci. Institut za mikrobiologiju Farmaceutska industrija Agencija za lijekove i medicinska sredstva Bosne i Hercegovine . specijalizant se osposobljava za: – Istra`ivanje u oblasti prirodnih ljekovitih sirovina.osnovna teorijska nastava Osnovna teorijska nastava se provodi iz oblasti: – dono{enje klini~kih odluka. odabere dodatno usavr{avanje u u`im podru~jima na kojima }e specijalizant radi. Prakti~ni dio treninga se provodi na Katedri za medicinsku informatiku. Specijalizacija traje 36 mjeseci.8. Obavlja se na farmaceutskom fakultetu u ukupnom trajanju od 1 mjesec. seminara. seminar i specijalne vje`be MJESTO (INSTITUCIJA) OBAVLJANJA STA@A Farmaceutski fakultet Farmaceutski fakultet TRAJANJE 1 mjesec 11 mjeseci Specijalizacija iz Farmakognozije je postdiplomski proces usavr{avanja magistara farmacije u kojem specijalizant pro{iruje postoje}a i sti~e nova znanja i vje{tine. Nakon provedene edukacije. – timski rad. 7. MEDICINSKA ELEKTRONIKA Prakti~na i teoretska edukacija iz ove oblasti traje 3 mjeseca U toku edukacije iz ovog djela programa specijalizant treba da savlada sljede}e sadr`aje: – Komunikacijska elektronika – Dijagnosti~ka elektronika – Trendovi u razvoju medicinske elektronike Teoretski dio treninga se provodi na Katedri za medicinsku informatiku. – komunikacijske vje{tine. – upravljanja sistemom. specijalizant treba da ovlada znanjima i vje{tinama iz ove oblasti polaganjem kolokvija i izradom seminarskih radova. Nakon provedene edukacije. – Uloga prirodnih ljekovitih sirovina u terapiji. Organizirana nastava za specijalizante na Farmaceutskom fakultetu u trajanju od 12 mjeseci provodi se u obliku predavanja. – Upoznavanje analiti~kih postupaka za analizu lijekova koji se izdaju bez recepta u apoteci i specijaliziranim prodajama. specijalizant treba da ovlada znanjima i vje{tinama iz ove oblasti polaganjem kolokvija i izradom seminarskih radova. Prakti~ni dio treninga se provodi u Agenciji za kvalitet i akreditaciju u zdravstvu u Federaciji Bosne i Hercegovine i zavodima za javno zdravstvo. Nakon zavr{ene edukacije. Uvodni dio .7.

mjerenja Agencija za lijekove i medicinska sredstva BIH Kontrolni Laboratorij Kontrola aktivnih i pomo}nih Farmaceutska industrija supstanci Kontrola kvaliteta lijekova Agencija za lijekove i (gotovih lijekova i galenskih medicinska sredstva BIH pripravaka) Kontrolni Laboratorij Kontrola kvaliteta primarnog Farmaceutska industrija pakovanja Biljni lijekovi i homeopatski Agencija za lijekove i proizvodi medicinska sredstva BIH Kontrolni Laboratorij Biolo{ki lijekovi Agencija za lijekove i medicinska sredstva BIH Kontrolni Laboratorij Medicinski proizvodi Agencija za lijekove i medicinska sredstva BIH Kontrolni Laboratorij Grani~ni proizvodi Zavod za javno zdravstvo Federacije BiH i Agencija za sigurnost hrane BiH Proizvodnja lijekova Farmaceutska industrija Stabilnost ljekovitih supstanci i Farmaceutska industrija lijekova 1 mjesec 1 mjesec ½ mjeseca 1 i ½ mjeseca 1 mjesec . 9. Specijalizant radi uz nadzor stru~njaka. – Odre|ivanje fasifikata droga i eteri~nih ulja. – Rokovi valjanosti droga i ljekovitih pripravaka. – Ispitivanje stabilnosti. upotreba. Specijalizacija iz Farmakognozije se zavr{ava odbranom specijalisti~kog rada. Specijalizant sti~e stru~no zvanje: specijaliste iz farmakognozije. histohemijske reakcije. biolo{kih i mikrobiolo{kih modernih metoda. Institut za mikrobiologiju . 2 analize fasifikata. Specijalizant je du`an da. – Mikro biolo{ka ~isto}a. Kolokvij. Kolokvij. – Stvaranje uslova za uzgoj ljekovitog bilja. djelovanje. Kolokvij. – Farmakopejske metode ispitivanja kvaliteta droga. 4. Apoteka i biljna apoteka 2+2 = 4 mjeseca – Oficinalne i neoficinalne droge u apoteci. Kolokvij. – Sakupljanje ljekovitog bilja i prirodnih ljekovitih sirovina.specijalna teorijska Farmaceutski fakultet nastava Uzorci. 6. – Standardizacija jedne droge i jednog herbalnog lijeka. Specijalizant je du`an uraditi najmanje 3 mikrobiolo{ka odre|ivanja droga. reagensi. Kolokvij. – Dozvoljene koli~ine za{titnih sredstava. – Uloga ljekovitog bilja u terapiji. – Prerada ljekovitog bilja u ~ajne smjese i fitopreparate. – Utvr|ivanje radioaktivnosti biljnog materijala. – Standardizacija. trajanje. – Nabavka droga i ljekovitih pripravaka. Tokom usavr{avanja na Farmaceutskom fakultetu. droga `ivotinjskog i mineralnog porijekla: makroskopija. Katerda za farmakologiju i toksikologiju 1 mjesec – Biolo{ke metode odre|ivanja djelovanja droge i ljekovitih pripravaka na eksperimentalnim `ivotinjama. – Odre|ivanje te{kih metala. Kolokvij.Broj 17 – Strana 144 – SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH ^etvrtak. Galenski laboratorij 4 mjeseca – Proizvodnja ljekovitih pripravaka i njihova kontrola. Specijalizant treba pripremiti 2 ~ajne smjese i odrediti sadr`aj eteri~nih ulja u najmanje 3 aromati~ne droge. 5. 2011. hemijskih.1 mjesec – Mikrobiolo{ke metode za ispitivanje antimikrobnih i antifugalnih efekata droga. 2. 8. Kolokvij. pripremi 3 razne tinkture i izvr{i kontrolu ve} proizvedene 2 ~ajne smjese i 2 sirupa. – Ljekovito bilje i ekologija. – Prirodni uslovi za razvoj ljekovitog bilja. – Razgovor sa pacijentima i vo|enje evidencije davanja stru~nih savjeta. – Stavljanje ljekovitih pripravaka droga u promet. mikroskopija. ISPITIVANJE I KONTROLA LIJEKOVA Vrsta specijalizacije: OSNOVNA Trajanje specijalizacije: 3 godine (36 mjeseci) Plan specijalizacije: TEMATSKA OBLAST MJESTO (INSTITUCIJA) OBAVLJANJA STA@A Farmaceutski fakultet TRAJANJE 1 mjesec 11 mjeseci 2 mjeseca 2 i ½ mjeseci 4 mjeseca 1 mjesec 1 mjesec Uvodni dio . ekstrakata droga i ljekovitih pripravaka. uz nadzor stru~nog lica. Uprava za za{titu zdravlja bilja BiH i Federalni agromediteranski zavod 1 mjesec Upoznavanje sa sredstvima za za{titu ljekovitog i aromati~nog bilja i droga. 7. – Izolacija heretozidne supstance iz biljne droge. 3. Organizacije za proizvodnju i preradu ljekovitog bilja 1 mjesec – Uzgoj i odabiranje ljekovitog bilja koje se mo`e kultivirati. Kolokvij. – Izolacija neheterozidne supstance iz biljne droge. Specijalizant je du`an uraditi farmakognozijsko odre|ivanje najmanje 5 oficijelnih doma}ih i 5 neoficijelnih droga po propisima farmakopeja. specijalizant radi seminarske radove pod rukovodstvom mentora. Istra`ivanje u oblasti ljekovitog bilja i drugih prirodnih ljekovitih sirovina. Agencija za lijekove i medicinska sredstva BiH-Kontrolni laboratorij 3 mjeseca – Analitika droga i ljekovitih pripravaka od droga po propisima farmakopeja i drugih valoriziranih priru~nika. – Samoniklo ljekovito bilje. – Pakovanje i ~uvanje ljekovitih pripravaka. – Gajeno ljekovito bilje. Specijalizant je du`an uraditi najmanje 3 analize ~ajnih smjesa. 7. vodi dnevnik koji na kraju ovjerava {ef apoteke u kojoj je specijalizant radio dio specijalisti~kog sta`a. – Homeopatija. 2 analize eteri~nih ulja i 3 analize ljekovitih pripravaka. – Fitoterapija. – Ljekoviti pripravci. a nakon svake zavr{ene oblasti pola`e kolokvij (ukupno 10 kolokvija). ljekovitih pripravaka i izoliranih supstanci.osnovna teorijska nastava Uvodni dio . Specijalizant u~estvuje u radu u apoteci i biljnoj apoteci. – Dobivanje masnih i eteri~nih ulja. te polaganjem prakti~nog i teoretskog ispita pred Komisijom. 4. na~ini kontrole i odre|ivanje ostatka. Katedra za farmakognoziju i hemiju droga 6 mjeseci – Farmakognozijsko ispitivanje ljekovitog bilja. – Primjena farmakognozijskih. – Doziranje preparata. – Zdravstvena za{tita i automedikacija. – ^uvanje droga i ljekovitih pripravaka po propisima farmakopeja.

unapre|enje postoje}ih i razvoj novih analiti~kih postupaka. – Ulazna kontrola. do odabira i kontrole analiti~kih metoda. – Ambala`a. – Tehnike kromatografije i spektroskopije i ostale instrumentalne tehnike. metodologije i instrumentacije. `ivotni ciklus lijeka od razvoja preko registracije do postregistracijskih aktivnosti. izboru analiti~kih postupaka. – Izbor i upotreba poredbenih tvari. u nastavnim turnusima (ljetni i zimski semestar) po planu koji utvr|uje navedeni fakultet. specijalist ispitivanja i kontrole lijekova jest stru~njak koji: – samostalno provodi sve analiti~ke postupke u laboratoriju za ispitivanje i/ili kontrolu – kvaliteta lijekova i snosi punu odgovornost za svakoga pojedinog saradnika koji mu poma`e u analiti~kom radu. Postmarketin{ko pra}enje lijeka 10. – Operacije talo`enja. – Rukovanje. – promocija zdravlja. 1. istra`ivanje i razvoj u struci i zdravstvu.institut za farmakologiju i toksikologiju Agencija za lijekove i medicinska sredstva BIH Kontrolni Laboratorij Agencija za lijekove i medicinska sredstva BIH Kontrolni Laboratorij Agencija za lijekove i medicinska sredstva BIH Kontrolni Laboratorij Agencija za lijekove i medicinska sredstva BIH Kontrolni Laboratorij ½ mjeseca 6. Informacije o lijekovima SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Medicinski fakultet . Biolo{ki terapeutici 5. 2011. – Ispitivanje kvaliteta reagensa.^etvrtak. – Ekvivalentnost standardnih otopina. te za izobrazbu saradnika. a u dvogodi{njem razdoblju treba prirediti najmanje jednu postersku prezentaciju. – Laboratorijski dnevnik. Sirovine – Aktivne supstance.2. – Knjige zapisa. – Specifikacija. obradu i ~uvanje uzoraka. standardne otopine. – Stabilnost. Osnove pretklini~kog i klini~kog istra`ivanja lijekova u regulatorne svrhe Ukupno sati 15 16 20 15 22 Za pristupanje specijalisti~kom ispitu iz "Ispitivanja i kontrole lijekova". – Izbor dobavlja~a. Cilj: Specijalizanti se osposobljavaju za samostalno izvo|enje svih. . – Priprema radnih standarda. Kontrola kvaliteta prirodnih ljekovitih proizvoda UKUPNO 1 mjesec 3 mjeseca Broj 17 – Strana 145 15 30 20 7 10 15 20 21 15 241 Registracija gotovih lijekova Farmakovigilancija Osiguranje farmaceutske kvalitete Nadzor Specijalisti~ki rad Tokom obavljanja specijalizacije specijalizant je obavezan izu~avati stru~nu literaturu. organizacije rada. odr`avanje kvalitetne razine nalaza.5.3. – Dokumentacija.osnovna teorijska nastava 1 mjesec Osnovna teorijska nastava se provodi iz oblasti: – dono{enje klini~kih odluka. pravilan prijem. rukovanje savremenom analiti~kom opremom. Zakonodavstvo na podru~ju lijekova 2 mjeseca 9. – etika i propisi. 4. Biofarmacija s farmakokinetikom 4. – rukovodi laboratorijem. – Etaloni. – Prijenos i doziranje otopina. 1. – Pakovanje i ozna~avanje. Prirodni produkti u otkrivanju i razvoju lijekova 12. Uvodni dio . Uzorak i uzorkovanje – Statisti~ko uzorkovanje. Reagensi – Specifikacije za reagense. ~uvanje i ozna~avanje reagensa. – Mjerenje.4. Dizajniranje novih lijekova 2. – Upotreba. – Sastavljanje propisa za ispitivanje. Analiti~ka toksikologija 1 mjesec 14. Validacija analiti~kih metoda 1 mjesec 11. ekolo{ke mjere. 1. biolo{ke i fizi~ke poredbene tvari. Savremeni farmaceutski oblici lijekova 7. 1. – Pomo}ne supstance.6. Mjerni ure|aji – Odr`avanje i ba`darenje mjernih ure|aja. opreme i materijala. Po zavr{etku specijalizacije. – Analiti~ki zahtjevi i postupci kontrole kvaliteta. MJERENJA 2 mjeseca MJESTO OBAVLJANJA PRAKTI^NOG RADA: Agencija za lijekove i medicinska sredstva BIH . pufer otopine i volumetrijske otopine. otrovnost. jedanput godi{nje odr`ati stru~no predavanje na stru~nom sastanku u FBiH/BiH. 1. Kontrola kvaliteta lijekova 8. te pobolj{anja postoje}ih i uvo|enje novih postupaka kontrole lijekova. – Zahtjevi u farmakopejama. Prakti~ni rad . – Za{titne mjere pri rukovanju supstancama: sigurnost reakcije. 7.specijalna teorijska nastava 11 mjeseci Popis predmeta s brojem sati aktivne nastave potrebnih za njihovu izvedbu Predmet 1. REAGENSI. Laboratorijske tehnike – ^i{}enje i kalibracija volumetrijskog posu|a. a osobito slo`enijih analiza lijekova. Pretformulacijska ispitivanja 3. specijalizant treba odslu{ati 241 sat teorijskog dijela specijalizacije te polo`iti ispite iz navedenih predmeta. – Postupci ba`darenja. – timski rad. {to podrazumijeva sve radove od planiranja laboratorijskog prostora. – sposobnost sticanja i preno{enja znanja. Biostatistika 13. Tokom specijalizacije treba se razviti kriti~ki stav prema dometima i rizicima kvalitete lijekova. – Provjera na modelima.1.24 mjeseca (21 mjesec + 3 mjeseca za specijalisti~ki rad) UZORCI. – komunikacijske vje{tine. Program specijalizacije: Teoretski dio: 12 mjeseci Uvodni dio . – upravljanja sistemom. – samostalno pu{ta lijekove u promet. filtriranja i su{enja. – Me|uproizvodi. te zna~aju ispitivanja i kontrole kvaliteta lijekova.Kontrolni laboratorij 1. – Sigurnosne mjere. – Provedba ba`darenja. – Uzorkovanje u kontroli proizvodnje i uzorkovanje iz prometa. – Vaganje. Poredbene tvari – Hemijske. Obavlja se na farmaceutskom fakultetu u ukupnom trajanju od 1 mjesec.

– Tehnike predobrade uzorka. – Priprema uzorka za analizu. – Proizvodnja imunolo{kih lijekova. BILJNI LIJEKOVI I HOMEOPATSKI PROIZVODI 1 mjesec MJESTO OBAVLJANJA PRAKTI^NOG RADA: Agencija za lijekove i medicinska sredstva BIH . – Odre|ivanje roka valjanosti.5. – Dokumentacija. – Serumi i vakcine. – Proizvodnja medicinskih proizvoda. – Obilje`ja i zahtjevi kvaliteta.4. – Pronala`enje i pretra`ivanje literature. 7. KONTROLA AKTIVNIH I POMO]NIH SUPSTANCI 2. – Kinetika kemijske reakcije i postojanost. – Dokumentacija. – Analiti~ki postupci. – Sigurnost primjene. GRANI^NI PROIZVODI 0. Mjerenje fizi~kih konstanti – Provedba postupaka. – Uskla|enost tehnolo{kih parametara i me|unarodnih standarda.1 mjesec MJESTO OBAVLJANJA PRAKTI^NOG RADA: Agencija za lijekove i medicinska sredstva BiH . – Nau~ni i stru~ni tekstovi. – Vje`be na modelima. . Dokumentacija. – Dozvoljene granice odstupanja.5 mjeseci MJESTO OBAVLJANJA PRAKTI^NOG RADA: Farmaceutska industrija 2. – Farmaceutski pripravci pod pritiskom. – Dokumentacija.1. KONTROLA KVALITETA LIJEKOVA (GOTOVIH LIJEKOVA I GALENSKIH PRIPRAVAKA) 4 mjeseca MJESTO OBAVLJANJA PRAKTI^NOG RADA: Agencija za lijekove i medicinska sredstva BiH . – Zahtjevi kvaliteta. – Medicinski plinovi. – Pripravci s prilago|enim osloba|anjem.Kontrolni laboratorij – ^vrsti oralni pripravci.Kontrolni laboratorij – Obilje`ja i zahtjevi kvaliteta polaznih sirovina. 4. – Postupci odobravanja. 2011. – Analiti~ke metode i postupci. – Tradicionalni biljni lijekovi. – Kontejneri za lijekove. me|uproizvoda. 2.2. – Farmakopejski propisi. – Zaklju~ivanje na temelju podataka dobivenih mjerenjem. – Uslovi i parametri ispitivanja. – Dokumentacija. – Ispitivanje kompatibilnosti lijek . vrijednosti ili aktivnosti.5 mjeseci MJESTO OBAVLJANJA PRAKTI^NOG RADA: Farmaceutska industrija – Galenska proizvodnja lijekova. – Medicinski pribor i pomagala. – Industrijska proizvodnja lijekova. – Obilje`ja i zahtjevi kvaliteta. – Utvr|ivanje strukture one~i{}enja. – Fitoterapija. izbor metode. – Polu~vrsti pripravci. STABILNOST LJEKOVITIH SUPSTANCI I LIJEKOVA 1 mjesec MJESTO OBAVLJANJA PRAKTI^NOG RADA: Farmaceutska industrija – Informacije proizvo|a~a. MEDICINSKI PROIZVODI 1 mjesec MJESTO OBAVLJANJA PRAKTI^NOG RADA: Agencija za lijekove i medicinska sredstva BiH . – Prosudba podataka. – Analiti~ki postupci. BIOLO[KI LIJEKOVI . – Kontrola kvaliteta. – Pakovanje i ~uvanje uzorka. – Parenteralni pripravci i drugi sterilni pripravci.5 mjeseci MJESTO OBAVLJANJA PRAKTI^NOG RADA: Zavod za javno zdravstvo Federacije BiH i Agencija za sigurnost hrane BiH – Dodaci prehrani.Institut za farmakologiju i toksikologiju – Temeljni izvori informacija. – Mjerenja. – Kontrola kvaliteta. – Osloba|anje aktivne supstance. mjerne pogre{ke.5 mjeseca MJESTO OBAVLJANJA PRAKTI^NOG RADA: Medicinski fakultet . INFORMACIJE O LIJEKOVIMA 0. – Provjera kvaliteta proizvoda. gotovih proizvoda. – Obilje`ja i kontrola kvaliteta proizvoda.Kontrolni laboratorij – Farmaceutski polimeri. KONTROLA KVALITETA PRIMARNOG PAKOVANJA 1 mjesec MJESTO OBAVLJANJA PRAKTI^NOG RADA: Farmaceutska industrija – Materijali za kontejnere.3. 2.primarno pakovanje. Kvantitativni analiti~ki postupci – Odre|ivanja sadr`aja. 2. – Ispitivanja prema ISO standardima. 2. – Radioaktivni pripravci. – Dijagnosti~ka sredstva. – Prilagodbe i zamjene slu`benih metoda. – Ljekoviti flasteri. – Metode priprave. – Analiti~ki postupci. – Elementi dobre proizvo|a~ke prakse. – Otopine i disperzije. – Krv i krvni derivati. – Analiti~ki postupci.Kontrolni laboratorij – Biolo{ki i biotehnolo{ki lijekovi. ^isto}a tvari – Izvori i profili one~i{}enja. – Odlu~ivanje o upotrebi supstanci. – Kriteriji ispitivanja ~isto}e.Broj 17 – Strana 146 SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH ^etvrtak. – Dokumentacija. PROIZVODNJA LIJEKOVA 1. – Karakterizacija. – Postupak odobravanja. Sistemi identifikacije lijekova – Potvrda identiteta. – Bolni~ka proizvodnja lijekova. – Zahtjevi kvaliteta. – Kategorizacija podataka (~lanaka).

– Implementira sve elemente dobre proizvo|a~ke prakse.Kontrolni laboratorij – Ispitivanje i ocjena kvaliteta: ulazna.specijalna teorijska nastava Proizvodnja lijekova Bolni~ka farmacija Galenska proizvodnja Kontrola lijekova Farmaceutski fakultet Broj 17 – Strana 147 2 mjeseca 15 mjeseci 3 mjeseca 3 mjeseca 6 mjeseci 2 mjeseca 1 mjesec 2 mjeseca 2 mjeseca 1 mjesec 1 mjesec REGISTRACIJA GOTOVIH LIJEKOVA 2 mjeseca MJESTO OBAVLJANJA PRAKTI^NOG RADA: Agencija za lijekove i medicinska sredstva BiH . – Povla~enje lijekova. 2011. tehnolo{ke procese i analiti~ke metode. – Dobra proizvo|a~ka praksa. opreme i strojeva. Biolo{ki terapeutici 5. oblikovanje i vrednovanje farmaceutskih oblika. – Vodi brigu o razvoju procesne tehnologije. te ju uvodi u praksu. 7. unos podataka u nacionalnu bazu.osnovna teorijska nastava MJESTO (INSTITUCIJA) OBAVLJANJA STA@A Farmaceutski fakultet TRAJANJE 1 mjesec Farmaceutska industrija Bolnica Galenski laboratorij Agencija za lijekove i medicinska sredstva BiHKontrolni laboratorij Institut za klini~ku farmakologiju Imunolo{ki zavod Institut za inteklektualno vlasni{tvo Institut za geneti~ko in`enjerstvo i biotehnologiju Zavod za transfuzijsku medicinu Federacije BiH Federalno ministarstvo zdravstva Klini~ka farmakologija Imunologija u farmaciji Intelektualno vlasni{tvo Geneti~ko in`enjerstvo i biotehnologija Krv i krvni derivati Farmaceutska legislativa Cilj: Specijalizacija iz farmaceutske tehnologije pro{iruje teoretska i prakti~na znanja farmaceuta iz podru~ja oblikovanja lijekova. – Organizacija i provedba ispitivanja u laboratoriju. koji moraju biti djelotvorni. SPECIJALISTI^KI RAD 3 mjeseca Specijalizant u dogovoru s mentorom utvr|uje podru~je i cilj specijalisti~kog rada. – sposobnost sticanja i preno{enja znanja. u nastavnim turnusima (ljetni i zimski semestar) po planu koji utvr|uje navedeni fakultet. – Prihva}anje izmjena. Po zavr{etku specijalizacije.osnovna teorijska nastava 1 mjesec Osnovna teorijska nastava se provodi iz oblasti: – dono{enje klini~kih odluka. – etika i propisi. – Organizira i rukovodi radom u proizvodnji. – Sadr`aj dokumentacije. – komunikacijske vje{tine. 4. Specijalisti~ki rad mora predstavljati originalnu i izvornu obradu prakti~ne problematike koja doprinosi razvoju farmaceutske struke u podru~ju ispitivanja i kontrole lijekova. Specijalisti~ki rad se izra|uje u pisanom obliku. razvoju ili laboratoriju. – Ocjena dokumentacije. zna~enje. – Informacije za javnost. FARMACEUTSKA TEHNOLOGIJA Vrsta specijalizacije: OSNOVNA Trajanje specijalizacije: 3 godine (36 mjeseci) Plan specijalizacije: TEMATSKA OBLAST Uvodni dio . regulatorna va`nost. – Prijavljivanje i obrade nuspojava.Glavni ured za farmakovigilanciju – Termini. – Vodi brigu o validaciji prostora. – Vodi brigu o nabavi. nadopunjavanju i odr`avanju opreme i pribora. FARMAKOVIGILANCIJA 1 mjesec MJESTO OBAVLJANJA PRAKTI^NOG RADA: Agencija za lijekove i medicinska sredstva BiH . – Uzorkovanje na terenu. Kontrola kakvo}e lijekova Ukupno sati 15 16 20 15 22 15 30 .tehnolo{ke i nadzorne dokumentacije. te osposobljava specijalizanta za dizajniranje. NADZOR 1 mjesec MJESTO OBAVLJANJA PRAKTI^NOG RADA: Agencija za lijekove i medicinska sredstva BiH. – Ocjena dokumentacije. utjecaj na izmjene u sigurnosnim informacijama u sa`etku opisa svojstava lijeka i uputi. te pobolj{ava ve} poznate farmaceutske oblike. SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Uvodni dio . – Periodi~no izvje{tavanje o sigurnosti lijeka. sigurni i kvalitetni. Obavlja se na farmaceutskom fakultetu u ukupnom trajanju od 1 mjesec. Suvremeni farmaceutski oblici lijekova 7. Osnove pretklini~kog i klini~kog istra`ivanja lijekova u regulatorne svrhe 6. postupaka i energenata. Dizajniranje novih lijekova 2. – Bioekvivalencija. – promocija zdravlja. specijalist farmaceutske tehnologije je stru~njak koji: – Samostalno dizajnira uvo|enje novih. – Reklamacije. farmakolo{ko-toksikolo{ka i klini~ka dokumentacija.Kontrolni laboratorij – Organizacija slu`be nadzora nad kvalitetom lijekova u proizvodnji i prometu. Uvodni dio . – Vodi izradu tehni~ko . – upravljanja sistemom.^etvrtak. – timski rad.specijalna teorijska nastava 2 mjeseca Teorijska nastava na Farmaceutskom fakultetu u trajanju od 2 mjeseca prema sljede}em rasporedu: Predmet 1. procesna i zavr{na kontrola. Biofarmacija s farmakokinetikom 4. – Farmaceutska. Pretformulacijska ispitivanja 3. – Zaklju~na ocjena. Uvodni dio . – Korektivne i preventivne radnje. – Izvje{taji stru~njaka. – Vodi brigu o kvaliteti rada i obu~avanju kadrova. zna~aj kodiranja u jedinstvenom {ifrarniku.Kontrolni laboratorij – relevantni va`e}i zakoni i podzakonski akti iz oblasti registracije gotovih lijekova – Registracijski postupci. pretra`ivanje. – Vodi brigu oko pobolj{anja radnih uvjeta i za{tite okoline. – Krivotvoreni lijekovi. – Zaklju~na ocjena kvaliteta. opreme. OSIGURANJE FARMACEUTSKE KVALITETE 1 mjesec MJESTO OBAVLJANJA PRAKTI^NOG RADA: Agencija za lijekove i medicinska sredstva BiH .

