Godina XVIII – Broj 17

^etvrtak, 7. 4. 2011. godine SARAJEVO
Specijalna anesteziologija

ISSN 1512-7079

Bolni~ki odjel anesteziologije Neurohirur{ka anestezija Torakalna anestezija Kardiohirur{ka anestezija Anestezija u ginekologiji i aku{erstvu Anestezija u dje~joj hirurgiji

11 3 1 2 2 3

FEDERALNO MINISTARSTVO ZDRAVSTVA
Prilog br. 1

PLAN I PROGRAM1
SPECIJALIZACIJA I SUBSPECIJALIZACIJA ZA DOKTORE MEDICINE, DOKTORE STOMATOLOGIJE I MAGISTRE FARMACIJE
Reanimatologija i intenzivno lije~enje Transfuziologija

PLANOVI I PROGRAMI
SPECIJALIZACIJA ZA DOKTORE MEDICINE ANESTEZIJA I REANIMACIJA Vrsta specijalizacije: OSNOVNA Trajanje specijalizacije: 4 godine (48 mjeseci) Plan specijalizacije:
[IRA TEMATSKA OBLAST Uvodni dio - osnovna teorijska nastava Fiziologija i biohemija Interna medicina Kardiologija Pulmologija Nefrologija Pedijatrija Urgentna medicina Bolni~ki odjel pedijatrije Bolni~ki odjel urgentne medicine Bolni~ki odjel anesteziologije U@A TEMATSKA OBLAST MJESTO TRAJANJE OBAVLJANJA MJESECI STA@A Medicinki 1 fakultet 4 Bolni~ki odjel interne medicine 6 2 2 2 1 2 11

Bolni~ki odjel anesteziologije Bolni~ki odjel ili zavod transfuzijske medicine

11

1

PROGRAM SPECIJALIZACIJE Teoretska obuka: – predavanja, razgovori, diskusija sa mentorom (30% vremena) – seminarske radnje specijalizanata (30% vremena) – individualni rad specijalizanata na Klinici (40% vremena) Prakti~na obuka: – svakodnevni prakti~ni rad u ambulanti, na odjeljenju, u operacionoj sali (70% vremena) – pokazni rad mentora iz zna~ajnih dijagnosti~kih, terapeutskih, operativnih procedura (25% vremena) – eksperimentalni rad (5% vremena) UVODNI DIO - OSNOVNA TEORIJSKA NASTAVA Osnovna teorijska nastava se provodi iz oblasti: – dono{enje klini~kih odluka, – komunikacijske vje{tine, – timski rad, – upravljanja sistemom, – sposobnost sticanja i preno{enja znanja, – etika i propisi, – promocija zdravlja.

Op}a anesteziologija

1

Sastavni dio Pravilnika o izmjenama i dopunama Pravilnika o specijalizacijama i subspecijalizacijama doktora medicine, doktora stomatologije i magistara farmacije objavljenog u "Slu`benim novinama Federacije BiH", broj 11/11

Broj 17 – Strana 2

SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH –

^etvrtak, 7. 4. 2011.

Obavlja se na medicinskom fakultetu u ukupnom trajanju od 1 mjesec, u nastavnim turnusima (ljetni i zimski semestar) po planu koji utvr|uju navedeni fakulteti. FIZIOLOGIJA I BIOHEMIJA Edukaciju iz fiziologije i biohemije specijalizant provodi na Institutu za fiziologiju i biohemiju medicinskog fakulteta u trajanju od 4 mjeseca. U toku edukacije specijalizant treba da savlada: – Homeostaza unutra{njeg miljea. Difuzija i osmoza. Regulacija acido-bazne ravnote`e. – Hemodinamika cirkulacije. Zatajivanje srca. Plu}na cirkulacija. Cirkulatorni {ok. Kapilarna dinamika izmjene teku~ine. Krv: hemostaza i gru{anje. Krvne grupe. Transfuzija. – Plu}na ventilacija. Regulacija disanja. – Nervni sistem. Funkcija mozga nad vegetativnim funkcijama. Autonomni nervni sistem, fiziologija i farmakologija. Receptori i medijatori. – Metabolizam ugljenih hidrata, lipida i bjelan~evina. Energetika i intenzitet metabolizma. – Endokrinologija: hormoni hipofize, {titne i nadbubre`ne `lijezde. Inzulin i dijabetes. INTERNA MEDICINA Edukacija iz interne medicine specijalizant sprovodi na internim odjelima u trajanju 6 mjeseci. Kardiologija U toku edukacije specijalizant treba da savlada: – patofiziologija sr~ane insuficijencije – cirkulatorni kolaps i {ok – lije~enje sr~ane dekompezacije – uro|ene sr~ane mane – reumatska oboljenja srca – arteriska hipertenzija – poreme}aj sr~anog ritma – perikarditis, miokarditis, endokarditis. Pulmologija U toku edukacije specijalizant treba da savlada: – Cirkulatorni poreme}aji u bronhopulmonalnoj funkciji: plu}na embolija i infarkt plu}a, masna embolija, plu}na hipertenzija, cor pulmonale – Obstruktivne bolesti plu}a: hroni~ni bronhitis, astma bronhale – Pneumonije, neoplazme, pneumokonioze – Bolesti medijastinuma Nefrologija U toku edukacije specijalizant treba da savlada: – fiziologija bubrega i funkcijonalno ispitivanje bubrega – akutna i hroni~na insuficijencija bubrega; hepatorenalni sindrom – glomerulonefritis, nefrotski sindrom, pijalonefritis – specifi~ne bolesti bubrega – dijaliza PEDIJATRIJA U toku edukacije specijalizant treba da savlada: – hitna stanja kod djece – dijagnostika metaboli~kih bolesti, neurolo{kih bolesti i alergijskih bolesti – fiziolo{ke posebnosti novoro|ena~ke i dje~je dobi farmakolo{ke posebnosti u dje~joj dobi – klini~ka anestezija u djece URGENTNA MEDICINA Edukacija iz urgentne medicine specijalizant sprovodi na odjelu urgentne medicine u trajanju od 2 mjeseca. U toku edukacije specijalizant treba da savlada:

– –

urgentna stanja u kardiologiji i njihova diferancionalna dijagnoza prema fizikalnom, klini~kom i laboratorijskom statusu (Angina pectoris, akutni infarkt miokarda, kongestivne sr~ane bolesti, kardiogeni {ok, aritmije, hipertenzivne krize) procjena i tretman hitnosti slu~aja za uzimanje u obradu, terapija i konsultacije sa specijalistima drugih disciplina, te eventualno proslije|ivanje na druge odjele urgentna stanja u pulmologiji, njihova diferencijalna dijagnoza prema fizi~kom, klini~kom i laboratoriskom statusu uklju~uju}i i terapiju. (Obratiti pa`nju na plu}nu emboliju, status astmaticus, pneumotoraks, nekardiogeni edem plu}a, masivni pleuralni izljev, atelektaze, strana tijela, hemoptoe, bronhopulmonalne aspiracije, hiperkapnijska stanja, akutno plu}no srce, akutna plu}na insuficija, Goodpasterov sindrom) urgentna stanja sa poreme}ajem svijesti do komatoznih stanja (hiper i hipoglikemiska koma, poreme}aj acidobaznog statusa, cerebralni inzult, iskrvavljenost, hepati~ne encefalopatije, akutna masivna krvarenja vezana za krvare}i ulkus, krvare}i varikoziteti, te{ki oblik akutnog pankreatitisa, hipofizna koma, tireotoksi~ne krize, hematemeza i melena u sklopu plu}ne hiperkapnije, adisonska koma, medikametozne intoksikacije, razna trovanja, alkoholna koma) urgentna stanja u nefrologiji prerenalne, renalne i postrenalne azotemije, uklju~uju}i i stanja i oboljenja koja dovode do azotemije.

ANESTEZIOLOGIJA Edukaciju iz anesteziologije specijalizant sprovodi na Odjelu za anesteziju i reanimaciju u trajanju od 22 mjeseca. OP]A ANESTEZIJA 11 mjeseci Propedeutika – Priprema bolesnika za anesteziju – Preanesteti~ka vizita – Posebna priprema bolesnika sa cerebralnim, plu}nim, bubre`nim, metaboli~kim i endokrinim poreme}ajima – Premedikacija. Izbor tehnike i metode anestezije – Ovladavanje tehnikom intubacije Tehnike i metode op}e anestezije – Intravenska anestezija: barbiturati, benzodiazepini, neuroleptici, ketamin. – Inhalaciona anestezija: u~inci inhalacionih anestetika: halotan, enfluran, izofluran, azotni oksidul. MAC parametar u~inka inhalacionih anestetika. – Mi{i}ni relaksanti: Fiziologija neuromi{i}nog podra`aja. Mehanizam djelovanja nedepolariziraju}ih mi{i}nih relaksanata. Mehanizam djelovanja depolariziraju}ih relaksanata. Naj~e{}e upotrebljavani mi{i}ni relaksanti: sukcinil-holin, pankuronijum, vekuronijum. Inter reakcija mi{i}nih relaksanata i drugih lijekova. Mi{i}ni neuromuskularni blokovi. Antagonisti mi{i}nih relaksanata. – Kombinovana anestezija. – Klini~ko pra}enje toka anestezije. Fiziologija organskih sistema – Karakteristike kardiovaskularnog sistema, funkcija plu}a i ventilacija, funkcija bubrega. Uticaj anestezije i anestetika na organske sisteme – CNS, kardiovaskularni, respiratorni, bubre`ni. – Endokrini odgovor organizma na anesteziju Izvo|enje anestezije kod bolesti osnovnih organskih sistema i metaboli~kih poreme}aja – anestezija bolesnika sa hipotenzijom i koronarnom bolesti – anestezija i sr~ana dekompenzacija – anestezija kod bolesnika sa poreme}enom funkcijom disanja

^etvrtak, 7. 4. 2011. – – – – – – – – –

SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH –

Broj 17 – Strana 3

anestezija i astma anestezija i poreme}aj endokrinog sistema anestezija i dijabetes anestezija i poreme}aj funkcije {titne `lijezde anestezija i poreme}aj paratireiodne `lijezde anestezija i feohromocitom anestezija i dekompenzacija jetre anestezija i dekompenzacija bubrega anestezija za ambulantne intervencije

Ekstrakorporalna cirkulacija. Hipotermija. Mehani~ka i medikamentozna potpora cirkulacije.

Komplikacije op}e anestezije – regurgitacija i aspiracija `elu~anog sadr`aja – acidni aspiracioni pneumonitis – laringospazam – bronhospazam – vazdu{na embolija – maligna hipertemija Lokalna anestezija – mehanizam djelovanja lokalnih anestetika – lokalni anestetici: esterska i amido grupa – indikacije za lokalnu anesteziju, pripreme bolesnika i premedikacija – povr{inska anestezija – infiltartivna anestezija – intravenska regionalna anestezija – blok anestezija – periduralna anestezija, kontinuirana periduralna anestezija, komplikacije – spinalna anestezija i komplikacije Monitoring bolesnika u anesteziji – EKG, monitoring ventilacije, hemodinamski monitoring, neuromuskularni monitoring, monitoring balans tjelesnih teku}ina SPECIJALNA ANESTEZIJA 11 mjeseci Neurohirur{ka anestezija – cerebralna cirkulacija. Cerebralna autoregulacija: reakcija cerebralne cirkulacije na varijacije pritiska, na hipoksiju, na acidobazne promjene. Cerebralni perfuzioni pritisak. Intrakranijalni pritisak. Cerebralni edem. Uticaj anestetika i ostalih lijekova na CNS. – Patofiziologija o{te}enja mozga. Glazgow coma scala (GCS). Mjerenje intrakranijalnog pritiska. – Metode anestezije u neurohirurgiji. Izvo|enje inducirane hipotenzije. Anestezija kod intrakranijalnih tumora i preoperativna priprema. Anestezija kod te{kih kraniocerebralnih trauma. Uticaj kontrolisane ventilacije na hemodinamiku mo`dane cirkulacije. Torakalna anestezija – priprema pacijenata i procjena operabilnosti torakohirur{kog bolesnika – uticaj torakotomije i anestezije na ventilaciju i perfuziju plu}a – specifi~nost anestezije na operativne zahvate na plu}ima, grudnom ko{u, traheji i jednjaku – separisana ventilacija po Carlensu – postoperativni tretman operisanog torakalnog bolesnika – trauma grudnog ko{a, intenzivna mehani~ka i medikamentozna terapija, analgezija i sedacija – anestezija za dijagnosti~ke procedure i endoskopske zahvate u torakalnoj hirurgiji – indikacije za oksigenoterapiju, tehnike izvo|enja – anestezija za pulmektomiju – anestezija za lobektomiju – anestezija za dekortikaciju – anestezija za timektomiju Anestezija u kardiohirurgiji – Kongenitalna oboljenja srca, mitralnih i aortalnih zalisaka, koronarnih arterija

Anestezija u ginekologiji i aku{erstvu – fiziologija i patologija trudno}e – embriotoksi~nost i fetotoksi~nost anestetika i sredstava za premedikaciju – anestezija za operativne zahvate u trudno}i – op}a anestezija za carski rez – regionalna analgezija u aku{erstvu – ambulantne anestezije u ginekologiji i aku{erstvu – neka patolo{ka stanja u trudno}i – reanimacija novoro|en~eta Anestezija u dje~ijoj hirurgiji – fiziolo{ke i anatomske karakteristike novoro|en~eta, nedono{~eta, neonatusa i malog djeteta – anestezija kod novoro|en~eta: naj~e{}e hirur{ke procedure u toj dobi – ingvinalna hernija – pilori~na stenoza – nekrotiziraju}i enterokolitisi – hidrocefalus – anestezija u neonatalnom periodu: naj~e{}e hirur{ke procedure u toj dobi – kongenitalna dijafragmalna hernija – omfalokela i gastro{iza – traheo-ezofagealna fistula – intestinalna opstrukcija – meningomijelokela – klini~ki stavovi o postoperativnom tretmanu neonatusa, indikacije za prolongiranu arteficijalnu ventilaciju – parenteralna nadoknada te~nostima za prematurus, neonatus i malo dijete. REANIMATOLOGIJA Edukaciju iz reanimatologije specijalizant sprovodi na Odjelu za anesteziju i reanimaciju u trajanju od 11 mjeseci. Monitoring – monitoring bolesnika u intenzivnoj njezi – monitoring kardiovaskularnog sistema – CVP – obezbje|enje disajnog puta – plasiranje gastri~ne sonde i urinarnog katetera – radiolo{ke dijagnosti~ke procedure – endoskopske procedure Savladavanje vje{tine tehnike intubacije – traheotomija, pristup centralnim venama, rad sa respiratorima za odrasle i djecu, mehani~ka kardiopulmonalna reanimacija, defibrilacija i kardioverzija, hemodijaliza, hemofiltracija, peritonealna dijaliza, forsirana diureza. Parenteralna terapija te~nostima – ba`darenje mineralnog i acidobaznog statusa, enormni gubici vode i elektrolita, terapija {oka: traumatski, hemoragi~ni, septi~ni, kardiogeni, opekotinski Farmakoterapija – inotropni lijekovi – vazopresori – vazodilatatori – simpatikomimetici – simpatikolitici – antiaritmici – antikoagulansi – trombolitici – hemoterapeutici – neuromuskularni blokatori

Broj 17 – Strana 4

SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH
Tm medulae spinalis Herniae disci intervertebralis CT-mozga Angiografija (krvnih `ila mozga)

^etvrtak, 7. 4. 2011.
3 5 3 2

Insuficijencija funkcije organskih sistema i lije~enja – Multiorganska disfunkcija u sklopu svih oblika {oka. Prevencija i lije~enje. Parenteralna prehrana – indikacije za parenteralnu prehranu, zastupljenost ugljenih hidrata, azota i masti – energetske potrebe – otopine za parenteralnu prehranu Gastroenteralna prehrana – tehnike hranjenja – prehrana kod komatoznih bolesnika, politraumatizovanih, febrilnih, ope~enih. Tretman vitalno ugro`enih bolesnika – komatozna stanja: tumor mozga, trauma mozga, edem mozga, ststus epilepticus, cerebrovaskularni inzulti – {ok: svih etiologija – respiratorna insuficijencija, status astmaticus, postoperativne komplikacije, edem plu}a, respiartorni distres sindrom, aspiracioni pneumonitis, krvna i zra~na embolija – hipertenzivna kriza, hiperglikemi~ka koma, hipoglikemi~ka koma, hepati~na koma, uremi~ka koma – mo`dana smrt, monitoring u neurohirurugiji: EEG, ICP, evocirani potencijali – peritonitis, pankreatitis TRANSFUZIOLOGIJA Edukaciju iz transfuziologije specijalizant sprovodi na odjelu za transfuziologiju u trajanju od 1 mjesec. U toku edukacije specijalizant treba da savlada: – Imunilogija ABO i Rh sistem. Autoimuni procesi vezani za krvne grupe. – Terapija krvlju i krvnim derivatima. Politransfuzije. Posttransfuziona reakcija. – Terapija kod pogre{no ordinirane inkompatibilne krvne grupe. – Senzibilizacija u trudno}i – Tehnika odre|ivanja krvne grupa. U toku specijalizacije, kandidat treba obaviti odre|eni broj zahvata kako slijedi:
VRSTE ZAHVATA anestezija abdominalnih hirur{kih bolesnika anestezija traumatiziranih i ope~enih bolesnika anestezija bolesnika s endokrinim poreme}ajima periduralnih anestezija spinalnih anestezija blokova velikih `ivaca drena`a prsi{ta anestezija pri lobektomiji, bilobektomiji i pulmektomiji, bronhoskopiji i torakoskopiji anestezija za dekortikaciju plu}a, torakoplastiku, timektomiju i intubaciju jednjaka endoprotezom Aneurisme arterije mozga Meningeoma cerebri Intracerebralnog krvarenja Subduralnog ili epiduralnog krvarenja Ugradnje vijka za mjerenje ICP Tm u stra`njoj lubanjskoj jami Tm hemisfera (glioblastoma i sl.) Tm hipofize (transnasalno) Meningocele Crouzon Ugradnje ventric-abdomin. drena`e (Pudenz.) BROJ ZAHVATA 200 120 30 20 20 20 10 po 10 po 5 5 5 5 7 5 5 5 2 3 1 4

DERMATOVENEROLOGIJA Vrsta specijalizacije: OSNOVNA Trajanje specijalizacije: 4 godine (48 mjeseci) Plan specijalizacije:
[IRA U@A MJESTO TRAJANJE TRAJANJE TEMATSKA TEMATSKA OBAVLJANJA MJESECI MJESECI OBLAST OBLAST STA@A Uvodni dio Medicinski fakultet osnovna 1 teorijska nastava Interna Bolni~ki odjel 2 medicina interne medicine Op}a hirurgija Bolni~ki odjel op}e 2 hirurugije Mikrobiologija Mikrobiolo{ki 1 laboratorij Bolni~ki odjel Ginekologija i 1 aku{erstvo ginekologije Rad na bolni~kim 20 odjelima Dermatolo{ki Bolni~ki odjel za odjel za dermatovenerologiju 14 odrasle bolesnike Dermatolo{ki Bolni~ki odjel za 3 odjel za djecu dermatovenerologiju Institut za Jedinica za patolo{ku patofiziologiju 1 fiziologiju Jedinica za Institut za klini~ku klini~ku imunologiju 1 imunologiju Jedinica za Bolni~ki odjel 1 zarazne bolesti infektologije Rad u Dermatovenerolo{ke ambulantama i ambulante i 21 laboratorijima laboratorije Rad prema Glavna (op}a) programu dermatolo{ka 4 ambulanta Rad prema Ambulanta za programu veneri~ne i neveneri~ne bolesti 2 koje se prenose spolnim kontaktom (STD) Rad prema Ambulanta za programu hirur{ke zahvate 2 (dermatohirurgija) Rad prema Ambulanta za 1 programu fototerapiju Rad prema Ambulanta za programu rendgensku terapiju 1 (Dermopan) Rad prema Ambulanta za programu medicinsku kozmetologiju 1 (korektivna dermatologija) Rad prema Ambulanta za programu alergologiju, klini~ku imunologiju 4 i profesionalne bolesti ko`e Rad prema Ambulanta za 2 programu flebologiju

skereozacija manjih varikoziteta. Ginekologija Uzimanje obrisaka za citolo{ki test po Papanicolau. Rad prema programu Rad prema programu Rad prema programu Rad prema programu Rad prema programu Ambulanta za andrologiju Ambulanta za plasti~nu hirurgiju (u jedinici za hirurgiju) Ambulanta za proktologiju Laboratorij za virusologiju i mikrobiologiju Laboratorij za dermatohistopatolog iju s odsjekom za elektronsku mikroskopiju Laboratorij za klini~ku imunologiju. U okviru rada u jedinici za patofiziologiju potrebno je svladati patogenetske mehanizme nekih op}ih. koji se mogu repenutirati i na ko`i. temeljna na~ela terapije laserom. slanje materijala na pretragu. obrada i lije~enje bolesnika s medikamentoznim reakcijama i s reakcijama za kontrastna sredstva. uzimanje biolo{kog materijala za pretrage. eradikacija izvora zaraze. Obavlja se na medicinskom fakultetu u ukupnom trajanju od 1 mjesec. Ambulatna za andrologiju: anamneza androlo{kih bolesnika. znanja i vje{tina ste~enih na odjelima. mikrobiolo{ka dijagnostika nespecifi~nih uretritisa. Mikrobiologija Uzimanje obrisaka za dijagnostiku herpes simplex virusa. uklju~iv{i i uzimanje biolo{kog materijala za pretrage. – sposobnost sticanja i preno{enja znanja. obrada i lije~enje bolesnika s promjenama ko`e uvjetovanih utjecajima okoline. kao i bolesti iz podru~ja andrologije i dermatolo{ke proktologije. – promocija zdravlja. diferencijalni permiocitogram. terapija ulkus kruris. Laboratorij za mikologiju i parazitologiju SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH ½ 1 ½ ½ Broj 17 – Strana 5 bolesti potrebno je upoznati naj~e{}e infektivne egzantemske bolesti. klamidija i mikroplazmi. krioterapija. – komunikacijske vje{tine. Ambulanta za alergologiju. obrisaka za gljivi~ne uzro~nike. vrijednosti dermatohistopatolo{ke dijagnostike. pretrage ejakulata (fizikalna. Ambulanta za fototerapiju: temeljna na~ela UV-A i UV-B terapije. proktoskopija. ½ Rad prema programu ½ Rad prema programu ½ UVODNI DIO – OSNOVNA TEORIJSKA NASTAVA Osnovna teorijska nastava se provodi iz oblasti: – dono{enje klini~kih odluka. te indikacije za provo|enje operativne terapije. Ambulanta za flebologiju: dijagnosti~ki postupci za prepoznavanje poreme}aja periferne venske i arterijske cirkulacije. izbor promjena za probatornu eksciziju. te kondiloma perianalno i perigenitalno. na~ela razli~itih oblika aktinoterapije. diferencijalna dijagnostika i terapija bolesti analnog i perianalnog podru~ja. terapija {oka. incizije i probatorne ekscizije. te 20 operativnih zahvata na prstima ruke. izvo|enje testova (epikutani. temeljna na~ela lokalne anestezije. Ambulanta za rendgenolo{ku terapiju: indikacije za primjenu zra~enja mekim rendgenskim zrakama (Dermopan). mikroskopska. Rad na bolni~kim odjeljenjima Usvojiti iskustva. vidljivih sluznica i vanjskog spolovila. biokemijska i mikrobiolo{ka pretraga). indikacije za operativnu terapiju i psihoterapiju androlo{kih bolesnika. – upravljanja sistemom. promjena vezanih uz poreme}aj venozne insuficijencije donjih udova. kompresijska terapija poreme}aja venske cirkulacije donjih udova. mogu}nosti elektronsko-mikroskopske pretrage u dijagnostici nekih bolesti ko`e. intradermalni. hiposenzibilizacija. 4. Ambulanta za plasti~nu hirugiju: odstranjenje ve}ih tumorskih tvorbi uklju~uju}i i razli~itih patolo{kih tvorbi na prstima. prick. te u dijagnostici. Laboratorij za dermatohistopatologiju i elektronsku mikroskopiju ko`e: indikacija za dermatohistopatolo{ku pretragu. serolo{ku i imunofluorescentnu dijagnostiku. obrada i lije~enje bolesnika s razli~itim oblicima alopecija i efluvija – dermoabrazija.^etvrtak. na~ela medikamentozne terapije. diferencijalna dijagnostika i terapija veneri~nih i neveneri~nih bolesti koje se prenose spolnim kontaktom. serateh. bakteriolo{kih obrisaka iz uretre i ceriksa. klini~ku imunologiju i profesionalne bolesti ko`e: obrada i lije~enje bolesnika s alergijskim i profesionalno uvjetovanim bolestima ko`e. Za vrijeme boravka u jedinici za zarazne . Ambulanta za veneri~ne i neveneri~ne bolesti koje se prenose spolnim kontaktom (STD): dijagnostika. diferencijalna dijagnostika i terapija dermatoza smje{tenih na kozmetski prominentnim dijelovima tijela prije svega na licu i vlasi{tu. u nastavnim turnusima (ljetni i zimski semestar) po planu koji utvr|uju navedeni fakulteti. dijagnostika varikokele. lije~enje podifi linom i drugo. vrste transplantata. epidemiolo{ki pristup bolesniku. analize urina. mikrobiolo{ka. Znanja i vje{tine Interna medicina Endokrinologija. Rad u ambulantama i laboratorijima Op}a dermatolo{ka ambulanta: sinteza i primjena iskustava. virusnih. naro~ito metaboli~kih i endokrinolo{kih poreme}aja. Potrebno je tako|er svladati bit svih laboratorijskih pretraga. Ambulanta za medicinsku kozmetologiju: dijagnostika. Ambulanta za proktologiju: dijagnostika. izradba stru~nih mi{ljenja iz podru~ja dermatolo{ke alergologije. operativni pristup pigmentiranim tumorskim lezijama ko`e. vo|enje i kontrola medicinske dokumentacije ambulantnih bolesnika. 7. klini~ka imunologija i metaboli~ke bolesti Op}a hirurgija Ekscizije manjih benignih i malignih tumora ko`e. – etika i propisi. serolo{ka i imunobiolo{ka dijagnostika spolno prenosivih bolesti. diferencijalnoj dijagnostici i terapiji svih bolesti ko`e. obrisaka za dokaz klamidija infekcije. »in vitro« dijagnostika alergijskih bolesti). Ambulanta za hirur{ke zahvate (dermatohirurgija): operativno odstranjenje manjih benignih i malignih tumora ko`e. duboke biopsije sa {avom. elektroterapija manjih vaskularnih anomalija. izrada stru~nih mi{ljenja. – timski rad. 2011. te upoznavanje bolesnika s osnovnim spoznajama o njegovoj bolesti. znanja i vje{tine uzimanju anamneze i dermatolo{kog statusa. indikacije za biopsiju testisa. provodna i regionalna anestezija. Laboratorij za mikrobiologiju i virusologiju: mikrobiolo{ka i virusolo{ka dijagnostika bolesti ko`e.

Krioterapija 11. Laboratorij za mikologiju i parazitologiju: nativni preparat i kultura na gljive. a tako|er susre}e i naj~e{}e dje~je bolesti i postupak kod tih stanja. Izrada mi{ljenja o profesionalnim bolestima ko`e 19. Epikutani test 15.Broj 17 – Strana 6 SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Vaskularna hirurgija Neurohirurgija Ortopedija Plasti~na i rekonstruktiv na hirurgija Pedijatrija Dje~ija hirurgija Neonatalna i dojena~ka hirugija Abdominalna hirurgija Torakalna hirurgija Dje~ja traumatologija Dje~ja urologija Plasti~na hirurgija i opekline Dje~ja onkologija Anestezija i intenzivna terapija Godi{nji odmori Bolni~ki odjel vaskularne hirurgije Bolni~ki odjel neurohirurgije Bolni~ki odjel ortopedije Bolni~ki odjel plasti~ne hirurgije Bolni~ki odjel pedijatrije Bolni~ki odjel dje~ije hirurgije ^etvrtak. Izrada mi{ljenja o alergijskim dermatozama 18. Dispanzer za pedijatriju 1 mjesec – upoznaje razvoj zdravog djeteta. 7. Vrsta i broj dijagnosti~kih i terapijskih zahvata koje specijalizant mora izvr{iti u toku 4-godi{nje specijalizacije pod nadzorom i samostalno. Nativni preparat na gljive (KOH) 5. – sposobnost sticanja i preno{enja znanja. Provo|enje fototerapije (UVA. Dermoabrazija (manjih povr{ina) 14. 4. posebno na patolo{ki porod i na mogu}e poro|ajne ozljede djeteta. naj~e{}e parazitolo{ke pretrage. prehranu i kalendar cijepljenja. Mikroskopski dokaz gonokoka u razmazu (Metilensko modrilo) 2. status). Nativni preparat na trichomonas vaginalis 3. Prick test 16. 1 2 1 1 8 25 4 5 2 5 3 2 2 2 Laboratorij za klini~ku imunologiju. dijagnosti~ke postupke (punkcije). Elektrokoagulacija 9. direktna i indirektna metoda imunofl uorescentne pretrage. a upoznaje dijagnosti~ke i terapeutske postupke.5 godina (54 mjeseca) Plan specijalizacije: [IRA TEMATSK A OBLAST Uvodni dio osnovna teorijska nastava Uvodni dio U@A TEMATSKA OBLAST MJESTO TRAJANJE TRAJANJE OBAVLJANJA MJESECI MJESECI STA@A Medicinski fakultet 1 6 Op}a hirurgija Ginekologija i aku{erstvo Pedijatrija Neurologija Anestezija i intenzivna njega Op}a hirurgija Abdominalna hirurgija Torakalna hirurgija Bolni~ki odjel abdominalne hirurgije Bolni~ki odjel torakalne hirurgije Bolni~ki odjel op}e hirurgije Bolni~ki odjel ginekologije Pedijatrijski dispanzer Bolni~ki odjel neurologije Bolni~ki odjel anestezije 6 3 2 2 1 1 1 1 UVODNI DIO – OSNOVNA TEORIJSKA NASTAVA – 1 mjesec Osnovna teorijska nastava se provodi iz oblasti: – dono{enje klini~kih odluka. 2011. UVB) 12. Provo|enje terapije dermopanom 13. – etika i propisi. u nastavnim turnusima (ljetni i zimski semestar) po planu koji utvr|uju navedeni fakulteti. Mali hirur{ki zahvat (Odstranjenje manjeg tumora) 8. Obavlja se na medicinskom fakultetu u ukupnom trajanju od 1 mjesec. UVODNI DIO SPECIJALIZACIJE: 6 mjeseci Op}a hirurgija 2 mjeseca – u~estvuje u radu poliklinike. – promocija zdravlja. Boravi na odjelu za novoro|enu djecu i upoznaje postupak s tom djecom. posebno stanja vitalne ugro`enosti novoro|en~eta. perinatalna . Vrsta 1. – komunikacijske vje{tine. Neurologija 1 mjesec – upoznaje specifi~nosti neurolo{ke pretrage (anamneza. Treponema palida u tamnom polju 4. – timski rad. prete`no u hitnim slu`bama gdje se upoznaje s akutnim hirur{kim bolestima i ozljedama. serolo{ka dijagnostika veneri~nih bolesti. Sklerozacija Pod nadzorom 20 20 5 20 20 150 80 40 40 80 30 15 10 20 20 20 10 10 20 Samostalno 10 10 5 10 10 50 30 10 10 10 10 10 5 10 10 10 5 5 10 Ukupno 30 30 10 30 30 200 110 50 50 90 40 25 15 30 30 30 15 15 30 4 DJE^JA HIRURGIJA Vrsta specijalizacije: OSNOVNA Trajanje specijalizacije: 4. Parazitolo{ka pretraga na acarus 6. Probatorna ekscizija 7. – upravljanja sistemom. Ginekologija i aku{erstvo 1 mjesec – interes se prete`no usmjerava na aku{erstvo. Scratch test 17. serologiju i imunofluorescentnu dijagnostiku: interpretacije nalaza najva`nijih pretraga u dijagnostici bolesti vezivnog tkiva. Termokauterzija 10.

uretera. Uz hirur{ko rje{avanje patologije urogenitalnog sistema (malformacije bubrega. hernijacije mozga i ovojnica. mekonijski ileus i dr. defekti o{ita. {to je za dje~ju hirurgiju od posebnog zna~aja. Du`an je upoznati rehabilitaciju ope~enog djeteta mogu}nost za rekonstruktivne zahvate na o`iljcima uzrokovanim opekotinom. ileusi dojena~ke dobi. Asistira i izvodi operativne zahvate pod nadzorom specijalista hirurga. Okvirni program specijalizacije iz dje~je hirurgije osposobljava kandidata za samostalan stru~an rad. koja ~esto tra`i hitnu hirur{ku intervenciju jer se radi o stanjima koja su inkompatibilna sa `ivotom. scintigrafi je. posebno se educira u dijagnostici. 4. 7. {to je posebno zna~ajno za novoro|ena~ku i ranu pred{kolsku dob. ileusi razne etiologije i dr. rana nekroektomija plastika po Thierchu). na kojima specijalizant provodi odre|eno vrijeme. Abdominalna i torakalna hirurgija: 4 mjeseca Glavni cilj edukacije specijalizanta u ovom segmentu dje~je hirurgije usmjeren je na savladavanje znanja o dijagnosti~kim i operativnim postupcima. DJE^JA HIRURGIJA 24 mjeseca Definicija: Dje~ja hirurgija je hirur{ka struka usmjerena na probleme hirur{ke patologije djeteta od ro|enja do kraja adolescencije. Edukacija specijalizanta dje~je hirurgije provodi se kroz 24 mjeseca prema u`im strukama i podru~jima rada unutar dje~je hirurgije i u odre|enom vremenu Neonatalna i dojena~ka hirurgija: 4 mjeseca U fokusu je interesa dje~je hirur{ke struke jer sadr`i specifi~nu patologiju neonatalne dobi. kao {to su npr. problemi vezani za hemangiome i limfangiome. Specijalizant mora ovladati hitnim hirur{kim intervencijama u neonatalnoj dobi (atrezija probavnog sistema. ligamentarnog sistema te aktivno poznavanje imobilizarijskih metoda. kako u domeni akutnih stanja abdomena (apendicitisi. principima multimodalne terapije (hemotera- . tumori. koju tehniku specijalizant mora savladati u potpunosti. Dje~ja traumatologija 5 mjeseci Zauzima posebno mjesto u dje~joj hirurgiji.) Specijalizant mora dobro ovladati svim problemima vezanim za opekotine. dijagnosti~ki i operacijski postupak kod kraniocerebralnih ozljeda.) U edukaciju je uklju~eno i savladavanje ratne hirur{ke doktrine. ne samo zbog razli~itosti uzrasta ve} u prvom redu zbog izrazito specifi~ne patofiziolo{ke reakcije djeteta u opeklinskoj bolesti. endoskopske i radiolo{ke melode. dijagnoze i dijagnosti~ke postupke te ovladava hirur{kim vje{tinama i operativnim tehnikama. gnojne promjene grudnog ko{a i druga patolo{ka stanja. operativni zahvati na plu}ima i dr. Mentor specijalizanta brine o obimu i kvalitetu edukacije. malformacije ki~menog kanala i dr. U prvom redu u dijagnostici. Program boravka na pojedinim odjelima: – abdominalna hirurgija (3 mjeseca) – torakalna hirurgija (2 mjeseca) – vaskularna hirurgija (1 mjesec) NEUROHIRURGIJA 2 mjeseca Tokom boravka na neurohirurgiji specijalizant dje~je hirurgije mora biti podu~en naro~ito na dva polja rada ove struke. Specijalizantski program edukacije iz dje~je hirurgije sadr`i i edukaciju u srodnim i za dje~ju hirurgiju zna~ajnim granama medicine. halazija. algoritam dijagnosti~kih postupaka i pretraga. kako bi istu mogao primijeniti u ratnim uslovima rada. jer je urogenitalni sistem naj~e{}e priro|eno malformiran. respiratorni distres. mogu}nosti operativnih zahvata i postoperativnu terapiju. ovlada hitnom dijagnostikom i odlukama o redoslijedu operativnih indikacija kod takvog ozlje|enika i da je dobro upu}en u pra}enju ranog posttraumatskog stanja. pilorostenoze. Plasti~na hirurgija i opekotine: 2 mjeseca Dje~joj dobi rje{ava probleme priro|enih ili ste~enih malformacija bilo u funkcionalnom ili estetskom smislu (sindaktilije. terapiji i operativnoj tehnici onih hirur{kih bolesti koje se rje|e susre}u u dje~joj dobi (holeciste. Dio programa mora biti posve}en edukaciji i dijagnosti~kim postupcima abdominalnih hirur{kih bolesti. Posebno se posve}uje pa`nja na operativnu tehniku anastomoza u probavnom sistemu. etiopatogenezu i patofiziologiju istih. Mora se upoznati s principima rehabilitacije djeteta i resocijalizacije te{ko invalidne djece. radi u poliklinici i hitnoj hirur{koj slu`bi. Mora biti podu~en o principima asepti~kog rada. OP]A HIRURGIJA 6 mjeseci U edukaciji iz op}e hirurgije specijalizant upoznaje hirur{ku patologiju. upoznaje dje~je hirur{ke bolesti. Tako|er se educira iz hirurgije prsnog ko{a. Ovladava principima ratne hirur{ke doktrine primijenjene na dje~ji uzrast. teratome. kao {to su malformacije prsnog ko{a. defekti prednje trbu{ne stijenke. prirodeni i ostali hidrocefalusi. neurohirur{ki. Mora savladati principe konzervatvnih i operativnih postupaka u lije~enju ozljeda imaturnog skeleta tetiva.^etvrtak. hirurgija jetre i `u~nih vodova i mnoga druga patolo{ka stanja abdomena). abnormalnosti nervnog sistema i konvulzivna stanja.).) Nadalje. ultrasoni~ne pretrage i dr. Od specijalizanta se tra`i da savlada postupke reanimacije politraumatiziranog djeteta. Specijalizant mora ovladati protokolom lije~enja dje~jih hiru{kih tumora. Anestezija i intenzivna njega 1 mjesec – upoznaje djecu u stanjima vitalne ugro`enosti. veliki deformiraju}i o`iljci i dr. kao {to su na primjer herniotomije. uklje{tenja kila. U okviru programa specijalizant ovladava teoretskim znanjem iz dje~je hirurgije. dijagnosti~nim postupcima i izborom operativne tehnike. krivi vrat i dr. U patologiji dojena~ke dobi specijalizant ovladava operacijama koje su naj~e{}e u toj dobi. 2011. otapoze. promjene na plu}ima. provjerava program i izvr{enje istog. megakolon. Dje~ja urologija: 2 mjeseca [iroko podru~je rada dje~je hirur{ke struke. Opekotina je jedna od naj~e{}ih i veoma specifi~nih ozljeda djece. resekcije `eluca. kao osnova za izbor lije~enja i operativnu indikaciju. operacijskoj indikaciji i operativnoj tehnici ro|enih mana CNS-a (kraniostenoze. SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 17 – Strana 7 o{te}enja. ahalazija. Kraniocerebralna ozljeda je veoma u~estala ozljeda u traumatologiji dje~je dobi s ~estim letalnim ishodom i izvori{te trajnog invaliditeta Upoznaje i ostalu patologiju (tumor mozga) i principe lije~enja. torzije ovarija. Specijalizant mora ovladati konzervativnim i aktivno hirur{kim na~inom lije~enja (principi previjanja. U edukaciju je uklju~en rad na endoskopijama. zbog visokog obolijevanja. anorektalne anomalije. upoznat s hirur{kim instrumentarijem i instrumentima endoskopskih aparata koji se upotrebljavaju u dje~joj hirurgiji. invalidnosti i smrtnosti djece od nesretnih slu~ajeva. osnove reanimacije i pra}enje vitalnih funkcija. Dje~ja onkologija: 2 mjeseca Osposobljava specijalizanta za dijagnostiku malignih solidnih tumora u dje~joj dobi. mokra}nog mjehura i uretre) od specijalizanta se tra`i dobro poznavanje dijagnosti~kih metoda.) tako tako|er i brojnih patolo{kih priro|enih promjena (duplikature crijeva.

retencija testisa 15. cistostomija 2. Upoznaje i ostalu patologiju vezanu za ortopedsku struku. konzervativni i rani operativni pristup. ishranu i njegu zdravog i bolesnog novoroden~eta. Anestezija i intenzivna terapija: 2 mjeseca Specijalizant se upoznaje s preoperativnom pripremom djeteta. DJE^JA ORTOPEDIJA 1 mjesec Edukacijom na ortopedskom odjelu specijalizanta dje~je hirurgije primarno je upoznati s osnovnim principima rada.). zbog visokog obolijevanja i smrtnosti od sepse u ranom postoperativnom toku novoroden~eta i dojen~eta. op}om lokalnom anestezijom koja se upotrebljava u dje~joj dobi. parazitologiji i imunologiji po 15 dana na: kardiologiji. pod nadzorom starijeg specijaliste. Kandidat ovladava rutinskim i specifi~nim laboratorijskim pretragama. kandidat mora samostalno obaviti minimalni broj operacija. resekcija crijeva 5. cistoskopije 10) EPIDEMIOLOGIJA Vrsta specijalizacije: OSNOVNA Trajanje specijalizacije. u{ke. radioterapija i dr. fimoza 10. anus praetera 3. principe operacijskih metoda. posebno onu koja se odnosi na potrebu hirur{kog lije~enja. virusologiji. suture `ivaca i tetiva 5.Broj 17 – Strana 8 SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH [IRA TEMATSKA OBLAST Uvodni dio U@A TEMATSKA OBLAST ^etvrtak. obrada velikih rana 50. Boravak na pedijatrijskim odjelima raspore|uje se: – neonatolo{ka intenzivna njega (1 mjesec) – gastroenterologija s parenteralnom ishranom (2 mjeseca) – nefrologija (2 mjeseca) – pulmologija (1 mjesec) – neuropedijatrija (1 mjesec) PLASTI^NA I REKONSTRUKTIVNA HIRURGIJA 1 mjesec Cilj edukacije specijalizanata na podru~ju plasti~ne i rekonstruktivne hirurgije je upoznavanje savremenih mogu}nosti lije~enja. i u~estalost epidemijskih poreme}aja zdravlja ove populacije posebni osvrt na epidemiologiju kancera Bolni~ki odjel neurologije i psihijatrije 1 Neurologija i psihijatrija 20 dana Pedijatrija Bolni~ki odjel pedijatrije ½ Onkologija Transfuziologija Bolni~ki odjel onkologije Zavod za transfuzijsku medicinu Federacije Bosne i Hercegovine ½ 10 dana Biostatistika i informacioni sistemi biostatistika informacioni sistemi u epidemiologiji i javnom zdravstvu uklju~uju}i boravak i u Centru za zra~enje Zavoda za javno zdravstvo Federacije Bosne i Hercegovine zavodi za javno zdravstvo zavodi za javno zdravstvo Zavod za javno zdravstvo Federacije Bosne i Hercegovine ili Katedra za higijenu zavod za javno zdravstvo ili Katedra za socijalnu medicinu 1½ 1 ½ Higijena i zdravstvena ekologija 1½ Socijalna medicina i organizacija zdravstvene za{tite Rad na epidemiologiji op}a epidemiologija 1 17 Higijenskoepidemiolo{ka slu`ba (doma zdravlja ili zavoda za javno zdravstvo) zavodi za javno zdravstvo zavodi za javno zdravstvo Bolnica 3 specijalna epidemiologijea zaraznih bolesti specijalna epidemiologija nezaraznih bolesti specijalna epidemiologija intrahospitalnih infekcija 6 5 2 . a kao uslov za polaganje specijalisti~kog ispita. koje se nominalno i broj~ano mogu odrediti kao: herniotomija 50. Posebno se educira u problemima neonatolo{ke intenzivne njege. gastroenterologiji 1 4 3 2 Interna medicina 2 Pulmologija Bolni~ki odjel za plu}ne bolesti posebni osvrt na: neurologija: u~estalost i riziko faktore cerebro-vaskularnih inzulta.) kao i tretmanom komplikacija vezanih za hemoterapiju i zra~enje. torakocenteza i drena`a 4. kao i lije~enje kasnih posljedica opekotina (kelodi.psihijatrija: u~estalost masovnih poreme}aja stanja zdravlja populacije psiholo{ke i psihijatrijske masovne pojave posebni osvrt na hemato-onkolo{ka oboljenja. 2011. Izvodi. MJESTO TRAJANJE OBAVLJANJA STA@A 5 Medicinski fakultet Medicinski fakultet Bolni~ki odjel infektologije Mikrobiolo{ki laboratorij Bolni~ki odjel interne medicine pija. Upoznaje alternativne terapije u tretmanu raka djece psiholo{ke i psihosocijalne probleme bolesnog djeteta i njegove porodice. . apendektomija 20. Thischplastika 5. operativno 15). tumora ko`e i podko`ja i dr. traheotomija 2. Upoznaje i ovladava reanimacijom bolesnika. Tokom specijalizantskog sta`a. hipospadije. dijagnostike i operativnim zahvatima na kongenitalnim malformacijama lokomotornog sistema. endoskopske pretrage na djetetu. ekstenzije i sadrenu imobilizaciju. PEDIJATRIJA 8 mjeseci Specijalizant boravkom na pedijatriji upoznaje normalan rast i razvoj djeteta. 4. Dio vremena provodi u radu Jedinice intenzivne terapije. Dijagnosti~ki postupci: endoskopije (rektoskopije 20. 7. repozicija frakturnih ulomaka (konzervativno 30. Upoznaje cjelovitu patologiju dje~je dobi. 36 mjeseci (3 godine) Plan specijalizacije: Op}a teorijska nastava Obavezna teorijska nastava iz ove oblasti (poslijediplomska edukacija) Infektivne bolesti Mikrobiologija po 15 dana na: bakteriologiji. hipospadija 5. Neophodno je upoznavanje s rekonstruktivnim zahvatima priro|enih anomalija (malformacija {ake. vaskularnim bolestima. usnice i nepca. dojen~eta i djeteta i upoznaje epidemiolo{ke probleme pedijatrijskog odjela. vr{i samostalne intubacije i upoznaje komplikacije koje nastaju za vrijeme i neposredno po anesteziji. kontrakture). endokrinologiji. Specijalizant upoznaje cjelovit postupak u lije~enju opeklinske bolesti. posebno transplantacijske hirurgije.

standardizacija mortaliteta. uklju~uju}i i istra`ivanje i analizu riziko faktora u nastanku. odbrani specijalisti~ki sta` i savlada sve vje{tine koje su predvi|ene ovim programom. u nastavnim turnusima (ljetni i zimski semestar) po planu koji utvr|uju navedeni fakulteti. – epidemiolo{ke metode: elementi. – kolokvijum iz osnova rukovo|enja u zdravstvu. uklju~uju}i i mjere spre~avanja zaraznih bolesti prema stanovni{tvu: – imunizacija. skriningsenzitivnost. Teoretske osnove . Obavlja se na medicinskom fakultetu u ukupnom trajanju od 1 mjesec. dezinfekcija.odabrana poglavlja. analizira i tuma~i podatke o zdravlju. kao {to su prirodne nepogode i katastrofe. 3. Epidemiolog je teorijski i prakti~no osposobljen da samostalno prikuplja. Nakon zavr{enog dijela teoretske nastave i polo`enih svih kolokvija. – kolokvijum iz specijalne epidemiologije nezaraznih bolesti. – epidemiologija vanrednih stanja i urgentna epidemiologija. dizajn i analiza deskriptivnih metoda. op}e i specijalne epidemiologije. – izolacija i socijalno distanciranje. – kolokvijum iz op}e epidemiologije. relativni rizik. specijalizant pola`e zavr{ni kolokvij koji obuhvata provjeru znanja iz svih oblasti iz kojih se sastoji ova nastava.^etvrtak. predlo`iti i planirati mjere za spre~avanje i suzbijanje. zoonoze. 7. – promocija zdravlja. Uloga epidemiologa je i da bude pripravan u slu~aju vanrednih situacija. – specijalna epidemiologija zaraznih bolesti. – demografska i vitalna statistika. u okviru posebno organizovane ili ve} postoje}e edukacije iz predvi|enih oblasti.odabrana poglavlja. i provjere znanja (kolokviji.38. – komunikacijske vje{tine.odbrana poglavlja. ali. Na~ini provjere znanja: Poslije odslu{ane i obavljene teoretske nastave. – op}a epidemiologija. kvizovi. Specijalizacijom iz epidemiologije (cilj programa specijalizacije): doktor medicine se osposobljava da mo`e suvereno i samostalno izu~iti svaki problem u vezi masovne pojave bilo koje bolesti. i evaluirati rezultate. – izbor kontrolne grupe. – nadzor u javnom zdravstvu.poslijediplomska edukacija Obavlja se isklju~ivo na katedrama za epidemilogiju i biostatistiku/zdravstvenu statistiku i ostalim katedrama medicinskih fakulteta. kontrolirati provo|enje tih mjera. Izu~ava u~estalost. – osnova rukovo|enja u zdravstvu. deratizacija. – regresija i korelacija . Drugim rije~ima.upoznavanje sa postoje}im i mogu}im bazama podataka. – sposobnost sticanja i preno{enja znanja. – bias i konfaunding. – osnovni principi medicine zasnovane na dokazima i klini~ke epidemiologije. stratifikacija. osposobljen je da se uspje{no samostalno bavi problemima etiologije. – osnova infektivnih bolesti . mjesto i uloga epidemiologije danas.01. – zavr{ni kolokvijum iz menad`erske. specijalizant je obavezan da polo`i: – kolokvijum iz osnova mikrobiologije. te sam provoditi neke od tih mjera. trovanja hranom. Tako|e je. – primjenjena informatika . – osnova interne medicine . – kolokvijum iz osnova infektivnih bolesti. te evaluacijom rezultata. prevencije i suzbijanja bilo koje bolesti koja je zbog masovnosti ili zbog drugog razloga va`na za stanovni{tvo. – biostatistike i informacionih sistema u epidemiologiji i javnom zdravstvu: – deskriptivna biostatistika sa primjerima iz prakse. – specijalne epidemiologije nezaraznih bolesti.izra~unavanje.03. seminara. – istra`ivanje epidemije. tako|er. predvi|eno je za individualni samostalni rad.kako nezaraznih tako i zaraznih. – primjeri iz prakse: istra`ivanja epidemija nezaraznih bolesti astma i karcinom plu}a. endokrine bolesti. sa posebnim osvrtom na menad`ersku epidemiologiju. dezinsekcija. – etika i propisi. – osnova mikrobiologije . – upravljanja sistemom. 4. vakcinacija. – osnova nau~no-istra`iva~kog rada. – kolokvijum iz biostatistike i medicinske informatike. epidemiologije. te faktora pona{anja i genetsku komponentu izu~avanjem genetske epidemiologije: – osnovi epidemiologije okoli{a. prakti~ne vje`be 30% – Individualni rad na zadatom projektu 20% – Individualni rad sa mentorom Ostalo vrijeme koje specijalizant ne boravi na nastavi. karcinomi. primjenom razli~itih epidemiolo{kih studija. defini{e javno-zdravstvene prioritete i preduzima odgovaraju}e mjere u prevenciji i kontroli poreme}aja zdravlja. Sastoji se od predavanja. dizajn i analiza analiti~kih metoda (unakrsni odnos. PPV. Specijalisti~ki sta` iz epidemiologije se smatra obavljenim kada specijalizant pro|e kroz sve vidove teorijske i prakti~ne nastave. – epidemiologija kao bazi~na medicinska nauka. seminari.OSNOVNA TEORIJSKA NASTAVA 1 mjesec Osnovna teorijska nastava se provodi iz oblasti: – dono{enje klini~kih odluka. osposobljen da formuli{e i testira hipoteze o izvorima i putevima preno{enja zaraznih bolesti. – timski rad. – kolokvijum iz osnova interne medicine i pulmologije sa posebnim osvrtom na u~estalost i riziko faktore masovnih nezaraznih bolesti. ispiti) u najmanjem trajanju od 320 ~asova nastave (80 mjese~no) od kojih: 50% – Predavanja. posebno menad`erske epidemiologije sa osnovama organizacije sistema zdravstvene za{tite. . vje`bi. – primjeri iz prakse: istra`ivanje epidemije kontaktnog tipa. sparivanje ispitanika (matching). distribuciju i kontrolu bolesti u populaciji. UVODNI DIO . – bioetika. specifi~nost. – metodologija nau~nog rada. rije{iti (rje{avati) pitanja uzroka i uzro~nika.odabrana poglavlja. – kori{tenje i citiranje stru~ne literature. modifikacija efekta. – istra`ivanje i analiza riziko faktora: kardiovaskularne bolesti. – kolokvijum iz specijalne epidemiologije zaraznih bolesti. stru~nih ekskurzija.Uvodni dio . polo`i predvi|ene kolokvijume. – kolokvijum iz komunikacija i zagovaranja. 2011.38) bavi se prou~avanjem i spre~avanjem (prevencijom) i kontrolom masovnih i zna~ajnih bolesti u populaciji . Program teoretske nastave obuhvata teoretske osnove iz: – op}e epidemiologije: – istorijat. – mjerenje u~estalosti bolesti. procjenjuje zdravstveno stanje populacije. bioterorizam i pandemije novoiskrslih bolesti. informati~ko vo|enje registara masovnih pojava i bolesti. kao i faktorima rizika za nastanak bolesti nepoznate etiologije. – osnova pulmologije . savladavanja znanja i vje{tina iz menad`erske epidemiologije SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Zavod za javno zdravstvo Federacije Bosne i Hercegovine Broj 17 – Strana 9 1 Definicije: Epidemiologija kao grana biomedicine i zdravstva (Frascati klasifikacija: 3. da mo`e analizirati i ocijenili stanje. NPV).

polo`en zavr{ni kolokvij. i na osnovu prakti~nog rada tokom sta`a. 7. tokom kojeg se. gdje se radi na: – upoznavanju sa strukturom i dinamikom rada toga zavoda. EPIDEMIOLOGIJA 17 mjeseci Specijalisti~ki sta` iz epidemiologije predvi|a usvajanje vje{tina na osnovu dobivenih teoretskih znanja tokom teoretskog dijela edukacije. – pra}enja prijavljivanja zaraznih bolesti. – epidemiolo{kim izvi|anjem na terenu. Specijalna epidemiologija intrahospitalnih infekcija i menad`menta istih 2 mjeseca Sta` se izvodi u op}oj. gdje se radi na: – pra}enju prijavljivanja i nadzora nad nezaraznim bolesti. komunikacija i zagovaranje). – analize i izvje{tavanja prema svim relevantim nivoima. epidemiologije zaraznih bolesti. ali i drugih slu`bi kad god su one uklju~ene u istra`ivanja koja se rade u okviru epidemiolo{kih slu`bi.. – va`e}om legislativom iz ove oblasti (zakoni. Specijalna epidemiologija nezaraznih bolesti 5 mjeseci Sta` se izvodi u zavodima za javno zdravstvo u Federaciji Bosne i Hercegovine.Broj 17 – Strana 10 SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH – ^etvrtak. – analize i izvje{tavanja prema svim relevantim nivoima. kantonalnoj. Specijalna epidemiologija zaraznih bolesti 6 mjeseci Sta` se izvodi u zavodima za javno zdravstvo u Federaciji Bosne i Hercegovine. obavezno je kolokvirati na kraju kod mentora sta`a uz obavezni pismeni izvje{taj specijalizanta o aktivnostima tokom ovog dijela specijalisti~kog sta`a i ura|en najmanje 1 seminarski rad na zadatu temu koju odre|uje mentor sta`a. uz savjetovanje sa mentorom cjelokupnog sta`a iz epidemiologije radi na: – rje{avanju problema rutinskog rada.obavezno za sprovesti.obavezno za znati: . Znanja i vje{tine koje specijalizant mora da savlada u toku specijalisti~kog sta`a po planiranim oblastima Napomena: Va`nost savladavanja svake pojedine vje{tine kojima treba da vlada specijalista epidemiolog podijeljena prema kategorijama: gleda. gdje god je to primjenljivo. uklju~uju}i i saobra}ajne nesre}e na ovom nivou organizacije sistema zdravstvene za{tite prema postoje}oj situaciji na terenu primjenom epidemiolo{kih metoda u analizi. ali i drugih slu`bi kad god su one uklju~ene u istra`ivanja koja se rade u okviru epidemiolo{kih slu`bi. pravilnici. karcinoma i ostali koji se bave masovnim hroni~nim nezaraznim bolestima. Uslovi za sticanje potpisa iz ove edukacije su: polo`eni svi predvi|eni kolokviji. obavezno je kolokvirati na kraju kod mentora sta`a uz obavezni pismeni izvje{taj specijalizanta o aktivnostima tokom ovog dijela specijalisti~kog sta`a i ura|en najmanje 1 seminarski rad na zadatu temu koju odre|uje mentor sta`a. a prema registrima bolesti. – rad na istra`ivanju. te podne{en u pismenoj formi (kao prijedlog projekta) prijedlog u~estvovanja na nau~no-istra`iva~kom projektu iz jedne od oblasti koja je predvi|ena ovim planom i programom. specijalnoj odnosno univerzitetsko-klini~koj bolnici u okviru tima za nadzor nad intrahospilanim infekcijama. Da bi se dobio potpis iz ovog dijela sta`a. obavezno je kolokvirati na kraju kod mentora sta`a uz obavezni pismeni izvje{taj specijalizanta o aktivnostima tokom ovog dijela specijalisti~kog sta`a i ura|en najmanje 1 seminarski rad na zadatu temu koju odre|uje mentor sta`a. Menad`erska epidemiologija 1 mjesec Sta` se izvodi u Zavodu za javno zdravstvo Federacije Bosne i Herecgovine. Program specijalizacije se sastoji od: Epidemiologije 3 mjeseca Sta` se izvodi u higijensko epidemiolo{koj slu`bi doma zdravlja ili zavoda za javno zdravstvo. 2011. a koje su uklju~ene u epidemiolo{ke aktivnosti zbog: pra}enja bolesti srca i krvnih sudova. – rad na istra`ivanju. analizi i kontroli epidemija primjenom epidemiolo{kih metoda u analizi. gdje god je to primjenjljivo. – u~estvovanje u istra`ivanju i nadzoru nad intrahospitalnim infekcijama. a sve primjenom epidemiolo{kih metoda u analizi. – rad na istra`ivanju. obavezno je kolokvirati na kraju kod mentora sta`a uz obavezni pismeni izvje{taj specijalizanta o aktivnostima tokom ovog dijela specijalisti~kog sta`a i ura|en najmanje 1 seminarski rad na zadatu temu koju odre|uje mentor sta`a. – pra}enja prijavljivanja i nadzora zaraznih bolesti na nivou Federacije BiH. epidemiologije nezaraznih bolesti. – epidemiolo{kim izvi|anjem na terenu koje je iz oblasti riziko faktora za nastanak nezaraznih bolesti. 4. obzirom na multidisciplinarnost teoretske nastave obavlja odgovorna osoba visoko{kolske institucije svojim potpisom i pe~atom institucije. gdje se specijalizant upoznaje sa: – strukturom i dinamikom rada Zavoda. – sudjelovanju u svakodnevnom radu epidemiolo{ke slu`be. i ostalo. Vje{tine koje specijalizant mora usvojiti su iz: op}e epidemiologije. – analize i izvje{tavanja prema svim relevantim nivoima. Ovjeru polo`enog kolokvija. – evaluaciji i planiranju ostalih epidemiolo{kih mjera na ovom nivou organizacije sistema zdravstvene za{tite prema postoje}oj epidemiolo{koj situaciji Da bi se dobio potpis iz ovog dijela sta`a. Da bi se dobio potpis iz ovog dijela sta`a. – sa svakodnevnim radom epidemiolo{ke slu`be. – organizaciji obavezne imunizacije. – analizi i izvje{tavanju prema svim relevantim nivoima a vezano za masovne nezarazne bolesti.va`no i obavezno znati. analizi i kontroli kretanja hroni~nih bolesti i riziko faktora u nastajanju. – pra}enju prijavljivanja i nadzora zaraznih bolesti. relevantni za rad specijaliste epidemiologa na bilo kom nivou zdravstvene za{tite). te vje{tine iz drugih oblasti koje su zna~ajne za epidemiologiju (kao {to je menad`erska epidemiologija. gdje se u~estvuje u: – upoznavanju sa tehnikama epidemiolo{kog nadzora nad hospitalnim infekcijama.nije obavezno. dijabetesa. – evaluaciji i planiranju ostalih epidemiolo{kih mjera prema hroni~nim nezaraznim bolestima. analizi i kontroli pove}anog javljanja masovnih oboljenja koje sprovodi zavod. obradi. – u~estvovanje u istra`ivanju i nadzoru nad intrahospitalnim infekcijama. evaluaciji i planiranju ostalih epidemiolo{kih mjera na ovom nivou organizacije sistema zdravstvene za{tite prema postoje}oj epidemiolo{koj situaciji Da bi se dobio potpis iz ovog dijela sta`a. asistira i izvodi. – epidemiolo{kim izvi|anjem na terenu. obradi. – Primjenom osnovnih principa menad`erske epidemiologije. nakon ~ega rangirana kao: +++ . obavezno je kolokvirati na kraju kod mentora ovog dijela sta`a uz obavezni pismeni izvje{taj specijalizanta o aktivnostima tokom ovog dijela specijalisti~kog sta`a i ura|en najmanje 1 seminarski rad . +/. – upoznavanje sa radom ostalih ustanova koji se nalaze na tom kantonu. + . – planiranje obaveznih imunizacije i imunizacija pod odre|enim epidemiolo{kim okolnostima. a posebno komunikacije sa svim zainteresovanim stranama u slu~aju epidemija i vanrednih situacija. Da bi se dobio potpis iz ovog dijela sta`a.veoma va`no i obavezno znati za sprovesti. – obavlja samostalan rad na odjelima na koji budu raspore|eni odlukom {efa tima za intrahospitalne infekcije u toj instituciji. obradi. ++ .