Istra`iva~ke metode u farmaceutskoj industriji UKUPNO SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH 20 7 7 10 15 15 20 227 ^etvrtak. – Izrada magistralnih pripravaka. Terapijski sustavi biofarmaceutika 11. istra`ivanjem i rje{avanje odstupanja – Procjena i odobravanje varijacija Institut za klini~ku farmakologiju – Dobra klini~ka praksa (GCP) – Eti~ki komitet (Helsin{ka deklaracija) – Uloga sponozora u klini~kom ispitivanju – Monitoring klini~kih ispitivanja – Farmakovigilanca Imunolo{ki zavod – Imunoterapija – Savremene metode pripreme imunolo{kih preparata – Vakcine – Inaktivne. masti.Broj 17 – Strana 148 8. `ive. kontrola i primjena – One~i{}enja – Validacija analiti~kih metoda – Registracija dokumentacije i njena procjena – Postupak i ocjena rezultata laboratorijskog ispitivanja lijekova – Uo~avanje. Prirodni produkti u otkrivanju i razvoju lijekova 13. konjugirane vakcine. Postmarkenti{ko pra}enje lijeka 10.Kontrolni laboratorij – Odobravanje lijekova za promet – Dobra laboratorijska praksa (GLP) – Farmakopeje – OMLC mre`a laboratorija – Fizi~kohemijske i mikrobiolo{ke metode ispitivanja lijekova – Specifikacije – Standardi.dodatni patent certifikat (ekskluzivnost) – Pretra`ivanje patenata Institut za geneti~ko in`enjerstvo i biotehnologiju – Biotehnologija i geneti~ki in`injering – Tipovi terapeutskih protein proizvoda – Rekombinantna DNA tehnologija – Genska terapija – Farmakogenetika – Farmakogenomika Zavod za transfuzijsku medicinu Federacije BiH – Krv i krvni derivati – metode i tehnike uzimanja i ~uvanja krvi – proizvodnja derivata krvi i pribora za transfuziju – ~uvanje i uskladi{tenje krvi. Razvoj generi~kih lijekova 14. proizvodnje i odobravanja lijekova za promet) – Pakovni materijali Bolni~ka farmacija – Medicinska pomagala – Zakon o lijekovima i medicinskim sredstvima – klasifikacija – Infuzione otopine – Inkopatibilnost lijekova u infuzionim otopinama – Parenteralna prehrana – Oftalmi~ki proizvodi – Rukovanje i priprema citostatika – Rukovanje i priprema radiofarmaka Ra~unanje individulanih potreba pacijenata neonatologija. Agencija za lijekove i medicinska sredstva BiH . 7. hidroliza. Zakonodavstvo na podru~ju lijekova 9. – Kontrola i nadzor nad proizvodnjom i prometom galenskih i magistralnih pripravaka. pedijatrija i odrasli Galenski laboratorij – Izrada galenskih pripravaka – Polu~vrsti pripravci. krvnih derivate – vo|enje dokumentacije o proizvodnji i kontroli – . – Ljekoviti oblici droga. fotostabilnost – tehnike stabilizacije Farmaceutski oblici i formuliranje lijekova – Aktive i pomo}ne supstance – ^vrste oralne forme – tablete – kapsule – Lijekovi sa modificiranim osloba|anjem – Procesna kontrola kvaliteta – Topikalna apsorpcija i topikalni farmaceutski sistemi – kreme. rekombinantne vektor vakcine – Proizvodnja vakcina s antigenim supstancama za stvaranje specifi~nog aktivnog imuniteta i antitoksina iz nativnog seruma za neutralizaciju homolognih toksina (teku}i i liofilizirani) – Serumi i antiserumi – Imunogenicitet Institut za intelektualno vlasni{tvo – Patent i intelektualna svojina – Postupak dodjele patenta – Zahtjevi patentibilnosti – Kr{enje patenta – Hatch Waxman zakon – SPC . dokumentiranje. emulzije – topikalni sterilni proizvodi – Parenteralni lijekovi – parenteralna aplikacija i vrste injekcija – GMP uslovi za proizvodnju injekcija – voda za injekcije – pirogeni – metode sterilizacije i sterilnost – liofilizacija – Antibiotici (specifi~ni proizvodni uslovi) – Oftalmi~ki proizvodi – Biotehnolo{ki lijekovi – Biolo{ki sli~ni lijekovi (regulatorni aspect razvoja. – Rektalni farmaceutski oblici: ~epi}i. gelovi – supozitorije – suspenzije. 2011. Farmaceutska industrija 15 mjeseci Razvoj lijekova – `ivotni ciklus inovativnih lijekova – `ivotni ciklus generi~kih lijekova – predformulacijska istra`ivanja – fizi~ka farmacija – tehnike optimiziranja farmaceutskih formulacija i procesa Sistem kvaliteta u farmaceutskoj industriji – Dobra proizvo|a~ka praksa (GMP) – Dobra praksa automatizacije (GAMP) – Procesna tehnolo{ka kontrola (PAT) – Dizajn kvaliteta (QbD) – Scale up – Transfer tehnologije – Validacija proizvodnih procesa – Varijacije (change control) Biofarmacija – biofarmaceutska klasifikacija (BCS) – in vitro ispitivanje lijekova (dissolution) – IVIVC (in vitro in vivo korelacija) – Bioraspolo`ivost/bioekvivalentnost Hemijska kinetika i stabilnost lijekova – mehanizam degradacije – kinetika stabilnosti lijekova – oksidacija. Validacija analiti~kih metoda 12. – Teku}i pripravci. 4. reagensi. toksoidi.

primjenom razli~itih otapala i na druge na~ine. – Pravilan prijem. a nakon svake zavr{ene oblasti specijalizant pola`e kolokvij (ukupno 6 kolokvija). – Procjena rizika od djelovanja toksi~nih supstanci. Specijalni dio u trajanju od 7 mjeseci sa sljede}im programom: – Klasi~ne i instrumentalne analiti~ke metode koje se koriste za identifikaciju toksi~nih materija i njihovih metabolita u biolo{kom materijalu. – Uzimanje uzoraka za analizu. – Otrovno bilje. Obavlja se na farmaceutskom fakultetu u ukupnom trajanju od 1 mjesec. hrane i dr. – Provo|enje sistematske izolacije. spektroskopske i kromatografske metode. od toga 33 mjeseca na nau~no-obrazovnim i stru~nim institucijama koje ispunjavaju propisane uvjete*. – Toksikologija `ivotne i radne sredine.osnovna teorijska Farmaceutski fakultet nastava Organizovana nastava Farmaceutski fakultet TEMATSKA OBLAST Klini~ka toksikologija Otrovanja Toksikologija `ivotne sredine Ispitivanje kvaliteta hrane i vode za pi}e Kvaliteta vode za pi}e u vodovodu Laboratorijska dijagnostika Univerzitetsko-klini~ke bolnice Centar za otrovanja zavodi za javno zdravstvo zavodi za javno zdravstvo Laboratorij u vodovodu Zavod za medicinu rada TRAJANJE 1 mjesec 7 mjeseci 7 mjeseci 1 mjesec 2 mjeseca 2 mjeseca 2 mjeseca 2 mjeseca 1 mjesec 2 mjeseca 2 mjeseca 4 mjeseca 3 mjeseca Sudska medicina u toksikologiji Institut za sudsku medicinu medicinskog fakulteta Kriminalisti~ka tehnika Laboratorij za kriminalisti~ku tehniku MUP-a Akcidentne situacije i vojna Federalna ili kantonalna toksikologija uprava civilne za{tite Odsjek za hemijska i Toksikologija s higijenom radne sredine . – Zakonski propisi o hemijskim supstancama. spektroskopskim i hromatografskim metodama. identifikacije i odre|ivanja toksi~nih materija. uklju~uju}i odre|ivanje aktivnosti acetilholin esteraze. uzorcima atmosfere. – promocija zdravlja. a tri preostala mjeseca ~ini godi{nji odmor. hrane i dr. holin esteraze. seminara. toksi~nim supstancama i toksi~nom otpadu. 7. – etika i propisi. na~ini identifikacije. SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 17 – Strana 149 Farmaceutska legislativa (Federalno ministarstvo zdravstva) – Zakon o lijekovima i medicinskim sredstvima – pravilnik o registraciji lijekova – pravilnik o GMP (dobra proizvo|a~ka praksa) – Agencija za lijekove i medicinska sredstva BIH – ICH (Me|unarodna konferencija o harmonizaciji) – EMEA (Evropska agencija za lijekove) – FDA (Agencija za lijekove i hranu USA) TOKSIKOLO[KA HEMIJA Vrsta specijalizacije: OSNOVNA Trajanje specijalizacije: 3 godine (36 mjeseci) Plan specijalizacije: MJESTO (INSTITUCIJA) OBAVLJANJA STA@A Uvodni dio . Tokom usavr{avanja na Farmaceutskom fakultetu. – sposobnost sticanja i preno{enja znanja. odre|ivanje anionskog i osmolskog procjepa i dr.osnovna teorijska nastava 1 mjesec Osnovna teorijska nastava se provodi iz oblasti: – dono{enje klini~kih odluka.analiza toksikolo{ka vje{ta~enja pri narkotika i te{kih metala Federalnoj upravi policije Godi{nji odmori Specijalizacija iz toksikolo{ke hemije je postdiplomski proces usavr{avanja magistara farmacije u kojem specijalizant pro{iruje postoje}a i sti~e nova znanja i vje{tine. klasi~nih hemijskih metoda. obradu i ~uvanje uzoraka. – Metode ekstrakcije uzorka iz biolo{kog materijala vode. – Toksikologija ishrane. vode. Specijalizacija obuhvata: 1. – Toksikologija bojnih otrova. Specijalizacija traje 36 mjeseci. – Dobra laboratorijska praksa i dobra kontrolna laboratorijska praksa. Centar za otrovanja 1 mjesec – Organizacija i rad centra za otrovanja. – komunikacijske vje{tine. te razvoj novih analiti~kih postupaka. a nakon svake zavr{ene oblasti pola`e kolokvij (ukupno 12 kolokvija).^etvrtak. Organizirana nastava za specijalizante na Farmaceutskom fakultetu u trajanju od 8 mjeseci se provodi u obliku predavanja. U ovo su uklju~ene klasi~ne volumetrijske i gravimetrijske metode. – upravljanja sistemom. – Pra}enje prijema i toka tretmana intoksiciranih pacijenata. – Ovladavanje osnovnim biohemijskim analizama koje se koriste u klini~koj toksikologiji. – Primjena savremenih instrumentalnih analiti~kih metoda. – Ocjena i unapre|enje postoje}ih. specijalizant se osposobljava za: – Usvajanje dobre laboratorijske prakse i dobre kontrolne laboratorijske prakse. – Rad na imunohemijskim metodama za odre|ivanje koncentracije lijekova i toksi~nih materija u tjelesnim te~nostima. 2011. Organizirana nastava obuhvata sljede}i program: Uvodni dio . u nastavnim turnusima (ljetni i zimski semestar) po planu koji utvr|uje navedeni fakultet. od toga 12 mjeseci na Farmaceutskom fakultetu. – Primjena zakonskih propisa i izrada dokumentacije za stavljanje u promet toksi~nih supstanci. . specijalizant radi seminarske radove pod rukovodstvom mentora. – Rad u hematolo{koj laboratoriji na identifikaciji najzna~ajnijih biomarkera trovanja olovom i te{kim metalima. njihovih metabolita i toksi~nih materija iz tjelesnih te~nosti. – Toksikologija sredstava koja se zloupotrebljavaju za u`ivanje. Univerzitetsko-klini~ke bolnice 7 mjeseci – Rad u toksikolo{koj laboratoriji u sklopu biohemijske laboratorije i laboratorijsko pra}enje lijekova u terapiji. – Izolacija lijekova. – Odabrana poglavlja iz toksikologije i toksikokinetike. – timski rad. Specijalizacija se izvodi 33 mjeseca. biolo{kih metoda i odre|enih biohemijskih analiza bitnih za procjenu izlo`enosti toksi~nim materijama. a ostatak vremena je predvi|en za individualno usavr{avanje kandidata pod nadzorom mentora. njihovih metabolita ili odgovaraju}ih biomarkera ekspozicije i djelovanja. Tokom usavr{avanja. – Imunohemijske metode koje se koriste u toksikologiji. Tri mjeseca su predvi|ena za godi{nji odmor. vje`bi i individualnog rada s mentorom. Mentoru je prepu{teno da u dogovoru sa kandidatom odabere dodatno usavr{avanje u u`im podru~jima na kojima }e specijalizant raditi. na ~vrstim adsorbensima. – Statisti~ko vrednovanje rezultata i metode validacije. imunohemijskih metoda. Rad u klini~kom centru uklju~uje izradu seminarskih radova. elektrokemijske metode. 4.

. – Rad se zavr{ava sa dva kolokvija. Rad u laboratoriji vodovoda 2 mjeseca – Zakonski propisi o kvalitetu vode za pi}e. – Odre|ivanje te{kih metala u biolo{kom materijalu i biomarkera djelovanja izlaganja te{kim metalima. – Ispitivanje tragova insekticida. uzimanje uzoraka lebde}ih ~estica iz atmosfere na radnom mjestu. – Ispitivanje prisustva te{kih metala u hrani. na daphnia magna i drugim `ivotinjskim vrstama. Rad se zavr{ava sa dva kolokvija. – Procjena ugro`enosti radnika na radnom mjestu. Kori{tenje baza podataka i drugih izvora informacija u savjetovanju zdravstvenih radnika i pacijenata u vezi otrovanja. – Redovni i periodi~ni pregled vode za pi}e. Odre|ivanje biomarkera izlo`enosti te{kim metalima.osnovna teorijska nastava Teoretska nastava Klini~ka biohemijska diagnostika Hematolo{ka laboratorijska dijagnostika MJESTO (INSTITUCIJA) OBAVLJANJA STA@A Farmaceutski fakultet Farmaceutski fakultet Katedra za biohemiju farmaceutskog fakulteta Hematolo{ki laboratorij Zavod za transfuzijsku medicinu Federacije Bosne i Hercegovine Zavod za imunologiju Mikrobiolo{ki laboratorij TRAJANJE MJESECI 1 5 18 51 2 1 3 Imunolo{ka dijagnostika Mikrobiologija i parazitologija Godi{nji odmori Specijalizacija iz medicinske biohemije za magistre farmacije je postdiplomski proces usavr{avanja magistara farmacije kroz koji specijalizant pro{iruje postoje}e i sti~e nova znanja i vje{tine. Rad u laboratoriji Zavoda za medicinu rada 2 mjeseca – Upoznavanje sa sistemom i organizacijom medicine rada.laboratorij za ispitivanje kvaliteta hrane i vode za pi}e 2 mjeseca Zakonski propisi koji se odnose na zdravstvenu ispravnost prehrambenih proizvoda i maksimalno dozvoljeni sadr`aj toksi~nih supstanci. – Uzimanje uzoraka atmosfere na radnom mjestu. – Postojani organski polutanti u `ivotnoj sredini. atmosfera). rad sa indikatorskim cjev~icama i drugim mobilnim detektorskim sistemima. Teoretska organizirana nastava . – Primjena indikatorskih cjev~ica i terenskih kompleta za brzu identifikaciju toksi~nih supstanci i bojnih otrova. Toksikologija `ivotne sredine 2 mjeseca – Ovladavanje biolo{kim testovima i prakti~no izvo|enje biolo{kih testova na akutnu i hroni~nu toksi~nost primjenom testova na mikroorganizmima. – Odre|ivanje biomarkera djelovanja bojnih otrova i toksi~nih supstanci u biolo{kom materijalu. herbicida i fungicida u prehrambenim proizvodima kromatografskim i imunohemijskim metodama. – Odre|ivanje karbon monoksida i karboksihemoglobina u krvi. – Interpretacija rezultata i davanje stru~nog mi{ljenja u slu~aju trovanja te{kim metalima. – Osiguranje kvaliteta rada u laboratoriji. Rad u laboratoriji za kriminalisti~ku tehniku MUP-a 2 mjeseca – Analiza narkotika i nedozvoljenih sredstava u zaplijenjenom materijalu i biljnom materijalu. 7. voda. Rad na Institutu za sudsku medicinu medicinskog fakulteta 1 mjesec – Upoznavanje sa na~inom uzimanja post mortem materijala i slanjem na toksikolo{ku analizu. – Metode procjene rizika. – Ocjena i pobolj{anje postoje}ih metoda ispitivanja i uvo|enje novih metoda.Broj 17 – Strana 150 – SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH – ^etvrtak. Rad se zavr{ava sa tri kolokvija. Rad se zavr{ava sa dva kolokvija. – Uzimanje uzoraka iz `ivotne sredine (zemlja. – Procjena nalaza i pisanje mi{ljenja o eventualnim letalnim ishodima koji su posljedica djelovanja toksi~nih supstanci. – Priprema uzorka za ispitivanje organskih polutanata. mulj. specijaliziranim institucijama. – Odre|ivanje te{kih metala u vodi za pi}e metodom atomske apsorpcione spektroskopije. lakohlapivih supstanci i pesticida u vodi za pi}e. kandidati se osposobljavaju u. Kolokvij. Akcidentne situacije i vojna toksikologija 2 mjeseca – Upoznavanje sa metodama i postupcima rada u akcidentnim situacijama i havarijima u industriji i sl. Odre|ivanje narkotika i nedozvoljenih sredstava u biolo{kom materijalu kromatografskim i imunohemijskim metodama. MEDICINSKA BIOHEMIJA Vrsta specijalizacije: OSNOVNA Trajanje specijalizacije: 3 godine (36 mjeseci) Plan specijalizacije: TEMATSKA OBLAST Uvodni dio . organskim otapalima i dr. – Uzimanje uzoraka tjelesnih te~nosti. Kolokvij. – Odre|ivanje toksi~nih plinova u atmosferi na radnom mjestu. – Interpretacija rezultata i priprema izvje{taja za sudske i policijske organe. 2011. – Procjena rezultata analiza i pisanje nalaza. Tokom usavr{avanja specijalizant se osposobljava za: – Samostalno izvo|enje analiti~kih postupaka u klini~kim laboratorijama. a za prakti~ni rad. – Redovni godi{nji pregledi i povremeni pregledi radnika. Rad u Odsjeku za hemijska i toksikolo{ka vje{ta~enja pri Federalnoj upravi policije: Analiza narkotika i te{kih metala 4 mjeseca – Upoznavanje sa metodama i postupcima rada u slu~aju analize post mortem materijala u sumnji na trovanje narkoticima. Rad u federalnim ili kantonalnim zavodima za javno zdravstvo . – Odre|ivanje organskih polutanata i pesticida u vodi za pi}e spektroskopskim i kromatografskim metodama. – Identifikacija odre|ivanje sadr`aja narkotika u tjelesnim teku}inama kod `ivih pacijenata i u post mortem materijalu. Specijalizacija traje 36 mjeseci i odvija se na nau~no-obrazovnim i stru~nim institucijama koje ispunjavaju propisane uvjete. za pojedine oblasti. – Ispitivanje prisustva mikotoksina u prehrambenim proizvodima imunohemijskim i kromatografskim metodama. – Uzimanje uzoraka vode. 4. – Interpretaciju rezultata i u~e{}e u izboru programa dijagnosti~kih pretraga. Teoretski dio nastave za kandidate odvija se na Farmaceutskom fakultetu Univerziteta u Sarajevu. – Odre|ivanje etanola u tjelesnim te~nostima. Rad se zavr{ava sa tri kolokvija. Rad se zavr{ava sa dva kolokvija. – Uzimanje uzoraka hrane i pi}a i inspekcijski nadzor nad uvozom i prometom prehrambenih proizvoda. Rad se zavr{ava sa dva kolokvija.

ozmometrija. dijagnosti~ki zna~aj i analitika. amnionske teku}ine. Iz navedene oblasti pola`u se tri kolokvija. fruktozamin. neoplazija. punktata. Program obuhvata sljede}e oblasti: – Osnovne laboratorijske pretrage u hematologiji. – Autoanalizatori. – etika i propisi. radionica i individualnog rada sa mentorom. jetre. hromatografske tehnike. Dva kolokvija odnose se na program hematologije. avidnost. proto~na citometrija. – Dijagnostika virusnih infekcija. Iz navedenih oblasti predvi|en je jedan kolokvij. vrste analiza. dobra laboratorijska praksa. – Mogu}e interference u biohemijskim analizama. GTT. u trajanju od 18 mjeseci odvija se u okviru Katedre za biohemiju farmaceutskog fakulteta i obuhvata sljede}e oblasti: – Pretrage urina (sediment. Specijalni dio 5 mjeseci Ovaj oblik nastave za specijalizante magistre farmacije odvija se na Farmaceutskom fakultetu i traje pet mjeseci. Specijalna podru~ja hematolo{ke laboratorijske dijagnostike 6 mjeseci Pet mjeseci (5 mjeseci) planirano je da kandidat provede u hematolo{kom laboratoriju i jedan (1) mjesec na Zavodu za transfuzijsku medicinu Federacije Bosne i Hercegovine.terapeutski monitoring lijekova. Specijalna podru~ja imunolo{ke dijagnostike 2 mjeseca Ovaj dio specijalizacije odvija se u Zavodu za imunologiju i obuhvata: – Pretrage vezane za ocjenu statusa imunog odgovora. . unakrsna reaktivnost.primjena. – Bolesti i pretrage crvene krvne loze. lan~ana reakcija polimeraze). – Preanaliti~ke i analiti~ke gre{ke: statistika u klini~ko biohemijskim laboratorijama. – Laboratorijska etika u klini~koj biohemiji. – Voda i elektroliti. kalibracija. amino kiseline). – Priprema materijala za laboratorijske mikrobiolo{ke pretrage. – Diferencijalna krvna slika. hemoglobin. urin. fluorimetrija. – Priprema i kontrola pripravaka krvi na antigene i antitijela hepatitisa i HIV-a. – Validacija metoda. poliklonalna antitijela. Predvi|ena su tri kolokvija vezana za gore navedene tematske cjeline. tumorski markeri . – Analitika nukleinskih kiselina. – Priprema i izrada reagenasa. odre|ivanje krioglobulina. dijabetes. likvor. reumatskih faktora. SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH – – – – Broj 17 – Strana 151 Uvodni dio . – Kvantitativne analize na urinu (hormoni. – timski rad. izvore preanaliti~kih i analiti~kih gre{aka. crijeva. – Detekcija autoantitijela. skrining. a jedan na program koji se odvija na Zavodu za transfuzijsku medicinu Federacije Bosne i Hercegovine. – Genotipizacija u farmakogenetici. – promocija zdravlja. afinitet. U sklopu programa slu{aju se: – Laboratorijske tehnike koje se primjenjuju u klini~ko biohemijskim laboratorijama sa specijalnim osvrtom na odre|ivanje specifi~nih analita (separacione metode. Podru~je klini~ko biohemijske dijagnostike 18 mjeseci Prakti~ni rad kandidata. u nastavnim turnusima (ljetni i zimski semestar) po planu koji utvr|uje navedeni fakultet. Tokom svog usavr{avanja. – Funkcija komplementa: pojmovi. biohemijski analizatori. refraktometrija. eksudati.dijagnosti~ki zna~aj i analitika. celularni imunitet. – Enzimi. zna~aj i odre|ivanje. AIDS-a. Provodi se u obliku seminara. – Odabrana poglavlja iz imunohemije. – Iz navedene oblasti pola`e se jedan kolokvij. te molekularne dijagnostike i njene primjene u klini~kim laboratorijama. 2011. 7. specijalizant radi i seminarske radove pod rukovodstvom mentora i nakon pojedina~nih oblasti u dogovoru sa mentorom pola`e kolokvij. – Transfuziolo{ko lije~enje i ne`eljene postinfuzijske reakcije. spektrofotometrija. uloga geneti~kih markera u laboratorijskoj dijagnostici. – Konzerviranje krvi. ispitivanje citotoksi~nosti leukocita. hemostaza. – Vitamini. – Humoralni imunitet. dijagnosti~ki zna~aj i analitika. turbidimetrija. – upravljanja sistemom. borelije. HbA1c. Specijalna podru~ja mikrobiologije i parazitologije 1 mjesec Ovaj dio specijalizacije odvija se u Mikrobiolo{kom laboratoriju i odvija se prema sljede}em programu: – Metode sterilizacije i dezinfekcije. citolo{ki pregledi. dijagnosti~ki zna~aj i analitika. predavanja. konduktometrija. pulovi. skrining. – Testovi za ispitivanje funkcije bubrega. – Hormoni.analitika i dijagnosti~ki zna~aj. – Odabrana poglavlja iz klini~ke biohemije . bolesti i pretrage bijele krvne loze. Odre|ivanje lipida i lipoproteina i njihov dijagnosti~ki zna~aj. kostiju. – komunikacijske vje{tine. – Priprema standarda. – Porfirini. – Imunofenotipizacija }elija hematopoetskog sistema. kontrolni materijal. transudati. – Priprema uzoraka (krv. – Pojam konstantna i proporcionalna gre{ka. Anliza gasova u krvi. – Biolo{ke varijacije. suha hemija. nefelometrija. – Kontrola antikoagulantne terapije. dijagnosti~ki zna~aj. pojam refrentna i normalna vrijednost. – Dijagnostika hepatitisa. Odre|ivanje ukupnih proteina. Obavlja se na farmaceutskom fakultetu u ukupnom trajanju od 1 mjesec. elektorforeza. 4. – Odre|ivanje glukoze u plazmi. plinski analizatori. NPN spojevi . Tokom rada u specijaliziranim laboratorijima. PCR. gu{tera~e. amnionska teku}ina). srca. – Primjena molekularne dijagnostike u klini~ko biohemijskim laboratorijama. fizikalni pregled. zloupotreba lijekova. hemijski. – Uro|ene mane. – Odre|ivanje krvnih grupa. – Imunohematolo{ka ispitivanja. – Pretrage likvora. ispitivanje ABS-a urina). derivati i metaboliti. – Urinokulture. kontrola kvaliteta. Program se uglavnom odnosi na primjenu laboratorijskih tehnika i principa u sklopu klini~ko biohemijske dijagnostike sa osvrtom na interpretaciju rezultsta.osnovna teorijska nastava 1 mjesec Osnovna teorijska nastava se provodi iz oblasti: – dono{enje klini~kih odluka. mikroalbuminurija. monoklonalna. imunofiksacija.^etvrtak. metaboliti. konjugati . denzitometrija. urinu i likvoru. funkcionalni testovi glomeruli i tubuli. specijalizant pola`e kolokvij iz svake navedene oblasti. – Antitijela kao biohemijski reagensi. – Mikrobiolo{ke i biohemijske karakteristike naj~e{}ih uzro~nika zaraznih bolesti. pretrage za ocjenu eritropoeze. a obuhvata i izabrana poglavlja iz klini~ke biohemije. primjena u laboratorijama. AAS. – sposobnost sticanja i preno{enja znanja.