posebno sa bolestima koje imaju epidemiolo{ki zna~aj . 52.pobolj{anje obuhvata i kvaliteta podataka Op}i principi prevencije nezaraznih bolesti planiranje i realizacija Identifikacija rizi~nih grupa stanovni{tva za zdravstvenu prevenciju Istra`ivanje faktora rizika za vode}e nezarazne bolesti na terenu Predlaganje mjera za redukciju/eliminaciju faktora rizika odgovornih za nastanak vode}ih nezaraznih bolesti Promocija zdravlja u zajednici . kolektivu. – postavljanjem dijagnoze.) Zdravstveni/sanitarni pregledi Zdravstveni nadzor lica prema pravilniku o obaveznim zdravstvenim pregledime odre|enih kategorija zaposlenih. 21. Oblast: INFEKTIVNE BOLESTI 3 mjeseca Specijalisti~ki sta` iz infektivnih bolesti predvi|a usvajanje vje{tina na osnovu dobivenih teoretskih znanja tokom teoretskog dijela edukacije. 49. 26. endemijskog ili su novoiskrsle/ emergentne. 28. specijalizant je obavezan ovladati sa uzimanjem epidemiolo{ke anamneze od pacijenata koji dolaze na odjel/kliniku. bez obzira na ozbiljnost i zna~aj bolesti. Da bi se dobio potpis iz ovog dijela sta`a. 19. 31. dizajniranje izvo|enje i analiza deskriptivnih studija. crijevne zarazne + + + bolesti. HIV/AIDS.unos. 23. obrada i analiza podataka u registrima Interpretacija podataka nacionalnih registara nezaraznih oboljenja . koprokultura. – referiranja kazuistike. mjestu i osobama Gleda Asistira Izvodi + + + + + + ++ + + + + + + ++ + ++ +++ 33. i sl. – specifi~nom infektolo{kom kazuistikom. 22. – tehnikom pregleda infektolo{kog pacijenta. 34. Nadzor nad bezbjednom imunizacijom hladni lanac vakcinisanja. Nadzor nad ne`eljenim reakcijama poslije + + vakcinisanja 7. 42.urinokultura. 40. 39. Nadzor nad kontraindikacijama za + + vakcinisanje 8. + + + rubeola i druge) 3. 41. Uzimanje materijala pacijenata za mikrobiolo{ka ispitivanja . 14. Program specijalizacije se sastoji od upoznavanja sa: – funkcionisanjem i radom infektolo{kog odjela. 18. Dezinfekcija prostora Izolacija kod pojedinih zaraznih bolesti Davanje seruma i desenzibilizacija Postavljenje dijagnoze Analizirati kretanje oboljelih po vremenu. Vje{tine kojima specijalizant mora da savlada u toku specijalizacije: Broj Naziv vje{tine 45. distribucija + + vakcina 6.bilo da su epidemijskog karaktera. uklju~uju}i i efekte na cjelokupno javno zdravstvo Evaluacija ko{tanja i efektivnosti mjera intervencije Koristiti studije i metodologiju medicine zasnovane na dokazima i klini~ke epidemiologije Broj 17 – Strana 11 + + + + ++ ++ ++ + + + + ++ ++ +++ + + ++ + +++ +++ +++ na zadatu temu koju odre|uje mentor sta`a. hemokultura 46. nosa i nazofarinksa 47. i na osnovu prakti~nog rada tokom ovog dijela sta`a. 20. Vakcinacija izvo|enje i analiza + ++ + 5. Sta` se izvodi na infektivnim klinikama. 15. . 25. Zdravstveno-vaspitni rad u porodici. drugih lica i klicono{a Pravljenje modela predvi|anja za zarazne i hroni~ne bolesti. odnosno klinike. Vje{tine kojima specijalizant mora da savlada u toku specijalizacije: Broj Naziv vje{tine Gleda Asistira Izvodi 1. 51. 37. koji se dostavljaju mentoru cjelokupnog sta`a iz epidemiologije. 13.) 2. 2011.intervencija i praksa na terenu Prevencija vode}ih nezaraznih poreme}aja zdravlja . individualni zdravstveno vaspitni + ++ +++ rad i rad sa medijima 10. 7. 50. 16. Uzimanje epidemiolo{ke anamneze 48. Uzimanje briseva iz grla. 32. 36. Epidemiolo{ki nadzor nad nekim zaraznim bolestima (npr. Skrining u na{oj nacionalnoj praksi planiranje i izvo|enje Nadzor. Epidemiolo{ko obezbje|enje kolektiva + + 11. – odre|ivanjem terapije i pra}enjem u~inka terapije. Za{tita putnika u me|unarodnom saobra}aju + + 9. {ifriranje. Epidemiolo{ki nadzor u vanrednim + situacijama 4.^etvrtak. evaluacija i prezentovanje rezultata skrininga Planiranje. – svakodnevnom infektolo{kom kazuistikom.pra}enje i evaluacija sprovedenih mjera + + + + + + + + + + + + + + + + + + + + + + + ++ ++ ++ ++ ++ ++ ++ ++ ++ ++ ++ ++ + + + +/+ + + + + + +++ + + +++ ++ +++ +++ +++ +++ ++ +/+ + ++ + + + + ++ + + 38. tuberkuloza. 17. Prevencija i kontrola bolni~kih infekcija + + + 12. obavezno je kolokvirati na kraju kod mentora ovog dijela sta`a uz obavezni pismeni izvje{taj specijalizanta o aktivnostima tokom ovog dijela specijalisti~kog sta`a i ura|en najmanje 1 seminarski rad na zadatu temu koju odre|uje mentor sta`a. 4. 24. 30. posebno ekolo{ke i presje~ne Populacione strategije prevencije i kontrole nezaraznih oboljenja .primjena na terenu Javnozdravstveni nadzor nad kretanjem hroni~nih nezaraznih bolesti i nad faktorima rizika (pu{enje i sl. oboljelim i klicono{ama Izra~unavanje osnovnih pokazatelja oboljevanja i umiranja Analiza kretanja zaraznih i drugih oboljenja od zna~aja za populaciju i izrada periodi~nih izvje{taja Standardizacija pokazatelja oboljevanja i umiranja Prikupljanje. koji se dostavljaju mentoru cjelokupnog sta`a iz epidemiologije. i sa bolestima visokog epidemiolo{kog prioriteta. Epidemiolo{ki nadzor nad bolestima koje se mogu prevenirati vakcinama (morbili. 44. 27. Istra`ivanje epidemija primjenom epidemiolo{kih metoda Prijava i odjava epidemije Uzimanje uzoraka biolo{kog materijala za mikrobiolo{ki pregled Uzimanje uzoraka materijala za mikrobiolo{ki pregled iz neposredne okoline oboljelog Sastavljanje epidemiolo{kog upitnika Pravljenje baze podataka Obrada podataka prikupljenih epidemiolo{kim upitnikom Predlaganje mjera za suzbijanje bolesti Kontrola realizacije mjera suzbijanja Izvje{taj i referisanje o epidemiji Vo|enje dokumentacije o vakcinisanim. SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH 35. + + + + +/+ + + + 43. 29.komparativna analiza Unapre|enje registara . Tokom sta`a.

svaki u trajanju od po 15 dana. 2011. 62. Oblast: Mikrobiologija 2 mjeseca Specijalisti~ki sta` iz mikrobiologije predvi|a usvajanje vje{tina na osnovu dobivenih teoretskih znanja tokom teoretskog dijela edukacije. Bakteriolo{ki pregled razli~itih uzoraka 55. hibridizacija i dr. astme i karcinoma plu}a kao bolesti koje su me|u vode}im bolestima u na{oj zemlji. Ovaj sta` se sastoji iz 4 obavezna dijela: kardiologije. 58. Program specijalizacije se sastoji od upoznavanja sa osnovnim principima: – bakteriolo{kih dijagnosti~kih procedura i radom ove laboratorije. Kontrola ispravnosti funkcionisanja sterilizatora 54. Pregled internisti~kog pacijenta 68. zavoda za javno zdravstvo ili medicinskog fakulteta. – na~inom uzimanja. 63. Uzimanje epidemiolo{ke anamneze kod slu~ajeva koji imaju neku od epidemijskih bolesti 67. – u~estalosti i menad`mentom epidemijskih endokrinih poreme}aja. Da bi se dobio potpis iz ovog dijela sta`a. – evidencije. 70. 56. Hemokultura Urinokultura Koprokultura Identifikacija bakterija na osnovu biohemijskih i serolo{kih osobina Epidemiolo{ki markeri . Sta` se izvodi na bolni~kim odjelima za plu}ne bolesti. Vje{tine kojima specijalizant mora da savlada u toku specijalizacije: Broj Naziv vje{tine 72.Broj 17 – Strana 12 SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH – ^etvrtak. astma.serotipizacija. Oblast: PULMOLOGIJA 1 mjesec Specijalisti~ki sta` iz pulmologije predvi|a usvajanje vje{tina na osnovu dobivenih teoretskih znanja tokom teoretskog dijela edukacije. Uzimanje epidemiolo{ke anamneze kod slu~ajeva koji imaju neku od epidemijskih bolesti 73. – u~estalosti i menad`mentom kardiovaskularnih bolesti tokom boravka na kardiologiji i vaskularnim bolestima. Vje{tine kojima specijalizant mora ovladati u toku specijalisti~kog sta`a iz ove oblasti: Broj Naziv vje{tine 53. Oblast: INTERNA MEDICINA 2 mjeseca Specijalisti~ki sta` iz interne medicine predvi|a usvajanje vje{tina na osnovu dobivenih teoretskih znanja tokom teoretskog dijela edukacije. Ispitivanje osjetljivosti bakterija na antibiotike i hemioterapeutike in vitro Serolo{ka dijagnostika infekcija razli~ite etiologije Uzimanje uzoraka vode za bakteriolo{ki pregled Uzimanje uzoraka namirnica za bakteriolo{ki pregled Pregled stolice na helminte i protozoe Tuma~enje razli~itih mikrobiolo{kih rezultata Gleda Asistira Izvodi 3 5 5 5 5 5 5 5 5 5 5 5 5 1 1 1 1 1 1 1 1 1 3 3 1 3 0 0 0 0 0 0 0 0 0 5 5 0 3 internisti~kom kazuistikom na odjelima/klinikama na kojima borave. analize podataka o oboljenjima i oboljelim iz kazuistike koje je odgovaraju}a za svaki odjel na kojem borave. posebno tuberkuloze i karcinoma plu}a. 59. npr. Sta` se izvodi na klinikama za internu medicinu. Postavljanje dijagnoze Tuma~iti podatke iz postoje}ih registara masovnih oboljenja na klinikama Izra~unati mjere u~estalosti vode}ih oboljenja u odnosu na poznate parametre Analizirati kretanje oboljelih po faktorima rizika Gleda Asistira Izvodi + + + + + ++ - +/+ +/+ ++ +++ 60. 4. 7. parazitologije i imunologije . koji se dostavljaju mentoru cjelokupnog sta`a iz epidemiologije. – imunolo{kih dijagnosti~kih procedura i radom ove laboratorije. Program specijalizacije se sastoji od upoznavanja sa osnovnim principima: – funkcionisanja pulmolo{kih odjela i ambulanti. 69. Postavljanje dijagnoze Tuma~iti podatke iz postoje}ih registara masovnih oboljenja plu}a Gleda Asistira Izvodi + + + + + ++ - . vaskularnih bolesti. ~uvanja i slanja materijala te interpretacijom rezultata. registara. – menad`menta pulmolo{kih oboljenja. fagotipizacija. endokrinologije. Ovaj sta` se sastoji iz 4 obavezna dijela: bakteriologije. i na osnovu prakti~nog rada tokom ovog dijela sta`a. analize podataka o oboljenjima i oboljelim sa posebnim osvrtom na masovne zarazne i nezarazne bolesti koje pripadaju ovoj kazuistici: tuberkuloza. – modernom dijagnostikom i terapijom pulmolo{kih oboljenja. obavezno je kolokvirati na kraju kod mentora ovog dijela sta`a uz obavezni pismeni izvje{taj specijalizanta o aktivnostima tokom ovog dijela specijalisti~kog sta`a i ura|en najmanje 1 seminarski rad na zadatu temu koju odre|uje mentor sta`a. – postoje}ih pristupa i prijedloga rje{enja prevencije prevaliraju}ih riziko-faktora masovnih nezaraznih bolesti na ovim odjelima. virusologije. Da bi se dobio potpis iz ovog dijela sta`a. te gastroenterologije svaki u trajanju od po 15 dana. i na osnovu prakti~nog rada tokom ovog dijela sta`a. – evidencije. – postoje}ih pristupa i prijedloga rje{enja prevencije prevaliraju}ih riziko-faktora masovnih nezaraznih bolesti iz ove oblesti. dijabetes mellitus-om i hipotireozama. obavezno je kolokvirati na kraju kod mentora ovog dijela sta`a uz obavezni pismeni izvje{taj specijalizanta o aktivnostima tokom ovog dijela specijalisti~kog sta`a i ura|en najmanje 1 seminarski rad na zadatu temu koju odre|uje mentor sta`a. i na osnovu prakti~nog rada tokom ovog dijela sta`a. koji se dostavljaju mentoru cjelokupnog sta`a iz epidemiologije. Program specijalizacije se sastoji od upoznavanja sa osnovnim principima: – funkcionisanja internisti~kih odjela i ambulanti. koji se dostavljaju mentoru cjelokupnog sta`a iz epidemiologije. – virusolo{kih dijagnosti~kih procedura i radom ove laboratorije. 64. 75. 71. registara. 61. 57. – modernom dijagnostikom i terapijom internisti~kih bolesti pove}anje u~estalosti. karcinom plu}a. Sta` se izvodi u mikrobiolo{koj laboratoriji bolnice. Pregled pulmolo{kog pacijenta 74. rezistotipizacija. posebno tuberkuloze. – u~estalosti i menad`mentom hroni~nih hepatitisa i drugih masovnih hroni~nih oboljenja tokom boravka na gastroentorolo{koj klinici Vje{tine kojima specijalizant mora da savlada u toku specijalizacije: Broj Naziv vje{tine 66. – parazitolo{kih dijagnosti~kih procedura i radom ove laboratorije. obavezno je kolokvirati na kraju kod mentora ovog dijela sta`a uz obavezni pismeni izvje{taj specijalizanta o aktivnostima tokom ovog dijela specijalisti~kog sta`a i ura|en najmanje 1 seminarski rad na zadatu temu koju odre|uje mentor sta`a. Da bi se dobio potpis iz ovog dijela sta`a. – u~estalosti tuberkuloze. 65.

Posebnu pa`nju treba posvetiti u~estalosti epidemijskih poreme}aja zdravlja ove populacije i njihovim etiolo{kim ili faktorima rizika (izme|u ostalog i problemu pove}ane tjelesne te`ine). povr{inskih voda Broj 17 – Strana 13 + + + +/+/+/+ + Oblast: Primjenjena statistika u medicini i zdravstvu (biostatistika) sa informacionim sistemima u epidemiologiji i javnom zdravstvu 1. – izvje{tajnih i dokumentacionih obrazaca podataka i bolesti koji su obavezni da se vode u sistemu zdravstva a koje prikupljaju zavodi. Ocjena sanitarno higijenskih uslova u objektima za proizvodnju i preradu namirnica Dezinfekcija. a kod psihijatrije na u~estalost masovnih poreme}aja stanja zdravlja populacije. 77. 76. obavezno je kolokvirati na kraju kod mentora ovog dijela sta`a uz obavezni pismeni izvje{taj specijalizanta o aktivnostima tokom ovog dijela specijalisti~kog sta`a i ura|en najmanje 1 seminarski rad na zadatu temu koju odre|uje mentor sta`a. te hemato-onkolo{kih oboljenja. dezinsekcija i deratizacija Bakteriolo{ko ispitivanje vazduha uzimanje uzoraka i procjena kvaliteta Sanitarna inspekcija vodnih objekata vodovoda. povr{inskih voda Uzimanje uzoraka za fizi~ko-hemijski pregled vode Ocjena sanitarno higijenskog stanja u objektima dru{tvene ishrane . mjere centralne tendencije. bunara. Izrada plana rada epidemiolo{ke slu`be zavoda ili druge zdravstvene organizacije 93. obavezno je kolokvirati na kraju kod mentora ovog dijela sta`a uz obavezni pismeni izvje{taj specijalizanta o aktivnostima tokom ovog dijela specijalisti~kog sta`a i ura|en najmanje 1 seminarski rad na zadatu temu koju odre|uje mentor sta`a.Centar za zra~enje.primjena deskriptivne statistike: relativni brojevi. koji se dostavljaju mentoru cjelokupnog sta`a iz epidemiologije. 4. 86. Prikazivanje statisti~kih podataka tabeliranje i grafi~ko prikazivanje 79. + + + + +/+/+/+/- + ++ - 88. Sanitarna inspekcija vodnih objekata vodovoda. Program specijalizacije se sastoji od upoznavanja sa osnovnim principima: – dnevne evidencije prijava kretanja bolesti koje vodi taj zavod. Vje{tine kojima specijalizant mora da savlada u toku specijalizacije: Broj Naziv vje{tine 91. 90. . mjere varijabiliteta 80. koji se dostavljaju mentoru cjelokupnog sta`a iz epidemiologije. Da bi se dobio potpis iz ovog dijela sta`a. Sta` se izvodi na bolni~kim odjelima za neurologiju i psihijatriju.{kolske kuhinje. Vje{tine kojima specijalizant mora da savlada u toku specijalizacije: Broj Naziv vje{tine 83. Pedijatrija 15 dana Specijalisti~ki sta` iz pedijatrije predvi|a usvajanje znanja iz ove oblasti na osnovu teoretskog i prakti~nog rada tokom ovog dijela sta`a. – evidencije.5 mjeseci Specijalisti~ki sta` iz higijene i zdravstvene ekologije predvi|a usvajanje znanja i vje{tina iz ove oblasti na osnovu teoretskog i prakti~nog rada tokom ovog dijela sta`a. Sta` se izvodi u zavodima za javno zdravstvo u Federaciji Bosne i Hercegovine. Da bi se dobio potpis iz ovog dijela sta`a. Izrada strate{kog i operativnog plana zdravstvene ustanove 96. Sta` se izvodi u zavodima za javno zdravstvo u Federaciji Bosne i Hercegovine. Posebnu pa`nju tokom ovog sta`a. obavezno je kolokvirati na kraju kod mentora ovog dijela sta`a uz obavezni pismeni izvje{taj specijalizanta o aktivnostima tokom ovog dijela specijalisti~kog sta`a i ura|en najmanje 1 seminarski rad na zadatu temu koju odre|uje mentor sta`a. ili katedrama za socijalnu medicinu pri medicinskim fakultetima u trajanju od 1 mjesec. Bakteriolo{ko ispitivanje vazduha uzimanje uzoraka i procjena kvaliteta Gleda Asistira Izvodi + +/- Neurologija i psihijatrija 20 dana Specijalisti~ki sta` iz neurologije i psihijatrije predvi|a usvajanje znanja iz ove oblasti na osnovu prakti~nog rada tokom ovog dijela sta`a. i na osnovu prakti~nog rada tokom ovog dijela sta`a. grafi~kim paketima. koji se dostavljaju mentoru cjelokupnog sta`a iz epidemiologije.5 mjeseci Specijalisti~ki sta` iz biostatistike sa medicinskom informatikom predvi|a usvajanje vje{tina na osnovu dobivenih teoretskih znanja tokom teoretskog dijela edukacije. Vje{tine kojima specijalizant mora da savlada u toku specijalizacije: Broj Naziv vje{tine 78. bunara. 85. restorana itd. Da bi se dobio potpis iz ovog dijela sta`a. Socijalna medicina i organizacija zdravstvene za{tite 1 mjesec Specijalisti~ki sta` iz socijalne medicine i organizacije zdravstvene za{tite predvi|a usvajanje znanja i vje{tina iz ove oblasti na osnovu teoretskog i prakti~nog rada tokom ovog dijela sta`a. ili katedrama za higijenu pri medicinskim fakultetima u trajanju od 1 mjesec. obavezno je kolokvirati na kraju kod mentora ovog dijela sta`a uz obavezni pismeni izvje{taj specijalizanta o aktivnostima tokom ovog dijela specijalisti~kog sta`a i ura|en najmanje 1 seminarski rad na zadatu temu koju odre|uje mentor sta`a. – monitoringa i evaluacije izvje{taja o kretanju bolesti. Izra~unati mjere u~estalosti vode}ih oboljenja u odnosu na poznate parametre Analizirati kretanje oboljelih po riziko faktorima SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH +/+ +/+ ++ +++ 84. menad`ment i riziko faktore cerebro-vaskularnih inzulta. Statisti~ko opisivanje podataka . treba obratiti iz neurologije na u~estalost. koji se dostavljaju mentoru cjelokupnog sta`a iz epidemiologije. registara. analize podataka o oboljenjima i oboljelim zaraznih i masovnih nezaraznih bolesti. Ispitivanje zadovoljstva korisnika zdravstvene za{tite 94. statisti~kim paketima 82. 89. Planiranje i izvo|enje zdravstveno edukativnih programa 95. U okviru ovog dijela specijalisti~kog sta`a obavezno je provesti 15 dana u Zavodu za javno zdravstvo Federacije Bosne i Hercegovine . Statisti~ka analiza podataka u nekom od postoje}ih statisti~kih paketa 81. Procjena kvaliteta rada za dvije ili vi{e zdravstvenih ustanova 92. Prezentacija podataka i dobijenih rezultata Gleda Asistira Izvodi + +/+ 87. Sta` se izvodi u zavodima za javno zdravstvo u Federaciji Bosne i Hercegovine. Prakti~ni rad sa korisni~kim paketima za obradu teksta. 7. Procjena kvaliteta rada za dvije ili vi{e zdravstvenih ustanova Gleda Asistira Izvodi + + + + + + +/+/+/+/+/+/+/+/+/+/+/+/- + +/- + + + + +/+/+/- + + + Oblast: HIGIJENA I ZDRAVSTVENA EKOLOGIJA 1.ukupno 20 dana. u trajanju od po 10 dana za svaku oblast .^etvrtak. 2011. – registara demografske i vitalne statistike. – unosa i upotrebe registara bolesti. Da bi se dobio potpis iz ovog dijela sta`a.

interne medicine Pulmologija.OSNOVNA TEORIJSKA NASTAVA 1 mjesec Osnovna teorijska nastava se provodi iz oblasti: – dono{enje klini~kih odluka. i drugih oblasti iz kojih je bio obavezan uraditi dio specijalisti~kog sta`a. te preventivnim i kontrolnim mjerama koje se poduzimaju u transfuziologiji prema bolestima koje se prenose krvlju i krvnim derivatima. hod. Sadr`aj obuke: Fizijatrijski pregled. Aplikacija fizikalnih procedura primjenjivih u rehabilitaciji. vokacijskom rehabilitacijom . FIZIKALNA MEDICINA I REHABILITACIJA Vrsta specijalizacije: osnovna Trajanje specijalizacije. – komunikacijske vje{tine. kineziterapija vrste vje`bi i startni polo`aji).5 propisivanja.krivulja . Nefrologija.5 odre|ivanja. 2011. koji se dostavljaju mentoru cjelokupnog sta`a iz epidemiologije. Onkologija 15 dana Specijalisti~ki sta` iz onkologije predvi|a usvajanje znanja iz ove oblasti na osnovu teoretskog i prakti~nog rada tokom ovog dijela sta`a. radnom terapijom. 1 1 1 2 2 Sta` se izvodi na bolni~kim odjelima za pedijatriju u trajanju od 15 dana. Endokrinologija Reumatologija Bolni~ki odjel interne medicine Neurologija Bolni~ki odjel neurologije 4 3 3 Program specijalizacije: UVODNI DIO . u nastavnim turnusima (ljetni i zimski semestar) po planu koji utvr|uju navedeni fakulteti.3 odre|ivanja. – Kronaksimetrija . – Elektrostatus .3 odre|ivanja. dijagnostika invalidnosti. odnosno u transfuziolo{kim centrima i odsjecima za transfuziju. Transfuziologija 10 dana Specijalisti~ki sta` iz transfuziologije predvi|a usvajanje znanja iz ove oblasti na osnovu teoretskog i prakti~nog rada tokom ovog dijela sta`a. Zavr{ni ispit: Tokom specijalisti~kog sta`a specijalizant je obavezan aktivno u~estvovati u najmanje jednom nau~no-istra`iva~kom projektu iz podru~ja epidemiologije. Primjena fizikalnih metoda u lije~enju i rehabilitaciji posebno iza povreda. FIZIKALNA MEDICINA I REHABILITACIJA 23 mjeseca Ovaj dio specijalizacije se obavlja na bolni~kim odjelima za fizikalnu medicinu i rehabilitaciju. sportskih povreda. Gastroenterologija. obavezno je kolokvirati na kraju kod mentora ovog dijela sta`a uz obavezni pismeni izvje{taj specijalizanta o aktivnostima tokom ovog dijela specijalisti~kog sta`a i ura|en najmanje 1 seminarski rad na zadatu temu koju odre|uje mentor sta`a koji se dostavljaju mentoru cjelokupnog sta`a iz epidemiologije. bolesti i operacija na lokomotornom sistemu. s posebnim osvrtom na proteze. Sta` se izvodi u Zavodu za transfuzijsku medicinu Federacije Bosne i Hercegovine. koji se dostavljaju mentoru cjelokupnog sta`a iz epidemiologije. – IT . Klini~ki sastanci. – promocija zdravlja. obavezno je kolokvirati na kraju kod mentora ovog dijela sta`a uz obavezni pismeni izvje{taj specijalizanta o aktivnostima tokom ovog dijela specijalisti~kog sta`a i ura|en najmanje 1 seminarski rad na zadatu temu koju odre|uje mentor sta`a. Posebnu pa`nju treba posvetiti u~estalosti i faktore rizika karcinoma a u sklopu epidemiologije karcinoma. 48 mjeseci (4 godine) Plan specijalizacije: [IRA TEMATSKA OBLAST Uvodni dio osnova teorijska nastava Bazi~ne klini~ke specijalnosti U@A TEMATSKA OBLAST MJESTO TRAJANJE TRAJANJE OBAVLJANJA MJESECI MJESECI STA@A Medicinski fakultet 1 1 1 23 1 4 19 Interna medicina Bolni~ki odjel (Kardiologija. – timski rad. – upravljanja sistemom. – Propisivanje fizioterapije na temelju medicinske dijagnoze i fizijatrijskog pregleda . Potrebne vje{tine: – Fizijatrijski pregled i ocjena nesposobnosti .Broj 17 – Strana 14 SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Bolni~ki odjel pedijatrije Neurohirurgija Bolni~ki odjel neurohirurgije Vaskularna i Bolni~ki odjel kardiohirurgija vaskularne hirurgije Ortopedija sa Bolni~ki odjel protetikom ortopedije Traumatologija Bolni~ki odjel ortopedije i traumatologije Medicinska Bolni~ki odjel psihologija i fizikalne medidefektologija cine Radiodijagnostika Bolni~ki odjel radiologije Bolni~ki odjel Fizikalna medicina i fizikalne medirehabilitacija cine Profesionalna Zavod za rehabilitacija medicinu rada Godi{nji odmori Pedijatrija ^etvrtak. Konzultacijski pregledi i evaluacije. Sta` se izvodi na bolni~kim odjelima za onkologiju od 15 dana. Da bi se dobio potpis iz ovog dijela sta`a. Dokaz o u~e{}u na projektu je uslov za pristupanje specijalisti~kom ispitu. Radna terapija u rehabilitaciji. 4. – Procjena prognoze onesposobljene i hendikepirane osobe i potreba za fizioterapijom. – sposobnost sticanja i preno{enja znanja. Da bi se dobio potpis iz ovog dijela sta`a. . 7. neurologije. Rehabilitacija osoba s amputacijom ekstremiteta. Hematologija. Da bi se dobio potpis iz ovog dijela sta`a. socijalnom. psihijatrije. Posebnu pa`nju treba posvetiti dijagnosti~kim procedurama. obavezno je kolokvirati na kraju kod mentora ovog dijela sta`a uz obavezni pismeni izvje{taj specijalizanta o aktivnostima tokom ovog dijela specijalisti~kog sta`a i ura|en najmanje 1 seminarski rad na zadatu temu koju odre|uje mentor sta`a. Pomagala.3 odre|ivanja. Privremena proteza. infektologije. Principi kineziologije i kineziterapije (biomehanika ki~menog stuba. gornjih i donjih ekstremiteta. – etika i propisi. interne medicine. Banda`iranje i formiranje bataljka. Interpretacija radiolo{kih i drugih nalaza u fizikalnoj i rehabilitacijskoj medicini. Edukacijske vizite. pedijatrije. Kineziterapija. elektrodijagnostika.3 odre|ivanja. Obavlja se na medicinskom fakultetu u ukupnom trajanju od 1 mjesec. Radna terapija.

Socijalna i profesionalna rehabilitacija. Ekstrapiramidni sindromi.2 testiranja Rehabilitacija hroni~nih neurolo{kih bolesti Rehabilitacijski postupci u rehabilitaciji mi{i}ne distrofije. 2011. plu}na fibroza.5 mjerenja – Ocjena funkcionalne sposobnosti u artritisu i spondilitisu . Postinfarktno stanje. Rehabilitacija osoba sa smanjenim vitalnim kapacitetom te opstruktivnim bolestima bronha i plu}a . amiloidoza. Potrebne vje{tine: – Funkcionalna evaluacija (Barthelov indeks) . Urodinamska obrada. radiolo{ka i elektrodijagnosti~ka procjena visine povrede. Periduralne i epiduralne infiltracije.3 mjerenja – Mjerenje nagiba zdjelice. Kineziterapija. Terapija spazma. Infarkt miokarda. Radna terapija. Bolesti mi{i}a. Bolesti donjeg motornog neurona. socijalni i profesionalni problemi u rehabilitaciji osoba s amputacijama. Laboratorijski i radiolo{ki nalazi u reumatskim i imunolo{kim bolestima Potrebne vje{tine: – Ocjena upalne aktivnosti . Ateroskleroza.1 mjesec Najva`niji klini~ki entiteti u nefrologiji. Elektrostimulacija pareti~ne muskulature. Funkcionalne elektri~ne ortoze. alergija i anafilaksija. Potrebne vje{tine: – Propisivanje povremenih ili jednostavnijih trajnih pomagala . Tumori mozga i ki~mene mo`dine. Specifi~nosti kineziterapije i fizioterapije upalnih i degenerativnih reumatskih bolesti. hroni~ni bronhitis. Reumatoidni artritis. Rehabilitacija nakon infarkta. Elektroneuromiografija. du`ine i opsega ekstremiteta po 10 mjerenja Rehabilitacije ozljeda ki~mene mo`dine Klini~ka. Alternativni rekonstrukcijski operativni zahvati. Ostale metode fizioterapije.3 interpretacije – Interpretacija ultrazvu~ne i pletizmografske pretrage arterija na ekstremitetima. Psiholo{ki. Potrebne vje{tine: – Neurolo{ki pregled 3 pregleda Pedijatrija 1 mjesec Klini~ke i laboratorijske osobitosti dje~ije paralize i reumatskih bolesti dje~ije dobi s posebnim naglaskom na reumatsku groznicu i juvenilni hroni~ni poliartritis. M. Defektolo{ki pristup u edukaciji djeteta i okoline.2 odre|ivanja Neurologija 3 mjeseca Bolesti centralnog nervnog sistema. Sistemske bolesti veziva. Prilago|eni automobil.5 odre|ivanja – Testiranje kognitivnih funkcija (LOTCA) . Oboljenja i mane u kardiohirurgiji Ortopedija sa protetikom 2 mjeseca Kongenitalne mane i mane u razvoju. osovina i du`ina ekstremiteta. Vaskularna i kardiohirurgija 1 mjesec Oboljenja perifernih krvnih i limfnih sudova. Kineziterapija motori~kih ispada. Radikularne lezije. Cerebrovaskularni inzulti. socijalna i profesionalna rehabilitacija. senzornih i emocionalnih poreme}aja. Radna terapija.^etvrtak. Farmakoterapija reumatskih i imunolo{kih bolesti.3 banda`iranja – Primjena funkcionalne elektri~ne stimulacije . Ortoze i druga pomagala.2 odre|ivanja – Interpretacija radiolo{kih nalaza . BAZI^NE KLINI^KE SPECIJALNOSTI 19 mjeseci Kardiologija: Hipertenzija. Rehabilitacija postreumatskih promjena ekstremiteta. Polineuropatija. Pomagala. Burger . parkinsonizma. Psiholo{ka.10 propisivanja – Izrada i primjena rasteretnih udlaga: 2 aplikacije – Banda`iranje bataljka . Rehabilitacija djece s cerebralnom paralizom Specifi~nosti fizikalne terapije dje~je dobi. stenokardija. Mjerenje opsega.2 aplikacije.2 odre|ivanja – Interpretacija laboratorijskih nalaza . Rehabilitacija hroni~nih reumatskih bolesnika Kontrakture. Artroze.2 mjeseca Potrebne vje{tine: – Interpretacija imunolo{kih i HLA nalaza . Potrebne vje{tine: – Evaluacija invalidnosti (Barthelov indeks) . dijagnostika i terapija poreme}aja sfinktera i seksualnih funkcija. vaskulitis. Potrebne vje{tine: – Mjerenje opsega pokreta zgloba i mi{i}ne snage . ataksije. Paraplegija i tetraplegija. Metodologija profesionalne rehabilitacije i zapo{ljavanja osoba sa onesposobljenjem. multiple skleroze.5 interpretacija – Interpretacija najva`nijih EKG promjena . . deformiteti i ankiloza kao posljedica strukturnih promjena zglobova i ki~menog stuba.2 interpretacije – Interpretacija nalaza respiratornih funkcija 2 interpretacije – Interpretacija nalaza endokrinih `lijezda Reumatologija sa klini~kom imunologijom 3 mjeseca Upalne reumatske bolesti. Invalidski sport. Rekonstruktivni operacijski zahvati. hematologiji i endokrinologiji. Rasteretne stabiliziraju}e i dinami~ke udlage.1 mjesec Pulmologija: Astma. hroni~nih degenerativnih bolesti donjeg motornog neurona. Terapija bolova. Mjerenje opsega pokreta u zglobu. Prevencija dekubitusa. Metode evaluacije artritisa. Psiholo{ki problemi osobe na profesionalnoj rehabilitaciji. Terapija spasticiteta. Prevencija i lije~enje sekundarne artroze. Kolica.5 mjerenja – Ocjena strukturnih promjena u artritisu .5 mjerenja PROFESlONALNA REHABILITACIJA 1 mjesec Principi ocjene preostale radne sposobnosti i profesionalne orijentacije. 7. Degenerativne bolesti ki~me i vertebrogeni bolni sindromi. Ankilozantni spondilitis.5 odre|ivanja – Intermitentna ~ista kateterizacija . Potrebne vje{tine: – Mi{i}ni manualni test . Metode dijagnostike artritisa. gastroenterologiji.2 kateterizacije Rehabilitacija kraniocerebralnih ozljeda i cerebrovaskularnih inzulta Klini~ka ocjena intenziteta i pro{irenosti motori~kih ispada Procjena i kategorizacija senzornih. Ekstraartikularni reumatizam. Osnove psihologijskog i logopedijskog tretmana ispada kognitivnih. insuficijencija miokarda. Potrebne vje{tine: – Procjena motori~ke zrelosti novoro|en~eta 2 testiranja Neurohirurgija 1 mjesec Komocija i kontuzija mozga. posebno roditelja. SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 17 – Strana 15 [kola hodanja. Terapija spasticiteta. kognitivnih emocionalnih i bihevioralnih poreme}aja. Mjerenje mi{i}ne snage. 4. Rehabilitacija seksualnih funkcija i funkcija sfinktera. Kineziterapija.3 mjerenja – Mjerenje opsega pokreta u zglobovima .5 interpretacija – Interpretacija nalaza urina i parcijalnih bubre`nih funkcija .

biopsiju. 7. na odjeljenju. savremenim metodama vo|enja poroda i nadzora stanja majke i djeteta. ginekolo{ke onkologije. izvodi 10. – timski rad. kolposkopiju. Sinovijektomije. – sposobnost sticanja i preno{enja znanja. 48 mjeseci (4 godine) Plan specijalizacije [IRA TEMATSKA OBLAST Uvodni dio osnovna teorijska nastava Op}a hirurgija Transfuziologija Ginekologija i aku{erstvo Opstetricija i fetalna medicina Ginekolo{ka hirurgija Reprodukcijska ginekologija i ginekolo{ka endokrinologija Ultrazvu~na dijagnostika Ginekolo{ka onkologija Anestezija i reanimacija Ginekolo{ka i perinatalna patologija Ginekolo{ka citodijagnostika Laboratorijska dijagnostika Neonatologija Urologija Socijalna medicina Bolni~ki odjel urologije zavodi za javno zdravstvo ili Katedra za socijalnu medicinu Medicinskog fakulteta 2 U@A TEMATSKA OBLAST MJESTO TRAJANJE TRAJANJE OBAVLJANJA MJESECI MJESECI STA@A Medicinski fakultet 1 Bolni~ki odjel op}e hirurgije Bolni~ki odjel transfuziologije Bolni~ki odjel ginekologije i aku{erstva 8 1 35 12 10 4 2 3 1 ½ 1 ½ 1 1 NASTAVNI PROGRAM Teoretska obuka: – predavanja. 10 asistiranja kod serkla`e. Neophodna je prisutnost na 5 ra|anja blizanaca. terapeutskih. Principi interpretacije: CT. Amniocenteza: asistira 10. Sudjeluje u vizitama na odjelu za puerpere i u radu ambulante za trudnice. – etika i propisi. u operacionoj sali (70% vremena) – pokazni rad mentora iz zna~ajnih dijagnosti~kih. testovi emocionalnog stanja. Kognitivni testovi. histeroskopiju. 20 puta asistira kod vaginalnih histerektomija. specijalizant provodi na odjeljenju za ginekologiju i aku{erstvo. Traumatologija 2 mjeseca Politraumatizam Urgentna stanja u lokomotornoj hirurgiji. pra}enja i lije~enja poreme}enih trudno}a. Ginekolo{ka hirurgija Sadr`aj obuke: Sta` sprovodi na odjelu uroginekologije. Patologija dojke – posebno skrining. Aloartroplastike. Prevencija nesposobnosti. . izvodi 2 Amnioskopija: asistira 50. 2 puta asistent. Sam mora u~initi 10 PH-metrija. mane razvoja i specifi~ne metode hirurgije male zdjelice. te 5 instrumentalnih revizija matri{ta. 10 puta asistent kod konizacije i 5 samostalnih konizacija. Artroskopska biopsija i terapija. nakon visokog poba~aja. Posttraumatski stresni sindromi. Operacije: 10 puta. Mora savladati upale. – upravljanja sistemom. Operativni program: 5 asistiranja kao drugi asistent kod carskog reza. 10 asistiranja kao prvi asistent i 10 samostalnih operacija carskog reza. razgovori. 4. Ultrazvuk GINEKOLOGIJA I AKU[ERSTVO Vrsta specijalizacije: osnovna Trajanje specijalizacije. – promocija zdravlja. Upoznaje se detaljno sa radom ra|aone. Obavezno {to ~e{}e provo|enje u porodu kod vakum ekstrakcije i poroda zadkom. 10 puta prvi asistent. operativnih procedura (25% vremena) – eksperimentalni rad (5% vremena) UVODNI DIO – OSNOVNA TEORIJSKA NASTAVA – 1 mjesec Osnovna teorijska nastava se provodi iz oblasti: – dono{enje klini~kih odluka. Obavlja se na medicinskom fakultetu u ukupnom trajanju od 1 mjesec. nakon ~ega najmanje izvodi samostalno po 5 poroda zadkom i 5 poroda vakum ekstarcijom. Dijagnosti~ke metode uroginekologije. GINEKOLOGIJA I AKU[ERSTVO 35 mjeseci Edukaciju iz ginekologije i aku{erstva u trajanju od 35 mjeseci. 5 puta kod radikalnih operacija zbog maligne bolesti. diskusija sa mentorom (30% vremena) – seminarske radnje specijalizanta (30% vremena) – individualni rad specijalizanta na odjeljenjima (40% vremena) Prakti~na obuka: – svakodnevni prakti~ni rad u ambulanti. – komunikacijske vje{tine. aspiraciju cavuma uterusa. gdje se upoznaje s metodama otkrivanja. tumore. Kroz isto vrijeme de`ura u ra|aoni najmanje 6 puta mjese~no. Medicinska psihologija i defektologija 1 mjesec Psiholo{ki problemi invalidne osobe i `rtava rata ili katastrofe. frakcioniranu abraziju. MRI. 5 samostalnih abdominalnih histerektomija. Analiza i interpretacija promjena kostiju i zglobova posebno onih u reumatskim bolestima. 10 manuelnih lju{tenja posteljice i 10 exploracija matri{ta. sam vodi 2 takva poroda.Broj 17 – Strana 16 SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH ^etvrtak. Nakon toga provodi na odjelima za patolo{ku trudno}u. Opstetricija i fetalna medicina Sadr`aj obuke: Sta` obavezno zapo~inje radom u ra|aoni. u nastavnim turnusima (ljetni i zimski semestar) po planu koji utvr|uju navedeni fakulteti. 5 izvo|enja iste. 2011. projekcioni testovi Problemi govora i govorna rehabilitacija. Radiologija 1 mjesec Upoznavanje sa metodologijom radiolo{koih prikaza kostiju i zglobova. Ultrazvu~na dijagnostika bolesti i ozljeda zglobova.

normalne stanice. najmanje 10 kod resekcije crijeva. Nakon zavr{ene edukacije specijalizant pola`e kolokvij iz svakog nastavnog predmeta. 2011. Habituralni poba~aji. Ultrazvu~na dijagnostika: fetalna biometrija. poreme}aje menstrualnog ciklusa. te 200 pregleda kod ginekolo{ke kazaistike. Laboratorijska dijagnostika Sadr`aj obuke: Po jednu nedjelju dana specijalizant provodi u biohemijskom i endokrinolo{kom laboratoriju. Gleda i izvodi bojenje lipidnih stanica i test pjene (Clemens) iz plodove vode. asistira kod 10 korektivnih zahvata na adnexima. Opstetri~ke koagulopatije. Nakon zavr{ene edukacije specijalizant pola`e kolokvij. radijacijska. Normalni i usporeni rast fetusa. kada se upoznaje sa osnovnim metodama ~ije rezultate }e kao specijalista interpretirati. Programiranje i planiranje zdravstvene za{tite `ena u vezi reproduktivnog zdravlja. Laparoskopija i principi mikrohirurgije. Sadr`aj obuke: Upoznati se sa principima asepse. punkcija. OP]A HIRURGIJA Edukaciju iz op}e hirurgije specijalizant sprovodi na odjelu za op}u i abdominalnu hirurgiju u trajanju od 8 mjeseci. hemo i hormonska terapija. Ginekolo{ka urologija. Operacije: instrumentalni prekid trudno}e kod 20 slu~ajeva – samostalno. Prijevremeni porod i tokoliza. ciljana biopsija. sprje~avanje i suzbijanje bolesti u trudno}i. organizacija op}e zdravstvene za{tite sa provo|enjem mjera koje predstavljaju dio prenatalne za{tite. Hemoterapija genitalnog karcinoma. Teoretska nastava Teoretska nastava se provodi u trajanju od 100 sati predavanja i seminara iz svih podru~ja struke. Dijabetes i trudno}a. kolposkopija. invazivni Ca. Upoznaje se sa dijagnostikom benignih i malignih bolesti dojke: klini~ki pregled. Upoznaje se sa planiranjem i na~inom kontrole lije~enih bolesnica. Karcinom vulve i vagine. displazije. Spolno prenosive bolesti. s osnovnim principima nadzora novoro|en~eta u prvim danima nakon poroda. Teratogene nokse i lijekovi u trudno}i. SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 17 – Strana 17 Reproduktivna ginekologija i ginekolo{ka endokrinologija Sadr`aj obuke: Specijalizant detaljno nau~i obradu neplodnog braka. Nakon zavr{ene edukacije specijalizant pola`e kolokvij. Karcinom jajnika. te histolo{ka analiza fetalnih organa. stres) u postpartalnom periodu. . Uroinfekcije u trudno}i. Ginekolo{ka i perinatalna patologija Sadr`aj obuke: Specijalizant upoznaje mikroskopske i makroskopske promjene posteljice. zahtjevi i kori{tenje zdravstvene za{tite.^etvrtak. Detekcija karcinoma dojke. Neplodni brak. Sudjeluje u svim dijagnosti~kim zahvatima. vi{eplodna trudno}a. kvalitetom `ivota i suzbijanjem posljedica zra~enja. Iz domena ginekologije upoznaje histolo{ke promjene ondometrijskog ciklusa. 100 pregleda u kasnoj trudno}i. Upoznaje se sa stadijima klini~kog raka. Ante-natalna dijagnostika. prognoza i terapija. Perinatalna asfikcija ~eda. Demonstira mu se obdukcija fetusa – neonatusa. asistira kod 5 HSG i persulflacija – samostalno u~ini po 2. te s na~elima. lije~enje i kontrole. Fiziologija plodove vode. cervikografija. Upoznaje i savladava terapiju {oka. Ginekolo{ke operacije. patrona`ne posjete trudnici i novoro|en~etu. aspiracija materi{ta. Karcinom vrata materice: oblici. Preinvazivni karcinom vrata materice. higijena trudno}e. metode planiranja porodice. Rh imunizacija. dijagnostikom i tretmanom uznapredovalog klini~kog raka. Zdravstveni odgoj u vezi rizika ginekolo{kih oboljenja i trudno}e. SOCIJALNA GINEKOLOGIJA Edukaciju iz socijalne ginekologije specijalizant sprovodi u vanbolni~koj slu`bi za zdravstvenu za{titu `ena u trajanju od 1 mjesec. Prostaglandini u opstetriciji. diplerska kolor tehnika. Post menopauza. Ginekolo{ka onkologija Sadr`aj obuke: Upoznaje principe radijacijske i hirur{ke terapije malignoma genitala `ene. Fetalna maturacija. benigne. preinvazione i invazione neoplasti~ke promjene genitalnih organa. ishrana. Samostalno mora uraditi: 2 apendektemije. fetalni protok krvi. Nakon zavr{ene edukacije specijalizant pola`e kolokvij. fetusa. Teme organizirane nastave: Endokrine pretrage u menstruacijskom ciklusu. 10 apendektomija i 10 operacija kile. nau~i je koristiti u fetalnoj medicini i u ginekologiji. asistira kod 30 laparaskopija – 3 u~ini samostalno. UROLOGIJA Edukaciju iz urologije specijalizant sprovodi na odjelu za urologiju u trajanju od 2 mjeseca. Radioterapija genitalnog karcinoma. mogu}no{}u i izvedbom neonatalne op}e i intezivne njege. Uklju~uje se u rad hirur{ke ambulante i de`ura dva puta mjese~no. Vanmateri~na trudno}a. savjetovanje trudnice i ~lanova porodice. Endometrioza. Upoznaje metode i izvodi ih (ranog otkrivanja raka. Perinatalna za{tita. Prevencija i rano otkrivanje ginekolo{kih oboljenja. 7. Sva nastavna tema traje po 2 nastavna sata. zakonska za{tita trudnica. Ginekolo{ka citodijagnostika Sadr`aj obuke: Specijalizant upoznaje osnove vaginalne eksfolijativne cito dijagnostike. Sadr`aj obuke: Upoznaje se sa osnovama urolo{ke dijagnostike i lije~enja. 2 operacije kile i 2 {ivanja crijeva. Trofonlasti~ka bolest. Cainsitu. Karcinom trupa materice. Organizacija postnatalne za{tite: redovni pregledi. a prakti~no nau~i tehniku inkubacije. uslovi stanovanja. Uterina aktivnosti po~etak poroda. Fetalne infekcije i sindrom intraamnijalne infekcije. Anestezija i reanimacija Sadr`aj obuke: Specijalizant nau~i teorijske osnove anestezije. predoperacijske pripreme i njega bolesnika. Upoznaje se i sa mikrobiolo{kom i op}om laboratorijskom dijagnostikom. planiranje porodice. sa posebnim osvrtom na odabiranje najsvrsishodnijeg lije~enja: hirur{ka terapija. mamografija. Organizacija prenatalne za{tite: priprema mladih za pravilan ulazak u brak. Od zahvata: 10 asistencija kod velikih abdominalnih operacija. Kardiotokografija. Kori{tenje abdominalnog i vaginalnog detektora. EPH gestoze. Sadr`aj obuke: Potrebe. sterilizacija. probleme peri i post menopauze. novoro|en~eta kod raznih patolo{kih stanja. Planiranje porodice. rutinska biometrija. Mora uraditi samostalno 100 pregleda u ranoj trudno}i. Asistira kod 5 operacija na mjehuru. 4. Neonatologija Sadr`aj obuke: Spacijalizant se upoznaje sa zbrinjavanjem i njegom novoro|en~eta. punkcija). higijena trudnice (li~na higijena. 2 puta samostalno {ije mjehur. Ultrazvu~na dijagnostika Sadr`aj obuke: Specijalizant upoznaje osnovne principe dijagnostike UZ. Organizacija i finansiranje zdravstvene za{tite.

Rje{avanje svakodnevnih epidemiolo{kih klini~kih problema na odjelima i u ambulanti. Diferencijalna dijagnoza febrilnih stanja. respiratorne bolesti. specijalizant provodi u Zavodu za transfuzijsku medicinu Federacije Bosne i Hercegovine. (hemoterapija. – etika i propisi. Principi njege i terapije vitalno ugro`enog djeteta. osipne bolesti. urogenitalne infekcije. terapija dehidriranog pacijenta. transfuzijskom centru ili odsjeku za transfuziju. VI/1. ocjena radne sposobnosti. CVP. Principi i metode dijagnostike zaraznih bolesti. sepse. konzervisanje i distribucija krvi – komplikacije transfuzije krvi i derivata (indikacija i kontra indikacije) – poreme}aj koagulacije krvi (sa hirur{kog aspekta) – DIK (diseminirana intravaskularna koagulacija) – Nakon zavr{ene edukacije specijalizant pola`e kolokvij. principi antibiotske i hemoterapije. u trajanju od 1 mjeseca. dijetni principi).djece i odraslih. imunolo{ke i epidemiolo{ke karakteristike zaraznih oboljenja. hospitalne infekcije. urogenitalne infekcije. – sposobnost sticanja i preno{enja znanja. 4. infekcije u imunokompro- . upotreba lijekova i nuspojave dijetni principi).2 mjeseca (hemoterapija. Ulcerozni kolitis. parazitarni. Vje{tine: gastro. uroinfekti. Hospitalne infekcije. II. primjena parenteralne terapije. primarna obrada rane). upalne bolesti centralnog nervnog sistema. Infekcije u ratnim i vanrednim stanjima. u nastavnim turnusima (ljetni i zimski semestar) po planu koji utvr|uju navedeni fakulteti. reanimacija. infekcije u imunokompromitiranih (AIDS). uzimanje materijala za bakteriolo{ke pretrage. – timski rad. VI/2) . vakcinacija. urgentna stanja u infektologiji dje~je dobi. umjetna respiracija. respiratorne infekcije. Obavlja se na medicinskom fakultetu u ukupnom trajanju od 1 mjesec.Broj 17 – Strana 18 SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH ^etvrtak. otoskopija. Infekcije kod kongenitalnih anomalija. Patogenetske. te UZV Dje~ija infektologija 6 mjeseci Klini~ki pregled dojen~eta. etiolo{ke. diferencijalna dijagnoza febrilnih stanja. Vje{tine: parenteralna terapija. patolo{ke. virusni i nepoznati). upotreba lijekova i nuspojave. Uzroci i uslovi nastanka zaraznih bolesti i njihov socijalno-medicinski zna~aj. air way. – komunikacijske vje{tine. INFEKTOLOGIJA 20 mjeseci Op}a ambulanta sa klini~kom epidemiologijom Aktivno sudjelovanje pri pregledu akutnih infektolo{kih bolesnika . higijensko dijetalne mjere. akutni i hroni~ni infektivni proljevi. ~itanje RTG slika. Terapija i profilaksa zaraznih bolesti. interpretacija serolo{kih nalaza. 7. problem lije~enja. rekto i kolonoskopija. urinarni kateter. ko`ni dijagnosti~ki testovi. Gastroenterologija 2 mjeseca Problem akutnih i kroni~nih gastroenterokolitisa razne etiologije (bakterijski. uvo|enje urinarnih katetera. Vje{tine: intubacija. INFEKTOLOGIJA Vrsta specijalizacije: OSNOVNA Trajanje specijalizacije : 4 godine /48 mjeseci/ PLAN SPECIJALIZACIJE [IRA TEMATSKA OBLAST Uvodni dio op}a teorijska nastava Infektologija U@A TEMATSKA OBLAST MJESTO TRAJANJE TRAJANJE OBAVLJANJA MJESECI MJESECI STA@A Medicinski fakultet 1 Bolni~ki odjel infektologije Op}a ambulanta sa klini~kom epidemiologijom Op}i odjeli Dje~ija infektologija Gastroenterologija Hepatologija Centar za intenzivnu njegu infektolo{kih bolesnika Interna medicina Bolni~ki odjel interne medicine Kardiologija Nefrologija Pulmologija Gastroenterologija Hematologija i imunologija Endokrinonologija Pedijatrija Neurologija Klini~ka biohemija Klini~ka mikrobiologija Bakteriologija Virusologija Medicinska mikologija Medicinska parazitologija Epidemiologija sa zdravstvenom statistikom zavod za javno zdravstvo 3 Bolni~ki odjel pedijatrije Bolni~ki odjel neurologije Biohemijski laboratorij Mikrobiolo{ki laboratorij 4 2 1 5 2 2 ½ ½ 12 2 2 2 2 2 2 20 2 5 6 2 2 3 UVODNI DIO OSNOVNA TEORIJSKA NASTAVA 1 mjesec Osnovna teorijska nastava se provodi iz oblasti: – dono{enje klini~kih odluka. LP. TRANSFUZIOLOGIJA Edukaciju iz transfuziologije. principi i vje{tine vakcinacije. Op}i odjeli 5 mjeseci Diferencijalna dijagnoza febrilnih stanja. respiratorne infekcije. Hroni~ne i rekurentne virusne infekcije. prehrana dojen~eta s infektivnom bolesti. 2011. mali hirur{ki zahvati (prepariranje vene. punkcija organa i {upljina. Sadr`aj obuke: – krvne grupe ABO sistema – Rh faktor i podgrupe ABO sistema – derivati krvi i supstituenti – uzimanje. Hepatologija 2 mjeseca Akutni i kroni~ni virusni hepatitis. Oportunisti~ke infekcije i infekcije imunosupresivnih bolesnika. nuspojave. uvo|enje subklavia katetera. uzimanje materijala za bakteriolo{ke i virusolo{ke pretrage. Vje{tine: LP. EKG i EEG. mijenjanje kanile. – promocija zdravlja. klini~ke. – upravljanja sistemom. Op}i odjeli (I.

Principi i metode suzbijanja i sprje~avanja zaraznih bolesti. bolesti grarkulocita. te UZV Centar za intenzivnu njegu infektolo{kih bolesnika 3 mjeseca Neuroinfektolo{ki pregled. kongenitalne sr~ane mane reumatska bolest. Vje{tine: parenteralna terapija. crohnova bolest. bolesti jednjaka. Vakcinacije. savremene metode u dijagnostici. trombocitopenija. ko`ni dijagnosti~ki testovi. Poreme}aji metabolizma vode i elektrolita. poreme}aji stanja svijesti i motornog razvoja. test optere}enja. imunolo{ki razvoj djeteta. transplantacija ko{tane sr`i. mogu}nost i vrijednost dokaza antigena bakterija u urinu i dr. policitemija. ehoakardiografija i dopler. hroni~ne bolesti plu}nog intersticija sarkoidoza. jednjaka. transplantacija srca. urolitijaza. diferencijalna dijagnoza neurolo{kih sindroma. osnove humoralnog imunog odgovora. zatajivanje srca poreme}aji ritma srca. urgentni infektolo{ki bolesnici. {e}ernom bolesti i bolestima metabolizma. Specifi~nosti pregleda bolesnika s bolestima endokrinih `lijezda. bronhitis i emfizem plu}a. sepse. osnove EEG. nefropatije. Specifi~nosti kardiolo{kog pregleda djeteta. likvoru i tkivnim te~nostima). peritonitis: enteroragije. Funkcionalno ispitivanje jetre i bubrega. utvr|ivati terapiju i njezin efekt. upoznavanje sa na~inom uzimanja materijala za mikrobiolo{ku dijagnostiku iz sterilnih i nesterilnih medija. biopsija. umjetna respiracija. radiologija u kardiologiji. glomerulopatije. bolesti slezene. ishemi~na bolest srca. LP. infarkt miokarda). opstrukcija mokra}nih putova. naj~e{}e anomalije srca. elektrolita i A. 7. imuni kompleksi. urinar ni kateter. osnove EKG u dje~joj dobi. imunolo{ke pretrage. hepatitis. nefropatije. koch. ciroza. tjelesnih teku}ina i ko`e. mjerenje CVP punkcija arterijskih krvi SOC defibrilacija. akutne i hroni~ne upale plu}a. b.umjetno disanje . hospitalne infekcije. hroni~ne bolesti jetre Neurolo{ki status u odnosu na razvojnu dob. tromboembolije). biopsijske citolo{kohistolo{ke metode. poreme}aji frekverkcije i ritma. (angina pektoris. kolonoskopija. gastritis. upoznavanje sa novim metodama dijagnostike iz molekularne biologije. hemoragije. ~itanje RTG slika. imunolo{ke. poreme}aji metabolizma. SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 17 – Strana 19 mitiranih (AIDS). iritabilno crijevo. hipoglikemija nedono{}e. sindrom glavobolje. tetanus. kolangitis kolelitijaza: pankreatitis cisti~na fi broza Hematologija i imunologija 2 mjeseca Struktura i funkcija ko{tane sr`i i uop}e imunopoetskog sistema. Nefrologija 2 mjeseca Sindromi (nalaz urina nefrilis. indikatora infekta). Dijagnostika (pregled mokra}e. citolo{ke i histolo{ke pretrage). poreme}aji hemostaze. tuberkuloza. leukemija. punkcija perikarda. punkcija organa i {upljina. testovi funkcije bubrega. prehrana. arterijska hipertenzija. otkrivanju i spre~avanju bolni~kih infekcija. bronhiektazije. u zajednici s klini~kim mikrobiologom sudjelovati u pra}enju. radioizotopne pretrage radiolo{ke pretrage. epilepsija. Gasne analize u dijagnostici respiratornih infekcija. `utica. Posebno zna~enje celularnog imuniteta u infektu. principi antibiotske i hemoterapije. ko{tane sr`i. U toku specijalizacije specijalizant je obavezan obaviti odre|eni broj zahvata i postupaka: Vrsta zahvata i postupka Respiratorna insuficijencija . UZV) 2 mjeseca EKG. toksikoza. radioizotopske pretrage. sindrom malapsorpcije. ventilacijska funkcija plu}a. Elektroforetske i imunoelektroforetske promjene serumskih bjelan~evina. PEDIJATRIJA 4 mjeseca Poreme}aji metabolizma vode. pseudomernbranozni kolitis divertikuloza. metabolisti~ke i infiltrativne bolesti jetre: transplantacija jetre. upoznavanje sa citolo{ko-hematolo{kom i mikrobiolo{kom dijagnostikom limfnih ~vorova. urinar ni kateter.^etvrtak. Epidemiologija pojedinih grupa zaraznih bolesti (crijevne. malapsorpcija. akutna i hroni~na renalna irisuficijencija. {ok. NEUROLOGIJA 2 mjeseca Neurolo{ki klini~ki pregled. funkcija i metod rada klini~kog epidemiologa. ispitivati osjetljivost izoliranih uzro~nika te na osnovu izvr{enog. uzimanje materijala za bakteriolo{ke i virusolo{ke pretrage. tromboflebitis. ulcerozni kolitis. EKG i EEG. reanimacija. reumatska bolest. angiokardiografija.intubacija Broj zahvata i postupaka 10 10 . Prijavljivanje zaraznih bolesti i statisti~ka obrada materijala. poreme}aj acidobaznog statusa i njegova korekcija. cor pulmonale. KLINI^KA BIOHEMIJA 1 mjesec Upoznavanje sa biohemijskim i citolo{kim pretragama relevantnim za infektologiju (promjene u krvi. poreme}aji crijevne cirkulacije. Fiziologija i klini~ke osobine novoro|en~eta. 2011.B statusa. ko`ni dijagnosti~ki testovi. polineneuropatije. ulkusna bolest i druge bolesti `eluca. planiranje racionalne obrade i dono{enje dijagnosti~kih i terapijskih zaklju~aka. Imunolo{ke bolesti bubrega (glomerulonefritisi). dispneja. LP. nefroza. hipertenzija). mikrobiolo{ke. makrofaga. sistematski eritemski lupus. gastrointestinalna alergija. Vje{tine: parenteralna terapija. epilepsije. infekcija mokra}nog sistema. `eluca i crijeva. bronhijalna astma. asistiranje kod traheotomije. nuspojave. dijagnosti~ke metode (biokemijske. urgentna stanja u neurologiji. bolesti pleure i medijastinuma. limfocita. akutne i kroni~ne upale CNS. Sjegronov sindrom. dijabetologije i bolesti metabolizma. nuklearna kardiologija. kolecistitis. cerebralna cirkulacija. urinu. prehrana. dermatomiozitis. Pulmologija (RTG. Upoznati laboratorijske pretrage iz podru~ja endokrinologije. mijelodisplazije. gastroskopije. {ok. endokarditis. polineuritisi. bolesti verka (verikoziteti. EPIDEMIOLOGIJA SA ZDRAVSTVENOM STATISTIKOM 3 mjeseca Ovladavanje principima i metodama epidemiolo{kog izvi|anja i epidemiolo{ke ankete. apendicitis. bronhoskopija) 2 mjeseca Radiolo{ke pretrage. uvo|enje privremenog pace maker. uzimanje materijala za bakteriolo{ke i virusolo{ke pretrage. mali hirur{ki zahvati. ~itanje RTG slika. biohemijske pretrage. biopsija jetre. dijabetologije i bolesti metabolizma. kaplji~ne …). plazma stanica. bilirubina. bolesti perikarda. reumatska o{te}enja. mikarditis i perikarditis. hemostaza. monocita. konvulzije. 4. Endokrinologija i bolesti metabolizma 2 mjeseca Ovladati dijagnostikom i lije~enjem bolesti iz podru~ja endokrinologije. EEG Dijagnoza bolesti bubrega i mokra}nih putova. punkcija organa i {upljina. kateterizacija srca. intrakardijalna terapija. anemija. sindrom vaskulitisa. EKG i EEG. trovanja. KLINI^KA MIKROBIOLOGIJA 2 mjeseca Utvr|ivati etiologiju bolesti. Zadaci. infekcijski i drugi endo i miokarditisi. uzimanja uzoraka za bakteriolo{ku obradu mokra}e-kultura. reumatoidni artritis. osnove elektromiografije. bilijarnog trakta. tubulointersticijske bolesti bubrega. lNTERNA MEDICINA 12 mjeseci Kardiologija (EKG. ratu i elementarnim nepogodama. Gastroenterologija s hepatologijom 2 mjeseca Dijagnosti~ke metode bolesti jetre. Principi sprje~avanja zaraznih bolesti u miru. te UZV.

Broj 17 – Strana 20
- ambu ventilacija - aparaturna ventilacija Zastoj srca - masa`a srca - defibrilacija - medikamentozna konverzija Toaleta di{nih putova Subklavia kateter CVP Braunila Periferna vena Urinarni kateter Nazogastri~na sonda Lumbalna punkcija Subokcipitalna punkcija Traheotomija asistencija Skarifikacija Punkcija ko{tane sr`i Punkcija limfnog ~vora Mikrobiolo{ka, citolo{ka, bakteriolo{ka dijagnostika - Sterilni materijali (krv, urin, CSL itd.) - Nesterilni materijali (brisevi, ispirak nazofarinksa, bronhoalveolarni ispirak, itd.)

SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH
10 10 10 10 10 25 10 10 20 25 15 50 50 10 2 2 5 5

^etvrtak, 7. 4. 2011.

20 50

INTERNA MEDICINA Vrsta specijalizacije: Trajanje specijalizacije : Plan specijalizacije:
[IRA TEMATSKA OBLAST

OSNOVNA 4 godine (48 mjeseci)

U@A TEMATSKA MJESTO TRAJANJE OBLAST OBAVLJANJA MJESECI STA@A Uvodni dio - op}a Medicinski 1 teorijska nastava fakultet INTERNA MEDICINA Bolni~ki odjel 18 interne medicine Kardiologija 4 Pulmologija 2 Gastroenterologija Hematologija Nefrologija Endokrinologija Reumatologija i imunologija INFEKTOLOGIJA NEUROLOGIJA LABORATORIJSKA DIJAGNOSTIKA NUKLEARNA MEDICINA RAD NA INTERNOM ODJELU Bolni~ki odjel infektologije Bolni~ki odjel neurologije Hematolo{ki i biohemijski laboratorij Bolni~ki odjel nuklearnemedicin e Bolni~ki odjel interne medicine 3 2 2 2 3 2 2 2

2 21

PROGRAM SPECIJALIZACIJE UVODNI DIO - OSNOVNA TEORIJSKA NASTAVA 1 mjesec Osnovna teorijska nastava se provodi iz oblasti: – dono{enje klini~kih odluka, – komunikacijske vje{tine, – timski rad, – upravljanja sistemom,

– sposobnost sticanja i preno{enja znanja, – etika i propisi, – promocija zdravlja. Obavlja se na medicinskom fakultetu u ukupnom trajanju od 1 mjesec, u nastavnim turnusima (ljetni i zimski semestar) po planu koji utvr|uju navedeni fakulteti. RAD NA INTERNIM ODJELIMA Kardiologija i koronarna jedinica 4 mjeseca Sadr`aj obuke: Obrada bolesnika u ehokardiografskom kabinetu. Specijalizant se upoznaje sa indikacijama, metodologijom i interpretacijom ehokardiografskih nalaza (samostalno izvesti i intepretirati najmanje 30 testova). Upoznati dinami~ku elektrokardiografiju, ehokardiografiju (sve tehnike), kateterizaciju srca, angiokardiologiju, koronarografiju, interventne metode na koronarnim i perifernim krvnim `ilama i metode elektrofiziolo{kog ispitivanja srca probleme trajne i privremene elektrostimulacije srca i pra}enje rada elektrostimulatora srca. Ovladati dijagnostikom i lije~enjem sr~anih aritmija, reanimacijom, tehnikom uspostavljanja perifernog i sredi{njeg venskog puta, Upoznati izvo|enje i pra}enje hemodinamskih parametara, privremenu elektrostimulaciju srca i elektrokonverziju srca. Pregled kardiovaskularnog bolesnika, planiranje racionalne obrade i dono{enje dijagnosti~kih i terapijskih zaklju~aka pod nadzorom specijalista. Rad, odnosno prakti~na nastava u urgentnom centru, odnosno slu`bi gdje se upoznaje sa urgentnom dijagnostikom i terapijom. Rad u ergometrijskom kabinetu gdje se specijalizant upoznaje sa indikacijama, kontraindikacijama, tuma~enjem rezultata, odnosno osamostaljuje se za samostalni rad u ergometriji. Kardiolo{ka obrada bolesnika u sali za kateterizaciju (invazivna dijagnostika) gdje se upoznaje sa indikacijama, kontraindikacijama i metodama invazivne dijagnostike. Specijalizant mora da ovlada sljede}im vje{tinama: – ergometrijsko testiranje – konverzija ritma primenom DC {oka (sinhronog i asinhronog) – perikardna punkcija – mjerenje venskog pritiska – ugradnja privremenog pejsmekera (preko jugularne vene) – Doppler perifernih arterija i vena. – principi kontinuiranog mjerenja pritiska (Holter metoda). Po zavr{etku sta`a kolokvijum. Pulmologija 2 mjeseca Sadr`aj obuke: Teoretski dio: Klini~ka fiziologija i funkcijski testovi plu}a; Invazivni i neinvazivni dijagnosti~ki postupci u pulmologiji; Nespecifi~ne bolesti bronhija, plu}a i pleure; Tumori u grudnom ko{u; Respiracijska insuficijencija, tromboembolisam, cor pulmonale; Plu}na i vanplu}na tuberkuloza; Klini~ki i odeljenski seminari, prikazi. Prakti~ni dio: pregled pulmolo{kog bolesnika, planiranje racionalne obrade i dono{enje dijagnosti~kih i terapijskih zaklju~aka pod nadzorom specijaliste. Aktivan rad na klini~kim odeljenjima Aktivan rad u intenzivnoj respiracijskoj njezi U~e{}e u ambulantno-poliklini~koj slu`bi U~e{}e u timu za funkcijsku dijagnostiku Tuma~enje RTG nalaza grudnog ko{a i scintigrafije plu}a (u okviru rada na odeljenju).

^etvrtak, 7. 4. 2011.

SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH –

Broj 17 – Strana 21

Ovladati pleuralnom punkcijom i evakuacijom, eksuflacijom pnematoraksa, toaletom bronha, interpretacijom ventilacijskih testova testovima difuzije, acidobaznim statusom, intrakutanim testiranjima, fizikalnom terapijom u pulmologiji te temeljnim mikrobiolo{kim testovima i torakalnom radiologijom Upoznati pulmolo{ku endoskopiju, laboratorij za funkcijsko ispitivanje respiracijskog sistema, alergolo{kim i mikrobiolo{kim pretragama. Gastroenterologija 3 mjeseca Sadr`aj obuke: Teoretski dio: Odabrana poglavlja i inovacije iz gastroenterologije i hepatologije Prakti~ni dio: – Gastroeneterohepatolo{ka obrada bolesnika u stacionaru i poliklinici - 160 – asistencija u rutinskoj, urgentnoj i operativnoterapijskoj endoskopiji organa za varenje - 60 – asistencija u dijagnosti~koj i interventnoj ultrasonografiji - 60 – asistencija u laparaskopiji - 10 – punkcija abdomena i diferencijalna dijagnoza ascitesa 10 punkcija – slijepa biopsija jetre - 5 biopsija – Slijepa biopsija tankog crijeva - 5 biopsija – Asistencija u timu za litotripsiju - 30 – Samostalno izvo|enje i tuma~enje odre|enih (specifi~nih) ispitivanja funkcije crijeva, jetre i pankreasa - 40 – Analiza i tuma~enje odre|enih radiolo{kih ispitivanja organa za varenje Asistencija u scintigrafskim i RIA ispitivanjima GIT-a - 20. Po obavljenom sta`u kolokvijum - provera uspeha savladanog gradiva. Hematologija 2 mjeseca Sadr`aj obuke: Teoretski dio: Odabrana poglavlja iz hematologije Klini~ki seminari Obavezno prisustvo stru~nim sastancima hematolo{ke sekcije Rad sa nastavnikom. Prakti~ni dio: – Hematolo{ka obrada bolesnika u hospitalnim uslovima (osnovna obrada, tuma~enje baznih vrednosti hematolo{kih analiza, dopunske dijagnoze metode lije~enja) i ovladati interpretacijom nalaza krvne slike i nalaza koagulograma. – Hematolo{ka obrada bolesnika u ambulantnim uslovima. – Rad u jedinici intenzivne njege (ovladavanje principima neodlo`ne medicinske pomo}i u hemoragijskim sindromima, agranulocitozama i akutnim leukemijama, hipoglikemijama, hiperkalijemijama i hipokalijemijama, cerebralnim komama zbog hemoragijskog sindroma i sl.). – Upoznati i rad specijaliziranih jedinica sterilne jedinice za intenzivno lije~enje hematolo{kih bolesnika, Centar za transplantaciju ko{tane sr`i i Centar za hemofilije. – Upoznavanje sa dopunskim dijagnosti~kim metodama u hematologiji (citolo{ko citohemijske analize punktata ko{tane sr`i, laboratorijska dijagnostika hemoragijskih sindroma, imunofenotipizacija, citogenetika) – Upoznavanje sa na~inom izvo|enja punkcije ko{tane sr`i i samostalno izvo|enje i upoznavanje sa izvo|enjem biopsije kosti i indikacijama za biopsiju, upoznavanje sa izvo|enjem i indikacijama za lumbalnu punkciju. – Upoznavanje sa terapijskim procedurama (protokolima) u lije~enju akutnih leukemija, malignih limfoma i drugih malignih hematolo{kih oboljenja. – Upoznavanje sa indikacijama za stalne perfuzione katetere i na~inom odr`avanja istih.

Upoznavanje sa principima supstitucione transfuziolo{ke terapije kod deficita pojedinih komponenti krvi i na~ini primjene raznih krvnih derivata. – Upoznavanje sa njegom te{kih hematolo{kih bolesnika (njega usne duplje, op}a njega, antipiretska terapija i sl.). – Upoznavanje sa indikacijama za citofereze i plazmafereze i na~ini primjene. – Upoznavanje sa laboratorijskim metodama u hematologiji i primjena radioizotopa (vijek eritrocita, trombocita). – Upoznavanje sa indikacijama obrade ko{tane sr`i za kulture }elija. Po obavljenom sta`u kolokvijum. Nefrologija 2 mjeseca Sadr`aj obuke: – Obrada i pra}enje nefrolo{kih bolesnika, pregled nefrolo{kog bolesnika, planiranje racionalne obrade i dono{enje dijagnosti~kih i terapijskih zaklju~aka pod nadzorom specijaliste. – Ovladati pretragom urina, postavljanjem urinarnih katetera ultrazvu~nom dijagnostikom hitnih stanja u nefrologiji (opstrukeija, hidronefroza, tumor) – Upoznati tehniku biopsije bubrega, principe i postupak hemodijalize, ultrazvu~nu dijagnostiju u nefrologiji, radiolo{ke dijagnosti~ke i terapijske metode u nefrologiji. – Urgentna stanja u nefrologiji – Funkcionalno ispitivanje bubrega – Upoznavanje sa hemodijalizom i peritonalnom dijalizom – Upoznavanje sa plazmaferezom – Upoznavanje sa pripremom za transplantaciju i lije~enje bubrega. Po obavljenom sta`u obavezan kolokvijum. Endokrinologija s dijabetologijom 2 mjeseca Sadr`aj obuke: Pregled bolesnika s bolestima endokrinih `lijezda, {e}ernom bolesti i bolestima metabolizma, planiranje racionalne obrade i dono{enje dijagnosti~kih i terapijskih zaklju~aka pod nadzorom specijaliste. Endokrinolo{ka obrada bolesnika u hospitalnim uslovima (osnovna obrada, tuma~enje baznih vrijednosti hormona, izvo|enje supresionih i stimuli{u}ih testova i njihova interpretacija, dopunske dijagnozne metode i lije~enje). Endokrinolo{ka obrada bolesnika u ambulantnim uslovima (rad u poliklinici sa nastavnikom). Ovladati dijagnostikom i lije~enjem bolesti iz podru~ja endokrinologije, dijabetologije i bolesti metabolizma. Ovladati tehnikom pregleda o~ne pozadine. Upoznati laboratorijske pretrage iz podru~ja endokrinologije, dijabetologije i bolesti metabolizma. Rad u jedinici intenzivne i urgentne nege (potpuno ovladavanje principima neodlo`ne medicinske pomo}i i dijabetskim komama, hipoglikemiji, akutnoj hipokalcemiji, adisonskoj i tireotoksi~noj krizi). Upoznavanje sa primenom vizualizacionih tehnika u endokrinologiji (ultrazvuk, nuklearna medicina, CT i magnetna rezonanca). Ovladavanje postupcima intenzificirane inzulinske terapije u dijabetesu (indikacije, kontraindikacije, mere kontrole). Upoznavanje sa indikacijom i primjenom inzulinskih pulzatilnih pumpi. Ovladavanje principima supstitucijske terapije kod deficita pojedinih ili grupa hormona. Ovladavanje principima supresione terapije kod hiperfunkcije endokrinih `lijezda. Upoznavanje sa laboratorijskim metodama u endokrinologiji, posebno sa RIA postupcima. Po obavljenom sta`u obavezno je polaganje kolokvijuma.

Broj 17 – Strana 22

SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH

^etvrtak, 7. 4. 2011.

Reumatologija i imunologija 3 mjeseca Sadr`aj obuke: Samostalna obrada najmanje po jednog bolesnika iz svake grupe reumatolo{kih oboljenja. Samostalno vo|enje istorije bolesti za najmanje 10 bolesnika. Ovladavanje laboratorijskom dijagnostikom reumatolo{kih oboljenja. Ovladavanje rendgenolo{kom dijagnostikom reumatolo{kih oboljenja. Ovladati dijagnostikom i lije~enjem imunolo{kih bolesti, u prvom redu multisistematskih autoimunih bolesti, reumatskih bolesti i imunodeficijencija. Savladavanje tehnike punkcije zglobova sa intraartikularnim davanjem lijekova - samostalno izvo|enje 10 procedura. Savladavanje tehnike lokalne primene lijekova (periradikularno, periartikularno, enteze) samostalno izvo|enje 20 procedura. Upoznati alergolo{ke principe dijagnostike i lije~enja, zna~enje ko`nih testova i provokacijskih testova u alergologiji. Upoznati osnovne karakteristike laboratorijskih testova (serolo{kih, celularnih), principe imunoflourescencije, enzimskih testova, njihovu primjenu i interpretaciju rezultata. Alergolo{ka-imunolo{ka obrada bolesnika u stacionaru i poliklinici. Asistencija u rutinskoj i urgentnoj dijagnostici i adekvatnoj pomo}i u stacionaru i poliklinici. Asistencija i u~e{}e u proceduri dozno provokativnih testova u poliklinici i dnevnoj bolnici. Ovladavanje tehnikom izvo|enja sternalne funkcije pleuralne, perikardne i abdominalne i uzimanje uzoraka arterijske krvi po tri intervencije. Obuka aplikacija ambu maske i intubacije, traheotomije, vje{ta~kog disanja i dehidrilacije. Asistencija i obuka u izvo|enju ko`nih proba, biopsije ko`e, potko`nog tkiva i mi{i}a sa interpretacijom. Samostalno izvo|enje i asistencija u izvo|enju specifi~nih testova in vivo. Po obavljanju sta`a kolokvijum. INFEKTOLOGIJA 2 mjeseca Sadr`aj obuke: Pregled infektolo{kog bolesnika, planiranje racionalne obrade i dono{enje dijagnostni~kih i terapijskih zaklju~aka pod nadzorom specijaliste. Ovladati dijagnostikom i lije~enjem zaraznih bolesti i upoznati temeljne laboratorijske pretrage u infektologiji. Aktivan rad sa bolesnicima na sljede}im odjeljenjima: Odjeljenju za infekcije gastrointestinalnog trakta Odjeljenju za infekcije hepatobilijarnog sistema Odjeljenju AIDS-a Odjeljenju za nejasna febrilna stanja Odjeljenju za intenzivnu njegu i reanimacije. Po obavljenom sta`u kolokvijum. NEUROLOGIJA 2 mjeseca Sadr`aj obuke: Teoretski dio: Uvod u neurologiju, neurolo{ka propedeutika, savremeni pristup u neurologiji; Dijagnostika neurolo{kih oboljenja; Kome - diferencijalna dijagnoza, reanimacija, lije~enje; Glavobolja; Cerebrovaskularne bolesti; Epilepsije i drugi paroksizmalni poreme}aji; Neuromi{i}ne bolesti; Kraniocerebralne povrede; Ekstrapiramidne bolesti. Dje~ja neurologija (naglasak je na grani~na podru~ja sa internom medicinom). Prakti~ni dio: Pregled neurolo{kog bolesnika, planiranje racionalne obrade i dono{enje dijagnosti~kih i terapijskih zaklju~aka pod nadzorom specijaliste.

Ovladati dijagnostikom i lije~enjem naj~e{}ih neurolo{kih bolesti, osobito relevantnih za internu medicinu, ovladati tehnikom punkcije cerebrospinalne teku}ine. Upoznati principe elektroencefalografije, elektromiografije, pregled o~ne pozadine. Urgentna neurologija. LABORATORIJSKA DIJAGNOSTIKA 2 mjeseca Sta` iz laboratorijske dijagnostike ima za cilj da ljekarima na specijalizaciji interne medicine pru`i neophodna znanja i upozna ih sa hematolo{kim, biohemijskim i drugim laboratorijskim pretragama koje se primjenjuju u obradi internisti~kog bolesnika. NUKLEARNA MEDICINA 2 mjeseca Sta` iz nuklearne medicine ima za cilj da ljekarima na specijalizaciji interne medicine pru`i neophodna znanja i upozna ih sa vje{tinama koje ova medicinska disciplina primjenjuje u funkcionim, hemodinamskim i morfolo{kim ispitivanjima, kao i u terapiji pojedinih oboljenja, i to iz sljede}ih oblasti: Nuklearna kardiologija i pulmologija: Radiokardiografija; Nuklearna miokardiografija; Nuklearna ventrikulografija; Farmakolo{ki stres testovi; Ventilaciona perfuziona ventilacija plu}a. Nuklearna gastroenterohepatologija: Kvantitativne scintigrafske metode za ispitivanje gastrointestinalnog sistema; Scintigrafija i SPET jetre; Hepati~ka radionuklidna angiografija; Imunoscintigrafija karcinoma kolona i rektuma; Hepato-bilijarna scintigrafija i procjena motiliteta holeciste. Nuklearna onkologija i hematologija: Nuklearno-medicinske metode u onkologiji; Imunoscintigrafija i radioimunoterapija malignih tumora; Ispitivanja ferokinetike i eritropoeze kao i kinetike i vijeka trombocita; Ispitivanje apsorbcije i metabolizma vitamina B12; Scintigrafija slezene i limfnog sistema. Nuklearna endokrinologija: Kvantitativni testovi i racionalna nuklearno-medicinska dijagnostika tireoidnih disfunkcija; Scintigrafija kore nadbubre`nih `lijezda i tumora hromafilnog tkiva; Scintigrafija paratireoidnih i pljuva~nih `lijezda. Nuklearna nefro-urologija i nuklearna osteologija: Radiorenografija i karakteristike patolo{kih radiorenograma; Odre|ivanje renalnih klirensa; Scintigrafija bubrega; Nuklearno-medicinske metode u procjeni uspjeha transplantacije bubrega i andrologiji; Scintigrafija skeleta u benignim i malignim bolestima kostiju. Po obavljenom sta`u kolokvijum. RAD NA INTERNOM ODJELU 21 mjesec Rad na internom odjelu ima za cilj da ljekarima na specijalizaciji omogu}i prakti~nu primjenu ste~enih znanja i vje{tina. Ovo uklju~uje rad na odjelu i u poliklinici, te de`urstva. Bolni~ko pra}enje bolesnika putem odgovaraju}ih medicinskih protokola. Medicinska dokumentacija i evidencija. KLINI^KA FARMAKOLOGIJA S TOKSIKOLOGIJOM Vrsta specijalizacije: OSNOVNA Trajanje specijalizacije : 4 godine /48 mjeseci/ PROGRAM SPECIJALIZACIJE
[IRA OBLAST U@A OBLAST MJESTO OBAVLJANJA STA@A Medicinski fakultet TRAJANJE MJESECI 1 6 Klini~ka Bolni~ki odjel farmakologija Intenzivna njega Bolni~ki odjel intenzivne njege Infektologija Bolni~ki odjel infektologije 1 1 2

Uvodni dio - op}a teorijska nastava Uvodni dio

^etvrtak, 7. 4. 2011.
Farmakolo{kotoksikolo{ki laboratorij Neurologija Pedijatrija Farmakologija s toksikologijom Farmakologija Kardiologija Gastroenterologija Klini~ka imunologija i reumatologija Intenzivna njega Endokrinologija i dijabetes Nefrologija Psihijatrija Klini~ka pedijatrijska toksikologija Toksikologija Zakonodavstvo

SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH
Farmakolo{ko-toksik olo{ki laboratorij Bolni~ki odjel neurologije Bolni~ki odjel pedijatrije Bolnica Farmaceutska industrija Bolni~ki odjel interne medicine Bolni~ki odjel interne medicine Bolni~ki odjel interne medicine Bolni~ki odjel intenzivne njege Bolni~ki odjel interne medicine Bolni~ki odjel interne medicine Bolni~ki odjel psihijatrije Bolni~ki odjel pedijatrije Bolnica Federalno ministarstvo zdravstva, Zavod zdravstvenog osiguranja i reosiguranja Federacije Bosne i Hercegovine, Agencija za lijekove i medicinska sredstva Bosne i Hercegovine - Kontrolni laboratorij ½ ½ 1 12 6 2 2 2 2 1 1½ 2 2 3½

Broj 17 – Strana 23 1 mjesec

Pedijatrija Zna~ajke primjene lijekova u dje~joj dobi.

1

Godi{nji odmor

4

Uvodni dio - osnovna teorijska nastava 1 mjesec Osnovna teorijska nastava se provodi iz oblasti: – dono{enje klini~kih odluka, – komunikacijske vje{tine, – timski rad, – upravljanja sistemom, – sposobnost sticanja i preno{enja znanja, – etika i propisi, – promocija zdravlja. Obavlja se na medicinskom fakultetu u ukupnom trajanju od 1 mjesec, u nastavnim turnusima (ljetni i zimski semestar) po planu koji utvr|uju navedeni fakulteti. Uvodni dio specijalizacije 6 mjeseci Klini~ka farmakologije 1 mjesec Savladavanje tra`enja podataka o nuspojavama i priprema izvje{taja za prijavitelje i farmaceutsku industriju. Intenzivna njega odraslih 1 mjesec Savladavanje osnovnih tehnika obrade i lije~enja otrovanih narkomana. Infektologije 2 mjeseca Savladavanje osnovnih principa lije~enja zaraznih bolesti Farmakolo{ko-toksikolo{ki laboratorij 15 dana Interpretacija nalaza laboratorijskih pretraga i koncentracija lijekova u krvi Neurologija 15 dana Uvid u lije~enje glavnih neurolo{kih bolesti

KLINI^KA FARMAKOLOGIJA S TOKSIKOLOGIJOM 12 mjeseci Bolnica - rje{avanje terapijskih i toksikolo{kih problema (konkretnih uz krevet bolesnika i simuliranih) hospitaliziranih bolesnika. Ambulanta - priprema klini~ko-farmakolo{kih mi{ljenja (terapijskih ili kao dijela dokumentacije za registraciju lijeka). Aktivno sudjelovanje u klini~kom eksperimentu na ambulantnim bolesnicima (bar 4). Laboratorij - sudjelovanje u eksperimentima na zdravim dobrovoljcima (bioekvivalencija, osnove farmakokinetskih studija i izra~unavanja), priprema plana ispitivanja, provedba eksperimenta, priprema zavr{nog izvje{taja - (bar 3). Interpretacija rezultata mjerenja koncentracija lijekova u tjelesnim teku}inama. Agencija za lijekove i medicinska sredstva BiH - Ured za farmakovigilanciju: – upoznavanje s aktivno{}u Ureda, – prijem prijava, obrada prijava, priprema "povrata informacija" prijaviteljima. Pisanje povratnih pisama (20-ak). Slu`enje dokumentacijom Ureda koja redovno sti`e iz SZO, bibliotekom Instituta za klini~ku farmakologiju pri medicinskom fakultetu i svim glavnim izvorima informacija o lijekovima; – upoznavanje s radom bolni~ke komisije za lijekove, radom na bolni~koj listi lijekova, konceptom i radom s rezervnim lijekovima (antibioticima, antiemeticima i dr.); – upoznavanje s pripremom Biltena o lijekovima i Pharmacima. Sastavljanje vijesti, komentara i drugih dijelova navedenih publikacija – priprema bar 3 teksta za Bilten ili Pharmaca. – upoznavanje i sudjelovanje u drugim informacijskim aktivnostima Instituta za klini~ku farmakologiju pri medicinskom fakultetu (npr. za potrebe Zavoda zdravstvenog osiguranja i reosiguranja Federacije Bosne i Hercegovine). Kolokvij. FARMAKOLOGIJA (farmaceutska industrija s Istra`iva~kim institutom) 6 mjeseci Upoznavanje laboratorijskih tehnika i vje{tina (vaganje piptiranje, centrifugiranje, mjerenje el. potencijala itd.). Upoznavanje manipulacija s laboratorijskim `ivotinjama (anestezija, intraperitonalna ili druga primjena lijeka, uzimanje uzoraka krvi, seciranje `ivotinja, preparcija tkiva i organa, transplantacija ko`e i drugih tkiva, itd.) i zahvati fiksacija. Upoznavanje neophodnih uvjeta za ispravno uzgajanje laboratorijskih `ivotinja u stajama, razli~ite vrste anestezije, rad anestezije. Decerebracija, tehnike rada i mjerenja u~inka lijekova. Krvni pritisak, EKG, pletizmografija, EEG, intrakranijalni tlak, diuraza, analgezija. U~inak neurotropnih lijekova (ekscitacija inhibicija posttetani~ka potencijacija, itd.), biohemijske metode, vezanje: za receptor, u~inci lijekova na neurotransmitere; eksperimentalni ulkus i njegova terapija; Farmakokinetika radioaktivno ozna~ene materije: ispitivanje akutne i hroni~ne toksi~nosti; pretra`ivanja strane literature na zadanu temu prije postavljanja eksperimenta; sudjelevanje u pripremi plana pokusa ispitivanja lijekova na `ivotinjskim modelima: vo|enje laboratorijskog dnevnika, bilje`enje rezultata pokusa: statisti~ka obrada rezultata pokusa na ra~unalu, sudjelovanje u pripremi nau~nih radova s rezultatima provedenih eksperimenata; sudjelovanje u pripremi nau~nih i stru~nih skupova, predavanja i sl.; sudjelovanje u izradi farmakolo{ko-toksikolo{kog mi{ljenja

vodi. . dokazivanja mjerenja otrova i lijekova u biolo{kom materijalu). ENDOKRINOLOGIJA I DIJABETES 1 mjesec 7.5 mjeseci 8. – sposobnost sticanja i preno{enja znanja. KARDIOLOGIJA 2 mjeseca 2. KLINI^KA IMUNOLOGIJA I REUMATOLOGIJA 2 mjeseca 5. primjena sredstava za{tite kod intervencija u kriznim stanjima. MJESTO TRAJANJE TRAJANJE OBAVLJANJA (mjeseci) (mjeseci) STA@A Medicinski 9 fakultet 1 8 16 1. Agencija za lijekove i medicinska sredstva Bosne i Hercegovine Kontrolni laboratorij. upoznavanje s osobitostima i epidemiologije otrovanja djece i preventivnim djelatnostima. – komunikacijske vje{tine. u nastavnim turnusima (ljetni i zimski semestar) po planu koji utvr|uju navedeni fakulteti. priprema klini~ko-toksikolo{kih informacija.farmakokinetska i toksokinetska izra~unavanja (izra~unavanja farmakokinetskih parametara i simulacija. pankreasa i jetre Funkciono ispitivanje endokrinih `lijezda Funkciona ispitivanja `iv~anog sistema Sta` iz drugih grana Klini~ka fiziologija u internoj medicini Zarazne bolesti Klini~ka fiziologija i hirurgija Pedijatrija Neuropsihijatrija 1 Bolni~ki odjel kardiologije 2 Bolni~ki odjel gastroenterohep atologije 2 Bolni~ki odjel endokrinologije Bolni~ki odjel neurologije 11 Bolni~ki odjel interne medicine Bolni~ki odjel infektologije Bolni~ki odjel hirurgije Bolni~ki odjel pedijatrije Bolni~ki odjel neurologije i psihijatrije 2 1 5 1 2 2 1 UVODNI DIO OSNOVNA TEORIJSKA NASTAVA 1 mjesec Osnovna teorijska nastava se provodi iz oblasti: – dono{enje klini~kih odluka. priprema biolo{kog materijala za analizu. Intenzivna njega Pedijatrijska klinika . 7. postupci s otrovnim djetetom (op}i detoksikacijski i specijalni antidotski). metode otkrivanja. – timski rad. te pretra`ivanje javnih baza podataka o otrovanjima u Evropi i SAD. KLINI^KA PEDIJATRIJSKA TOKSIKOLOGIJA 2 mjeseca Bolnica . HEMATOLOGIJA 2 mjeseca 4. 2011. – promocija zdravlja.Broj 17 – Strana 24 SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH [IRA OBLAST Uvodni dio Op}a teorijska nastava Teoretska i prakti~na nastava iz ove oblasti Klini~ka fiziologija Ispitivanje zapremine i fizikohemijskih karakteristika tjelesnih te~nosti Funkcija ispitivanja bubrega Imunolo{ka ispitivanja Bolni~ki laboratorij univerzitetsko-k lini~ke bolnice Bolni~ki odjel nefrologije Bolni~ki odjel imunologije univerzitetsko-k lini~ke bolnice Bolni~ki odjel pulmologije U@A OBLAST ^etvrtak. Obavlja se na medicinskom fakultetu u ukupnom trajanju od 1 mjesec. tlu i biosferi. otkrivanje otrova brzim priru~nim testovima).krizna stanja (ovladavanje pretra`ivanjem baze podataka. – etika i propisi. klini~kog ispitivanja i razvoja novih terapijskih principa. analiza otrova u zraku. INTENZIVNA NJEGA 2 mjeseca 6. KLINI^KA FIZIOLOGIJA Vrsta specijalizacije: OSNOVNA Trajanje specijalizacije : 3 godine /36 mjeseci/ PLAN SPECIJALIZACIJE 4 2 1 Funkciono ispitivanje respiratornog sistema Funkciono ispitivanje kardiovaskularnog sistema Funkciono ispitivanje digestivnog sistema. bioekvivalencija lijekova): . ZAKONODAVSTVO 1 mjesec Federalno ministarstvo zdravstva. pedijatrijske gatroenterologije. 4. – upravljanja sistemom.informacijski centar: prakti~ni rad s bazama podataka o otrovanjima lijekovima i drugim otrovima. aktivno sudjelovanje u lije~enju akutno otrovane djece. upu}ivanje klini~ko-toksikolo{kih informacija u druga sredi{ta u dr`avi.odjeli neuropedijatrije. nadalje prepoznavanju otrovanja. Naglasak je na ciljanom radu u vezi s problemima klinike farmakologije i toksikologije uz posebnu pa`nju na slu`enje literaturom ovih podru~ja. UVODNI DIO Teoretska i prakti~na nastava iz ove oblasti 8 mjeseci Teoretska i prakti~na nastava iz oblasti klini~ke fiziologije organizovana na medicinskom fakultetu. individualizacija terapije. Ambulanta . proizvodnji uporabi.prepoznavanje otrovanja u djece. upoznavanje tehnika dekontaminacije. NEFROLOGIJA S ODJELOM ZA POSTUPKE DIJALIZE 1. . PSIHIJATRIJA 2 mjeseca Program i vje{tine od 1-8 obuhva}aju sve aktivnosti na podru~ju racionalne farmakoterapije.5 mjeseci Klini~ko laboratorijska dijagnostika (uzorkovanje. sudjelovanje u izradi toksikolo{kih mi{ljenja). prevencije lije~enja. Zavod zdravstvenog osiguranja i reosiguranja Federacije Bosne i Hercegovine. kardiologije i nefrologije TOKSIKOLOGIJA 3. GASTROENTEROLOGIJA 2 mjeseca 3. Nakon svakog boravka kolokvij. ekotoksikologija (uzorkovanje. postupaka s akutno i hroni~no otrovanim u smislu pra}enja. Upoznavanje s principima zakonodavstva podru~ja lijekova i rada navedenih ustanova koje pokrivaju pojedine aspekte klini~ke farmakologije i toksikologije. upoznavanje s bazama podataka o otrovima u prometu.

mokra}ne be{ike (elektromiografija. sekretorne funkcije distalnih tubula (odre|ivanje izlu~ivanja H jona. upoznaje se sa nalazima dobijenim endoskopskim ispitivanjem. Upoznaje se sa metodologijom funkcionalnih ispitivanja organa i sistema ~oveka. hisografija) neinvazivnog ispitivanja hemodinamike (elektrokardiografija. bilo{ko doziranje pojedinih od hormona. angiografija. biolo{ko. sekrecije (klasi~ne metode. realna angiografija). kao i dinamiku promena koje nastaju pri korekciji homeostaze. Osposobljava se za tuma~enje nalaza dobijenih ovim ispitivanjima. odre|ivanja pH krvi. test hemiluminiscencije). peritonealne dijalize i drugim postupcima ekstrakorporalne depuracije. tuma~enje i prakti~nu primenu dobijenih podataka: 1. kreatinina. odre|ivanje procentualnog odnosa T i V limfocita. 7. visokozimetrija) ispitivanje raspiratornih poreme}aja aciobazne ravnote`e. 2011. Ovladava metodama ispitivanja krvnog pritiska. radioizotopska kvantitativna selektivna kardiografija. scintigrafija srca i njegovih {upljina. 3. koronarografija. Upoznaje se sa metodologijom klini~kih i biohemijskih ispitivanja nutritivnog statusa. du`ine `ivota eritrocita. Ispitivanje zapremine i fizikohemijskih karakteristika tjelesnih te~nosti 4 mjeseca Specijalizant se upoznaje sa metodama mjerenja volumena. radioizotopsko odre|ivanje protoka i rezidualnog urina). osmotskog klirensa i klirensa slobodne vode). scintrigrafija bubrega. o ispitivanjima posttransfuzionih. Funkcionalno ispitivanje respiratornog sistema 1 mjesec Upoznaje se sa metodama i tuma~enjem nalaza dobijenih ispitivanjem plu}ne ventilacije (standardna spirografija. Ispitivanje hematopoeznog sistema i homeostaze 2 mjeseca Osposobljava se za tuma~enje nalaza osnovnih laboratorijskih hematolo{kih ispitivanja i nalaza biohemijskih citolo{kih analiza u ovoj oblasti. poreme}aja koagulacije i fibrinolize (vrijeme koagulacije krvi. funkcije bubrega zbirnim testovima (radiorenografija.). flebografija. kumarinske i trombolizne terapije. Funkcija ispitivanja bubrega 2 mjeseca Ovladava tuma~enjem nalaza dobijenih rutinskim pregledom mokra}e i odre|ivanjem sadr`aja jedinjenja neproteinskog azota u krvi. antipirinom. laboratorijsko pra}enje heparinske. serolo{ke analize komplementa). alkalne rezerve.Funkcionalno ispitivanje digestivnog sistema. Sti~e znanja iz metodologije ispitivanja pankreasa i jetre i osposobljava se za tuma~enje nalaza. gasne analize u mirovanju i ergometriji. radioizotopska metoda). intubacione i scintigrafske metode). protrombinsko vrijeme. radioimunolo{ko ispitivanje digestivnih hormona). mjerenje rastegljivosti plu}a. odre|ivanje osmolarnosti krvi i mokra}e. . radioaktivnim natrijumom i dr. enzimsko testiranje renina ili angiotenzina). Upoznaje se sa metodama i osposobljavanja za tuma~enje nalaza dobijenih ispitivanjem pojedinih baza hemostaze. viskoznost krvi). vaskularnog integriteta (test kapilarne rezistencije. Upoznaje se sa metodama i nalazima dobijenim ispitivanjem realne hipertenzije. pO2. ferokinetike. procjena difuzijskog kapaciteta plu}a. Imunolo{ka ispitivanja 1 mjesec Upoznaje se sa klini~ko-laboratorijskim metodama za dokazivanje antigena i antitijela (parcipitacione. EDTA). Upoznaje se sa metodama hemodijalize. enzimopatija i hemoglobinopatija). glumerularne filtracije (klirens inulina. PSP test). klirens ureje. za procjenu funkcionog stanja granulocita (hemotaksa.per os i tuba`om. amonijum hlorid. osposobljava se za dijetetsku korekciju u stanjima op}e i specifi~ne malnutracije i hiperalimentacije. savladava indikacije za upotrebu nutritivnih rastvora i ishrane . metodama ispitivanja energetskog metabolizma. biohemijske analize. 5. odre|ivanje faktora koagulacije. za ispitivanje funkcionalnog stanja i funkcije limfocita (testovi aktivacije limfocita. inhalaciona scinigrafija plu}a). otkrivanje povr{inskih antigena T }elija. odre|ivanja sastava tjelesnih te~nosti i pra}enja acidobazne ravnote`e sa mjerenjem i izu~avanjem raspodjele vode u razli~itim tjelesnim prostorijama (metode razrje|enja te{kom vodom. pojedinih hranljivih materija). Upoznaje se sa dijagnostikom poreme}aja eritrocitne loze (radioizotopsko odre|ivanje eritopoeze. leukocitne loze (kvantitativna i kvalitativna skretnja bijele krvne slike. SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 17 – Strana 25 KLINI^KA FIZIOLOGIJA 16 mjeseci Specijalizant upoznaje principe i istra`ivanja. hemoliti~kih i drugih reakcija i upoznaje principe lije~enja nadoknadom krvi. brzom dijagnostikom i urgentnom korekcijom ovih disbalansa. pristupe izu~avanja regulacionih sistema u fiziolo{kim i patofizilo{kim uslovima. test optere}enja). PAH diodrast). Upoznaje se sa metodama i tuma~enjem nalaza dobijenih ispitivanjem bubre`ne cirkulacije (odre|ivanje zapremine protoka krvi i plazme PAH i diodrast. sa mjerenjem pokazatelja acidobaznog bilansa (metode. plu}ne mehanike (penumotohografija. sti~e prakti~na znanja o kontroli funkcija pojedinih sistema u bolesnika sa poreme}enom hemeostazom (posebno vodeno-sonom) i acidobaznim disbalansom. 4. vrijeme krvarenja. Funkcionalno ispitivanje kardiovaskularnog sistema 2 mjeseca Upoznaje se sa metodama i tuma~enjem nalaza invazivnog ispitivanja hemodinamike (kineventrikulografija. razgradnih proizvoda fibrina. Sti~e znanja o savremenim laboratorijsko-dijagnosti~kim testovima iz imunohematologije. ITV test. Detaljno se upoznaje sa na~inom pripremanja i klini~kom aplikacijom parenteralnih rastvora. sa odre|ivanjem koli~ine elektrolita i opasnih sastojaka koji uti~u na raspodjelu vode i odr`avanje osmotske ravnote`e (standardne laboratorijske metode).). povr{inskih imunoglobilina V }elija). brzine i obnove `eljeza u krvi u toku 24 ~asa. 2. u dijagnosti~ke svrhe ispituje uticaj izazvanih poreme}aja odre|enog homostaznog sistema na funkcije pojedinih organa ili sistema. pCO2 baznog ekcesa). interstinalne apsorpcije (radioizotopske metode i dr. difuzije i plu}ne cirkulacije (ispitivanje raspodjele inhaliranih gasova.^etvrtak. protok/ volumen sa sobnim vazduhom i smjesom HeO2. registracija krivulja protok/volumen i izvedeni parametri. radioizotopske metode ispitivanja perifernog krvotoka i radioimunolo{ke metode ispitivanja kardiovaskularnog sistema). 7. pletizmografija. poreme}aja trombocita (odre|ivanje broja trombocita. savremene metode kori{}enjem celularnih i subcelularnih sistema. osposobljava se za analizu. imunofluorescentne metode. sa postupcima izvo|enja alergolo{kih ko`nih testova i osposobljava se za tuma~enje nalaza dobijenih ovim ispitivanjima. trombocitnih faktora). 8. 4. radioimunolo{ke tehnike. Savladava znanja o imunologiji krvnih grupa i njihovoj prakti~noj primeni. raepsorptivne funkcije distalnih i sabirnih kanali}a (test dilucije i koncentracije. vazoporesinski test. Sti~e prakti~na znanja o kontroli fiziolo{kih parametara u koronarnoj jedinici. detekcija hemolize. ehografija. 6. plazme. pankreasa i jetre 2 mjeseca Upoznaje se sa metodama i tuma~enjem nalaza dobijenih ispitivanjem motorike pojedinih dijelova digestivnog sistema (radiolo{ke procedure. obilje`enim eritrocitima. odre|ivanje du`ine `ivota leukocita i trombocita. osnovama dijetetike (ispitivanje i odre|ivanje ukupnih kalori~nih potreba. radioizotopsko ispitivanje plu}ne cirkulacije. reapsorpacije i sekrecije proksimalnih tubula (odre|ivanje tubularnog transporta glukoze. adhezivnosti. Funkcionalno ispitivanje endokrinih `lijezda 2 mjeseca Upoznaje se sa funkcionim testovima i nalazima dobijenim ispitivanjem hipofize (adenohipofiza radioizotopske. citohemijska karakterizacija poreme}aj leukocita).

kardiologiji. patogenezu i diferencijalnu dijagnostiku razli~itih tipova sinkope. upoznaje klini~ku sliku i sti~e znanja iz dijagnostike naj~e{}ih neurolo{kih oboljenja. dimijelinizuju}ih o{te}enja centralnog nervnog sistema i perifernih nerava. Funkcionalno ispitivanje `iv~anog sistema 1 mjesec Ovladava znanjima pregleda likvora (biohemijska. KLINI^KA IMUNOLOGIJA Vrsta specijalizacije: OSNOVNA Trajanje specijalizacije : 3 godine /36 mjeseci/ PLAN SPECIJALIZACIJE [IRA OBLAST Uvodni dio MJESTO TRAJANJE TRAJANJE OBAVLJANJA STA@A Medicinski 9 mjeseci fakultet Osnovna teorijska 1 mjesec nastava Teoretska i 8 mjeseci prakti~na nastava iz ove oblasti 27 mjeseci Imunolo{ki laboratorijski metodi Imunodijagnoza i imunoterapija imunolo{kih bolesti iz oblasti interna medicina Imunodijagnoza i imunoterapija imunolo{kih bolesti iz oblasti pedijatrija Transplantacija tkiva i organa Imunolo{ki laboratorij UKB Bolni~ki odjeli interne medicine 8 mjeseci U@A OBLAST Prakti~an stru~ni rad 8 mjeseci Bolni~ki odjeli pedijatrije 2 mjeseca Imunodijagnoza i imunoterapija imunolo{kih bolesti iz oblasti zarazne bolesti Imunodijagnoza i imunoterapija iz oblasti maligne bolesti Imunodijagnoza i imunoterapija imunolo{kih bolesti iz oblasti dermatologija Imunodijagnoza i imunoterapija imunolo{kih bolesti iz oblasti neurologija Bolni~ki odjeli za transplantaciju i Zavod za transfuzijsku medicinu FBIH Bolni~ki odjeli infektologije 1 mjesec 2 mjeseca Bolni~ki odjeli onkologije 2 mjeseca Bolni~ki odjeli dermatologije 1 mjesec Bolni~ki odjeli neurologije 1 mjesec UVODNI DIO OSNOVNA TEORIJSKA NASTAVA 1 mjesec Osnovna teorijska nastava se provodi iz oblasti: – dono{enje klini~kih odluka. upoznaje se sa metodama ispitivanja `iv~anog sistema . prou~ava patogenezu i sti~e znanja iz diferencijalne dijagnostike i lije~enja urgentnih stanja koja mogu nastati u toku sli~nih zaraznih i nezaraznih oboljenja. Prati biolo{ke.naro~ito koma. fosfata. principe postoperativne njege bolesnika. nadbubre`ne `lijezde (radioizotopske. opekotina. Upoznaje se sa metodama ispitivanja i dokazivanja hipertenzije endokrinog porekla. doziranja i ne`eljenih efekata lijekova u dje~ijoj dobi. hromatografske. endokrinologiji i bolestima metabolizma. Klini~ka fiziologija i hirurgija 2 mjeseca Ovladava etiopatogenezom. poreme}aja svijesti razli~itog stupnja .). Sti~e znanja iz etiopatogeneze. upoznaje se sa intenzivnim lije~enjem takvih bolesnika i osposobljava da kori{}enjem i sintezom raspolo`ivih dijagnosti~kih pokazatelja sagledava i prati stanje bolesnika u cjelini. radioizotopske i radioimunolo{ke metode).elektrofiziolo{kim (EEG. angiografija i ispitivanje mo`danog krvotoka). farmakoterapiju i reanimatologiji. paratireodinih `lijezda. Upoznaje patogenezu. Pedijatrija 2 mjeseca Specijalizant ovladava znanjima iz fiziologije i patolo{ke fiziologije dojen~eta i malog djeteta. Savla|uje dijagnostiku i lije~enje urgentnih stanja u neurologiji. 7. (odre|ivanje Ca. Prakti~no radi u specijalisti~ko-konsultativnoj ambulanti za funkciona ispitivanja i dijagnostiku. ovladava znanjima o infuzionoj terapiji i ishrani takvih bolesnika. 2011. ovladava dijagnosti~kim metodama i lije~enjem naj~e{}ih urgentnih stanja u ovoj grani medicine. polnih `lijezda (odre|ivanje rizi~nih steroida u mokra}i i plazmi). 4. osposobljava se za klini~ku primjenu nalaza funkcionih ispitivanja i korekciju poreme}aja razli~itih vidova homeostaze. ovladava njegom i ishranom takvih bolesnika. klini~ke dijagnostike i lije~enja u hematologiji. radioizotopskim (scintigrafija mozga. klini~ku sliku i lije~enje intoksikacija izazvanih razli~itim biolo{kim etiolo{kim faktorima. dijagnostiku. pituitrinski test). izazvani potencijali i dr. reografskim. SPECIJALISTI^KI STA@ IZ DRUGIH GRANA Klini~ka fiziologija u internoj medicini 5 mjeseci Specijalizant savla|uje osnovna znanja iz etiopatogeneze. upoznaje se sa klini~kom slikom i klini~kom dijagnostikom {oka. Prou~ava etiologiju. dehidracija. fluorimetrijske i kolorimetrijske metode). imunolo{ka ispitivanja). citolo{ka. nefrologiji. neurohipofize . sti~e osnovna znanja za tuma~enje nalaza dobijenih ovim ispitivanjem. krvavljenja i sti~e prakti~na znanja o kontroli klini~kofiziolo{kih parametara preoperativno ili postoperativno nastalih poreme}aja hemostaze i disfunkcija pojedinih organa ili sistema. {titne `lijezde. biomagnetskim i imunopatolo{kim. a posebno vaskularnih. klini~ke dijagnostike poreme}aja hemeostaze i disfunkcije pojedinih organa ili sistema u razli~itim urgentno nastalim stanjima u internoj medicini. zapaljenskih. ispitivanje bilansa minerala uz pumo} markera). konvulzije) i postupcima reanimacije u dje~ijoj dobi. Upoznaje postupke reanimacije. Upoznaje osnovne principe njege i ishrane dojen~eta i malog djeteta. Upoznaje specifi~nosti reakcija bolesnika razli~ite starosne dobi pri poreme}ajima homeostaze. Upoznaje se sa dijagnosti~kim metodama i sti~e znanja o kontroli klini~ko-fiziolo{kih pokazatelja i lije~enju urgentnih stanja u pedijatriji ({ok. radioimunolo{ke. toksi~ne i alergijske reakcije bolesnika na lijekove. jedinicama intenzivne njege bolnica i osposobljava se za samostalno rje{avanje klini~ko-fiziolo{kih problema u timskom radu. test infuzije hipertoni~kih rastvora. alkalne fosfataze. gastroenterologiji. crush sindroma. Upoznaje neurolo{ke poreme}aje nastale u toku hipoksemija i endogenih intoksikacija organizma. endokrinog pankreasa (biolo{ko doziranje insulina. Prati ne`eljena i toksi~na dejstva lijekova. pulmologiji. Upoznaje na~ine primjene.Broj 17 – Strana 26 SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH ^etvrtak.dehidratacioni test. 9. klini~koj alergologiji. Zarazne bolesti 1 mjesec Specijalizant izu~ava etiopatogenezu. – komunikacijske vje{tine. Neuropsihijatrija 1 mjesec Savla|uje etiopatogenezu. Sti~e osnovna znanja iz oblasti medicinske psihologije i to naro~ito psihologije somatskih bolesti. akutnih delirijuma i konfuznih stanja. .

– tehnologija produkcije monoklonskih antitijela. angioedem. – osnovni hromatografski metodi i viskozimetrija. – odre|ivanje subpopulacija limfocita monoklonskim antitijelima. – etika i propisi. – odre|ivanje ukupnog i specifi~nog IgE (PRIST. 2011. – izvo|enja i tuma~enja lupus band testa (LBT). imunoelektroforeza. Reiterov sindrom. – osnovne tehnike genetskog in`enjerstva. Imunodijagnoza i imunoterapija imunolo{kih bolesti iz oblasti interna medicina 8 mjeseci REUMATOLOGIJA . UVODNI DIO Teorijska i prakti~na nastava na fakultetu 8 mjeseci Sljede}e oblasti imunologije: – Molekularna imunologija i imunologija – Celularna imunologija i imunoregulacija – Laboratorijski imunolo{ki metodi – Infekcijska imunologija – Transplantacijska imunologija – Tumorska imunologija – Op}a imunopatologija – Laboratorijski imunolo{ki metodi – Specijalna imunopatologija sa principima imunodijagnoze i imuno-terapije. Obavlja se na medicinskom fakultetu u ukupnom trajanju od 1 mjesec. krioglobulini). Specijalizant se upoznaje i obu~ava za izvo|enje sljede}ih laboratorijskih imunolo{kih metoda: – ko`ni testovi rane preosetljivosti. amiloidoza. anafilati~ka reakcija. hranom. imunodijagnozi i imunoterapiji sljede}ih bolesti: – alergijske bolesti (alergijski rinitis. – organizacija rada laboratorije za klini~ku imunologiju. Valdenstromova makroglobulinemija. – Behcetov sindrom. – pseudoalergijske reakcije (preosetljivosti na kontrastna sredstva. – primjena fluorescentne mikroskopije i citoflourimetrije. ADCC. – odre|ivanje "imunolo{kog statusa" po potrebi. – aplikacija i tuma~enje ko`nih testova za procjenu reakcije kasne preosjetljivosti (primarni i sekundarni odgovor). serumska bolest. ALERGOLOGIJA 1 mjesec Specijalizant sti~e znanje o imunopatogenezi. PNjM itd. lokalne anestatike.^etvrtak. plazmocitom. – interpretacija rezultata fenotipizacije limfocita dobijenih fluorescentnom mikroskopijom i citofluorimetrijom. atopijski dermatitis. – antinuklearna antitijela i anti DNK antitijela. alergijska bronhijalna astma. – kultivisanje i odr`avanje }elijskih linija koje se koriste u imunolo{kim testovima. MIF-a i drugih medijatora reakcije kasne preosjetljivosti in vitro. – izolacija limfocita iz krvi i drugih limfati~nih organa (ko{tana sr`. – odre|ivanje koncentracije komponenti komplementa. – autoimunske i imunske anemije. Cilj. – dokazivanje imunokompleksa u tkivima imunohistohemijskim metodima. Metodolo{ki postupci koji }e se specijalizantima demonstrirati: – sensitivni i automatski metodi za odre|ivanje koncentracije imunoglobulina. sistemska skleroza. Specijalizant se upoznaje i obu~ava za izvo|enje sljede}ih laboratorijskih imunolo{kih metoda: – laboratorijska dijagnostika monoklonskih gamapatija (elektroforeza. RAST). – imunolo{ka dijagnoza leukemija i limfoma primjenom panela monoklonskih antitijela. dermatopolimiozitis. alergije izazvane lijekovima. – ispitivanje citotoksi~ne funkcije limfocita (LMC. Prakti~an stru~ni rad na klinici 27 mjeseci Imunolo{ki laboratorijski metodi 8 mjeseci Specijalizant se upoznaje sa i obu~ava za izvo|enje sljede}ih laboratorijskih imunolo{kih tehnika: – uzimanje krvi i drugih tjelesnih te~nosti za imunolo{ka ispitivanja. – ispitivanje proliferativne sposobnosti limfocita u kulturi na nespecifi~ne mitogen (PHA. – odre|ivanje i tuma~enje nalaza "imunolo{kog statusa" kod sumnje na imunodeficijenciju. psorijazni artritis. neutropenije i trombocitopenije. slezena. – promocija zdravlja. – detekcija i odre|ivanje antitela prema eritrocitima. 4. NK i LAK citotoksi~nost).). ukupni imunoglobulini. – odre|ivanje koncentracije imunoglobulina u krvi i drugim tjelesnim te~nostima imunodifuzionim metodima. neutrofilima i trombocitima. – dokazivanje normalnih i patolo{kih proteina i imunoglobulina metodima imunoelektroforeze. – limfni (Hodgkin i non Hodgkin). ankiloziraju}i spondilitis. sistemski eritemski lupus. krioglobulinemije). Program prakti~ne obuke specifi~nih imunolo{kih testova koji }e se izvoditi u okviru klini~kog sta`a iz medicinske imunologije dat je u okviru pojedinih oblasti specijalne imunopatologije. u nastavnim turnusima (ljetni i zimski semestar) po planu koji utvr|uju navedeni fakulteti. HEMATOLOGIJA 1 mjesec Specijalizant sti~e znanje o imunopatogenezi. Specijalizant se upoznaje sa i obu~ava za izvo|enje sljede}ih laboratorijskih imunolo{kih metoda: – detekcija i odre|ivanje imunokompleksa u tjelesnim te~nostima i tkivima. – ispitivanje proliferacije limfocita u kulturi mije{anih limfocita. – sposobnost sticanja i preno{enja znanja. SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 17 – Strana 27 – timski rad. RF). – vaskulitisi razli~ite etiologije (poliarteritis nodosa. – reumatoidnog faktora. IL-2 i responsivnost }elija na IL-2. – odre|ivanje koncentracije imunokompleksa (PEG. 7. – mjerenje produkcije LIF-a. imunodijagnozi i imunoterapiji sljede}ih bolesti: – diskrazije plazma }elija (multipli mijelom. Sjogrenov sindrom). autoimunski i imunski poreme}aji koagulacije. Con. – imunofenotipizacija limfocita. A. alergijske gastroenteropatije. mije{ana bolest vezivnog tkiva. reumatska groznica. – akutne i hroni~ne limfocitne i mijeloidne leukemije. – upravljanja sistemom. – detekcija i odre|ivanje krioglobulina. limfni ~vorovi). – mjerenje produkcije IL-1. – uklju~ivanje u eksperimentalni rad i samostalno izvo|enje odabranih eksperimentalnih cjelina. – dokazivanje tkivnih antigena imunohistohemijskim metodima. benigna monoklonska gamapatija). – odre|ivanje subpopulacija limfocita tehnikama stvaranja rozeta. – separacija plazme . – komplementa. – imunofenotipizacija }elija iz ko{tane sr`i. ujedom insekata). imunodijagnozi i imunoterapiji sljede}ih bolesti: – reumatske bolesti (reumatoidni artritis.seruma. . preosetljivosti na aspirin). urtikarija. Njegenerova granulomatoza. – odre|ivanje koncentracije krioglobulina.Ukupno trajanje 1 mjesec Specijalizant sti~e znanje o imunopatogenezi. bolesti te{kog i lakog lanca.

Broj 17 – Strana 28 – – –

SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH

^etvrtak, 7. 4. 2011.

odre|ivanje histamina, testovi provokacije reakcije na alergen, izvo|enje specifi~ne hiposenzibilizacije.

ENDOKRINOLOGIJA 1 mjesec Specijalizant sti~e znanje o imunopatogenezi, imunodijagnozi i imunoterapiji sljede}ih bolesti: – organspecifi~na autoimuna endokrina oboljenja (hroni~ni tireoiditis, primarni miksedem, Hashimotov tireoiditis, Gravesova bolest, tireogastri~na bolest, hroni~na adrenokortikalna insuficijencija, perniciozna anemija, diabetes mellitus tip I, poliendokrinopatije, mukokutana kandidijaza). Specijalizant se upoznaje i obu~ava za izvo|enje sljede}ih laboratorijskih imunolo{kih metoda: – detekcija i odre|ivanje autoimunih antitela (antitireoglobulinska, antiinsulinska, antigastri~na antitela) u tjelesnim te~nostima (metodom RIA i ELISA) i tkivima (imunofluorescentna i peroksidazna tehnika). NEFROLOGIJA 1 mjesec Specijalizant sti~e znanja o imunopatogenezi, imunodijagnozi i imunoterapiji sljede}ih bolesti: – glumerulonefritis (izazvan antitijelima prema bazalnoj membrani (sindrom Goodpasture), izazvan imunokompleksima (proliferativni, mezangioproliferativni, membranozni), – bubulointersticijski nefritis (izazvan antitijelima prema bazalnoj membrani, izazvan imunokompleksima). Specijalizant se upoznaje i obu~ava za izvo|enje sljede}ih laboratorijskih imunolo{kih metoda: – detekcija i odre|ivanje antitijela i imunokompleksa u tkivu bubrega imunofluorescentnim i imunoperoksidaznim tehnikama, – detekcija i odre|ivanje imunokompleksa u serumu (PEG, Cilj, RF). PULMOLOGIJA 1 mjesec Specijalizant sti~e znanje o imunopatogenezi, imunodijagnozi i imunoterapiji sljede}ih bolesti: – atopijska astma, hipersensitivni pneumonitis, aspergiloza, sarkoidoza, sindroma Goodpasture. Specijalizant se upoznaje i obu~ava za izvo|enje sljede}ih laboratorijskih imunolo{kih metoda: – dokazivanje preosetljivosti na pojedine antigene, – karakterizaciju limfnih }elija bronhijalnog alveolarnog livata (BAL). GASTROENTEROLOGIJA 1 mjesec Specijalizant sti~e znanje o imunopatogenezi, imunodijagnozi i imunoterapiji sljede}ih bolesti: – alergijske gastroenteropatije, rekurentne aftozne ulceracije, hroni~ni atrofi~ni gastritis, perniciozna anemija, celijakija, Kronova bolest, ulcerozni kolitis, hepatitisa B, hepatitis non-A non-B, hroni~na aktivni hepatitis, primarna bilijarna ciroze. Specijalizant se upoznaje i obu~ava za izvo|enje sljede}ih laboratorijskih imunolo{kih metoda: – ispitivanje preosetljivosti na pojedine alergene – detekcija i odre|ivanje antitela prema `eluda~noj sluznici. KARDIOLOGIJA 1 mjesec Specijalizant sti~e znanje o imunopatogenezi, imunodijagnozi i imunoterapiji sljede}ih bolesti: – Dresslerov sindrom, akutna reumatska groznica, autoimuni miokarditis. Specijalizant se upoznaje i obu~ava za izvo|enje sljede}ih laboratorijskih imunolo{kih metoda: – detekcija i odre|ivanje antisr~anih antitela u telesnim te~nostima i tkivima.

Imunodijagnoza i imunoterapija imunolo{kih bolesti iz oblasti PEDIJATRIJA 2 mjeseca Specijalizant sti~e znanje o imunopatogenezi, imunodijagnozi i imunoterapiji sljede}ih bolesti: – 165 deficijencija B limfocita (agamaglobulinemija, ste~ena hipogamaglobulinemija, prolazna hipogamaglobulinemija dojena~ke dobi, selektivna IgA deficijencija), – deficijencija T limfocita (kongenitalna timusna aplazija, hroni~na mukokutalna kandidijaza), – kombinovane imunodeficijencije (te{ka kombinovana imunodeficijencija Nezelof sindrom, ataksija telangiektazija, sindrom Njiskott-Aldrich, imunodeficijencije zbog nedostatka enzima (ADA, PNP), imunodeficijencije zbog poreme}aja }elijske membrane), poreme}aje fagocitne funkcije (hroni~na granulomatozna bolest, sindrom Chediak-Higashi, sindrom hiper IgE), deficijencije komplementa. Upoznaje se sa problemima sekundarnih imunodeficijencija, pedijatrijskog AIDS-a, sa alergijskim oboljenjima kod djece (posebno atopijskim dermatitisom), reumatskim oboljenjima kod djece (posebno juvenilnim artritisom - Morbus Still), sa problemom substitucione terapije gamaglobulinima, timusnim graftovima ili hormonima, problemima vakcinacije. Specijalizant se upoznaje i obu~ava za izvo{enje sljede}ih laboratorijskih imunolo{kih metoda: – ispitivanje parametara celularne i humoralne imunosti ("imunolo{ki status"): ko`ne probe kasne preosetljivosti, stimulaciju limfocita mitogenima i antigenima, kvantifikacijana fenotipizacija subpopulacija limfocita, odre|ivanje komplementa, imunoglobulina, elektroforeza proteina, – laboratorijsko pra}enje substitucione terapije gamaglobulinima, – ispitivanje preosetljivosti na alergene. Transplantacija tkiva i organa 1 mjesec Specijalizant sti~e znanje o imunopatogenezi, imunodijagnozi i imunoterapiji: – transplantacije bubrega, ko{tane sr`i i pankreasa (indikacije za transplantaciju, selekcija davaoca, imunolo{ka procjena primaoca i davaoca), – primjena imunosupresivne terapije (posebno Ciklosporina i kortikosteroidnih hormona, citotoksi~nih lijekova, antilimfocitnog seruma i monoklonskih antitijela), imunolo{ka kontrola postransplantacionog lije~enja, komplikacije imunosupresivne terapije, – odbacivanje kalema, bolesti kalema protiv doma}ina. Specijalizant se upoznaje i obu~ava za izvo|enje sljede}ih laboratorijskih imunolo{kih metoda: – odre|ivanje antigena glavnog histokompatibilnog kompleksa, – mije{ana kultura limfocita, – izvo|enje unakrsne reakcije, – organizacija i formiranje panela za HLA tipizaciju i banke HLA, – pro~i{}avanje ko{tane sr`i. Imunodijagnoza i imunoterapija imunolo{kih bolesti iz oblasti ZARAZNE BOLESTI 2 mjeseca Specijalizant sti~e znanje o imunopatogenezi, imunodijagnozi i imunoterapiji sljede}ih bolesti: – infekcije koje dovode do nastanka sekundarnih imunodeficijencija i to: virusne infekcije (infektivna mononukleoza, hepatitis A, B i nonA - nonB, CMV), parazitarne infekcije (toxoplazmoza, leishmanioza), – postinfekcijske bolesti sa autoimunom genezom (hroni~ni aktivni hepatitis, postvakcinalni emcefalomijelitis, akutni idiopatski polineuritis (Guillain-Barre) – infekcije koje neposredno o{te}uju imunski sistem (SIDS-AIDS) – osposobljava se za primjenu imunoprofilakse (aktivna i pasivna).

^etvrtak, 7. 4. 2011.

SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH

Broj 17 – Strana 29

Specijalizant se upoznaje i obu~ava za izvo|enje sljede}ih laboratorijskih imunolo{kih metoda: – dokazivanje antigena i antitijela na HBV i njihov zna~aj za dijagnozu, tok i prognozu bolesti – metode laboratorijske dijagnostike HIV infekcije, dokazivanje antitijela na HIV, dokazivanje antigena i zna~aj za dijagnozu tok i prognozu bolesti. Imunodijagnoza i imunoterapija iz oblasti MALIGNE BOLESTI 2 mjeseca Specijalizant sti~e znanje o imunodijagnozi i imunoterapiji malignih bolesti i to: – principi, na~in i komplikacije primene imunosupresivne terapije (citostatski agensi, antilimfocitni serum, monoklonska antitela) – imunolo{ka osnova i opravdanost primjene imunoterapije kod malignih bolesti (indikacije, efekti primene) – vidovi imunoterapije (specifi~na, nespecifi~na, sistemska, lokalna, aktivna, pasivna), tehnike primjene, doze 167 – vrste modifikatora biolo{ke reakcije (organski adjuvansi, sintetski adjuvansi, limfokini, monoklonska antitela, transfer faktor, timusni hormoni). Specijalizant se upoznaje i obu~ava za izvo|enje sljede}ih laboratorijskih imunolo{kih metoda: – imunodijagnostika malignih bolesti (detekcija tumorskih markera u tumoru i cirkulaciji), detekcija u tumoru normalnih tkivnospecifi~nih struktura, detekcija tumor specifi~nog imuniteta, otkrivanje mikrometastaza in vivo primenom obilje`enih monoklonskih antitijela – odre|ivanje op}e imunolo{ke kompetencije ("imunolo{ki status") sa posebnim osvrtom na antitumorske mehanizme i tehnike za njihovo odre|ivanje (citotoksi~ni T limfociti, NK }elije, LAK }elije) – imunoprognostika i pra}enje imunoterapije (vrste imunolo{kih poreme}aja kod razli~itih neoplazija i njihova prognoza, procjena efekata pojedinih imunodifikatora in vitro i in vivo). Imunodijagnoza i imunoterapija imunolo{kih bolesti iz oblasti DERMATOLOGIJA 1 mjesec Specijalizant sti~e znanje o imunopatogenezi, imunodijagnozi i imunoterapiji sljede}ih bolesti: – autopijski dermatitis, kontaktni dermatitis, pemfigus vulgaris, bulozni pemfigoid, dermatitis herpetiformis, eritema multiforme, diskoidni lupus, vaskulitisi, psorijati~ni artitis, hroni~na mukokutna kandidijaza. Specijalizant se upoznaje i obu~ava za izvo|enje sljede}ih laboratorijskih imunolo{kih metoda: – detekcija i odre|ivanje razli~itih antitkivnih antitijela (antitijela na intercelularnu supstancu, antitijela na bazalnu membranu) – izvo|enje i tuma~enje LBT – odre|ivanje imunokompleksa u tjelesnim te~nostima i tkivima – detekcija i odre|ivanje krioglobulina. Imunodijagnoza i imunoterapija imunolo{kih bolesti iz oblasti NEUROLOGIJA 1 mjesec Specijalizant sti~e znanje o imunopatogenezi, imunodijagnozi i imunoterapiji sljede}ih bolesti: – autoimune demijeliniziraju}e bolesti (multipla skleroza, akutni diseminovani encefalomijelitis, akutni indiopatski polineuritis) – mijastenije gravis, Sindrom Eaton-Lambert, SSPE, Subakutne spongioformne encefalopatije – neurolo{ki poreme}aji kod SIDE. Specijalizant se upoznaje i obu~ava za izvo|enje sljede}ih laboratorijskih imunolo{kih metoda: – specifi~nosti oligoklonalnskih imunoglobulina u cerebrospinalnom likvoru – primjena odgovaraju}ih testova celularne imunosti u pra}enju toka ovih bolesti.

KATALOG VJE[TINA (uz navedeni broj procedura ili zahvata koje treba uraditi) Tehnike ispitivanja humoralnih komponenti imunog odgovora – odre|ivanje koncentracije imunoglobulina - 6 – odre|ivanje koncentracije komponenti komplementa - 7 – odre|ivanje imunokompleksa (metode PEG, Cilj) - 8 – odre|ivanje koncentracije krioglobulina - 5 – imunodifuzija - 7 – imunoelektroforeza – nefelometrija – elektroimunodifuzija – radioimunoesej - 10 – ELISA test - 10 – Tehnike ispitivanja celularnih komponenti imunog odgovora – ko`ne probe kasne preosetljivosti - 8 – separacija limfocita na gustinskom gradijentu - 10 – kvantitiranje limfocita tehnikama direktne i indirektne imunodifluorescencije - 10 – tehnika stvaranja rozeta (sa ov~ijim, mi{ijim i autologim eritrocitima) - 8 – aktivacija limfocita mitogenima i antigenima - 10 – in vitro detekcija limfokina - 15 – detekcija citokina na }elijskim linijama – ispitivanje funkcije neutrofila i makrografa - 15 – Imunohematolo{ke tehnike – odre|ivanje krvnih grupa - 5 – Combs-ov test – inhibitori faktora koagulacije – Tehnike ispitivanja alergijskih bolesti – ko`ne probe rane preosjetljivosti - 10 - RIST - RAST – Tehnike ispitivanja autoimunskih bolesti – odre|ivanje ANA - 6 – odre|ivanje anti-DNK antitijela – odre|ivanje RF - 5 – odre|ivanje organ-specifi~na antitijela – imunohistopatologija bubrega i ko`e – Specifi~ne tehnike u tumorskoj imunologiji – dijagnoza monoklonskih gamapatija – imunodijagnostika mononuklearnih i limfnih neoplazmi 10 – detekcija CEA i AFP KLINI^KA PSIHOLOGIJA Vrsta specijalizacije: OSNOVNA Trajanje specijalizacije: 3 godine /36 mjeseci/ PLAN SPECIJALIZACIJE
[IRA OBLAST Uvodni dio - osnovna teorijska nastava Psihologija i psihopatologija Psihologija dje~ijeg uzrasta Neurolo{ki poreme}aji i psihopatolo{ka stanja Bolesti ovisnosti Preveniranje mentalnih poreme}aja MJESTO OBAVLJANJA STA@A Medicinski fakultet Psihijatrijska klinika Pedijatrijska klinika Neurolo{ka klinika Zavod za bolesti ovisnosti Centar za mentalno zdravlje u zajednici TRAJANJE MJESECI 1 17 6 3 6 3

Specijalisti~ki sta` traje 36 mjeseci u okviru kojeg se organizuje prakti~na obuka, a prema planu i programu specijalizacije iz klini~ke psihologije. Plan i program specijalizacije predvi|a usvajanje teorijskih znanja i razvoj konkretnih vje{tina pod nadzorom imenovanog mentora, a u okvirima klini~ke psihologije, razvojne psihologije, psihopatologije odraslih, psihopatologije djetinjstva i mladosti, neurofiziologije, psiholo{ke procjene (psihodijagnostika), psiholo{kog savjetovanja, psiholo{kog preventivnog rada u zajednici. Uvodni dio - osnovna teorijska nastava 1 mjesec Osnovna teorijska nastava se provodi iz oblasti:

Broj 17 – Strana 30

SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH –

^etvrtak, 7. 4. 2011.