seminara. – Odabrana poglavlja iz biohemije lijekova. biohemijski laboratorij Registracija i kontrola lijekova Agencija za lijekove i medicinska sredstva BIHKontrolni laboratorij Krv. – Odabrana poglavlja iz farmakokinetike i klini~ke farmakokinetike. specijalizant pola`e kolokvij (ukupono 4 kolokvija). – Metabolizam stranih supstanci i lijekova.Broj 17 – Strana 152 SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH ^etvrtak. – Osnove statistike. seminari. 4. a ostatak vremena predvi|en je za individualno usavr{avanje kandidata pod nadzorom mentora. – promocija zdravlja. KLINI^KA FARMACIJA Vrsta specijalizacije: OSNOVNA Trajanje specijalizacije: 3 godine (36 mjeseci) Plan specijalizacije: MJESTO (INSTITUCIJA) OBAVLJANJA STA@A Uvodni dio . – Odre|ivanje terapijskih doza za pojedinog pacijenta kod primjene supstanci male terapijske {irine. – U~e{}e u izradi klini~kih lista lijekova. – Informiranje pacijenta i priprema za sudjelovanje u terapiji. Mentoru je prepu{teno da u dogovoru sa kandidatom odabere dodatno usavr{avanje u u`im podru~jima na kojima }e specijalizant raditi. od toga 11 mjeseci na Farmaceutskom fakultetu. – Anamneza primjene lijekova. hirur{ke klinike. – Asortiman lijekova i farmakoterapijska doktrina.osnovna teorijska Farmaceutski fakultet nastava Organizovana nastava: Farmaceutski fakultet predavanja. Nakon zavr{ene svake oblasti. – Usvajanje dobre klini~ke prakse. rad na klinikama: pedijatrija. Rad se zavr{ava kolokvijem iz navedenih oblasti (ukupno 4 kolokvija). – U~e{}e u izboru optimalne terapije i savjetovanje ljekara pri upotrebi lijekova. – etika i propisi. Rad se zavr{ava kolokvijem iz navedenih oblasti (ukupno 2 kolokvija). interne klinike. Univerzitetsko-klini~ka bolnica Institut za klini~ku farmakologiju 4 mjeseca – Odabrana poglavlja iz farmakoterapije. klini~ka apoteka Klini~ka farmakologija Univerzitetsko-klini~ka bolnica. klini~ka farmakologija Primjena lijekova u klini~koj Univerzitetsko-klini~ka praksi bolnica. a preostala 3 mjeseca obuhvataju godi{nji odmor. – Usvajanje znanja o farmakokinetici i bioekvivalenciji lijekova. – Timski rad sa ostalim zdravstvenim radnicima i savjetovanje u izboru najbolje terapije za svakog pojedinog bolesnika. Specijalizacija traje 36 mjeseci. – Odabrana poglavlja iz farmakoekonomike. Specijalizacija se obavlja 33 mjeseca. 2011. u nastavnim turnusima (ljetni i zimski semestar) po planu koji utvr|uje navedeni fakultet. – Nadzor priprave lijeka za pojedinog pacijenta i nadzor pravilne upotrebe lijeka. – Informatika u farmaciji. – Enteralna i parenteralna prehrana. – timski rad. Specijalizacija obuhvata: Organizirana nastava za specijalizante na Farmaceutskom fakultetu u trajanju od 11 mjeseci provodi se u obliku predavanja. – Farmakovigilancija.osnovna teorijska nastava 1 mjesec Osnovna teorijska nastava se provodi iz oblasti: – dono{enje klini~kih odluka. Organizirana nastava iz oblasti farmakologije obuhvata sljede}i program: – Biofarmaceutske osobine lijekova. a nakon svake zavr{ene oblasti pola`e kolokvij (ukupno 10 kolokvija). krvni derivati i pripravci iz Zavod za transfuzijsku krvi medicinu Federacije Bosne i Hercegovine Godi{nji odmori TEMATSKA OBLAST UKUPNO TRAJANJE MJESECI 1 10 4 4 3 6 3 1 1 3 36 Specijalizacija iz Klini~ke farmacije je postdiplomski proces usavr{avanja magistara farmacije u kojem specijalizant pro{iruje postoje}a i sti~e nova znanja i vje{tine. klini~ka farmakologija 3 mjeseca – U~e{}e u radu komisije za lijekove univerzitetsko-klini~ke bolnice. gerijatrija. – Izrada dokumentacije koja se odnosi na evaluaciju i optimizaciju primjene lijekova kod pojedinog pacijenta. infektivna klinika. 7. dermatologija. klini~ka apoteka 4 mjeseca – Aplikacija lijekova individualnim doziranim pripravcima. – Ure|ivanje i spre~avanje dvojne medikacije. specijalne vje`be Farmakologija. – Imunohemijske metode za odre|ivanje lijekova u tjelesnim te~nostima. – upravljanja sistemom. – Odabrana poglavlja prirodnih ljekovitih sirovina i lijekova prirodnog porijekla. specijalizant se osposobljava za: – Usvajanje dobre apotekarske prakse. – Interakcije lijekova. od toga 33 mjeseca na nau~no-obrazovnim i stru~nim institucijama koje ispunjavanju propisane uslove. specijalizant radi seminarske radove pod rukovodstvom mentora. Univerzitetsko-klini~ka bolnica rad na klinikama: pedijatrija. – Priprema parenteralnih otopina za individualnu opskrbu pacijenta. Tokom usavr{avanja na Farmaceutskom fakultetu. interne klinike 6 mjeseci – (gastroenterologija. – Instrumentalne metode koje se koriste u farmakokinetskim ispitivanjima i odre|ivanjima stranih supstanci i matabolita u tjelesnim te~nostima. – neuropsihijatrija. . Tokom usavr{avanja. – Optimiziranje ekonomi~nosti terapije. Univerzitetsko-klini~ka bolnica. kadriologija). Univerzitetsko-klini~ka bolnica. – Patobiohemijski mehanizmi i modeli. – Validacija analiti~kih metoda i postupaka. Uvodni dio . – Spre~avanje mogu}ih interakcija i ne`eljenih djelovanja lijekova. Institut za klini~ku farmakologiju Rad u bolni~koj apoteci Univerzitetsko-klini~ka bolnica. klini~ka Univerzitetsko-klini~ka farmakologija i toksikologija bolnica. specijalnih vje`bi i individualnog rada sa mentorom. – sposobnost sticanja i preno{enja znanja. – komunikacijske vje{tine. hirur{ke klinike Biohemijske analize primjene Univerzitetsko-klini~ka lijekova bolnica. Obavlja se na farmaceutskom fakultetu u ukupnom trajanju od 1 mjesec. – U~e{}e u klini~kom ispitivanju lijekova. – U~e{}e u klini~kom ispitivanju lijekova i bioekvivalencije lijekova. nefrologija.

– Ocjenu i unapre|enje postoje}ih. pesticidi i drugi kontaminanti) Osnove statistike Procjena i analiza rizika Legislativa u oblasti hrane UKUPNO Ukupno sati 5 20 15 15 15 25 15 15 10 30 15 35 15 230 6 6 1 2 3 Plan specijalizacije: – Teorijski dio: 12 mjeseci (uklju~uju}i godi{nji odmor). 1. pi}a. 7. obradu i ~uvanje uzoraka prehrambenih proizvoda (hrane. na osnove odre|ene koncentracije lijeka u krvi.osnovna teorijska nastava 1 mjesec Osnovna teorijska nastava se provodi iz oblasti: – dono{enje klini~kih odluka. – promocija zdravlja. Cilj: Specijalizanti se osposobljavaju za: . ukupno 3 kolokvija). Rad se zavr{ava kolokvijem iz navedenih oblasti (ukupno 3 kolokvija). – Pra}enje odgovora pacijenta na terapiju u odnosu na primjenjenu dozu. – Prepoznavanje manifestacija sporednih ili toksi~nih djelovanja. – SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH – Broj 17 – Strana 153 Primjena dobre farmaceutske prakse na klini~kim odjelima. nekoj od internih klinika i nekoj od hirur{kih klinika (po izboru mentora. mikotoksini. – Medicinska oprema. – etika i propisi. – Rukovodi laboratorijem za ispitivanje `ive`nih namirnica i predmeta op}e upotrebe (planiranje laboratorijskog prostora. te{ki metali. – Prepoznavanje mogu}ih farmaceutskih. Rad na klinikama se zavr{ava kolokvijem na pedijatriji. – Standardni operacioni postupci. – Utvr|ivanje optimalne doze. farmakokinetskih i farmakodinamskih interakcija i njihovo uklanjanje. krvni derivati i pripravci iz krvi. 2011. – Prakti~ni rad: 24 mjeseca (21 mjesec + 3 mjeseca za specijalisti~ki rad). Zavod za transfuzijsku medicinu Federacije BiH 1 mjesec – Krv. – komunikacijske vje{tine. Funkcionalna hrana. EKO hrana. u nastavnim turnusima (ljetni i zimski semestar) po planu koji utvr|uje navedeni fakultet. Po zavr{etku specijalizacije. – upravljanja sistemom. pobolj{anja postoje}ih i uvo|enje novih metoda ispitivanja) i snosi odgovornost za ostale saradnike u laboratoriju. hormoni. Univerzitetsko-klini~ka bolnica. vodi za pi}e i predmetima op}e upotrebe Upoznavanje sa sistemom osiguranja sigurnosti hrane (HACCP) Legislativa u oblasti hrane i analiza rizika Specijalisti~ki rad MJESTO OBAVLJANJA STA@A Farmaceutski fakultet Farmaceutski fakultet zavodi za javno zdravstvo zavodi za javno zdravstvo Zavod za javno zdravstvo Federacije BiH Prehrambena industrija Agencija za sigurnost hrane BiH Farmaceutski fakultet TRAJANJE MJESECI 1 11 6 Pravilan prijem/uzorkovanje. opreme i materijala. pi}a. organizacija rada. vode. – Primjenu klasi~nih hemijskih i elektrohemijskih metoda. kao i instrumentalnih analiti~kih i imunokemijskih metoda u kontroli ispravnosti i kvaliteta prehrambenih proizvoda i predmeta op}e upotrebe. 4. specijalista sanitarne hemije je stru~njak koji: – Samostalno provodi sve postupke u procesu ispitivanja/ kontrole ispravnosti i kvaliteta `ive`nih namirnica. vode za pi}e i predmeta op}e upotrebe Mikrobiolo{ka ispitivanja hrane. biohemijski laboratorij 3 mjeseca – Odre|ivanje koncentracije lijeka u tjelesnim te~nostima imunohemijskim metodama i drugim instrumentalnim metodama. Program specijalizacije: Uvodni dio . Teorijski dio: 12 mjeseci (uklju~uju}i godi{nji odmor) Predmet Pojam i definicija hrane. dijetetskih namirnica i suplemenata). – Izdavanje mi{ljenja o zdravstvenoj/higijenskoj ispravnosti i kvalitetu prehrambenih proizvoda.^etvrtak. Rad se zavr{ava kolokvijem iz navedene oblasti (ukupno 1 kolokvij). – Procjenu zdravstvene/higijenske ispravnosti i kvaliteta `ive`nih namirnica na osnovu rezultata ispitivanja i poznavanja svojstava namirnica. postizanje optimalnog u~inka bez ne`eljenih djelovanja. – timski rad. – Interpretacija i evaluacija rezultata biohemijskih analiza. odabir i kontrola analiti~kih metoda. vode i predmeta op}e upotrebe i sanitarna mikrobiologija Identifikacija i odre|ivanje {tetnih materija u hrani.osnovna teorijska nastava Teoretski dio Ispitivanje zdravstvene ispravnosti hrane. Agencija za lijekove i medicinska sredstva BIH-Kontrolni laboratorij 1 mjesec – Upoznavanje sa na~inom registracije lijekova u BiH. – Primjenu dobre laboratorijske prakse i dobre kontrolne laboratorijske prakse. bilo kao gotovih proizvoda ili poluproizvoda u prehrambeno-proizvodnom procesu. – sposobnost sticanja i preno{enja znanja. – Primjenu biolo{kih i mikrobiolo{kih metoda ispitivanja ispravnosti i kvaliteta prehrambenih proizvoda i predmeta op}e upotrebe. te razvoj novih analiti~kih postupaka. za pojedinog pacijenta. – Toksikolo{ke analize. – Primjenu zakonskih propisa iz oblasti kontrole hemijske i mikrobiolo{ke ispravnosti prehrambenih proizvoda. – Upoznavanje sa instrumentalnim tehnikama koje se koriste za ispitivanje lijekova. napitaka i vode za pi}e i predmeta op}e upotrebe. – Samostalno izdaje mi{ljenje o zdravstvenoj/higijenskoj ispravnosti i kvalitetu prehrambenih proizvoda. Obavlja se na farmaceutskom fakultetu u ukupnom trajanju od 1 mjesec. GMO Senzorna i fizi~ko-hemijska svojstva `ive`nih namirnica Principi dobre laboratorijske prakse Analiti~ke metode u ispitivanju/kontroli `ive`nih namirnica Mikrobiolo{ka svojstva `ive`nih namirnica Mikrobiolo{ke. SANITARNA HEMIJA Vrsta specijalizacije: OSNOVNA Trajanje specijalizacije: 3 godine (36 mjeseci) Plan specijalizacije: TEMATSKA OBLAST Uvodni dio . Rad se zavr{ava sa jednim kolokvijem iz navedenih oblasti (ukupno 2 kolokvija). biolo{ke i imunohemijske metode ispitivanja/kontroli `ive`nih namirnica Osnove tehnolo{kih procesa proizvodnje hrane Sistemi osiguranja kvaliteta hrane Aditivi u prehrambenoj industriji Rezidue i kontaminanti hrane (veterinarski lijekovi. izrada i primjena.

Vo}ni sokovi. – upravljanja sistemom. – Savjetovanje u oblasti enteralne. – Sudjeluje u planiranju strategije prehrane stanovni{tva i promoviranju zdravlja. Cilj: Specijalizanti se osposobljavaju za: – Primjenu osnovnih principa pravilne prehrane i izradu jelovnika za pojedince i grupe s obzirom na spol.osnovna teorijska nastava Teoretska nastava Biohemijske analize Antropometrijska mjerenja u procjeni prehrambenog statusa Statisti~ke metode i ra~unarske aplikacije Nutricija Dijetetika Dijetoterapija MJESTO OBAVLJANJA TRAJANJE STA@A MJESECI Farmaceutski fakultet 1 Farmaceutski fakultet Univerzitetsko-klini~ka bolnica Univerzitetsko-klini~ka bolnica Farmaceutski fakultet Odgovaraju}i objekti kolektivne prehrane Univerzitetsko-klini~ka bolnica Univerzitetsko-klini~ka bolnica 11 1 ½ 1 3 2 8 Plan specijalizacije: 1. Vo}e. Alkoholna pi}a. Prakti~ni rad: 24 mjeseca (19 mjeseci + 5 mjeseci za specijalisti~ki rad).Broj 17 – Strana 154 SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Procesi pripreme hrane Promocija zdravlja Specijalisti~ki rad ^etvrtak.24 mjeseca (21 mjesec + 3 mjeseca za specijalisti~ki rad) Ispitivanje zdravstvene ispravnosti hrane. u nastavnim turnusima (ljetni i zimski semestar) po planu koji utvr|uje navedeni fakultet. – Djeluje kao dio zdravstvenog tima na svim nivoima zdravstvene za{tite. – Identificiranje strategija za prevenciju. – etika i propisi. Dje~ja hrana i dijetetski proizvodi namijenjeni prehrani odre|enih grupa stanovni{tva. napitaka i pija}e vode iz vodovoda – Kontrola vode u bazenima i centrima za rekreaciju. Mikrobiolo{ka ispitivanja hrane. vode za pi}e i predmeta op}e upotrebe – Prijem uzoraka. 7. 1. 2. Teorijski dio: 12 mjeseci (uklju~uju}i godi{nji odmor) Predmet Biohemija Osnove biohemije sa osnovama stani~ne i molekularne znanosti Osnovni metaboli~ki putevi humanog organizma. Identifikacija i odre|ivanje {tetnih materija u hrani. Mlijeko i mlije~ni proizvodi.osnovna teorijska nastava 1 mjesec Osnovna teorijska nastava se provodi iz oblasti: – dono{enje klini~kih odluka. – Primjenu ra~unarskih aplikacija u dijetetici. bezalkoholna pi}a i napici. Po zavr{etku specijalizacije. specijalista nutricije i dijetetike je stru~njak koji: – Samostalno obavlja praksu dijeteti~ara (od procjene prehrambenog statusa do formiranja preporuka za prehranu) za pojedince i kolektive. – komunikacijske vje{tine. Kafa. Konzervirani proizvodi od mesa (uklju~uju}i ribu i morske plodove). a nakon svake zavr{ene oblasti pola`e kolokvij (ukupno 14 kolokvija). Meso i mesne prera|evine (uklju~uju}i ribu i morske plodove). Prakti~ni rad .. – Procjena prehrane primjenom odgovaraju}ih metoda (dnevnici. nutrijenti i ostali sastojci hrane u kemizmu humanog organizma Stani~na i molekularna osnova bolesti i metaboli~ke komplikacije koje prate odre|ena klini~ka stanja (dijabetes. povr}e. kakao i nadomjesci. pivo i vino. parenteralne i potpune parenteralne prehrane. – promocija zdravlja. – Procjenu glavnih faktora rizika u epidemiologiji naju~estalijih problema vezanih za prehranu. otvorenim vodotocima – Sanitarni pregledi. – Primjenu i dizajn odgovaraju}ih epidemiolo{kih studija u dijetetici. Obavlja se na farmaceutskom fakultetu u ukupnom trajanju od 1 mjesec. 2. – Dizajnira studije i rukovodi istra`iva~kim projektima u oblasti dijetetike i nutricije. otkrivanje i intervencije problema nepravilne prehrane u odre|enih populacija. vodi za pi}e i predmetima op}eupotrebe – Identifikacija i odre|ivanje rezidua antibiotika u hrani – Identifikacija i odre|ivanje hormona u hrani – Identifikacija i odre|ivanje mikotoksina u hrani – Identifikacija i odre|ivanje pesticida u hrani – Identifikacija i odre|ivanje te{kih metala u hrani Upoznavanje sa sistemom osiguranja sigurnosti hrane (HACCP) – Shvatanje koncepta HACCP sistema na prakti~nom primjeru u prehrambenoj proizvodnji Legislativa u oblasti hrane i analiza rizika – Upoznavanje sa konceptom rada Agencije za sigurnost hrane – Upoznavanje sa legislativom i zna~ajnim legislativnim tijelima iz oblasti hrane – Upoznavanje sa principima procjene i analize rizika Specijalisti~ki rad NUTRICIJA I DIJETETIKA Vrsta specijalizacije: OSNOVNA Trajanje specijalizacije: 3 godine (36 mjeseci) Plan specijalizacije: TEMATSKA OBLAST Uvodni dio . prera|evine i konzervirani proizvodi. – Edukatora u oblasti nutricije kao faktora o~uvanja zdravlja. vode i predmeta op}e upotrebe i sanitarna mikrobiologija – Mikrobiolo{ka kontrola hrane i briseva. hiperlipidemija. 2011. dob i dr. ~uvanje uzoraka. – Fizi~ko-hemijska ispitivanja `ive`nih namirnica po grupama: Voda za pi}e i fla{irane vode. gojaznost) Biohemijski parametri u ocjeni nutricionog statusa Broj sati 20 . vo|enje dokumentacije o uzorcima. Objekti kolektivne prehrane zavodi za javno zdravstvo Farmaceutski fakultet 1½ 2 5 Tokom usavr{avanja na Farmaceutskom fakultetu. specijalizant radi seminarske radove pod rukovodstvom mentora. – timski rad. 4. Teorijski dio: 12 mjeseci (uklju~uju}i godi{nji odmor). – sposobnost sticanja i preno{enja znanja. – Primjenu dijetoterapije u razli~itim patofiziolo{kim stanjima. – Procjenu nutricionog statusa. ~aj. Program specijalizacije: Uvodni dio . – Formulisanje smjernica u konkretne savjete za pravilnu prehranu. upitnici).

zamjenski obroci) Psihologija i poreme}aji prehrane Psiholo{ki faktori koji uti~u na prehrambeno-zdravstvene navike i pona{anje (osobnost. APOTEKARSKA FARMACIJA Vrsta specijalizacije: OSNOVNA Trajanje specijalizacije: 3 godine (36 mjeseci) Plan specijalizacije: [IRA U@A TEMATSKA TEMATSKA OBLAST OBLAST Uvodni dio Osnovna teorijska nastava Teoretska nastava Farmakoterapija i specifi~nosti farmakoterapije* Izvori informacija o lijekovima. dijetetske namirnice i nutrijente u formi lijeka Osnove enteralne i parenteralne prehrane Na~in i mogu}nosti primjene modifikacija prehrane u dijagnostici i istra`iva~kom radu Primijenjena imunologija Imunolo{ke osnove etiologije bolesti Efekti nutrijenata na imunolo{ki odgovor Genetika i nutrigenomika Principi genetike i uloga u etiologiji bolesti Osnovne postavke nutrigenomike Statisti~ke metode i ra~unarske aplikacije u dijetetici Nau~no-istra`iva~ke ankete.24 mjeseca (19 mjeseci + 5 mjeseci za specijalisti~ki rad) Biohemijske analize – Identifikacija i odre|ivanje {e}era – Analize proteina (elektroforetsko razdvajanje i odre|ivanje proteina seruma) – Mjerenje aktivnosti enzima . prehrambene epidemiolo{ke studije i eksperimenti Savremene tehnologije i mogu}nost prakti~ne primjene u dijetetici (nutricionisti~ki programi i primjena u planiranju i analizi jelovnika) Promocija zdravlja Metode i na~ini promocije zdravlja i podizanje svijesti o zna~aju prehrane u o~uvanju zdravlja u pojedinaca. interakcije hrane i lijekova. dodaci prehrani. grupa i zajednica Osnove primjene deskriptivnih i analiti~kih epidemiolo{kih studija u istra`ivanju povezanosti nutricije i zdravlja Osnove politike javnog zdravstva na lokalnom nivou i na nivou Evropske Unije Patofiziologija Osnove i patofiziologija pojedinih organa i sistema organa Deontologija Profesionalna etika Legislativa UKUPNO 10 5 30 15 15 30 10 10 20 Antropometrijska mjerenja u procjeni prehrambenog statusa Statisti~ke metode i ra~unarske aplikacije – Planiranje i analiza jelovnika pomo}u nutricionisti~kih programa – Dizajn eksperimenta – Evaluacija prehrambenih epidemiolo{kih studija Nutricija – Evaluacija jelovnika za djecu – Evaluacija jelovnika za adolescente – Evaluacija jelovnika za stare osobe Dijetetika – Enteralna i parenteralna prehrana Dijetoterapija – Dijetetski re`im prehrane kod pretilosti – Dijetetski re`im prehrane kod dijabetesa – Dijetetski re`im prehrane kod dislipidemija – Dijetetski re`im prehrane kod hipertenzije – Karcinoma – Dijetetski re`im prehrane kod patolo{kih stanja probavnog trakta – Dijetetski re`im prehrane uz kontrolu minerala – Dijetetski re`im prehrane u posebnim stanjima (AIDS. distribucije i opskrbe hranom Uticaj ugostiteljskih resursa na planiranje jelovnika i efekat na kvalitet i odr`ivost ponude hrane koja zadovoljava nutricione potrebe korisnika Uticaj kuhanja i drugih metoda obrade hrane na sastav hrane u kontekstu obezbje|enja nutricionih potreba Antropometrija Antropometrijska mjerenja i procjena prehrambenog statusa Nutricija Sastojci hrane . Interakcije lijekova. statisti~ka obrada. izra~un stvarnog unosa nutrijenata. ne`eljeni efekti Sprovo|enje farmaceutske zdravstvene za{tite U@A TEMATSKA OBLAST Farmaceutski fakultet TRAJANJE MJESECI 1 11 Farmaceutski fakultet 2 Farmaceutski fakultet Farmaceutski fakultet Farmaceutski fakultet 1 1 2 10 25 10 210 2. dodatne i zamjenske obroke. teorija motivacije) Psiholo{ka dimenzija gladi. interpretacija rezultata. SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 17 – Strana 155 Procesi pripreme hrane Upoznavanje sa sistemima proizvodnje. Specijalisti~ki rad Za rad u savjetovali{tima i drugim mjestima u izravnom kontaktu s pacijentom/korisnikom specijalista nutricije i dijetetike mora imati polo`en i stru~ni ispit za magistre farmacije. 4. djeca. opekotine) Procesi pripreme hrane – Upoznavanje sa sistemima proizvodnje. vjerovanja. dijetetske namirnice. 7. procjene potreba u nutrijentima. sitosti i izbora hrane Psiholo{ki zasnovani poreme}aji prehrane i rezultiraju}a klini~ki definisanja stanja Farmakoterapija i dijetoterapija Medicinska terminologija i klasifikacija bolesti Razumijevanje pojmova etiologije bolesti i riziko-faktora Uobi~ajene terapije oboljenja. funkcionalna hrana.nutrijenti i antinutrijenti Tablice prosje~nog sastava namirnica Smjernice za unos nutrijenata u fiziolo{kim stanjima (dojen~ad. gerijatrijska populacija) Principi pravilne prehrane. funkcionalnu hranu. uticaj hrane i lijekova na metabolizam Primjena nutrijenata kao farmakolo{kih agenasa (dijetoterapija) Dijetetika Teorijske osnove modifikacije prehrane i unosa nutrijenata sa primjenom u prevenciji ili tretmanu oboljenja Tehnike u procjeni adekvatnosti jelovnika. planiranje i analiza jelovnika Posebne vrste hrane (oboga}ena hrana. adolescenti. Prakti~ni rad . kori{tenje baza podataka o sastavu namirnica Modifikacija ishrane za pojedince sa razli~itim prehrambenim navikama. odrasli. uklju~uju}i dodatke prehrani. uticaj okoline.^etvrtak. distribucije i opskrbe hranom u kuhinjama – kolektiva – Uticaj resursa na planiranje jelovnika i efekat na kvalitet i odr`ivost ponude hrane koja zadovoljava nutricione potrebe korisnika Promocija zdravlja – Metode i na~ini promocije zdravlja i podizanje svijesti o zna~aju prehrane u o~uvanju zdravlja u pojedinaca. trudnice. grupa i zajednica – Prakti~ne primjene deskriptivnih i analiti~kih epidemiolo{kih studija u istra`ivanju povezanosti nutricije i zdravlja – Osnove politike javnog zdravstva na lokalnom nivou i na nivou Evropske Unije. 2011. dojilje. kulturolo{kim i socio-ekonomskim razlikama Potencijalne opasnosti kod modificiranja prehrane i mogu}e posljedice za pojedinca Vrste i primjene hrane.