– dono{enje klini~kih odluka, – komunikacijske vje{tine, – timski rad, – upravljanja sistemom, – sposobnost sticanja i preno{enja znanja, – etika i propisi, – promocija zdravlja. Obavlja se na medicinskom fakultetu u ukupnom trajanju od 1 mjesec, u nastavnim turnusima (ljetni i zimski semestar) po planu koji utvr|uju navedeni fakulteti. Psihologija i psihopatologija Psihijatrijska klinika (sva odjeljenja) 17 mjeseci Prou~avanje i pra}enje psihopatologije djetinjstva i mladosti: – Mentalna subnormalnost; – Poreme}aji psiholo{kog razvoja; – Poreme}aji pona{anja i emocija sa po~etkom obi~no u djetinstvu i adolescenciji; – Psihoze razvojnog doba; – Razvojne disharmonije; – Suicidalnost u razvojnom periodu; – Poreme}aji ishrane; – Poreme}aji spavanja; – Poreme}aji prilago|avanja; – Zlostavljanje i zanemarivanje djece; – Zloupotreba supstanci u adolescentnom periodu; – Epilepsija; Prou~avanje i pra}enje psihopatologije odraslih: – Shizofrenija, shizotipalni i sumanuti poreme}aji; – Poreme}aji afekta (raspolo`enja); – Neurotski, sa stresom povezani i somatiformni poreme}aji; – Pona{ajni sindrom povezani sa fiziolo{kim poreme}ajima i fizi~kim faktorima; – Poreme}aji odrasle li~nosti i pona{anja; – Mentalna subnormalnost; Podru~je rada: – Psiholo{ka procjena (psihodijagnostika) – Prikupljanje podataka, intervju sa pacijentom i pratnjom (anamneza, heteroanamneza); – Procjena intelektualnih sposobnosti za odrasle; – Procjena mentalnog propadanja i o{te}enja; – Eksploracija li~nosti - procjena strukture li~nosti; – Primjena projektivnih tehnika za djecu i odrasle; – Ispitivanje pojedina~nih psihi~kih funkcija za odrasle; – Integracija podataka, psiholo{ki nalaz i mi{ljenje; – Psiholo{ko savjetovanje; – Psiholo{ko savjetovanje porodice; – Procjena intelektualnih sposobnosti za djecu do 14 godina; – Opservacija djeteta; – Procjena psihomotornog razvoja djeteta; – Procjena intelektualnih sposobnosti pri kategorizaciji djece; – Ispitivanje pojedina~nih psihi~kih funkcija za djecu do 14 godina; – Psiholo{ko ispitivanje sposobnosti za posao; – Timski rad u multidisciplinarnom timu; Psihologija dje~jeg uzrasta Pedijatrijska klinika (sva odjeljenja) 6 mjeseci – Prou~avanje i pra}enje psihopatologije djetinjstva: – Mentalna subnormalnost; – Poreme}aji psiholo{kog razvoja; – Razvojne disharmonije; – Poreme}aji ishrane; – Poreme}aji spavanja; – Zlostavljanje i zanemarivanje djece; – Epilepsija; – Uticaj hroni~nih oboljenja na psihi~ki razvoj djece; – Prou~avanje i pra}enje psihosomatskih poreme}aja. Podru~je rada: – Psiholo{ka procjena (psihodijagnostika)

Klini~ki intervju sa roditeljima/pratiocima i (ovisno o dobi) sa djetetom, heteroanamnesti~ki podaci, analiza medicinske dokumentacije, opservacija i dr.; – Procjena psihomotornog razvoja djece od ro|enja do 2. godine `ivota (struktuirani intervju sa roditeljima, opservacija, primjena razvojnih skala); – Procjena psihomotornog razvoja djece iznad 2 godine `ivota (struktuirani intervju sa roditeljima, opservacija, primjena razvojnih skala, procjena specifi~nih aspekata razvoja - govor, pona{anje i sl.); – Primjena i interpretacija testova inteligencije; – Primjena i interpretacija tehnika za procjenu specifi~nih kognitivnih funkcija; – Primjena i interpretacija upitnika li~nosti; – Primjena i interpretacija projektivnih tehnika; – Obrada pacijenata za upu}ivanje na kategorizaciju; – Procjena mentalnog propadanja i o{te}enja; – Integracija podataka, psiholo{ki nalaz i mi{ljenje; – Psiholo{ki tretmani i edukacija – Psihoedukacija i savjetovanje roditelja u cilju stimulacije psihomotornog razvoja kod djece sa usporenim i disharmoni~nim pm-razvojem; – Krizne intervencije, psihoedukacija i savjetovanje roditelja djece hospitalizirane na Neonatalogiji i Pedijatrijskoj intenzivnoj njezi; – Krizne intervencije, psihoedukacija i savjetovanje djece (i njihovih roditelja) sa hroni~nim i te{kim medicinskim stanjima; – Krizne intervencije sa roditeljima djece u terminalnoj fazi bolesti; – Psiholo{ke tehnike tretmana boli i suzbijanja hroni~nih bolnih stanja; – Pridr`avanje zdravstvenih preporuka i savjeta (djeca i roditelji); – Savjetodavni rad i druge psiholo{ke intervencije koje pridonose u~inkovitom lije~enju akutnih i hroni~nih bolesti i pobolj{anju prilagodbe na bolest (djeca i roditelji); – Psiholo{ka priprema za operativne zahvate i invazivne medicinske procedure; – Psiholo{ki postupci opu{tanja, tehnike relaksacije; – Edukacija zdravstvenih radnika i ostalih saradnika; – Podru~je psiholo{ke prevencije – Primjena psiholo{kih znanja u promociji i o~uvanju zdravlja; – Poticanje zdravih i sprje~avanje nezdravih pona{anja. Neurolo{ki poreme}aji i psihopatolo{ka stanja (Neurolo{ka klinika) 3 mjeseca Prou~avanje i pra}enje: – Organski psihi~ki poreme}aji, uklju~uju}i simptomatske poreme}aje; – Psihopatologija i o{te}enja specifi~nih psihi~kih funkcija nastala kao posljedica neurolo{kih oboljenja; – Anatomska osnova neuropsiholo{kih funkcija; – Uloga neurotransmisije u organizaciji kognitivnih funkcija; Podru~je rada: – Prikupljanje podataka, intervju sa pacijentom i pratnjom (anamneza, heteroanamneza); – Ispitivnje kognitivnih funkcija (pam}enje, mi{ljenje, ekspresivne funkcije, izvr{ne funkcije); – Procjena mentalnog propadanja i o{te}enja; – Integracija podataka, psiholo{ki nalaz i mi{ljenje; – Psiholo{ko-savjetodavni rad sa pacijentom i porodicom; – Timski rad u multidisciplinarnom timu. Bolesti ovisnosti (Zavod za bolesti ovisnosti) 6 mjeseci Prou~avanje i pra}enje – Psihopatologija i poreme}aji pona{anja izazvani zloupotrebom psihoaktivnih supstanci; – Prevencija rizi~nih pona{anja. Podru~je rada:

^etvrtak, 7. 4. 2011. –

SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH

Broj 17 – Strana 31

Prikupljanje podataka, intervju sa pacijentom i pratnjom (anamneza, heteroanamneza); – Procjena intelektualnih sposobnosti za odrasle; – Eksploracija li~nosti - procjena strukture li~nosti; – Inventri i upitnici li~nosti za odrasle; – Projektivne tehnike; – Integracija podataka, psiholo{ki nalaz i mi{ljenje; – Individualni i grupni savjetodavni rad sa ovisnicima i njihovim porodicama; – Rana detekcija rizi~nih pona{anja; – Informativno - propagandne aktivnosti, – Planiranje i u~e{}e u specifi~nim programima prevencije, lije~enja i rehabilitaciji prema savremenim principima tretmana ovisnika; – Primjena propisanih mjera za{tite i samoza{tite u radu sa ovisnicima; – Timski rad u multidisciplinarnom timu. Preveniranje mentalnih poreme}aja (Centar za mentalno zdravlje u zajednici) 3 mjeseca Prou~avanje i pra}enje – Preventivnog psiholo{kog rada u zajednici, a u okviru primarne zdravstvene za{tite; – Multidisciplinarnog rada u zajednici. Podru~je rada – Primjena psiholo{kih znanja u promociji i o~uvanju zdravlja; – Savjetodavni rad i druge psiholo{ke intervencije koje pridonose u~inkovitom lije~enju akutnih i hroni~nih bolesti i pobolj{anju prilagodbe na bolest; – Izrada i provedba programa primarne prevencije u zajednici (psiholo{ka edukacija i savjetovanje); – Individualni i grupni savjetodavni rad sa hroni~nim pacijentima i njihovim porodicama; – Edukativne i savjetodavne aktivnosti za zdravstvene radnike u slu`bama primarne zdravstvene za{tite; – Krizne intervencije u zajednici; – U~e{}e u multidisciplinarnom radu na nivou primarne zdravstvene za{tite. MAKSILOFACIJALNA HIRURGIJA Vrsta specijalizacije: OSNOVNA Trajanje specijalizacije : 4 godine /48 mjeseci/ Plan specijalizacije:
[IRA U@A MJESTO TEMATSKA TEMATSKA OBAVLJANJA OBLAST OBLAST STA@A Uvodni dio Medicinski fakultet op}a teorijska nastava Maksilofacijalna Bolni~ki odjel hirurgija MFH Op}a hirurgija Abdominalna Bolni~ki odjel hirurgija abdominalne hirurgije Urgentna Bolni~ki odjel medicina urgentne medicine Traumatologija Bolni~ki odjel traumatologije Neurohirurgija Bolni~ki odjel neurohirurgije Otorinolaringol Bolni~ki odjel ORL ogija Plasti~na i Bolni~ki odjel plasti~ne hirurgije rekonstruktivn a hirurgija Stomatologija Stomatolo{ki fakultet Transfuziologija Bolni~ki odjel transfuziologije TRAJANJE TRAJANJE

NASTAVNI PROGRAM A.Teoretska nastava: a1 - predavanja, razgovori, diskusija sa mentorom (30% vremena) a2 - seminarske radnje specijalizanta (30% vremena) a3 - individualni rad specijalizanta na Klinici (40% vremena) B.Prakti~na nastava; b1 - svakodnevni prakti~ni rad u ambulanti, na odjeljenju, u operacionoj sali (70% vremena) b2 - pokazni rad mentora iz zna~ajnih dijagnosti~kih, terapeutskih, operativnih procedura (25% vremena) b3 - eksperimentalni rad (5% vremena) UVODNI DIO OSNOVNA TEORIJSKA NASTAVA 1 mjesec Osnovna teorijska nastava se provodi iz oblasti: – dono{enje klini~kih odluka, – komunikacijske vje{tine, – timski rad, – upravljanja sistemom, – sposobnost sticanja i preno{enja znanja, – etika i propisi, – promocija zdravlja. Obavlja se na medicinskom fakultetu u ukupnom trajanju od 1 mjesec, u nastavnim turnusima (ljetni i zimski semestar) po planu koji utvr|uju navedeni fakulteti. MAKSILOFACIJALNA HIRURGIJA Edukaciju iz maksilofacijalne hirurgije specijalizant provodi na odjelu za maksilofacijalnu hirurgiju u trajanju od 26 mjeseci. Edukacija sadr`i:
Nastavni predmet Uvod u maksilofacijalnu hirurgiju Povrede maksilofacijalne regije Onkolo{ki problemi maksilofacijalne regije Upalni procesi maksilofacijalne regije Uro|ene i ste~ene anomalije maksilofacijalne regije Hirur{ka oboljenja pljuva~nih `lijezda Hirur{ka oboljenja nerava MFR Urgentna maksilofacijalna hirurgija Hirur{ka tehnika Dijagnostika Eksperimentalna hirurgija Ukupno sati Teoretski 4 182 182 91 136 91 91 46 319 46 50 1238 Prakti~ni 0 546 546 273 410 273 273 136 955 136 128 3676 Ukupno 4 728 728 364 546 364 364 182 1274 182 178 4914

1 mjesec

26 mjeseci 10 mjeseci 2 mjeseca

2 mjeseca 2 mjeseca 4 mjeseca 5 mjeseci 3 mjeseca

2 mjeseca 1 mjesec

1. Nastavni predmet - Uvod u maksilofacijalnu hirurgiju 1. Teoretska nastava: 4 sati al - 1 sat a2 - 1 sat a3 - 2 sata Nastavne jedinice: historijski razvoj MFH; zna~aj MFH; za~eci MFH na ovim prostorima; savremena dostignuta MFH 2. Nastavni predmet: Povrede maksilofacijalne regije 1. Teoretska nastava: 182 sati al - 55 sati a2 - 55 sati a3-72 sata 2. Prakti~na nastava: 546 sati b1 - 382 sata b2 - 136 sata b3 - 28 sati

dijagnostika. simptomatologija. Prakti~na nastava: 410 sati b1-287 sati b2-102 sata b3 -21 sat Nastavna jedinica: embriolo{ki aspekt. klasifikacija. rad na le{evima. klasifikacija.191 sat b2 . Teoretska nastava: 46 sati al . 5. 7. Klasifikacija.54 sata 2.96 sati a3 . interpretacija. terapija. simptomatologija. Prakti~na nastava: 273 sati b1 . Teoretska nastava: 91 sat al .Broj 17 – Strana 32 SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH ^etvrtak. Teoretska nastava: 91 sat al -27 sati a2 .27 sati a2 .37 sati 2.14 sati Nastavna jedinica: anatomsko-fiziolo{ki aspekt. dijagnostika.95 sati b2 . 4. dijagnostika. 8.32 sata b3 . simptomatologija. Prakti~na nastava: 128 sati b1 .epidemiolo{ki zna~aj. Teoretska nastava: 91 sat al . etiologija.18 sati 2. operativne procedure kod povreda MFR. 3.27 sati a3 . Predvi|eni program edukacije sprovest }e: OP]A HIRURGIJA Edukaciju iz op}e hirurgije specijalizanat sprovodi na hirur{kim odjelima u trajanju od 10 mjeseci.14 sati a2 . klasifikacija. Prakti~na nastava: 955 sati b1 .96 sati a2 . Nastavni predmet: Urgentna maksilofacijalna hirurgija 1.20 sati 2. Nastavni predmet: Uro|ene i ste~ene anomalije MFR 1. Prakti~na nastava: 273 sati b1 .34 sati b3 . 6.fiziolo{ki aspekt. operativne procedure kod tumora MFR.89 sati b2 .27 sati a3 . Teoretska nastava: 50 sati al . urgentna stanja. etiologija. lokalitet. terapija. etiologija. Teoretska nastava: 136 sati al . operativne procedure kod deformacije MFR. Edukacija sadr`i: 1. 7. dijagnosti~na oprema.191sat . 4.14 sati Nastavna jedinica: anatomsko .72 sata 2.14 sati a2 . Nastavni predmet: Upalni procesi MFR 1. Nastavna jedinica: patofiziologija upale. operativne procedure kod upalnih procesa.136 sati b3 .48 sati Nastavna jedinica: principi hirur{ke tehnike MFH.55 sati a3 . hitne intervencije 9.7 sati Nastavna jedinica: uvod u eksperimentalni rad. Nastavni predmet: Hirur{ka oboljenja pljuva~nih `lijezda 1.41 sat a2 .37 sati 2.37 sati 2. dijagnostika. Nastavna jedinica: etiologija.34 sata b3 .27 sati a3. klasifikacija. Teoretska nastava: 46 sati al .27 sati a3 .68 sati b3.55 sati a2 .15 sati a3 . simptomatologija. Nastavni predmet: Onkolo{ki problemi MFR 1. Prakti~na nastava: 136 sati b1 .68 sati b3 . sociolo{ko .27 sati a2 . Prakti~na nastava: 546 sati bi . dijagnostika. terapija. lokalitet.668 sati b2 . 10. Nakon zavr{ene edukacije specijalizant pola`e kolokvij za svaki nastavni predmet. rad na pokusnim `ivotinjama. simptomatologija.14 sati a3 . sociolo{ko-epidemiolo{ki zna~aj. 2011. Nastavni predmet: Eksperimentalna hirurgija 1. 11.127 sati 2.382 sati b2 . terapija. simptomatologija. Prakti~na nastava: 136 sati b1-95 sati b2 .239 sati b3 . Nastavni predmet: Hirur{ka tehnika 1.41 sat a3 .14 sati. klasifikacija. Nastavni predmet: Dijagnostika 1. Prakti~na nastava: 273 sati b1 -191 sat b2 . operativne procedure kod oboljenja nerava MFR.Teoretska nastava: 91 sat al .18 sati 2.28 sati Nastavna jedinica: etiologija.27 sati a2 .15 sati a2 . etiologija.37 sati 2. terapija. Abdominalna hirurgija Edukaciju iz abdominalne hirurgije specijalizant sprovodi na odjelu za abdominalnu hirurgiju u trajanju od 2 mjeseca. Nastavni predmet: Hirur{ka oboljenja nerava MFR 1.14 sati a3.68 sati b3 .7 sati Nastavna jedinica: dijagnosti~ke metode. Teoretska nastava: 319 sati al . Teoretska nastava: 182 sati a1 . operativne procedure kod oboljenja pljuva~nih `lijezda. dijagnostika. Edukacija sadr`i: Nastavni predmet Abdominalna hirurgija Centar urgentne medicine Traumatologija Neurohirurgija Ukupno sati Teoretski 91 91 91 182 455 Prakti~ni 273 273 273 546 1365 Ukupno 364 364 364 728 1820 1.7 sati Nastavna jedinica: uzroci smrtnosti. terapija. Prakti~na nastava: 273 sati b1-191 sat b2. topografskoanatomski odnosi glave i vrata.

rehabilitacija neurohirur{kih bolesnika. Traumatologija Edukaciju iz traumatologije specijalizant sprovodi na Traumatolo{koj klinici u trajanju od 2 mjeseca.18 sati 2. ili odsjeku za transfuziju u trajanju od 1 mjesec.14 sati U toku edukacije specijalizant treba da savlada nastavni program: osnovni principi hirur{ke tehnike. {ok.55 sati a2 . Edukacija sadr`i: 1. cefalometrijska premjeravanja.82 sati a2 .95 sati b2 .55 sati a3 . Nakon zavr{ene edukacije specijalizant pola`e kolokvij. OTORINOLARINGOLOGIJA Edukaciju iz otorinolaringologije specijalizant sprovodi na odjelu za bolesti uha. Nakon zavr{ene edukacije specijalizant pola`e kolokvij. Prakti~na nastava: 410 sati b1.37 sati 2.^etvrtak.7 sati Nastavna jedinica: dijagnostika oralnih oboljenja.14 sati a2 . Teoretska nastava: 91 sat al -27 sati a2 -27 sati a3. 3. terapija.68 sati b3 . Teoretska nastava: 46 sati al . rehabilitacija. Nastavni predmet: Ortodoncija 1.82 sati a3 . Nastavni predmet: Oralna hirurgija 1. Nakon zavr{ene edukacija specijalizant pola`e kolokvij.14 sati a3 . simptomatologija. vrste transplantacije tkiva. Prakti~na nastava: 136 sati .14 sati a2.446 sati b2.27 sati a2 . 2.72 sata 2. 4.68 sati b3.34 sati b3.287 sati b2 -102 sati b3. Edukacija sadr`i: 1. Edukacija sadr`i: Nastavni predmet Oralna hirurgija Ortodoncija Ukupno sati Teoretski 46 46 92 Prakti~ni 136 136 272 Ukupno 182 182 364 1. principi asepse i antisepse. onkolo{ki problemi u ORL.109 sati 2. simptomatologija. Prakti~na nastava: 136 sati b1 . mikrovaskulami re`anj. Edukacija sadr`i: 1. Neurohirurgija Edukaciju iz neurohirurgije specijalizant sprovodi na odjelu za neurohirurgiju u trajanju od 4 mjeseca.41 sat a2 . zna~aj vaskularizacije u plasti~noj hirurgiji. klini~ka slika. Nakon zavr{ene edukacije specijalizant pola`e kolokvij.21 sat U toku edukacije specijalizant treba da savlada nastavni program: osnovni principi plasti~ne i rekonstruktivne hirurgije. oboljenja nerava. Prakti~na nastava: 273 sata U toku edukacije specijalizant treba da savlada nastavni program: dijagnostika traumatiziranih bolesnika. terapija. terapija. Teoretska nastava: 46 sati al -14 sati a2-14 sati a3-18 sati 2. terapija. Edukacija sadr`i: 1. STOMATOLOGIJA Edukaciju iz stomatologije specijalizant sprovodi na Stomatolo{kom fakultetu u trajanju od 2 mjeseca. simptomatologija.136 sati b3. oprema operacionih sala. Prakti~na nastava: 546 sati bl . Edukacija sadr`i: 1. Nakon zavr{ene edukacije specijalizant pola`e kolokvij. transfuziolo{kom centru.54 sati 2.28 sati U toku edukacije specijalizant treba da savlada nastavni program: dijagnostika neurohirur{kih oboljenja. trija`a bolesnika. 2.14 sati a3 . SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 17 – Strana 33 b2.41 sat a3 .191 sat b2 . 2011.27 sati a3 . Teoretska nastava: 273 sati al . nosa i grla u trajanju od 5 mjeseci.18 sati 2. Nakon zavr{ene edukacije specijalizant pola`e kolokvij.14 sati U toku edukacije specijalizant treba da savlada nastavni program: dijagnostika urgentnih stanja. Prakti~na nastava: 637 sati b1 . Prakti~na nastava: 136 sati b1 . Teoretska nastava: 46 sati al . rad u operacionoj sali. Nakon zavr{ene edukacije specijalizant pola`e kolokvij.159sati b3.7 sati Nastavna jedinica: preventivni zna~aj ortodoncije. TRANSFUZIOLOGIJA Edukaciju iz transfuziologije specijalizant provodi u Zavodu za transfuzijsku medicinu Federacije Bosne i Hercegovine.32 sati U toku edukacije specijalizant treba da savlada nastavni program: dijagnosti~ke metode u ORL.37 sati 2. Centar urgentne medicine Edukaciju iz urgentne medicine specijalizant sprovodi u odjelu urgentne medicine u trajanju od 2 mjeseca. reanimacioni postupci.95 sati b2 . Teoretska nastava: 91 sat al . Teoretska nastava: 182 sati al . PLASTI^NA I REKONSTRUKTIVNA HIRURGIJA Edukaciju iz plasti~ne i rekonstruktivne hirurgije specijalizant sprovodi na Klinici za plasti~nu i rekonstraktivnu hirurgiju u trajanju od 3 mjeseca. Edukacija sadr`i: 1. simptomatologija. Prakti~na nastava: 273 sati b1 . Teoretska nastava: 136 sati al . indikacije za ortodontski tretman. 4. 7.34sati b3.382 sati b2 .

mjere prevencije. Povrede na radu i sportu 2 mjeseca Pru`anje prve pomo}i na radnom mjestu. konflikt i medijacija u konfliktu. komplikacije transfuzije krvi i derivate. akutno otrovanje. organizacija i strategija razvoja zdravlja na radnom mjestu. fiziologija rada i sporta. ljekarsko uvjerenje za boravak u i putovanje izvan zemlje. struktura. javno zagovaranje. Promocija zdravlja 1 mjesec Promocija zdravlja na radnom mjestu. epidemiologije. – etika i propisi. DIK (diseminirana intravaskularna koagulacija). profesionalna patologija i toksikologija. 4. informatizacija medicine rada i sporta.Broj 17 – Strana 34 SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH ^etvrtak. Analiza radnih zahtjeva i {tetnosti radnih mjesta 2 mjeseca Procjena faktora rizika radnog i sportskog okoli{a: metod uzro~no-posljedi~ne veze. profesionalna orijentacija/selekcija/ rehabilitacija. – Medicina sporta. droge i drugih psihoaktivnih supstanci na radnom mjestu. – upravljanja sistemom. savjetovanja i obuka. ocjena privremene sprije~enosti za rad. inspekcije rada i uloga. Povrede na radu Urgentni centar + Zavod za medicinu rada Promocija zdravlja na radnom mjestu Zavod za medicinu rada Izborni program specijalizacije Godi{nji odmor Zavisno od programa 3 1 2 2 2 1 11 4 Uvodni dio – osnovna teorijska nastava 1 mjesec Osnovna teorijska nastava se provodi iz oblasti: – dono{enje klini~kih odluka. sindrom hroni~nog umora i zamor-upravljanje stresom na radu. b1 -95 sati b2 . etika medicine rada.osnovna teorijska nastava Teoretska nastava medicine rada Analiza radnih zahtjeva i {tetnosti radnih mjesta Profesionalna patologija i toksikologija (klini~ko iskustvo) Testiranja funkcionalnih sposobnosti. preventivni pregledi. – timski rad. metodologije nau~nog istra`ivanja i pisanja. Profesionalna patologija i toksikologija (klini~ko iskustvo) 12 mjeseci Testiranja funkcionalnih i radnih sposobnosti 2 mjeseca Testiranja funkcionalnih sposobnosti sistema. fleksibilno radno vrijeme. smrtne povrede. mjere suzbijanja alkohola. Tokom prvog dijela izbornog programa neophodna . preventivne aktivnosti. Mogu}a usmjerenja specijalizacije su: – Profesionalna patologija i toksikologija. ocjena radne i sportske sposobnosti Preventivni pregledi u medicini rada i sporta 3 mjeseca Preventivni pregledi (prvi prethodni pregled pri zapo{ljavanju. derivati krvi i supstituenti. Izborni program specijalizacije na sastoji se iz dva dijela. povrede na radu. Sigurnost i zdravlje na radnom mjestu (tripartitivnost i uloge. tjelovje`ba i aktivan odmor. – promocija zdravlja. principi toksikologije u medicine rada. snaga zadovoljstva i motivacije na radnom mjestu). komunikologije i psihologije rada. higijene rada i sporta. – Profesionalno zdravlja izlo`enih jonizuju}em i nejonizuju}em zra~enju. psihologija rada i sporta. – Menad`ment: upravljanje i organizacija rada. adaptirano radno mjesto. organa i osteomuskularnog sistema. epidemiologija povre|ivanja u saobra}aju u slu`bi prevencije). komunikacija. – sposobnost sticanja i preno{enja znanja. MEDICINA RADA I SPORTA Vrsta specijalizacije: Trajanje specijalizacije: PLAN SPECIJALIZACIJE TEMATSKA OBLAST Uvodni dio . za{tita reproduktivnog zdravlja na radnom mjestu. preventivni pregledi svih u~esnika u saobra}aju. rad u smjenama i no}ni rad. vo|enje registara. epidemiologija medicine rada. Izborni program specijalizacije 11 mjeseci Cilj: sticanje kompetencija za naziv specijaliste medicine rada i sporta u izabranoj u`oj disciplini medicine rada. vakcinacija i sanitacija. koncept i principi ocjene faktora rizika radnog mjesta.7 sati U toku edukacije specijalizant treba da savlada nastavni program: krvne grupe ABO sistema. Nakon zavr{ene edukacije specijalizant pola`e kolokvij. vulnerabilne skupine radnika. 7. Mentalno zdravlje radnika 2 mjeseca Mentalno zdravlje. konzervisanje i distribucija krvi. zdrava radna mjesta i zdrav okoli{. patologije i toksikologije rada i izbornih predmeta iz u`e discipline medicine rada i sporta. – Urgentna stanja na radnom mjestu. psihosocijalni faktori. Rh faktor i podgrupe ABO sistema. Sigurnost i zdravlje u saobra}aju 1 mjesec Sigurnost i zdravlje u saobra}aju (profesionalna selekcija. menad`ment u medicine rada i sportu (organizacija rada i liderstvo. ocjena radne i sportske sposobnosti OSNOVNA 4 godine (48 mjeseci) MJESTO TRAJANJE OBAVLJANJA STA@A MJESECI Medicinski fakultet 1 Medicinski fakultet Katedra za medicinu rada Zavod za medicinu rada 5 2 12 2 Klinika za profesionalnu patologiju i toksikologiju* Zavod za medicinu rada i Zavod za sportsku medicinu Preventivni pregledi u medicini rada i Zavod za medicinu rada i sporta Zavod za sportsku medicinu Sigurnost i zdravlje u saobra}aju Zavod za medicinu rada Mentalno zdravlje radnika Zavod za medicinu rada Javno-zdravstvene funkcije medicine zavodi za javno zdravstvo rada i sporta. uzimanje. starenje i radna sposobnost. podr{ka i regularan nadzor. – Profesionalna rehabilitacija. ergonomija. Obavlja se na medicinskom fakultetu u ukupnom trajanju od 1 mjesec. antistres program. terapija sa krvlju i krvnim derivatima (indikacija i kontra-indikacije).34 sati b3 . procjena indeksa radne sposobnosti. poreme}aj koagulacije krvi (sa hirur{kog aspekta). sposobnost za bavljenje sportom (rekreacionom i u trena`nom procesu). eti~ki kodeks za stru~njake medicine rada). periodi~ni preventivni pregledi. salutogeneza. aktivan odmor. nacionalno i internacionalno zakonodavstvo u podru~ju zdravlja i za{tite na radu. skrininga na alkohol i droge. nesre}a na poslu i bolest. U prvom dijelu neophodno je obavezno sticanje i provjera teoretskih znanja iz: deontologije. 2011. statistike. Teoretska nastava iz medicine rada – Katedra za medicinu rada medicinskog fakulteta 5 mjeseci Osnove i zadaci medicine rada. indikacije i metodologija upu}ivanja na invalidsku komisiju). u nastavnim turnusima (ljetni i zimski semestar) po planu koji utvr|uju navedeni fakulteti. – Epidemiologija i registri u medicine rada. Javno-zdravstvene funkcije medicine rada i sporta 2 mjeseca Javno-zdravstvene funkcije medicine rada i sporta. – komunikacijske vje{tine.

procjena ergonomskih rizika za razvoj muskuloskeletnih poreme}aja. odnosno mentor. biti sposoban definisati. II Analizirati uticaj {tetnosti. intervencije. preuzeti odgovornosti voditelja aktivnosti za{tite zdravlja i sigurnosti u radu i u sportu. lije~iti i prevenirati bolesti uzrokovane radom i sportom. monitoriranja i upravljanja stresom na radu i sportu. 4. upravljanje starenjem i radnom sposobno{}u. potrebno je tokom usavr{avanja davati stru~nu pomo} kako je ve} navedeno). slijediti korake procjene rizika radnog mjesta: otkrivati i mjeriti (monitorirati) rizike. razumjeti va`nost nau~nog pristupa struci. humanost i eti~nost uz obavezu o~uvanja privatnosti i dostojanstva pacijenta. imati razvijenu vje{tinu u~enja i preno{enja znanja. biti sposoban doprinijeti stvaranju. zajedno s na~inima na koje se ona primjenjuju u rje{avanju klini~kih i istra`iva~kih problema: I Analizirati uticaj {tetnosti. dijagnoze. Op}e kompetencije: Zavr{etkom specijalizacije specijalizant medicine rada treba biti sposoban: uzeti anamnezu i provesti fizikalni pregled. procijeniti i prepoznati akutnu medicinsku hitnost. Specijalizant je djelimi~no savladao tematsko podru~je i uz djelimi~ni stru~ni nadzor u mogu}nosti je raditi i rje{avati probleme iz tematskog podru~ja. pripreme edukativnih predavanja i savjetovanja. evaluirati ih. anga`ovati se u promociji zdravlja radne populacije. lije~enje i spre~avanje bolesti u vezi s radom i sportom. bolesti u vezi sa stresom na radu i bolesti u vezi s radom i sportom. upravljati rizicima privremene sprije~enosti za rad. kolegama i nemedicinskim stru~njacima. dati nalaz i mi{ljenje o uzro~nim faktorima rizika u odnosu na dijagnozu. ocijeniti potrebu uvo|enja medicinski programiranog aktivnog odmora u cilju prevencije hroni~nog umora. druge ljekare i eksperte na podru~ju bolesti uzrokovanih radom i sportom. invalida i lica sa ote`anom zapo{ljivo{}u. zdravstveni odgoj i zdravstveno prosvje}ivanje radnika i u~esnika u sportu. biti sposoban razumljivo i na prikladan na~in prenijeti relevantne informacije i obja{njenja pacijentu (usmeno i pismeno). vo|enja projekata i planiranja. i 2. 2011. Ima za svrhu aktivno u~estvovanje i sticanje kompetencija za nau~no istra`ivanje u podru~ju medicine rada. Zavr{etkom specijalisti~kog usavr{avanja specijalizant medicine rada i sporta mora imati u potpunosti usvojene op}e i posebne kompetencije (kompetencije va`ne za granu specijalizacije medicine rada u stepenu 3) za koje je odgovoran glavni mentor. KOMPETENCIJE KOJE SPECIJALIZANT STI^E ZAVR[ETKOM SPECIJALIZACIJE Stepen usvojenih kompetencija: 1. predlo`iti mjere za racionalni rad slu`bi medicine rada na svim nivoima. sposobnost timskog rada u multidisciplinarnim timovima i u~e{}a u konzilijarnom odlu~ivanju. 3.^etvrtak. SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 17 – Strana 35 je izrada: seminarskih radova koji obuhvataju odre|ene vulnerabilne skupine u medicini rada i sportskom okoli{u. njegovoj porodici. Specijalizant je savladao tematsko podru~je na osnovnom stepenu i potrebna mu je pomo} i stru~ni nadzor u radu i rje{avanju problema iz tematskog podru~ja. lije~enja i prevencije bolesti koje se javljaju u radnika i sportista. znati i primjenjivati principe dobre prakse odnosno medicine temeljene na dokazima. procijeniti mentalni status pacijenta. prepoznati simptome i znake poreme}aja koji su u mogu}oj uzro~noj vezi s faktorima rizika radnog mjesta. provoditi profesionalnu orijentaciju mladih. opasnosti i napora iz radnog okoli{a na potomstvo/reprodukciju: – – povezati uticaj mutagenih i teratogenih faktora na o{te}enje ploda. Tokom programa do sticanja tre}eg stepena usvojenih kompetencija (stalna evaluacija i procjena prema stepenu usvojenih kompetencija. usvojiti principe upravljanja svojom praksom i karijerom u cilju profesionalnog razvoja. procijeniti psiholo{ki i socijalni status pacijenta. izradu. organizacije rada. Specijalizant je u potpunosti savladao tematsko podru~je. Nau~noistra`iva~ki temelji posebnih kompetencija medicine rada i sporta Zavr{etkom specijalizacije medicine rada i sporta specijalizant treba uzeti u obzir sljede}a na~ela. Drugi dio odnosi se na pisanje projekta. kroz neprekidno u~enje i samoprocjenu unaprijediti kompetencije i stavove nu`ne za podizanje kvaliteta stru~nog rada. sposobnost prepoznavanja. intervenisati. posjedovati profesionalnost. stavove drugih kolega te drugih stru~njaka. kolegama i ostalim stru~njacima s ciljem zajedni~kog u~e{}a u planiranju i provo|enju zdravstvene za{tite. sumnju od nastupa prijevremene invalidnosti). poznavati va`nost i na~in efikasnog vo|enja detaljne dokumentacije te isto primjenjivati u svom radu u skladu s va`e}im propisima. izvoditi prakti~ne procedure. dati nalaz i mi{ljenje u ocjeni radne i sportske sposobnosti pri zapo{ljavanju radnika odnosno profesionalnoj selekciji za odre|ena zanimanja/sportove prilago|ene njihovim fiziolo{kim i psiholo{kim mogu}nostima. poznavati i primjenjivati na~ela medicinske etike i deontologije. ljekara koji rade na podru~ju prepoznavanja. procijeniti i prepoznati akutnu medicinsku hitnost na radnom mjestu i sportskom okoli{u. 2. probrati i pravilno dokumentovati relevantne podatke o pacijentu. sposobnost liderstva. razjasniti mehanizme djelovanje specifi~nih {tetnosti obzirom na gestacijsku dob. poznaje odgovaraju}u literaturu i u mogu}nosti je samostalno raditi i rje{avati probleme iz tematskog podru~ja. natjecateljske i rekreacijske aktivnosti (sumnju od nastupa profesionalne bolesti. opasnosti i napora/zahtjeva iz radnog i sportskog okoli{a na zdravlje radnika: – – opisati njihov uticaj na nastanak profesionalnih bolesti. informisati se i uva`iti stavove pacijenta i njegove porodice. rje{avati klini~ke probleme. . ocjenjivati uslove na pojedinim mjestima rada pod kojima se odr`avaju trena`ne. 7. u~estvovati u programima specijalizacije za specijaliste medicine rada i sporta. obuke. otkriti i dati nau~ne osnove za prepoznavanje faktora. raditi efikasno u sistemu zdravstvene za{titi i podru~ja rada. javno zagovarati salutogenezu i zdrava radna mjesta. navesti mehanizme nastanka profesionalnih bolesti i djelovanje specifi~nih {tetnosti obzirom na intenzitet i du`inu izlo`enosti (ekspozicije). primjeni i prenosu novih medicinskih znanja i iskustava te u~estvovati u provo|enju programa specijalizacije i u`e specijalizacije. provoditi medicinske postupke pri povredama na radu i bolestima nastalim iznenada na radnom mjestu. provoditi savjetovanja. publikovanje i prezentaciju specijalisti~kog rada iz odabranog u`eg podru~ja specijalizacije uz pomo} glavnog mentora. odnosno koordinirati i utvrditi prioritete u timskom radu. u~estvovati u nau~no-istra`iva~kom radu po{tuju}i eti~ka na~ela nau~no-istra`iva~kog rada i klini~kih ispitivanja. povrede ili bolesti u vezi s radom i sportom. biti sposoban raditi timski. sastaviti protokole/procedure i odr`avati standarde u djelatnosti medicine rada i sporta. dati ocjenu privremene i trajne sprije~enosti za rad. poznavati vje{tinu komunikacije s pacijentima. klini~ki procjenjivati i donositi samostalno odluke. Posebne kompetencije: Zavr{etkom specijalizacije iz medicine rada i sporta specijalizant treba ste}i sljede}a posebna znanja i vje{tine: koristiti radnu anamnezu kao klju~ni alat (usmenom i pismenom komunikacijom) i upravljati njenim zna~ajem u identifikaciji i procjeni zdravstvenih rizika radnog mjesta metodom uzro~no posljedi~ne veze. prepoznati uslove pravovremenog uvo|enja rehabilitacije i preventivnih intervencija na radnom mjestu i sportskom okoli{u. prijedlozi za verifikaciju novih profesionalnih bolesti. ukoliko se procjeni postizanje stepena kompetencija 1. u~estvovati u istra`ivanjima i razvoju iz podru~ja medicine rada i sporta. sara|ivati s nadzornim i javnozdravstvenim slu`bama.

podr{ke i liderstva. nadzora. vje{tina pregovaranja. Organizacija rada i upravljanje Po zavr{etku specijalizacije. 7. – davati stru~no mi{ljenje o sredstvima za{tite na radu. – provoditi ankete o zdravstvenom stanju. Akreditacija Po zavr{etku specijalizacije specijalist medicine rada treba biti svjestan zahtjeva za kontinuiranim profesionalnim razvojem i cjelo`ivotnim u~enjem. – ostalim ustanovama. IV Ispitati upotrebu odgovaraju}ih vrsta tehni~kih i li~nih za{titnih sredstava u radu i sportu. – samostalno izvo|enje i interpretacija epikutanih testiranja. – procjena organizacije rada. – procjena rizika radnog mjesta. – konzilijarno rje{avanje uticaja stresa na radu i mobinga na zdravlja.Broj 17 – Strana 36 SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH ^etvrtak. – kantonalnim zavodom za zapo{ljavanje – katedrom medicine rada na medicinskom fakultetu. Informatizacija i obrada podataka Po zavr{etku specijalizacije specijalista medicine rada treba: – prikazati temeljno razumijevanje informacijskih tehnologija. stru~nih udru`enja i projekata. strate{kog planiranja. analiza funkcije vida mjerene ortoretorom. procjenu osoblja. – davati stru~no mi{ljenje o vakcinaciji i imunizaciji. – zavodima za medicinu rada i zavodima za javno zdravstvo u Federaciji BiH. fizi~ke hemije i instrumentalnih analiza Teorijski i prakti~ni rad iz statistike U@A OBLAST MJESTO TRAJANJE TRAJANJE OBAVLJANJA STA@A Medicinski 9 mjeseci fakultet 1 mjesec 8 mjeseci Katedra za biohemiju medicinskog fakulteta 2 mjeseca Katedra medicinskog fakulteta (koja obra|uje statistiku) 1 mjesec Op}i specijalisti~ki sta` Specijalisti~ki sta` Bolni~ki iz op}e klini~ke laboratorij za biohemije biohemiju 14 mjeseci 12 mjeseci . – sudjelovati u edukaciji o organizaciji i pru`anju prve pomo}i na radnom mjestu. – doktorom medicine. III Procijeniti uticaj napora na zdravlje radnika i u~esnika u sportu. – sudjelovati u izradi Procjene opasnosti na radnom mjestu. specijalistom {kolske medicine i pedijatrije. rad u wordu. Sticanje posebnih vje{tina za sljede}e prakti~ne dijagnosti~ke postupke: – samostalno izvo|enje prick testiranja. 2011. poznavanjem tehnolo{kih procesa i radnog okoli{a. – specificirati uticaj na nastanak povrede i sindroma prenaprezanja. – samostalno izvo|enje i interpretacija ispitivanja osjetnih funkcija (analiza audograma sa komparativnim hronolo{kim analizama audiometrije. – analiza PEF-peack flow . te drugih administrativnih poslova. kao posmatra~i. Mora poznavati osnove finansijskog upravljanja u zdravstvenoj ustanovi i na~ela mediko-ekonomske evaluacije laboratorijskih testova. Klini~ko iskustvo Treba naglasiti da klini~ko iskustvo specijalizanta mora biti integrirano s dijagnosti~kim postupcima i njihovom validno{}u. posebno toksikologijom u provo|enju dijagnosti~kog postupka kod profesionalnih bolesti. Po zavr{etku specijalizacije specijalista medicine rada treba: – uspostaviti saradnju sa: klini~kom medicinom. – inspektorima za{tite na radu. Organizirati blisku saradnju sa: – izabranim lije~nicima op}e/porodi~ne medicine. procesa ugovaranja.metrije na radnom mjestu i u uslovima prekida ekspozicije. Internet – i kako to svakodnevno upotrebljavati. V Unaprijediti epidemiologiju u medicine rada i sporta: epidemiologiju nesre}a na radu i sportu. Specijalizanti mogu. posebnih osjetnih funkcija (ukus i miris). ocjeni radne sposobnosti. – konzilijarno rje{avanje klini~kih problema u slu~aju profesionalnih bolesti. epidemiologiju profesionalnih bolesti. bolovanja. – pokazati osnovne aspekte upotrebe kompjutera – baze podataka. a posebno kompjutersku obradu podataka. pripreme poslovnog plana. – poslodavcima i stru~njacima za{tite na radu. – analiza rizika za bolovanje iz sfere kvalitete `ivota i radnog i sportskog okoli{a. epidemiologiju prekanceroznih stanja– oblikovati njihovo pra}enje i kontrolu. specijalista medicine rada treba imati osnovna znanja o va`nim aspektima upravljanja slu`bom medicine rada uklju~uju}i kontrolu financijskih sredstava. sudjelovati na sastancima i radionicama u sklopu trajne edukacije. opasnostima i naporima koji su prisutni na radnom mjestu. analiza kolornog vida. ozljeda na radu. – izlo`iti okolnosti razvoja koje donosi upotreba kompjuterske tehnologije u odnosu na povjerljivost podataka. timskog rada. 4. – navesti dostupne tehnike za {irenje podataka. Tako|er treba biti upoznat s postoje}im shemama akreditacije i postupka u kojemu se akreditacija dobiva. – srednjim {kolama. – samostalno izvo|enje i interpretacija spiro/ergonometrije. izvje{taje i validaciju (elektronski potpis). upravljanje osobljem. arhiviranje. – samostalno izvo|enje i interpretacija EMNG i EMG. MEDICINSKA BIOHEMIJA Vrsta specijalizacije: OSNOVNA Trajanje specijalizacije: 3 godine /36 mjeseci/ PLAN SPECIJALIZACIJE [IRA OBLAST Uvodni dio Op}a teorijska nastava Teorijska i prakti~na nastava iz ove oblasti Teorijski i stru~ni rad iz odabranih poglavlja hemije. Znati dati stru~no mi{ljenje o profesionalnim bolestima i radnoj sposobnosti obzirom na zdravstveno stanje radnika i uslova rada: – educirati i informisati radnike i poslodavce o {tetnostima. – razjasniti prednosti i mane takvih sistema i potrebu za{tite podataka. – ergonomska analiza optere}enja radnog mjesta i sportskog trena`nog i rekreacijskog procesa s prijedlogom mjera za pobolj{anje u suzbijanju muskuloskeletnih poreme}aja. – medicinskim vje{tacima. Stoga su bitan dio programa ove specijalizacije klini~ke obaveze povezane s laboratorijskim testiranjima. – sudjelovati na sastancima Odbora za{tite na radu. – provo|enje preventivnih zdravstvenih pregleda. bolesti vezanih uz rad i sport i bolesti pogor{anih radom. liste.

izgled. joni Na. Teorijski i stru~ni rad iz odabranih poglavlja hemije. razli~itim aparatima za hromatografiju i vrstama hromatografije. fibrinogen. titrabilna kiselost. Cl. Urin: volumen za 24 sata. 5-nukleotidaza. LDL-holesterol. Ca. alaminaminotransferaza. butirilholinesteraza. Cl. pregled sedimenta. kosistencija. Mg. Sediment urina: epitelne }elije. preparacionih i ultra-centrifuga. primjeni i odr`avanju razli~itih vrsta laboratorijskih. kreatinin. spektrofotometara. mucin. pipetiranju sa razli~itim vrstama obi~nih i automatskih pipeta. spektrofluorimetara. 2. katalaza. eritrociti (svje`i i blijedi). 5-HIAA. glukoza. Feces: boja. K.^etvrtak. proteini. masti. pregled sedimenta. – timski rad. Tako|e. proteini. Klini~kobiohemijsko kori{}enje radio-imunolo{kih metoda Klini~ko-biohemijs ki rad iz imunologije Klini~kobiohemijske interpretacije: Klini~kobiohemijske interpretacije u hematologiji Klini~kobiohemijske interpretacije u endokrinologiji Klini~kobiohemijske interpretacije u gastroenterologiji Klini~kobiohemijske interpretacije u nefrologiji Klini~kobiohemijske interpretacije u neuropsihijatriji Klini~kobiohemijske interpretacije u onkologiji Klini~kobiohemijske interpretacije u pedijatriji Klini~kobiohemijske interpretacije u reanimaciji. leukociti. Duodenalni sok: organolepti~ki pregled. Obu~ava se da pravilno koristi. A. primjeni i odr`avanju razli~itih aparatura za elektroforezu i razli~itim vrstama elektroforeza. urobilin. U toku prakti~nog rada specijalizant se obu~ava da pravilno i samostalno radi sve rutinske biohemijske analize koje se rade u Biohemijskoj laboratoriji zdravstvene ustanove u koju je upu}en: Krv. U toku prakti~nog rada specijalizant se upoznaje sa strukturom i organizacijom klini~ko-biohemijske slu`be ili odjeljenja. pravljenju rastvora razli~itih koncentracija. Fe. paraziti. aldolaza. ureja. Obu~ava se i pravilnom kori{}enju. pH. – upravljanja sistemom. HDL-holesterol. vitamini. ukupni lipidi. bakterije. glutamiltranspeptidaza. mlije~na kiselina. mokra}na kiselina. pregled sediment. – sposobnost sticanja i preno{enja znanja. boja. kao i kori{}enje ra~unara u statisti~koj obradi rezultata. proba sa gvajakom. kolorimetara. Obu~ava se razli~itim manuelnim tehnikama i kori{}enju automatskih analizatora. ukupni. izolaktat dehidrogenaza. hemijska analiza `u~nih kamenaca. Eksudati. @eluda~ni sok: organolepti~ki pregled. K. boja. plamenih fotometara. `u~ne kiseline. Klini~ko-biohemijsko kori{}enje radioimunolo{kih metoda 1 mjesec Specijalizant radi mjesec dana u Laboratoriji (Odeljenju) za Nuklearnu medicinu. krv. Prakti~ni stru~ni rad na klinici. vidljivi sastojci. a-amilaza. kreatinin. Op}i specijalisti~ki sta` 1. a-hidroksibutirat dehidrogenaza. tehni~kim karakteristikama. obu~ava se razli~itim tehnikama filtriranja i dijalize. laktat. leuzinamino peptidaza. acetilholinesteraza. ukupni aceditet. ukupni urobilin. krvi. bikarbonati. mokra}na kiselina. sinovijalne te~nosti i znoj: volumen. kreatin kinaza. lipoprotein lipaza. izgled. Cl. VMA. Benze-Jones-ov protein.152-holesterol. slobodna i vezana HCL. – etika i propisi. piruvat. serum plazma: volumen krvi. Mg. direktni i indirektni bilirubin. hemoglobin. elektroforeza proteina. U toku prakti~nog rada specijalizant se obu~ava osnovnim principima kori{}enja radioaktivnih suspstanci . krv. u nastavnim turnusima (ljetni i zimski semestar) po planu koji utvr|uju navedeni fakulteti. 4. mokra}na kiselina. Specijalisti~ki sta` iz op}e klini~ke biohemije 12 mjeseci U toku rada specijalizant se obu~ava osnovnim principima rutinskog klini~ko-biohemijskog rada. UVODNI DIO OSNOVNA TEORIJSKA NASTAVA 1 mjesec Osnovna teorijska nastava se provodi iz oblasti: – dono{enje klini~kih odluka. transudati. ukupna kiselina fosfataza. piruvat kinaza. aspartataminotransferaza. pravljenju rastvora odre|ene pH vrijednosti i mjerenju pH vrijednosti rastvora sa razli~itim instrumentima i pH-metrima. cilindri. Obavlja se na medicinskom fakultetu u ukupnom trajanju od 1 mjesec. mukopolisaharidi. Teorijski i prakti~ni rad iz statistike 1 mjesec Specijalizant se obu~ava kori{}enju statisti~kih metoda i testova i njihovoj primjeni u obradi laboratorijskih rezultata. hemoglobin. kreatin kinaze i alkalne fosfataze. kristali. molalitet. K. glukoza. Ca. azot iz ureje (BUN). pH vrijednosti. skrob. fizi~ke hemije i instrumentalnih analiza 2 mjeseca U toku prakti~nog rada specijalizant se obu~ava da pravilno mjeri volumene i mase sa razli~itim instrumentima. 7. intenzivnoj terapiji i parenteralnoj ishrani Bolni~ki odjel hematologije Bolni~ki odjel nuklearne medicine SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH 1 mjesec Broj 17 – Strana 37 Bolni~ki laboratorij za imunolo{ka ispitivanja 10 mjeseci 1 mjesec 3 mjeseca Bolni~ki odjel endokrinologije 1 mjesec Bolni~ki odjel gastroenterologije 1 mjesec Bolni~ki odjelnefrologije 1 mjesec Bolni~ki odjeli neurologije i psihijatrije Bolni~ki odjel onkologije 1 mjesec 1 mjesec Bolni~ki odjel pedijatrije 1 mjesec Bolni~ki odjel anesteziologije i reanimacije 1 mjesec Teorijska i prakti~na nastava na fakultetu (9 mjeseci) iz osnovne teorijske nastava iz oblasti op}e i klasi~ne biohemije. Odre|ivanje sadr`aja izoenzima laktat dehidrogenaze. molaritet krvi. aminopeptidaza. bolirubin. atomskih spektralnih analizatora i potenciometara sa jon-selektivnim elektrodama za odre|ivanje razli~itih jona u biolo{kim materijalima. boja. mogu}nostima rada. hemoglobin. holesterol. pravljenju razli~itih puferskih smje{a. benzidinska proba. pH vrijednost. 2011. `u~ne boje. ukupni proteini. mioglobin. tehni~kim karakteristikama. mogu}nostima rada. Mjerenje aktivnosti enzima seruma: alkalna fosfataza. malat dehidrogenaza. ketonska tela. izgled. metodologijama i tehnikama rada i postoje}om opremom. albumin. trigoliceridi. glukoza. Cu. laktat dehidrogenaza. pH. . fluorimetara i denzitometara. fostor. mi{i}na vlakna. odnosno institutu i drugim zdravstvenim ustanovama (27 mjeseci) koji obuhvata: 1. specifi~na te`ina. izgled. krv. aparatima i instrumentima. fosfati. specijalizant se obu~ava da pravilno i samostalno radi sve biohemijske analize koje se rade u laboratoriji. joni Na. urina. elektroforeza proteina. sulfati. hemoglobin. – komunikacijske vje{tine. – promocija zdravlja. diamino oksidaza. joni Na. hemoglobin. ureja. urobilinogen. Tako|e. 2.

U toku prakti~nog rada specijalizant se obu~ava osnovnim principima imunohemije. Klini~ko-biohemijski rad iz imunologije 1 mjesec Specijalizant radi mjesec dana u specijalizovanoj laboratoriji za imunolo{ka istra`ivanja. specijalizant se obu~ava savremenim shvatanjima biohemije i patobiohemije. lu~enja i djelovanja hormona. 4. zna~aju pojedinih klini~kobiohemijskih analiza u funkcionalnoj dijagnostici i terapiji razli~itih patolo{kih stanja i oboljenje jetre. prepoznavanje elemenata na razmazu. antidepresivi. Tako|e. kao i molekularnim mehanizmima sinteze. Klini~ko-biohemijske interpretacije u onkologiji 1 mjesec Specijalizant se teorijski i prakti~no obu~ava analiti~kim postupcima i zna~aju pojedinih klini~ko-biohemijskih analiza u dijagnostici i terapiji razli~itih malignih oboljenja. Tako|e. Teorijski i prakti~no se obu~ava kori{}enju supstanci razli~ite radioaktivnosti (alfa. cerebro-spinalnoj te~nosti i tkivima koji se rutinski rade u Laboratoriji za endokrinolo{ke analize u koju je upu}en.Broj 17 – Strana 38 SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH ^etvrtak.radioaktivnih supstanci. Posebna pa`nja je usmerena na teorijski i prakti~ni zna~aj kompletne hemijske analize urina i prepoznavanje elemenata u sedimentu urina. Posebna pa`nja je usmjerena na savla|ivanje mikro-metoda izrade klini~kobiohemijskih analiza koje se koriste u pedijatriji. Klini~ko-biohemijske interpretacije u gastroenterologiji 1 mjesec Specijalizant se obu~ava osnovnim principima laboratorijskog rada u gastroenterologiji. samoza{titi i za{titi radnog prostora. U toku Specijalizant se obu~ava osnovnim principima laboratorijskog rada u oblasti hematologije. U toku prakti~nog rada specijalizant se obu~ava da pravilno i samostalno radi brojenje krvnih elemenata. `u~nih puteva. Posebna pa`nja je usmjerena na pravilno kori{}enje radioimunolo{kih tehnika i enzimskih imunolo{kih tehnika u mjerenju sadr`aja hormona i/ili njihovih metabolita u razli~itim biolo{kim materijalima. 7. polu`ivotu trajanja radioaktivnosti. Klini~ko-biohemijske interpretacije u pedijatriji 1 mjesec Specijalizant se obu~ava da samostalno radi sve klini~kohemijske analize koje se koriste u funkcionalnoj dijagnostici razli~itih sistemskih oboljenja kod djece. kao i pravilnoj interpretaciji dobijenih rezultata. 4. B. zna~aju pojedinih hematolo{kih analiza za funkcionalnu dijagnostiku i terapiju razli~itih patolo{kih stanja i oboljenja i pravilnom tuma~enju dobijenih rezultata hematolo{kih analiza. neophodnoj pripremi biolo{kog materijala i razli~itim rastvorima koji se koriste za poja~anje radioaktivnosti). Specijalizant se teorijski i prakti~no obu~ava zna~aju i pravilnom izvo|enju specifi~nih i ciljanih klini~ko-biohemijskih analiza u funkcionalnoj dijagnostici razli~itih patolo{kih stanja i oboljenja u gastroenterologiji. U toku prakti~nog rada specijalizant se obu~ava da pravilno i samostalno mjeri sadr`aj pojedinih hormona i/ili njihovih metaboliteta u krvi. Klini~ko-biohemijske interpretacije: 1. Klini~ko-biohemijske interpretacije u neuropsihijatriji 1 mjesec U toku prakti~nog rada specijalizant se obu~ava zna~aju pojedinih klini~ko-biohemijskih analiza u dijagnostici razli~itih neurolo{kih oboljenja. Klini~ko-biohemijske interpretacije u nefrologiji 1 mjesec Specijalizant se teorijski i prakti~no obu~ava analiti~kim postupcima i zna~aju pojedinih klini~ko-biohemijskih analiza u dijagnostici razli~itih patolo{kih stanja i oboljenja bubrega i urinarnog trakta. na~inu ~uvanja 153 . anti-epileptici. Posebna pa`nja je usmerena na prakti~no odre|ivanje. prvenstveno radioimunohemijskih analiza (RIA). Klini~ko-biohemijske interpretacije u hematologiji 3 mjeseca 3. zna~aju pojedinih imunohemijskih analiza u dijagnostici i terapiji razli~itih oboljenja i pravilnom tuma~enju dobijenih rezultata. 7. a koji su od zna~aja zbog svog uskog terapijskog indeksa: joni litijuma. egzokrinog pankreasa i gastrointestinalnog trakta. pravilnoj pripremi pacijenata za izvo|enje testova i pravilnom tuma~enju dobijenih rezultata. hematopoeze i hemostaze. Specijalizant se teorijski i prakti~no obu~ava da samostalno mjeri sadr`aje pojedinih hormona i/ili njihovih metaboliteta u razli~itim biolo{kim materijalima koriste}i spektrofotometrijske. Specijalizant se teorijski i prakti~no obu~ava izvo|enju razli~itih funkcionalnih testova i klirensa koji se koriste u funkcionalnoj dijagnostici bubre`nih oboljenja. spektrofluorimetrijske. urinu. Specijalizant se teorijski i prakti~no obu~ava odre|ivanju terapijskih koncentracija pojedinih lijekova u krvi. serumu. zna~aj i pravilno tuma~enje laboratorijskih rezultata razli~itih tumorskih markera. Tako|e. Klini~ko-biohemijske interpretacije u endokrinologiji 1 mjesec Specijalizant se obu~ava osnovnim principima laboratorijskog rada u endokrinologiji. neuroleptici. pravilnoj pripremi pacijenata za izvo|enje testova i pravilnom tuma~enju dobijenih rezultata. obra|uje i ~uva uzorke krvi za izvo|enje hematolo{kih analiza. 3. kao i pravilnom tuma~enju dobijenih rezultata hormonskih analiza. kao i klini~ko-biohemijskih analiza koje su od zna~aja u dijagnostici malignih oboljenja. kao i pravilnom tuma~enju dobijenih rezultata. 2. Specijalizant se obu~ava savremenim svatanjima biohemije i patobiohemije neurohumoralne regulacije i korelacije. prepoznavanju patolo{kih elemenata na razmazu. Specijalizant se teorijski i prakti~no obu~ava izvo|enju razli~itih funkcionalnih testova koji se koriste u dijagnostici pojedinih psihijatrijskih oboljenja. U toku prakti~nog rada specijalizant se obu~ava da pravilno i samostalno uzima uzorke krvi. Specijalizant se u toku prakti~nog rada obu~ava osnovnim principima i tehnikama imuno-hemijskih analiza. specijalizant se prakti~no obu~ava hemijskoj analizi konkremenata iz urinarnog trakta i zna~aju dobijenih rezultata u prevenciji njihovog ponovnog stvaranja. u kvantitativnom odre|ivanju razli~itih parametara u ispitivnimbiolo{kim materijalima. 5. zna~aju pojedinih analiza hormona i/ili njihovih metabolita u funkcionalnoj dijagnostici i terapiji razli~itih pato-endokrinolo{kih stanja i oboljenja. beta i gama zra~enje). izvo|enje biohemijsko-hematolo{kih analiza i izvo|enje specifi~nih funkcionalnih testova hemostaze. samostalnom izvo|enju specifi~nih imunohemijskih analiza. Specijalizant se upoznaje sa razli~itim funkcionalnim testovima koji se koriste u dijagnostici gastroenergolo{kih oboljenja. pravilnoj pripremi pacijenata za izvo|enje testova i pravilnom tuma~enju dobijenih rezultata. Specijalizant se upoznaje sa razli~itim funkcionalnim testovima koji se koriste u dijagnostici endokrinolo{kih oboljenja. 2011. upoznaje se sa aparatima koji se koriste u mjerenju radioaktivnog raspada (broja~i. pravljenje razmaza krvi. . plazmi. 6. pravilnoj pripremi pacijenata za izvo|enje testova i pravilnom tuma~enju dobijenih rezultata. bojenje preparata razmaza krvi. Posebna pa`nja je usmerena na zna~aj i pravilno tuma~enje rezultata pojedinih klini~ko-biohemijskih analiza likvora i prepoznavanju celularnih elemenata u sedimentu likvora u dijagnostici funkcionalnih i infektivnih oboljenja mozga. Posebna pa`nja je usmerena na pravilno tuma~enje i zna~aj dobijenih rezultata pojedinih klini~ko-biohemijskih analiza. fluorimetrijske i hromatografske tehnike.