ne`eljeni efekti Sprovo|enje Farmaceutske zdravstvene za{tite Socijalna farmacija sa epidemijama Farmakokinetika Farmakoekonomika Farmaceutska komunikologija Klini~ka toksikologija BROJ ESPB 36 SEMESTAR I SEMESTAR II (Broj ESPB) (Broj ESPB) 12 Du`ina trajanja 2 mjeseca Farmakoterapija obuhvata sljede}e oblasti: – Farmakoterapija bolesti kardiovaskularnog sistema. – Savlada znanja i vje{tine koje nastaju usljed nepravilne upotrebe. eti~koj i ekonomskoj kategoriji. bolest. Specijalizacija traje 3 godine odnosno 6 semestara i obuhvata organizovani oblik specijalizacije jednu godinu. ne`eljenih efekata i interakcija lijekova. – Poznavanje terapije zasnovane na dokazima (evidence based medicine EBM). – komunikacijske vje{tine. Teoretski dio Uvodni dio . Ustanove u kojima se obavlja prakti~ni dio specijalizacije su navedene u tabeli sa periodima boravka. Specijalizant pola`e predvi|ene predmete pismenim ili usmenim putem. – Hematolo{ki i biohemijski poreme}aji. 4. karcinoma. NAZIV USTANOVE Farmaceutski fakultet Klinika i klini~ka apoteka Referentna apoteka UKUPNO PERIOD BORAVKA 4 mjeseca 10 mjeseci 10 mjeseci 24 mjeseca 6 1 mjesec 12 6 6 6 6 6 12 36 2 mjeseca 1 mjesec 1 mjesec 1 mjesec 1 mjesec 1 mjesec 1 mjesec 11 mjeseci Potrebna znanja: – Poznavanje savremenog pristupa farmakoterapiji osnovnih organskih poreme}aja. kriti~ka procjena publikovanih ispitivanja Interakcije lijekova. . – Principi farmakokinetike. Teorijski dio specijalisti~kog sta`a traje 12 mjeseci odnosno 2 semestra. Specijalisti~ki rad specijalizant je du`an uraditi u okviru 6 mjeseci i polo`iti specijalisti~ki ispit. ekonomski opravdane) farmakoterapije. Prakti~ni dio Drugu i tre}u godinu specijalizant usvaja prakti~na znanja u odre|enim ustanovama* i na svom radnom mjestu pri ~emu se svaki segment prakti~nog dijela bazira na uvodnim teorijskim predavanjima i sugestijama odre|enog mentora. – Farmakoterapija infektivnih bolesti. – Potrebne vje{tine: – Sprovo|enje koncepta Farmaceutske zdravstvene za{tite (Pharmaceutical care) koriste}i vje{tine komunikacije.osnovna teorijska nastava 1 mjesec Osnovna teorijska nastava se provodi iz oblasti: – dono{enje klini~kih odluka. APOTEKARSKA FARMACIJA Specijalizacija iz Apotekarske farmacije je nau~ni i obrazovni proces u kojem specijalizant dobija teorijska i prakti~na znanja na osnovu kojih je sposoban pru`iti potrebna znanja i vje{tine za sprovo|enje racionalne farmakoterapije i organizovati i voditi farmaceutsku slu`bu. dok je ostali dio predvi|en za individualno osposobljavanje pod vodstvom mentora. Prvu godinu specijalizant pro{iruje teorijska znanja iz odre|enih predmeta koje je slu{ao na farmaceutskom fakultetu i to: MODUL Farmakoterapija i specifi~nosti farmakoterapije* Izvori informacija o lijekovima. – Principi farmakoekonomije. 2011. U prvoj godini specijalizant dobija potrebna teorijska znanja. Specifi~nosti farmakoterapije se odnose na: – Specifi~nosti farmakoterapije u starih bolesnika i djece. – Osnovi menad`menta lijekova. – Komunikolo{ke metode. izbor lijeka. – Poznavanje i razumijevanje etiolo{kih faktora i faktora rizika od zna~aja za razvoj bolesti/poreme}aja. bezbjedne. bolesti gastrointenstinalnog. odnosno izradom seminarskog rada. – Farmakoterapija bolesti centralnog nervnog sistema. – sposobnost sticanja i preno{enja znanja. Prakti~ni dio traje 24 mjeseca odnosno 4 semestra. – Poznavanje profila ne`eljenih efekata lijeka.Broj 17 – Strana 156 Socijalna farmacija sa epidemijama Farmakokinetika Farmakoekonomika Farmaceutska komunikologija Klini~ka toksikologija Prakti~ni rad Prakti~ni rad Prakti~ni rad SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Farmaceutski fakultet Farmaceutski fakultet Farmaceutski fakultet Farmaceutski fakultet Farmaceutski fakultet Farmaceutski fakultet Klinika i klini~ka apoteka Referentna apoteka 1 1 1 1 1 4 10 10 ^etvrtak. – Poznavanje klini~ki zna~ajnih interakcija lijekova. pacijenta. Obavlja se na farmaceutskom fakultetu u ukupnom trajanju od 1 mjesec. – Pro{iri znanje o lijeku kao osnovnoj. – upravljanja sistemom. U drugoj i tre}oj godini specijalizant se uklju~uje u osposobljavanje i sprovo|enje prakti~nog dijela u referentnim stru~nim ustanovama. – etika i propisi. – Individualni pristup pacijentu na osnovu poznavanja faktora koji se odnose na lijek. – Specifi~nosti farmakoterapije u trudnica i dojilja. – Kori{tenje izvora informacija o lijeku. – Farmakoterapijski pristup bolesnicima sa poreme}ajima funkcije bubrega i jetre. pra}enje terapije. Cilj osposobljavanja u odabranim odre|enim ustanovama i na svom radnom mjestu je da specijalizant: – Pru`i potrebna znanja i vje{tine za sprovo|enje racionalne (efikasne. – promocija zdravlja. – Nadogradi znanje o legislativi i oblicima zdravstvene za{tite. farmakoterapija zasnovana na dokazima. – Primjena lijekova u specifi~nim populacionim grupama. – Uklju~ivanje i preno{enje znanja u zdravstvenom prosvje}ivanju stanovni{tva u svom radnom okru`enju. – Nadogradi znanje o na~inu preno{enja informacija u zdravstvu. 7. u nastavnim turnusima (ljetni i zimski semestar) po planu koji utvr|uje navedeni fakultet. – Savlada znanja i vje{tine koje podupiru promociju zdravlja i samolije~enja sa lijekovima bez recepta. – Primjena lijekova kod bolesnika sa poreme}ajima rada bubrega i/ili jetre. – timski rad. – Farmakoterapija endokrinog i muskuloskeletnog sistema. – Nadogradi znanje o upotrebi i djelovanju lijekova. – Nadogradi znanje o snabdijevanju stanovnika lijekovima.

– Zdravstvena statistika (Izbor entiteta. – – SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 17 – Strana 157 Pru`anje savjeta pacijentu. – Klasifikacije lijekova (Anatomsko-terapeutsko kemijska klkasifikacija . Korelacija. – Kori{tenje informati~kih podataka za izradu javno zdravstvenih programa i promovisanje zdravog na~ina `ivota. – Ne`eljeni efekti lijekova (prikupljanje i pra}enje ne`eljenih efekata lijekova i saradnja sa Centrom za pra}enje nuspojava WHO). Obavlja se na farmaceutskom fakultetu u ukupnom trajanju od 1 mjesec. – Odlu~ivanje nakon analize podataka. nosioci informacija). analiza slu~ajeva iz prakse (case study. vje`bi i individualnog rada s mentorom. – sposobnost sticanja i preno{enja znanja. seminara.DDD).^etvrtak. kompjuterski sistemi. – Menad`ment u farmaciji. Internet i informacije o lijekovima. nacionalnim vodi~ima za terapiju. Materijal za specijalizaciju ~ine: Pripremljen pisani materijal koji je zasnovan na relevantnim ud`benicima iz farmakoterapije.osnovna teorijska nastava 1 mjesec Osnovna teorijska nastava se provodi iz oblasti: – dono{enje klini~kih odluka. 7. – Analiza prikupljenih podataka o potro{nji lijekova. Specijalizacija na drugim mjestima prema planu: – Teoretska i prakti~na nastava . djelovanju.24 mjeseca. – komunikacijske vje{tine. Na~ini preno{enja znanja i komunikacija sa pacijentom. va`e}e direktive i smjernice iz oblasti farmacije. – Kompjuterski statisti~ki programi. Organizacija i sprovo|enje ODIT-a (kontrole) kvaliteta pru`ene zdravstvene usluge. Organizirana nastava za specijalizante na Farmaceutskom fakultetu u trajanju od 12 mjeseci se provodi u obliku predavanja. funkcije vjerovatno}e. operativni sistemi. rad na registraciji lijekova Agencija za lijekove i medicinska sredstva BIH Kontrolni laboratorij Klini~ka apoteka Apoteka Farmaceutska industrija Kantonalni zavod zdravstvenog osiguranja zavodi za javno zdravstvo Federalno ministarstvo zdravstva Veledrogerija TRAJANJE MJESECI 1 11 4 Obuka prema programu 4 Obuka prema programu 3 3 3 3 1 1 1 1 Obuka prema programu Obuka prema programu Obuka prema programu Obuka prema programu Obuka prema programu Obuka prema programu Obuka prema programu Specijalizacija na fakultetu (Farmaceutski fakultet): – Teoretska i prakti~na nastava . 1. u nastavnim turnusima (ljetni i zimski semestar) po planu koji utvr|uje navedeni fakultet. Ekspertni kompjuterski farmaceutski sistemi. – Informacije o lijekovima za pojedine grupe pacijenata (dob. PDR i druge). elementi opisa varijabli itd. . spol. – Informacijska pismenost. usmene prezentacije slu~ajeva iz prakse. – Osnove klini~ke farmakologije i klini~ke farmacije i upoznavanje s njenom informati~kom slu`bom. Tokom usavr{avanja na Farmaceutskom fakultetu. – promocija zdravlja. Vidal. preporu~enim smjernicama me|unarodnih (evropskih) udru`enja za tretman odre|enih bolesti/poreme}aja. programska podr{ka. FARMACEUTSKA INFORMATIKA I FARMAKOEKONOMIKA Vrsta specijalizacije: OSNOVNA Trajanje specijalizacije: 3 godine (36 mjeseci) Plan specijalizacije: [IRA TEMATSKA OBLAST Uvodni dio . – Statisti~ka pravila obrade podataka (Parametrijski i neparametrijski testovi. – timski rad. – upravljanja sistemom. izradu plana Apotekarske djelatnosti. – Prikupljanje.ATK i definisane dnevne doze . apotekara u bolni~koj apoteci. – Uloga farmaceuta (kao menad`era) u racionalnoj terapiji. revijskim i originalnim stru~nim radovima publikovanim u vode}im me|unarodnim ~asopisima. tekst procesorima i programima za tabelarno ra~unanje). djelovanju apotekara u primarnoj zdravstvenoj za{titi. problem based learning . 2011. Zvanje: Specijalista Farmaceutske informatike. – Farmakoekonomika. regresija). – Etika informiranja i publiciranja.12 mjeseci. – Izrada prijedloga za racionalizaciju upotrebe i potro{nje lijekova. Baze i banke podataka o lijekovima. Nakon svakog modula organizuje se procjena postignutog cilja. – etika i propisi. specijalizant radi seminarske radove pod rukovodstvom mentora. Procjena obuhvata: kratka test pitanja. Na~in provjere ste~enog znanja: Svaki od predlo`enih Modula sadr`i o~ekivane ciljeve i rezultate. – Baze demografskih podataka. matrice podataka. – Rad sa edukativnim programima iz podru~ja farmaceutske informatike i modelima ekspertnih farmaceutskih sistema. – Komunikacije unutar farmaceutske djelatnosti. analizu slu~ajeva. Rote lista.Glavni ured za farmakovigilanciju – Informacije o lijekovima pojedinih farmakolo{kih grupa prema indikacijama.zna~aj i smisao. 4. – Proizvodnja informacija za korisnika.PBL). – Baze podataka o lijekovima u svijetu (Martindale. – Klasifikacijski sistemi i obrada nau~nih i stru~nih ~asopisa. farmakoekonomski modeli i analiza. – Stvaranje baza podataka za dopunu i razvoj aplikativnih programa. – Informacijska tehnologija (Razvoj kompjuterske informatike. kontraindikacijama. – Izvori informisanja o lijekovima i pomo}nim ljekovitim sredstvima. Rad sa modernim bazama podataka. – Priprema izvje{taja i referata. a nakon svake zavr{ene oblasti pola`e kolokvij u vidu seminara. Specijalni dio teoretske nastave 11 mjeseci – Uvod u teoriju informacijskih nauka (Podatak. publiciranje i pretra`ivanje stru~nih i nau~nih ~asopisa. ne`eljenim efektima i interakcijama. trudno}a itd). izradu seminarskih radova.osnovna teorijska nastava Specijalna teorijska nastava Obuka prema programu MJESTO OBAVLJANJA STA@A Farmaceutski fakultet Farmaceutski fakultet Agencija za lijekove i medicinska sredstva BiH Glavni ured za farmakovigilanciju Katedra za klini~ku farmakologiju farmaceutskog fakulteta. Organizirana nastava obuhvata sljede}i program: Uvodni dio . poslovanju apoteka. Agencija za lijekove i medicinska sredstva BiH . REFI.). Nakon uspje{no zavr{enih 9 modula kandidati sti~u zvanje specijaliste Apotekarske farmacije. informacija . – Programska podr{ka stru~nim farmaceutskim problemima.

te racionalizacija upotrebe lijekova. indikacije itd. – Uspostava sveobuhvatne i jedinstvene evidencije o izdatim lijekovima. – Statisti~ki izvje{taji o potro{nji lijekova. predvi|anje klini~ki va`nih interakcija lijekova. – Rad na farmakoekonomskim studijama. – Podaci za informisanje javnosti. nadzor propisane terapije u svrhu prevencije medikacijske pogre{ke. – Podaci o propisivanju lijekova na nivou primarne zdravstvene za{tite. – Menad`ment u apotekarskoj djelatnosti. – Podaci o promociji i prodaji lijekova (Marketing). spol. – Priprema dokumentacije za metode koje se koriste za registraciju lijeka. – Statisti~ka provjera ekvivalentnosti preparata (Kompjuterska podr{ka u obradi rezultata analiti~kih metoda). – Menad`ment u farmaceutskoj industriji. Klini~ka apoteka – Rad na farmaceutskom informacionom sistemu klini~ke apoteke. pra}enje ukupne potro{nje lijekova. – Analiza interakcija. – Priprema informacija za lijekove koji se izdaju bez recepta. – Kreiranje najadekvatnijih baza podataka koje koristi Zavod zdravstvenog osiguranja. – Rad na izdavanju lijekova.. farmakoekonomika. 4. – Pravilna komunikacija sa pacijentom. – Ispisivanje signature i dodatnih informacija o lijeku putem letka. Agencija za lijekove i medicinska sredstva BiH-Kontrolni laboratorij – Hemijsko-farmaceutska dokumentacija za registraciju lijekova i pomo}nih ljekovitih sredstava. – Statisti~ka obrada podataka o farmakokineti~kim istra`ivanjima. – Metaboli~ka interferencija lijekova na rezultate laboratorijskih testova. planiranje parenteralne ishrane i op}enito ishrane bolesnika). opojnih droga. – Inventura i defektura. – Klini~ko-farmakolo{ki programi za ispitivanje lijekova i informati~ka obrada rezultata. – Obrada izdatih recepata. – Aktivno u~estvovanje u sistemu raspodjele jedini~ne terapije. – Rad na pripremanju stru~nih informacija za ljekare. – Uzorkovanje i uzorci . Apoteka – Rad na farmaceutskom informacionom sistemu mjesne apoteke. – Dokumentacija za finansijske potrebe apoteke. – Propisi o istra`ivanju i ispitivanju lijekova (zakonodavstvo u oblasti istra`ivanja i ispitivanja lijekova. – Obrada podataka pri svim segmentima rada (pripremanje novih informacija o lijekovima). – Podaci o kori{tenju lijekova na nivou specijalisti~ko konsultativne i bolni~ke zdravstvene za{tite. – Izvori podataka o lijekovima.. koji se koriste u farmaceutskoj industriji. – Informati~ke metode u galenskoj produkciji (priprema informacija o individualno pripremljenim magistralnim i galenskim pripravcima). – Priprema dokumentacije za registraciju lijekova. Kolokvij ili seminar.priprema za statisti~ku obradu. – Statisti~ka obrada podataka o uspje{nosti lije~enja. – Bezbjedno zbrinjavanje lijekova isteklog roka trajanje ekolo{ka farmacija. – Zakonski propisi i preporuke. propisi i direktive Svjetske zdravstvene organizacije i drugih razvijenih zemalja). 2011. bilo na teret sredstava zdravstvenog osiguranja ili sredstava samih osiguranika. – Priprema informacija za lijekove OTC grupe. – Baze podataka o vlastitim lijekovima (Farmaceutska industrija kao izvor podataka o lijekovima). – Savjetovanje pacijenta o izbjegavanju kori{tenja istih generi~kih lijekova. pra}enje potro{nje lijekova po pacijentu. . Zavodi za javno zdravstvo – Rad na informacionim sistemima. farmakolo{ki i toksikolo{ki utjecaj lijekova na resorpciju. – Ekspertni sistemi u kontroli lijekova (kori{tenje baze analiti~kih podataka). – Rad na odjeljenjima univerzitetsko-klini~ke bolnice (informisanje ljekara i pacijenata). nuspojava i odabir racionalne terapije za pacijenta. – Menad`ment u zavodu za javno zdravstvo. metabolizam.Broj 17 – Strana 158 – SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH ^etvrtak. Katedra za klini~ku farmakologiju farmaceutskog fakulteta – Metodologija pretklini~kih i klini~kih istra`ivanja. koji se koriste u Zavodu zdravstvenog osiguranja. – Racionalizacija uputa o na~inu uzimanja lijeka. – Analiza potro{nje kao pomo} formiranja listi lijekova. – Savjetovanje u izboru lijekova koje bolesnik kupuje bez recepta. – Pra}enje neadekvatnog doziranja s obzirom na dob. – Razvrstavanje lijekova prema ATK/DDD klasifikaciji.toksikolo{ka i klini~ka dokumentacija). – Dokumentacija za statisti~ke podatke nadle`nim organima (pra}enje upotrebe i potro{nje lijekova). 7. – Rad na prijemu trebovanja kao dio zdravstvenog tima. – Menad`ment u klini~koj apoteci. – Rad na formiranju liste najpropisivanijih lijekova s aspekta morbididetne statistike. Pretra`ivanje svjetskih baza podataka o lijekovima preko Interneta. – Statisti~ka analiza pojave interakcija. Farmaceutska industrija – Rad na informacionim sistemima. – Odabir informacija za unutra{nje pakovanje tj. uputstvo za lijek. u toku vizite i sl. izdavanja lijekova pojedina~no za odre|enog pacijenta koriste}i najnovija saznanja. – Rad na izdavanju lijekova i priprema jedini~ne terapije za pacijenta. tj. – Uzorci za analiti~ko pra}enje lijekova. transport. – Rad na izradi smjernica za propisivanje lijekova. – Priprema dokumentacije za registraciju lijekova i pomo}nih ljekovitih sredstava (farmakolo{ko . Kolokvij ili seminar. – Baze podataka o sirovinama. ljekaru. – Menad`ment u fondu za javno zdravstvo. – Fiziolo{ki. – Primjena informati~kih principa u farmakologiji i klini~koj farmakologiji. Kolokvij ili seminar. farmakokineti~ki parametri u odabiru terapije. ATK grupama. nuspojava i odabir racionalne terapije za pacijenta (odre|ivanje terapije prema individualnom pacijentu. – Primjena ste~enog znanja u radu sa kompjuterskom obradom recepata. Kantonalni zavod zdravstvenog osiguranja – Rad na informacionim sistemima. koji se koriste u zavodu za javno zdravstvo. ekskreciju prirodnih supstrata i metabolite. – Tehni~ka podr{ka u kontroli lijekova. – Podaci o propisivanju lijekova na nivou primarne zdravstvene za{tite. Kolokvij ili seminar.

SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 17 – Strana 159 – Statisti~ka analiza potro{nje. akutna insufi cijencija nadbubre`ne `lijede. biolo{ki inaktivni gonadotropini. edukacija i samokontrola. prerani pubertet i pseudopubertet. masno tkivo. genitourinarni sistem. hirzutizam. terapiju i rehabilitaciju. 4. te faktori rasta. akutna poreme}enja matabolizma kalcija. Bolesti {titnja~e: Regulacija funkcije {titnja~e. upale. feokromatcitom. insufi cijencija nadbubre`ne `lijede. tireotoksi~na kriza. laktacidoza. testikularna disfunkcija u sistemskim bolestima. – etika i propisi. KAH.dijeta. Lije~enje {e}erne bolesti . dijabeti~no stopalo. hipoglikemija). graviditeti bolesti {titnja~e. funkcionalni testovi. akne. inzulin. novootkrivena {e}erna bolest koja zahtijeva hospitalizaciju (dijabeti~ka ketoacidoza. hormonalno aktivni tumor jajnika. Uvodni dio . hiperplazija medule. hiperosmolarna koma. Odre|eni organi kao sekretori hormona: gastrointestinalni sistem. – sposobnost sticanja i preno{enja znanja. – Podaci zdravstvenog osiguranja o nadoknadi za vrijednost recepata. impotencija. gonadalna poreme}enja. nefropatije. izolirani deficit gonadotropina. Program u`e specijalizacije 1. mu{ka neplodnost. dijabetologije i bolesti metabolizma Endokrinologija i dijabetologija dje~jeg uzrasta Godi{nji odmor Bolni~ki odjel interne medicine Bolni~ki odjel interne medicine Bolni~ki laboratorij 1 Bolni~ki odjel ginekologije Bolni~ki odjel pedijatrije ½ ½ 2 TRAJANJE MJESECI 1 11 8 Ciljevi u`e specijalizacije Ciljevi u`e specijalizacije iz endokrinologije. ginekomastija. Obavlja se na fakultetima zdravstvenog usmjerenja u ukupnom trajanju od jedan mjesec. dijabetes insipidus odr`avanje osmotalnosti tjelesnih teku}ina. – Analiziranje prikupljenih podataka.^etvrtak. dijabetologije i bolesti metabolizma Ginekolo{ka problematika u podru~ju endokrinologije. osteomalacija. somatostatin. sindrom rudimentarnih testisa. Kroni~ne komplikacije {e}erne bolesti. Akutne komplikacije {e}erne bolesti . Cushingov sindrom. hipopituitairizam. . oralni hipoglikemici. te svih ostalih bolesti iz podru~ja endokrinologije. oftalmopalija. Federalno ministarstvo zdravstva – zakonska regulativa iz oblasti farmaceutike – liste esencijalnih lijekova – organizacija farmaceutskih slu`bi Veledrogerija – Podaci o propisivanju lijekova na nivou primarne zdravstvene za{tite. dijabetologije i bolesti metabolizma za koje se dijagnosti~ki pregled pretage i lije~enja ne mogu provoditi u ambulantno-poliklini~kim crvjetima te zbog toga zahtijevaju hospitalizaciju. hipoparatireoidizam. testikularni tumori. – komunikacijske vje{tine. Mu{ki hipogonadizam. reprodukcijska poreme}enja. Dijabetologija Definicija i klasifikacija. Bolesti hipotalamusa i hipofize Funkcionalno ispitivanje hipotalamo-hipofizne osovine klinika. neuropatije. hiperglikemija. hipoaldosteronizam. hipokalcemija. supstanca P i tehnikinini. Oblici poja~anog lije~enja inzulinom. Clinefelterov sindrom. 2011. – promocija zdravlja. Infekcije u {e}ernoj bolesti. Detaljni program uklju~uje temeljne principe i metode konzilijarrno-poliklini~kog na~ina rada. U`a specijalizacija uklju~uje javno zdravstvenu problematiku. Poreme}enja metabolizma kalcija i metaboli~ke bolesti kostiju. Turnerov sindrom. Operativni zahvati u bolesnika sa {e}ernom bolesti.osnovna teorijska nastava 1 mjesec Osnovna teorijska nastava se provodi iz oblasti: – dono{enje klini~kih odluka. komplikacije na oku. mu{ka kontracepcija. Pagetova bolest. Rad na bolni~kom odjelu interne medicine 11 mjeseci Rad bi se sastojao od dijagnostike i lije~enja svih hitnih stanja iz podru~ja endokrinologije. hipotireoza. konzilijarno-poliklini~ki rad. gu{avost. 7. kontrolirana tjelesna aktivnost. dijabetologije i bolesti metabolizma Laboratorijska dijagnostika endokrinologije. plu}a. hiperkalcemija. – timski rad. PROGRAM SUBSPECIJALIZACIJA INTERNISTI^KE SUBSPECIJALIZACIJE ENDOKRINOLOGIJA I DIJABETOLOGIJA Vrsta specijalizacije: SUBSPECIJALIZACIJA Trajanje specijalizacije: 2 godine (24 mjeseci) Uslovi za specijalizaciju zavr{ena osnovna specijalizacija – Interna medicina PLAN SUBSPECIJALIZACIJE MJESTO OBAVLJANJA STA@A Uvodni dio . Periferna inzulinska rezistencija. ko`a. – upravljanja sistemom. komplikacije steroidne kontracepcije. endogeni opioidi. poreme}enja menstruacije. kontrola ovulacije. pseudohipoparatireoidizam multipla endokrina neoplazija. osteoporoza. menopauza Bolesti nadbubre`ne `lijezde: Bolesti suvi{ka mineralokortikoida. Primarni i sekundarni hiperparatireoidizam. premenstrulani sindrom. Bolesti uzrokovane sekrecijom hormona iz tkiva koji nisu klasi~ne endokrine `lijezde. peptidini hormoni. Hipotalamo-adrenalno gonadalna sekrecija. timus. karcinomi {titnja~e. Testovi optere}enja u {e}ernoj bolesti. bubreg. upale {titnja~e. Djelovanje gonadotropina i steroidnih hormona. – Rad na kreiranju jedinstvene metodologije i pristupa bazama podataka. nasljedne metaboli~ke bolesti s promjenama na kostima. u nastavnim turnusima (ljetni i zimski semestar) po planu koji utvr|uju navedeni fakulteti.osnovna teorijska nastava Medicinski fakultet TEMATSKA OBLAST Bolni~ki tretman bolesti iz oblasti endokrinologije. pseudohipoaldosteronizam. dijabetologije i bolesti metabolizma su osposobljavanje doktora medicine specijalista za interne bolesti za organizaciju. kolecistokinin. dijagnostika i lije~enje hipotalami~kih bolesti i hipofi ze. gastroenteropatije. Endokrinolo{ko poreme}enje gonada Normalni menstruacijski ciklus. Hipotunfkcija hipotalmoneurohipofizarnog sistema. nadzor i provo|enje supspecijalizirane zdravstvene za{tite bolesnika iz podru~ju endokrinologije dijabetologije i bolesti metabolizma.hipoglikemija. specifi~nu problematiku za{tite bolesnika iz podru~ja endokrinologije dijabetologije i bolesti metabolizma a kao posebna problematika uklju~en je rad s djecom i trudnicama zbog bolesti iz navedenih podru~ja. apopleksija hipofize. gestacioni oblik {e}erne bolesti. Trudno}a. VIP (vazoaktivni intestinalni peptid). dijabetologije i bolesti metabolizma Poliklini~ki rad iz oblasti endokrinologije. Transplantacija gu{tera~e. kardiovaskularne komplikacije. sindromi poliglandularne insuficijencije. srce. toksi~ni adenom {titnja~e. menopauza. dijabetologije i bolesti metabolizma kao npr. – Informacije o podacima proizvo|a~a i veledrogerija o prodaji. Prostaglandini. neurotenzin. klini~ku i laboratorijsku dijagnostiku. – Podaci apoteka o izdatim lijekovima. testikularna feminizacija. policisti~ni ovariji. alopecija. Funkcionalni i nefunkcionalni tumori. Gravesova bolest. hipertireoza.