Tako|e. – promocija zdravlja. tuma~enju dobijenih rezultata i primeni odgovaraju}e terapije. – Na~ini kori{tenja termalnog lije~enja – Tehnike primjene sredstava termalnog lije~enja – Hitna medicinska pomo} u termalnoj praksi – Fiziokineziterapija i rehabilitacija u hidrolo{koj praksi – Instrumenti i sredstva za krenohidrokineziterapijsko lije~enje – Interna medicina. reanimaciji i intenzivnoj terapiji. epidemiologija i zdravstveno zakonodavstvo 3 mjeseca – pojmovi preventivne i rehabilitacione medicine – primjenjena epidemiologija – higijena i ekologija termalnih i klimatskih lje~ilista Fiziopatologija i op}e klini~ko lije~enje bolesti iz termalno-klimatske oblasti 11mjeseci – primijenjena fiziopatologija 3 mjeseca – interna medicina 3 mjeseca – primjenjena farmakologija 1 mjesec – biolo{ki efekti i mehanizmi djelovanja termalnog lije~enja 4 mjeseca Strukturalna morfologija i primjena sredstava za termalno lije~enje 7 mjeseci – Hidrogeologija 20 dana – Hemijske i hemijsko-fizi~ke osobine mineralnih voda i drugih sredstava za termalno lije~enje 20 dana – struktura i klasifikacija sredstava za termalno lije~enje 1 mjesec – mikrobiologija sredstava za termalno lije~enje 20 dana – tehnike primjene sredstava za termalno lije~enje 4 mjeseca Socijalna medicina 3 mjeseca – programiranje i organizacija zdravstveno-termalnih usluga – socijalno-medicinski aspekti bolesti iz termalno. Obavlja se na medicinskom fakultetu u ukupnom trajanju od 1 mjesec. – etika i propisi. 7. – timski rad.osnovna teorijska nastava 1 mjesec Osnovna teorijska nastava se provodi iz oblasti: – dono{enje klini~kih odluka. – upravljanja sistemom. reanimaciju i intenzivnu terapiju. reanimaciji. primjeni i pravilnom odre|ivanju sastava parcijalne i totalne parenteralne ishrane u odnosu na vrstu metaboli~kih poreme}aja i osnovnog oboljenja. specijalizant se obu~ava da samostalno radi sve biohemijske. intenzivnoj terapiji i totalnoj parenteralnoj ishrani.^etvrtak. – Primjena sredstava termalne terapije u pneumolo{koj oblasti – Rehabilitacione metode kod hipokineti~kog sindroma – Gojaznost i termalno Iije~enje – Termalna terapija kod bolesti `u~nih puteva – Termalno Iije~enje kod bolesti metabolizma – Termalno lije~enje kod bolesti lokomotomog aparata – Termalno lije~enje kod bolesti metabolizma. u nastavnim turnusima (ljetni i zimski semestar) po planu koji utvr|uju navedeni fakultet. – sposobnost sticanja i preno{enja znanja. izboru najadekvatnijih biohemijskih i hematolo{kih analiza. SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 17 – Strana 39 prakti~nog rada specijalizant se obu~ava i specifi~nim tehnikama uzimanja biolo{kog materijala kod djece (krv. – Terapeutske indikacije klimatskog lije~enja. hematolo{ke i toksikolo{ke analize koje se koriste u dijagnostici i terapiji urgentnih stanja.balneologije Zavod za javno zdravstvo Higijena. Specijalizant se teorijski i prakti~no obu~ava izvo|enju razli~itih funkcionalnih testova koji se koriste u dijagnostici pojedinih metaboli~kih poreme}aja i uro|enih metaboli~kih mana. obu~ava se da pravilno interpretira dobijene rezultate u smislu dijagnostikovanja razli~itih metaboli~kih poreme}aja i metaboli~kih mana i terapije istih. Teoretska nastava iz oblasti medicinske hidrologije . – Termalno lije~enje kod bolesti probavnog aparata – Termalno lije~enje kod bolesti respiratrnog aparata Prakti~na obuka 42 mjeseca Higijena. Specijalizant se tako|e obu~ava zna~aju. epidemiologija i zdravstveno zakonodavstvo Strukturalna morfologija i primjena sredstava za termalno lije~enje Fiziopatologija i op}e klini~ko lije~enje bolesti iz termalno-klimatske oblasti Bioklimatologija Socijalna medicina Krenoterapija iz internisti~ke oblasti Fizikalna medicina Krenoterapija iz drugih specijalisti~kih oblasti Zavod za javno zdravstvo PROGRAM SPECIJALIZACIJE Uvodni dio . urin). U toku prakti~nog rada. Hematolo{ke i Toksikolo{ke laboratorije u odnosu na organizaciju rada i potrebe odjeljenja. specijalizant se upoznaje sa organizacijom rada Biohemijske. Specijalizant se na odjeljenju upoznaje i obu~ava da dijagnostikuje metaboli~ke poreme}aje u urgentnim stanjima. intenzivnoj terapiji i parenteralnoj ishrani 1 mjesec Specijalizant radi mjesec dana na Odjeljenju za urgentna stanja. 8. MEDICINSKA HIDROLOGIJA . Klini~ko-biohemijske interpretacije u reanimaciji. – komunikacijske vje{tine.osnovna teorijska nastava Teoretska nastava iz oblasti Medicinski fakultet medicinske hidrologije .klimatske oblasti – zakonodavstvo o mineralnim vodama u mjestima za termalno-klimatsko lije~enje . obradi i ~uvanju uzetog biolo{kog materijala. Tako|e. – Termalizam kao socijalna pojava – Procjena bakteriolo{ke ~isto}e termalnih voda – Mikrobiologija sredstava termalnog lije~enja – Sredstva na raspolaganju u centrima za termalno lije~enje – Sredstva za lije~enje i termalne ustanove: referentna normativa – Struktura i klasifikacija sredstava za termalno lije~enje. 4.balneologije 5 mjeseci Teoretska nastava se organizuje na Medicinskom fakultetu i obuhvata sljede}e teme: – Biolo{ki efekti i mehanizmi djelovanja klimatskih lije~enja – Biolo{ki efekti i mehanizmi djelovanja termalnog lije~enja – Laboratorijska dijagnostika vezana za biolo{ke efekte termalnog lije~enja – Socijalno-medicinski aspekti bolesti iz klimatskotermalne oblasti. 2011.BALNEOLOGIJA Vrsta specijalizacije: OSNOVNA Trajanje specijalizacije : 4 godine /48 mjeseci/ PLAN SPECIJALIZACIJE [IRA TEMATSKA OBLAST MJESTO TRAJANJE OBAVLJANJA STA@A MJESECI Medicinski fakultet 1 5 3 7 11 3 3 10 Fizikalna medicina 2 3 Teoretski dio .

te kori{tenje tih sredstava i IT u svrhu za{tite zdravlja stanovni{tva. Teoretska nastava iz oblasti medicinske informatike prema sljede}em programu: – Hardver i softver za medicinare – Zdravstveni informacioni sistemi – Zdravstvena edukacija – Zdravstvena statistika – Medicinska dokumentaristika – Informacijske tehnologije u zdravstvu – Medicinska elektronika – Kvalitet i upravljanje sistemom kvaliteta HARDVER I SOFTVER ZA MEDICINARE Prakti~na i teoretska edukacija iz ove oblasti traje 6 mjeseci U toku edukacije iz ovog djela programa specijalizant treba da savlada sljede}e sadr`aje: – Arhitektura ra~unarskih sistema (U/I. Obavlja se na medicinskom fakultetu u ukupnom trajanju od 1 mjesec.Diskusije i demonstracije sa supervizorom B3 . 4. Poslije zavr{ene edukacije specijalizant treba da izradi seminarske radove i polo`i kolokvij.Predavanja. UVODNI DIO Uvodni dio .Broj 17 – Strana 40 SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH ^etvrtak. diskusije sa mentorom A2 . Provjera znanja Evaluacija znanja i vje{tina specijalizanta provest }e se nakon apsolviranja svakog predmeta odbranom seminarskog rada po izboru mentora i kolokvijem iz svake oblasti. – upravljanja sistemom. – sposobnost sticanja i preno{enja znanja. Medicinska informatika Teoretski 12 mjeseci Prakti~ni 24 mjeseca (50% sati) (30% sati) (20% sati) Ukupno 36 mjeseci Prakti~ni dio treninga 2 2 NASTAVNI PROGRAM Teoretska nastava Du`ina trajanja teoretskog dijela je 12 mjeseci: Cilj programa specijalizacije: Program specijalizacije medicinske informatike ima za cilj da educira doktore medicine kako bi ovladali znanjima i vje{tinama u~enja uz pomo} savremenih tehni~kih sredstava.Obuka u Centru za Medicinsku informatiku B2 .Rad u nau~noistra`iva~kim projektima Ukupan edukativni program: Nastavni predmet 1. .Seminari u specijalisti~kom radu A3 . 7. Nakon provedene edukacije. (50% sati) (30% sati) (20% sati) Bioklimatologija 3 mjeseca – primjenjena meteorologija i klimatologija – biolo{ki efekti i mehanizmi djelovanja klimatskog lije~enja – terapeutske indikacije klimatskog lije~enja Krenoterapija iz internisti~ke oblasti 10 mjeseci – termalno lije~enje kod bolesti probavnog aparata 4 mjeseca – termalno lije~enje kod bolesti lokomotomog aparata 2 mjeseca 1 mjesec – termalno lije~enje kod bolesti metabolizma – termalno lije~enje kod bolesti kardio-vaskularnog aparata 1 mjesec – termalno lije~enje kod bolesti respiratornog aparata 1 mjesec – termalno lije~enje kod bolesti urinamog aparata 1 mjesec Fizikalna medicina 2 mjeseca – Fizio-kineziterapija i rehabilitacija u hidrolo{koj praksi Krenoterapija iz ostalih specijalisti~kih oblasti 3 mjeseca 20 dana – termalno lije~enje kod dermatolo{kih bolesti 20 dana – termalno lije~enje kod ginekolo{kih bolesti – termalno lije~enje kod otorinolaringolo{kih bolesti 20 dana 20 dana – termalno lije~enje u gerontologiji 10 dana – termalno lijecenje u pedijatriji Mjesto obavljanja i bli`i sadr`aj prakti~ne obuke }e odrediti voditelj programa specijalizacije. specijalizant treba da ovlada znanjima i vje{tinama iz ove oblasti polaganjem kolokvija i izradom seminarskih radova. – promocija zdravlja. u nastavnim turnusima (ljetni i zimski semestar) po planu koji utvr|uju navedeni fakulteti. MEDICINSKA INFORMATIKA Vrsta specijalizacije: OSNOVNA Trajanje specijalizacije : 3 godine /36 mjeseci/ PLAN SPECIJALIZACIJE [IRA TEMATSKA OBLAST Teoretski dio U@A TEMATSKA OBLAST MJESTO OBAVLJANJA STA@A Medicinski fakultet Katedra za medicinsku informatiku TRAJANJE MJESECI 12 Osnovna teorijska nastava Prema programu 1 11 24 Hardver i softver za medicinare Katedra za medicinsku informatiku Zdravstveni zavodi za javno informacioni sistemi zdravstvo Zdravstvena edukacija zavodi za javno zdravstvo Zdravstvena statistika zavodi za javno zdravstvo Medicinska zavodi za javno dokumentaristika zdravstvo Informacijske Katedra za tehnologije u medicinsku informatiku zdravstvu Medicinska Katedra za elektronika medicinsku informatiku Kvalitet i upravljanje Agencija za kvalitet i sistemom kvaliteta akreditaciju u zdravstvu u Federaciji Bosne i Hercegovine i zavodi za javno zdravstvo 4 4 2 2 4 4 A1 .Individualno u~enje u Centru Prakti~na nastava Du`ina trajanja prakti~nog dijela je 24 mjeseca: B1 . – komunikacijske vje{tine. – timski rad.osnovna teorijska nastava 1 mjesec Osnovna teorijska nastava se provodi iz oblasti: – dono{enje klini~kih odluka. M) – Klasifikacija ra~unarskih sistema – Obrada i pohranjivanje podataka u ra~unarima – Programska podr{ka – Osnovni programski jezici i gotovi programski paketi – Proceduralno i neproceduralno programiranje Teoretski dio treninga se provodi na Katedri za medicinsku informatiku. – etika i propisi. CPU. Prakti~ni dio treninga se provodi na Katedri za medicinsku informatiku. uz minimiziranje tro{kova zdravstvenih usluga i zadovoljstvo korisnika. 2011.

8. Nakon provedene edukacije specijalizant treba da ovlada znanjima i vje{tinama iz ove oblasti polaganjem kolokvija i izradom seminarskih radova. 3. Nakon provedene edukacije. specijalizant treba da ovlada znanjima i vje{tinama iz ove oblasti polaganjem kolokvija i izradom seminarskih radova.5.3.^etvrtak. MEDICINSKA DOKUMENTARISTIKA Prakti~na i teoretska edukacija iz ove oblasti traje 6 mjeseci Edukacija iz ove oblasti fokusirat }e se na sljede}im metodskim jedinicama: – Definicija medicinske dokumentaristike – Klasifikacije i standardi – Dokumentacija i evidencija u zdravstvu Medicinski zapis Statisti~ka istra`ivanja kao izvor podataka za medicinsku dokumentaciju i evidenciju – Priprema podataka za obradu na ra~unaru – Odre|ivanje kategorija odgovora – Unos podataka i postlogi~ka kontrola – Statisti~ka obrada i analiza podataka – Postupak istra`ivanja – Pretpostavke za primjenu statisti~kih metoda – Pregled statisti~kih postupaka – Svrstavanje podataka – Jednosmjerna tabulacija – Grafi~ko prikazivanje distribucije frekvencija – Jednostavnija analiza dviju varijabli – Testiranja – Principi medicinske dokumentacije i evidencije – Trendovi razvoja Teoretski dio treninga se provodi na Katedri za medicinsku informatiku. ZDRAVSTVENA EDUKACIJA Prakti~na i teoretska edukacija iz ove oblasti traje 3 mjeseca U toku edukacije iz ovog djela programa specijalizant treba da savlada sljede}e sadr`aje: – Klasi~ni oblici zdravstvene edukacije – Cjelo`ivotna zdravstvena edukacija – Simulacije i multimedija – Ra~unari u istra`ivanjima – Telematika i u~enje na daljinu (DL. specijalizant treba da ovlada znanjima i vje{tinama iz ove oblasti polaganjem kolokvija i izradom seminarskih radova.7. Nakon provedene edukacije. KVALITET I UPRAVLJANJE SISTEMOM KVALITETA Prakti~na i teoretska edukacija iz ove oblasti traje 3 mjeseca U toku edukacije iz ovog djela programa specijalizant treba da savlada sljede}e sadr`aje: Definicija sistema kvaliteta . Prakti~ni dio treninga se provodi u zavodima za javno zdravstvo. Prakti~ni dio treninga se provodi na Katedri za medicinsku informatiku. Prakti~ni dio treninga se provodi na Katedri za medicinsku informatiku. Nakon provedene edukacije specijalizant treba da ovlada znanjima i vje{tinama iz ove oblasti polaganjem kolokvija i izradom seminarskih radova: 3. 4. Prakti~ni dio treninga se provodi u zavodima za javno zdravstvo. Prakti~ni dio treninga se provodi u zavodima za javno zdravstvo. MEDICINSKA ELEKTRONIKA Prakti~na i teoretska edukacija iz ove oblasti traje 3 mjeseca U toku edukacije iz ovog djela programa specijalizant treba da savlada sljede}e sadr`aje: – Komunikacijska elektronika – Dijagnosti~ka elektronika – Trendovi u razvoju medicinske elektronike Teoretski dio treninga se provodi na Katedri za medicinsku informatiku.4. Prakti~ni dio treninga se provodi u zavodima za javno zdravstvo. 3. organizacija kao kibernetski sistem – Zdravstvena organizacija u mre`nom okru`enju – Novi koncept zdravstvene organizacije i uticaj razvoja IT na organizacioni sistem – Komunikacioni procesi – Telematika u medicini – Internet u medicini i zdravstvu – Uticaj razvoja informacionih tehnologija na informacioni sistem i procese odlu~ivanja – Rein`injering poslovnih procesa zdravstvene organizacije Teoretski dio treninga se provodi na Katedri za medicinsku informatiku. ZDRAVSTVENA STATISTIKA Prakti~na i teoretska edukacija iz ove oblasti traje 3 mjeseca Edukacija iz ove oblasti fokusirat }e se na sljede}im metodskim jedinicama: – Nau~na metoda u statisti~kim istra`ivanjima – Metoda uzoraka – Analiza i interpretacija podataka – Sastavljanje izvje{taja o rezultatima statisti~kih istra`ivanja – Mjesto i uloga ra~unara u statistici – Aplikativna zdravstvena statistika Teoretski dio treninga se provodi na Katedri za medicinsku informatiku. 7. ZDRAVSTVENI INFORMACIONI SISTEMI Prakti~na i teoretska edukacija iz ove oblasti traje 6 mjeseci U toku edukacije iz ovog djela programa specijalizant treba da savlada sljede}e sadr`aje: – Definicije i pojmovi ZIS-a – Organizacija zdravstvenog informacionog sistema – Prikupljanje podataka – Obrada podataka – Arhiviranje podataka – Kori{tenje podataka i informacija – Klasifikacija zdravstvenih informacionih sistema – Standardizacija u medicinskoj informaci Teoretski dio treninga se provodi na Katedri za medicinsku informatiku. 3. SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH – – Broj 17 – Strana 41 Svi seminarski radovi biti }e pregledani i ocijenjeni od strane mentora i {efa Katedre i predstavljat }e dokumentaciju kandidata na Katedri za medicinsku informatiku Medicinskog fakulteta. Nakon provedene edukacije specijalizant treba da ovlada znanjima i vje{tinama iz ove oblasti polaganjem kolokvija i izradom seminarskih radova.6.2. specijalizant treba da ovlada znanjima i vje{tinama iz ove oblasti polaganjem kolokvija i izradom seminarskih radova: 3. Nakon provedene edukacije. 2011.Distance Learning) Teoretski dio treninga se provodi na Katedri za medicinsku informatiku. INFORMACIJSKE TEHNOLOGIJE U ZDRAVSTVU Prakti~na i teoretska edukacija iz ove oblasti traje 6 mjeseci U toku edukacije iz ovog djela programa specijalizant treba da savlada sljede}e sadr`aje: – Teorija informacija – Teorija organizacije. 3. 3.

te biti upoznati s principima vanjske kontrole kvalitete. konsultiranja s kolegama na nau~nim skupovima i prezentiranje nau~nih radova u sklopu trajnog medicinskog usavr{avanja. u nastavnim turnusima (ljetni i zimski semestar) po planu koji utvr|uju navedeni fakulteti.Broj 17 – Strana 42 – SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH – ^etvrtak. te sudjelovanje na stru~nim sastancima klini~ara i patologa. te u sklopu nje obradom podataka prema odgovaraju}im shemama. specijalizant treba da ovlada znanjima i vje{tinama iz ove oblasti polaganjem kolokvija i izradom seminarskih radova.baze podataka. Prakti~ni dio treninga se provodi u Agenciji za kvalitet i akreditaciju u zdravstvu u Federaciji Bosne i Hercegovine i zavodima za javno zdravstvo. Internet itd. pridonio razvoju ove specijalnosti. te u edukaciji ostalih stru~njaka iz podru~ja bolesti uzrokovanih mikroorganizmima – sudjelovati u istra`ivanjima i razvoju iz podru~ja mikrobiolo{ke biopatologije.te njihovom svakodnevnom upotrebom. O~uvanje zdravlja i sigurnost Od samog po~etka specijalizant treba biti u potpunosti upoznat sa svim aspektima o~uvanja zdravlja i sigurnosti u laboratoriju. Specijalizantima se mo`e dopustiti da kao promatra~i budu prisutni sastancima laboratorijskog osoblja.osnovna teorijska Medicinski fakultet nastava Klini~ki odjeli Bolni~ka ustanova sa tra`enim odjelima Bakteriologija Mikrobiolo{ki laboratorij Sanitarna mikrobiologija Virusologija Imunologija Parazitologija Mikologija Epidemiologija i obrada podataka Godi{nji odmori Mikrobiolo{ki laboratorij zavoda za javno zdravstvo Mikrobiolo{ki laboratorij Mikrobiolo{ki laboratorij Mikrobiolo{ki laboratorij Mikrobiolo{ki laboratorij zavodi za javno zdravstvo TRAJANJE MJESECI 1 6 17 1 6 6 3 3 1 4 – – – – Iskustvo u istra`ivanju i razvoju. Obavlja se na medicinskom fakultetu u ukupnom trajanju od 1 mjesec. MEDICINSKA MIKROBIOLOGIJA S PARAZITOLOGIJOM Vrsta specijalizacije: osnovna Trajanje specijalizacije.strate{ko planiranje. PROGRAM SPECIJALIZACIJE Uvodni dio . Sticanje trajnih navika ~itanja. – upravljanja sistemom. Sposobnost obrade podataka kako bi se evaluirale informacije o odgovaraju}oj populaciji dobivene primjenom laboratorijskih postupaka. sastancima voditelja laboratorija. kao i implementaciju postupaka za osiguranje i kontrolu kvalitete. sklapanje ugovora s fizi~kim i pravnim osobama i ugovaranje laboratorijskih pretraga koje }e se za njih obavljati. – timski rad. Informati~ka tehnologija i komunikacijske sposobnosti Od samog po~etka specijalizant se treba upoznati s osnovnim aspektima kompjuterizacije laboratorija . – komunikacijske vje{tine. specijalizant treba da izradi specijalisti~ki rad na temu koju odredi mentor. lije~enju i prevenciji bolesti uzrokovanih mikroorganizmima – nau~ne osnove za laboratorijsku dijagnozu bolesti. priprema poslovnog plana. 48 mjeseci (4 godine) Plan specijalizacije: [IRA TEMATSKA MJESTO OBLAST OBAVLJANJA STA@A Uvodni dio . 7. Ciljevi Tokom razdoblja od 4 godine specijalizant treba ste}i sljede}a znanja i sposobnosti: – ^injeni~no znanje o bolestima koje uzrokuju mikroorganizmi. – sposobnost sticanja i preno{enja znanja. TEME O UPRAVLJANJU KAO DIO OSNOVNOG PROGRAMA SPECIJALIZACIJE Upravljanje Aspekti upravljanja . – etika i propisi. Originalan na~in razmi{ljanja i kriti~ka procjena objavljenih radova su va`ni da bi specijalizant. Poznavanje svih mjera za o~uvanje zdravlja i sigurnosti u laboratoriju. Po zavr{etku specijalizacije specijalizanti trebaju u potpunosti svladati ova dva navedena podru~ja.9000 – Uvo|enje sistema kvaliteta u zdravstvenu organizaciju – Na~ela upravljanja kvalitetom Teoretski dio treninga se provodi na Katedri za medicinsku informatiku. – Interpretacijske sposobnosti kako bi na osnovu laboratorijskih podataka mogao stvoriti klini~ki korisno mi{ljenje. Nakon provedene edukacije. Sposobnost komunikacije i upravljanja (menad`menta). dono{enje odluka na lokalnoj razini i va`nost odr`avanja dobrih me|uljudskih odnosa. 2011. bilo kao ~lan tima. Specijalizant treba ste}i iskustvo (pod nadzorom) u planiranju rada laboratorija. . 4. sastaviti protokole i odr`avati standarde u laboratoriju – preuzeti odgovornosti voditelja klini~kog mikrobiolo{kog laboratorija – preuzeti brigu o kontroli bolni~kih infekcija – predlo`iti mjere za racionalnu primjenu antibiotika u bolnici i prevenciju bolni~kih infekcija – sara|ivati s dr`avnim nadzornim i javnozdravstvenim slu`bama – sudjelovati u programima specijalizacije iz medicinske mikrobiologije. te sudjelovati u redovnom klini~kom nadzoru. Cilj je da specijalizant stekne iskustvo s obzirom na na~in odr`avanja sastanaka. Nakon zavr{ene edukacije.osnovna teorijska nastava 1 mjesec Osnovna teorijska nastava se provodi iz oblasti: – dono{enje klini~kih odluka. pretra`ivanja litrature. Klini~ki odjeli 6 mjeseci Tokom specijalizacije mikrobiolog treba: . te svjestan zakonskih obaveza i mjera koje laboratorij treba zadovoljiti. te upotrebu baza podataka. – promocija zdravlja. bilo individualno. koje }e omogu}iti odabir metoda koje najbolje odgovaraju klini~kom problemu. Standardi za sisteme upravljanja kvalitetom i serija standarda ISO . – Naglasak treba staviti na va`nost sticanja klini~kog iskustva i multidisciplinarnosti. Nadzor i procjena kvalitete Svi specijalizanti trebaju od po~etka biti upoznati s provo|enjem nadzora. Ove sposobnosti uklju~uju poznavanje informati~ke tehnologije. Medicinski mikrobiolog treba biti osposobljen za: – dati ljekarsko mi{ljenje o dijagnozi. Specijalizanti trebaju shvatiti pojam osiguranja i kontrole kvalitete. te drugim sastancima lokalnog tipa. Specijalizante treba poticati na sudjelovanje na odgovaraju}im kursevima o upravljanju koje }e odr`avati profesionalni predava~i. planiranje tro{kova laboratorija itd. programa za statisti~ku obradu podataka itd. – Prakti~no znanje dobiveno direktnim upoznavanjem s na~inom rada u laboratoriju. te razviti sposobnosti potrebne za vo|enje laboratorija. ~uvanje povjerljivosti informacija.

uklju~uju}i atmosferske uslove. poznavati dostupne referalne centre za daljnju identifikaciju uklju~uju}i serotipizaciju. kao i fenotipizaciju i genotipizaciju. preuzimanja. kao i u~inke na na~in rada i broj osoblja u laboratoriju. te ih pravilno upotrebljavati principe mnogostruke identifikacijske tehnologije. uklju~uju}i i one s fluorescentnim bojama. te treba znati napraviti plan sterilizacije i dezinfekcije u laboratoriju. brze metode dostupne u medicinskoj mikrobiologiji. latex aglutinaciju. uklju~uju}i izbijanje epidemija i njihovo suzbijanje. biti upoznat s bolni~kim odjelima. te poznavati ostale tehnologije ispitivanja osjetljivosti. U~estvovati na sastancima koji slu`e edukaciji kao npr. upoznat s na~inom rada komisije za kontrolu infekcija na lokalnom i regionalnom nivou. Daljnja obrada kultura Po zavr{etku specijalizacije. mikrobiolog treba biti upoznat sa: postupcima za siguran transport uzoraka ili kultura unutar zdravstvene ustanove. ELISA. Bakteriologija 17 mjeseci Specijalizacija iz bakteriologije obuhvata sljede}e u`e oblasti: – Mjere sigurnosti u laboratoriju – Sterilizacija i dezinfekcija – Rukovanje s uzorcima – Mikroskopiranje – Metode kultivacije – Daljnja obrada kultura – Dijagnostika tuberkuloze – Ispitivanja antimikrobnih lijekova – Nove tehnologije – Kontrola infekcija u bolnicama i op}oj populaciji – Upotreba antimikrobnih lijekova – Kontrola kvaliteta – Slu`bena kontrola – Licenca – Upravljanje Mjere sigurnosti u laboratoriju Prije prakti~nog rada u laboratoriju. Ispitivanja antimikrobnih lijekova Po zavr{etku specijalizacije mikrobiolog treba: znati izvoditi testiranja osjetljivosti izolata na antibiotike koriste}i uobi~ajenu tehniku disk . oboga}enih i inhibitornih podloga dostupnih za op}u i specijalnu upotrebu. U tom kontekstu va`no je znati za koje mikroorganizme i u kojim klini~kim slu~ajevima je potrebna produ`ena inkubacija.) tamo gdje takvi odjeli postoje. 7. infektivna klinika. daljnjeg testiranja. te postupcima za njihovu sigurnu upotrebu. preko kultivacije.difuzije i zona inhibicije.: eza. pravilnim rukovanjem uzorcima i kontaminiramin predmetima (npr. odlu~iti o daljnjem testiranju i obradi uzoraka ako je to potrebno. te pravilno koristiti njihove usluge. upoznati se sa principima imunoterapije i imunoprofilakse. te kako ovaj rizik svesti na najmanju mogu}u mjeru. ~uvanja. odnosno gdje ovaj kontinuitet mo`e biti naru{en. specijalizant treba biti upoznat s osnovnim mjerama sigurnosti u laboratoriju (za{titna odje}a i higijena). bolnici. Metode kultivacije Po zavr{etku specijalizacije mikrobiolog treba znati: osnovne razlike u metabolizmu me|u mikroorganizmima. Dijagnostika tuberkuloze Po zavr{etku specijalizacije mikrobiolog teba znati: osnovna na~ela dijagnostike tuberkuloze. principe identifikacijskih podloga. Kriti~ki procijeniti potrebu za novim metodama u laboratoriju. identifikacije i dokumentiranja za sve vrste uzoraka. pedijatrija. te ih izdvojiti u svrhu dobivanja ~iste kulture neophodne za daljnju obradu. mikrobiolog treba znati: izvoditi testove za identifikaciju naj~e{}ih patogena. kao i u edukaciji svih . te javljati preliminarne rezultate obrade ako su primjenjivi s obzirom na daljnji tok lije~enja bolesnika. Po zavr{etku specijalizacije. prepoznati mogu}e patogene me|u kolonijama u mije{anoj kulturi. poznavati {iroku paletu selektivnih. znati izvoditi i interpretirati testove minimalne inibitorne koncentracije (MIK) i minimalne baktericidne koncentracije (MBC) kada je to potrebno. Specijalizant treba usvojiti kontinuitet koji postoji kod obrade uzorka (od uzimanja uzorka. kao i testove za brzu dijagnostiku. utemeljene na tehnologiji nukleinskih kiselina (NAT) i monoklonskim protutijelima. te prema tome preporu~iti odgovaraju}i na~in doziranja. izvoditi ispitivanja antimikrobnih lijekova koriste}i biolo{ke i automatizirane metode. te prepoznati mogu}e artefakte.^etvrtak. fazno . Rukovanje s uzorcima Po zavr{etku specijalizacije mikrobiolog treba znati: optimalan na~in uzimanja. kao i postupcima za njihovo pakiranje i slanje unutar. Odrediti stepen hitnosti za obradu pojedinih uzoraka. mikrobiolog treba: ste}i iskustvo u rje{avanju problema kontrole infekcija. laboratorijskog pribora. te njihovo podrijeklo. optimalnu temperaturu. Mikroskopiranje Po zavr{etku specijalizacije. 4. kao i dijelovima op}e populacije koji zahtijevaju posebne mjere za kontrolu infekcija.: velike vizite. Tako|er treba znati koje su osjetljive ta~ke u obradi uzoraka. prikazi slu~ajeva. itd. Kontrola infekcija u bolnicama i op}oj populaciji Tokom specijalizacije. Biti upoznat s postoje}im referalnim centrima. Poznavati postupke pripreme podloga za op}u upotrebu. uklju~uju}i komercijalno dostupne testove. kao i unutarnju kontrolu tih postupaka Obraditi naj~e{}e vrste uzoraka. izvoditi rutinske tehnike bojanja. te izvan granica dr`ave trenutno va`e}im mjerama i preporukama za siguran rad u mikrobiolo{kim laboratorijima principima rada u mikrobiolo{kim sigurnosnim kabinetima pri stepenu zaraznosti III. pa sve do izdavanja kona~nog nalaza). odjeli za transplantaciju.kontrastnim mikroskopom. 2011. mikrobiolog treba znati: principe mikroskopiranja s mikroskopom sa svijetlim poljem. poznavati fizikalne uslove rasta mikroorganizama. te znati odabrati odgovaraju}u podlogu. Specijalizant treba biti upoznat s metodama kontrole. Sterilizacija i dezinfekcija Po zavr{etku specijalizacije mikrobiolog treba znati principe i upotrebu postupaka sterilizacije i dezinfekcije prilikom pripreme podloga. uklju~uju}i i mjere kod posebno zahtjevnih uzoraka. te odlaganja mikrobiolo{kog otpada. mikroskopom s tamnim poljem. pipeta). osigurati slu`bu i izvan radnog vremena. uklju~uju}i analizu koristi s obzirom na tro{ak. poznavati automatizirane. i fluorescentnim mikroskopom. klinika za ko`ne bolesti. sara|ivati s medicinskom sestrom za kontrolu bolni~kih infekcija u obavljanju njenih svakodnevnih obaveza. razumjeti rezultate ispitivanja antimikrobnih lijekova u odnosu na terapeutski i toksi~ni u~inak na bolesnika. transporta (uklju~uju}i transportne podloge). Pri tome je posebno va`an rad na odjelima kojima je mi{ljenje mikrobiologa od posebne va`nosti (npr: jedinice za intenzivno lije~enje). te opasno{}u koja postoji pri nastanku aerosola i postupcima prilikom nezgoda kod kojih do|e do prosipanja zaraznog materijala. SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 17 – Strana 43 ste}i iskustvo u bliskoj saradnji s klini~arima kroz svakodnevni rad na klini~kim odjelima. te sa specijaliziranim odjelima (hematologija. pregledavati obojene preparate. kao i kinetiku rasta na krutim i teku}im podlogama. te sudjelovanjem u zajedni~kom rje{avanju klini~kih slu~ajeva. dekontaminaciju i kontrolu protoka zraka. Nove tehnologije Po zavr{etku specijalizacije mikrobiolog treba: poznavati va`nije nove tehnologije dostupne u medicinskoj mikrobiologiji.

aktivno sudjelovati na stru~nim i nau~nim sastancima i kongresima. sudjelovati u kursevima trajnog medicinskog usavr{avanja. te na klini~kim odjelima. te praonice rublja. treba dobiti uvid u prednosti i nedostatke sistema za obradu podataka. Komplement. 72 mjeseca (6 godina) Plan specijalizacije: [IRA TEMATSKA OBLAST MJESTO OBAVLJANJA STA@A Uvodni dio . Upotreba antimikrobnih lijekova Po zavr{etku specijalizacije mikrobiolog treba znati: empirijsku. poznavati na~ine na koje mikroorganizmi uzrokuju epidemije. kada se za mi{ljenje obratiti mikologu u referentnom centru. poznavati dostupe tehnologije za prikaz podataka. te njenu pravilnu primjenu. direktna i indirektna fluorescencija. kao i u svrhu kontrole bolni~kih infekcija. poznavati osnovne statisti~ke metode. Samostalno u~enje specijalizanta tokom ~itave specijalizacije . vode i zraka. Imunologija 6 mjeseci U toku specijalizacije specijalizant treba savladati sljede}e nastavne jedinice: Antigeni. Humoralni imunitet. kao i znati ih primijeniti u klini~kim slu~ajevima i pri istra`ivanju: struktura mikroorganizama. 7. onih koji sudjeluju u kontroli infekcija. ste}i iskustvo u pravilnoj obradi uzoraka dobivenih od ustanova zadu`enih za vanjsku kontrolu kvalitete. metode spre~avanja razvoja rezistencije. kako u klini~ke svrhe tako i u svrhu kontrole bolni~kih infekcija. interpretirati rezultate. u potpunosti svladati tehniku pretra`ivanja stru~ne i nau~ne literature. te metode njihove kontrole. pra}enje rezistencije na antibiotike. te postupak kojim se licenca pribavlja. dezinfekciju. ciljanu i profilakti~ku primjenu antimikrobnih lijekova. Mikologija 3 mjeseca Po zavr{etku specijalizacije mikrobiolog treba znati: osnovne dijagnosti~ke metode u mikologiji. Specijalizant tako|er treba sudjelovati u klini~koj kontroli {to ga obavljaju ljekari drugih specijalnosti. upoznati fizikalne i hemijske agense koji se upotrebljavaju u kontroli bolni~kih infekcija. Imunolo{ka preosjetljvost. antimikrobni lijekovi. fiziologija i genetika. imunolo{ki sistem i imunost prema infekcijama. ]elijski imunitet. specifi~ne probleme povezane s imunokompromitiranim bolesnicima. upoznavanje sa metodologijom proizvodnje vakcina i seruma. Upravljanje Po zavr{etku specijalizacije. mehanizmi obrane doma}ina. a osobito kompjuterske obrade podataka. interpretirati rezultate u klini~ke svrhe. Epidemiologija i statistika te obrada podataka 1 mjesec Po zavr{etku specijalizacije mikrobiolog treba: poznavati osnovna na~ela epidemiolo{ke metodologije. biti upoznat sa svim dokumentima donesenim na dr`avnom nivou odnosno nivou bolnice koji se odnose na kontrolu infekcija. epidemiologija zaraznih bolesti njihovo pra}enje i kontrola. Imunost na infekciju. taksonomija mikroorganizama. poznavati postoje}e protokole za vanjsku kontrolu kvalitete. trudnica. Western blot). 4. kada se za mi{ljenje obratiti parazitologu u referentnom centru. te mjere potrebne kod zdravstvenih radnika. interpretirati rezultate u klini~ke svrhe. Ovdje treba uklju~iti i obilazak bolni~ke kuhinje {to ga obavljaju epidemiolozi. klasifikacija i metode tipizacije. bolni~ke apoteke. poznavati osnove informati~ke tehnologije. ELISA test. Kontrola kvaliteta Po zavr{etku specijalizacije mikrobiolog treba znati: razumjeti pojmove kontrole i osiguranja kvalitete. kao i u svrhu kontrole bolni~kih infekcija. dijalizu itd). transplantiranih bolesnika. patogenost mikroorganizama. upoznati preporuke donesene od pojedinih radnih grupa (npr. Potrebno je sara|ivati s vode}im osobljem centralne jedinice za sterilizaciju. kao i ste}i osnovna znanja o potrebi za za{titom podataka. sudjelovati u obilasku klini~kih i ostalih dijelova bolnice u svrhu kontrole infekcija. principe imunizacije kod virusnih bolesti. 2011. Posebno se preporu~uje sudjelovanje na kursevima o upravljanju na lokalnom i dr`avnom nivou.op}a teorijska Medicinski fakultet nastava Op}a hirurgija Bolni~ki odjel op}e hirurgije Anesteziologija i intenzivno Bolni~ki odjel lije~enje anesteziologije Neurologija Bolni~ki odjel neurologije Neuropatologija Laboratorij za patologiju Neuroradiologija Radiolo{ki odjle Neuroanatomija Medicinski fakultet katedra za anatomiju Maksilofacijalna hirurgija Bolni~ki odjel maksilofacijalne hirurgije Vaskularna hirurgija Bolni~ki odjel vaskularne hirurgije Dje~ija hirurgija Bolni~ki odjel dje~ije hirurgije Otorinolaringologija Bolni~ki odjel ORL Klini~ka neurohirurgija Bolni~ki odjel neurohirurgije Eksperimentalna neurohirurgija Medicinski fakultet Godi{nji odmori UKUPNO TRAJANJE MJESECI 1 3 3 6 1 ½ 1 ½ ½ ½ 1 47 1 6 72 . hemaglutinacija. Imunodeficijencije. upoznati principe izolacije bolesnika. specifi~ne probleme povezane s imunokompromitiranim bolesnicima. NEUROHIRURGIJA Vrsta specijalizacije: osnovna Trajanje specijalizacije. njihov na~in djelovanja i mehanizmi rezistencije. Gra|a i svojstva protutijela.Nau~ne osnove medicinske mikrobiologije: Specijalizanti trebaju usvojiti sljede}a znanja.: preporuke koje se odnose na MRSA. upravljanje osobljem i administrativne poslove. mikrobiolog treba imati osnovna znanja o va`nim aspektima vo|enja laboratorija uklju~uju}i kontrolu finansijskih sredstava. algoritmi i primjena imunolo{kih laboratorijskih metoda u infektivnoj imunologiji Parazitologija 3 mjeseca Po zavr{etku specijalizacije mikrobiolog treba znati: osnovne dijagnosti~ke metode u parazitologiji.Broj 17 – Strana 44 SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH ^etvrtak. ste}i iskustvo u kontroli zaraznih bolesti u op}oj populaciji rade}i s epidemiolozima. Virusologija 6 mjeseci Po zavr{etku specijalizacije mikrobiolog teba znati: osnovne dijagnosti~ke i odabrane metode u virusologiji. RVK. Licenca Po zavr{etku specijalizacije mikrobiolog mora poznavati zahtjeve koje treba zadovoljiti laboratorij da bi dobio razli~ite vrste licenci. Slu`bena kontrola Tokom specijalizacije specijalizant treba: razumjeti principe slu`bene kontrole sudjelovati u mikrobiolo{koj slu`benoj kontroli unutar laboratorija. sudjelovati u nau~nim istra`ivanjima. savladati Imunolo{ke laboratorijske metode (direktna i indirektna aglutinacija. te obradu podataka prema tim protokolima. precipitacija. Sanitarna mikrobiologija 1 mjesec Po zavr{etku specijalizacije mikrobiolog treba: ste}i iskustvo u javnozdravstvenoj mikrobiologiji osnovne metode dijagnostike mikrobiolo{ke ispravnosti hrane. Nespecifi~ni imunitet. kada se za mi{ljenje obratiti virusologu u referentnom centru.

Kona~no specijalizant mora nau~iti izraditi neurolo{ki nalaz i logi~ki ga interpretirati te na osnovu toga dati smjernice za daljnje vrijedne dijagnosti~ke postupke. 7. – etika i propisi. NEURORADIOLOGIJA 1 mjesec Neuroradiolo{ka dijagnostika pretrpjela je najvi{e promjena zadnja dva desetlje}a. operacije cerebrovaskularnih anomalija. Upoznati se sa savremenim dijagnosti~kim dostignu}ima koja su u svakodnevnoj neurolo{koj praksi. – upravljanja sistemom. – timski rad. Potrebno je da nau~i granice pouzdanosti mikro i makro dijagnoze. – promocija zdravlja. NEUROANATOMIJA 2 mjeseca Nije potrebno posebno isticati koliko je znanje neuroanatomije bitno za neurohirurga. NEUROPATOLOGIJA 1 mjesec Tokom jednog mjeseca specijalizant mora nau~iti osnove neuropatolo{ke anatomije {to zna~i da kandidat treba prisustvovati obdukcijama i u~estvovati pri patolo{ko-histolo{koj dijagnostici. Upoznaje optimalne termine za intervenciju kod kranio-facijalnih povreda. U tom dijelu specijalizacije mora upoznati tehniku anastomoza krvnih `ila . Pored navedenog operacijskog programa. prou~avati i upoznavati se s makroanatomskim humanim preparatima mozga i mo`danih krvnih `ila. VASKULARNA HIRURGIJA 15 dana Tokom 15 dana treba se upoznati sa savremenom dijagnostikom organskih procesa arterijskog sistema i s principima operacijskog rada na perifernim krvnim `ilama na arterijama.^etvrtak. du`an znati eksplicirati svaki neuroradiolo{ki nalaz odnosno protuma~iti angiogram. EKSPERIMENTALNA NEUROHIRURGIJA 1 mjesec Specijalizant mora obaviti na eksperimentalnoj `ivotinji radnje kojima }e ste}i nu`na iskustva za op}i operativni rad. SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 17 – Strana 45 Sadr`aj obuke: UVODNI DIO OSNOVNA TEORIJSKA NASTAVA 1 mjesec Osnovna teorijska nastava se provodi iz oblasti: – dono{enje klini~kih odluka. odre|enih oboljenja i stanja iz oblasti maksilofacijalne hirurgije. Za specijalizante neurohirurgije ugraditi u program specijalizacije organiziranu nastavu 100 sati godi{nje i to: Neurotrauma 15 sati Tumori CNS 15 sati Dje~ja neurohirurgija 10 sati Spinalna neurohirurgija 10 sati Neuroradiologija 10 sati Neuropatologija 10 sati Neuroonkologija 10 sati . DJE^JA HIRURGIJA 15 dana Tokom 15 dana upoznati osobitosti hirur{ke obrade i operacijske tehnike u dje~joj dobi te hirur{ko lije~enje malformacija. Dodatno ovim podru~jima neurohirurgije specijalizant mora ste}i znanja iz savremenog informacijskog sistema. U tom dijelu specijalizacije pa`nju treba obratiti upoznavanju hirur{ke anatomije vrata (traheotomija) te pristupe paranazalnim sinusima (transsfenoidalni pristup). Tako|er mora se upoznati sa temeljnim principima stereotaksijske neurohirurgije. KLINI^KA NEUROHIRURGIJA 46 mjeseci Kandidat mora teorijski ovladati gradivom iz svih podru~ja neurohirurgije: – kraniocerebralne ozljede i njihove posljedice – neuroonkolo{ke hirurgije – cerebrovaskularne hirurgije – dje~je neurohirurgije – hirurgije perifernog i autonomnog nervnog sistema. me|utim. MAKSILOFACIJALNA HIRURGIJA 1 mjesec Tokom jednog mjeseca kandidat se osposobljava za samostalno rje{avanje slu~ajeva u oblasti dijagnostike i terapije. To ukupno iznosi do 120 operacija {to bi trebao biti optimum. Temeljno je pri svemu tome da kandidat slijedom racionalnih postupaka {to proizlaze iz ste~enog znanja nau~i. OTORINOLARINGOLOGIJA 1 mjesec Kandidat provodi jedan mjesec kroz koje vrijeme upoznaje nove otorinolaringologije i na~ela operativnog rada u grani~nim podru~jima. 2011. Neuroradiolog postao je suveren. osnovne elektroencefalografije. elektrcmiografije. te dijelom i mikropreparatima zagreba~ke neuroanatomske zbirke. – komunikacijske vje{tine. ORGANIZIRANA TEORETSKA NASTAVA Organizirana nastava odr`ava se u sklopu neurologije i op}e hirurgije po 6 predavanja u turnusu. zatim mora vladati jednim stranim jezikom. Napokon interventna neuroradiologija ~ini je suradnom strukom u dono{enju indikacije za lije~enje nekih intrakranijskih procesa (prete`no vaskularnih). kompjuterski tomogram. U okviru neurohirur{kog operacijskog programa mora svladati klasi~nu operacijsku tehniku. OP]A HIRURGIJA 3 mjeseca ANESTEZIOLOGIJA I INTENZIVNO LIJE^ENJE SA LABORATORIJSKOM DIJAGNOSTIKOM 3 mjeseca NEUROLOGIJA 6 mjeseci Tokom {est mjeseci ste}i dostatno znanje iz klini~ke neurologije. posebice na relaciji otolo{ko-neurohirur{ke problematike. engleskim ili njema~kim. u nastavnim turnusima (ljetni i zimski semestar) po planu koji utvr|uju navedeni fakulteti. svladati osnove mikrohirur{ke tehnike i potrebnu manuelnu vje{tinu u toj tehnici. 4. Neurhirurg je. pa u cijelosti i samostalno vodi neuroradiolo{ku dijagnostiku bez direktnog u~e{}a neurohirurga. Kandidat na kraju specijalizacije iz klini~ke neurohirurgije mora imati ispunjen u cijelosti slijede}i operacljski program: – do 20 operacija intrakranijskih tumora – do 25 spinalnih operacija (tumora i degenerativnih bolesti) – do 15 operacija hidrocefalusa i kongenitalnih malformacija spinalnog i kranijalnog podru~ja – 50 raznih drugih operacija: hirur{ki postupci za uklanjanje boli. Obavlja se na medicinskom fakultetu u ukupnom trajanju od 1 mjesec. ili bolje re}i s takvim znanjem treba konkurisati na konkurs za specijalizaciju iz neurohirurgije. a posebice karoti~kim arterijama. operacije kompresivnih intrakranijalnih hemoragija. nalaz nuklearne magnetske rezonance. treba se upoznati teorijski i prakti~ki sa stereotaksijskom metodom pristupa pojedinim intrakranijskim tvorbama ili bolesnim procesima. Upoznaje se sa postavljanjem i izradom spoljnih i unutra{njih proteza. neurofiziologije. kao i dijagnostiku i terapiju. stoga tokom ovog dijela specijalizacije specijalizant se mora upoznati s topografskom anatomijom glave i vrata. Kandidat se upoznaje sa hirur{kim tehnikama i hirur{kim pristupima koji se mogu koristiti kod pristupa na strukturalne lezije prednje lobanjske jame. a posebno hirur{ke terapije preloma zigomati~ne kosti. – sposobnost sticanja i preno{enja znanja. a potom i umije postaviti pravodobno indikaciju za operacijsko lije~enje. te ve}im dijelom i mikrohirur{ki operacijski postupak kao i savremenu operacijsku tehniku koja je i dalje u sna`nom zamahu. a koji kandidat mora obavezno ispuniti. gornje i donje vilice.

– prisustvovanje vr{enja pretrage kompjuterizirane tomografije mozga. – Prisustvovanje dijagnosti~kim postupcima neophodnim u postavljanju dijagnoze i defi niranju vrste cerebrovaskularne bolesti Epileptologija 3 mjeseca Rad na odjelu s bolesnicima i rad u neurofiziologijskom laboratoriju Anamneza. vr{enje svih postupaka reanimacije. kasnije samostalno uz nadzor lije~nika specijaliste. Prakti~ne vje{tine: prakti~no savladavanje vje{tine intubacije. Kontinuirano sudjelovanje u hitnoj neurologijskoj probrematici radom u hitnoj neurolo{koj ambulanti. Anamneza. – komunikacijske vje{tine. nefrologije i/ili vaskularne hirurgije. Upoznavanje s osnovnim principima klini~kog dijagnosti~kog i terapijskog pristupa hitnom neurolo{kom bolesniku. pra}enje bolesnika tokom svih dijagnosti~kih postupaka. Intenzivna ili poluintenzivna njega 5 mjeseci Specijalizant sti~e znanja o pregledu. uo~avanje klini~kih osobitosti cerebrovaskularnih bolesti. Obavlja se na medicinskom fakultetu u ukupnom trajanju od 1 mjesec. edukacija na podru~ju detekcije i na~ina korekcije poreme}aja acidobaznog statusa. Rasprava i primjena novih terapijskih postupaka. u nastavnim turnusima (ljetni i zimski semestar) po planu koji utvr|uju navedeni fakulteti. planiranju dijagnostike i terapije. – sposobnost sticanja i preno{enja znanja. – upravljanja sistemom. Cerebrovaskularne bolesti 6 mjeseci Prijem na Kliniku. radiologije. uz lije~nika specijalistu. – angiografska obrada. 2011. izvo|enje neurolo{kog pregleda. neurolo{ki pregled 50 do 60 cerebrovaskularnih bolesnika uz pomo} i nadzor nadle`nog lije~nika. sudjelovanje u analizi rezultata zajedno sa specijalistom neurologije. Klini~ka i dijagnosti~ka obrada 20 bolesnika s hitnom neurolo{kom problematikom uz nadzor lije~nika specijaliste. KLINI^KU NEUROLOGIJU Trajanje 27 mjeseci prema sljede}em planu: Neurolo{ka ambulanta i rad na Klinici 3 mjeseca Specijalizant treba da ovlada vje{tinama uzimanje anamneze. Sudjelovanje u dijagnosti~kim i terapijskim postupcima. prevencije CVB i rane rehabilitacije pacijenata sa CVB. Sti~e bazi~na znanja iz Dopler sonografije. te vo|enju bolesni~ke dokumentacije pacijenata iz oblasti urgentne neurologije. – timski rad. – promocija zdravlja.Broj 17 – Strana 46 Neurooftalmologija Stereotaksija Nova saznanja iz neurohirurgije NEUROLOGIJA SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH 5 sati 5 sati 5 sati ^etvrtak. prou~avanje epilepsijskih modela i genetike epilepsije na odjelu i u ambulantnom radu. 4.osnovna teorijska obuka Klini~ka neurologija U@A TEMATSKA MJESTO TRAJANJE OBLAST OBAVLJANJA MJESECI STA@A Medicinski 1 fakultet Bolni~ki odjel 26 neurologije Neurolo{ka ambulanta i rad na 3 odjelu Intenzivna i 5 poluintenzivna njega Cerebrovaskularne 6 bolesti Epilepsija 3 Demijelinizacione 3 bolesti Neuromuskularne 3 bolesti Ekstrapiramidni 3 poreme}aji 16 Interna medicina Psihijatrija Neurohirurgija Neurootologija Neurooftalmologija Neuroradiologija Bolni~ki odjel interne medicine Bolni~ki odjel psihijatrije Bolni~ki odjel neurohirurgije Bolni~ki odjel ORL Bolni~ki odjel oftalmologije Bolni~ki odjel radiodijagnostik e Bolni~ki odjel pedijatrije Bolni~ki odjel infektologije Bolni~ki odjel fizijatrije Medicinski fakultet anatomija i patologije 3 3 1 1 1 2 2 1 1 Druga podru~ja Dje~ja neurologija Neuroinfektologija Neurorehabilitacija Neuroanatomija i neuropatologija 1 5 Izborno podru~je UVODNI DIO OSNOVNA TEORIJSKA NASTAVA 1 mjesec Osnovna teorijska nastava se provodi iz oblasti: – dono{enje klini~kih odluka. Ovladava tehnikom lumbalne punkcije i indikacijama za punkciju. mjerenje povi{enog intrakranijskog tlaka. komatozni bolesnik. Vrsta specijalizacije: OSNOVNA Trajanje specijalizacije: 4 godine (48 mjeseci) Plan specijalizacije: [IRA TEMATSKA OBLAST Uvodni dio . Primjena kriterija i pokazatelja klasifikacije vrste i dubine poreme}aja svijesti. uo~avanje i postavljanje indikacije za aniografsku obradu. dijabetesa i kardiologijskih poreme}aja – uo~avanje indikacije i izvo|enje lumbalne punkcije u cereborovaskularnih bolesnika. Upoznavanje s aritmogenom epilepsijom i . – etika i propisi. – konsultacije o specifi~nostima cerebrovaskularne problematike s neurologom i specijalistom interne medicine posebno u pitanjima regulacije arterijske hipertenzije. da se upozna sa radom u Hitnoj neurolo{koj ambulanti i stekne bazi~na znanja iz urgentnih neurolo{kih stanja. planiranje dijagnostike i terapije za pacijente sa cerebrovaskularnim bolesti. sudjelovanje u analizi rezultata nalaza CT-a sa specijalistom boneurologom. u hitnoj ambulanti i neurolo{kom odjelu specijaliziranom za dijagnostiku i lije~enje cerebrovaskularnih bolesnika. evaluacija i postupci odr`avanja. utvr|ivanje mo`dane smrti. uo~avanje klini~kih manifestacija i osobitosti lije~enja epilepsije u 30 bolesnika s epilepsijom. 7. te u ambulanti za dijagnostiku i lije~enje epilepsije. radiologom neurohirurgom i vaskularnim hirurgom u oko 40 bolesnika. klini~ka obrada. Rasprava o uzrocima bolesti i neurolo{koj simptomatici s nadle`nim lije~nikom specijalistom neurologije. Obrada i klasifikacija bolesnika s epilepsijom na odjelu speeijaliziranom za dijagnostiku i lije~enje epilepsije.

neurolo{ki pregled djeteta. neurolo{ki pregled 40 bolesnika s ekstrapiramidnom simptomatologijom uz pomo} i nadzor nadle`nog lije~nika u hitnoj ambulanti i neurolo{kom odjelu specijaliziranom za dijagnostiku i lije~enje bolesnika s ekstrapiramidnom simptomatologijom. Analiziranje EEG-a uz pomo}. neuromi{i}nih bolesti. EP) i dje~je neurologije. 4. Kvantificiranje ekstrapiramidnih poreme}aja – subjektivno-ocjenskim ljestvicama uz prethodno upoznavanje ocjenskih ljestvica. Elektrodijagnostike epilepsije. Indikacije za specijalna snimanja. Prisustvovanje vr{enju pretrage kompjuterizirane tomografije mozak MR-a i ostalih dgn. videopoligrafije i EEG biotelemetrije u bolesnika s epilepsijom. Ekstrapiramidni poreme}aji 3 mjeseca Anamneza. osobito uvje`bavanje ispitivanja papile o~nog `ivca – prakti~na edukacija perimetrije – prakti~na edukacija ispitivanja i detekcije dvoslika – klini~ka i prakti~ka edukacija ispitivanja i utvr|enja povi{enog intraokularnog tlaka Neuroradiologija 2 mjeseca Upoznati tehnike pojedinih neuroradiolo{kih dijagnosti~kih metoda Dje~ija neurologija 2 mjesec Anamneza neurolo{kih bolesti u djetinjstvu. Psihijatrija 3 mjeseca Ovladati psihijatrijskim pregledom. prostorne i frekvencijske analize EEG-a. PNG – kraniokorporografija – audiologija i postupci ispitivanja Neurooftalmologija 1 mjesec Ovladati osnovama neurooftalmologije i usvojiti sljede}e prakti~ne vje{tine: – analize o~nog dna. nistagmografije i dr. na~in njihove primjene i samostalno primjenjivanje ljestvice uz kontrolu lije~nika specijalista Diferenciranje demijelinizacijskih bolesti: – multipla skleroza – drugi oblici demijelinizacijskih bolesti – stepenovanje stadija demijelinizacijske bolesti pomo}u EDSS-a – Upoznavanje s dijagnosti~kim postupcima u demijelinizacijskim bolestima – likvorska dijagnostikia i njene karakteristike – imunologijski testovi. Kvantificiranje demijelinizacijskih bolesti ocjenskim ljestvicama uz prethodno upoznavanje ocjenskih ljestvica. vrste. vestibulografije i nistagmografije i usvojiti prakti~ne vje{tine: – pristup ispitivanju vertiginoznih sindroma – dijagnostika i lije~enje Menierove bolesti i sindroma – elektronistagmografi ja. na~ina njihove primjene i samostalno primjenjivanje ljestvice uz kontrolu lije~nika specijaliste. 7. Ste}i bazi~na znanja iz klini~ke neurofiziologije (EEG. Demijelinizacione bolesti 3 mjeseca Anamneza.^etvrtak. Ste}i bazi~na znanja iz oblasti epileptologije. magnetske stimulacije. Prepoznati smetnje u razvoju i ocijeniti psihosocijalni razvoj. evoriranih potencijala. pra}enje uvo|enja terapije na odjelu te ambulantno uz nadzor lije~nika specijalista. Organizacija i upoznavanje osnovnih osobina i rukovanja s aparaturom. Prikaz primjene i sudjelovanje u primjeni botulinum toksina 2. ordiniranje imunosupresivnog postupka plazmaforeze (kod 20 do 30 bolesnika). Usvojiti indikacije za pojedine dijagnosti~ke postupke i tuma~enje nalaza. anamneza i neurolo{ki pregled bolesnika s primarnim mi{i}nim bolestima. postupaka te sudjelovanje u analizi rezultata naloga sa specijalistom neurologom. Rad u neurofiziologijskom laboratoriju: Upoznavanje s tehnikom snimanja EEG-a. uo~avanje klini~kih karakteristika u 30 do 40 bolesnika u ambulanti i specijaliziranom odjelu. liolter EEC-a. neurokutanih bolesti i kongenitalnih poreme}aja Neuroinfektologija 1 mjesec Ste}i znanje iz oblasti infektivnih bolesti nervnog sistema . U~enje tehnike vremenske. uo~avanje klini~kih osobitosti demijelinizacijskih poreme}aja. artefakti. Neurohirurgija 1 mjesec Upoznati se sa operativnim zahvatima na centralnom i perifernom nervnom sistemu. uo~avanje klini~kih karakteristika ekstrapiramidnih bolesti. diferencijalno dijagnosti~ke osobitosti. kasnije samostalno uz nadzor lije~nika specijalista u 20 bolesnika s epilepsijom i 20 bolesnika s drugim neurolo{kim ispadima.rad u laboratoriju uz asistenciju nadle`nog lije~nika Diferenciranje ekstrapiramidnih poreme}aja – hipokinetsko-rigidni sindromi – hiperkinetski sindromi . brain mappinga. Lije~enje neuromuskularnih bolesti s posebnim osvrtom na vo|enje imunosupresivne terapije. primjena i njihov zna~aj u dijagnostici demijelinizacijskih bolesti – neurofi ziologijska dijagnostika . Neurootologija 1 mjesec Ovladati osnovama audiometrije. – objektivno-tonometrija i akcelerometrija . na kardiologiji 1 mjesec i 15 dana na endokrinologiji.evocirani potencijali – neurooftalmologijska dijagnostika Rasprava o uzrocima bolesti i neurolo{koj simptomatici s nadle`nim lije~nikom specijalistom neurologije Pra}enje bolesnika tokom svih dijagnosti~kih postupaka. uvjeti snimanja. medikamentozna priprema za hirurgijsku imunosupresiju (timektomija). EMNG. Dijagnostika neuromuskularnih bolesti s posebnim osvrtom na rad u elektromiografskom laboratoriju. indikacije za klini~ku primjenu EEGa. najprije uz pomo} nadle`nog lije~nika a zatim samostalno uz naknadnu kontrolu i konsultacije. SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 17 – Strana 47 drugim paroksizmalnim poreme}ajima svijest neepilepti~ke geneze. radiologom i imunologom. 2011. Neuromuskularne bolesti 3 mjeseca Podjela neuromuskularnih bolesti.5 mjeseci. poreme}ajima neuromuskularne spojnice i primarnim neurogenim poreme}ajem.distonije – stepenovanje stadija bolesti pojedinih poreme}aja primjerice Parkinsonove bolesti po Hoehnu i Yahru – hepatolentikularna degeneracija Samostalna obrada 20 bolesnika s hipokinetsko rigidnim sindromima i 15 s hiperkinetskim (na odjelu i u ambulanti za ekstrapiramidne bolesti) Samostalna obrada 56 bolesnika uz prikaz klini~ke slike u 40 bolesnika Lije~enje ekstrapiramidnih poreme}aja. Analiza evocirartih potencijala i brain mappinga i drugih neurofiziologijskih postupaka u 20 bolesnika. Specijalizant mora ovladati diferencijalnom dijagnozom akutnih i hron~nih neurolo{kih bolesti i usvojiti znanja iz razli~itih podru~ja neurologije. neurolo{ki pregled 30 bolesnika s demijelinizacijskom bolesti uz pomo} i nadzor nadle`nog lije~nika u hitnoj ambulanti i neurolo{kom odjelu specijaliziranom za dijagnostiku i lije~enje bolesnika s demijelinizacijskim bolestima. Specijalizant treba da ovlada internisti~kim pregledom te osnovama dijagnostike i lije~enja internisti~kih bolesti. DRUGA PODRU^JA 16 mjeseci Interna medicina 3 mjeseca od toga na Intenzivnoj njezi 1. dijagnostikom i terapijom psihijatrijskih poreme}aja i komplikacijama psihofarmakoterapije.