Provjera znanja: na kraju boravka potrebno je polo`iti kolokvij. Poreme}enja metabolizma masti u {e}ernoj bolesti. 2011. dijabetologije i bolesti metabolizma. te svih drugih endokrinolo{kih poreme}aja. intervencijska) Abdominalna hirurgija MJESTO OBAVLJANJA STA@A Medicinski fakultet Bolni~ki odjel gastroenterologije i pankreatologije Bolni~ki odjel hepatologije Infektologija Pedijatrijska gastroenterologija Bolni~ki odjel gastroenterologije Bolni~ki odjel gastroenterologije Bolni~ki odjel gastroenterologije Bolni~ki odjel gastroenterologije Abdominalna hirurgija TRAJANJE 1 mjesec 5 mjeseci 3 mjeseca 1 mjesec 1 mjesec 1 mjesec 1 mjesec 4 mjeseca 3 mjeseca 1 mjesec 15 dana 15 dana 2 mjeseca Radiologija i nuklearna medicina Radiologija i nuklearna medicina Gastroenterolo{ka onkologija Onkolo{ki odjel Godi{nji odmori Godi{nji odmori Program u`e specijalizacije: Uvodni dio . CT. asistirana reprodukcija. – sposobnost sticanja i preno{enja znanja. Inzulin. 7. Rad u laboratoriju 1 mjesec Sadr`aj: laboratorijske pretrage potrebne za dijagnostiku i lije~enje bolesnika iz podru~ja endokrinologije. hipoglikemija i hiperinzulinizma. Specijalisti trebaju aktivno sudjelovati u radu i odre|ivanju odre|enih pretraga. anoreksija.osnovna teorijska nastava Gastroenterologija i pankreatologija Hepatologije Infektologija Pedijatrijska gastroenterologija Ultrazvuk I (dijagnosti~ki) Ultrazvuk II (intervencijski) Endoskopija I (dijagnosti~ka) Endoskopija II (ERCP. hipoglikemije. posebno bolesti hipotalamusa. Moraju savladati tehniku biopsije jetre i perkutane transhepati~ke kolangiografije (PTC). Sekundarno uzrokovan niski rast. dijagnostiku i terapiju bolesti hepatobilijarnog sistema radom na klini~kom odjelu. Obilazak na pedijatriji 15 dana Sadr`aj: Pedijatrijske problematike iz podru~ja endokrinologije. @enska neplodnost. Pri tome izvode funkcionalne testove iz tog podru~ja. dijagnostikom i terapijom gastroenterolo{kih bolesti u u`em smislu i bolesti pankreasa. Indikacija ovulacije. gastropankreasnih hormona. denzitometrija. – komunikacijske vje{tine. U sklopu ovog boravka. hiperkalcemija. Provjera znanja: na kraju boravka pola`e se kolokvij. Provjera znanja: na kraju boravka potrebno je polo`iti kolokvij. Me|udjelovanje lijekova u {e}ernoj bolesti. ovjerenog od voditelja odjela. Specijalisti su obavezni voditi dnevnik rada i u~inak dijagnosti~kih i terapijskih postupaka. u nastavnim turnusima (ljetni i zimski semestar) po planu koji utvr|uju navedeni fakulteti. CRH. hiperreninizam. – bolesti metabolizma. neuroendokrini tumori (adenomi hipofize. {titnja~e. rast u visinu. te interpretaciju histolo{kog nalaza biopsije jetre uz saradnju patologa kompetentnog u hepatologiji. duhana. hipofize. dijabetologije i bolesti metabolizma.osnovna teorijska nastava 1 mjesec Osnovna teorijska nastava se provodi iz oblasti: – dono{enje klini~kih odluka. posebno metabolizma masno}a. U drugom dijelu specijalisti rade na klini~kom odjelu i aktivno sudjeluju u konzilijarnoj gastroenterolo{koj aktivnosti te u gastroenterolo{koj poliklinici Hepatologija 3 mjeseca Specijalisti upoznaju ktini~ku sliku. Niski rast uzrokovan poreme}enjima u funkciji endokrinih `lijezda. 4. Hormonalna kontrola rasta. Obavlja se na fakultetima zdravstvenog usmjerenja u ukupnom trajanju od jedan mjesec. ateroskleroze. paraneoplasti~ka sekrecija peptida koji nisu povezani s endokrinolo{kim sindromom (kalcitonin. Visoki rast: klasifi kacija i klini~ka slika. Paraneoplasti~ni endokrini sindromi (lu~enje GH. endokrinolo{ki pristup lije~enju karcinoma prostate. medularni karcinom {titnja~e. ACTH. – upravljanja sistemom. Fetalna i neonatalna endokrinologija. ovisni dijabetes u djece i komplikacije MODY oblik {e}erne bolesti. pinealomi. – promocija zdravlja. – timski rad. predvi|a se rad i upoznavanje s osnovama dijagnosti~kih postupaka (npr. cel-karcinom plu}a. SIAD). GASTROENTEROHEPATOLOGIJA Vrsta specijalizacije: SUBSPECIJALIZACIJA Trajanje specijalizacije: 2 godine (24 mjeseci) Uslovi za specijalizaciju zavr{ena osnovna specijalizacija – Interna medicina – Infektologija PLAN SUBSPECIJALIZACIJE TEMATSKA OBLAST Uvodni dio . Obavezno je uklju~iti se u poslijediplomsku nastavu iz endokrinologiie. Bolesti dojke. hCS humoralni. Pregled fundusa. prirast na visini. Dijagnostika promjena u stanicama i tkivima dijabeti~kog organizma. Uticaj lijekova na endokrinu funkciju. neurotenzin. Gastroenterologija i pankreatologija 5 mjeseci Specijalisti interne medicine rade na klini~kom odjelu gdje se upoznaju sa klini~kom slikom. RTG pretrage odre|enih endokrinih organa. osteomalacija. Ginekolo{ki ultrazvuk. endometrioza. Merkel cel tumor) endokrino lije~enje uznapredovalog tumora dojke. dijabetologije i bolesti metabolizma (2 semestra) i polo`iti propisane ispite. Tako|er su obavezni polo`iti kolokvij nakon obilaska Klini~kog odjela. funkcionalni tumori i tumorima sli~na stanja u ovarijima. dijabetologije i bolesti melabolizma. nadbubre`ne `lijezde.Broj 17 – Strana 160 SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH ^etvrtak. te drugih poreme}aja. poreme}enja apetita. Specijalist je obavezan raditi svakodnevno uz nadzor i pomo} odgovaraju}eg specijalista i mentora. Metaboli~ke bolesti Debljina. ateroskleroza porfirija. nervoza. posebno problem {e}erne bolesti i komplikacija. neuroblastomi. – dijabetologija. – etika i propisi. purina. eritrocitoza. hCG. karcinoidi. mu{kih spolnih hormona. Poliklini~ki rad u internoj medicini 8 mjeseci Sadr`aj: dijagnostika i lije~enje iz podru~ja: – endokrinologije. metaboli~ki u~inci alkohola. Procjena rasta krivulja rasta. giht. `enska kontracepcija i komplikacija steroidne kontracepcije. Hormoni i maligne bolesti. UZV dijagnostika). posljedice lije~enja malignih bolesti na endokrini sistem. gladovanje. somatostetin. Gestacijski dijabetes i komplikacije. te drugih faktora iz okoline na endokrinolo{ke i metaboli~ke funkcije. druge bolesti povezane s jelom. . poreme}enje metabolizma masti. radioizotopna dijagnostika. NMR. Rad s biostatorom "umjetna gu{tera~a". paratireoideje. Obilazak na ginekologiji 15 dana Sadr`aj: Ginekolo{ke problematike u podru~ju endokrinologije. rast drugih kostiju i ko{tano sazrijevanje.

tumora pankreasa.osnovna teorijska Medicinski fakultet nastava Hematologija Bolni~ki odjel hematologije Citologija i patologija Citolo{ki laboratorij/patologija Dijagnostika koagulacionih i Koagulacijski. u nastavnim turnusima (ljetni i zimski semestar) po planu koji utvr|uju navedeni fakulteti. bubrega. onkolo{ke. Ultrazvuk II. laserska fotokoagulacija) – sklerozacija varikoziteta jednjaka i `eluca – rekanalizacija tumora laserom i bu`iranjem. – sterilne jedinice za uvodno lije~enje akutnih leukemija i ostalu primjenu agresivne hemo-radioterapije. – etika i propisi. . – 30 distalnih endoskopija. ambulanti i dnevnoj bolnici te davanje hematolo{kih subspecijalisti~kih konzilijarnih mi{ljenja na zahtjev drugih doktora medicine. Infektologija 1 mjesec Specijalisti rade na klini~kom infektolo{kom odjelu koji se bavi gastroenterolo{kom problematikom te upoznaju metode mikrobiolo{ke dijagnostike (mikrobiologija i parazitologija gastrointestinalnog trakta). 5 jetrenih biopsija asistira u toku 50 ultrazvu~nih pregleda gornjeg abdomena U toku boravka na klinici treba da vodi uz mentorstvo – 10 pacijenata sa gastroiintestinalnim krvarenjem.^etvrtak. – upravljanja sistemom. Specijalisti se upoznaju s metodama radiolo{ke dijagnosti~ke bolesti probavnog trakta te metodama nuklearne medicine relevantnim za probavni trakt. – Treba da asistira u toku 100 proksimalnih endoskopija. – komunikacijske vje{tine. Uvodni dio . posebice klini~ke i laboratorijske dijagnostike. – sposobnost sticanja i preno{enja znanja. odnosno dnevnoj hematolo{koj bolnici. – centar za hemofilije. Kolokvij je obavezan nakon svakog segmenta specijalizacije. Potom moraju svladati primjenu "Color fl owu mapping" i tehnike po Doppleru bolesti splanhni~kog sistema (portalna hipertenzija). hepatalnih vena i donje {uplje vene. 7. SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH – – Broj 17 – Strana 161 U drugom dijelu specijalisti rade na klini~kom odjelu te sudjeluju aktivno u konzilijarnoj i ambulantnoj aktivnosti hepatolo{ke slu`be. hematolo{ki hematolo{kih poreme}aja i biohemijski laboratoriji Transfuziologija Zavod za transfuzijsku medicinu Federacije BiH. HEMATOLOGIJA Vrsta specijalizacije: SUBSPECIJALIZACIJA Trajanje specijalizacije: 2 godine (24 mjeseca) Uslovi za specijalizaciju zavr{ena osnovna specijalizacija: – Interna medicina PLAN SUBSPECIJALIZACIJE MJESTO OBAVLJANJA STA@A Uvodni dio . slezene. sudjeluju aktivno na indikacijskim sastancima i prisustvuju operacijskim zahvatima. Ultrazvuk I. specijalista. Specijalizant treba da u toku kru`nja uradi: – 20 rektoskopija. transfuzijski centar ili odsjek za transfuziju Godi{nji odmori TEMATSKA OBLAST TRAJANJE MJESECI 1 13 4 2 2 2 Program u`e specijalizacije Svrha u`e specijalizacije je savladavanje znanja i vje{tina iz podru~ja hematologije koje }e omogu}iti samostalan rad na subspecijalisli~kom hematolo{kom odjelu. pneumodilazacija kod ahalazije – endoskopska retrogradna kolangiopankreatografi ja (ERCP) – papilotomija – opservacija ekstrakcije kamenaca iz `u~ovoda i postavljanja endogenih proteza. te abdominalnih izljeva i kolekcija. Pedijatrijska gastroenterologija 1 mjesec Specijalisti se upoznaju s problematikom gastroenterologije dje~je dobi rade}i na odgovaraju}em odjelu i specijalisti~koj ambulanti. 4 mjeseca Specijalisti moraju pod nadzorom u~initi sljede}i broj pretraga – ezofagogastroduodenoskopija 500 – rektosigmoidoskopija (kruta i fleksibilna) 200 – totalna kolonoskopija 100 – laparoskopija (tokom cijelog programa) 10 Endoskopija II.osnovna teorijska nastava 1 mjesec Osnovna teorijska nastava se provodi iz oblasti: – dono{enje klini~kih odluka. pseudocista pankreasa. 4. – 5 ERCP pretraga. bilijarnog trakta. aorte. 3 mjeseca Specijalisti u~e tehnike intervencijske endoskopije: – polipektomije – hemostaze krvare}ih lezija (sklerozacija. hematolo{ke. 1 mjesec Specijalisti moraju savladati klasi~nu real-time dijagnostiku bolesti jetre. rnikrobiolo{ke i farmakoterapijske principe. 1 mjesec Specijalisti svladavaju tehnike intervencijskih zahvata i postupaka pod kontrolom ultrazvuka: – ciljane biopsije jetre – aspiracijske punkcije fokalnih lezija jetre. – timski rad. – promocija zdravlja. Od vje{tina rade funkcionalne testove te biopsije tankog crijeva. Specijalist treba provesti minimum 3 mjeseca prakti~nog rada u hematolo{koj ambulanti. – 5 abdominalnih paracenteza. Tokom sta`a specijalist mora usvojiti i samostalno provoditi i organizirati dijagnostiku i lije~enje hematolo{kih bolesnika (uklju~uju}i intenzivnu hemo-radioterapiju) integriraju}i savremene internisti~ke. Tokom u`e specijalistizacije svaki se specijalist mora upoznati s radom specijaliziranih jedinica koje pru`aju subspecijalisti~ke. elektrokoagulacija. – centar za transplantaciju ko{tane sr`i. u`ih specijalista i pojedina~nih bolesnika. te lije~enja hematolo{kih bolesti. Obavlja se na fakultetima zdravstvenog usmjerenja u ukupnom trajanju od jedan mjesec. – 10 pacijenata koji boluju od jetrene bolesti i – 20 ambulantnih pacijenta samostalno obradi. – 5 nazogastri~nih sondi. pankreasa. Abdominalna hirurgija 1 mjesec Specijalisti rade na hirur{kom odjelu. – drena`a interabdominalnih kolekcija – postavljanje ekstremnih bilijarnih proteza. 2011. Endoskopija I. ali i vrlo diferencirane dijagnosti~ko-terapijske postupke. Gastroenterolo{ka onkologija 15 dana Specijalist aktivno radi u onkolo{kom timu i dobiva uvid u radioterapiju i hemoterapiju gastrointestinalnih tumora. Hematolo{ki odjel 13 mjeseci Tokom rada u hematolo{kom odjelu specijalist }e se osposobiti za provo|enje znanja i vje{tina iz hematologije. proteze – bu`iranje stenoza jednjaka.

subpopulacija limfocita. 7. imunolo{ka klasifikacija akulnih leukemija i limfoproliferacijskih bolesti). Tokom rada potrebno je upoznati i osnove molekulske biologije. Trajno se provodi provjera znanja. cijelo vrijeme uklju~en u de`urstva. – timski rad. te – temeljito upoznati s principima i provo|enjem njege lijekom intenzivne hemo-radioterapije.osnovna teorijska nastava Kardiologija Angiologija Intenzivna njega koronarnih bolesnika Dje~ja kardiologija Kardiovaskularna hirurgija Radioizotopni laboratorij ^etvrtak. Radom u koronarnoj jedinici specijalist mora ovladati dijagnostikom i lije~enjem bolesti srca koji se lije~e u koronarnoj jedinici. i 24 h . upoznati osnove izvo|enja i o~itovanja angiografije. Obavlja se na fakultetima zdravstvenog usmjerenja u ukupnom trajanju od jedan mjesec. te temeljne pretrage u dijagnostici hematolo{kog i imunolo{kog laboratorija (kompletna krvna slika. Posebno mora ovladati sljede}im vje{tinama: – izvo|enje i pra}enje hemodinami~kih parametara (ovladati tehnikom uspostavljanja perifernog. poreme}aja hemostaze. nakon odobrenja mentora. posebice u dijagnostici hematolo{kih bolesti Zavod za transfuzijsku medicinu Federacije BiH. – etika i propisi. 2011. – promocija zdravlja. – ovladati ehokardiografijom (samostalno izvesti 150 jednodimenzionalnih.Broj 17 – Strana 162 SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Uvodni dio . transfuzijski centar ili odsjek za transfuziju 2 mjeseca Rad u transfuziolo{koj jedinici postavlja spoznaje o metodologiji lije~enja preparatima krvi.mjerenjem krvnog pritiska – upoznati i fonomehanokardiografiju (samostalno izvesti 20 pretraga).osnovna teorijska nastava 1 mjesec Osnovna teorijska nastava se provodi iz oblasti: – dono{enje klini~kih odluka.5 2 1 0. sredi{njeg venskog.dijagnosti~ki pristup i lije~enje bolesti hemostaze transplantacija ko{tane sr`i osnove molekulske biologije u hematologiji kultura ko{tane sr`i Ukupno Broj sati 5 5 10 15 20 5 5 15 5 5 5 95 Kardiolo{ki odjel i Rehabilitacija kardiovaskularnih bolesnika. – upravljanja sistemom. imunolo{ke pretrage. dvodimenzionalnih i Doppler ehokardiografskih pretraga). te osnove imunohematolo{ke dijagnostike. – ovladati testovima optere}enja (samostalno izvesti najmanje 100 pretraga) – ovladati neinvazivnom rendgenskom dijagnostikom kardijalnih bolesti – ovladati fukcionalnim ispitivanjem respiratornog sistema (spirometrija) – ovladati pregledom o~ne pozadine. ocjena radne sposobnosti i kardiolo{ka ambulanta prevencija kardiovaskularnih bolesti Godi{nji odmori KARDIOLOGIJA Vrsta specijalizacije: SUBSPECIJALIZACIJA Trajanje specijalizacije: 2 godine (24 mjeseca) Uslovi za specijalizaciju zavr{ena osnovna specijalizacija – Interna medicina PLAN SUBSPECIJALIZACIJE TEMATSKA OBLAST MJESTO OBAVLJANJA STA@A TRAJANJE MJESECI Program u`e specijalizacije: I. – komunikacijske vje{tine. Uz prakti~ni rad na odgovaraju}im odjelima i laboratoriju obavezna je dodatna edukacija Tema principi organiziranja klini~kih pokusa organizacija hematopoetskog sistema eksperirnentalna hematologija . GODINA Uvodni dio . 4. ovladati ultrazvukom u angiologiji (samostalno izvesti 50 pretraga).) . u nastavnim turnusima (ljetni i zimski semestar) po planu koji utvr|uju navedeni fakulteti. te arterijskog puta) – dijagnostika i lije~enje sr~anih aritmija . brisevi itd. – sposobnost sticanja i preno{enja znanja. kultura ko{tane sr`i.5 2 Citolo{ki laboratorij/patologija 4 mjeseca Rad u citolo{kom laboratoriju podrazumijeva savladavanje znanja citolo{kih pretraga. Medicinski fakultet Kardiolo{ki odjel i kardiolo{ka ambulanta Angiolo{ki odjel i angiolo{ka ambulanta Jedinica koronarne njege Dje~ja kardiologija Odjel kardiovaskularne hirurgije Radioizotopni laboratorij 1 9 3 4 1. hematolo{ki i biokemijski laboratorij 2 mjeseca Rad u ostalim laboratorijima pretpostavlja upoznavanje osnovnih na~ela dijagnostike. – Rad na kardiolo{kom odjelu i u poliklinici 4 mjeseca – Rad na angiolo{kom odjelu i u poliklinici 2 mjeseca – Rad u koronarnoj jedinici 4 mjeseca – Godi{nji odmor 1 mjesec Ukupno: 12 mjeseci Specijalist interne medicine je. slezene i jetre. a na kraju se pola`u ispiti. likvora. Radom na angiolo{kom odjelu i ambulanti specijalist treba ovladati dijagnostikom i lije~enjem vaskularnih bolesti. posebno normalna morfologija kao i sva relevantna patolo{ka stanja perifernog krvnog razmaza ko{tane sr`i. Sudjeluje na stru~nim sastancima i u svim drugim vidovima kontinuirane nastave. na~in pripreme krvi i krvnih pripravaka. metabolizam u eritrocitu. na~inu odre|ivanja krvi i krvnih grupa za lije~enje. limfnog ~vora. Koagulacijski. Specijalist bi trebao tokom specijalisti~kog sta`a savladati sljede}e vje{tine: – citolo{ka punkcija kosti (50 pretraga) – biopsija kosti (25 pretraga) – citolo{ka punkcija limfnog ~vora (30 pretraga) – citolo{ki pregled razmaza periferne krvi i punktata ko{tane sr`i (50 pretraga) – citolo{ki pregled razmaza purkktata limfnog ~vora (30 pretraga) – postavljanje centralnog katetera u venu cavu (20) – intratekalna primjena citostatika (10) – evakuacija pleuralnog izljeva i primjena citostatika intrapleuralno (5) – odre|ivanje veli~ine slezene i limfnih ~vorova UZV (20 pretraga) – uzimanje uzoraka za mikrobiolo{ku pretragu (hemokultrrre. U toku rada na kardiolo{kom odjelu i u poliklini~koj slu`bi specijalist mora ovladati savremenom dijagnostikom i lije~enjem kardiovaskularnih bolesti uklju~uju}i sljede}e laboratorijske i dijagnosti~ke metode: – ovladati elektrokardiografijom (o~itovati najmanje 100 nalaza).mogu}nosti i dometi bolesti mati~ne hematopoetske stanice limfoproliferacijske bolesti benigne bolesti granulocita i limfocita anemije .(20 pretraga).

. – upravljanja sistemom. – promocija zdravlja. peritonejske dijalize kao i zbrinjavanjem komplikacija u dijaliziranih bolesnika. . a tako|er treba samostalno izvesti pribli`no 20 perkutanih biopsija. . kaptoprilska renografija. 2011. . Nefrolo{ka patologija 1 mjesec Tokom boravka u Zavodu za patologiju specijalist treba spoznati klju~na znanja za interpretaciju histolo{kog nalaza biopsije bubrega. . Obavlja se na fakultetima zdravstvenog usmjerenja u ukupnom trajanju od jedan mjesec. Specijalist upoznaje tehniku biopsije bubrega. d) Rad na odjelu kardiovaskularne hirurgije . 7. poliklinika 7 mjeseci Tokom boravka specijalisti rade u klini~kom odjelu gdje se upoznaju s klini~kom prezentacijom i lije~enjem bubre`nih bolesti. rezidualni urin). . tj. . s obzirom da u ve}ini slu~ajeva ti bolesnici ~ine urolo{ku kazuistiku. Tako|er upoznaje tehniku perkutana transluminalne dilatacije renalnih arterija. . 1 mjesec i 15 dana Specijalist se mora upoznati s dijagnostikom i lije~enjem dje~jih kardiolo{kih bolesti. NEFROLOGIJA Vrsta specijalizacije: SUBSPECIJALIZACIJA Trajanje specijalizacije: 2 godina (24 mjeseci) Uslovi za specijalizaciju zavr{ena osnovna specijalizacija – Interna medicina PLAN SUBSPECIJALIZACIJE MJESTO OBAVLJANJA STA@A Uvodni dio . II. mikcijske citografi je. Upoznaje postupke kontinuirane arterio-venske i venovenske hemofiltracije. Dijaliza i transplantacija 5 mjeseci Specijalist treba ovladati tehni~kim postupcima hemodijalize. – – SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Urologija Poreme}aj urodinamike Laboratorijska dijagnostika Godi{nji odmori Urolo{ka klinika Interna klinika Klini~ki laboratorij Broj 17 – Strana 163 1 1 1 2 reanimacija privremena elektrostimulacija srca (samostalno uvesti 20 elektroda) – elektrokonverzija (samostalno izvesti 10 elektrokonverzija). radiolozima i patolozima. Uz nadzor nefropatologa potrebno je u~initi analizu 100 histolo{kih preparata. Drugi dio klini~kog dijela obuhva}a rad u nefrolo{ko-poliklini~koj slu`bi. Nuklearna medicina 15 dana Specijalist upoznaje dijagnosti~ke pretrage kori{tene pri evaluaciji bubre`nih bolesti (dinami~ka scintigrafija bubrega. Edukaciju interventnog ultrazvuka mogu}e je provesti u urolo{kom odjelu. renalne angiografije i kompjuterizirane tomografije. – sposobnost sticanja i preno{enja znanja. – etika i propisi. 15 dana Specijalist se mora upoznati s problemima rehabilitacije i ocjene radne sposobnosti. . – komunikacijske vje{tine. Nefrolo{ki odjel. te upoznati probleme prevencije kardiovaskularnih bolesti. . Ultrazvuk 3 mjeseca Specijalist treba ovladati dijagnosti~kim ultrazvukom bubrega. . te koronarografiju). . Sudjeluje u interpretaciji nalaza urologije. .osnovna teorijska Medicinski fakultet nastava Nefrologija Interna klinika TEMATSKA OBLAST Nefrolo{ka patologija Ultrazvuk u nefrologiji (dijagnosti~ki i interventni) Radiolo{ka dijagnostika nefrolo{kih stanja Nuklearna medicina u nefrologiji Dijaliza i transplantacija Tipizacija tkiva Zavod za patologiju Urolo{ka klinika Institut za radiologiju Institut za nuklearnu medicinu Interna klinika Zavod za transfuzijsku medicinu Federacije BiH Cantar za tkivnu tipizaciju TRAJANJE MJESECI 1 7 1 3 1 0. . Tako|er dobiva zadatke prezentacije recentne literature na stru~nim odjelnim sastancima. osnove intervencijske kardiologije – ovladati problemom trajne i privremene implantacije kao i pra}enjem rada elektrostimulatora (samostalno obaviti 100 kontrolnih pregleda s eventualnim programiranjem) – upoznati se s problematikom kardio-hirur{kog bolesnika (prisustvovati operacijskim zahvatima. Radiologija 1 mjesec Specijalist se upoznaje u Zavodu za radiologiju s klju~nim radiolo{kim pretragama vezanim za bolesti bubrega.5 5 0. . Predvi|eno je ovladati 70 analiza dijagnosti~kog i 20 analiza interventnog ultrazvuka. angiokardiografi ju i koronarografiju (samostalno izvesti 20 kateterizacija desnog i lijevog srca. 1 mjesec Specijalist se upoznaje s primjenom radioizotopa u kardiologiji i angiologiji. . sudjelovati u dijagnostici i lije~enju postoperativnih komplikacija) – upoznati osnove elektrofiziolo{kog ispitivanja provodnog sistema srca b) Rad na angiolo{kom odjelu i ambulanti . kao i postupak kontinuiranog mjerenja krvnog tlaka. Aktivno sudjeluju uz mentorstvo nadle`nog nefrologa u procjeni dijagnosti~kih postupaka i terapijskog pristupa. Dobiva informacije o pripremi bolesnika za transplantaciju kao i posttransplantacijsku evaluaciju bolesnika. Sti~e znanja o ambulantnom zbrinjavanju bubre`nih bolesnika uz mentorstvo nadle`nog nefrologa. 1 mjesec c) Rad na odjelu dje~je kardiologije . f) Rehabilitacija i ocjena radne sposobnosti kardiovaskularnih bolesnika. 2 mjeseca e) Rad u izotopnom laboratoriju . .^etvrtak. GODlNA 5 mjeseci – Rad na kardiolo{kom odjelu i u poliklinici 1 mjesec – Rad na angiolo{kom odjelu i ambulanti 1 mjesec i 15 dana – Rad na odjelu dje~je kardiologije 2 mjeseca – Rad na odjelu kardiovaskularne hirurgije 1 mjesec – Rad na rakdioizotopnom laboratoriju – Rehabilitacija kardiovaskularnih bolesnika.5 Uvodni dio . biti osposobljen za samostalan rad i interpretaciju nalaza. ocjene radne sposobnosti i prevencija kardiovaskularnih bolesti 15 dana a) Tokom rada na odjelu i u poliklinici specijalist mora ovladati dijagnostikom i lije~enjem kardivaskularnih bolesti uklju~uju}i i sljede}e sadr`aje: – upoznati osnove vektokardiografije (samostalno izvesti najmanje 20 pretraga) – ovladati mikrokateterizacijom srca (izvesti najmanje 20 pretraga) – upoznati kateterizaciju srca. Tokom boravka u odjelu upoznaje postupak pregleda o~ne pozadine. 4. . . . te prevencija kardiovaskularnih bolesti . . protok plazme kroz bubreg.osnovna teorijska nastava 1 mjesec Osnovna teorijska nastava se provodi iz oblasti: – dono{enje klini~kih odluka. u nastavnim turnusima (ljetni i zimski semestar) po planu koji utvr|uju navedeni fakulteti. Tokom boravka u klini~kom odjelu sudjeluje i aktivno prezentira probleme na zajedni~kim sastancima s urolozima. – timski rad.

4. upoznati ko`na o~itovanja reumatskih bolesti. zna~enje imunofenotipizacije }elija. bazofila. Socijalna i vokacijska rehabilitacija. 2. Urologija 1 mjesec Specijalist sudjeluje u indikacijskim vizitama te upoznaje urolo{ke endoskopske pretrage. Posebno mora upoznati izvo|enje serolo{kih testova. Dje~ja reumatologija 1 mjesec Specijalist radi na klini~kom odjelu dje~je reumatologije gdje upoznaje osobitosti klini~ke slike. ELI SA. – sposobnost sticanja i preno{enja znanja. invalidski {port i pomagala. a moraju savladati i predvi|ene vje{tine. kvantitativnog i kvalitativnog odre|ivanja bjelan~evina seruma. operativnu prevenciju lije~enja artroza.reumatskih bolesnika. provo|enje dijagnosti~kog i terapijskog po stupka bolesnika (barem 5 bolesnika svakodnevno). Tako|er upoznaje principe i interpretaciju. radna terapija. Klini~ki laboratorij 1 mjesec Tokom boravka u laboratoriju upoznaje metode elektroforeze imunoelektroforeze. uklju~uju}i po vremene laboratorijske kontrole.reumatskih bolesti.15 dana) Klini~ki laboratorij 1 mjesec Specijalist treba ovladati analizom nativne mokra}e. domet i zna~enje histolo{ke i DIF analiza uzorka ko`e. Uvodni dio . Posebno treba svladati indikacije i tehniku biopsije ko`e. Zavod za transfuzijsku medicinu Federacije BiH Cantar za tkivnu tipizaciju 15 dana Specijalist upoznaje osnovne postupke tipizacije tkiva. Upoznaje metode izvo|enja tih tehnika. Valjalo bi da se pobli`e upozna s metodama ultrazvu~ne pretrage zgloba i artroskopijom koljena. Radiologija 1 mjesec Specijalist sudjeluje dnevno u analizi rentgenograma kostiju i zglobova te nalaza CT. 3. – upravljanja sistemom. dijagnosti~kim postupkom i lije~enjem ko`nih bolesti koje mogu postojati u sklopu multisistemskih . a edukacija je usko vezana uz prethodni boravak u Centru za dijalizu. Dermatologija 1 mjesec Tokom boravka u dermatolo{koj ustanovi (odjelu i ambulanti) specijalist se mora upoznati s klini~kom slikom. 2011. Tako|er sudjeluju u ambulantnom radu gdje upoznaju i obilje`ja trajnog pra}enja bolesnika. reslorativne zahvate na lokomotornom sistemu. 7. (jedan dan sedmi~no). euzinoila. RIA). u nastavnim turnusima (ljetni i zimski semestar) po planu koji utvr|uju navedeni fakulteti. metode odre|ivanja autoantitijela (imunofluorescencija. 5. Upoznaje metode tipizacije glavnog sistema histokompatibilnosti i njihovo zna~enje. 8. Tako|er sudjeluju u ambulantnom radu gdje upoznaju i obilje`ja trajnog pra}enja bolesnika. Tako|er upoznaje ispitivanje funkcija mi{i}a male zdjelice (Klinika za ginekologiju . Vje{tine koje mora svladati: – Lokalna infiltracija zglobova 20 infiltracija – Evaluacija aktivnosti artritisa 30 odre|ivanja – Evaluacija kralje{nice u ankilozantnom spondilitisu 10 odre|ivanja 1. 9. Reumatologija 9 mjeseci Specijalisti interne medicine rade na klini~kom odjelu gdje su zadu`eni za obradu.Broj 17 – Strana 164 SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH ^etvrtak. bakteriolo{ka analiza mokra}e.osnovna teorijska nastava Reumatologija Klini~ka imunologija Fizikalna terapija i rehabilitacija reumatskih bolesnika Dje~ja reumatologija Ortopedija Dermatologija Radiologija Laboratorijska dijagnostika Godi{nji odmor MJESTO OBAVLJANJA STA@A Medicinski fakultet Bolni~ki odjel interne medicine Institut za imunologiju Bolni~ki odjel fizikalne medicine Bolni~ki odjel pedijatrije Bolni~ki odjel ortopedije Bolni~ki odjel dermatologije Institut za radiologiju Bolni~ki laboratorij TRAJANJE MJESECI 1 9 4 3 1 1 1 1 1 2 – etika i propisi. Obavlja se na fakultetima zdravstvenog usmjerenja u ukupnom trajanju od jedan mjesec. traume lokomotornog sistema.15 dana). (jedan dan sedmi~no). mastocita. Tokom u`e specijalizacije iz nefrologije kandidat treba: a) ovladati sljede}im postupcima: – 100 pregleda mokra}e – 70 analiza dijagnosti~kog ultrazvuka – 20 analiza interventnog ultrazvuka – 20 perkutanih biopsija bubrega – postupak hemodijalize. 7.osnovna teorijska nastava 1 mjesec Osnovna teorijska nastava se provodi iz oblasti: – dono{enje klini~kih odluka. Ortopedija 1 mjesec Specijalist boravi u klini~kom i poliklini~kom odjelu gdje mora upoznati priro|ene i ste~ene mane. te se upoznati s citolo{kom analizom urina. 6. peritonejske dijalize b) upoznaje sljede}e postupke: – radiolo{ke dijagnosti~ke pretrage – izotopne dijagnosti~ke pretrage – bakteriolo{ka analiza mokra}e – urodinamsko ispitivanje – urolo{ke endoskopske pretrage – pregled o~ne pozadine – kontinuirana arterio-venska i veno-venska hemofiltracija – 100 histolo{kih analiza biopsije bubrega – 50 citolo{kih analiza sedimenta urina – kontinuirano automatsko mjerenje krvnog tlaka REUMATOLOGIJA Vrsta specijalizacije: SUBSPECIJALIZACIJA Trajanje specijalizacije: 2 godine (24 mjeseca) Uslovi za specijalizaciju zavr{ena osnovna specijalizacija Interna medicina Fizikalna medicina i rehabilitacija PLAN SUBSPECIJALIZACIJE TEMATSKA OBLAST Uvodni dio . . – komunikacijske vje{tine. – timski rad. Poreme}aji urodinamike 1 mjesec Specijalist upoznaje tehniku i interpretaciju funkcije i inervacije donjih mokra}nih putova (Klinika za neurologiju . Klini~ka imunologija 4 mjeseca Specijalisti rade na klini~kom odjelu gdje su zadu`eni za obradu. MR i angiografije. Fizikalna terapija i rehabilitacija reumatskih bolesnika 3 mjeseca Specijalist mora svladati indikacije i kontraindikacije za primjenu pojedinih fizikalnih postupaka u reumatskim i srodnim bolestima Medicinska rehabilitacija reumatskih bolesnika. provo|enje dijagnosti~kog i terapijskog postupka bolesnika (barem 5 bolesnika svakodnevno). uklju~uju}i povremene laboratorijske kontrole. funkcijske testove makrofaga. aloartroplastiku. 4. – promocija zdravlja. odluke o eventualnoj hospitalizaciji itd. dijagnosti~kog postupka i lije~enja djece . odluke o eventualnoj hospitalizaciji itd.

etiologija. nacionalnim i internacionalnim nau~nim udru`enjima. Jako se preporu~uje aktivna participacija u internacionalnim istra`iva~kim projektima. . . . suprevizija bolesnika sa malignomima u specijaliziranim onkolo{kim ustanovama. transfuziolo{kih zavoda. Profesionalizam . aktivno ~lanstvo u regionalnim. . epidemiologija. Specijalni zahtjevi Komisije ^lanovi komisije Program specijalizacije mora uklju~iti minimum od tri kvalificirana ~lana. kao i odjela za radijacijsku onkologiju. Program subspecijalizacije Kratki sadr`aj: 1. . . . 4. Uvodni dio . klini~ka istra`ivanja i statistika) . razli~ite klini~ke konferencije. Taj cilj mo`e biti postignut jedino ako su dostupni odgovaraju}i izvori i sredstva. Osnovni nau~ni principi (biologija malignoma. kontinuirana medicinska edukacija. mjesto na kojem se provodi trening iz medicinske onkologije mora uklju~ivati mogu}nost opserviranja i tretmana pacijenata sa nizom malignih oboljenja u ambulantnom i hospitalnom miljeu.^etvrtak. MEDICINSKA ONKOLOGIJA Vrsta specijalizacije: SUBSPECIJALIZACIJA Trajanje specijalizacije: 2 godina (24 mjeseca) Uslovi za specijalizaciju zavr{ena osnovna specijalizacija – Sve osnovne specijalizacije internisti~ke grupe – Radioterapija PLAN SPECIJALIZACIJE TEMATSKA OBLAST Uvodni dio . vje{tina. tumorska imunologija. mora mu se obezbijediti mogu}nost procjenjivanja efikasnosti razli~itih terapijskih programa kao I pru`anje svih relevatnih informacija prema pacijentu. koje uklju~ujuju stavljanje u prvi red pacijentovih interesa. istra`ivanja. patolo{kih ili drugih dijagnosti~kih materijala. evaluiranja specijalizanata. Odgovornost Linije odgovornosti moraju biti jasno postavljene tokom trajanja treninga iz medicinske onkologije. pregled radiolo{kih. te prezentiranje i publiciranje rezultata nau~nih istra`ivanja. . uklju~uju}i i voditelja programa. . onkolo{ke konzultacije ili konziliji. ambulantno pra}enje onkolo{kih bolesnika. Specijalizantu se mora dati mogu}nost sticanja kontinuirane odgovornosti za pacijente sa akutnom ili hroni~nom bole{}u sa ciljem upoznavanja prirodne historije karcinoma. Program mora naglasiti vrijednost razvijanja kriti~ke analize klini~kih problema i sposobnosti dono{enja odgovaraju}ih odluka. Institutionalni zahtijevi: Klinika Infrastrukturno. Bolni~ka infrastruktura Neophodni su fukcionalni savremeni ambulatorni i hospitalni prostori u kojima se lije~e bolesnici sa malignim bolestima. te odr`avanja posve}enosti visokih stadarda medicinskih istra`ivanja. Standardi komisije ^lanovi komisije moraju pokazati interes za podu~avanje i pru`iti primjer specijalizantima dokumentiranim anga`manom kroz sljede}e aktivnosti: aktivna podjela prakse u tretmanu bolesnika sa malignim oboljenjima. . Klini~ke aktivnosti tako|er uklju~uju i aktivnu participaciju u nau~no istra`iva~kom radu. pogotovu za medicinske onkologe koje zanima akademska karijera. Edukacijski program Edukacijski program iz medicinske onkologije mora obezbijediti specijalizantu trening i iskustvo na visokom nivou. .osnovna teorijska nastava. od specijalista se o~ekuje osavremenjivanje ste~enih znanja i vje{tina putem participiranja u programima kontinuirane medicinske edukacije kao {to su kursevi. Osavremenjivanje vje{tina i znanja Nakon dobivanja certifikata iz mediciske onkologije. 1 mjesec 2. Sljede}i principi moraju biti posebno nagla{eni: Edukacijsko okru`enje Program specijalizacije iz medicinske onkologije mora obezbijediti intelektualno okru`enje za sticanje znanja. Mora biti obezbije|ena odgovaraju}a supervizija specijalizanta tokom trajanja cjelokupnog programa. Tako|er je neophodno i postojanje adekvatnih patolo{kih laboratorija. 7. konferencije. klini~kih prosudbi i pristupa neophodnih za prakticiranje medicinske onkologije. Program mora uklju~ivati i postojanje konzilija za maligne bolesti kao i vodi~e za dobru klini~ku praksu. Neophodno je i postojanje onkolo{ke hirurgije. dovoljnom da specijalizant stekne adekvatnu kompetenciju specijalista medicinskog onkologa. odgovornosti prema pacijentu i dru{tvu. pohadjanje razli~itih nacionalnih ili internacionalnih nau~nih sastanaka. od specijalizanata se takodjer o~ekuje odr`avanje vrijednosti profesionalizma. . dru{tvenih programa i institucionalnih komiteta. . te kona~no ustanova koje se bave klini~kom farmakologijom i tumorskom imunologijom. . provo|enje razli~itih dijagnosti~ko terapijskih procedura. U cilju ovladavanja sveobuhvatnih klini~kih i tehni~kih vje{tina koje specijalist medicinski onkolog mora imati. – SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 17 – Strana 165 Interpretacija radiolo{kih promjena u reumatskim bolestima 20 interpretacija – Interpretacija artroscintigrama 5 interpretacija – Diferencijalna dijagnoza kristala sinovijske membrane 5 interpretacija – Evaluacija strukovnih promjena u poliartritisu 10 odre|ivanja – Propisivanje privremenih ortoza 5 propisivanja – Periartikularne infiltracije 10 infi ltracija – Ultrazvu~na pretraga zgloba 2 pretrage – Artroskopija koljena 1 pretraga – Evaluacija radne sposobnosti reumatskih bolesti 10 procjena Kolokvij je obavezan nakon svakog segmenta specijalizacije. 2011.osnovna teorijska nastava Osnovni nau~ni principi onkologije Patologija/laboratorijska medicina/molekularna biologija Hirurgija Radioterapija Lije~enje bolesnika sa malignomima Godi{nji odmori MJESTO OBAVLJANJA STA@A Medicinski fakultet Medicinski fakultet Bolni~ki odjel patologije 3 Bolni~ki odjel hirurgije Institut za radioterapiju Bolni~ki odjel onkologije 1 1 14 2 TRAJANJE MJESECI 1 2 Standardni zahtjevi za specijalizaciju iz medicinske onkologije Dvogodi{nje trening program iz medicinske onkologije uklju~uju primarnu njegu bolesnika sa malignim bolestima. Svi ~lanovi moraju biti certificirani iz medicinske onkologije i svaki od njih mora posvetiti adekvatno vrijeme (minimum 10 sati sedmi~no) za programe u~enja. mjere ranog otkrivanja i prevencije malignoma. aktivno u~e{}e u istra`ivanjima. modernih radiolo{ko-dijagnosti~kih servisa. 2 mjeseca . odjela za nukleranu medicinu. simpoziji.etika Profesionalizam mora biti podstican tokom trajanja treninga. Zbog toga specijalizanti trebaju biti ohrabrivani da uzmu u~e{}a u radu profesionalnih organizacija. .

tehnike za{tite gonada i osiguranja plodnosti bolesnika uklju~uju}i pohranu gameta – Mukozitis: razlikovanje upalnog od citostaticima induciranog mukozitisa: topikalna primjena lijekova protiv bolova – Pleuralni i perikardijski izljevi: znaci. mjere prevencije. sekundarne i tercijarne prevencije Klini~ka istra`ivanja i statistika: razumijevanje oblikovanja i izvodjenja klini~kih istra`ivanja. prepoznavanje situacija kada su metode ranog otkrivanja primjerene. 3 mjeseca 4. . funkcije gena. procjene pro{irenosti. me|uodnosi tumora i doma}inovog imunog sistema. po`eljno je sudjelovanje u interdisciplinarnim sastancima. . konkomitantnom i adjuvantnom lije~enju. saradnja u istra`ivanjima I. mjere ranog otkrivanja i prevencije malignoma: razumijevanje uloge nasljednih i faktora okoli{a u nastanku tumora. . lije~enje u akutnim ili kroni~nim stanjima. procjena kvalitete `ivota. . . poznavanje specifi~nih ne`eljenih u~inaka i njihovo rje{avanje kao i primjena u kombinaciji s citostaticima. . metode "screeninga" i procjene individualnog rizika. postera i usmenih saop}enja. dojke. kriteriji potrebnog broja bolesnika. pravilnog provo|enja i interpretacije klini~kih istra`ivanja): Biologija malignoma: poznavanje biologije normalne }elije i procesa karcinogeneze. korisnost i ograni~enja uporabe tumorskih markera u krvi. . . ko`e. prepoznavanje i tretman – Onkolo{ka hitna stanja: prepoznavanje (npr. . . . uklju~uju}i citokine i hematopoetske faktore rasta. ne`eljeni u~inci lije~enja. SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH ^etvrtak. doziranje i pravodobnost primjene. iskustvo informiranja bolesnika i dobijanja pismenog pristanka na klini~ko istra`ivanje. ginekolo{ki. . lije~enje }elijama i gensko lije~enje Suportivno i palijativno lije~enje: razumijevanje mjera simptomatskog lije~enja njihovih ograni~enja i ne`eljenih u~inaka. principi indikacije genetske obrade i savjetovanja. 1 mjesec 6. markera }elijske membrane i DNA markera Procjena pro{irenosti bolesti: TNM sistem. 7. . u nastavnim turnusima (ljetni i zimski semestar) po planu koji utvr|uju navedeni fakulteti. pisanje prijedloga istra`iva~kih projekata. eti~ka. – sposobnost sticanja i preno{enja znanja. . regulatprna i zakonska pitanja u oblikovanju istra`ivanja. i savremeno lije~enje malignoma i komplikacija. . sposobnost kriti~kog prosudjivanja nau~ne vrijednosti publiciranih radova i njihovog utjecaja na klini~ku praksu Osnovni principi otkrivanja i lije~enja malignoma (razumijevanje potrebe multidisciplinarnog pristupa s integracijom razli~itih subspecijalnosti uz prepoznavanje doprinosa svake od struka uklju~enih u postavljanje dijagnoze. pisanje radova. . . farmakogenomika i farmakologija pojedinih lijekova. "staging"u. . procjena va`nih komorbiditeta radi utvr|enja individualnog omjera rizika i koristi. ravnote`a proliferacije i }elijske smrti. poznavanje vrijednosti prevencije i razlikovanje primarne. Patologija/laboratorijska medicina/ molekularna biologija . farmakokinetika. probavnih organa. . a kada nisu dostatne. kao i biti svjestan posebnosti bolesnika starije dobi): Patologija/laboratorijska medicina/molekularna biologija: uspostavljanje dijagnoze malignoma citologijom ili patologijom. analize hromosoma. . – timski rad. . otkrivanje i kvantificiranje. kompresija le|ne mo`dine). priprema sa`etaka. palijativnu medicinu prihvatiti kao integralni dio onkologije koji ima multidisciplinarnu dimenziju Mjere suportivnog lije~enja: – Mu~nina i povra}anje: etiologija mu~nine i povra}anja te poznavanje mehanizama antiemetika – Infekcije i neutropenija: prepoznavanje i rje{avanje infekcija i neutropenijske groznice. do III. Tumorska imunologija. kod dijagnosti~ki nerazja{njenih bolesnika osigurati adekvatan uzorak tkiva – Paraneoplasti~ki sindromi: prepoznavanje u~inaka tumora na druge sisteme i mjere lije~enja – Problemi prehrane: indikacije i komplikacije enteralne i parenteralne prehrane . . li~na komunikacija sa stru~njacima raznih struka omogu}uje upoznavanje vrijednosti i nedostataka pojedinih modaliteta. kriteriji odgovora na lije~enje. genitourinarnih organa. kinetika tumorskih }elija. indikacije klini~kih. . upoznavanje s procjenom biopti~kog materijala od strane patologa i njihovom va`no{}u u procjeni pro{irenosti bolesti. . cijena i u~inkovitost lije~enja. proliferacija i apoptoza. – upravljanja sistemom. osnova lije~enja. `lijezda s unutarnjim lu~enjem. ekspresije i regulacije naslje|a. . 2011. – etika i propisi. primjena u neoadjuvantnom. . . . 14 mjeseci Uvodni dio . i individualno prilago|avanje doze i vremena primjene. Hirurgija . organizacije. . . uloge onkogena i njihove interakcije s lije~enjem.osnovna teorijska nastava Osnovna teorijska nastava se provodi iz oblasti: – dono{enje klini~kih odluka. Osnovni nau~ni principi (razumijevanje biologije zlo}udnih tumora. faze koji su u toku u ustanovi specijalizacije. tamponada. uloga i rad povjerenstava za lijekove i za etiku. znanje o palijativnim zahvatima i njezi i razumijevanje indikacija njihove primjene te uklju~enju u klini~ku praksu. . osnove znanja o epidemiolo{kim faktorima i deskriptorima bolesti. . nepoznatog primarnog sijela) . protutumorsku imunocitotoksi~nost i direktan u~inak citokina na tumor Etiologija. profili toksi~nosti citostatika. pra}enju i procjeni efekta lije~enja Citostatsko lije~enje: indikacije i ciljevi primjene citostatika u primarnoj i metastatskoj bolesti. plu}a i mezoteliom. . odabir odgovaraju}ih laboratorijskih metoda u "staging"u i pra}enju bolesnika. specifi~nost i "cost-benefit" dostupnih metoda ranog otkrivanja. Lije~enje bolesnika s pojedinim vrstama malignoma (glave i vrata. . . interpretacija rezultata. . . ovisno o komorbiditetima te rje{avanje ne`eljenih u~inaka Biolo{ko lije~enje: aktivnost i indikacije biolo{kih terapeutika. ~uvanja i primjene mati~nih }elija ko{tane sr`i – Mjere za{tite organa: indikacije i ne`eljeni u~inci lijekova koji {tite organe. osjetljivost. osnovna znanja o }elijskoj i humoralnoj imunosti i ulozi citokina. . primjena kao poja~anje u~inaka radioterapije. spoznaje o novim patolo{kim tehnikama i njihovoj va`nosti u "staging"u i lije~enju bolesnika. . . simptomi i na~ini lije~enja uklju~uju}i punkcijsku evakuaciju – Ekstravazacija lijekova: mjere prevencije. osnove statistike. Radioterapija . . osnove "ciljanih" lijekova kao {to su monoklonalna antitijela. tehnike molekularne biologije. uklju~uju}i antigeni~nost tumora. polaznik treba biti sposoban rije{iti bolesnikove komorbiditete koji mogu pogor{ati ne`eljene i `eljene u~inke lije~enja. uklju~uju}i trajne u~inke. "snage" eksperimenta. tumorske vakcine. epidemiologija. – komunikacijske vje{tine. centralnog nervnog sistema. Obavlja se na fakultetima zdravstvenog usmjerenja u ukupnom trajanju od jedan mjesec. razumijevanje }elijskog ciklusa. dr`avna regulacija klini~kih istra`ivanja. informacije o na~inima financiranja klini~kih istra`ivanja.Broj 17 – Strana 166 3. . indikacije leukocitnih faktora rasta – Anemija: indikacije i komplikacije primjene eritrocita i eritropoetina – Trombopenija: indikacije i komplikacije primjene trombocita – Primjena mati~nih }elija ko{tane sr`i: metode prikupljanja. . . 4. posebno PCR. . radiolo{kih i izotopskih pretraga u postavljanju dijagnoze. 1 mjesec 5. . sarkomi. . – promocija zdravlja. .