Op}a hirurgija – . – komunikacijske vje{tine. Sta` iz izborne oblasti se mo`e obaviti i u drugom Univerzitetskom centru u zemlji ili inostranstvu uz saglasnost mati~ne ustanove specijalizanta.Broj 17 – Strana 48 SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH PLAN SPECIJALIZACIJE [IRA TEMATSKA OBLAST Uvodni dio osnovna teorijska nastava Uvodni dio U@A TEMATSKA OBLAST ^etvrtak. – upravljanja sistemom. – etika i propisi. 4. u nastavnim turnusima (ljetni i zimski semestar) po planu koji utvr|uju navedeni fakulteti. IZBORNO PODRU^JE Ovaj period (5 mjeseci) specijalizant provede rade}i na izbornom podru~ju u dogovoru sa mentorom ili ustanovom za koju specijalizira. Specijalizant sti~e usmjereno znanje iz pojedinih neurolo{kih oblasti (neurofiziologije. Kandidat se posebno informira o mogu}nostima primjene nuklearno-medicinskih metoda u internoj medicini. – promocija zdravlja.rad na odjelima: Interna medicina – 6 mjeseci 3 mjeseca kandidat treba obnoviti i pro{iriti znanja i vje{tine klini~ke obrade internisti~kog bolesnika. 1 mjesec kandidat treba obnoviti i pro{iriti znanja i vje{tine klini~ke obrade hirur{kog bolesnika s posebnim naglaskom na mogu}nostima primjene nuklearno-medicinskih metoda u hirurgiji. likvor dijagnostike. hematologija 3 1 1 1 27 10 Godi{nji odmori 4 Plan specijalizacije Specijalnost nuklearne medicine uklju~uje kori{tenje umjetnih radioaktivnih tvari u in-vivo i in-vitro dijagnostici. elektrokardiograma. radiobiologiju. Neurorehabilitacija 1 mjesec Usvojiti osnove rehabilitacije neurolo{kih bolesti Neuroanatomija i neuropatologija 1 mjesec Ovladati znanjima iz neuroanatomije te osnovama neuropatolo{kih dijagnosti~kih metoda – evaluacija patologije bolesti krvnih `ila na preparatima mozga uklju~uju}i histolo{ke analize – evaluacija patologije degenerativnih bolesti mozga na preparatima mozga uklju~uju}i histolo{ke analize – evaluacija patologije tumora mozga na preparatima uklju~uju}i histolo{ke i citolo{ke analize – evaluacija patologije traume mozga uklju~uju}i histolo{ke analize. lije~enje s otvorenim radionuklidima i tomu komplementarne metode. ocjenu klini~kih stanja i funkcija. testa optere}enja ergometrijom te ultrazvu~nog pregleda srca. Interne medigastroenterologija.5 mjesec Zapo~inje sta`iranje iz podru~ja CVB Druga godina Zavr{ava sta`iranje iz CVB 6 mjeseci Neurooftalmologija 1 mjesec Neuroradiologija 2 mjeseca Neurootologija 1 mjesec Interna klinika (kardiologija i endokrinologija) 1. 7. – timski rad. dozimetriju i za{titu od zra~enja.5 mjeseci Zapo~inje sta`iranje iz psihijatrije 1 mjesec Tre}a godina Zavr{ava sta`iranje iz psihijatrije 2 mjeseca Epileptologija 3 mjeseca Dje~ja neurologija 2 mjeseca Neuromi{i}ne bolesti 3 mjeseca Ekstrapiramidni poreme}aji 3 mjeseca ^etvrta godina Demijelinizacione bolesti 3 mjeseca Infektologija 1 mjesec Neurohirurgija 1 mjesec Neurorehabilitacija 1 mjesec Izborno podru~je 5 mjeseci Tokom specijalizantskog sta`a iz oblasti klini~ke neurologije specijalizant je du`an polo`iti sljede}e kolokvije: – Anamneza i neurolo{ki pregled – Dijagnosti~ki postupci u neurologiji – Motorni sistem i senzibilitet – Urgentna stanja u neurologiji – Cerebrovaskularne bolesti – Ekstrapiramidalni poreme}aji – Demijelinizacijske bolesti – Epilepsije – Neuromi{i}ne bolesti – Bolesti ki~menog stuba i ki~mene mo`dine – Glavobolje – Neurodegenerativne bolesti i demencije NUKLEARNA MEDICINA Vrsta specijalizacije: OSNOVNA Trajanje specijalizacije: 4 godine (48 mjeseci) MJESTO TRAJANJE TRAJANJE OBAVLJANJA MJESECI MJESECI STA@A Medicinski fakultet 1 6 Interna medicina Nuklearna medicina Klini~ka medicina Bolni~ki odjel Interne medicine Op}a hirurgija Bolni~ki odjel op}e hirurgije Radiodijagnostika Bolni~ki odjel i radioterapija radiologije Anesteziologija i Bolni~ki odjel intenzivno anesteziologije lije~enje Bolni~ki odjel nuklearne medicine Kardiologija. cerebrovaskularnih bolesti. Obavlja se na medicinskom fakultetu u ukupnom trajanju od 1 mjesec. Bolni~ki odjel endokrinologija. – sposobnost sticanja i preno{enja znanja. Program specijalizacije: UVODNI DIO OSNOVNA TEORIJSKA NASTAVA 1 mjesec Osnovna teorijska nastava se provodi iz oblasti: – dono{enje klini~kih odluka. Kru`enje po godinama specijalizacije: Prva godina Klinika i hitna neurolo{ka ambulanta 3 mjeseca Neuroanatomija i neuropatologija 1 mjesec Intenzivna njega Klinike za neurologiju 6 mjeseci Intenzivna njega interne klinike 1. neuropsihologije i sl). komplementarne metode kao i druge tehnike koje su u vezi s primjenom nuklearne fizike u medicini. cine nefrologija. 2011. UVODNI DIO specijalizacije . poznavanja laboratorijskih testova.

pod nadzorom mentora. te~ni scintilacijski broja~i). . hematologije. lije~enje funkcijski aktivnih karcinoma tireoideje radiaktivnim jodom. SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 17 – Strana 49 Radiologija i radioterapija 1 mjesec – kandidat treba obnoviti i pro{iriti znanja i vje{tine radiolo{ke obrade bolesnika te terapije zatvorenim izvorima zra~enja.Nuklearna gastroenterologija Upoznaje se sa ispitivanjem pljuva~nih `ljezda i `eluca. 4.plu}a pomo}u DTPA-99m-Tc aerosola 15 (S) Odre|ivanje plu}nog klirensa 10 (S) Ispitivanje ezofagusnog tranzita 10 (S) Otkrivanje i procjena GE refluksa 10 (S) Ispitivanje pra`njenja `eluca 20 (A) Otkrivanje i procjena entero-gastri~nog refluksa 5 (S) Ispitivanje poreme}aja absorpscije vitamina B 12 10 (S) Ispitivanje poreme}aja apsorpscije `u~nih kiselina 5 (A) Otkrivanje Meckelovog divertikuluma 5 (S) Scintigrafija jetre 30 (S) SEPT jetre (i slezine) 20 (A) Hepati~ka radionuklidna angiografija 20 (A) Procena pula krvi u fokalnim lezijama jetre 30 (S) Imunoscintigrafija TU abdomena 20 (S) Leukoscintigrafija . . nadbubre`ne `lijezde.Neuronuklearna medicina Upoznaje metode: scintigrafiju mozga. radioizotopsku scisternografiju. 20 (S) Radionuklidna moikardiografija 40 (S) Analiza stres-redistribucionih scint. lije~enje hipertireoze radioaktivnim jodom. primjenu radioimunolo{kih metoda. pregled bolesnika. ispitivanje "prvog prolaza" i fiziolo{kih vremenskih intervala (ejekcijska frakcija. scintigrafiju. (Tl-201) 30 (S) "Njashout" krive 30 (S) SPET miokardiografija 10 (A) Perfuziona scintigrafija plu}a 15 (S) Ventilaciona scintigrafija pluga (133-D`e) 10 (A) Odre|ivanje ven. Specijalizant prou~ava specijalni dio klini~ku. . kontrola kvaliteta) i radi sa mjernim sistemima In vivo (stati~ka i dinami~ka mjerenja. laboratorijska priprema obilje`enih jedinjenja i tehnika obilje`avanja. radioizotopsku limfografiju. kao i/ili emisionu kompjuterizovanu monofotonsku tomografiju (SPET) 10 (S) d` 2 = 20 Test fiksacije radioaktivnog joda u {titastoj `lezdi 20 (S) Scintigrafija {titaste `lijezde pomo}u 99m-Tc 30 (S) Scintigrafija {titaste `lijezde pomo}u 131-J 10 (S) Scintigrafija kore nadbubre`nih `lijezda 10 (A) Dinamska scintigrafija pljuva~nih `lijezda 15 (S) Scintigrafija sr`i nadbubre`nih `lijezda 10 (A) Scintigrafija neuroblastoma i tumora hromafinog tk. Anesteziologija i intenzivno lije~enje 1 mjesec – kandidat treba obnoviti i pro{iriti klini~ka znanja i posebno prakti~ne vje{tine koje su potrebne u hitnim stanjima. Za terapijske postupke odgovornost. pod nadzorom mentora voditelja jedinice ili radili{ta. Radi u radioimunolo{koj laboratoriji: (pripremanje liganda i vezuju}ih supstancija.Nuklearna hematologija Upoznaje odre|ivanje zapremine krvi. testove. postavljanje indikacije za terapijsku primjenu radionuklida. primenu radioimunolo{kim metodama.Nuklearna nefrologija Prou~ava radiorenografiju i scintigrafiju bubrega. EDUKACIJA U JEDINICAMA NUKLEARNE MEDICINE 27 mjeseci Tokom 28 mjeseci rada u jedinicama nuklearne medicine kandidat mora odgovorno. Osposobljava se za vo|enje dokumentacije. inkubiranje. Vr{i ispitivanje du`ine `ivota eritrocita. Odgovornost. primjenom radioimunolo{kih metoda. administraciju. odre|ivanjem protoka krvi kroz jetru. morfolo{kih i dinamskih ispitivanjem bilijarnog sistema. morfolo{ki i funkcijskim ispitivanjem jetre. ali pod nadzorom. . tromoscintigrafiju.Ostale grane nuklearne medicine Upoznaje metode detekcije tumora. izvr{iti minimalno 300 razli~itih in-vivo dijagnosti~kih i minimalno 90 terapijskih nuklearno-medicinskih postupaka. nefrologije. dozimetriju. . scintigrafiju kostiju i zglobova.k. 10 (A) Scintigrafija paratireoidnih `lijezda 10 (A) Lije~enje hipertireoidizma radioaktivnim jodom 15 (A + S) Lije~enje toksi~nog adenoma {t. endokrinologije. scintigrafiju plu}a. znaci za dijagnosti~ke postupke procjenu indikacije.indeksa i vremena 10 (S) Ventilaciona scint. radioaktivnim jodom 15 (A+ S) Radionuklidna ventrikulografija 30 (S) Odre|ivanje globalnih i regionalnih ejeks. Obra|uje podatke pomo}u ra~unara. terapijsku aplikaciju. . hipofiza. ispitivanje poreme}aja intestinalne resorpscije i tranzita. lije~enje policitemije radioaktivnim fosforom. uzimanje anamneznih podataka. pravljanje osnovnih rastvora. placenta).Nuklearna kardipulmologija Upoznaje kvantitativnu selektivnu kardioangiografiju. scintigrafiju i SPET 10 (S) d` 4 = 40 Kontrola rada gama scintilacione kamere 5 (S-A) Izbor aplikativnih programa za obradu podataka iz gama kamere za funkciona i/ili hemodinamska ispitivanja. . obradu rezultata dijagnoznih nuklearno-medicinskih ispitivanja. in vivo i in vitro. dinamska ispitivanja (plu}na cirkulacija. klini~ku primjenu radioaktivnacijske analize. pedijatrijsku nuklearnu medicinu.Nuklearna endokrinologija Izu~ava {titastu `lijezdu. scintigrafiju sr~anih {upljina i miokarda. odre|ivanje terapijskih doza otvorenih izvora radionuklida. ventilacija). hemodinamska ispitivanja. regionalna pokretljivost miokardnog zida). kontejneri. `l.-perf. ispitivanje periferne cirkulacije. za{titu od zra~enja i pra}enje bolesnika koji primaju terapijsku dozu. slezine i dr. radioimunolo{ke metode. Upoznaje se ferokinetikom. Upoznaje se sa ispitivanjem in vivo i radioimunolo{kim ispitivanjima drugih endokrinih `lijezda (endokrini pankreas.Za{tita od zra~enja Sprovodi mjere za za{titu od zra~enja: pripremanje dijagnoznih i terapijskih doza za oralnu i parenteralnu aplikaciju. Katalog znanja i ve{tina Priprema i pode{avanje gama scintilacione kamere za funkciona i/ili. zna~i procjenu indikacije. leukocita i trombocita. pra}enje efekata izotopske terapije. interpretaciju i prikazivanje scintigrafskih nalaza. EDUKACIJA IZ KLINI^KE MEDICINE 10 mjeseci Upoznavanje i detaljno ovladavanje tehnikom fizikalnog pregleda i dijagnosti~kim postupcima. gastroenterologije. .Rukovanje radioaktivnim izotopima Prakti~no se obu~ava za rukovanje radioaktivnim izotopima. funkcije l. paratireoidne `lijezde. patofiziologijom kao i principima terapije oboljenja i poreme}aja iz oblasti kardiologije. ispitivanjem vitamina B.^etvrtak. izvo|enje i interpretaciju postupka. frakcija 30 (S) Parametrijski sken srca (amplitudna i fazna analiza) 20 (S) Procena sistolnih i dijastolnih par. dinamiku ispitivanja bubrega (vaskularizacija i ekskretorna funkcija). lije~enje pleuralnih i peritonealnih efuzija radionuklidima. radioizotopsku angiografiju mozga i ispitivanje mo`danog krvotoka. . 7. 2011. gonade. tehnika rada s kalibratorom doza. detekcijom heterotopije `eluda~ne sluznice. scintigrafija) i in vitro (ru~ni i automatski gama broja~i. elucija generatora. voditelja jedinice i radili{ta. odnosno dijagnosti~ku nuklearnu medicinu. scintigrafiju. scintigrafijom pankreasa. odre|ivanje efektivnog protoka krvi i glomerulske filtracije. odvajanje slobodnog odvezanog liganda. urgentnu nuklearnu medicinu.

efek. YAG laser kapsulotomije. Glaukom: Dijagnostika glaukoma. ali svakako trebaju kod njih asistirati. Implantacija intraokularnih le}a (10 operacija). trebaju biti upoznati s kompliciranim dijagnosti~kim postupcima: Indirektna oftalmoskopija. Asistencije kod vitreoretinalne hirurgije pomo}u silikon- 2 2 1 . – komunikacijske vje{tine. – promocija zdravlja.kostiju i zglobova 10 (S). . plazme (ERPF) 20 (S) Radiorenografija sa stimulisanjem diureze 15 (S) Radionuklidni kaptoprilski test 15 (S) Scintigrafija skeleta (parcijalna i celog tela) 20 (S) Scintigrafija slezine 20 (S) Odre|ivanje du`ine eritrocita 20 (S) Ispitivanje ferokinetike 10 (A) Odre|ivanje du`ine `ivota trombocita 10 (A) Odre|ivanje zapremine krvi. 2011. . Stra`nji segment oka 11 mjeseci Tokom specijalisti~kog sta`a na stra`njem o~nom segmentu. Tako|er.orbite 5 (S). Asistencija kod glaukomskih operacija. Asistencije operacije katarakte. OP]I DIO specijalizacije . 7. – upravljanja sistemom. Konzervativno lije~enje glaucoma. Asistencije kod konvencionalne operacije ablacije retine.i krvnih sudova (graftovi) 5 (A) Sekvencijalna HBS 20 (S) Dinami~ka HBS 30 (S) Radiorenografija pomo}u 131-J-OIH.intestinuma i kolona 10 (S). Biomikroskopija Goldmannovom prizmom.rad na odjelima: Bolni~ki odjel op}e hirurgije Bolni~ki odjel ORL Bolni~ki odjel MFH Bolni~ki odjel neurohirurgije Bolni~ki odjel plasti~ne hirurgije Bolni~ki odjel neurologije Bolni~ki odjel interne medicine (Reumatologija i Endokrinologija) 5 mjeseci 2 mjeseca ½ mjeseca ½ mjeseca ½ mjeseca ½ mjeseca ½ mjeseca ½ mjeseca Ambulanta sa pokusom vida Prednji segment oka Prednji segment oka 17 mjeseci Tokom specijalisti~kog sta`a na prednjem o~nom segmentu specijalizanti moraju izvr{iti sljede}e operacione zahvate: Ekstrakapsularna ekstrakcija katarakte (20 operacija). Tonometrija i tonografija.Broj 17 – Strana 50 SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Kabinet za kontaktne le}e Stra`nji segment oka Odjel i kabinet za retinu te Kabinet za elekroretinografij u Odjel za neurooftalmologi ju Kabinet za fluoresceinsku angiografiju Kabinet za ultrazvuk Kabinet za laser Dje~ji odjel Odjel za dje~iju oftalmologiju Kabinet za strabologiju Bolni~ki odjel oftalmologije Bolni~ki odjel oftalmologije ^etvrtak. Asistencija keratoplastike. – sposobnost sticanja i preno{enja znanja. Gonioskopija. zbog vrlo slo`ene vitreoretinalne patologije i traume specijalizanti ne mogu samostalno vr{iti operacijske zahvate. – etika i propisi. prot. Asistencije kod vitreoretinalne hirurgije. Obavlja se na fakultetima zdravstvenog usmjerenja u ukupnom trajanju od 1 mjesec. ren. Asistencije kod laserskih operacija glaucoma. u nastavnim turnusima (ljetni i zimski semestar) po planu koji utvr|uju navedeni fakulteti. . Biomikroskopija panfunduskopom. plazme i eritrocita 20 (S) Nuklearna angiografija mozga 10 (S) Odre|ivanje regionalnog protoka krvi kroz mozak 10 (A) Perfuziona scintigrafija mozga 20 C OFTALMOLOGIJA Vrsta specijalizacije: OSNOVNA Trajanje specijalizacije: 4 godine (48 mjeseci) PLAN SPECIJALIZACIJE [IRA TEMATSKA OBLAST Uvodni dio osnova teorijska obuka Op}i dio Op}a hirurgija Bolni~ki odjel op}e hirurgije ORL Bolni~ki odjel ORL Maksilofacijalna Bolni~ki odjel hirurgija MFH Neurohirurgija Bolni~ki odjel neurohirurgije Plasti~na Bolni~ki odjel hirurgija plasti~ne hirurgije Neurologija Bolni~ki odjel neurologije Interna medicina Bolni~ki odjel (Reumatologija i interne medicine Endokrinologija) Oftalmolo{ka ambulanta Bolni~ki odjel oftalmologije Odjel za prednji segment Odjel i Kabinet za glaukom Odjel za traumatologiju Odjel za orbitu. 1 11 . tumore i plasti~nu i rekonstruktivnu hirurgiju Odjel za uveitis Kabinet za vidno polje 8 17 4 4 3 U@A TEMATSKA OBLAST MJESTO TRAJANJE TRAJANJE OBAVLJANJA MJESECI MJESECI STA@A Medicinski fakultet 1 5 2 ½ ½ ½ ½ ½ ½ 6 2 1 1 1 6 3 3 UVODNI DIO OSNOVNA TEORIJSKA NASTAVA 1 mjesec Osnovna teorijska nastava se provodi iz oblasti: – dono{enje klini~kih odluka. – timski rad. 4. 99m-TC-DTPA ili 99m-Tc-MAG3 30 (S) Radiorenografija sa odre|ivanjem brzine glomerulske filtracije GFR 99m-Tc-DTPA 30 (S) Radiorenografija sa odr. .abdomena 20 (S).

^etvrtak. – ispitivanje na dvoslike po Hess-Lankesteru.5 mjesec Stati~ka i kineti~ka perimetrija. – kolorimetrija. xanthelasma. Dje~ja oftalmologija 3 mjeseca Asistencije kod operacija kongenitalne katarakte. – adaptometrija. – direktna i indirektna oftalmoskopija. – skijaskopija. Asistencije kod plasti~ne i rekonstruktivne hirurgije. Asistencija kod vitreoretinalne hirurgije s endokriopeksijom i endolaserskom fotokoagulacijom.Operativni zahvati koji su obuhva}eni specijalizacijom – ekstrakapsularna operacija katarakte . – odre|ivanje i propisivanje o~ne proteze. – aplanaciona tonometrija. Enukleacija bulbusa 5 operacija.asistencija 5 – operacijke entropijuma i ektropijuma 10 – operacije entropijuma i ektropijuma . Konzervativno lije~enje strabizma (vje`be na koordinatoru. Vje{tine koje }e specijalizant savladati u toku specijalizacije: Osposobljavanje i kori{tenje oftalmolo{ke opreme i prosu|ivanjue nalaza potrebnih za dijagnostiku i lije~enje oftalmolo{kih bolesnika: – biomikroskopija. Terapijski postupci kod upalnih bolesti oka. – fluoresceinska angiografija. Operacija strabizma 5-10 operacija. Asistencije kod operacije ptoze. – keratometrija po Javalu.asistencija 10 – vitreoretinalne operacije . Neurooftalmologija s perimetrijom 1. – pokus vida i Snellenove tablice.asistencija 20 – eksktrakapsularna ekstrakcija katarakte 3 – fakoemulzifikacija . – pleoptofor. – sinoptofor.5 godine (54 mjeseci) PLAN SPECIJALIZACIJE [IRA U@A TEMATSKA TEMATSKA OBLAST OBLAST Uvodni dio osnovna teorijska nastava Op}i uvodni dio Op}a hirurgija Bolni~ki odjel op}e hirurgije Anesteziologija Bolni~ki odjel i reanimacija anestezije Bolni~ki odjel Dijagnostika (Mikrobiolo{ka mikrobiolo{ke i i laboratorijska) laboratorijske dg.asistencije OP]A HIRURGIJA Vrsta specijalizacije: OSNOVNA Trajanje specijalizacije: 4. dakriocistografija). sinoptoforu.asistencija 10 – enukleacija 5 – enukleacija .). – dijagnostika bolesti suznih puteva (ispiranje kanala. – lije~enje na eutiskopu i stolnom koordinatoru. Asistencije kod operacija orbite. – Ishihara tablice. 7. – elektroretinografija. – kompjuterizirana perimetrija i perimetrija po Goldmannu. – kompjuterizirana refraktometrija. – kori{tenje prizmi. Konzervativna terapija neurooftalmolo{kih bolesti.asistencija 20 – operacije glaukloma .asistencija 5 – lacerokontuzne rane u podru~ju kapaka i orbite 3 lacerokontuzne rane u podru~ju kapaka i orbite asistencija 10 3 – operacije suznog aparata (dakriocistektomija) – operacije suznog aparata (dakriocistekltomija) asistencije 10 3 – dakriocistorinostomija . – ehosonografija. Asistencije kod operacija tumora vje|a. .asistencija 10 – trabekulektomija 3 – krioaplikacija kod glaukoma 3 – operacije strabizma 3 – operacije strabizma . – gonioskopija. cista. papilom. 2011. Asistencije kod slo`enih oblika strabizma.asistencija 10 – perforativne povrede 3 – perforativne povrede . odre|ivanje refrakcije. Dijagnostika neurooftalmolo{kih bolesti. chordeolum. 4. .). pleoptoforu i dr. verruca i dr. SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH – Broj 17 – Strana 51 skog ulja i perfluorkarbona. pterygium. Plasti~na i rekonstruktivna hirurgija oka i orbita 1 mjesec Mali operativni zahvati na okolini oka i adneksima (chalazion. – fitovanje kontaktnih le}a. Asistencije kod operacija probojnih ozljeda oka. – ortopti~ko i pleopti~ko lije~enje. Strabologija 3 mjeseca Dijagnosti~ki postupci kod strabizma. Op}a hirurgija Abdominalna hirurgija Anestezija sa reanimacijom Traumatologija sa ortopedijom Torakalna hirurgija Neurohirurgija Urologija Ginekologija sa aku{erstvo Dje~ja hirurgija Endoskopska hirurgija Plasti~norekons truktivna hirurgija Vaskularna i kardijalna hirurgija Endokrina i Onkolo{ka hirurgija Maksilofacijalna hirurgija ORL hirurgija Bolni~ki odjel abdominalne hirurgije Bolni~ki odjel anestezije Bolni~ki odjel traumatologije Bolni~ki odjel torakalne hirurgije Bolni~ki odjel neurohirugije Bolni~ki odjel urologije Bolni~ki odjel ginekologije Bolni~ki odjel dje~je hirurgije Bolni~ki odjel abdominalne hirurgije Bolni~ki odjel plasti~ne hirurgije 48 20 1 8 2 2 2 1 2 1 MJESTO TRAJANJE TRAJANJE OBAVLJANJA MJESECI MJESECI STA@A Medicinski fakultet 1 5 3 1 1 2 Bolni~ki odjel vaskularne hirurgije Bolni~ki odjel onkolo{ke hirurugije Bolni~ki odjel MFH Bolni~ki odjel ORL Ratna hirurgija Bolni~ki odjel op}e hirurugije 2 2 1 1 1 UVODNI DIO OSNOVNA TEORIJSKA NASTAVA 1 mjesec Osnovna teorijska nastava se provodi iz oblasti: – dono{enje klini~kih odluka. – timski rad. – primjena lasera (YAG i Argon). – komunikacijske vje{tine. Dijagnosti~ki postupci kod djece s prematurnom retinopatijom.

postavljanje elasti~no-kompresivnog zavoja. epidermalni ko`ni transplantati u op}oj hirurgiji. temelji hirur{ke tehnike (otvaranje i zatvaranje. dijagnostika i terapija {oka . Anesteziologija: Ventilacija bolesnika na masku. drena`a toraksa-indikacija i izvo|enje. postoperativne komplikacije u op}oj hirurgiji. ekstenzija preloma. upoznavanje tehnika elektrostimulacije srca i potpore cirkulacije. peritonitis i apscesi trbu{ne {upljine. repozicija luksacija. hernije. specijalizanti iz svih ustanova u BiH bili bi obavezni odslu{ati nastavu u nekom Klini~kom centru. osiguravanje diureze hirur{kim postupkom. blokada interkostalnih `ivaca. algoritam obrade urolo{kog bolesnika. postavljanje zavoja. intravensko kaniliranje. pristupnika arterije i vene. hemoseparacije i autotransfuzije. pristupi na srcu i zbrinjavanje ozljeda srca. perkutana cistostomija. Nastavne cjeline: – Hirurgija endokrinih `lijezda – Hirurgija dojke – Hirur{ke bolesti pleure. postavljanje sadrenog zavoja. Obavlja se na medicinskom fakultetu u ukupnom trajanju od 1 mjesec. koniotomija. uspostavljanje venskog puta. Procjena op}eg i lokalnog stanja ope~enog. Op}i uvodni dio u trajanju od 5 mjeseci obuhvata organiziranu nastavu kao i rad na odjelima: Op}a hirurgija 3 mjeseca Anesteziologija i reanimacija 1 mjesec Dijagnostika (Mikrobiolo{ka i laboratorijska) 1 mjesec Organizirana nastava 100 sati godi{nje Ukupan broj 400 sati nastave Od broja sati nastave predaje se: 200 sati – od glavnog mentora 200 sati – na klinikama Nastava predavana od mentora dijeli se na: a) op}i dio b) posebni dio a) Op}i dio: Asepsa i antisepsa. odre|ivanje optimalnog vremena za operaciju tipi~nih i naj~e{}ih bolesti dje~je dobi. incizije i drena`e. pravila asepti~kog rada. davanje klizme. hitne osteosinteze. urolo{ka endoskopija. tuma~enje vrijednosti CVP. mjesta ligature magistralnih arterija. instrumentarij i proteze u vaskularnoj hirurgiji. prelomi rebara i komplikacije. prepariranje). Kardijalna hirurgija: Upoznavanje tehnike ekstrakorporalne cirkulacije. – promocija zdravlja. upoznavanje temeljnih odrednica transplantacije organa. Vje{tine koje kandidat usvaja u toku specijalizacije po pojedinim u`im specijalnostima op}e hirurgije: Traumatologija: Rukovanje ekstenzijskim stolom i traumatolo{kim pomagalima. postupak s politraumatizirarkim bolesnikom. ozljede tetiva i {ake. prva pomo} kod krvarenja. Dje~ja hirurgija: Hirur{ki status novoro|en~eta. preoperativna priprema i postoperativna njega i monitonog hirur{kog bolesnika. kongenitalne malformacije u hitnoj hirurgiji. traheotomija. intubacija. intestinalne stome. Vje{tine kojima kandidat treba ovladati u toku specijalisti~kog sta`a iz op}e hirurgije Vje{tine koje kandidat usvaja od glavnog mentora i saradnika: Anamneza i status hirur{kog bolesnika. tamponada nosa. Vaskularna hirurgija: Temelji operacijske tehnike.Broj 17 – Strana 52 SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH – – – – – – – – – – – – – – – – – ^etvrtak. fizikalno-dijagnosti~ki testovi u vaskularnoj hirurgiji. intervencija kod balanitisa i parafimoze. ginekolo{ka diferencijalna dijagnostika kod hirur{ke bolesnice. 4. ileus. ano-rektoskopija. Plasti~no-rekonstruktivna hirurgija: Procjena ozljede tetiva. Nastava predavanja na klinici sastoji se od odabranih poglavlja specijalne hirurgije za op}eg hirurga. preoperativna priprema i postoperativna njega. repozicija hernija. hemostaza. dojen~eta i starijeg djeteta kod kongenitalnih i ste~enih bolesti. temelji dijagnostike bolesti krvnih `ila. temelji dijagnostike akutnih okluzija arterija i vena. reanimacija. tromboembolektomija i {av krvne `ile. drena`a prsi{ta. indikacije i na~in izvo|enja kraniotomije-neurohirur{ka hemostaza. bolesti crvuljka. traheostomija.reanimacija. u nastavnim turnusima (ljetni i zimski semestar) po planu koji utvr|uju navedeni fakulteti. drena`a toraksa. postavljanje subklavija katetera. Nastava se izvodi u Klini~kim ustanovama = 200 sati. dijagnostika i komplikacije preloma. amputacije. `ivaca. upoznavanje s traumatolo{kim instrumentima i implantatima. kateterizacija mokra}nog mjehura. hernije dje~je dobi. Vrijeme za izvodjenje nastave: U poslednja dva semestra specijalizacije. upotreba monitora i respiratora. osiguravanje venskih puteva. procjena vitaliteta ko`nih re`njeva. b) Posebni dio: Operacije na ko`i i potko`nom tkivu u poliklini~koj hirurgiji. ginekolo{ki pregled palpatorno. operacije `u~nih puteva. postavljanje nazogastri~ne sonde. akutni abdomen. bronha i plu}a Resekcija pankreasa i biliopankreati~ne anastomoze Odobrena poglavlja hirur{kih bolesti `u~nih putova Hirur{ka terapija portalne hipertenzije Bolesti tankog i debelog crijeva (dje~ja hirurgija 2 sata) Bolesti anusa i rektuma Hirurgija arterija Hirurgija vena Izabrana poglavlja iz dje~je hirurgije za op}eg hirurga Izabrana poglavlja iz urologije za op}eg hirurga Izabrana poglavlja iz ginekologije za op}eg hirurga lzabrana poglavlja iz traumatologije Izabrana poglavlja iz plasti~ne hirurgije Izabrana poglavlja iz mikrohirurgije i terapije limfedema – Hirurgija {ake – Izabrana poglavlja iz onkologije i hemoterapije za op}eg hirurga – Izabrana poglavlja iz anesteziologije za op}eg hirurga – Izabrana poglavlja iz radiologije za op}eg hirurga – Izabrana poglavlja iz ultrazvu~ne dijagnostike za op}eg hirurga. Urologija: Temeljne urolo{ke pretrage i dijagnosti~ke tehnike. upoznavanje instrumentarija u urologiji. traheostomija. splenektomija-hirur{ka taktika i terapija. anamneza i status hirur{kog bolesnika. sterilizacija. hemostatski zahvati zbog portalne hipertenzije. kateterizacija i suprapubi~ka drena`a mokra}nog mjehura. krvarenja iz probavnog trakta. nefrektomija indikacija i na~in izvo|enja zbrinjavanje ozljeda mokra}nog mjehura i uretre. hitne operacije u op}oj hirurgiji. upotreba instrumentarija. – etika i propisi. upoznavanje tehnike i primjene hemodilucije. cistoskopija. hitni zahvati na jetri i `u~nim putevima. infekcije u hirurgiji. varikoziteti i posttrombotski sindrom. konzervativno lije~enje preloma i temelji osteosinteze. vrste rane i zarastanje rane. . algoritam dijagnostike u Op}oj hirurgiji postavljanje indikacije za operaciju i temelji hirur{ke taktike. {ivanje rana. plu}a i medijastinuma – Hirur{ka terapija priro|enih i ste~enih bolesti srca – Ozljede srca i velikih krvnih `ila – Bolesti jednjaka i dijafragme (dje~ja hirurgija 3 sata) Hirur{ka terapija bolesti gastroduodenuma Transplantacijska hirurgija Resekcijska terapija u hirurgiji jetre Ozljede traheje. – upravljanja sistemom. operacijska taktika bolesti gastroduodenuma. transfuzija krvi kod hirur{kih bolesnika. toaleta iritestinalnih stoma. Na svako poglavlje otpada 7 sati nastave. akutni pankrealitis. bolesti anusa i rektuma. obrada hitnog hirur{kog bolesnika. priprema bolesnika za transport u ve}e medicinske centre. antikoagulaciona terapija. postavljanje `elu~ane sonde. – sposobnost sticanja i preno{enja znanja. repozicija prijeloma. odr`avanje homeostaze intravenskom nadoknadom. anamneza i status vaskularnog bolesnika. digitorektalni pregled. satne diureze i krvnog mjerenja krvnog pritiska. punkcije tjelesnih {upljina. lije~enje opekotina. 7. hitne operacije na `enskim spolnim organima. 2011.

osteosinteze patele 1. operacijski pristupi i instrumentarij u Torakalnoj hirurgiji. Gastroenterologija sa endoskopskom hirurgijom 1 mjesec Specializant mora obaviti sljede}e endoskopske poretrage: Endoskopska pretraga Ezofagogastroduodenoskopija Injekcijska skleroterapija pri krvarenju iz gornjih i donjih parija d.Dg kod jednog organa sa vi{e bolesti'' ^ETVRTA TEMA . Histolo{ka verifikacija i tipizacija tumora. torakalne. Specijalizant treba biti upoznat s osnovnim saznanjima o patofiziologiji. trahoestomija.^etvrtak. zglobova. osteosinteze priksimalnog kraja tibije 2. operacijski pristupi i neurohirur{ki instrumentarij. osteomijelitisa i ozljeda zglobova. operacijski pristup na suprarenalku 2. diferencijalnodijagnosti~kim. osteosinteze distalnog kraja humerusa 1. Nadalje: akutni skrotum. osteoslnteze dijafize potkoljenice 2.DRUGI SEMESTAR: ''Dijagnostika i terapija ~e{}ih hirur{kih bolesti'' TRE]A TEMA . uzrocima i terapijskim postupcima rje{avanja . stepen diferenciranosti terapija i prognoza. osteosinteze distalnog kraja femura 1. osteosinteze acromialne luksacije 1. Boravi i izvodi endoskopsku dijagnostiku i terapiju na odjelima gastroenterohepatologije i hirurgije koji se bave tom problematikom. U toku specijalizacije svaki specijalizant mora obraditi po jednu semestralnu temu u svakom semestru specijalizacije. plastike Achilove tetive 1. op}i principi neurohirur{ke tehnike. terapijskim i rehabilitacionim postupcima kod urolo{kog bolesnika. hematurija. SPECIJALIZANTSKE TEME SU: PRVA TEMA . operacijski pristup na gu{tera~u 2. Broj i vrsta obaveznih operacijskih zahvata koje kandidat treba samostalno izvr{iti: osteosinteze klju~ne kosti 2. traheotomija 1. TNM sistem/ekstenzitet tu. U toku specijalizacije na abdominalnoj hirurgiji. kardijalne. polihemoterapija.PRVI SEMESTAR: ''Topografska anatomija sa hirur{kim pristupom'' DRUGA TEMA . osteosinteze gle`nja 2.^ETVRTI SEMESTAR: ''Komplikacije u hirur{kom lije~enju'' PETA TEMA . adjuvantna. dijagnostika bronhoskopijom i uvo|enje fleksibilnog bronhoskopa. Neurohirurgija: Neurolo{ki status kod kranicerebralne traume. pri operacijama kralje{nice. osteosinteze kostiju {ake i prstiju 2. palijativna. osteosinteze dijafize humerusa 2. histolo{ki tip/ indikacije za razli~ite na~ine lije~enja. SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 17 – Strana 53 Abdominalna hirurgija: Temelji endoskopske hirurgije uvo|enje endoskopskih troakara. postavljanje Sengstaaken-Blakemoorove sonde. urodinamika i drugo. osteosinteze kostiju stopala 2. osteosinteze dijafize femura 1. tamponada rektuma. vaskularne hirurgije. rekonstruktivna/. – minimalno invazivnim endoskopskim postupcima. 2011. radioterapija. dijagnosti~ki dio endoskopske hirurgije. temelji neurohirur{ke dijagnostike. osteosinteze podlaktice 1. Specijalizant mora sudjelovati i aktivno u~estvovati u konzilijumu o mukltidisciplinarnom lije~enju malignih bolesti Traumatologija i ortopedija 8 mjeseci U toku specijalisti~kog sta`a u Traumatolo{kom odjelu. osteostnteze lakta (Monteggina. Endokrina i onkolo{ka hirurgija 1 mjesec U toku boravka u dijela Endokrine hirurgije specijalizacije.trakta Rektoskopija Kolonoskopija Broj 10 5 20 20 Broj i vrsta obaveznih operacijskih zahvata koje kandidat treba samostalno izvr{iti: Vrsta operativnog zahvata apendektomija operacija hernije kolecistektomija biliodigestivne anastomoze koledohotomija resekcija `eluca enterostome resekcija tankog crijeva resekcija debelog crijeva fistula ani operacija hemeroida operacija ileusa operacija perforiranog `elu~anog ulkusa postoperativna kila Hartmanova operacija Jejunostomija Splenektomija Lobektomija lijevog re`nja jetre Nekrozektomija pankreasa Broj 20 15 10 2 3 5 5 3 2 3 7 3 6 3 5 5 3 2 U toku dijela specijalizacije u Endoskopskoj hirurgiji specijalizant provodi: vje`be na fantomu 3.TRE]I SEMESTAR: ''Komplikacije operacije jedne bolesti . urologije. olecranon) 2. operacije na jetri svinje 3. uloga hirurgije u onkologiji s obzirom na namjenu /kurativna.PETI SEMESTAR: ''Noviteti u hirur{kom lije~enju i dijagnostici'' Abdominalna hirurgija 20 mjeseci U toku specijalizacije specijalizant mora apsolvirati teoretsko i prakti~no znanje o: – dijagnosti~kim i terapijskim operativnim postupcima u abdominalnoj hirurgiji. podru~ja urgentne neurohirurgije. instrumentarijumu. epididimitis. kostiju. 7. asistencije pri laparoskopskoj kolecistektomiji 10. 4. specijalizant se treba upoznati sa temeljima operacijske tehnike i dijagnostike onkolo{kih i endokrinih bolesti. prema Programu klinike u kojoj specijalizira. osteosinteze proksinlalnog femura 2. pri lije~enju prijeloma. te o operativnoj terapiji. abdominalne. Urologija 2 mjeseca Specijallizant mora dobiti temeljno teoretsko i prakti~no znanje o diagnosti~kim. simptomatska. endokrina terapija. osteosinteze ru~nog zgloba 1. Ovladati urgentnim stanjima u dijagnosti~kim i operativnim metodama povreda mekih tkiva. tehnike u traumatologiji i ortopediji. osteosinteze proksimalnog humerusa 2. Torakalna hirurgija: Temelji operacijske tehnike. kandidat obavezno asistira pri operacijama radi savladavanja op. Sprovodi postoperativno lije~enje i rehabilitaciju. kateterizaciji. Specijalizant samostalno treba izvr{iti operacijske zahvate: strumektomija 3. pseudoartroza. retenciji urina. imunoterapija/ rezultati lije~enja. specijalizant op}e hirurgije treba obavezno asistirati pri sljede}im operativnim zahvatima: Vrsta operativnog zahvata apendektomija herniotomija kolecistektomija resekcija `eluca enterostome operacija analne fistule resekcija tankog crijeva resekcija debelog crijeva operacija hemeroida Broj 50 30 30 8 10 5 10 5 5 Posebni odgoji: specijalizant bira (ili po savjetu mentora) ustanovu za abdominalnu hirurgiju u inostranstvu u kojoj provodi ~etiri mjeseca. i njihova kombinacija/hirurgija.

Aktivno sudjeluje u dijagnostici neurohirur{kog bolesnika. radikalna nekrektomija pripovredi ruke 3. U toku specijalizantskog sta`a specijalizant asistira pri urolo{kim zahvatima prema Programu Odjela u kojem specijalizira. valvularna hirurgija 15. Upoznaje i farmakologiju. ugradnja Pace makera 8. amputacija 4. Anesteziologija 1 mjesec Popis obaveznih zahvata koje kandidat samostalno vr{i u toku dijela specijalizacije iz anesteziologije: endotrahealna intubacija 1. Specijalizant treba napraviti sljede}e operacije: Z plastike 3. Neurohirurgija 2 mjeseca Asistira pri svim operacijama prema Programu ustanove kojoj specijalizira. operacija hidronefroza 5. Plasti~no-rekonstruktivna hirurgija 2 mjeseca Hirur{ka tehnika u podru~ju plasti~ne. Specijalizant samostalno vr{i sljede}e operacijske zahvate: punkcija pleuralne {upljine 4. Obavezno je asistirati pri svim operacijama kongenitalnih anomalija samostalno vr{i operacije: hernioplastika 5. Samostalno vr{i sljede}e zahvate: eksplantacija periferne vene na nozi 2. va|enje torakalnih drenova 5. transpozicijski re`anj 2. ureterotomija 3. hitna ugradnja Pace makera 1. – Patofiziolo{ke aktivnosti djeteta na hirur{ki zahvat. opskrba preloma kostiju lobanje 1. – distress sindrom u dje~ijoj dobi Osim asistencija u redovnom i hitnom programu. nefrektomija 2. odrasli) 2. 2011. drena`a perikarda (hitna. Asistiranje pri hirur{kim zahvatima iz torakalne hirurgije. Samostalno vr{i sljede}e operacije: slobodni ko`ni transplantati 5. epinervalni {av `ivca na ruci 2 roracijaki re`anj 2. kriptorhizam 5 apendekliimija 5. resekcija rebara 1. obrada opekotine 5 ozljede {ake (primarna obrada) 5. sternotomija (djeca. 7. antitromobocitna i antiagragaciona terapija – operativne procedure u vaskularnoj hirurgiji. torakatomija 2. drena`a toraksa 2. ozljeda {ake (primarna obrada) 3. infekcije u ratu – blast i kra{ povrede – udru`ene povrede u ratu anestezija u ratu. reparatorne i rekonstruktivne hirurgije. hemoterapeutika i antibiotika u odnosu na bubre`nu funkciju. hirurgija priro|enih sr~anih gre{aka 5. torakotomija (djeca. operacija fraktura 6. – Megacolon congenitum. odrasli) 5. principi mikrohirurgije i transplantacije tkiva. {av i anastomoza krvne `ile 3. Samostalno vr{i operacijske zahvate: operacijski pristup na arterije 4. eksploracija skrotuma 2. kraniotomija (bez cerebralnog dijela operacije) 2. perkutana cistostoma 2 i nefroi ureterostoma po 1. Ratna hirurgija: 1 mjesec Specifi~nost organizacije i funkcionisanje hirur{ke slu`be u ratu i vanrednim stanjima: – organizacija sanitetske posebno hirur{ke slu`be u ratu. traheostomija 2. varikozne vene 2. uspostavljanje centralnih venskih katetera 10. lumbotomija 2. intubacija bolesnika na masku 2. operacija cistoureteralnog refluksa 8. elektivna) 2. – Kongenitalne anomalije za hitnu hirur{ku korekciju. spinalna dekompresija 2.perkutana i otvorena 5. intradermalni {av 10. primarni {av ko`e 30. drena`a pleuralne {upljine 4. indikacije za respirator i o~itovanje monitoringa bolesnika postavljanje bolesnika na respirator 2 indikacije za prelazak na spontanu respiraciju. upoznavanje s temeljnim principima aparata za anesteziju. trnasfuziolo{ka slu`ba u ratu opekotine u ratu biolo{ki rat. obstrukcije na razini prijeloureterskog vrata. eksterna ventrikularna drena`a. obrada opekotine 3. – invaginacije u dje~joj dobi. fimoza 5. hirur{ka doktrina – patofiziologija ranjenika – ratna rana. estetske. operacija strume 2 Dje~ja hirurgija 2 mjeseca Specijalizant na specijalizaciji op}e hirurgije u toku boravka na dje~joj hirurgiji u trajanju od dva mjeseca treba spoznati: – Kongenitalne anomalije novoro|en~eta inkopatibilne sa `ivotom. {av mjehura. {av plu}a 2. Vaskularna hirurgija 2 mjeseca Specijalizant mora pridobiti temeljno i prakti~no znanje o: – patofiziologij hemodinamike arterijske i venske cirkulacije na ekstremitetima – dijagnostici kod vaskularnog bolesnika – akutnoj arterijskoj okluziji – povredi arterija – okluzivna bolest arterija – varikoziteti – tromboflebitis – flebotromoboza – tromboemboli~na bolest – portalna hipertenzija – pristup i prikaz arterija za ligaturu i rekonstrukciju – fibrinoliti~ka. varikokela. Torakalna hirurgija 2 mjeseca Dijagnostika i diferencijalna dijagnostika i terapija hirur{kih torakalnih bolesti. uvo|enje centralnih intervenskih katetera 5. uretera i vrata mokra}nog mjehura. hidrokela 2. Potrebno je da bude upoznat s nehirur{kim bolestima bubrega. kriptorhizam 10.Broj 17 – Strana 54 SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH – – – – – – – – – – – – – – – – – – ^etvrtak. Parenteralna i enteralna prehrana bolesnika . orhidopeksija 5. – patologija ingvinalnog kanala kod djece. oblikovanje slobodnih re`njeva 5. Asistira prema redovnom Programu ustanove u kojoj specijalizira. osteosinteza kosti ruke 3. subduralni ili epiduralni hematom 2. presadjivanje ko`e 3. Samostalno vr{i operacijske zahvate: cistotomija. reanimacija bolesnika 1. tromboenmolektomija 2. specijalizant obavezno asistira pri: hernioplastika 10. preparacija ili punkcija periferne arterije 2. oblikovanje slobodnih re`njeva 10. sekundarna rekonstrukcija ozlije|ene {ake 5. hemijski rat povrede jonizuju}im oru`jem prelomi u ratu povrede {ake u ratu povrede zglobova u ratu amputacije ekstremiteta u ratu povrede magistralnih krvnih sudova u ratu povrede perifernih nerava u ratu povrede ki~mene mo`dine u ratu kcp povrede u ratu povrede vrata u ratu povrede toraksa u ratu povrede abdomena u ratu torakoabdominalne povrede u ratu povrede urogenitalnog trakta u ratu povrede zdjelice u ratu Kardijalna hirurgija 2 mjeseca Asistira na sljede}im zahvatima: koronarna hirurgija 15. sekundarna rekonstrukcija ozlije|ene {ake 2. osteoplasti~na trepanacija 2. Ovladati: rezultate plinskih analiza i rezultata drugih laboratorijskih parametara. Samostalno vr{i sljede}e zahvate: lumbalna punkcija 4. Asistira na sljede}im operacijama: slobodni ko`ni transplantati 10. infekcijama urinarnog sistema i temeljima saznanja o akutnom zatajivanju bubre`ne funkcije i hemodijalize. 4. cistostomija .

SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Dje~ija ortopedija Trauma Spinalna hirurgija Hirurgija gornjih ekstremiteta ^etvrta godina Spinalna hirurgija Odrasli. sposobnost timskog rada. pisanje radova. rekonstruktivn e procedure Onkolo{ka ortopedija Boravak u ortopedskoj ustanovi van mati~ne ku}e Peta godina Bolni~ki odjel Odrasli. pregledi literature. rekonstruktivn ortopedije e procedure Trauma Bolni~ki odjel ortopedije Hirurgija Bolni~ki odjel gornjih ortopedije ekstremiteta Sportska Bolni~ki odjel ortopedija i ortopedije traumatologija Bolni~ki odjel ortopedije Bolni~ki odjel ortopedije Bolni~ki odjel ortopedije Bolni~ki odjel ortopedije Bolni~ki odjel ortopedije Bolni~ki odjel ortopedije Bolni~ki odjel ortopedije Bolni~ki odjel ortopedije Broj 17 – Strana 55 3 3 3 3 12 3 3 3 Provjera znanja U zavr{nom dijelu specijalizacije specijalizant obavlja pismene ili usmene kolokvijume strog propisane prema planu specijalizacije i mentorskoj listi. PRVA GODINA UVODNI DIO OSNOVNA TEORIJSKA NASTAVA 1 mjesec Osnovna teorijska nastava se provodi iz oblasti: – dono{enje klini~kih odluka. – etika i propisi. 7. Vrhunska njega pacijenata je najva`niji cilj i zapravo neodvojiv dio procesa odgajanja specijalizanta. neophodno je da se program specijelizacije sprovodi isklju~ivo u akademskim ustanovama (teaching hospitals). 4. – komunikacijske vje{tine. Od svih specijalizanata se o~ekuje da poka`u profesionalizam kao i adekvatno pona{anje na poslu kao i van njega ~itavo vrijeme trajanja specijalizacije. – timski rad. Rad pojedinca na klinici se reflektuje na rad ~itavog kolektiva. od specijalizanta se o~ekuje da posjeduje izuzetne ljudske kvalitete. te njegova saznanja iz telemedicine koje se sastoji iz: – klini~ke analize sa evaluacijom rezultata lije~enja odre|enih bolesti. prisustvo na nau~nim i stru~nim skupovima.^etvrtak. rekonstruktivne procedure Trauma Boravak u partnerskoj bolnici Tre}a godina Bolni~ki odjel urgentne medicine Bolni~ki odjel ortopedije Bolni~ki odjel ortopedije Bolni~ki odjel ortopedije Bolni~ki odjel ortopedije 10 sedmica 10 sedmica 10 sedmica 10 sedmica 10 sedmica 12 MISIJA Misija programa specijalizacije iz ortopedske hirurgije da obezbijediti najve}i mogu}i kvalitet zdravstvene njege za na{e pacijente. unaprijediti i iskoristiti dosada{nje akademsko iskustvo u obuci novih generacija specijalista ortopedske hirurgije. – sposobnost sticanja i preno{enja znanja. – upravljanja sistemom. Poseban akcenat se stavlja na nova nau~ne saznanja koja unapre|uju klini~ki ishod lije~enja oboljenja muskuloskeletnog sistema.samo Klinika. obavljani seminari. eksperimentalni rad. stru~nog znanja. ORTOPEDIJA Vrsta specijalizacije: OSNOVNA Trajanje specijalizacije: 5 godina /60 mjeseci/ PROGRAM SPECIJALIZACIJE [IRA OBLAST Uvodni dio osnovna teorijska nastava Uvodni dio prva godina Abdominalna hirurgija U@A OBLAST MJESTO TRAJANJE TRAJANJE OBAVLJANJA MJESECI MJESECI STA@A Medicinski fakultet 1 3 12 3 3 3 11 Bolni~ki odjel abdominalne hirurgije Dje~ja Bolni~ki odjel hirurgija dje~je hirurgije Plasti~na Bolni~ki odjel hirurgija plasti~ne hirurgije Vaskularna Bolni~ki odjel hirurgija vaskularne hirurgije Bolni~ki odjel Urgentna medicina/trau urgentne medicine matologija Intenzivna Bolni~ki odjel njega i intenzivne medireanimacija cine i reanimacije Reumatologija Bolni~ki odjel interne medicine Kardiolo{ka Bolni~ki odjel intenzivna interne medicine njega Radiologija Bolni~ki odjel radiologije Neurologija Bolni~ki odjel neurologije Neurohirurgija Bolni~ki odjel neurohirurgije 1 1 1 1 3 1 1 1 1 1 1 1 12 Druga godina Urgentna medicina Dje~ija ortopedija Odrasli. ukoliko se iska`e `elja za tim obaviti i van akademske ustanove ukoliko postoje potrebni servisi u odabranoj bolnici. S druge strane. 2011. da je informati~ki obrazovan. samoinicijativa je dobro do{la. Prva godina specijalizacije mo`e se. – pisanjem i objavljivanjem recenziranih ~lanaka u doma}im i stranim glasilima s temama iz domena specijaliazcije. . po principu da svaki specijalizant pro|e isti trening od 2 do 5 godine. Provjerava se njegov nivo klini~kog. Tako|e. Da bi osigurali gore navedene prioritete. – odslu{ana obavezna dva posljednja semestra u toku specijalizacije na odgovaraju}oj ustanovi . tako da se invidualizam ne uzima u radu ne uzima kao prednost. da je predan poslu. – vo|enje klini~ke ili klini~ko-patolo{ke konferencije s tematikom domena podru~ja specijalizacije. da govori najmanje jedan strani jezik (engleski je mandatoran).

MLA\I SPECIJALIZANT Njihove du`nosti podrazumijevaju: 1. 2. vaskularnoj hirurgiji. Briga o bolesnicima na klinici. 10. u nastavnim turnusima (ljetni i zimski semestar) po planu koji utvr|uju navedeni fakulteti. Svaka indikacija za operativni zahvat mora biti prvo prodiskutovana sa starijim specijalizantom koji }e u~estvovati na operaciji. Kartoni i liste pacijenata moraju biti revidirane u tom periodu svakog jutra. sastanaka. 2011. Prije pozivanja specijaliste potrebno je da obavijesti nadle`nog starijeg specijalizanta koji }e se upoznati sa slu~ajem i o istom obavijestiti nadle`nog specijalistu. 5. te kroz rad na klinici i biblioteci. urgentnoj medicini/ traumatologiji. Jedan od specijalizanta druge godine je svaki dan dodijeljen za rad u traumatolo{koj ambulanti u toku radnog vremena. rekonstruktivne procedure Trauma Hirurgija gornjih ekstremiteta Sportska ortopedija i traumatologija Rotacije Jun -Aug Aug -Nov Nov -Jan Jan -Mar Mar -Jun STARIJI SPECIJALIZANT U toku 4. rekonstruktivne procedure Onkolo{ka ortopedija Boravak u ortopedskoj ustanovi van mati~ne ku}e Rotacije: Jun .Broj 17 – Strana 56 SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH ^etvrtak. 7. Obavlja jutarnje vizite sa mla|im specijalizantima 3. Da uzme u~e{}e na svim predavanjima i sastancima organiziranim na klinici. pola`e se pisani test u skladu sa temama pokrivenim kru`enjem u ovoj godini. te teoretska priprema prije svake operacije je mandatorna za svakog mla|eg specijalizanta. 3. demonstracije studentima. 8. radiologiji. Njegova odgovornost je organizacija vizita. – promocija zdravlja.Mar Mar . Odgovoran je za postoperaativni obilazak i pra}enje pacijenata. godine specijalizacije predvi|eno je da jedan dio vremena provede u drugoj bolnici sa kojom klinika ima saradnju kao i anga`man u radu sa studentima.Sep Sep . Specijalizant zadu`en za ambulantu taj dan ne ide u operacionu salu ukoliko {ef specijalizanata druga~ije ne odredi. Du`nosti: 1. specijalizant treba da provede 2 mjeseca na abdominalnoj hirurgiji. i 5. obavijestiti de`urnog specijalizanta o operativnim zahvatima obavljenim u toku dana. Ukoliko nije anga`iran u punom kapacitetu u ambulanti na raspolaganju je spinalnom odjelu.Jun ^ETVRTA GODINA Teme: Spinalna hirurgija Odrasli. Da organizira prijem pacijenata u traumatolo{koj ambulanti 6. Da supervizira rad mla|ih specijalizanata u traumatolo{koj ambulanti 7. DRUGA GODINA: Teme: Centar urgentne medicine Dje~ja ortopedija Odrasli. Du`nost starijeg specijalizanta je da kontaktira specijalistu. Odgovaraju nadle`nom specijalisti za svoj rad. Da u~estvuje u hitnim operacijama kada je u pripravnosti 5. U~e{}e u operativnim procedurama u toku dana na koje je dodijeljen. O~ekuje se da mla|i specijalizant razvije sposobnost razumijevanja principa ortopedije i tehnika kroz postavljanje pitanja. plasti~noj hirurgiji. 4. 9.Jun PETA GODINA Teme: Odrasli. kao i da svoja bazi~na znanja podigne na visok nivo {to }e mu omogu}iti nastavak treninga na drugoj godini. Sve vizite moraju zavr{iti prije odlaska u operacionu salu. ve} }e biti na on call slu`bi sa anseteziologom kako bi bio upoznat sa principima anestezije.Mar Mar . Ovo se posebno odnosi za pacijente koji trebaju da budu primljeni na kliniku.Dec Dec . predavanjima na klinici ukoliko mu {ef specijalizanata ne dodijeli drugi zadatak. intenzivnoj njezi i reanimaciji.Dec Dec . rekonstruktivne procedure Trauma Boravak u partnerskoj bolnici Rotacije Jun -Aug Aug -Nov Nov -Jan Jan -Mar Mar -Jun TRE]A GODINA Teme: Dje~ja ortopedija Trauma Spinalna hirurgija Hirurgija gornjih ekstremiteta Rotacije: Jun . mla|im specijalizantima. Da prisustvuje svim kursevima. Preoperativni pregled i prijem na kliniku zajedno sa starijim specijalizantom na odjelu. U toku ove godine specijalizant ne}e imati de`ure na ortopedskoj klinici. 6. terapijom. Specijalizant se u operacionoj sali mora pojaviti na vrijeme da bi osigurao adekvatnu preparaciju. sta`erima. diskusijama. Detaljno studiranje svakog slu~aja. problemima. 2.Sep Sep . novim prijemima. 8. kardiolo{koj intenzivnoj njezi. Rotacije na op}oj hirurgiji: Znanja i vje{tine ste~ene u toku dvanaestomjese~ne rotacije su prerekvizit za uspje{an dalji nastavak treninga ortopeda. te po mjesec dana na dje~joj hirurgiji. Prije odlaska ku}i svakog dana. Stariji specijalizant mora biti dostupan za sve hitne operacije koje se obavljaju u de`uri za koju je odre|en. Obavlja se na medicinskom fakultetu u ukupnom trajanju od 1 mjesec. kao i nakon zavr{enog operativnog zahvata. U toku ove godine. Da supervizira rad mla|ih specijalizanata u operacionoj sali 4. Svakodnevni obilazak pacijenata na klinici u pratnji specijaliste ili nadle`nog starijeg specijalizanta. Na kraju prve godine. 4. . Organizacija rada ambulante u toku dana za koji je odre|en je odgovornost starijeg specijalizanta. neurologiji I neurohirurgiji. 7. reumatologiji. Od specijalizanta se u ovoj godini o~ekuje da se poka`e visok nivo zainteresiranosti. Pomo} u edukaciji studenata i specijalizanata drugih oblasti na rotaciji na klinici. Da je upoznat sa svim slu~ajevima u traumatolo{koj ambulanti u danu u kojem je odre|en za rad u istoj.

bazi~ne nauke. sportska medicina. Od specijalizanta se o~ekuje da teoretski i prakti~no bude spreman da participira u zahvatu shodno godini treninga na kojoj se nalazi. Rezultati testiranja se prezentiraju na redovnom stru~nom kolegiju klinike. Po`eljno je da se evaluacija obavlja elektronskim putem. stopalo. Ukoliko obim posla u ambulanti prevazilazi mogu}nosti de`urnog specijalizanta. specijalizant prati dodijeljenog mentora u svim aktivnostima koji se de{avaju van zgrade bolnice. povredu ligamenata ili neku drugu ozbiljniju povredu. zajedno sa disekcijom. Svaki pacijet upu}en na pregled specijalisti prvo biva pregledan od strane specijalizanta koji obavije{tava nadle`nog specijalistu. Diskusija. G3: Najkasnije 6 mjeseci nakon predaje preliminarnog projekta. Svaki pacijent sa ozbiljnom povredom kojeg pregleda mla|i specijalizant a koji ima prelom. preoperativno planiranje. Sva rtg dijagnostika mora biti pregledana od strane starijeg specijalizanta i moraju biti prezentirana na sastanku sljede}eg jutra. Specijalizant koji nije pripremljen za zahvat ne}e mo}i u istom u~estvovati. Od specijalizanta se o~ekuje da ta~no odgovori na preko 60% postavljenih pitanja. ISTRA@IVA^KI PROJEKTI/RESEARCH Od svakog specijalizanta se o~ekuje da zavr{ni orginalni projekat u toku zavr{ne godine specijalizacije koji }e biti predat na "peer rewiew". Prezentacija stru~ne literature: Jedan dan (ranije odre|en) u svakom mjesecu na kojima }e biti prezentirani radovi iz najuglednijih ~asopisa. op}a traumatologija (bazi~ni AO kurs. Slu~ajeve }e prezentirati specijalizanti starijih godina. juna specijalizant treba da odredi starijeg specijalistu koji }e nadzirati projekat. da se zadovolje potrebe slu`be kao i edukacioni karakter. 4. Ortotika i protetika i sl. obavezno mora biti pregledan i od strane starijeg specijalizanta ili specijaliste. Velika vizita: jednom mjese~no. sedmici. {aka. Prezentacije slu~ajeva: bit }e odr`ane u 1. i 3. Specijalizant "on call" se poziva u ambulantu u koliko potrebe slu`be to zahtijevaju. Sticanje zvanja specijaliste je uslovljeno zavr{etkom istra`iva~kog projekta. operacije u drugoj ustanovi i sl. marta na petoj godini. Diskusiju vodi {ef klinike. Kompletan manuscript predati do 1. neophodno je formalno prezentirati projekat na nau~nom vije}u ustanove Institut za NIR.). Na ovom sastanku se prezentiraju i statisti~ki podaci o broju primljenih pacijenta. 12. U vanrednim okolnostima odgovorni stariji specijalizant-administrator }e odlu~iti o rasporedu specijalizanta shodno prioritetima i edukacionom benefitu. Otpusna pisma diktira ukoliko je mogu}e odmah po odluci za otpust. Nakon radnog vremena. TRAUMATOLO[KA AMBULANTA Pokrivanje traumatolo{ke ambulante u toku radnog vremena je du`nost specijalizanta 2 godine. EVALUACIJA [ef klinike }e redovno svakih 6 mjeseci provjeravati napredak svakog specijalizanta. Neophodno je poduzeti sve mjere da se reduciraju liste ~ekanja na pregled. konsultacije na drugim klinikama. velika vizita. Dalje. 13. Du`nosti i anga`man u ambulanti ima 2 cilja.^etvrtak. sa odre|ivanjem nivoa hitnosti i organiziranjem operacione sale. RAD U OPERACIONOJ SALI Specijalizant ortopedije treba da bude spreman (adekvatno obu~en) 15 minuta prije incizije. traumatolo{ku ambulantu pokriva de`urni specijalizant. Preporu~eni kursevi: Prve 2 godine: patologija. Abstrakt projekta poslati na neki od odabranih kongresa. 2011. Da organizira otpuste pacijenata sa popratnom dokumentacijom. SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 17 – Strana 57 Potrebno je da prisustvuje izmjeni pacijenta izme|u zahvata kako bi ubrzao operativni program. U toku de`ure de`urni specijalizant }e asistirati na operativnim zahvatima. Revizija operisanih slu~ajeva: namijenjena radi kontrole kvaliteta i diskusiju. Indikaciju za operativni zahvat donosi de`urni specijalista sa starijim specijalizantom. Ova evaluacija je bitan instrument za unapre|enje programa. i{~a{enje. Svrha sastanka je prezentacija svih elektivnih slu~ajeva za narednu sedmicu zajedno sa diskusijom u pogledu indikacije za operaciju. se upu}uju nadle`nom ljekaru porodi~ne medicine. Potrebno je ovakve odluke donositi ekspeditivno. Svaki specijalizant mora voditi dnevnik operativnih zahvata na kojima je u~estvovao i koje je uradio. Svaki specijalizant na kraju akademske godine pola`e ispit koji se odnosi na teme iz te akademske godine. Niti jedan pacijent se ne mo`e primiti na ortopedsku kliniku a da se prethodno ne obavijesti nadle`ni specijalista. a koja tretira bazi~na ortopedska znanja obavezna je za sve specijalizante. spinalna hirurgija. Specijalizanti }e anonimno evaluirati rad sa mentorima na kraju svake akademske godine. 7. Da se odgovorno pona{a i mijenja starijeg specijalizanta u toku njegovog odsustva. RAD U AMBULANTI (elektivni pregledi) Rad u ambulanti je obavezan za sve specijalizante koji taj dan nisu u operacionoj sali. povrede {ake i ki~me nakon pregleda od strane starijeg specijalizanta moraju biti pregledane sa nadle`nim subspecijalistom koji se bavi ovom problematikom. U mjesecima u kojima ima 5 sastanaka. KONSULTACIJE Sve potrebne ortopedske konsultacije bit }e proslije|enje de`urnom specijalizantu koji }e dalje kanalisati konsultacije sa starijim kolegama. godini u toku redovnog stru~nog kolegija. G4/G5: Prezentacija u trajanju od 20 minuta na 4. Specijalizanti su du`ni pripremiti po jedan slu~aj za ovaj sastanak. STRU^NI SASTANCI NA KLINICI Jedom sedmi~no na ranije odre|eni dan na u trajanju od 2-2. Svake sedmice sesija "Core Curriculum" u trajanju od 3. planiranje operacije (templating). Odr`ava se jednom sedmi~no. Kursevi dje~je ortopedije.5 sata. indikacioni sastanak. Ovo podrazumijeva da specijalizant prati u radu starijeg specijalistu (mentora).. hirur{ki pristup. Nakon 3 godine planirati specijalizirane kurseve. Oblasti koje pokriva: anatomija. Prezentacija u junu (G5). gornjih extr. dje~ja ortopedija i tumori. te ukoliko nije mogu}e obezbijediti pregled u roku od 30 minuta neophodno je obavijestiti starijeg specijalizanta. sko~ni zglob. Kompleksne povrede kao {to su dje~ja truama. Prezentacija . posljednji sastanak bit }e posve}en istra`iva~kom radu. Pored anatomije 20 tema iz oblasti subspecijalnosti bit }e odr`ano i to: odrasli rekonstrukcija. 11. Do 1. Da bude upoznat sa medikamentoznom i drugom vrstom terapije. jula treba da preda pisanu formu projekta koja }e pro}i stru~nu debatu. diskusije.5 sata se odr`ava stru~ni kolegij klinike sa rotiraju}im "temama": Prezentacije slu~aja. OTORINOLARINGOLOGIJA Vrsta specijalizacije: OSNOVNA Trajanje specijalizacije: 4 godine /48 mjeseci/ PLAN SPECIJALIZACIJE [IRA TEMATSKA OBLAST Uvodni dio op}a teorijska nastava Uvodni dio U@A TEMATSKA OBLAST MJESTO TRAJANJE TRAJANJE OBAVLJANJA MJESECI MJESECI STA@A Medicinski fakultet 1 5 .svi specijalizanti 5-7 minuta po ~lanku. Manje povrede koje ne iziskuju pregled specijaliste. Smjernice za pra}enje razvoja projekta: G2: Do 1. trauma. Revizija operisanih slu~ajeva i diskusija. konzilijarni pregledi. Prezentacije slu~ajava. epidemiolo{ki podaci i sl. a potrebe ambulante pokriva drugi on call specijalizant. potrebna oprema i sl.