ljestvica boli. dehidracije u terminalnih bolesnika – Komunikacije: vje{tina komunikacije s oboljelim i ~lanovima porodice uklju~uju}i lo{e vijesti i te{ke situacije. spoznaja uloge hirurgije u "staging"-u. poznavanje primjene po{tednih zahvata i primjene hirurgije prije ili nakon drugih modaliteta. uloge endoskopije i molekularne dijagnostike. kurativne uloge hirurgije u ranom stupnju bolesti. vrijednosti hirurgije. uloge hirurgije po~etnom "staging"-u i lije~enju te kasnijoj sistemnoj terapiji. rizi~ni faktori i smisao "screening"-a. palijativne hemoterapije I suportivnog lije~enja. va`nosti citologije urina i cistoskopije u "staging"-u i pra}enju. kriterija operabilnosti. va`nosti alfa-fetoproteina u "screening"u. znakova i simptoma. indikacija za endoskopiju u postavljanju dijagnoze i "staging"-u. spektra patolo{kih obilje`ja. indikacija primjene hemoterapije lokalizirane i uznapredovale bolesti. rizi~nih faktora i toka bolesti raka ovog podru~ja. kao i palijativne uloge hemo i biolo{ke terapije u uznapredovaloj bolesti. indikacija odre|ivanja PSA. va`nost kombiniranog lije~enja. Mezoteliom: poznavanje rizi~nih faktora. Rak jetre i `u~nih vodova: razumijevanje epidemiologije i rizi~nih faktora. razlike lokalizirane i invazivne bolesti. Ginekolo{ki rak: Rak jajnika: razumijevanje predispozicija. uloge hemoterapije i hormona u lije~enju i lokalizirane i metastatske bolesti. 2011.i biolo{ke terapije u uznapredovaloj bolesti. Rak debelog crijeva: poznavanje va`nosti hirur{kog "staging"-a i indikacija adjuvantnog lije~enja raka debelog i zavr{nog crijeva i uloge hemo. Rak anusa: poznavanje veze s infekcijom ljudskim papillomavirusom. uklju~uju}i i preneoplasti~ke promjene i utemeljeni odabir primarnog lije~enja. izlije~enju i palijaciji bolesnika s malignomima. zra~enja u multidisciplinarnom lije~enju uznapredovale bolesti. Rak plu}a malih }elija: poznavanje multimodalnog na~ina lije~enja ograni~ene bolesti. `iv~anog sistema. genetskog testiranja i savjetovanja. koristi hemo i/ili hormonske terapije uznapredovale bolesti i indikacije u adjuvantnom lije~enju. indikacije dopunske prehrane. hirur{ke ili radijacijske terapije u ranom stupnju bolesti i primjene hormonskog lije~enja i hemoterapije u uznapredovaloj bolesti. razumijevanje farmakologije i toksi~nosti analgetika. zra~enja i hemoterapije te da je kombinirana hemoterapija kurativna u uznapredovaloj bolesti. kombiniranog lije~enja lokalizirane bolesti i bolesti uretera. Sarkomi mekih tkiva: razumijevanje hirurgije primarne tvorbe i indikacija o~uvanja ekstremiteta. hemoprevencije. uloge hemoterapije. uloge hemoterapije. uloge hemoterapije u pro{irenoj bolesti i indikacije tretmana CNSa. Rak prostate: poznavanje epidemiologije i metoda "screening"-a. Rak prijelaznog epitela: razumijevanje rizi~nih faktora. Rak vagine i vulve: razumijevanje povezanosti s izlaganjem dietilstilbestrolu in utero kao i potrebe posebnog pra}enja tih `ena. ulozi hemoterapije u lije~enju lokalizirane bolesti u kombinaciji s zra~enjem te u lije~enju uznapredovale bolesti. indikacije za intervenciju protiv boli – Drugi simptomi. va`nost histolo{kog stepenovanja. rizici i koristi hirur{kog lije~enja kao definitivnog lije~enja ili kao nadopuna sistemskog ili radioterapijskog lije~enja. potencijalo kurativnog kombiniranog na~ina lije~enja. poznavanje uloge hirurgije koja je kurativna u rijetkim bolesnicima. a palijativna u ostalim. hirur{kog i nehirur{kog "staging"-a lokalizirane bolesti. Rak zametnih }elija: dioba bolesnika prema klasifikaciji Me|unarodne kolaboracijske grupe za zametne }elije. Rak `eluca: poznavanje rizi~nih faktora. probave.^etvrtak. uloga kombinovanog lije~enja. hemoterapija. intravezikalne aplikacije lijekova za povr{inski rak mjehura. te sistemske i intraarterijske hemo i biolo{ke terapije. akutni i kasni u~inci zra~enja Lije~enje bolesnika s pojedinim vrstama malignoma: Razumijevanje lije~enja pojedinih vrsta malignoma i njihovih posebnosti: epidemiologije. jedinstvenih genetskih obilje`ja. poznavanje postoperativnih komplikacija. Rak dojke: Razumijevanje interpretacije mamograma. kurativne uloge hirurgije u lokaliziranoj bolesti. va`nosti "staging"a kao osnove za odluku o hirurgiji i/ili zra~enju kao kurativnom modalitetu. sposobnost prijenosa informacije o navedenom bolesniku). uloga elektivne polihemoterapije. Rak probavnih organa: Rak jednjaka: poznavanje rizi~nih faktora. Rak plu}a i mezoteliom: poznavanje rizi~nih faktora. palijacija simptoma respiracije. uloge pra}enja. Rak grli}a maternice: razumijevanje faktora rizika. Rak plu}a nemalih }elija: poznavanje kriterija neoperabilnosti. Rak gu{tera~e: razumijevanje rizi~nih faktora. primjena prije ili nakon hirurgije ili sistemskog lije~enja. dijagnosti~kih pretraga. hirur{kih zahvata posebno potencijalno kurativne hirurgije. – – SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 17 – Strana 167 Palijativno lije~enje terminalne bolesti: Bol: procjena mjesta i ja~ine boli. Rak maternice: razumijevanje uloge hormona i hormonskog lije~enja u etiologiji. kombiniranog lije~enja. 7. kurativne uloge hirurgije u lokaliziranoj bolesti te biolo{kog lije~enja u palijaciji uznapredovale bolesti. ko`e i sluznica. posebno postoperativnog. te prikaza dojke ultrazvukom i MRI. hirurgije invazivnih tvorbi ranog stupnja. Rak glave i vrata: poznavanje tehnike pregleda glave i vrata. uklju~uju}i hormonske I HER2 receptore koje su bitne u odlu~ivanju o lije~enju. patofiziologije. mogu}nosti o~uvanja organa. sklonosti recidivu. Rak genitourinarnih organa: @ljezdani rak bubrega: razumijevanje dijagnostike i paraneoplasti~nih zna~ajki. te lije~enja metastatske bolesti. genetike. Rak penisa: poznavanje veze s infekcijom ljudskim papilloma virusom. lije~enja i pra}enja. anoreksije i kaheksije. kombinovanog na~ina lije~enja i o~uvanja organa. terapije govora i gutanja Hirurgija: Komunikacijom s hirurzima ste}i razumijevanje indikacija i kontraindikacija hirur{kog lije~enja. prepoznati nasljedne tipove raka debelog crijeva i razlike u njihovu {irenju i lije~enju. hemoterapije i zra~enja u lokaliziranoj bolesti. va`nosti porodi~ne anamneze i genskog testiranja i savjetovanja. posljedice lije~enja te rizik nastanka novih malignoma. postavljanju dijagnoze i pra}enju. Radioterapija: Principi radijacijske biologije. komunikacija s drugim zdravstvenim i nezdravstvenim radnicima u okviru tima – Rehabilitacija: poznavanje uloge fizikalnog lije~enja. indikacije primjene zra~enja kao kurativnog i palijativnog lije~enja. osnove planiranja zra~enja i dozimetrije. "staging" s endoskopijom i odlu~ivanje o lije~enju: zra~enje. ulogu hirurgije. indikacija i obzira za o~uvanje ekstremiteta i adjuvantnu hemoterapiju. hirurgije i zra~enja te posebnosti GISTa. uloga biolo{kih agenasa u lije~enju rane ili uznapredovale/metastatske bolesti. uloge hemoterapije i zra~enja u palijaciji uznapredovale bolesti. palijativne hemoterapije i suportivnog lije~enja. radne terapije. kao i primjenu kombiniranog lije~enja za posebne tumore. korisnost tumorskih markera u dijagnozi i pra}enju bolesti. hirurgija. kurativne hirurgije u ranom stepenu bolesti i kombiniranog lije~enja uznapredovale bolesti. Sarkomi Ko{tani sarkomi: razumijevanje predisponiraju}ih situacija i stanja. Rak ko`e . 4. prepoznavanje patolo{kih i prognosti~kih faktora.

– promocija zdravlja. Obavlja se na fakultetima zdravstvenog usmjerenja u ukupnom trajanju od jedan mjesec. Melanom: razumijevanje rizi~nih faktora i razli~itosti u izgledu melanoma i njegovih prekursora kao {to su displasti~ni nevusi. mehanizama prilago|avanja bolesnika i porodici. problema terminalne njege. – komunikacijske vje{tine. razumijevanje debljine tumora i drugih prognosti~kih faktora. Rak nepoznatog primarnog porijekla Va`nost histopatologije. biolo{kog i suportivno/palijacijskog lije~enja bolesnika sa solidnim malignomima u saradnji sa specijalistima radioterapijske i hirur{ke onkologije te drugim dijagnosti~kim i terapijskim strukama. znati prenijeti lo{u vijest i adekvatno se tome pona{ati. Malignomi centralnog nervnog sistema Uloga hirurgije. pravna i ekonomska pitanja – Informirani pristanak – Eti~ka pitanja klini~kih istra`ivanja – Pravna pitanja lije~enja. va`nost izlaganja suncu. – etika i propisi. 7. ISPIT: "In service assessment" odr`ava European Board of Spec. uloge hemoterapije za pojedine tipove. – upravljanja sistemom. sindroma s njima povezanih. njega i pristup trajnim intravenskim kateterima. – timski rad. procesa `alovanja kao i u~inka na psihu lije~nika i zdravstvenog osoblja.osnovna teorijska nastava Pedijatrijska nefrologija MJESTO OBAVLJANJA STA@A Medicinski fakultet TRAJANJE MJESECI 1 7 1 1 1 2 1 2 2 18 Pedijatrijska klinika nefrologija Laboratorijska dijagnostika Laboratorij za klini~ku hemiju i u pedijatrijskoj nefrologiji biohemiju Nuklearna medicina u Institut za nuklearnu medicinu pedijatrijskoj nefrologiji Radiodijagnostika u Radiologija pedijatrijskoj nefrologiji Nefrologija Bolni~ki odjel interne medicine Dje~ija hirurgija Hemodijaliza Nefrologija Bolni~ki odjel dje~je hirurgije Centar za hemodijalizu Referalni klini~ki centar van Bosne i Hercegovine . Rak ko`e bazalnih ili plo~astih }elija: razlikovanje ko`nih promjena. Informiranje bolesnika – Gensko savjetovanje: procjena rizika raka u bolesnika i ~lanova porodice. Kompetencije koje polaznik sti~e zavr{etkom specijalizacije . – sposobnost sticanja i preno{enja znanja. . ku}ne njege. nau~iti vje{tinu komunikacije s bolesnikom i porodicom. dostupnih resursa i potrebe za intervencijama u bilo kojoj fazi bolesti.osnovna teorijska nastava 1 mjesec Osnovna teorijska nastava se provodi iz oblasti: – dono{enje klini~kih odluka. poznavanje indikacija i primjene psihotropnih lijekova. 4. alkoholu i izlaganju suncu – Trajne posljedice: prepoznavanje trajnih posljedica {to uklju~uje: rizik malignoma povezanih s lije~enjem (AML nakon hemoterapije. psihi~kih problema. rukovanje i uklanjanje citostatskih i biolo{kih lijekova) – Aspiracija i biopsija ko{tane sr`i (izvo|enje zahvata. disfunkcije endokrinih `lijezda (hipotireoidizam nakon zra~enja vrata. a s ciljem pravodobne detekcije mogu}ih problema. vje{tinu komunikacije s drugim ~lanovima tima koji lije~i bolesnika). sposobnost integriranja ~lanova porodice. osnovno iskustvo u interpretaciji nalaza) – Lumbalna punkcija i aplikacija lijekova u subkutane rezervoare uz prepoznavanje i rje{avanje mogu}ih komplikacija Provjera znanja i vje{tina polaznika tokom specijalizacije Potrebno je osigurati adekvatan i redovan kontakt polaznika s voditeljem specijalizacije koji }e pratiti napredak polaznika i o tome jednom godi{nje izvjestiti pismeno mati~nu ustanovu polaznika. neplodnost nakon hemoterapije) – Mjere hemoprevencije malignoma/klini~ka istra`ivanja – Pretrage tokom pra}enja bolesnika Eti~ka. zra~enja i hemoterapije primarnih i metastatskih tumora.5 godine (18 mjeseci) Uslovi za specijalizaciju zavr{ena osnovna specijalizacija – Pedijatrija PLAN SUBSPECIJALIZACIJE TEMATSKA OBLAST Uvodni dio . u nastavnim turnusima (ljetni i zimski semestar) po planu koji utvr|uju navedeni fakulteti.Broj 17 – Strana 168 SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH ^etvrtak. poznavanje principa genskog testiranja i savjetovanja – Odr`anje zdravlja: savjetovanje bolesnika i ~lanova porodice o poznatim faktorima rizika u prehrani. spolne funkcije. Obavezni kolokviji tokom specijalizacije i "in service assessment". za lije~nike na specijalizaciji dva puta godi{nje prema rasporedu koji se o~itava sa web stranice European Bord of spec prijave i algoritam odr`avanja ispita vr{e se prema uputstvima na istoj web stranici. posljedice lije~enja. diskusija sa mentorom (30% sati) a2) seminarski radovi specijalizanata (30 % sati) a3) individualni rad specijalizanta na klinici (40% sati) Prakti~na nastava b1) svakodnevni prakti~ni rad na odjeljenju i ambulanti (70% sati) b2) rad sa mentorom. ma{inskog odr`avanja vitalnih funkcija – Cijene lije~enja – Prepoznavanje sukoba interesa u radu zdravstvenih radnika – Profesionalnost i humanost u pona{anju prema bolesnicima i ~lanovima porodice Vje{tine – Davanje citostatika (znanje prepisivanja i sigurnog davanja citostatika. razlikovanje dobro}udnih ko`nih promjena od potencijalno opasnih. prepoznavanje lije~ivih bolesti kao i palijacijsko lije~enje. pomo}i vjerskog lica. sarkomi nakon zra~enja). adjuvantne biolo{ke terapije. tumorskih markera. razgovori. 2011.Primjena citostatskog. indikacije hirur{kog zahvata za dijagnozu i kurativno uklanjanje. Rak `ljezda sa unutarnjim lu~enjem Razumijevanje dijagnosti~kih procedura i na~ina lije~enja. kulturnih i duhovnih aspekata. prepoznavanja i savjetovanja osoba pod pove}anim rizikom. rizika i koristi od hemoterapije uznapredovale bolesti. razumijevanje mjera primarne prevencije. dijagnosti~ke i terapijske procedure (30% sati) Uvodni dio .odjel nefrologije PROGRAM SUBSPECIJALIZACIJE Teoretska nastava a1) predavanja. hospicija i skupina bolesnika za potporu u lije~enje bolesnika. Psihosocijalni aspekti malignoma Prepoznavanje psihosocijalnih uticaja. PEDIJATRIJSKE SUBSPECIJALIZACIJE PEDIJATRIJSKA NEFROLOGIJA Vrsta specijalizacije: SUBSPECIJALIZACIJA Trajanje specijalizacije: 1. duhanu.

Simptomi i znaci oboljenja urinarnog sistema 2.83 sata b2) . Primarne bolesti glomerula 12. Rtg analiza 2. Nakon zavr{ene edukacije specijalizant pola`e kolokvij. Bolesti glomerula (glomerulonefritisi i sli~na stanja) 11.319 sati Nastavne jedinice: 1.40 sati Prakti~na nastava: 236 sati b1) .20 sati Prakti~na nastava: 118 sati b1) . indirektna) Nakon zavr{ene edukacije specijalizant pola`e kolokvij. . 4.184 sata Prakti~na nastava b1) . Anomalije urinarnog sistema 7. Ultrazvuk urotrakta 3. Tubulopatije 14.35 sati U toku edukacije specijalizant treba da se upozna sa laboratorijskim testovima u procjeni bubre`ne funkcije. Opstruktivna uropatija 6.751 sati b2) . Dje~ja hirurgija Edukaciju iz dje~ije hirurgije specijalizant sprovodi na Odjelu za dje~ju hirurgiju u trajanju od 1 mjesec. Metode ispitivanja urinarnog sistema 3. Edukacija sadr`i: 168 sati Teoretska nastava: 50 sati a1) . Urolitijaza 10. Tubulointersticijski nefritis 15. Kompjuterizovana tomografija bubrega (CT) 7. Transplantacija bubrega Nakon zavr{ene edukacije specijalizant pola`e kolokvij iz svakog nastavnog predmeta.30 sati a2) . Mikcijska cistouretrografija (MCUG) 4. Ekskrecijska urografija (IVU) 5. Edukacija sadr`i: 336 sati Teoretska nastava: 100 sati a1) . Nuklearna medicina u dje~joj nefrologiji Edukaciju iz nuklearne medicine specijalizant sprovodi na Odjelu za nuklearnu medicinu u trajanju od 1 mjesec.166 sata b2) .15 sati a3) .20 sati Prakti~na nastava: 118 sati b1) .15 sati a3) . Nefrologija (internisti~ka) Edukaciju iz interne medicine specijalizant sprovodi na Odjelu za internisti~ku nefrologiju u trajanju od 2 mjeseca. – Kvalitativni pregled mokra}e – Fizikalnohemijske karakteristike mokra}e – Hemijska analiza mokra}e – Mikroskopski pregled sedimenta mokra}e – Testovi za procjenu glomerularne funkcije bubrega – Karakterizacija proteinurije na osnovu odre|ivanja ukupnih proteina – Test za procjenu protoka krvi kroz bubrege – Testovi za procjenu funkcije distalnog tubula – Izlu~ivanje albumina u mokra}i – Niskomolekulski proteini kao znakovi tubulske proteinurije – Patobiohemijski uzroci i laboratorijski nalazi u u~estalijim poreme}ajima tubulskog prometa i metabolizma. Hipertenzija 17.35 sati U toku edukacije specijalizant treba da savlada nastavni program: – Stati~ka scintigrafija bubrega Tc-DMSA – Dinamska scintigrafija bubrega.30 sati a3) .15 sati a3) .^etvrtak.83 sata b2) . Edukacija sadr`i: 168 sati Teoretska nastava: 50 sati a1) . Vezikoureteralni refluks 8. Radiolo{ka dijagostika u dje~joj nefrologiji Edukaciju iz radiologije specijalizant sprovodi na Odjelu za radiologiju u trajanju od 1 mjesec. Hroni~no bubre`no zatajenje 19. Vaskularne bolesti bubrega 16.20 sati Prakti~na nastava: 118 sati b1) . Sekundarne bolesti glomerula 13.15 sati a2) . Osnovni sindromi i algoritam dijagnosti~kog postupka 4.Tc-DTPA – Diuretska dinamska scintigrafija bubrega – Radioizotopna cistografija (direktna.83 sata b2) . Edukacija sadr`i: 168 sati Teoretska nastava: 50 sati a1) . SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 17 – Strana 169 Pedijatrija Edukaciju na Pedijatrijskoj klinici iz nefrologije specijalizant provodi na Nefrolo{kom odjeljenju i Nefrolo{kom savjetovali{tu u trajanju od 7 mjeseci. Laboratorijska dijagostika u dje~ijoj nefrologiji Edukaciju iz klini~kog laboratorija specijalizant provodi na Laboratoriju za klini~ku hemiju i biohemiju u trajanju od 1 mjesec. poreme}aji mokrenja 9.15 sati a2) . Magnetna rezonanca (MR) Nakon zavr{ene edukacije specijalizant pola`e kolokvij. 2011.137 sati a3) . 7.35 sati U toku edukacije specijalizant treba da se upozna sa radiolo{kim tehnikama koje se primjenjuju u pedijatrijskoj nefrologiji: 1. Dijaliza 20. Neuropatska vezikoureteralna disfunkcija i dr. Teoretska nastava a1) . Akutno bubre`no zatajenje 18.137 sati a2) .70 sati U toku edukacije specijalizant treba da savlada nastavni program iz oblasti nefrologije odraslih: – Akutno zatajenje bubrega – Hroni~no zatajenje bubrega – Dijaliza i transplantacija u lije~enju zatajenja bubrega – Imunopatogeni mehanizmi bubre`nog o{te}enja – Glavne glomerulopatije – Glomerulopatije udru`ene s multisistemskim bolestima – Tubulointersticijske bolesti bubrega – Vaskularne bolesti bubrega – Nasljedni tubularni poreme}aji – Nefrolitijaza – Opstrukcija mokra}nih puteva – Tumori urinarnog sistema – Biopsija bubrega Nakon zavr{ene edukacije specijalizant pola`e kolokvij. Infekcija urinarnog trakta 5.15 sati a2) . Retrogradna uretrografija 6.

NEUROPEDIJATRIJA Vrsta specijalizacije: SUBSPECIJALIZACIJA Trajanje specijalizacije: 1.70 sati U toku edukacije specijalizant treba da savlada nastavni program iz oblasti hemodijalize: – Akutno bubre`no zatajenje sa dodatnim komplikacijama kao {to su {ok.0.35 sati U toku edukacije specijalizant treba da savlada nastavni program iz dje~je hirurgije: 1. Megaureter 3.osnovna teorijska nastava Rad na neuropedijatrijskom odjelu i savjetovali{tu TRAJANJE STA@A TRAJANJE STA@A ZA PEDIJATRA ZA NEUROLOGA 1 6 1 - 1 1 1 1 ½ ½ 6 1 18 2 ½ ½ 5 7 1 18 Na subspecijalizaciju se primaju lije~nici koji su nakon zavr{enog Medicinskog fakulteta zavr{ili i specijalizaciju iz pedijatrije ili neurologije.5 mjeseca Radu u neurofiziolo{kom laboratoriju i kabinetu za epilepsije: 6-8 pacijenata dnevno pod vodstvom mentora. U sada{njim uslovima subspecijalizacija za specijaliste iz pedijatrije podrazumijeva: Uvodni dio pedijatrija osnovna teorijska nastava 1 mjesec Osnovna teorijska nastava se provodi iz oblasti: – dono{enje klini~kih odluka. u~initi najmanje 500 samostalnih EEG interpretacija. Rad na neurohirur{koj klinici.15 sati a2) . – promocija zdravlja. Urodinamika i bubre`na funkcija 5.6 mjeseci. Rad u neurorazvojnom savjetovali{tu sa mentorom: 4-8 pacijenata dnevno. Cirkumcizija 12.30 sati a2) .6 mjeseci (intenzivno u~enje programa dje~je neurologije po referentnom ud`beniku). u nastavnim turnusima (ljetni i zimski semestar) po planu koji utvr|uju navedeni fakulteti. Hirur{ko lije~enje bolesti urinarnog sistema 2.20 sati Prakti~na nastava: 118 sati b1) .1 mjesec (intenzivno u~enje programa neurologije adultne dobi po referentnom ud`beniku). Edukacija sadr`i: 168 sati Teoretska nastava: 50 sati a1) . U uslovima ~etvorogodi{nje specijalizacije iz pedijatrije i neurologije subspecijalizacija traje 18 mjeseci.15 sati a3) . Obavlja se na fakultetima zdravstvenog usmjerenja u ukupnom trajanju od jedan mjesec.83 sata b2) . Referalni klini~ki centar van Bosne i Hercegovine Edukaciju iz pedijatrijske nefrologije specijalizant sprovodi u Referalnom klini~kom centru van Bosne i Hercegovine prema planu koji sa~ini voditelj jedinice u trajanju od 2 mjeseca. pankreatitisu i traumi – Hroni~na renalna insuficijencija Nakon zavr{ene edukacije specijalizant pola`e kolokvij. interpretacija neuroradiolo{kih procedura pod vodstvom mentora . odjel za djecu . 100 interpretacija EP . – Zadr`avanje teku}ine rezistentno na diuretike u slu~aju kardijalne ili pulmonalne insuficijencije (edem plu}a) – Odstarnjenje toksi~nih metaboli~kih produkata – Prevencija po `ivot opasnih disbalansa elektrolita – Korekcija acidobaznog statusa – Eliminacija medijatora u sepsi.5 godina (18 mjeseci) Uslovi za specijalizaciju zavr{ena osnovna specijalizacija – Pedijatrija – Neurologija PLAN SUBSPECIJALIZACIJE TEMATSKA OBLAST Uvodni dio .40 sati Prakti~na nastava: 236 sati b1) . Edukacija sadr`i: 336 sati Teoretska nastava: 100 sati a1) .Broj 17 – Strana 170 SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Rad na odjelu koji se bavi heredodegenerativnim neurometaboli~kim oboljenjima i genetikom Rad u neurorazvojnom savjetovali{tu Rad na neurolo{koj klinici za odrasle Rad na neurohirur{koj klinici. od kojih najmanje tri pacijenta na prvom pregledu . 200 EMG interpretacija. Hemodijaliza Edukaciju iz hemodijalize specijalizant sprovodi u centru za hemodijalizu u trajanju od 2 mjeseca.0. od kojih najmanje tri pacijenta na prvom pregledu.1 mjeseca (intenzivno u~enje programa neurorazvojne medicine po referentnom ud`beniku). hemodinamska nestabilnost. 2011. Rad na neurolo{koj klinici za odrasle: 4-8 pacijenata dnevno.neurooftalmologija . ARDS. Vezikoureteralni refluks 6.166 sata b2) . vi{estruko zatajenje organa. odjel za djecu Rad na oftalmolo{koj klinici neurooftalmologija Radu u neurofiziolo{kom laboratoriju i kabinetu za epilepsije Rad na neuroradiolo{kom odjelu Rad na pedijatrijskoj klinici sa neonatologijom Rad u poliklini~koj pedijatrijskoj slu`bi UKUPNO ^etvrtak. 7. Tumori urinarnog trakta Nakon zavr{ene edukacije specijalizant pola`e kolokvij.1 mj. – sposobnost sticanja i preno{enja znanja.5 mjeseca Rad na oftalmolo{koj klinici . – timski rad. . Valvula stra`nje uretre 9. od kojih najmanje tri pacijenta na prvom pregledu . Torzija testisa 11. te "oncall" slu`ba najmanje 15 dana u mjesecu . Hidronefroza 4.1 mjeseca. Rad na neuropedijatrijskom odjelu i savjetovali{tu sa mentorom: 4-8 pacijenata dnevno. – komunikacijske vje{tine. Rad na neuroradiolo{kom odjelu: edukacija UZ mozga. . – etika i propisi. Nakon zavr{ene edukacije specijalizant pola`e kolokvij. Rad na odjelu koji se bavi heredodegenerativnim neurometaboli~kim oboljenjima i genetikom (intenzivno u~enje programa heredodegenerativnih neurometaboli~kih oboljenja po referentnom ud`beniku). – upravljanja sistemom.30 sati a3) . Ekstrofija mokra}nog mjehura 10. 4. Kongenitalna opstrukcija vrata mokra}nog mjehura 8. Cistoskopija 7.

odjel za djecu . – etika i propisi. provokacijskih testova (parenteralnih. – komunikacijske vje{tine.5 mjeseca Radu u neurofiziolo{kom laboratoriju i kabinetu za epilepsije: 6-8 pacijenata dnevno pod vodstvom mentora. provo|enje dijagnosti~kog i terapijskog po stupka bolesnika (barem 5 bolesnika svakodnevno). – sposobnost sticanja i preno{enja znanja.IF. alergergene insekata. Pedijatrijska reumatologija Reumatologija Specijalisti rade na klini~kom odjelu gdje su zadu`eni za obradu. – timski rad. Kandidat mora ovladati izvo|enjem in vivo ko`nih testova (na inhalacijske. imunofenotipizacija – serolo{ki testovi – odre|ivanje specifi~nih autoantitijela . bazofila. Subspecijalizacija se obavlja u referentnoj ustanovi. Obavlja se na fakultetima zdravstvenog usmjerenja u ukupnom trajanju od jedan mjesec. Poseban naglasak na imunodeficijenciji.prema mogu}nosti – pretrage biopti~kog materijala DIF -ko`e – bubrega Dermatologija Tokom boravka u dermatolo{koj ustanovi (odjelu i ambulanti) specijalist se mora upoznati s klini~kom slikom.osnovna teorijska nastava 1 mjesec Osnovna teorijska nastava se provodi iz oblasti: – dono{enje klini~kih odluka. peroralnih. 2011. – promocija zdravlja. medikamente te testove za procjenu }elijske imunosti). domet i zna~enje histolo{ke i DIF analize uzoraka ko`e. 7. dijagnosti~kog postupka i lije~enja imunolo{kih poreme}aja u djece. od kojih najmanje tri pacijenta na prvom pregledu. – promocija zdravlja. Tokom rada u klini~kom odjelu specijalisti su zadu`eni za obradu. – komunikacijske vje{tine. . Najmanje 4 mjeseca subspecijalizacije se provodi u referentnoj zdravstvenoj ustanovi u inostranstvu. te "oncall" slu`ba najmanje 15 dana u mjesecu .2 mjeseca (intenzivno u~enje programa neurorazvojne medicine po referentnom ud`beniku).paralelno sa radom u neurofiziolo{kom laboratoriju. Pisanje nau~nog projekta i rada u oblasti neuropedijatrije pod vodstvom mentora .7 mjeseci. uklju~uju}i po . upoznati ko`na o~itovanja imunolo{kih bolesti. – sposobnost sticanja i preno{enja znanja. Boravak na pedijatrijskoj klinici sa mentorom: 4-8 pacijenata dnevno. eozinofila – funkcionalni testovi za dokazivanje citokina . Obavlja se na fakultetima zdravstvenog usmjerenja u ukupnom trajanju od jedan mjesec. U sada{njim uslovima subspecijalizacija za specijaliste iz neurologije podrazumjeva: Uvodni dio neurologija osnovna teorijska nastava 1 mjesec Osnovna teorijska nastava se provodi iz oblasti: – dono{enje klini~kih odluka. od toga 2 mjeseca na neonatologiji (intenzivno u~enje programa pedijatrije po referentnom ud`beniku).neurooftalmologija .osnovna teorijska nastava Pedijatrijska imunologija bazi~na imunologija imunolo{ka laboratorijska ispitivanja alergologija dermatologija klini~ka imunologija Pedijatrijska reumatologija pedijatrijska reumatologija dje~ija ortopedija Pedijatrijska klinika Ortopedija Imunolo{ki laboratorij Imunolo{ki laboratorij Imunolo{ki laboratorij Dermatolo{ka klinika Pedijatrijska klinika MJESTO OBAVLJANJA STA@A Medicinski fakultet TRAJANJE MJESECI 1 6 1 ½ 1 ½ 3 11 7 1 Pedijatrijska klinika Institut za radiologiju Uvodni dio . – etika i propisi. dijagnosti~kim postupkom i lije~enjem ko`nih bolesti koje mogu postojati u sklopu multisistemskih . Tako|er sudjeluju u ambulantnom radu gdje upoznaju i obilje`ja trajnog pra}enja bolesnika. 4. RIA – elektroforetske tehnike za kvalitativno i kvantitativno odre|ivanje bjelan~evina – metode odre|ivanja imunokompleksa u serumu – odre|ivanje hemoliti~ke aktivnosti komplementa – odre|ivanje pojedinih komponenata i fragmenata komplementa – funkcionalna citotoksi~nost – odre|ivanje funkcije makrofaga i neutrofila – odre|ivanje funkcije mastocita. obradu i daljnje odluke o lije~enju bolesnika (jedan dan sedmi~no). konjunktivalnih. – upravljanja sistemom. Rad na odjelu koji se bavi heredodegenerativnim neurometaboli~kim oboljenjima i genetikom (intenzivno u~enje programa heredodegenerativnih neurometaboli~kih oboljenja po referentnom ud`beniku). Rad na neurohirur{koj klinici. Rad u neurorazvojnom savjetovali{tu sa mentorom: 4-8 pacijenata dnevno. Posebno treba svladati indikacije i tehniku biopsije ko`e. – timski rad. nutritivne alergene. u nastavnim turnusima (ljetni i zimski semestar) po planu koji utvr|uju navedeni fakulteti. provo|enje dijagnosti~kog i terapijskog postupka bolesnika. Pedijatrijska imunologija Rad u imunolo{kom laboratoriju Tokom rada u laboratoriju kandidat mora upoznati i sam izvesti sljede}e pretrage: – separacija krvnih stanica na gradijentu gusto}e – testovi brojenja stanica. te upoznati biolo{ku standardizaciju alergena. 200 EMG interpretacija.^etvrtak.autoimunih i alergijskih bolesti.1 mjesec. PEDIJATRIJSKA IMUNOLOGIJA I REAUMATOLOGIJA Vrsta specijalizacije: SUBSPECIJALIZACIJA Trajanje specijalizacije: 1.1 mjeseca.5 godina (18 mjeseci) Uslovi za specijalizaciju zavr{ena osnovna specijalizacija – Pedijatrija PLAN SUBSPECIJALIZACIJE TEMATSKA OBLAST Uvodni dio . – upravljanja sistemom.0.paralelno sa radom u neurofiziolo{kom laboratoriju. a moraju savladati i predvi|ene vje{tine. u~initi najmanje 500 samostalnih EEG interpretacija. profesionalni alergeni.5 mjeseci. Rad u poliklini~koj pedijatrijskoj slu`bi . u nastavnim turnusima (ljetni i zimski semestar) po planu koji utvr|uju navedeni fakulteti. Tako|er sudjeluju u ambulantnom radu gdje planiraju uz nadzor. SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH dje~ija fizijatrija intenzivna njega i terapija dje~ija radiologija Fizijatrijska klinika Broj 17 – Strana 171 1 1 1 Pisanje nau~nog projekta i rada u oblasti neuropedijatrije pod vodstvom mentora .5 mjeseca Rad na oftalmolo{koj klinici . od kojih najmanje tri pacijenta na prvom pregledu .0. 100 interpretacija EP . inhalacijskih. nazalnih). ELISA. Rad u klini~kom odjelu i poliklinici U pedijatrijskoj ustanovi kandidat upoznaje osobitosti klini~ke slike.

Obavlja se na fakultetima zdravstvenog usmjerenja u ukupnom trajanju od jedan mjesec. dijabetes melitus. vremene laboratorijske kontrole. Fizikalna terapija i rehabilitacija reumatskih bolesnika Specijalist mora svladati indikacije i kontraindikacije za primjenu pojedinih fizikalnih postupaka u reumatskim i srodnim bolestima.15 sati a2) . razgovori. Prakti~na nastava: 350 sati b1) . traume lokomotornog sistemu.61 sat 2.125 sati Nastavne jedinice: 1. bolesti nadbubre`nih `lijezda 12.60 sati a2) . rast i razvoj 13. bolesti paratireoidnih `lijezda 7. sindrom dijabetes melitusa kod novoro|en~eta 9.45 sati a3) . 2. rahitis 10. bolesti hipotalamusa 4. Intenzivna njega i terapija Specijalist mora svladati tretman imunolo{kih poreme}aja i alergijskih stanja koja ugro`avaju `ivot. odluke o eventualnoj hospitalizaciji itd. dijagnosti~ke i terapijske procedure (30% sati) 1.15 sati . vitamin D 9. neonatalne hipokalcemije 8.100 sati Prakti~na nastava: 621 sati b1) . osteogenesis imperfecta 11. 2011. diskusija sa mentorom (30% sati) a2) seminarski radovi specijalizanata (30 % sati) a3) individualni rad specijalizanta na klinici (40% sati) Prakti~na nastava b1) svakodnevni prakti~ni rad na odjeljenju i ambulanti (70% sati) b2) rad sa mentorom. endokrina regulacija 3. hipoglikemija novoro|en~eta Nastavni predmet: Intezivna njega Teoretska nastava: 50 sati a1) . radna terapija.5 godina (18 mjeseci) Uslovi za specijalizaciju zavr{ena osnovna specijalizacija – Pedijatrija PLAN SUBSPECIJALIZACIJE TEMATSKA OBLAST Uvodni dio . pra}enje dijabetes melitusa 7. – timski rad.60 sati a3) . bolesti {titne `lijezde 6.osnovna teorijska nastava Pedijatrija Endokrinologija Dijabetologija Intenzivna njega Endokrinolo{ka laboratorijska dijagnostika Nuklearna medicina Radiologija Internisti~ka endokrinologija i dijabetologija Ginekologija Genetika Endikrinologija i dijabetologija UKUPNO Institut za klini~ku hemiju i biohemiju Institut nuklearne medicine Institut za radiologiju Interna klinika Ginekolo{ka klinika Institut za humanu genetiku Referentni klini~ki centar van Bosne i Hercegovine MJESTO OBAVLJANJA STA@A Medicinski fakultet Pedijatrijska klinika TRAJANJE MJESECI 1 7 3 3 1 1 2 1 3 1 1 1 18 – upravljanja sistemom. aloartroplastiku. PEDIJATRIJSKA ENDOKRINOLOGIJA I DIJABETOLOGIJA Vrsta specijalizacije: SUBSPECIJALIZACIJA Trajanje specijalizacije: 1. dijagnostika dijabetes melitusa 4. u nastavnim turnusima (ljetni i zimski semestar) po planu koji utvr|uju navedeni fakulteti. – promocija zdravlja. klasifikacija i podjela 2. dijabetes melitus. te odjeljenju intezivne njege u trajanju od 7 mjeseci. Radiologija Specijalist sudjeluje dnevno u analizi rentgenograma kostiju i zglobova te nalaza CT. terapija dijabetes melitusa 5. patofizilologija i klini~ki tok 3. – komunikacijske vje{tine. MR i angiografi je. savremena dostignu}a u dijagnostici i terapiji 6. poreme}aji spolnog razvoja 15. Edukacija sadr`i: Nastavni predmet Endokrinologija Dijabetologija Intenzivna njega Ukupno sati teoretski 220 151 50 421 prakti~ni 621 350 118 1089 Ukupno 881 501 168 1550 PROGRAM SPECIJALIZACIJE Teoretska nastava a1) predavanja. 7. invalidski {port i pomagala. Nastavni predmet: Endokrinologija Teoretska nastava: 220 sati a1) .osnovna teorijska nastava 1 mjesec Osnovna teorijska nastava se provodi iz oblasti: – dono{enje klini~kih odluka. Teoretska nastava: 151 sat a1) . Medicinska rehabilitacija reumatskih bolesnika. fetusna endokrinologija 2. Socijalna i vokacijska rehabilitacija. Pedijatrija Edukaciju na Klinici za pedijatriju iz endokrinologije i dijabetologije specijalizant sprovodi na odjeljenju i savjetovali{tu za endokrinologiju i dijabetologiju.Broj 17 – Strana 172 SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH ^etvrtak.45 sati a2) .225 sati b2) . bolesti hipofize 5. Uvodni dio . poreme}aji rasta i razvoja 14. reslorativne zahvate na lokomotornom sistemu. 4. operativnu prevenciju lije~enja artroza. – sposobnost sticanja i preno{enja znanja. hroni~ne komplikacije 8. Valjalo bi da se pobli`e upozna s metodama ultrazvu~ne pretrage zgloba i artroskopijom koljena. pubertet Nastavni predmet : Dijabetologija 1.221 sata Nastavne jedinice: 1. (jedan dan sedmi~no) Ortopedija Specijalist boravi u klini~kom i poliklini~kom odjelu gdje mora upoznati priro|ene i ste~ene mane. Upoznaje metode izvo|enja tih tehnika.400 sati b2) . – etika i propisi.

15 sati a2) .83 sata b2) . Ginekologija Edukaciju iz ginekologije specijalizant sprovodi na Odjelu za ginekologiju i aku{erstvo u trajanju od 1 mjesec.20 sati 2.83 sata b2) . bolesti nadbubre`nih `lijezda 8. SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 17 – Strana 173 a3) . Interna medicina Edukaciju iz interne medicine specijalizant sprovodi na Klinici za endokrinologiju. rtg analiza 2. hipotireoti~na koma 6.20 sati Prakti~na nastava: 118 sati b1) . upale spolnih organa 7. hiperinsulinizam 3. 5.70 sati U toku edukacije specijalizant treba da savlada nastavni program: – odre|ivanje hormona – odre|ivanje insulinskih antitijela – test akumulacije radioaktivnim jodom – test supresije {titnja~e – scintigrafija {titnja~e – scintigrafija nadbubre`nih `lijezda – scintigrafija pankreasa – primjena radioizotopa u endokrinologiji Nakon zavr{ene edukacije specijalizant pola`e kolokvij. anomalije spolnih organa djevoj~ice 6.35 sati U toku edukacije specijalizant treba da savlada nastavni program iz ginekolo{ke endokrinologije: 1. 3. 4.). Prakti~na nastava: 118 sati b1) .35 sati U toku edukacije specijalizant treba da se upozna sa odre|ivanjem hormona i endokrinolo{kim testovima(LH-RH test.35 sati U toku edukacije specijalizant treba da se upozna sa radiolo{kim tehnikama koje se primjenjuju u pedijatrijskoj endokrinologiji: 1. poreme}aji menstrualnog ciklusa 9.45 sati a2) . 7.60 sati Prakti~na nastava: 354 sati b1) .40 sati Prakti~na nastava: 236 sati b1) .15 sati a2) . dijabetes melitus 2. bolesti spolnih `lijezda Nakon zavr{ene edukacije specijalizant pola`e kolokvij.83 sata b2) .20 sati Prakti~na nastava: 118 sati b1) .15 sati a2) . 7. bolesti hipofize 5. djevoj~ice i adolescentice 4. Genetika Edukaciju iz genetike specijalizant sprovodi na Institutu za humanu genetiku u trajanju od 1 mjesec. Radiologija Edukaciju iz radiologije specijalizant sprovodi na Institutu za radiologiju u trajanju od 1 mjesec. magnetna rezonanca (MR) Nakon zavr{ene edukacije specijalizant pola`e kolokvij. ultrazvuk 3. Edukacija sadr`i: 336 sati Teoretska nastava: 100 sati a1) . 2011.35 sati U toku edukacije specijalizant treba da savlada nastavni program iz genetike: – mutacije gena – hromosomske aberacije .83 sata b2) . 4. tumori spolnog sistema 8. testovi hormonske funkcije Nakon zavr{ene edukacije specijalizant pola`e kolokvij.15 sati a3) . Edukacija sadr`i: 168 sati Teoretska nastava: 50 sati a1) .15 sati a3) . Edukacija sadr`i: 504 sati Teoretska nastava: 150 sati a1) . hiperosmolarna i laktacidoti~na koma 4.83 sata b2) .166 sata b2) . osobitosti gra|e spolnih organa prije i poslije puberteta 2. Edukacija sadr`i: 168 sati Teoretska nastava: 50 sati a1) . bolesti {titne `lijezde 6.15 sati a3) . 8. pregled novoro|en~eta. Edukacija sadr`i: 168 sati Teoretska nastava: 50 sati a1) .20 sati Prakti~na nastava: 118 sati b1) . utvr|ivanje spola novoro|en~eta 3. Nuklearna medicina Edukaciju iz nuklearne medicine specijalizant sprovodi na Institutu za nuklearnu medicinu u trajanju od 1 mjesec.45 sati a3) . Teoretska nastava: 50 sati a1) .30 sati a3) . dijabeti~na ketoacidoza i koma 2. hipofizna koma 5. hipoglikemi~na koma 3.35 sati Nastavne jedinice: 1. Edukacija sadr`i: 168 sati 1. pubertet i adolescencija 5.20 sati Prakti~na nastava: 118 sati b1) . Nakon zavr{ene edukacije specijalizant pola`e kolokvij. bolesti hipotalamusa 4. tireotoksi~na kriza 7.15 sati a2) .15 sati a3) . bolesti paratireoidnih `lijezda 7. scintigrafija 4. dijabetes i bolesti metabolizma u trajanju od 1 mjesec.249 sati b2) . adisonska kriza Nakon zavr{ene edukacije specijalizant pola`e kolokvij iz svakog nastavnog predmeta. kompjuterizovana tomografija (CT) 5.30 sati a2) .^etvrtak. 6.105 sati U toku edukacije specijalizant treba da savlada nastavni program iz oblast endokrinologije i dijabetologije odraslih: 1.deksametasonski test i dr. Endokrinolo{ki laboratorij Edukaciju iz endokrinolo{kog laboratorija specijalizant sprovodi na Institutu za klini~ku hemiju i biohemiju u trajanju od 1 mjesec.

Kori{tenje i interpretacija rezultata EEG-a. Down sy i dr. OBAVEZNI MODULI Uvodni dio . Razvojna i neurolo{ka procjena dojen~adi i djece i procjena onesposobljenosti. abdominalnih organa i kongenitalne displazije kukova. Tehnolo{ke vje{tine: Od neonatologa treba o~ekivati da razumije osnovne mehani~ke i elektri~ne funkcije radijalnih grija~a. Klini~ke vje{tine: Savjetovanje i komunikacija koja uklju~uje pristup uznemirenim i zabrinutim roditeljima.5 godine (18 mjeseci) Uslovi za specijalizaciju zavr{ena osnovna specijalizacija – pedijatrija PLAN SUBSPECIJALIZACIJE TEMATSKA OBLAST Uvodni dio . Dijagnosti~ke vje{tine: Interpretacija rentgenograma grudnog ko{a i abdomena. Svaki modul sadr`i trening iz specifi~nog podru~ja. Najmanje 1 mjesec potrebno je provesti na Neonatalnoj intenzivnoj njezi Pedijatrijske klinike gdje se obavljaju sve tra`ene procedure iz programa subspecijalizacije ili drugom referentnom klini~kom centru visokog tercijarnog nivoa izvan BiH. Kooperacija i konsultacija sa drugim specijalistima i subspecijalistima. MRI i CT. Vje{tine edukacije: Neonatolog treba biti osposobljen za uklju~enje u programe edukacije za sestre i doktore. uklju~uju}i aplikaciju surfaktanta i vo|enje hroni~ne respiratorne bolesti. procjenu gestacijske dobi. inkubatora. Tra`enje i interpretacija uobi~ajenih laboratorijskih i mikrobiolo{kih pretraga. Ljekar u toku subspecijalizacije mora neovisno izvesti reanimaciju i zbrinjavanje najmanje 25 nedono{~adi sa PT<1500 grama i najmanje 10 sa PT< 1000 grama. gdje postoji Jedinica neonatalne intenzivne njege koja je referalni centar.osnovna teorijska nastava Neonatologija Neonatalna intenzivna njega i terapija Neonatolo{ko savjetovali{te Rodili{te MJESTO OBAVLJANJA STA@A Medicinski fakultet Pedijatrijska klinika Neonatalna intenzivna njega Pedijatrijske klinike Pedijatrijska klinika Ginekolo{ko-aku{erska klinika referentna za patolo{ke trudno}e Hirur{ka klinika Pedijatrijska klinika Odjeljenje za nasljedne i metaboli~ke bolesti Radiologija Ortopedija Laboratorij TRAJANJE MJESECI 1 4 5 1 2 1 1 1 1 ½ ½ Postoperativna hirur{ka intenzivna njega Razvojno savjetovali{te Klini~ka genetika Radiolo{ka dijagnostika Ortopedija Laboratorijska dijagnostika Subspecijalizacija se mo`e odvijati u Univerzitetsko-klini~koj bolnici tercijarnog nivoa. u nastavnim turnusima (ljetni i zimski semestar) po planu koji utvr|uju navedeni fakulteti. meningitis) – Vo|enje pacijenata sa kardiovaskularnim problemima uklju~uju}i PDA i perzistentnu plu}nu hipertenziju – Menad`ment gastrointestinalnih poreme}aja: ishrana i poreme}aji – Zaka{njelo pra`njenje stolice. 4. timski rad. – komunikacijske vje{tine. PROGRAM SUBSPECIJALIZACIJE Program je stukturiran u modulima. lumbalna i ventrikularna punkcija. prepoznavanje specifi~nih neonatalnih problema. Referentni klini~ki centar van BiH Edukaciju iz pedijatrijske endokrinologije i dijabetologije specijalizant sprovodi u Referentnom klini~kom centru van Bosne i Hercegovine prema planu koji sa~ini voditelj programa subspecijalizacije u trajanju od 1 mjesec. – Vo|enje pacijenata sa infekcijama (sepsa. Obavezni moduli su klju~ni za uspje{an trening. – Transport kriti~no bolesne djece. Procjena. Primjena odgovaraju}e respiratorne podr{ke. dijagnoza i menad`ment akutne enteralne bolesti – Menad`ment pacijenata sa renalnom bole{}u – Menad`ment pacijenata sa krvarenjima i drugim hematolo{kim poreme}ajima – Procjena strukturalnog i funkcionalnog integriteta koriste}i klini~ki pregled i posebne pretrage. Tretman komplikacija akutne respiratorne bolesti uklju~uju}i sindrom curenja zraka iz plu}a. respiratora i monitora. Nakon zavr{ene edukacije specijalizant pola`e kolokvij. Klini~ki pregled zdravog i bolesnog novoro|en~eta. trahealna intubacija i tehnike arteficijelne intubacije. – sposobnost sticanja i preno{enja znanja. Postoje dvije vrste modula: obavezni i po`eljni.Menad`ment hospitaliziranih pacijenata Klini~ka genetika (Odjeljenje za nasljedne i metaboli~ke bolesti) . 7. 2011. Prognoza major neuropatologije. – naslje|ivanje – medicinska citogenetika – Sy Turner. – upravljanja sistemom. skrining nedono{~adi i rizi~ne novoro|en~adi na retinopatiju i o{te}enje sluha. uklju~uju}i deformacije i malformacije. Uloga specijalnih pretraga kao npr. Transfuzija i eksangvinotransfuzija. 9. pleuralna drena`a pneumotoraksa. Menad`ment pacijenata sa perinatalnom asfiksijom. Podr{ka osoblja. CILJEVI SUBSPECIJALIZACIJE Prakti~ne vje{tine: Reanimacija novoro|en~eta. Iskustvo u interpretaciji rezultata ultrazvu~ne pretrage mozga. Plasiranje arterijskih katetera (umbilikalnih i perifernih) plasiranje venskih linija i dugih (long line) venskih linija. kortikalnih evociranih potencijala i neuromuskularnih evociranih testova.Broj 17 – Strana 174 SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH ^etvrtak. – etika i propisi. znanje i vje{tine. Modul I .Menad`ment hospitaliziranih pacijenata Klini~ke vje{tine: – Reanimacija novoro|en~eta – Bazi~ni menad`ment novoro|en~adi – Optimalna termalna okolina i odr`avanje ravnote`e te~nosti i elektrolota – Tranzitorni metaboli~ki poreme}aji i njihov tretman – Tretman pacijenata sa respiratornom bole{}u. – promocija zdravlja. Klinefelterov sy. te na Ginekolo{ko-aku{erskoj klinici koja je referalna za patolo{ke trudno}e (i sa vi{e od 1000 poroda godi{nje). Vje{tine uklju~uju diferencijalnu dijagnozu. suprapubi~na aspiracija urina. – timski rad. Modul II . sposobnost interpretacije radiolo{kih i laboratorijskih nalaza. Obavlja se na fakultetima zdravstvenog usmjerenja u ukupnom trajanju od jedan mjesec. sa dovoljnim brojem ventilirane djece.osnovna teorijska nastava Osnovna teorijska nastava se provodi iz oblasti: – dono{enje klini~kih odluka. NEONATOLOGIJA Vrsta specijalizacije: SUBSPECIJALIZACIJA Trajanje specijalizacije: 1. Punkcija arterije. Nakon zavr{ene edukacije specijalizant pola`e kolokvij.

URGENTNA PEDIJATRIJA Vrsta specijalizacije: SUBSPECIJALIZACIJA Trajanje specijalizacije: 1. op}emedicinska pomo}. hirur{ka pomo}. – timski rad. organizacija sistem i metodologija zbrinjavanja u urgentnoj medicini – APLS (Advance Pediatric Life Support) – Urgentna stanja koja ugro`avaju `ivotne funkcije – Medicinsko-tehni~ki postupci u urgentnom zbrinjavanju – Definicija. zadaci i polo`aj urgentne medicine u sistemu zdravstvene za{tite – Organizacija rada u jedinicama hitne pomo}i i specijaliziranim zdravstvenim ustanovama koje zbrinjavaju urgentna stanja – Medicinska dokumentacija – Sistem i metodologija zbrinjavanja urgentnih pacijenata – Principi lije~enja: prva pomo}.Ispitivanje novoro|en~adi suspektnih na gre{ke metabolizma Modul VII Uloga specijalnih pretraga.^etvrtak. 4.Menad`ment hospitaliziranih pacijenata Primjena ehokardiografije u detekciji PDA Modul V . Subspecijalizacija }e uklju~iti i klini~ki projekt istra`ivanja. medikamentozna terapija – Oblici medicinske pomo}i (prva pomo}. uklju~uju}i razli~ite medije (lekcije. obim pomo}i) – Na~ela medicine kod urgentnih stanja – Interventna pedijatrija U trajanju od 45 dana. interaktivno). npr.Menad`ment hospitaliziranih pacijenata nakon operativnog zahvata – Menad`ment pacijenata nakon neonatalnog operativnog zahvata Modul za menad`ment nehospitaliziranih pacijenata (Neonatolo{ko i neurorazvojno savjetovali{te) – uklju~uje monitoring pacijenata sa kratkoro~nim i dugoro~nim morbiditetom nakon pre`ivljavanja sa planom daljnjeg vo|enja. – promocija zdravlja.5 godina (18 mjeseci) Uslovi za specijalizaciju zavr{ena osnovna specijalizacija – pedijatrija PLAN SUBSPECIJALIZACIJE TEMATSKA OBLAST Uvodni dio . Iskustvo u preno{enju znanja na mlade ljekare i sestre. seminari. CT. ciljevi. – etika i propisi.osnovna teorijska nastava Urgentna medicina Urgentna medicina MJESTO OBAVLJANJA STA@A Medicinski fakultet Slu`ba hitne pomo}i Pedijatrijsko odjeljenje intenzivne i neonatalne njege i terapije Klinika za dje~ju hirurgiju Medicinski fakultet O~na klinika ORL klinika Klinika za ko{tanu hirurgiju Pedijatrijska klinika Pedijatrijska klinika Pedijatrijska klinika Pedijatrijska klinika Pedijatrijska klinika TRAJANJE DANA 30 45 60 60 15 15 10 20 20 20 30 10 20 30 Klinika za neurohirurgiju Klinika za anesteziju Torakalna hirurgija i Kardio Klinika za torakalnu hirurgiju hirurgija Psihijatrija Psihijatrijska klinika Laboratorijska dijagnostika Bolni~ka laboratorija kod urgentnih stanja Pedijatrijska radiologija Institut za radiologiju Godi{nji odmori Dje~ija hirurgija Toksikologija Oftalmologija ORL Ortopedija Gastroenterologija Pulmologija Nefrologija Endokrinologija Neuropedijatrija Zarazne bolesti dje~jeg doba Klinika za infektivne bolesti PROGRAM SUBSPECIJALIZACIJE Uvodni dio . – komunikacijske vje{tine. skrining i tretman retinopatije prematuriteta i skrining na o{te}enje sluha kod visokorizi~ne novoro|en~adi. – upravljanja sistemom. – SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Kardiologija Neurohirurgija Anestezija Pedijatrijska klinika Broj 17 – Strana 175 20 15 20 10 10 10 30 45 545 Dijagnoza i procjena kongenitalne abnormalnosti i dismorfologije Mo