u nastavnim turnusima (ljetni i zimski semestar) po planu koji utvr|uju navedeni fakulteti. zna~aj savremene alergologije i imunologije u ORL. rane i kasne komplikacije. timpanoplastika (Sheehy i Plasteter) primjena auto i homotransplantata u timpanoplastici. – timski rad. Sterilizacija. Maksilofacijalna hirurgija Hirur{ko i konzervativno zbrinjavanje ozljeda gornje i donje ~eljusti te zigomati~ne kosti. ORL u djece. Operacije: operacija maksilarnog sinusa. plastika rascjepa nepca i usne. RTG pretrage s kontrastom.indikacije. Uvo|enje centralnog venoznog katetera. strana tijela nosa. frenikus. indirektna i direktna laringomikroskopija. radioaktivne materije u dijagnostici in vivo i in vitro. Anestezija u induciranoj hipotenziji. kandidati moraju svladati i principe tih novijih tehnika. septoplastika. operacija egzostoze zvukovoda. UVODNI DIO . Obrada hitnog hirur{kog bolesnika. Prepariranje vene. hipertrofi~ni ventrikularni nabori). patolo{ke tvorbe u laranksu (polipi. za{tita od zra~enja.Broj 17 – Strana 58 Op}a hirurgija Bolni~ki odjel op}e hirurgije Anesteziologija Bolni~ki odjel i intenzivna anesteziologije njega Radiologija i Bolni~ki odjel radioterapija radiologije Maksilofacijalna Bolni~ki odjel hirurgija MFH Neurohirurgija Bolni~ki odjel neurohirurgije Otoneurohirurgija Bolni~ki odjel ORL RinofaringolariBolni~ki odjel ngologija ORL Onkohirurgija Bolni~ki odjel ORL Plasti~na Bolni~ki odjel hirurgija glave i ORL vrata AudiovestibuloBolni~ki odjel logija ORL Fonijatrija Bolni~ki odjel ORL Dje~ija ORL Bolni~ki odjel ORL Endoskopija u Bolni~ki odjel ORL ORL Godi{nji odmor SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH 1 1 1 1 1 7 8 7 6 5 3 5 3 4 ^etvrtak. ventilacija bubnji{ta. osnove radioterapije. princip tumorske hirurgije larinksa. lije~enje opeklina. – sposobnost sticanja i preno{enja znanja. sinusa. stapedektomija. ciste. – etika i propisi. funkcionalna endoskopska hirurgija sinusa. interpretacija. drena`ne operacije Menierove bolesti. radiolo{ke tehnike za analizu morfologije i funkcije larinksa. Postupak s politraumatiziranim bolesnikom. commando operacije i re`njevi u rekonstrukciji. Vje{tine: direktoskopija. akcesorijus. nadzor zra~enih bolesnika. indikacije i kontraindikacije za hemoterapiju. operacija frontalnog sinusa. kraniograma.indikacije. interpretacija. – komunikacijske vje{tine. Za vrijeme specijalizacije kandidat sudjeluje u izvo|enju sljede}ih operacijskih zahvata: radikalna i konzervativna timpanomastoidektomija. za{titna i respiratorna funkcija larinksa. CT-a. indirektna mikrolaringostroboskopia. Vje{tine: tehnika ORL pregleda. o~itovanje RTG slika nosa. Radioterapija: planiranje zra~enja za pojedine lokalizacije ORL podru~ja. Asepsa i antisepsa. fenestracija. intratemporalna dekompresija facijalisa. EMR glave i vrata . postintubacijski granulom. UVODNI DIO OSNOVNA TEORIJSKA NASTAVA 1 mjesec Osnovna teorijska nastava se provodi iz oblasti: – dono{enje klini~kih odluka. 7. tamponada nosa. tehnike laringealnim fiberskopom. lije~enje . miringoplastika. akutne i hroni~ne upale gornjeg respiratornog trakta (dijagnostika i terapije). dijagnostika endoskopija nosa i epifarinksa. `drijela i larinksa. ultrazvuk glave i vrata. noduli. hemoterapeutski protokoli. Neuroplasti~ni zahvati na ostalim kranijskim `ivcima kao {to su: hipoglosus. 2011. statoakustikusa i rinobaze). OTONEUROHIRURGIJA 7 mjeseci Otoneurohirurgija obuhvata hirurgiju temporalne kosti. Obrada bolesnika. atikoantirotomija. RINOFARINGOLARINGOLOGIJA 8 mjeseci RINOLOGIJA Teorija: anatomija i fiziologija nosa i paranazalnih sinusa. Neurohirurgija Hirurgija prednje i srednje lubanjske jame (hirurgija neurinoma. radionuklidi u dijagnostici i terapiji bolesti {titnja~e. Monitoring bolesnika u kriti~nom stanju. mogu}nosti. subglotidni laringitisi. punkcije sinusa. hirurgiju kranijalnih `ivaca. benigni maligni tumori larinksa. funkcionalna endoskopska hirurgija sinusa. op}i i specifi~ni alergolo{ki testovi. otomikrohirurgiju. infekcije. leukoplakije. Obavlja se na medicinskom fakultetu u ukupnom trajanju od 1 mjesec. rekurens. Specijalizant tako|er mora ste}i osnovne pojmove iz ekstraduralnog transtemporalnog pristupa pontocerebralnom uglu i stra`njoj lubanjskoj jami. dopler karotida i vertebralnih arterija. malignih tumora ORL podru~ja radionuklidima. komplikacije hemoterapije. postupak kod raznih vrsta rana. testovi fonacijske funkcije. rinomanometrija. antrotomija. hirurgiju baze lubanje. S obzirom na napredak koji je zabilje`ila intratemporalna i egzotemporalna hirurgija facijalisa koja se bazira na mikrohirur{koj neurohirur{koj tehnici. LARINGOLOGIJA Teorija: fonatorna. citologija u ORL. operacije malatrezije zvukovoda. Kandidat treba savladati hirurgiju stapedovestibularnog zgloba uz napomenu da su metode protetske rehabilitacije potpuno preokrenule nekada{nji koncept lije~enja konduktivnih nagluhosti uzrokovanih otosklerozom i timpanosklerozom. 4. alergolo{ko testiranje. pareze i paralize glasnica. rinoplastika. respiratorne insuficijencije. limfna i krvo`ilna mre`a glave vrata. Endotrahealna intubacija. CT glave i vrata . Napominjemo da moderna hirurgija baze lubanje obuhva}a ne samo kranijofacijalne resekcije ve} i pristupe epifarinsku kao najte`e dostupnoj regiji baze lubanje. principi i provo|enje njege tokom intenzivne hemo i radioterapije. endoaralni pristup. – upravljanja sistemom. Kontrolirana mehani~ka ventilacija.po odjelima Op}a hirurgija Osnovne hirur{ke tehnike. stroboskopia. mastoidektomija. Specifi~nosti anestezije u operacijama usne {upljine. sinehije. – promocija zdravlja. Anesteziologija i intenzivna njega Indikacije i kontraindikacije za op}u anesteziologiju. testiranje funkcije larinksa. emobilizacija. kongenitane anomalije larinksa. edemi larinksa. Radiologija i radioterapija Radiodijagnostika: standardne RTG pretrage. Reanimacija. mogu}nosti. aplikacija autotransplantata u miringoplastici. inlerpozicijska stapedektomija. rekonstrukcija kod manjih tumora aree nosa. hirur{ko lije~enje frontobazalnih ozljeda. njihovo lije~enje i prevencija.

dizatrije. Neophodno je upoznavanje s problemom velikih krvnih `ila u onkohirurgiji. ocjenska audiologija. Operacije: principi fonohirurgije (laringomikroskopija. malforacije nosa (antezije. kao i upoznavanje imedijatne i naknadne rekonstrukcije nakon ovih operacija. hirur{ka terapija mikrotija i makrotija. tiroplastike. (To se ti~e podru~ja `lijezdi slinovnica. patologija. re`njevi za rekonstrukciju defekata na vratu. 7. hiporinofonija. akusti~ke analize govornog signala. strana tijela u di{nim putevima. kao i upoznavanje te kombinaciju otorinolaringolo{kih i neurohirur{kih tehnika operacijskih zahvata. problem povezanosti gornjeg i donjeg respiratornog trakta. govorna audiometrija. akumetrija. Neophodno je svladavanje hirur{kog rje{avanja malignih tumora nosa i paranazalnih {upljina. Za vrijeme specijalizacije. Vje{tine: audiolo{ki pregled. tiroplastike. biopsija. rje{avanje sinehija prednje komisure. Specijalizant mora upoznati i hirur{ku tehniku tumora baze lubanje. metodolo{ki princip u audiolo{koj dijagnostici. tehnike testiranja fonacije. kao i dijagnostike te hirur{kog rje{avanja aneurizmi u podru~ju glave i vrata. anomalije i tumori uha iz ~ega proizlazi i specifi~na (~esto ote`ana) dijagnosti~ka procedura. tehnike kod obostranih paraliza glasnica. kao i hirurgiju paraganglioma temporalne kosti. tehnike koje omogu}avaju govornu funkciju nakon totalne laringektomije. hipertireoti~kih i hipotireoti~kih nodoznih i difuznih struma. respiracije i rezonancije. vrata i gornjeg medijastinuma (dakle osim tumora mozga i spinalne mo`dine) i to u dijagnosti~kom. govorna audiometrija. estetsku hirurgiju glave i vrata te mikrorehirurgiju glave i vrata. kvantitativne metode pretra`ivanja funkcije sluha. vezane za ovu u`u disciplinu: Teorija: teorije nastajanja glasa. rezonancije i artikulacije. afonija. Zasebno treba obraditi tonizilarni problem. U ovu problematiku tako|er ulaze operacije neuronoma glave i vrata (uz tehnike neuroplastike) te glomus tumori. audiometrija novoro|ena~ke dobi i male djece. timpanometrija. tehnike medijalizacije i lateralizacije glasnice). SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 17 – Strana 59 Operacije: laringomikroskopija. patologija fonacije. fiziologija i patofiziologija slu{nog procesa. odabir slu{nog pomagala. tonalna audiometrija. laringofisura. DJE^JA OTORINOLARINGOLOGIJA 5 mjeseci U svim ORL podru~jima postoje specifi~nosti dje~je patologije koje se razlikuju od op}e ORL patologije istog podru~ja a to su anatomija. rekonstrukciju orbite nakon velikih resekcija. Posebno podru~je odnosi se na komplikacije bolest: uha kod dojen~eta. U tako {iroko zacrtanu definiciju plasti~ne hirurgije glave i vrata ulaze mnogi operativni zahvati i s mnogim od njih ORL specijalizanti moraju biti upoznati: principi hirur{kog rje{avanja laceracija vlasi{ta. adenoidne vegelacije. cjelokupni pristup njihovoj patologiji svakako obuhva}a: dijagnostiku tumora. odstranjenje benignih tvorbi. lokalni re`njevi za rekonstrukciju nosa. profesionalne disfonije. tro~etvrtinske laringektomije. anatomija i fiziologija vestibularnog sistema. rhinolalia. spasti~ka disfonija. te rekonstruktivne tehnike nakon odstranjenja velikih tumora s razli~itim metodama. uloga akusti~ke kontrole u procesu govora. tj. re`njevi za mikrohirur- {ku rekonstrukciju defekata vlasi{ta. ispitivanje sluha kod djece. bolesti larinksa i traheje. odnos slu{anja i govora. Tokom specijalizacije moraju na teoretskom i prakti~nom nivou biti obra|eni sljede}i entiteti: upalne bolesti uha kod dojen~adi. poreme}aji vestibularne funkcije i ravnote`e: periferni i centralni. Pritom treba svladati osnove rekonstruktivnih tehnika koje impliciraju rekonstruktivne tehnike s regionalnim. tkivni ekspanderi u rekonstrukciji glave i vrata. tehnika audiometriranja. strana tijela nosa te endoskopsku problematiku u nosu i sinusima. rehabilitacija sluha i govora u djece. ehabilitacijska hirurgija uha s postavljanjem implantata. totalna tireoidektomija. elektrofiziologija slu{nog sistema. testovi fonacije. rezonancije i fonacije. tumorske infiltracije karotide. hirur{kom radioterapijskom i imunoterapijskom smislu tako definirana onkohirurgija glave i vrata obuhva}a: dijagnozu i lije~enje ve}ih tumora temporalne kosti uz savladavanje parcijalne ili totalne resekcije temporalne kosti. U program specijalizacije svakako ulaze i hirurgija paratireoidnih tjele{aca odnosno hirur{kih principa kod primarnih i sekundarnih hiperparatireoidizma. lobektomija. Vje{tine: stroboskopija. jezika i orofarinksa. usporeni govorni razvoj. rekonstrukcija defekata nosa. liminarna tonalna audiometrija. hirurgija malformacija vanjskog i srednjeg uha. 2011. U ovu problematiku svakako ulaze i pristupi tumorima epifarinksa i mogu}nosti njihovog hirur{kog rje{avanja. aerodinami~ki testovi fonacije. hirurgija endokranijalnih implantata. rehabilitacija ravnote`e. holesteatom uha. hiperrinofonija. hirur{ke tehnike u njihovu rje{avanju. ocjenska vestibulologija. uticaj CNS-a na govorni proces. supraliminarna audiometrija. lubanje. radiolo{ke tehnike testiranja govornog procesa. osnove akustike. osnove otoneurologije.^etvrtak. implantacijske tehnike. te njegovog hirur{kog rje{avanja medijalnom i lateralnom faringektomijom. procjenom operabilnosti. rehabilitacija nagluhih. FONIJATRIJA 3 mjeseca Tokom boravka na Odjelu za fonijatriju specijalizant bi trebao ste}i sljede}a znanja i vje{tine. subtotalna tireoidektomija. hirurgija {titnja~e tj. ONKOHIRURGIJA GLAVE I VRATA 7 mjeseci Tokom obuke iz onkohirurgije glave i vrata specijalizanti trebaju savladati znanje iz tumora glave. zatim superficijalnu i totalnu parotidektomiju. subtotalne laringektomije. teorije slu{anja. alergiju kod djece. tehnika timpanometrije i izazivanja slu{nih potencijala. lubanje. traheoforingealne govorne fistule i shantove uz ugradnju govornih proteza. tumori gornjeg medijastinuma. supraliminarna audiometrija. odnosno hirur{kim tehnikama i rekonstrukcijama cervikalnog dijela jednjaka. psihogena afonija. lije~enje vestibularnih poreme}aja. odnos fonacije. aerodinami~ki testovi. hiperkineti~ke disfonije. rje{avanje laringealnih stenoza. spektralna analiza. PLASTI^NA HIRURGIJA GLAVE I VRATA 6 mjeseci Plasti~na hirurgija glave i vrata obuhva}a rekonstruktivnu hirurgiju glave i vrata. dislalije. hirur{ke tehnike za rekonstrukciju gornje i donje usne. kao i tumori baze usne {upljine. rascjepi) endoskopska rinohirurgija. hemoterapiju kod djece. supraglotidne laringektomije. U savladavanju patologije {titnja~e isti~emo sljede}e: dijagnostika eutireoti~kih. AUDIOLOGIJA 5 S VESTIBULOLOGIJOM 5 mjeseci Teorija: uvod u audiologiju. odabir slu{nog pomagala. kandidat se mora upoznati s patologijom karcinoma hipofarinksa. 4. osnove mikrohirur{ke tehnike. laserska kordektomija. uvod u vestibulologiju. Nagla{avamo neophodnost upoznavanja kandidata s problemom karcinoma cervikalnog dijela jednjaka tj. Eustahijeve . ~ela i obrve. audiometrijski scereening. mucanje. rehabilitacija prostorne ravnote`e. tireoidektomija s disekcijom vrata. ~ela i obrve. juvenilni angiofibrom. hirurgija karcinoma sublingvalne i submandibularne `lijezde hirurgiju tumora akcesornih salivarnih `lijezdi. tehnika otoplastike. Iz podru~ja bolesti nosa i sinusa izdvajamo kao specifikum anomalije i tumore nosa. audiometrija evociranim slu{nim potencijalima. kao i razli~itim tehnikama diseksije vrata. odnosno putem subtotalne i totalne resekcije hipofarinksa. tehnike rinoplastike. artikulacije i rezonancije. rekonstrukcijske tehnike nekon traume u{ke. tehnika dje~je audiometerije. U hirurgiji larinksa neophodno je svladati tehniku izvo|enja parcijalnih vertikalnih laringektomija. Tako|er treba u ovu problematiku ubrojiti malanome glave i vrata. udaljenim kutanim i slobodnim mikrovaskularnim re`njevima. instrumentalno ispitivanje. Kandidat tako|er treba teoretski i prakti~no ovladati tehnikama kod operacija primarnih tumora na vratu i metastatskih tumora vrata. mikrohirur{ka terapija facijalisa. dijagnostikom.

– etika i propisi. Obavlja se na medicinskom fakultetu u ukupnom trajanju od 1 mjesec. Potreba izvo|enja sljede}ih endoskopskih zahvata: operacije manjih malignih tumora. Op}i dio: 38 mjeseci Hiru{ka i internisti~ka patologija: 19 mjeseci Podru~ja – Plu}na patologija. u nastavnim turnusima (ljetni i zimski semestar) po planu koji utvr|uju navedeni fakulteti. problem dugotrajne intubacije.operacije tumora i apscesa vrata. – Nefropatologija. PATOLO[KA ANATOMIJA Vrsta specijalizacije: Trajanje specijalizacije: PLAN SPECIJALIZACIJE [IRA U@A TEMATSKA TEMATSKA OBLAST OBLAST Uvodni dio Op}a teorijska nastava Uvod u patolo{ku anatomiju Patolo{ka anatomija Hirur{ka i internisti~ka patologija Neuropatologija Onkopatologija Ginekolo{ka patologija Citopatologija Forenzi~ka patologija Usmjereni dio Izbor jedne od pet oblasti krajnjim ciljem profesionalnog usmjerenja i usmjerenja u univerzitetskog i pedago{kog radnika i nau~nika. 4. proto~ne citometrije. – Patologija endokrinih `lijezda. Tehnike: Dobijanje osnovnog znanja iz tehnika svjetlosne mikroskopije. – sposobnost sticanja i preno{enja znanja. stenoze larinksa i traheje. zajedno sa intraoperativnim biopsijama na zale|enim rezovima. lateralna cerviktornija . operacije {titnja~e kod djece. odstranjenje stranog tijela larinksa. – Dermatopatologija. traheoskopija i ekstrakcija stranog tijela. bronhoskopija s rigidnim tubusom. – Imunopatologija (sa osvrtom na autoimune bolesti. sa toksilogijom. – upravljanja sistemom. Patolo{ka anatomija Autopsije: Dobijanjem osnovnog znanja i prakti~nih iskustava u autopsijskoj patologiji. histokemije. koji se temelji na autopsijskoj djelatnosti uklju~uju}i i biopsijske rad sa tehnikama. imunohistokemije. histomorfometrije. endoskopska adenoidektonkija. timpanomastoidektonkija. adenoidektomija. – Eksperimentalna patologija. Biopsije: Usvajanjem znanja iz op}e biopsijske dijagnostike. – promocija zdravlja. – Patologija stanice i okoli{a (ultrastrukturna patologija). antrotomija. fistula. forenzi~na patologija) u trajanju 12 mjeseci. operacije nosnog septuma. i patologiju transplantacije organa). internisti~ka patologija. imedijatna "staging" rekonstrukcija larinksa i traheje. 2011. u kome specijalizant dobija teoretsko i prakti~no znanje iz podru~ja patologije. – Usmjerena patologija sa izborom jednog od 5 mogu}ih programa (hirur{ka patologija. Specijalizacija nudi {irok trening i priprema budu}eg patologa za uspje{an rad na patologiji. kako bi bio sposoban (na) samostalno izvoditi autopsijske i biopti~ke-dijagnosti~ke djelatnosti. timparkoplastika. – Op}a patologija. u zvanju specijaliste patologa iz svih podru~ja zdravstva. elektronske mikroskopije. [to se prakti~nog dijela ti~e specijalizant bi trebao svladati sljede}e zahvate: klasi~na direktoskopija. – timski rad. i deontologijom u trajanju od 3 mjeseca. cijevi. Trajanje i struktura specijalizacije Specijalizacija iz patologije traje 5 (pet) godina i sastavljena je iz: – Uvodnog dijela. pregled larinksatraheje i bronha s fiberskopom. medijalne i lateralne ciste vrata. – Citopatologiju u trajanju od 4 mjeseca. te jednjaka i hipofarinksa. tonzilektomija. Ovaj dio specijalizacije traje 10 mjeseci. i uspje{no sticanje akademskog obrazovanja za potpun i samostalan rad poslije polo`enog specijalisti~kog ispita sa . OSNOVNA 5 godina (60 mjeseci) MJESTO TRAJANJE TRAJANJE OBAVLJANJA STA@A 10 mjeseci Medicinski 1 mjesec fakultet Medicinski 9 mjeseci fakultet katedra za patologiju Bolni~ki odjel 38 mjeseci patologije 19 mjeseci 3 mjeseca 6 mjeseci 3 mjeseca 4 mjeseca 3 mjeseca 12 mjeseci GLAVNI CILJEVI SPECIJALIZACIJE Specijalizacija iz patologije i citopatologije je nau~ni i odgojni proces. strana tijela bronha. koja traje ukupno 38 mjeseci i obuhvata: – Usmjerenu biopsijsku i autopsijsku patologiju u trajanju od 31 mjesec. postavljanje ventilacijskih cjev~ica. te patofiziologija i patologija di{nih i probavnih puteva. osnovnog znanja o histopatologiji organa. – – komunikacijske vje{tine. citopatologija. – Kardiovaskularna patologija. direktoskopija BercyWardovim direktoskopom. neuropatologija. Cransbronhalna biopsija. patologija pleure i medijastinuma. umetanje i va|enje proteze jednjaka. transtrahealna. intubacija. hirurgija sfenoidnog sinusa. OTORINOLARINGOLO[KA ENDOSKOPIJA 3 mjeseca Teorijski preduvjeti za izvo|enje endoskopskih zahvata u otorinolaringologiji su poznavanje anatomije i fiziologije di{nih i probavnih puteva. antroskopija. Bilo bi va`no insistirati na samostalnom izvo|enju sljede}ih zahvata: paracenteza. direktna laringomikroskopija. citogenetike i molekularne genetike. operacije parotidne `lijezde. – Patologija jetre. imunofluoroscence. mastoidektomija. – Molekularna patologija. PROGRAM SPECIJALIZACIJE Uvodni dio: 10 mjeseci Osnovna teorijska nastava 1 mjesec Osnovna teorijska nastava se provodi iz oblasti: dono{enje klini~kih odluka. Osnove menad`menta: u zdravstvu i organizacija slu`be za patologiju.Broj 17 – Strana 60 SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH ^etvrtak. – Forenzi~nu patologiju. traheje i bronha. `u~nih kanala. 7. traheotomija. endoskopska eksploracija nosa i epifarinksa. fistule vrata. – ORL-patologija (glava. stenoze jednjaka. sa aspekta nacionalne patologije i klini~ko-patolo{kih primjera. rje{avanje nosnih likvora. – Urogenitalna patologija. ezofagoskopija s rigidnim tubusom. pregled jednjaka s fiberskopom. – Gastrointestinalna patologija. vrat). i pankreasa.

. . . – 500 pregleda biopsijskih uzoraka centralnog `iv~anog sistema sa dijagnozom i mi{ljenjem. sa ocjenom aktivnosti. . . . molekularne patologije. 1. . . . . . U dana{nje vrijeme ve}i dio internisti~ke patologije zauzimaju endoskopske biopsije i biopsije unutarnjih organa namijenjene dijagnosticiranju netumorskih bolesti. . . . . . 1 mjesec Ginekolo{ka citopatologija . te diseminacije bolesti. . najmanje 100 resektata organa i najmanje 20 internisti~ko-patolo{kih usmjerenih autopsija. Poseban akcenat je na metodama za semikvantitativnu i kvantitativnu ocjenu imunofenotipizaciju (imunofluorecentnim mikroskopom i elektronskim mikroskopom). . . . . . . . Internisti~ka patologija Sticanje znanja i biopti~ko dijagnosti~kih iskustava sa samostalnim radom pod nadzorom neposrednog mentora. . . . . koje je namijenjeno za upoznavanje citopatologije odre|enog podru~ja. stani~nih kultura. . . . . . . . . . . . . . U toku jedne godine osposobljavanja iz citopatologije specijalizant mora napraviti najmanje 800 primjera tankoiglene aspiracijske biopsije (FNB) i pregledati slijede}i broj uzoraka: Aspirati patolo{kih procesa Dojke . . . imunohistokemije. . . . 2 mjeseca Citopatologija endokrinih `ljezda . tumora mekih tkiva. . . . SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH – Broj 17 – Strana 61 Neuropatologija: 3 mjeseca Onkopatologija (sa te`i{tem na patologiju dojke. . 5 mjeseci – Sudjelovanje u svim redovnim i vanrednim klini~kopatolo{kim sastancima. . 1 mjesec Specijalizant svaki dan pregleda od 24-30 objektnih stakala sa pribli`no 8-10 dijagnosti~kih primjera iz razli~itih podru~ja aspiracijske i eksfolijativne citopatologije. . . . . . Prakti~na i specijalna tehnika: histokemije. . deontologijom) 3 mjeseca Specijalizant mora u prve 4 godine specijalizacije obaviti najmanje: – 200 autopsija. pod nadzorom mentora a kasnije samostalno sudjeluje u izvo|enju zahtjevnijih primjera. . . . . – 20 usmjerenih autopsija sa opisom. – 10 klini~ko-patolo{kih konferencija. dermatopatologija. . – 4000 histopatolo{kih pregleda sa dijagnozom i mi{ljenjem. . Na po~etku se upoznaje sa tehnikom uzimanja uzoraka i samostalno napravi nekoliko prakti~nih pokusa biopsije na odstranjenim organima. . . sa akcentom na imunopatologiju. . . Po zavr{etku jedne godine obrazovanja iz neuropatologije specijalizant mora biti osposobljen za samostalno dijagnosticiranje neurolo{kih i `iv~ano-mi{i}nih bolesti na{e sredine. . . . . . . . . . . Citopatologija Potpun program osposobljavanja: Upoznavanje s tehnikom obrade materijala u citopatologiji . . . skupa sa fetalnom i neonatologijom i patologijom usmjerenom na eksfolijativnu citopatologiju 3 mjeseca Citopatologija. . 4 mjeseca Forenzi~na patologija (skupa sa toksikologijom. . Tako|e specijalizant sara|uje sa klini~kim konzilijem iz tog podru~ja. . . perifernog `iv~anog sistema i skeletnih mi{i}a kao i dobiti znanja iz nacionalne patologije centralnog i perifernog `iv~anog sistema i skeletnih mi{i}a. . . . . 1 mjesec Citopatologija tumora mekih tkiva . . . 200 . . . . . . . . Specijalizant svaki dan sudjeluje pri uzimanju citolo{kih uzoraka za aspiracijsku tehniku. .5 mjeseca Citopatologija dojke . 5 mjeseci Plu}na patologija i kardiovaskularna patologija . . sa opisom zavr{nih nalaza i dijagnosti~kim mi{ljenjem. . .^etvrtak. . . specijalizant pregleda kolekcije preparata iz tog podru~ja uz kori{tenje odgovaraju}e literature. 200 Limfti~nog tkiva . . 2011. . Sa transplantacijom organa podru~je djelovanja patologa se ra{irilo i otvoreni su novi stru~ni vidici. . . – 15 pregleda biopsija perifernog `iv~anog sistema sa dijagnozom i mi{ljenjem. Specijalizant mora da napravi najmanje 20 usmjerenih autopsija iz problematike hiru{ke patologije sa klini~ko patolo{kom korelacijom i mi{ljenjem. 2 mjeseca – Nefropatologija sa transplantacijom. . . prevashodno u podru~ju degenerativnih i upalnih bolesti. 1 mjesec Citopatologija eksudata . . . . . . . . kosti. . . .5 mjesec Citopatologija endokrinih `ljezda . . Aktivno u~e{}e na svim doma}im ali i me|unarodnim susretima i odlascima na seminare iz podru~ja hiru{ke patologije. Usmjerena poglavlja: (izbor jednog od od 5 navedenih programa) Hiru{ka patologija Rad obuhvata podru~je hiru{ke patologije sa namanje 1000-1200 biopsija. . . . . ali su i sistemske prirode. . . . . 100 Drugih organa . . . Aktivno u~e{}e na klini~ko patolo{kim konferencijama (ukupno 10). elektronske mikroskopije. . . ireverzibilnosti koji se odnosi na hronicitet bolesti. . . . . Pregleda ih prvenstveno sam i nakon toga skupa sa mentorom. . . reverzibilnosti. . . . . . . . . . . – 300 pregleda zale|enih histopatolo{kih rezova sa mi{ljenjem. . . . U vremenu. . . . . . . citogenetike. . . . . ultrastrukturna patologija . . . Rad mora biti tijesno povezan sa klini~arem koji ~eka od patologa histopatolo{ku dijagnozu ili odre|enje etiopatogeneze i stepena razvoja bolesti. . . 7. tumora {titnja~e i drugih endokrinih `lijezda). . . . . . . . . Sudjelovanje u radu sa klini~arima pri izboru najboljeg na~ina ozdravljenja i uspje{nosti lije~enja pri napravljenoj biopsiji. . . . . . . Potrebna je detaljna samostalna obrada biopsija sa formulisanjem zaklju~nog mi{ljenja pod nadzorom i usmjerenjem mentora. Poseban akcenat je na samostalnom radu pod nadzorom mentora u biopsijama "ex tempore" sa najmanje 300 slu~ajeva. . . . . . . . . Bolesti su ograni~ene na organ. 6 mjeseci Ginekolo{ka patologija. . . . . Neuropatologija Specijalizant u jednoj godini izobrazbe iz poglavlja neuropatologije mora dobiti znanje iz histologije i funkcionalne anatomije centralnog. 300 Mekih tkiva. . . . Specijalizant mora upoznati nova dostignu}a u gerijatrijskoj patologiji. . . . . . . . specijalizant mora pregledati i dati dijagnozu sa zaklju~nim mi{ljenjem za najmanje 800 biopsija. . . . . 0. . Detaljan program osposobljavanja: – Gastrointestinalna i hepatobilijarna patologija . hematopatologije. . U momentu zavr{ene prve godine subspecijalizacije. dijagnozom i zaklju~nim mi{ljenjem. od toga 70% biopsija i 30% resektata organa. Po~ne sa manje zahtjevnim odstranjenim uzorcima pacijenata. . . proto~ne citometrije. . . 1 mjesec Citopatologija abdominalnih organa i retroperitoneuma . 4. . . . . Mora uraditi najmanje: – 200 sekcija centralnog `iv~anog sistema sa dijagnozom i mi{ljenjem. – 1000 citopatolo{kih pregleda sa mi{ljenjem. . 1 mjesec Plu}na citologija (aspiracijska i eksfolijativna) 1 mjesec Druga eksfolijativna citopatologija . . . . . . . . 1 mjesec Druga aspiracijska citopatologija . . 400 [titnja~e . . . . imunopatologija. . – 1000 ginekolo{ko-citolo{kih pregleda sa mi{ljenjem. 2 mjeseca Citopatologija limfati~nog sistema .

. megakolon. 3000 Plu}a . . Obavlja se na medicinskom fakultetu u ukupnom trajanju od 1 mjesec. . Cisti~na fibroza. . najmanje 20 sudsko medicinskih obdukcija sa zaklju~nim izvedenim mi{ljenjem u krivi~nopravnim i krivi~nim podru~jima i 15 zavr{nih nalaza iz civilnopravnih i krivi~nopravnih slu~ajeva. . . . Rana klini~ka detekcija nasljednih i uro|enih bolesti metabolizma. . . 7. Metode i principi dijagnostike u dojena~koj dobi. Akutni i hroni~ni poreme}aji u vezi sa ishranom. Potpun program obuhvata: Samostalni rad pod neposrednim vodstvom mentora 6 mjeseci Rad obuhvata najmanje 20 ekspertiza na krivi~nopravnom podru~ju. . Metabolizam vode. . . . . . . Prevencija i lije~enje bolesti. . . neonatologija i intenzivna terapija Dje~ja pulmologija Neuropedijatrija Dje~ja endokrinologija Dje~ja hematoonkologija Fizijatrija i rehabilitacija Alergoimunoreu matologija Prijemnotrija`na op}a pedijatrija i urgentna pedijatrija Klini~ka infektologija Dje~ja hirurgija Dje~ja dermatovener ologija Bolni~ki odjel infektologije Bolni~ki odjel dje~je hirurgije Bolni~ki odjel dermatologije 1 mjesec 1 mjesec 15 dana 1 mjesec 39 mjeseci 4 mjeseca 4 mjeseca 4 mjeseca 4 mjeseca 4 mjeseca 4 mjeseca 4 mjeseca 4 mjeseca 2 mjeseca 3 mjeseca 2 mjeseca Klini~ka pedijatrija U okviru sta`a i klini~ke pedijatrije specijalizant treba da upozna rad svih odjeljenja i aktivno se uklju~i u rad odjeljenja. Tumori abdominalnih organa. 4. . . . . . . Avitaminoze i hipovitaminoze. . Patologija dojena~ke dobi: Fiziologija dojen~eta i karakteristike dojen~eta. . . . Kolokvij – Anamneza gastroenterolo{ko-hepatolo{kog pacijenta – Fizikalni pregled gastroenterolo{ko -hepatolo{kog pacijenta – Mjerenje tjelesne te`ine i visine i ostalih parametara antropometrije – Interpretacija antropometrijskih parametara na osnovu percentilnih krivulja – Na~in uzimanja uzoraka stolice za analize i interpretacija nalaza – Lije~enje akutnog proljeva (fiziolo{ke osnove apsorcije elektrolita i vode kao temelj rehidracijskih postupaka) – Plasiranje nazogastri~ne sonde – Ishrana kod akutnog proljeva – Priprema i na~in izvo|enja testova za malabsorpciju – Priprema za ultrazvu~ni pregled abdomena – Priprema pacijenta za biopsiju tankog crijeva – Priprema pacijenta za proksimalnu endoskopiju – Priprema pacijenta za distalnu endoskopiju . . . Sudjelovanje u dijagnosti~ko laboratorijskim postupcima 6 mjeseci (Forenzi~na toksikologija u trajanju 3 mjeseca i forenzi~na alkohologija u trajanju od 3 mjeseca) PEDIJATRIJA Vrsta specijalizacije: OSNOVNA Trajanje specijalizacije: 4 godine /48 mjeseci/ PROGRAM SPECIJALIZACIJE [IRA OBLAST Uvodni dio osnovna teorijska obuka Klini~ka pedijatrija U@A OBLAST MJESTO TRAJANJE TRAJANJE OBAVLJANJA STA@A Medicinski fakultet 1 mjesec Univerzitetskoklini~ka bolnica klinika za pedijatriju Dje~ja gastroenterohepa tologija Dje~ja nefrologija Dje~ja kardiologija Perinatologija. . . . .Broj 17 – Strana 62 SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Dje~ja otorinolaring ologija Dje~ja oftalmologija Dje~ja ortopedija Dje~ja i preventivna stomatologija Radiolo{ka dijagnostika Preventivna i socijalna pedijatrija Mentalno zdravlje i psihijatrija Bolni~ki odjel ORL Bolni~ki odjel oftalmologije Bolni~ki odjel ortopedije Stomatolo{ki fakultet Bolni~ki odjel radiologije zavodi za javno zdravstvo Bolni~ki odjel psihijatrije ^etvrtak. . . Bolesti jetre i `u}nih puteva. 300 Drugo. . . . . . – komunikacijske vje{tine. infekcije i parazitalne infekcije crijeva. . . Peroralna i intravenska rehidracija. . . . . Ulkus `eluca i duodenuma. . . . Rast i razvoj. . . mastima. . . . . Principi ishrane prirodna i vje{ta~ka ishrana. . . 2011. . enterokolitis. . . – etika i propisi. . dijagnostika i prevencija. . minerala. . . . Splenomegalija. 300 Forenzi~na patologija Poglavlje koje obuhvata rad specijalizanta na civilnopravnom i krivi~nopravnom podru~ju sa poglavljima usmjerenim na laboratorijski rad. uglji~nim hidratima i vitaminima. Malformacija i funkcionalni poreme}aji. . Poreme}aj acido-bazne ravnote`e i savremeni na~ini korekcije. . . . celija~ni sindrom (malabsorpcije). potrebe u bjelan~evinama. . . . . . u nastavnim turnusima (ljetni i zimski semestar) po planu koji utvr|uju navedeni fakulteti. – sposobnost sticanja i preno{enja znanja. KLINI^KA PEDIJATRIJA Dje~ja gastroenterohepatologija 4 mjeseca Bolesti probavnog sistema. . . – promocija zdravlja. . – timski rad. . . . . . 15 dana 15 dana 1 mjesec 15 dana 1 mjesec 1 mjesec Eksfolijativna citopatologija Bris vrata materice. . . . . UVODNI DIO OSNOVNA TEORIJSKA NASTAVA 1 mjesec Osnovna teorijska nastava se provodi iz oblasti: – dono{enje klini~kih odluka. . . . – upravljanja sistemom. . 200 Eksudati .

Transiluminacija. Kolokvij Specijalizant je obavezan ovladati sljede}im prakti~nim znanjem i vje{tinama iz: – Fizikalni pregled (inspekcija. ishrana i `ivot u inkubatoru. – sistemskih kao i reumatolo{kih oboljenja – ovladati kardiopulmonalnom reanimacijom – usvojiti algoritme za poreme}aje ritma protokol prevencije ateroskleroze-preventivna kardiologija algoritam prevencija subakutnog bakterijskog endokarditisa pre i posthirur{ko pra}enje kardijalnih pacijenata status reumatskih pacijenata laboratorijsko-dijagnosti~ke pretrage u sklopu sistemnih obolenja – izvo|enje i interpretacija reumatskih testova – ovladati modificiranim table tilt testom – primjenom relevantnih medikamenata. reanimacije novoro|en~eta. Ventilacija balonom i maskom. Perinatologija. Tehnike uzimanja mokra}e i pregled sedimenta. ductus… (uklju~uju}i i vegetacije. vla`enje i mije{anje kiseonika sa zrakom. fizikalni pregled. njega. Fiksacija. svi tehni~ki pregledi i terapeutski zahvati uklju~uju}i i eksangvinotransfuziju. lije~enje. Kompresija grudnog ko{a (kardijalna reanimacija). Specijalizant treba: – voditi brigu o hospitaliziranim pacijentima (anamneza. cistopatije. Identifikacija riziko faktora i prepoznavanje rizi~ne i bolesne novoro|en~adi.Holtera (5) – Interpretacije normalnog ultrazvu~nog nalaza srca (10) i jednostavnih uro|enih sr~anih anomalija: ASD. tubolopatije. rizici. Identificiranje i tretman djece sa respiratornim distresom Vje{tina: Intubacija. Transport novoro|en~adi Vje{tina: Priprema transporta Kontinuirana njega rizi~ne novoro|en~adi. Tretman pneumotoraksa: Aspiracija iglom Upotreba umbilikalnog (venskog i arterijskog) katetera kod bolesne i rizi~ne novoro|en~adi. Kolokvij Anamneza nefrolo{kog pacijenta Fizikalni pregled nefrolo{kog pacijenta Na~ini prikupljanja uzoraka urina za analize i njihova interpretacija Priprema na~in izvo|enja i interpretacija funkcionalnih testova bubrega – koncentracija du{ika uree u krvi i kreatinina u serumu – klirens testovi – izotopsko odre|ivanje glomerularne filtracije – test koncentracione sposobnosti bubrega – test optere}enja kiselinama Priprema i tuma~enje ultrasonografije urinarnog trakta. Ugro`eno novoro|en~e. krvnog pritiska na gornjim i donjim ekstremitetima. Identifikacija i tretman djece sa infekcijom. akutni i hroni~ni. zglobnim promjenama) – ovladati protokolima dijagnostike i terapije kardiovaskularnih. reumatoidni artritis. transkutane saturacije kiseonika. fetopatije i njihova prevencija. urolitijaza.sr~ane kateterizacije. 2011. posebno adenosina i PGE1. Nedono{~e. Uzimanje uzoraka perferne arterijske krvi za gasne analize. Embriopatije.^etvrtak. nefrogene hipertenzije. venografija – na~in izvo|enja i interpretacija radioizotopskih ispitivanja – izotopska renografija bubrega – scintigrafija bubrega – radioizotopska MCUG – priprema za sljede}e procedure i njihova interpretacija: endoskopija. Visokodiferencirana njega bolesnog novoro|en~eta (samo za specijalizante koji }e raditi na Intenzivnoj njezi II i III nivoa) Eksangvinotransfuzija . mjerenje pulsa. Provjera polo`aja tubusa Prepoznavanje i tretman pneumotoraksa Vje{tine: Detekcija pneumotoraksa. Primjena lijekova. Kolokvij Primarna reanimacija novoro|en~eta Vje{tine: Sukcija. Vje{tine: Uvo|enje umbilikalnog venskog katetera. Na~in i pripreme pacijenata za rendgenolo{ko ispitivanje urinarnog sistema i interpretacija dobijenih nalaza: – nativni snimak abdomena – intravenozna urografija – mikciona cistoureterografija – angiografija. Vje{tine: Upotreba grija~a.B. porodiljske traume. Vje{tina: Procjena gestacione dobi novoro|en~eta. Hipertenzije u dje~joj dobi. Reumatska groznica. neonatologija. pred{kolsko. disritmije. prepoznavanje riziko faktora. Mije{anje kiseonika i komprimiranog zraka. Prakti~no izvo|enje. Upotreba inkubatora i pode{avanje optimalne temperature okoline. Odre|ivanje gestacione dobi i veli~ine za dob. nefritis. Dje~ja nefrologija 4 mjeseca Oboljenja bubrega i mokra}nih puteva. biopsija bubrega. respiracija. perkusija) – Auskultacije fiziolo{kog i patolo{kog nalaza na srcu (30 + 30) – Interpretacije EKG (30): novoro|en~e. nefroze. kompjuterizovana tomografija bubrega i nukleara magnetna rezonansa. SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH – – – – – Broj 17 – Strana 63 – Interpretacija nativnog RTG abdomena – Poznavanje funkcionalnih testova jetre – Interpretacija markera na hepatitis A. izliv i tromboti~ne mase) – Interpretacija nalaza nuklearne magnetne rezonance srca – Interpretacija nalaza kompjuterizovane tomografije srca – Upoznavanje sa osnovnim principima invazivne dijagnostike i terapije . 7. Malformacije urinarnog sistema. VSD. palpacija. Kontrola temperature okoline za bolesnu i rizi~nu novoro|en~ad. 4. Funkcionalni testovi kod oboljenja urinarnog trakta. kolagenose.prakti~no izvo|enje . RTG grudnog ko{a. hiperbilirubinemija. Primjena kiseonika kod bolesne i rizi~ne djece Vje{tine: Mjerenje koncentracije kiseonika. dojen~e. {kolsko dijete i adolescent – Interpretacije Rtg snimka srca i plu}a (30) – Interpretacije 24 satnog EKG . Monitoring kiseonika Vje{tine: Upotreba puls oksimetrije. Fiksacija tubusa. Apgar score. EKG i druge dijagnosti~ke metode u kardioreumatologiji. Procjena polo`aja (na RTG-u) Identifikacija i pristup djeci sa niskim krvnim pritiskom Vje{tina: Mjerenje krvnog pritiska Identifikacija i tretman djece sa hipoglikemijom Vje{tina: Skrining test {e}era u krvi Primjena intravenozne terapije kod bolesne i rizi~ne novoro|en~adi Vje{tina: Insercija i odr`avanje intravenske infuzije Ishrana bolesne i rizi~ne djece Vje{tina: Ishrana putem nazogastri~ne sonde Identifikacija i tretman djece sa hiperbilirubinemijom. intenzivna terapija 4 mjeseca Za to vrijeme treba ovladati patologijom i fiziologijom novoro|ena~ke dobi. Savremena terapija oboljenja urinarnog trakta. Grijanje. Metode pregleda urinarnog trakta. Dje~ja kardiologija 4 mjeseca Uro|ene i ste~ene bolesti srca i krvnih sudova kod djece.

pripremiti rad za stru~no izlaganje uz superviziju mentora. prevesti ~lanak: novosti u dje~ijoj pulmologiji i na kraju specijalisti~kog sta`a polagati kolokvijum. bronholava`a. Direktni monitoring krvnog pritiska (kori{tenje transdjusera). Pneumoencefalografija i druge tehni~ke pretrage u neurolo{koj dijagnostici. palpaciju jetre i slezene – Interpretacija kompletne krvne slike. 2011. Kolokvij Znanja koja treba znati samostalno ~initi: Neurolo{ki pregled neonatusa Neurolo{ki pregled dojen~eta Neurolo{ki pregled pret{kolskog djeteta Neurolo{ki pregled {kolskog djeteta i adolescenta Lumbalna punkcija Priprema plana i programa ispitivanja djeteta sa razvojnim poreme}ajem Priprema plana i programa ispitivanja djeteta sa paroksizmalnim neurolo{kim poreme}ajem Tretman djeteta sa epilepti~nim statusom Znanja koja treba vidjeti: UZ mozga kod dojen~eta EEG registracija u razli~itim vidovima i kod razli~itih uzrasta djeteta EMG registracija kod razli~itih uzrasta djeteta EP registracija kod razli~itih uzrasta djeteta Dje~ja endokrinologija 4 mjeseca Poreme}aj rasta i razvoja. Zna~aj genetskog savjetovali{ta. uo~avanje znakova hemoragijske dijateze. bronhiektazije. Anemije. koagulopatije. 4. Osnovne karakteristike EEG i REG tehnike. HF) Insercija torakalnog drena. Neuropedijatrija 4 mjeseca Neurolo{ka oboljenja i psihi~ki poreme}aji u djece. procjena i ~itanje snimaka. posturalnu drena`u. Mogu}nost dijagnostike i prevencije genetskih bolesti. 4. Antibiotsku terapiju bronhopneumonija i pneumonija. Alergolo{ki test: izvo|enje i interpretacija. Kongenitalne anomalije i oboljenja nervnog sistema.Broj 17 – Strana 64 SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH ^etvrtak. alergijska oboljenja respiratornog sistema. TIBC i UIBC . miopatije. Inspekciju BCG o`iljka. spolnih }lijezda. Napomena: Sticanje vje{tine primarne reanimacije: bilo bi potrebno da u okviru specijalizantskog sta`a specijalizant provede 15 dana u porodili{tu. 2. cerebralne dje~je pareze i paralize. Infekcije nervnog sistema (meningomieloencefalitis). aspiraciju i toaletu disajnih puteva. rtg snimak sinusa Kompjuterizirana tomografija Bronholo{ka obrada (bronhoskopija. palpacija. dijabetes mellitus i druga oboljenja vezana za endokrini sistem). spolnih `lijezda i nadbubrega Na~in izvo|enja i interpretacija OGIT testa sa insulinemijom Prakti~no izvo|enje terapije za pacijenta sa dijabetes mellitusom TIP 1 (dijabetolo{ka {kola) Dje~ja hematoonkologija 4 mjeseca Bolesti hemopoetskog sistema kod djece. Uro|ene anomalije gornjih di{nih puteva.prakti~no izvo|enje. DIJAGNOSTI^KE METODE: – Uzimanje anamneze sa posebnim osvrtom na hematoonkolo{ke bolesti – Fizikalni pregled hemato-onkolo{kog pacijenta sa posebnim osvrtom na pregled limfnih ~vorova po regijama. {titne `lijezde. U okviru specijalizacije svaki specijalizant bi trebao pro}i kurs koji uklju~uje bazi~nu i naprednu reanimaciju (APLS) Dje~ja pulmologija 4 mjeseca Akutne i hroni~ne infekcije gornjih di{nih puteva. Tehnika pregleda krvne slike. transfuzijskom centru ili odsjeku za transfuziju. Kolokvij U sklopu kru`enja provesti 15 dana u Zavodu za transfuzijsku medicinu Federacije BiH. tumori mozga. oboljenja perifernih nerava. Znojni test. neuroza i poreme}aji pona{anja. TBC plu}a. auskulatacija) Rendgen pregledi: standardni rtg snimak (PA i Profil) plu}a. te ostalih parametara antropometrije Interpretacija antropometrijskih parametara na osnovu percentilnih krivulja (karte rasta) Procjena stadija puberteta po Tanneru kod djevoj~ica i dje~aka (orhidometar po Praederu) Analiza RTG doru~ja Analiza jonograma i ABS-a u sklopu dijagnostike endokrinolo{kih oboljenja Na~in izvo|enja i interpretacija testa odre|ivanja hormona rasta Interpretacija statusa hormona: hipofize. nadbubre`ne `lijezde. hemoglobinopatije. absces plu}a. Kolokvij Fizikalni pregled (inspekcija. Terapija surfaktantom . Fe. interpretaciju acidobaznog statusa. bronhografija) Pleuralna punkcija i biopsija plu}a Funkcionalni testovi-osnovi plu}ne funkcije-spirometrija Ko`ni testovi preosjetljivosti:alergo test: inhlacioni i nutritivni alergeni Znojni test Laboratorijske pretrage: hematoonkolo{ke mikrobiolo{ke enzimatske citolo{ke analize U toku provo|enja specijalisti~kog sta`a kandidat je du`an savladati teoretski i prakti~ni dio oboljenja respiratornih organa terapiju oboljenja i terapiju urgentnih oboljenja respiratornog trakta. vibracionu masa`u. Vo|enje te{ke bronhopstrukcije i menad`ment sindroma krupa. Primjena ventilacije kontinuiranim pozitivnim pritiskom (CPAP) Provo|enje mehani~ke ventilacije (IPPV. Ovladavanje osnovama genetike. inhalacije putem inhalatora maskom i usnim nastavkom. leukoze. Bronhopneumonije. hipofize. Odre|ivanje PEF-a vrha ekspiratornog protoka spirometrom (pik floumetar) 3. U sklopu boravka provesti 15 dana na institutu za genetiku. ko{tane sr`i i punktata limfinh `lijezda. IMV. Genetika i njen zna~aj u prevenciji i ranoj dijagnostici. perkusija. Kolokvij PROGRAM PRAKTI^NIH ZNANJA I PROCEDURA Anamneza endokrinolo{kog pacijenta Fizikalni nalaz endokrinolo{kog pacijenta Mjerenje tjelesne te`ine i visine pacijenta. epilepsije. 7. bolesti linfati~nog retikuloendotelijalnog sistema. Obavezno se mora savladati: 1. atipi~ne pneumonije. ekstrapulmonalni TBC u dje~ijoj dobi. Obstruktivni sindrom. Uzimanje brisa nosa i grla. Endokrina oboljenja (bolest {titnja~e. Odre|ivanje saturacije O2 i terapiju kiseonikom. paratireoideja. hromosomi i njihove aberacije. lava`a `elu~anog soka za slanje materijala za BK nalaz. Protokol tretmana leukoza i malignih hemoblastoza.

(izra`eno u parametrima >)Tax. Principi terapije.^etvrtak. Nouron specifi~na esteraza. urinokulture. Strabizam i mogu}nosti korekcije. 7. limfoma i slidnih tumora hemoterapijom – Potpuna terapija (PICC. TA. 2011. Kutani alergolo{ki testovi. Osnovi imunolo{ke za{tite i prevencije dje~ijih zaraznih bolesti. 4. sputum na gljivice – Kariogram za onkolo{ke pacijente – Radiolo{ke pretrage: RTG. antibiotska za{tita. – SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 17 – Strana 65 Tumorski markeri: feritin. insolacije smrzavanja – Zbrinjavanje djeteta u konvulzivnom napadu – Zbrinjavanje djeteta u ambulantno rje{ivom asmati~nom napadu – Savjeti za ishranu zdravog dojen~eta i malog djeteta – Savjeti za dijetalnu ishranu djeteta sa dijarejom. Kolokvij Dje~ja oftalmologija 15 dana Bolesti i povrede oka u dje~joj dobi i njihovo zbrinjavanje. Kolokvij Dje~ja ortopedija 1 mjesec Uro|ene i ste~ene malformacije kostiju i zglobova u dje~joj dobi. Alergijska oboljenja. Dje~ji ekcemi. CT. Fe u serumu. aktivna i pasivna imunizacija. LDH. principi dijagnostike i lije~enje. korekcijske vje`be. Kolokvij Dje~ja dermatovenerologija i alergologija 15 dana Bolesti ko`e u dje~joj dobi. alergijskog rinitisa. Kolokvij Dje~ja infektologija 1 mjesec Karakteristi~ne infektivne bolesti dje~je dobi . Bronhoskopija. gastrointestinalne alergije – Upoznati se sa pra}enjem i protokolima lije~enja djece sa primarnom imunodeficijencijom – Specijalizant treba znati: – Status reumatskih pacijenata – Laboratorijske dijagnosti~ke pretrage u sklopu sistemskih oboljenja – Izvo|enje i interpretaciju reumatskih testova – Kolokvij Prijemno trija`na op}a pedijatrija i urgentna pedijatrija 2 mjeseca – Detaljni anamnesti~ki podaci kao vodi~ za daljnje postupke vitalni parametri (P. njega pacijenta. Bolesti kostiju i sistemske bolesti. Metode dijagnostike: reanimacija i uvod u anesteziju. Metode pregleda i tehnika uzimanja materijala za pregled. Kolokvij Dje~ja hirurgija 1 mjesec Naj~e{}e hirur{ke intervencije u dje~ijoj dobi. Trect – Detaljan fizikalni pregled po sistemima novoro|en~e. EHO. TV. Displazija i luksacija kuka. urtikarije – Savladati algoritam terapije atopijskih oboljenja-alergijske astme. atopijskog dermatitisa. MRI. grla i nosa. Cu u serumu. traheotomija. pred{kolsko i {kolsko dijete i adolescenti – Vje{tina procjene i trija`e pacijenta – Interpretacija osnovnih laboratorijskih nalaza + ABS + jonogram – Interpretacija rtg srca i plu}a – Interpretacija EKG – Vje{tina CRP + upotreba defibrilatora – Postupak kod intoksikacija kausti~nim i nekausti~nim sredstvima – Zbrinjavanje djeteta kod utapanja. koncentrovanih trombocita. hemokulture. profilaksa protiv Pneumocistiti carini) – Priprema citoterapije i na~in njene aplikacije – Intra tekalna terapija – Rehidracije tokom davanja citoterapije uz adekvatan monitoring – Indikacije za davanje derivata krvi (pune krvi. Metode desenzibilizacije. plazme oboga}enom trombocitima) Fizijatrija i rehabilitacija 2 mjeseca – Fizijatrijski pregled neurolo{ki o{te}enog djeteta – Fizijatrijski pregled djeteta sa onesposobljenjem druge etiologije – Dijagnosti~ke metode za utvr|ivanje onesposobljenosti – Nau~iti funkcionalni fiziolo{ki razvoj djeteta – Etiolo{ke faktore koji uzrokuju o{te}enje ploda – Habilitacija i rehabilitacija razlikovanje termina – Na~in imobilizacije kod djeteta sa obstetri~kom paralizom pexus brachialis-a – Mogu}nost rehabilitacije kod djeteta sa JRA – Zna~aj ortoza u korekciji stava djece sa "lo{im dr`anjem" – Scoliosis vrste i na~in tretmana – Torticolis prepoznavanje i tretman – Kolokvij Alergoimunoreumatologija 4 mjeseca – Amnezija i fizikalni pregled pacijenata sa alergijskim oboljenjem – Amnezija i fizikalni prgled pacijenata sa imunodeficijencijom Savladati: – Protokole dijagnostike atopijskih oboljenja i anafilaksije – Inicijalni screening za imunodeficijencije – Protokole dijagnostike primarnih imunodeficijencija Znati interpretirati: – Alergo test na inhalacione. Pre-post operativno zbrinjavanje djeteta. antigljivi~na za{tita. alfa fetoprotein vanilmandeli~na kiselina u urinu. kulture PICC. dojen~e. IgA – Upoznati se sa testovima provokacije i imunoterapijom – Znati primjeniti farmakoterapiju anafilaksije. primjena obloga. masti i kortikosteroida. nutritivne alergene i ubode insekata – Vrijednosti imunoglobulina IgE (ukupno i specifi~nog) – Vrijednosti imunoglobulina IgG. Sat O2. anemijom – Konsultativni pregledi – Dnevna bolnica: pra}enje i vo|enje terapije pacijenata – Vo|enje medicinske dokumentacije – Vodi} postupaka terapije kod urgentnih pacijenata – Kolokvij Psihijatrija i mentalno zdravlje 1 mjesec Psihomotorna oboljenja. Tumori kostiju kod djece Kolokvij . haptoglobin – Osmotska (hemoliti~ke anemije) – Koagulacioni testovi – Lumbalna punkcija (dijagnosti~ka i terapeutska) – Sternalna punkcija – Punkcija limfnog ~vora – Punkcija slezene – Citomorfolo{ki pregled periferne krvi – Citomorfolo{ki pregled ko{tane sr`i – Mikrobiolo{ke pretrage: brisevi. povra}anjem. Principi lije~enja. TERAPIJA – Osnovni principi lije~enja leukemija. bilirubin. IgM. Venerolo{ka oboljenja u djece.osipne i druge. psihoze. Metode cijepljenja i vrste vakcina. deplazmatisanih eritrocita. Lumbalna punkcija i pregled likvora. respiracije) odre|ivanje i interpretacija TT. Iskrivljenje ki~me. alkalna fosfataza rezistencija. Kolikvij Dje~ja otorinolaringologija 15 dana Metode pregleda i interpretacija nalaza kod pregleda uha. anomalije polo`aja tijela i dr`anja. anafilakti~nog {oka. plazme. audiometerijske metode. Principi lije~enja i osnovi korekcije vida.

2011. gingive i higijena usne {upljine. pasivni i aktivni imunitet. Ustanove u za{titi djeteta. vrti}i. Upoznavanje sa invazivnim i neinvazivnim tehnikama u radiologiji. 8 mjeseci 2 mjeseca Dje~ja i preventivna stomatologija 15 dana Rast i razvoj zubi. subtrakciona angiografija i dr.ORL Pedijatrijska plasti~na hirurgija (shize) Maksilofacijalna hirurgija Pedijatrijska plasti~na hirurgija (hipospadije) Urologija Rekonstruktivna i estetska hirurgija nosa ORL Rekonstruktivna i estetska hirurgija nosa Plasti~na hirurgija Rekonstruktivna i estetska hirurgija lica Oftlamologija Rekonstruktivna i estetska hirurgija lica Plasti~na hirurgija Bolni~ki odjel dermatologije Bolni~ki odjel onkologije 2 mjeseca 1 mjesec 6 mjeseci 1 mjesec 1 mjesec Specijalni dio . Rasti razvoj djeteta i njegovo pra}enje. ultrazvuk.prirodna. urografija.druga godina 1 mjesec 2 mjeseca Bolni~ki odjel ORL 1 mjesec Bolni~ki odjel MFH 3 mjeseca Bolni~ki odjel urologije 1 mjesec Bolni~ki odjel ORL 1 mjesec Bolni~ki odjel plasti~ne hirurgije 1 mjesec Bolni~ki odjel oftalmologije 23 mjeseca Bolni~ki odjel plasti~ne hirurgije Bolni~ki odjel abdominalne hirurgije 2 mjeseca 1 mjesec Bolni~ki odjel plasti~ne hirurgije 1 mjesec 7 mjeseci . krvnih i endokrinih oboljenja u dje~joj dobi. fetalna hipotrofija i zaostatak infrauterinog rasta. Sve navedeno u ovom odjeljku treba obaviti kroz devetomjese~ni prakti~ni rad u Domu zdravlja . perinatalni mortalitet). apetit. Kolokvij. Zdravstvena i socijalna za{tita djeteta u Federaciji BiH/Bosni i Hercegovini. fertilitet. poreme}aji ~ula vida. profilaksa i epidemiologija karijesa. epidemiologija. materinalni mortalitet. incidencija. mineralima i vodi. od ~ega tromjese~ni rad u savjetovali{tu za zdravu djecu. mortinatalitet. energiji. Dijete i njegova fizi~ka i humana sredina. Vakcinacija. fetalni i neonatalni traumatizam. pneumoencefalografija. prevencija i na~in skupljanja podataka. Etiologija. Uticaj ishrane na organe usne {upljine. ishrana djece i adolescenata u kolektivima. termovizija. domovi. sluha i smetnje govora. prevencija i socijalni zna~aj prematuriteta. Principi inferpretacije radiolo{kih analiza. dokumentacije) Tretman akutnih stanja Bolni~ki odjel plasti~ne hirurgije 1 mjesec Bolni~ki odjel plasti~ne hirurgije Bolni~ki odjel Osnove plasti~ne elektivne hirurgije {oka hirurgije Opekotine Bolni~ki odjel plasti~ne hirurgije Osnovi Bolni~ki odjel rekonstruktivne plasti~ne hirurgije hirurgije Osnovi estetske Bolni~ki odjel hirurgije plasti~ne hirurgije 12 mjeseci Ko`ni tumori dermatologija Lije~enje metastatskih malignih oboljenja ko`e i mekih tkiva onkologija Tumori glave i vrata (osnove dijagnostike i terapije) . ponovni i ciljani. Minimum i po`eljni optimum zdravstvene za{tite djeteta. i dr.Broj 17 – Strana 66 SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Traumatologija Bolni~ki odjel traumatologije Anesteziologija Bolni~ki odjel i reanimacija anesteziologije Hirur{ka Bolni~ki odjel intenzivna hirur{ke terapija intenzivne terapije Opekotine Bolni~ki odjel za opekotine Patologija ili Bolni~ki odjel sudska medicina patologije ^etvrtak. Kolokvij Radiodijagnostika 1 mjesec Osnovi radiolo{ke dozimetrije i za{tite. anoreksija. Priprema djeteta za odre|ene dijagnosti~ke pretrage (I. Organizacija za{tite djeteta u svijetu. vje{ta~ka i dvovrsna ishrana). smje{taj djeteta u porodici i preventivne aktivnosti u za{titi zdravlja djece. Perinatalni problemi.V. Higijena zuba. genoza. pokazatelji morbiditeta. vrste cjepiva. vitaminima. Hendikepirano dijete. Savremene digitalne tehnike (CT. 7. Napu{teno dijete i adopcija. kao i tromjese~ni rad u zavodu za javno zdravstvo . Zna~aj nutricionih standarda (glad. jaslice. Kolokvij Preventivna i socijalna pedijatrija 1 mjesec Savremeno zakonodavstvo u za{titi materinstva. Epidemiolo{ki aspekti u pedijatriji. Demografski pokazatelji u odnosu na djetinjstvo (natalitet. mortalitet djece. Principi ishrane potrebe u bjelan~evinama.slu`bi za zdravstvenu za{titu djece.odjel za preventivno-promotivnu zdravstvenu za{titu {kolske djece i studenata. pasa`a `eluca i crijeva. Ishrana djeteta od 1-6 godina. obdani{ta. PLASTI^NA I REKONSTRUKTIVNA HIRURGIJA Vrsta specijalizacije: OSNOVNA Trajanje specijalizacije: 6 godina (72 mjeseca) PROGRAM SPECIJALIZACIJE [IRA OBLAST Uvodni dio osnovna teorijska nastava Uvodni (op}i) dio Hirur{ke infekcije Abdominalna hirurgija U@A OBLAST MJESTO TRAJANJE TRAJANJE OBAVLJANJA STA@A Medicinski fakultet 1 mjesec 2 mjeseca 1 mjesec 1 mjesec 12 mjeseci Specijalni dio .prva godina Administrativni poslovi (vo|enje med.). Sistematski pregledi prvi. Planiranje porodice. 4. fetalni mortalitet.). Faktori koji uti~u na razvoj denta-facijalnog kompleksa. Oralne manifestacije kod sistemskih deficitnih. Registracije nalaza stanja zubi.

. Obavlja se na medicinskom fakultetu u ukupnom trajanju od 1 mjesec. . – dijagnoasti~ki postupci u traumatologiji. 10 – tretman dehiscencije laparotomije . . . . Specijalizant je obavezan uraditi sljede}e operacije: – apendektomije . 2 – pre{ivanje ulkusa . o patogenim mikroorganizmima. . . Dobija znanje o postupcima za pravilno dijagnosticiranje hirur{kih infekcija. . . – sposobnost sticanja i preno{enja znanja. . o imunizaciji i preventivnoj upotrebi antibiotika i hemoterapeutika. Specijalni dio . . – Peroralna prehrana operativno tretiranih sa naj~e{}im abdominalnim bolestima. plu}a. – Naj~e{}ih postoperativnih komplikacija i na~ina njihovog sprije~avanja i lije~enja. . . . . . – promocija zdravlja. bubrega i dijabetesa i dr. . . . . . 2011. preoperativno. . – timski rad. . UVODNI (OP]I) DIO: Hirur{ke infekcije 2 mjeseca Abdominalna hirurgija 7 mjeseci Traumatologija 7 mjeseci Anesteziologija i reanimacija 2 mjeseca Hirur{ka intenzivna terapija 2 mjeseca Opekotine 1 mjesec Patologija ili sudska medicina 1 mjesec Transfuziologija 1 mjesec Sadr`aj programa Hirur{ke infekcije Specijalizant dobija teoretsko ili osnovno prakti~no znanje o mehanizmima biolo{ke odbrane ljudskoga tijela. . . . . 5 – operacije hernije . klasifikacija povreda. operativno i postoperativno lije~enje slijede}ih infekcija. . . lomova i i{~a{enja). . – Diferencijalne dijagnoze i na~ina lije~enja akutnih abdominalnih bolesti.^etvrtak. – konzervativni tretman lomova i komplikacije. . 6 – drugi zahvati . . . . . . u nastavnim turnusima (ljetni i zimski semestar) po planu koji utvr|uju navedeni fakulteti. . Upoznaje se sa lije~enjem hroni~nih rana. . . . . . . . . panaricij (6). . . . – streptokokne – erizipeloid – antrax – gram negativne – clostridium – druge anaerobne infekcije – aktinomikoze – udru`ene ili mje{ane infekcije – gljivi~ne infekcije – virusne infekcije Specijalizant obavlja tretman ograni~enih gnojnih upala: meka tkiva (10). . . . . . . . . . teoretsko poznavanje povreda svih dijelova tijela. . . .tre}a godina Rekonstrukcija i estetska (hirurgija) operacija obraza i usana Rekonstrukcija i estetska operacija u{iju Rekonstrukcija i estetska operacija dojki Rekonstrukcija i estetska operacija trupa i ekstremiteta Rehabilitacija Odjel za rehabilitaciju Neurofiziologija . . . . . . – Preoperativna priprema akutnih bolesnika sa udru`enim bolestima srca. sa imunosupresivnim terapeuticima. 10 Traumatologija Specijalizant dobija osnove teoretskog i osnove prakti~nog znanja iz: – funkcionalna anatomija lokomotornog aparata – op}i pojmovi povreda (etiologija i mehanizmi povreda. . . . 7. dijabeti~ne gangrene (2) Abdominalna hirurgija Specijalizant dobija osnove teoretskog i osnove prakti~nog znanja iz: – akutnih abdominalnih bolesti i drugih naj~e{}ih hirur{kih bolesti trbu{nih organa. . . – hirur{ki pristupi kod tipi~nih zahvata na lokomotornmom aparatu. . . . . Savlada dijagnostiku. . . . . grudnog ko{a i lokomotornog aparata. 2 – anastomoze crijeva . . . . . .Odjel za neurologiju Specijalni dio . . – etika i propisi. . o sprje~avanju zaraza i izbjegavanju rizika. . . .~etvrta godina Hirurgija glave i vrata . . . . sa protivmikrobnim lijekovima.ORL Hirurgija glave i vrata Maksilofacijalna hirurgija Heilognato palatoshize Maksilofacijalna hirurgija Rekonstrukcijsk a hirurgija genitalija Okuloplasti~na hirurgija Oftalmologija Okuloplasti~na hirurgija Plasti~na hirurgija Estetska hirurgija Plasti~na hirurgija Endoskopska hirurgija Plasti~na hirurgija Uro|ene anomalije gornjih ekstremiteta Plasti~na hirurgija Bolni~ki odjel ORL Bolni~ki odjel MFH Bolni~ki odjel plasti~ne hirurgije SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH 12 mjeseci Broj 17 – Strana 67 2 mjeseca Bolni~ki odjel plasti~ne hirurgije Bolni~ki odjel plasti~ne hirurgije Bolni~ki odjel plasti~ne hirurgije Bolni~ki odjel plasti~ne hirurgije Bolni~ki odjel plasti~ne hirurgije 12 mjeseci 1 mjesec 3 mjeseca 3 mjeseca 1 mjesec 1 mjesec 3 mjeseca 1 mjesec Bolni~ki odjel MFH 1 mjesec Bolni~ki odjel urologije Bolni~ki odjel oftalmologije Bolni~ki odjel plasti~ne hirurgije Bolni~ki odjel plasti~ne hirurgije Bolni~ki odjel plasti~ne hirurgije Bolni~ki odjel plasti~ne hirurgije 1 mjesec 1 mjesec 1 mjesec 1 mjesec 1 mjesec 2 mjeseca UVODNI DIO OSNOVNA TEORIJSKA NASTAVA 1 mjesec Osnovna teorijska nastava se provodi iz oblasti: – dono{enje klini~kih odluka. njihovo lije~enje sa razli~itim hirur{kim zahvatima. . – Dijagnosti~kih postupaka kod akutnih abdominalnih bolesti i kod drugih naj~e{}ih hirur{kih abdominalnih bolesti. – komunikacijske vje{tine. . . 4. trbu{nog zida. . . . – upravljanja sistemom. – osnova ultrazvu~ne dijagnostike kod povreda stoma~ne duplje. . – stafilokokne. preponskog i femoralnog podru~ja. . .

. . . premedikacija). . . – postoperativna njega. . 5 – osteosinteze (jednostavna) i odstranjenje osteosintetskog materijala. . . . 2 – uzimanje autotransplantata ko`e Watsonovim no`em ili elektri~nim – dermatomom . – priprema pacijenta za operaciju (dijabetes. – regionalna anestezija i neke tehnike sprovodne anestezije. . . . – ocjena bolesnikovog stanja i priprema bolesnika za operativni zahvat. Administrativni poslovi. . . . poreme}aj elektrolita. . . opekotine i politrauma i ratne opekotine Specijalizant obavi sljede}e operacione zahvate: – primarni tretman ve}e opekotine . . . . . . . . . 20 – torakalna drena`a (Bulau drena`a) . .koji su u upotrebi – zakonske obaveze uno{enja podataka u registrima malignih bolesti. . . posttraumatske psihoze i delirantna stanja). i to pred tro~lanom komisijom (dva nastavnika/u~itelja i glavni mentor). – Osnove urgentnih terapeutskih radnji iz urgentne medicine. – tretman lak{ih i te{kih povreda te politraumatizovanih pacijenata. . . . . . Sudjeluje kod svih klini~ko patolo{kih sastanaka i priprema klini~ko patolo{ki prikaz odabranog hirur{kog slu~aja iz teku}e kazuistike. . . . – 25 regionalnih i sprovodnih anestezija. . . 15 – punkcije zglobova .Broj 17 – Strana 68 – SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH – – – – – – – – – – – – ^etvrtak. . . . . . defekti. . . . . . . Hirur{ka intenzivna terapija Specijalizant dobija osnove teoretskog i osnove prakti~nog znanja iz: – intenzivnog tretmanu bolesnika i povrije|enih nakon svih operativnih tretmana i kod hirur{kih bolesni~kih stanja koja zahtijevaju intezivni tretman. . – tipi~ni operativni pristupi za okrajine (ekstremitete) i druge dijelove tijela. poru~ne ili regionalne i kombinovane anestezije za operativne zahvate. . . odr`avanje. . Obavljeni dvogodi{nji uvodni dio hirur{ke specijalizacije i polo`eni kolokvij su uslov za nastavak specijalizacije. . neizlje~ivih bolesti itd. . . . . . . tetive. . priprema. – terapija {oka i reanimacija. . . komplikacije disanja. . . – osnovni i dodatni postupci o`ivljavanja kod respiratornih i/ili cirkulatornih zastoja u postreanimacijskom sindromu. . intubacija. 10 – esharotomija . . . masna embolija. . . – ocjena i priprema 15 bolesni~kih skupina ASA 2 i 3 (ocjena. . . . . hemoragi~ni {ok) i njihove posljedice na raznim organima. . . . . – komplikacije pri tretmanu lomova (pseudoartroze. . Opekotine Specijalizant dobija osnove teoretskog i osnove prakti~nog znanja iz: – stru~na prva pomo} kod opekotina – transport ope~enih – primarni tretman velikih opekotina u centru za tretman opekotina odre|ivanje dubine i povr{ine opekotine patofiziologija opekotina postupci pri lije~enju velikih (opse`nih) opekotina teku}inska terapija opekotinskog {oka urgentni hirur{ki zahvati kod opekotina rane ekscizije opekotine ekscizije do fascije uzimanje ko`e i autotransplantacija uzimanje i konzerviranje homolognih transplantata ko`e indikacije za upotrebu homotransplantata teorije i indikacije uzgoja autolognih transplantata ko`e akutna tubularne nekroze i indikacije za akutnu dijalizu opekotine disajnog traktaakutna respiratorna insuficijencija i indikacija za intubaciju – negativni energetski bilansi i ishrana ope~enih – imunolo{ki aspekt ope~enih (imunosupresija) – hemijske opekotine i antidoti – elektri~ne opekotine i na~in lije~enja – opekotine gromom – masovne opekotine.) – na~in sastavljanja medicinskih izvje{taja (popis bolesti. SPECIJALNI DIO 4 godine SPECIJALNI DIO . . . . . plu}ne i druge bolesti). . . . . plasti~na hirurgija 1 mjesec – vo|enje statistike u medicinskoj dokumentaciji – priprema medicinske dokumentacije – ocjena kvaliteta rada – zdravstveno pravna odgovornost – eti~ki problemi Specijalizant treba da ovlada sljede}im segmentima – vo|enje administrativnih poslova – kori{tenje medicinskih obrazaca. . . 7. podaci o premje{tajima) – kvartalne ocjene kvaliteta rada . . . vrste posttraumatskih komplikacija (traumatski. . . . . . . . . . . 1 Patologija ili sudska medicina Specijalizant dobija osnove teoretskog i osnove prakti~nog znanja o uobi~ajenim autopsijskim i biopsijskim radnjama. . . postoperativni oporavak). . . . – sudjelovanje u 5 hospitalnih reanimacija gdje sudjeluje reanimacijska ekipa. . . . . . . . . . bu|enje. . . . – sudjelovanje kod 15 razli~itih na~ina tretmana bola. probavne smetnje. .PRVA GODINA: Administrativni poslovi (vo|enje med. . . 5 – tretman mekih tkiva(velike rane. . . . . 2011. 5 – nekrektomija sa ekscizijom do fascije . . 1 – nekrektomija sa primarnom tangencijalnom ekscizijom . . . . . . . Provjera znanja Po zavr{enom uvodnom dvogodi{njem radu specijalizant mora obaviti zaklju~ni kolokvij u usmenom i/ili pismenom obliku iz oblasti uvodnog dijela specijalizacije. . . . – sudjelovanje i obavljenje zahvata kod 10 te{ko povrije|enih ljudi. . . . . . . . . . . . – razli~iti na~ini tretmana postoperativnog bola (tretman bola). registracija umrlih. . . . . . . 10 Anesteziologija i reanomatologija Specijalizant dobija osnove teoretskog i osnove prakti~nog znanja iz: – savremene vrste op}e. . 10 – punkcije velikih tjelesnih {upljina . . . .dokumentacija) 1 mjesec Tretman akutnih stanja 2 mjeseca Osnove elektivne hirurgije {oka 1 mjesec Opekotine 6 mjeseci Osnovi rekonstruktivne hirurgije 1 mjesec Osnovi estetske hirurgije 1 mjesec 12 mjeseci Ovaj dio specijalizacije se provodi na odjelu za Plasti~nu hirurgiju. . . . – indikacije za hitne (urgentne) operativne zahvate. . . . – operativni zahvati na ko{tanom sistemu (razne vrste osteosinteza). . . . . . . . . . . . . . . . . . . mi{i}i). . . – infekcije kod povreda. . . 4. 10 – dijagnosti~ka artroskopija . . 15 – repozicije lomova i imobilizacije . . Specijalizant obavlja sljede}e zahvate: – sudjelovanje pri izvo|enju 50 anestezija (uvo|enje. Specijalizant treba obaviti sljede}e operacije: – ekstenzije na donjim ekstremitetima . osteomielitis). 1 – fasciotomija . . . . . . – druge posttraumatske komplikacije (tromboembolija. . .

plasti~na hirurgija 6 mjeseci – prva pomo} kod opekotina – ocjena povr{ine opekotinske rane. plasti~na hirurgija 1 mjesec – izbor pacijenata – o`iljci (pregled-hipertrofi~ni.onkologija 2 mjeseca Tumori glave i vrata (osnove dijagnostike i terapije) . krvnih sudova i kostiju. vezana za zdravstveno-pravnu odgovornost – osnovni eti~ki. – SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 17 – Strana 69 prava i du`nosti. papilomi) – tretman laserom Specijalizant treba da ovlada sljede}im: – u~estvovanje u pregledima svih pacijenata. Tretman akutnih stanja. onkologija 2 mjeseca – melanom. po~etni tretman opekotina – crste opekotina – tretman opekotina (konzervativni/operativni) – intenzivni tretman opekotina – tretman posteopekotinskih sekvela Specijalizant treba prakti~no i teoretski da ovlada sa materijom: – polaganje kolokvija iz tretmana opekotina (pismeno i usmeno) – primarno samostalno da zbirne 3 opekotine ispod 30% ope~ene povr{ine – primarno samostalno da zbrine i vodi intenzivnu terapiju 5 opekotina iznad 30% ope~ene povr{ine do zacjelivanja – vodi antibioti~nu terapiju ope~enih pacijenata – bude sobni lije~nik svih ope~enih pacijenata u intenzivnoj njezi – na~ini 20 primarnih tangencijalnih nekrektomija – napravi 20 ko`nih transplantata i pokrivanje defekata transplantatima parcijalne debljine ko`e – na~ini 10 Z-plastika ili V-Y plastika – 3 transplantata pune debljine ko`e – savlada tehniku dobijanja ko`e iz kulture tkiva Osnove rekonstruktivne hirurgije. dijagnostika. dermatologija 1 mjesec a) benigni ko`ni tumori b) eflorescence c) prepoznavanje i dijagnostika d) tretman Specijalizant treba da se upozna sa dijagnostikom i tretmanom razli~itih ko`nih tumora te polo`i kolokvij iz dermatovenerologije. keloidni. 7. sa tretmanom lomova – compartement-sindroma (dijagnostika i terapija) – traheotomija (dijagnostika i terapija) – torakalna drena`a (indikacije i tehnika) – punkcije i preparacije centralnih vena Specijalizant treba da ovlada sljede}im: – administrativni segment – tretman akutnih stanja na {aci – za{ije 3 digitalna ili druga `ivca. 2011. tretman) – tretman benignih ko`nih lezija (tetova`e. otorinolaringologija 1 mjesec – osnove dijagnostike i terapije – anatomija glave i vrata Specijalizant mora ovladati sljede}im: – kolokvij iz anatomije glave i vrata – asistirati svim operativnim zahvatima u odstranjenjima regije obuhva}ene kolokvijem . lomovi nosa. plasti~na hirurgija 1 mjesec – cjeljenje i tretman rane – prenos tkiva jednostavnom transplantacijom – prenos tkiva peteljkastim re`njevima – prenos tkiva slobodnim re`njevima – upotreba autolognih transplantata/implantata – tkivna ekspanzija Specijalizant prakti~no i teoretski treba da savlada sljede}e: – kurs mikrohirurgije zasnovan na 30 slobodnih tkivnih prenosa – kurs tretmana i cijeljenja defekata tkiva – na~ini nekrektomiju kod 10 slo`enih tkivnih defekata – na~ini 5 lokalnih re`njeva – na~ini 1 vezani re`anj – plastira 1 tkivni ekspander – plastira 1 mamarnu protezu – asistira u slu~ajevima preparacije 4 jednostvana re`nja Osnove estetske hirurgije. nevusi.ORL 1 mjesec Pedijatrijska plasti~na hirurgija (shize) Maksilofacijalna hirurgija 3 mjeseca Pedijatrijska plasti~na hirurgija (hipospadije) Urologija 1 mjesec Rekonstruktivna i estetska hirurgija nosa . `ivaca. problemi i na~in njihovog rje{avanja.DRUGA GODINA: Ko`ni tumori . li~nih kostiju. plasti~na hirurgija 2 mjeseca – akutne povrede tetiva.ORL 1 mjesec Rekonstruktivna i estetska hirurgija nosa Plasti~na hirurgija 1 mjesec Rekonstruktivna i estetska hirurgija lica Oftalmologija 1 mjesec Rekonstruktivna i estetska hirurgija lica Plasti~na hirurgija 1 mjesec Ko`ni tumori. kandidata za estetske intervencije – ambulantno otstranjenje 40 benignih ko`nih lezija – injiciranje lokalnih kortikosteroida u slu~ajevima 5 hipertrofi~nih o`iljaka – ekscizija 5 o`iljaka u estetske svrhe – kurs tretmana laserom SPECIJALNI DIO . plasti~na hirurgija 1 mjesec – Dupuytrenova kontraktura – Sindrom karpalnog tunela – Rehabilitacija nakon tretmana Specijalizant treba prakti~no da ovlada sa sljede}im: – napravi 3 selektivne aponeurektomije – 10 dekompresije perifernih nerava – na~ini 3 Kleinertova mehanizma Opekotine.dermatologija 1 mjesec Lije~enje metastatskih malignih oboljenja ko`e i mekih tkiva . te maksile i mendibule – tretman povreda udova. tretman. hirur{ki tretman – sarkomi mekih i drugih tkiva – nehirur{ke metode tretmana (radioterapija.^etvrtak. Lije~enje metastatskih malignih bolesti ko`e i mekih tkiva. sa hirur{kim tretmanom metastaza u regionalnim limfnim ~vorovima i tretman metastaza u drugim lokalizacijama – planocelularni i bazeocelularni epiteliomi. hemoterapija) – rak dojke (detekcije. rekonstrukcija) Specijalizant mora ovladati sljede}im: – napraviti 3 modificirane radikalne mastektomije i pazu{ne limfadenektomije – u~estvovati u 5 citolo{kih punkcija dojke – upoznati se sa TNM klasifikacijom – odstraniti 10 malignih tumora ko`e – uraditi 1 ingvinalnu limfadenektomiju – asistirati u slu~aju 4 amputacije/primarne rekonstrukcije dojke Tumori glave i vrata. 3 tetive i 3 krvna suda – na~ini tri osteosinteze pri lomovima kostiju {ake – 3 punkcije centralnih vena – 1 traheotomija – 1 esharo /fasciotomija Osnove hirurgije {ake. akutne infekcije ruke – tretman mekih tkiva obraza. 4.

Odjel za rehabilitaciju 1 mjesec Neurofiziologija .Plastika 3 mjeseca Rekonstrukcija i estetska operacija trupa i ekstremiteta . plastika 2 mjeseca – opskrba i rekonstrukcija vezivnog tkiva na obrazima – rekonstrukcija gornje i donje usne – ritidektomije – hemiski piling – ubrizgavanje masnog tkiva i kolagena – rekonstrukcija pareze obraznog `ivca (stati~ne i dinami~ne operacije) Specijalizant u datom vremenskom periodu uradi – kolokvij iz ridektomije – kolokvij iz anatomije lica (obraza) – 1 li~ni-obrazni re`enj – 1 Abbejev re`anj – 1 Karapandi}ev re`anj – 1 hemijski piling s fenolom – 1 rekonstrukcija pareze obraznog-li~nog `ivca sa stati~nom metodom – 1 rekonstrukcija pareze obraznog-li~nog `ivca sa temporalnim re`njem – asistiranje kod 2 kompleksne ritidektomije na obrazu i vratu (SMAS platizma) Rekonstruktivna i estetska hirurgija u{iju. 4. mora ovladati sljede}im: – kolokvij iz hirur{kog tretmana hipo i epispadija – 4 operacije distalnih penilnih hipospadija – 1 vaginoplastika – 5 operacija fimoze – 2 operacije kratkog frenuluma Rekonstrukcijska i estetska operacija nosa. otorinolaringologija 1 mjesec – submukozna resekcija – turbinektomija – korekcije devijacije nosnog septuma – rekonstrukcijske rinoplastike – estetske rinoplastike – reduktivna i augmentacijska rinoplastika Specijalizant kroz teoretsku i prakti~nu provjeru. plasti~na hirurgija 1 mjesec a) rekonstrukcija obrva b) blefaroplastika. zajedno sa redukcijom ko`e i mi{i}nog sloja c) podizanje obrva Specijalizant u datom vremenskom periodu uradi kolokvij iz okuloplasti~ne hirurgije – 1 estetsku blefaroplastiku gornjih kapaka – 1 estetsku blefaroplastiku donjih kapaka – 1 korekciju obrva SPECIJALNI DIO .operativna tehnika) – 1 operacija devijacije nosnog septuma – 1 turbinektomija – 1 rinoplastika – 1 redukcijska rinoplastika – 1 augmentacijska finoplastika Rekonstrukcijska i estetska hirurgija nosa.Plastika 2 mjeseca Rekonstrukcija i estetska operacija u{iju .Broj 17 – Strana 70 SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH ^etvrtak. urologija 1 mjesec – osnove tretmana hipospadija – fimoze – vaginoplastika Specijalizant kroz teoretsku i prakti~nu provjeru. mora ovladati rinoplastikom (anatomija nosa. Maksilofacijalna hirurgija. maksilofacijalna hirurgija 3 mjeseca a) osnovi tretmana heilo-gnato-palato{iza b) osnovi kraniofacijalne hirurgije Specijalizant kroz teoretsku i prakti~nu provjeru.Plastika 1 mjesec Rekonstrukcija i estetska operacija dojki . plasti~na hirurgija 1 mjesec – tretman i rekonstrukcija ko`nih promjena na nosu – totalna rekonstrukcija nosa – glavelarni re`anj – rekonstrukcija nosnog skeleta – estetska rinoplastika – su`enje nosnica Specijalizant treba ovladati gore navedenim tehnikama putem: – 1 rekonstrukcije nekih tkiva nosa glabelarnim re`njem – 1 augmentacijska i 1 redukcijska rinoplastika – 1 korekcija hrskavi~nog dijela nosnog septuma Rekonstruktivna i estetska hirurgija lica. 7. preoperativna dijagnostika. .Odjel za neurologiju 1 mjesec Rekonstruktivna i estetska hirurgija obraza i usana. 2011. plastika 3 mjeseca – benigni i maligni tumori dojki – ginecomastia – rekonstrukcija dojki i bradavica kod mastektomije – subkutana mastektomija – redukcijske i augmentatijske mamoplastike – mastopexia Specijalizant u datom vremenskom periodu uradi – kolokvij iz anatomije dojki – 3 operacije ginekomastije – operi{e dvije redukcijske mamoplastike – operi{e dvije augmentatijske mamoplastike – operi{e dvije rekonstrukcije bradavica i areole – operi{e dvije mastopeksije. plastika 2 mjeseca – tumori u{iju – operacije odstoje}ih (klempavih) u{iju – osnovne rekonstrukcije mikrotije i anotije – rascjepljena me|ica – keloidne brazgotine Specijalizant u datom vremenskom periodu uradi – kolokvij iz rekonstrukcije uha – 3 operacije (klempavih) odstoje}ih u{iju – 2 operacije rascjepljene me|ice – 3 operacije u{nih tumora Rekonstrukcija i estetska hirurgija dojki.TRE]A GODINA: Rekonstrukcija i estetska (hirurgija) operacija obraza i usana . oftalmologija 1 mjesec – tumori – rekonstrukcija ko`nih defekata – rekonstrukcija gornjeg i srednjeg lica – ektropion – medijalna i lateralna kantorafija – dakriocistostomija Ciljevi: Specijalizant mora pro}i teoretsku i prakti~nu provjeru znanja putem: – kolokvija iz anatomije lica – 3 korekcije ektropiona – 1 laterlna kantofacija – 1 operacija po Kuhn-Szymsnovskem – 1 dakriocistostomija Rekonstruktivna i estetska hirurgija lica. mora ovladati sljede}im: – kolokvij iz tretmana shiza – napraviti 5 analiza i preparacija na modelu – napraviti 2 operacije heiloshize – napraviti 2 operacije palatoshize – napraviti 2 veloplastike Pedijatrijska plasti~na hirurgija.Plastika 3 mjeseca Rehabilitacija .

istra`iva~ke bilje{ke.ORL 3 mjeseca Hirurgija glave i vrata . – Objava ~lanka u recenziranom doma}em ili stranom stru~nom ~asopisu sa temom iz programa specijalizacije.^etvrtak.Maksilofacijalna hirurgija 1 mjesec Heilognato palatoshize . urologija 1 mjesec – hipospadije – epispadije – vaginoplastike – operacije promjene pola Estetska hirurgija. spremanjem seminara. pedago{ke. pregledom literature. specijalizant mora obaviti zaklju~ni kolokvij usmeno ili pismeno ili i jedno i drugo i to pred tro~lanom komisijom (dva u~itelja i glavni mentor). 7. te svoje stru~ne. odjel za fizikalnu medicinu i rehabilitaciju univerzitetsko-klini~ke bolnice 1 mjesec Cilj: Spoznati kompleksnost rehabilitacije i njene va`nosti Neurofiziologija 1 mjesec klinika za neurologiju univerzitetsko-klini~ke bolnice Cilj: upoznati metode pre i post operativne elektrodijagnostike i njihovu primjenu kod rekonstrukcije perifernih `ivaca SPECIJALNI DIO .ru~nog zgloba – lomovi zgloba – periulnarne luksacije zape~ja – dorzalna i volarna nestabilnost zape~ja – prelomi distalnog radijusa – interkarpalne artrodeze – skra}enja i elongacije ulne Specijalizant teoretski i prakti~no obavi: – kolokvij iz anatomije zape~ja – tri u~vr{~ivanja zgloba – 1 interkarpalna artrodeza – 1 skra}ivanje ulne PROVJERA ZNANJA Svaki specijalizant ima svoj list specijalizanta (specijalizantsku knji`icu) i odvojeni dnevnik u kojem upisuje sve obavljene operacije i hirur{ke intervencije i obavljene asistencije kod operacija. funkcionalni i radikalni neck dissection – funkcionalna i estetska rekonstrukcija – rekonstrukcija mandibule – proteze i obturatoriji – parotidektomije – rekonstrukcija pareze facijalisa Heilognatopalatoschiza.5 mjeseci 1 mjesec 15 dana 15 dana 15 dana 1 mjesec 11 mjeseci 3 mjeseca 1 mjesec 20 dana 20dana 10 dana 10 dana 15 dana . PROVJERA ZNANJA Po obavljenom uvodnom dvogodi{njem dijelu. plastika 3 mjeseca – rekonstrukcija grudne i trbu{ne stijenke – pectus excavatum – abdominoplastika sa liposukcijom – dijabeti~no stopalo – limfadem – uklanjanje nakupina masti upotrebom liposukcije s dermolipektomijom Specijalizant u datom vremenskom periodu uradi – kolokvij iz abdominoplastike i liposukcije – kolokvij iz rekonstrukcije polnog organa – 2 abdominoplastike – 3 liposukcije trbuha sa ekstremitetima – 2 operacije postoperativnih kila Rehabilitacija. – prezentacija analize grupe bolesnika ili pojedina~nog prikaza slu~aja na stru~nom sastanku grupe stru~njaka u predavaoni (amfiteatru) ili van nje (kongresi. U sljede}em dijelu specijalizacije ili nadogradnji specijalizant obavlja pismene i/ili usmene kolokvije na kraju pojedina~nog kru`enja odnosno oblasti. Znanje se provjerava prezentacijom bolesnika.^ETVRTA GODINA: Hirurgija glave i vrata . Specijalizant mora najmanje jedanput godi{nje javno prezentirati dobiveno znanje na na~in koji odredi doti~ni ili glavni mentor.5 mjeseci 1. 2011. plasti~na hirurgija 2 mjeseca Endoskopska hirurgija. PORODI^NA MEDICINA Vrsta specijalizacije: OSNOVNA Trajanje specijalizacije: 3 godine/2 godine Uslovi za specijalizaciju: Trajanje specijalizacije 36 mjeseci 24 mjeseca zavr{en program dodatne obuke iz porodi~ne/obiteljske medicine. plasti~na hirurgija 1 mjesec Hirurgija ruku (gornjih ekstremiteta) – uro|ene deformacije – kompleksna hirur{ka rehabilitacija nakon operacija ili povreda – reumatski artritis – tumori Hirurgija ruke-ru~nog zgloba. plasti~na hirurgija 1 mjesec – anatomija ruke . palatuma – hirur{ke resekcije.Plasti~na hirurgija 1 mjesec Uro|ene anomalije gornjih ekstremiteta Plasti~na hirurgija 2 mjeseca Hirurgija glave i vrata otorinolaringologija 3 mjeseca Hirurgija glave i vrata maksilofacijalna hirurgija 1 mjesec – karcinom usnog dna. – Priprema i vo|enje klini~ke ili klini~ko patolo{ke konferencije sa temom koja zahvata podru~je specijalizacije. SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 17 – Strana 71 Rekonstrukcija i estetska hirurgija trupa i ekstremiteta. seminari).Maksilofacijalna hirurgija 1 mjesec Rekonstrukcijska hirurgija genitalija 1 mjesec Okuloplasti~na hirurgija . maksilofacijalna hirurgija 1 mjesec – indikacije – primarna i sekundarna rekonstrukcija mekih tkiva – tehnike rinoplastike – osnove ortodonske i ortognatske rekonstrukcije – osnove razvoja govora i razlikovanje govora – faringoplastike Rekonstruktivna hirurgija genitalija. 4.Oftalmologija 1 mjesec Okuloplasti~na hirurgija . pisanjem ~lanaka i saradnjom kod istra`ivanja.Plasti~na hirurgija 1 mjesec Endoskopska hirurgija . Uslov za nadogradnju specijalizacije su uspje{no obavljeni kolokviji i zadovoljavaju}a ocjena glavnog mentora. ili zavr{ena druga specijalizacija PLAN SPECIJALIZACIJE [IRA OBLAST EDUKACIJE Uvodni dio osnovna teorijska nastava Porodi~na medicina Interna medicina Kardiologija Pulmologija Gastro enterologija Endokrinologija Reumatologija Dermatologija U@A OBLAST TRAJANJE TRAJANJE EDUKACIJE TROGODI[ENJEG DVOGODI[ENJEG PROGRAM PROGRAMA * 1 mjesec 17 mjeseci 5 mjeseci 1.Plasti~na hirurgija 1 mjesec Estetska hirurgija .

centar porodi~ne medicine Prakti~na i teoretska edukacija za specijalizaciju iz porodi~ne medicine }e se obavljati u edukacionim (nastavnim) centrima porodi~ne medicine (ECPM) pri domovima zdravlja i katedrama porodi~ne medicine medicinskih fakulteta. – promocija zdravlja. preveniraju}i bolest i obezbje|uju}i izlje~enje. Ovo }e svakom specijalizantu pru`iti iskustvo vezano za vo|enje aktivnosti na osiguranju kvaliteta. li~ne uravnote`enosti i vrijednosti. Teme }e predstaviti ~lanovi katedre porodi~ne medicine kao i nastavnici drugih disciplina po potrebi. – timski rad. U prvoj godini }e biti odvojeni program sa dodatna 24 sata seminara za nove specijalizante: Uvod u porodi~nu medicinu. Specijalizantski projekti: Svaki specijalizant. spol i bolest. – etika i propisi.osnovna teorijska nastava 1 mjesec Osnovna teorijska nastava se provodi iz oblasti: – dono{enje klini~kih odluka.1. na utvr|ivanje dijagnoze i klini~ke vje{tine kao i vje{tine rje{avanja problema. socijalne. Ovo se izvodi direktno ili kroz usluge drugih. psiholo{ke.2 Teoretska obuka Teoretski program seminara. a prema zdravstvenim potrebama i resursima koji su na raspolaganju u zajednici gdje oni rade. pribli`no 48 sedmica godi{nje. – sposobnost sticanja i preno{enja znanja. 2. Teoretska obuka i) konsultacije. rade}i samostalno.2 Predmeti interne medicine Specijalizanti }e provesti na obuci iz predmeta/oblasti interne medicine (ne-hirur{kih disciplina) ukupno 7 mjeseci i usmjerit }e se na ona stanja koja se naj~e{}e susre}u u praksi porodi~ne medicine. 4. Tokom trogodi{njeg programa. }e biti du`an uraditi reviziju po nekim aspektima klini~ke prakse na drugoj godini programa obuke iz porodi~ne/obiteljske medicine. uradit }e istra`iva~ki projekat koji ispunjava ciljeve programa. Od specijalizanata se o~ekuje prisustvo na najmanje 80% seminara kako bi ispunili uslove da pristupe zavr{nom ispitu. Specijalizacija porodi~ne medicine Porodi~ni lije~nici su lije~nici specijalisti edukovani na principima discipline porodi~ne/obiteljske medicine. Oni su osobni lije~nici. Ovaj program se organizira kroz sedmi~na akademska predavanja (akademski poludan APD) u trajanju od po 3 sata. U dogovaranju plana njege sa svojim pacijentima oni integri{u fizi~ke. kulturne i egzistencijalne faktore koriste}i znanje i povjerenje koje su stekli kroz ~este kontakte sa pacijentom. Uklju~uje superviziranu obuku iz porodi~ne medicine u trajanju od 18 mjeseci organizovanu kao tri {estomjese~na ciklusa za trogodi{nji plan i program. Ovim se ispunjava minimum evropskih standarda za specijalizaciju. Program obuke A. . 2. svaki specijalizant }e biti raspore|en da provede 10 radnih smjena na sljede}im odjelima. 7. njegu ili palijativnu za{titu. koji se uvijek organiziraju istog dana u sedmici radi lak{eg zakazivanja pacijenata koji koriste usluge ECPM. radionica i konsultacija iz klini~kih vje{tina organizira se tokom svih 36 mjeseci. Oni pru`aju zdravstvenu za{titu individuama u sklopu njihovih porodica. {to je osnova efektivnog i sigurnog pru`anja zdravstvene za{tite. 5 dana tokom 2 godine) b) Medicina rada (10 dana tokom 3 godine. Obavlja se na medicinskom fakultetu u ukupnom trajanju od 1 mjesec. Porodi~ni ljekari moraju preuzeti odgovornost za odr`avanje i daljnje unapre|enje svojih vje{tina. 2. u prvom redu odgovorni za obezbje|enje sveobuhvatne i kontinuirane zdravstvene za{tite svake individue koja tra`i zdravstvenu njegu bez obzira na dob. Ve}ina prakti~ne obuke trebala bi se obavljati u ustanovama za nele`e}e pacijente. Porodi~ni lije~nici provode svoju profesionalnu ulogu promovi{u}i zdravlje. koji }e biti organizovani kao "horizontalna" iskustva: a) Fizikalna rehabilitacija u zajednici (10 dana tokom 3 godine. Svaki specijalizant }e biti superviziran i evaluiran od strane mentora (supervizora. edukatora) porodi~ne medicine koji }e biti ili ~lan katedre porodi~ne medicine ili specijalista porodi~ne medicine kao konsultant odabran od katedre porodi~ne medicine za rad sa specijalizantima. – komunikacijske vje{tine.1 Prakti~na obuka Dom zdravlja . Oni prihvataju svoju profesionalnu odgovornost prema zajednici. 5 dana tokom 2 godine) Revizija klini~ke prakse Svaki specijalizant. revizija klini~ke prakse i rad na projektu (5% sati) Uvodni dio .1. Horizontalna iskustva Tokom svakog {estomjese~nog ciklusa u ECPM. Porodi~na medicina Trogodi{nji program (10 dana) Dvogodi{nji program (10 dana) Teoretski dio Prakti~ni dio Ukupno 648 sati 432 sati 2628 sati 1752 sati 3276 sati 2184 sati 2 mjeseca 10 dana 36 mjeseci *ako je kandidat zavr{io drugu specijalizaciju. diskusije sa supervizorom (33% sati) ii) seminari tokom specializantskog rada (33% sati) iii) samostalno u~enje u edukativnim centrima (34% sati) B. njihove zajednice i njihove kulture. uvijek po{tuju}i individualnost svojih pacijenata. – upravljanja sistemom.1 Porodi~na medicina 2. plan i program }e biti prilago|en individualnim potrebama obuke specijalizanta. ovo obuhvata 432 sata obuke ili pribli`no 33% od ukupno 1296 sati teoretskog programa. i u trajanju od 12 mjeseci organizovanu kao dva {estomjese~na ciklusa za dvogodi{nji plan i program. u nastavnim turnusima (ljetni i zimski semestar) po planu koji utvr|uju navedeni fakulteti. 2.Broj 17 – Strana 72 Infektivna oboljenja Neurologija Pedijatrija Urgentna medicina Ginekologija Neuropsihijatrija Hirurgija Javno zdravstvo Kvalitet. Rje{avanje problema primarne njege iz svake discipline }e biti glavni dio programa akademskih poludana. 2011. rade}i u manjim grupama. poma`u}i pacijentima kad je neophodnodno da imaju pristup istim. Prakti~na obuka i) dnevni rad u edukativnim centrima porodi~ne medicine (ECPM) i drugim klini~kim odjelima (70% sati) ii) diskusija i demonstracija klini~kog rada sa supervizorima (25% sati) iii) istra`ivanje. sigurnost i akreditacija u PM Po izboru UKUPNO 15 dana 1 mjesec 3 mjeseca 2 mjeseca 1 mjesec 1 mjesec 1 mjesec 10 dana 10 dana SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH 10 dana 15 dana 2 mjeseca 1 mjesec 1 mjesec 1 mjesec 1 mjesec 10 dana 10 dana 1 mjesec 24 mjeseca ^etvrtak.

Ve}ina obuka bi se trebala obavljati u ustanovama za nele`e}e pacijente. 2011. Osnovno iskustvo od jednog mjeseca mo`e se upotpuniti i dodatnom obukom tokom izbornog perioda. Izborno vrijeme se mo`e iskoristiti da se unaprijedi ovo iskustvo ukoliko bude potrebno. Ve}ina prakti~ne obuke bi se trebala obavljati u ustanovama za ne-le`e}e pacijente. kao i vje{tina rje{avanja problema. epidemiolo{kog nadzora i kontrole zaraznih oboljenja. na sticanje klini~kih vje{tina. 4. Ve}ina obuke bi se trebala obavljati u centrima za mentalno zdravlje u zajednici ili sli~nim ustanovama. vo|enja projekta kvaliteta i pripreme za vanjsku kolegijalnu ocjenu radi akreditacije i timskog rada i strate{kog planiranja. formulisanja i primjene operativnih politika i procedura i indikatora izvedbe u preventivnom i klini~kom radu.8 Javno zdravstvo Obuka }e biti usmjerena na sposobnosti specijalizanata da identificiraju zdravstvene potrebe i zahtjeve populacije tehnikom socijalno medicinske dijagnostike. samoocjene kvaliteta i sigurnosti zdravstvene za{tite u odnosu na akreditacijske standarde. medicine zasnovane na dokazima. Oblasti iz urgentne medicine i urgentni aspekti njege djece. razvoja i primjene klini~kih puteva. metoda i tehnika fokusa na pacijenta. Poseban zna~aj se pridaje nadzoru i kontroli faktora rizika iz okoli{a i komunikaciji s referalnim ustanovama. na sticanje klini~kih vje{tina i rje{avanje mentalnih zdravstvenih problema u zajednici.5 mjeseca) Infektivna oboljenja (0. Kvalitet. sigurnost i akreditacija Obuka }e biti usmjerena na sposobnosti specijalizanata da primjene znanje i vje{tine implementacije preporuka Politike kvaliteta i sigurnosti zdravstvene za{tite u Federaciji Bosne i Hercegovine. na sticanje klini~kih vje{tina i vje{tina rje{avanja problema. ovisno o prethodnim individualnim iskustvima i potrebama za obukom. ocjene postoje}ih klini~kih vodi~a pomo}u AGREE instrumenta i adaptacije vodi~a prema lokalnim prilikama. te na manje proceduralne vje{tine i vje{tine rje{avanja problema. plasti~ne hirurgije i urologije. Interna medicina Trogodi{nji program Oblast Kardiologija (1. kao i implementaciji i evaluaciji programa prevencije.5 mjeseca) Ukupno sati (7 mjeseci) Teoretski dio Prakti~ni dio 54 sata 54 sata 36 sati 36 sati 18 sati 18 sati 18 sati 18 sati 252 sata 219 sati 219 sati 146 sati 146 sati 73 sata 73 sata 73 sata 73 sata 1022 sata Ukupno 273 sata 273 sata 182 sata 182 sata 91 sat 91 sat 91 sat 91 sat 1274 sata 2. Specijalizanti }e izraditi jedan pojedina~ni i jedan grupni seminarski rad. post-operativnu njegu i u~enje manjih hirur{kih procedura. implementiraju i evaluiraju programe zdravstvene za{tite u porodi~noj medicini i odnos sa drugim nivoima zdravstvene za{tite. razvoja i primjene klini~kog audita.9 Kvalitet.5 mjesec) Gastroenterologija (1 mjesec) Neurologija (1 mjesec) Reumatologija (0. Zbog zna~aja za rad ljekara porodi~ne/obiteljske medicine i dvogodi{nji dio ima isti broj sati teoretske i prakti~ne nastave.3 Pedijatrija Obuka iz pedijatrije }e se usmjeriti na ona stanja koja se naj~e{}e susre}u u praksi porodi~ne/obiteljske medicine. Javno zdravstvo 2 i 3-godi{nji program (10 dana) Teoretski dio 36 sati Prakti~ni dio 40 sati Ukupno 76 sati 2. op}e hirurgije. Psihijatrija 2 i 3-godi{nji program (1 mjeseca) Teoretski dio Prakti~ni dio 36 sati 146 sati Ukupno 182 sata Dvogodi{nji Program Oblast Kardiologija (1 mjesec) Pulmologija (1 mjesec) Gastroenterologija (1 mjesec) Jedan izborni mjesec specijalnosti interne medicine sa najmanje 2 sedmice na svakom izbornom odjeljenju Ukupno sati (3 mjeseca + 1 izborni mjesec) Teoretski dio Prakti~ni dio 36 sati 36 sati 36 sati 36 sati 146 sati 146 sati 146 sati 146 sati Ukupno 182 sata 182 sata 182 sata 182 sata 2. SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Ginekologija/obstetricija 2 i 3-godi{nji program (1 mjeseca) Broj 17 – Strana 73 Teoretski dio Prakti~ni dio 36 sati 146 sati Ukupno 182 sata Vrijeme po izboru se mo`e iskoristiti da se unaprijede iskustva specijalizanata u onim disciplinama zdravstvene za{tite odraslih pacijenata gdje se odredi da je to potrebno. gdje bi se upoznali sa naj~e{}im problemima primarne njege djece.godi{nji program (3 mjeseca) Teoretski dio Prakti~ni dio 108 sati 438 sati Ukupno 546 sati 2. 2.5 Ginekologija i obstetricija Obuka iz ginekologije i obstetricije usmjerit }e se na ona stanja koja se naj~e{}e susre}u u praksi porodi~ne/obiteljske medicine.6 Psihijatrija Obuka iz psihijatrije }e se usmjeriti na ona stanja koja se naj~e{}e susre}u u praksi porodi~ne/obiteljske medicine.4 Urgentna medicina Obuka iz urgentne medicine }e se usmjeriti na ona stanja s kojim se naj~e{}e susre}emo u praksi porodi~ne/obiteljske medicine i na sticanje klini~kih vje{tina u ustanovama urgentne medicine. Seminari o bihevioralnoj i psihosocijalnoj zdravstvenoj za{titi }e biti va`an dio programa akademskih poludana. odraslih i starijih }e biti va`an dio programa seminara akademskih poludana sa naglaskom na klini~ke i proceduralne vje{tine. izvje{tavanja. Zbog zna~aja za rad ljekara porodi~ne medicine i dvogodi{nji dio ima isti broj sati teoretske i prakti~ne nastave. Urgentna medicina Trogodi{nji program (2 mjeseca) Dvogodi{nji program (1 mjesec) Teoretski dio Prakti~ni dio 72 sata 36 sata 292 sata 146 sata Ukupno 364 sata 182 sata 2. da izrade.5 mjeseca) Endokrinologija (0. 7. sigurnost i akreditacija 2 i 3-godi{nji program (10 dana) Teoretski dio Prakti~ni dio 36 sati 40 sati Ukupno 76 sati . Pedijatrija 2 i 3 .5 mjesec) Pulmologija (1. Ova iskustva }e biti posebno va`na za lije~nike koji ne obavljaju praksu u urbanim podru~jima. Hirur{ki ciljevi }e uklju~ivati procjenu hirur{kih pacijenata prije operacije.^etvrtak. da definiranju vode}e faktore rizika po zdravlje u populacionim skupinama. Veoma je zna~ajna vje{tina izrade i evaluacije godi{njih planova rada. Hirurgija 2 i 3-godi{nji program (1 mjeseca) Teoretski dio Prakti~ni dio 36 sati 146 sati Ukupno 182 sata 144 584 728 2. Specijalizanti }e uraditi jedan pojedina~ni i jedan grupni seminarski rad. Razmatranje ovih problema }e biti glavni prioritet programa sedmi~nih akademskih polu-dana. (lista tema za seminarske radove je u prilogu). Metodolo{kog uputstva za uspostavljanje sistema pobolj{anja kvaliteta i sigurnosti za{tite. metoda i tehnika sigurnosti za{tite pacijenta.5 mjeseca) Dermatologija (0.7 Hirur{ke specijalnosti Te`i{te }e biti na obuci iz ortopedije. od novoro|en~adi do adolescenata.

djelotvornoj praksi medicine zasnovane na dokazima. Najmanje pola mjeseca }e se provesti na izabranom predmetu/oblasti. komunikacija sa konsultantima i sa bolnicom. O~ekuje se od svih specijalizanata da prisustvuju nastavi u sklopu svojih dnevnih radnih obaveza i programa specijalizacije iz porodi~ne medicine. ukupnog trajanja 24 sata. 5) Diskusija o principima promocije zdravlja i obrazovanja pacijenta. Uslov za pristupanje zavr{nom ispitu je 80% prisustva na akademskim poludanima. 7) Diskusija o ciljevima i zahtjevima specijalizantskog projekta koji se treba zavr{iti tokom programa obuke. Ovdje }e se uklju~iti racionalna upotreba pretraga i testova i racionalno propisivanje lijekova i drugih tretmana. Trogodi{nji nastavni plan i program .1 Organizacija Ovaj program se sastoji od serije sedmi~nih jednosatnih seminara tokom {estomjese~nog ciklusa porodi~ne medicine u prvoj godini. zahtjevi i vremensko planiranje i zavr{avanje 3. radionica u oblasti klini~kih vje{tina i predavanja traju tokom tri godine uz odgovaraju}e pauze tokom perioda ljetnih odmora i za vrijeme dr`avnih praznika. va`nost medicinskog kartona za koordinaciju njege – Porodi~ni lije~nik kao "~uvar kapije" u zdravstvenom sistemu – Medicinske sestre u porodi~noj medicini: uloga i odgovornost u timu porodi~ne medicine – Rad sa "te{kim" pacijentima – Medicina zasnovana na dokazima: principi i kako ih efikasno primjeniti u praksi – Upotreba vodi~a u praksi (izvori: Klini~ke smjernice/ vodi~i za FBiH) – Racionalne upotreba testova i pretraga: diskusija slu~aja – Specijalizantski projekti: ciljevi. Izjave WHO. 3. 4) Diskusija o upotrebi klini~kih vodi~a za rje{avanje ~estih problema primarne za{tite i implikacije na odlu~ivanje sa pacijentom. Oni }e se odr`ati u vrijeme koje ne ometa rad sa pacijenatima ili ne remeti druge obaveze.2 Akademski polu-dani Ove serije seminara. Radi kontinuiteta i {to efikasnijeg kori{tenja vremena. rade}i sa grupama i pojedincima u zajednici i uticaj na razultat zdravstvene za{tite.1. Strate{ki plan za primarnu za{titu FBiH) – Pacijent u centru klini~kog metoda – Dimenzije zna~aja kontinuiteta za{tite zdravlja i va`nost djelotvorne prakse porodi~ne medicine – Koordinacija zdravstvene za{tite: uloga i odgovornost tima porodi~ne medicine.3 mjeseca) Dvogodi{nji program (1. 3. 4. Seminare }e organizirati i voditi ~lanovi katedre porodi~ne medicine. Uvodni program seminara iz teorije porodi~ne medicine za nove specijalizante B. 2011. konsultanti specijalisti iz drugih disciplina kada je to potrebno i specijalizanti druge i tre}e godine specijalizacije uz podr{ku supervizora kao obavezni dio programa specijalizacije. Naglasak }e biti na razvijanju vje{tina rje{avanja problema. na .1. Obuka po izboru Trogodi{nji program (2. 3) Diskusija o principima prakticiranja medicine zasnovane na dokazima i uticajima na lije~enje pacijenata. sigurnost i akreditacija Obuka po izboru UKUPAN APD PROGRAM Sati 198 84 36 24 12 12 12 12 36 20 432 APD godi{nje 18-20 9-10 4 2-3 1-2 1-2 1-2 2 4 2-3 48 Ukupno 58 28 12 8 4 4 4 6 12 8 144 3.1. Uobi~ajeni raspored }e uklju~ivati 1 mjesec po izboru tokom druge godine i 2 mjeseca po izboru tokom tre}e godine.3 Sadr`aj uvodnog seminara – Principi i osnovne vje{tine porodi~ne medicine. 2. vje{tinama i odgovornostima porodi~nog lije~nika u skladu sa definicijama WONCA Europe i Federalnog ministarstva zdravstva. konsultacija.2 Ciljevi obuke 1) Upoznavanje specijalizanta sa principima porodi~ne/ obiteljske medicine i primarne zdravstvene za{tite u skladu sa definicijama WONCA Europe i SZO. 3. (Izvori: document WONCA Europe. sigurnost. Tokom prezentacije tema/oblasti koristi}e se principi obrazovanja odraslih osoba s ciljem maksimalne djelotvornosti. akreditacija Obuka po izboru UKUPNO SATI Teoretski dio Prakti~ni dio 648 252 108 72 36 36 36 36 36 82 1342 2628 1022 438 292 146 146 146 40 40 370 5268 Ukupno 3276 1274 546 364 182 182 182 76 76 452 6610 Trogodi{nji program akademskih polu-dana (APD) po predmetima/oblastima 144 sedmi~na akademska polu-dana (432 sata) 48 APD u godini Akademski poludani Oblast Porodi~na medicina Oblasti interne medicine Pedijatrijske oblasti Oblasti urgentne medicine Ginekolo{ke oblasti Psihijatrijske oblasti Hirur{ke oblasti Javno zdravstvo Kvalitet.1 Uvod u program seminara iz porodi~ne medicine za nove specijalizante 3.3 mjesec) Teoretski dio Prakti~ni dio 82 sata 46 sati 370 sati 209 sati Ukupno 452 sati 255 sati Ukupni program obuke: 36 mjeseci Predmeti/oblasti Porodi~na medicina Interna medicina Pedijatrija Urgentna medicina Ginekologija Psihijatrija Hirur{ke specijalnosti Javno zdravstvo Kvalitet. 7.organizacija teoretske nastave Teoretska obuka specijalizanata porodi~ne medicine ima dva osnovna vida: A. organizovati seminare i voditi diskusije.10 Obuka po izboru Kandidati }e planirati izborno vrijeme sa svojim supervizorom na osnovu individualnih potreba za obukom i budu}ih planova prakse. 2) Diskusija o glavnim kompetencijama.Broj 17 – Strana 74 SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH ^etvrtak. smatra se da je najbolji na~in organiziranja odr`avanje redovnih. Ovo vrijeme po izboru je su{tinski va`no da bi se prilagodilo potrebama razli~itih sredina iz kojih dolaze kandidati i da se nadopuni osnovni program. sedmi~nih polu-dana u trajanju od 3 sata za sve specijalizante. 6) Diskusija o principima osiguranja kvaliteta i provo|enja klini~kog audita kao metode mjerenja kvaliteta pru`ene usluge. ^lanovi katedre porodi~ne medicine }e planirati. Redovna teoretska nastava u vidu akademskih poludana Oba oblika teoretske nastave za sve specijalizante po~inju s po~etkom akademske godine i odvijaju se paralelno sa specijalizantskim rotacijama.

Navika sa dodiplomskog studija da se oslanja na pam}enje ~injenica iz jedne knjige/ ud`benika u cilju pripreme za ispit se mora zamijeniti stvaranjem navike stalnog profesionalnog razvoja. procijeni i obradi naj~e{}e klini~ke probleme stanovni{tva u op}ini /lokalnoj zajednici gdje bude radio. kvaliteta. izuzev januara i ljetnih mjeseci. bit }e organizirana bar 4 osnovna seminara.24 APD godi{nje Mnoge oblasti porodi~ne medicine }e obuhvatati teme koje nisu pokrivene drugim oblastima. interna medicina. kriti~ki ocijeni nova medicinska saznanja. osiguranje kvaliteta i revizija klini~ke prakse. slu`i kao izvor informacija za pacijete o svim uslugama i sredstvima koje pru`a zajednica u kojoj `ive. 14. njihova procjena i rje{avanje – maligna stanja – u~enje manjih procedura iz tog sistema. 9. Oblasti koje su uklju~ene u porodi~nu medicinu obuhvataju: medicinu zasnovanu na dokazima. razumije i primjenjuje principe svoje funkcije "~uvara kapije" u primarnoj za{titi. razumije odrednice bolesti i oboljenja i demonstrira primjenu ovih principa u svakodnevnom radu. obezbijedi odgovaraju}u i kontinuiranu za{titu novoro|en~adi. 3. . 13. Tokom prve godine. 2011. briga o starijim. odgovaraju}e priru~nike i najbolje dostupne dokaze. Ove ocjene }e biti uklju~ene u zavr{nu ocjenu zavr{etka programa specijalizacije. kontinuiranu za{titu odraslih `ena. 16a) poznaje medicinu zasnovanu na dokazima i u svakodnevnoj praksi koristi vodi~e za naj~e{}a oboljenja. Ciljevi obuke zasnovani na sposobnostima potrebnim za rad u porodi~noj medicine Po zavr{etku specijalizacije.1 Porodi~na medicina: 216 sati . 15. pokazuje samosvjesnost o vlastitoj snazi i slabosti. demonstrira sposobnost da prepozna klini~ke nejasno}e i osigura sigurno i djelotvorno odlu~ivanje o pacijentu. osposobljen je da procijeni svoje vlastite sposobnosti i na~ine vo|enja prakse kroz upotrebu audita i drugih metoda za osiguravanje kvaliteta. 5. 16b) sposoban je da analizira uzroke svojih gre{aka. znanje o naj~e{}im i va`nim problemima medicine rada u svojoj praksi. 18. ili gostuju}i predava~i ili specijalizanti pod nadzorom supervizora. 17. kao {to je npr. 12. Ovo bi uklju~ivalo: – ciljanu anamnezu i vje{tine komunikacije – fizikalni pregled – vje`banje na standardiziranim pacijentima/volonterima/ modelima obuke – aspekti prevencije u tog organskog sistemu – klini~ki vodi~i zasnovane na dokazima – racionalna upotreba testova i pretraga – racionalno propisivanje lijekova i tretmana – hitni problemi. vje{tine i teoretska obuka 4. 2. 3. prije nego specijalizant stekne uslove za pristupanje zavr{nom ispitu. sa izbornim temama koji }e se dr`ati tokom godine.3 Sadr`aj Seminari }e se organizirati na osnovu op}ih oblasti iz plana i programa. pokazuje znanje o naj~e{}im problemima u rehabilitacionoj medicini i dijagnostici. Svaki mjesec po~ev{i od mjeseca septembra. koriste}i ovo kao vje`bu za zavr{ni ispit Lista referenci dostupnih specijalizantu u ECPM. 10. procijeni rizike u praksi i da ih prevenira. porodi~ni ljekar }e biti osposobljen da: 1. Od specijalizanata druge i tre}e godine o~ekuje se da rade sa svojim supervizorom na pripremanju i prezentiranju seminara znatno samostalnije. svaki specijalizant }e raditi sa starijim specijalizantom i njegovim mentorom na pripremanju i prezentaciji bar jednog seminara. prevencija bolesti. kao i odgovornosti u stresnim situacijama. pokazuje razumijevanje eti~kih pitanja s kojima se suo~ava u svakodnevnom radu sa pacijentima. Trogodi{nji nastavni plan i program: znanje. 6. medicina rada. 3. A. prepozna. obrazovanje pacijenata. 8. obezbijedi odgovaraju}u. 11. Svaku prezentaciju }e ocjenjivati supervizor ili drugi specijalizanti na osnovu relevantnosti. palijativna njega. bit }e organizirano oko 48 akademskih polu-dana (APDa) godi{nje. informacije sa web-stranica. sadr`aja i korisnosti prezentacije. Uvodni program seminara za specijalizante prve godine je posebno naveden i obezbje|uje uvod u principe porodi~ne medicine.pacijent. a funkcionalno povezan s katedrama porodi~ne medicine na medicinskim fakultetima u Federaciji BiH. ako je potrebno – nekoliko slu~ajeva zasnovanih na problemu koji treba rije{iti u grupi. 16c) sposoban je da se samoocijeni u odnosu na akreditacijske standarde za timove porodi~ne medicine i da se pripremi za kolegijalnu vanjsku ocjenu i akreditaciju. 1. racionalno kori{tenje vodi~a. djece i adolescenata unutar njihovih porodica.^etvrtak. rehabilitaciona medicina i ona podru~ja medicine i hirurgije koja nisu uklju~ena pod specifi~nim pripadaju}im disciplinama. preuzima dugoro~nu obavezu u osiguravavanju dobrobiti pacijenata i zastupa interese svog pacijenta kada je to prikladno. 4. Specijalizanti moraju nau~iti da na|u odgovore na pitanja i da je proces u~enja do`ivotan proces. ~lanke iz stru~nih ~asopisa. 7. kao i terapeutskim procedurama u rehabilitacionim centrima u zajednici i primjenjuje ih u lije~enju pacijenata. ali }e predavanja biti pripremljena iz perspektive primarne za{tite. cjelo`ivotnog u~enja i pronala`enja pristupa novim informacijama kori{tenjem ra~unara. promocija zdravlja. mo`e ih efikasno interpretirati i primjeniti u odlukama svoje svakodnevne prakse. S ciljem pru`anja potrebnih sati obuke.2. SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 17 – Strana 75 stru~nim rezultatima i dobrim vje{tinama komunikacije sa pacijentom i dobrim klini~kim vje{tinama. i na taj na~in efikasno unapre|uje za{titu pacijenata. Mjesto odr`avanja teoretske nastave tokom specijalizacije je edukativni centar porodi~ne medicine koji je pozicioniran u domovima zdravlja. pokazuje vje{tine samousmjeravanja.1 Materijal za u~enje Referentni materijal za sve seminare }e obuhvatati zvani~ne vodi~e. 2. razumije da je odnos izme|u lije~nika i pacijenta su{tina specijalizacije porodi~ne/obiteljske medicine i demonstrira djelotvoran odnos lije~nik . 7. 4. osposobljen da pravovremeno obezbijedi uputnice za specijaliste i da odr`ava dobru komunikaciju sa konsultantima. razumije principe kontinuiteta zdravstvene za{tite i primjenjuje ih u svakodnevnoj praksi.2. primjenjuje principe za{tite pacijenta u centru zdravstvene za{tite na djelotvoran i efikasan na~in. 16. 3. Sadr`aj Nastavnog plana i programa za svaku oblast }e obuhvatati: – osnovni pregled odre|enog organskog sistema i naj~e{}i problemi u tom sistemu – ponavljanje klini~kih vje{tina uklju~enih u procjenu pacijenata sa problemom u tom sistemu. 4. Ove izborne teme/oblasti mogu prezentirati specijalisti sa klinike. na internetu ili drugdje koje se mogu koristiti za pripremanje ispita i za samostalno u~enje. kori{tenjem razli~itih izvora i metoda u~enja. 19. mu{karaca i starijih osoba.

tretira i upu}uje. ali ne ograni~avaju}i samo na: – oboljenja koronarnih arterija – nestabilna angina – kardijalni arest – bolesti sr~anih zalistaka – kongenitalna sr~ana oboljenja – sr~ane aritmije – kongestivno zatajivanje srca – hipertenzija – tromboza dubokih vena – varikozne vene – edem plu}a – periferna vaskularna oboljenja – sinkopa – oboljenja perikarda 3. 26. indikacije za njihovu upotrebu. razumije principe nadzora bolesti i otkrivanja slu~ajeva s ciljem prevencije i tretmana prenosivih oboljenja. abrazija i povr{nih rana – njega stopala i noktiju kod visoko rizi~nih pacijenata – njega staznih ulkusa – otklanjanje subungualnog hematoma – stavljanje udlaga kod povrije|enih prstiju – mobiliziranje povrije|enih zglobova – aspiracija/injekcija olekranona ili patelarne burse – vje{tine indirektne laringoskopije – otklanjanje cerumena iz uha {pricom ili kiretom – otklanjanje stranih tijela iz nosa/uha – aspiracija/injekcija olekranonske ili patelarne burze – kauterizacija/tamponada pri zaustavljanje anteriorne epistakse* – postavljanje fitilja gaze zbog stenoze u{nog kanala* – bojenje ro`nja~e sa fluorescinom – odstranjivanje stranih tijela iz konjunktive i ro`nja~e* – vje{tine oftalmoskopiranja – everzija/izvrtanje o~nih kapaka – bojenje kornee sa fluorescinom. manje hirur{ke i ambulantne procedure: (*opcionalne procedure za praksu u urbanoj sredini) – analiza urina: hemijska i mikroskopska – test stolice na okultno krvarenje – PAP-a test – bris grla. Ciljevi obuke zasnovani na sposobnostima Po zavr{etku specijalizacije. 31. topi~nim anesteticima oka* – zatvaranje oka flasterima – pregled vida (vizusa) D. – venepunkcija – EKG pregled i interpretacija – mjerenje i interpretacija peak flow-a – upotreba i interpretacija glukometra – ekscizija jednostavnih cisti. 7. pokazuje mogu}nost djelotvornog kori{tenja resursa iz zajednice i slu`bi koje mogu pomo}i starijim osobama da odr`e funkciju i nezavisnost. pokazuje znanje i vje{tine da procijeni i tretira poreme}aj spavanja kod starijih.4 APD godi{nje A. instrumenti za procjenu 5. izradu istra`iva~kog projekta tokom trajanja obuke (prezentacija u zavr{noj godini) 4. 22. Metode 1. uobi~ajene i manje uobi~ajene ali ozbiljne pacijente sa problemima kardiovaskularnog sistema uklju~uju}i.2 Interna medicina 4. pokazuje razumijevanje principa primarne. pokazuje znanje i vje{tine da razlikuje. 23. 25. njihovu isplativost i obavje{tava pacijente o rezultatima testova i njihovom zna~enju: – ehokardiografija – nuklearna kardiologija – kateterizacija srca i angiografija . procjena mentalnog statusa: Folstein test i drugi. cerviksa/vagine. uretre. pokazuje razumijevanje propisivanja lijekova za starije osobe i specijalnih problema polifarmacije i terapije lijekovima kod starijih osoba. 32. 28. 30. 37. procijeni i tretira delirijum i demenciju. 7. da dijagnosticira. razumije funkcije zavoda za javno zdravstvo i drugih slu`bi javnog zdravstva u zajednici. ima znanje i vje{tine tretmana naj~e{}ih palijativnih problema. procedure gerijatrijske procjene. drugih benignih lezija ko`e* – biopsija ko`e (punch biopsija)* – vje{tine {ivanja/otklanjanja konaca – incijzija i drena`a apscesa ko`e – tretman paronihija – previjanje manjih opekotina. razumije principa palijativne njege i primjenjuje ove principe za njegu pacijenata sa terminalnim oboljenjima. 2. nazofaringsa. Evaluacija Evaluaciju }e definisati voditelj programa specijalizacije. 35. nevusa. 34. pokazuje razumijevanje principa promocije zdravlja i zdravstvenog obrazovanja pacijenata i organizira svoju praksu da obezbijedi mogu}nosti za zdravstvenu promociju kako pojedincima tako i grupama. vje{tine fizikalnog pregleda svih sistema 3. vje{tine savjetovanja za pacijente sa ~estim psihosocijalnim problemima 4. sekundarne i tercijarne prevencije i primjenjuje ove principe u za{titi svih pacijenata. 24.1 Kardiovaskularna-pulmonalna medicina 36 sati . 33. zavr{avanje revizije klini~ke prakse . 18-mjese~na obuka u edukativnim centrima porodi~ne medicine (ECPM). vrijeme od 216 sati (72 APD-a) seminara i konsultacija iz porodi~ne medicine. ima znanje i vje{tine da procijeni i tretira razli~ite uzroke inkontinencije kod starijih. pripremanje i prezentacija seminara kolegama specijalizantima 5. 20. 2. neurolo{ka stanja kod starijih. kad je to potrebno. 3. 21.2. porodi~ni ljekar }e biti osposobljen da 1. 27. B. 4. uklju~uju}i praksu u centru za fizikalnu rehabilitaciju i slu`bu medicine rada. 36. procjena radi prevencije padova: procjena hoda. 2011.Broj 17 – Strana 76 SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH ^etvrtak. tempiranog testa "ustani i kreni". metode i vje{tine intervjuiranja sa pacijentom u centru 2. ima znanje i vje{tine da procjeni rizik. prevenira i tretira posljedice padova kod starijih pacijenata. znanje specijalnih dijagnosti~kih metoda u kardiologiji. 6. osposobljen je da provodi detaljnu gerijatrijsku procjenu. C. pokazuje razumijevanje teorija starenja i psihologije starenja i primjenjuje to na njegu svojih starijih pacijenata. pokazuje znanje i sposobnosti da provodi sveobuhvatnu anamnezu i fizikalni pregled pacijenata koji imaju oboljenja kardiovaskularnog sistema.audita tokom vremena provedenog u porodi~noj medicini. ko`e itd – injekcije: IM. 29. procjena opasnosti u ku}i. pokazuje znanje i vje{tine da procijeni i tretira ~esta muskuloskeletna. pokazuje razumijevanje atipi~nih pojava bolesti kod starijih osoba i razlikuje ih od normalnih promjena usljed starenja i promjena zbog bolesti. razumije principe zdravlja populacije i tra`i mogu}nosti da promovira zdravlje svojih registriranih pacijenata u zajednici. 4. osposobljen je da provodi procjenu mentalne funkcije kod starijih osoba. Klini~ke vje{tine i manje procedure 1. SC.

C. hroni~na. neulkusna dispepsija – gastritis – gastri~ki ulkus – akutni pankreatitis – malapsorpcioni poreme}aji – upalne bolesti crijeva uklju~uju}i Crohnovu bolest i ulcerozni kolitis – hepato-bilijarni poreme}aji – infektivne dijareje – sindrom iritabilnog kolona – divertikularna oboljenja – gastrointestinalni maligniteti 4. 12 sati APD-a plus APD o urgentnoj medicini i APD o porodi~noj medicini C. tretira i upu}uje kada je potrebno na uobi~ajena i manje uobi~ajena. ograni~enja i velikih komplikacija razli~itih gastrointestinalnih procedura. 4. Klini~ke vje{tine i manje procedure 1. Klini~ke vje{tine i manje procedure 1. pokazuje razumijevanje indikacija.tranzitorne ishemi~ne atake – cerebrovaskularni incidenti – razne vrste konvulzija – parkinsonova bolest i drugi poreme}aji kretanja – multipla skleroza – sindromi uklje{tenja nerava – periferne neuropatije – poreme}aji kranijalnih nerava – tumori mozga: primarni i sekundarni – koma/alterirani nivoi svijesti – meningitis i njegove sekvele – povrede glave i sekvele – vrtoglavica/vertigo – zloupotrebe alkohola i nervni sistem 3. Evaluacija Evaluaciju }e definisati voditelj programa specijalizacije. 8. pokazuje znanja i vje{tine primjene plana primarne i sekundarne prevencije gastrointestinalnih problema. Ciljevi obuke zasnovani na sposobnostima Po zavr{etku specijalizacije. 2 mjeseca urgentne medicine gdje se susre}u urgentni neurolo{ki problemi. 4. B. primjenjuje znanje i vje{tine da provodi plan primarne i sekudarne prevencije neurolo{kih problema. osnovne vje{tine kardijalne reanimacije 5. vo|enje. interpretacija EKG i ~estih akutnih problema 3.1-2 APD godi{nje A. upotreba inhalera i Peak Flow Metra 4. primjenjuje znanje i sposobnosti da uradi sveobuhvatnu anamnezu i fizikalni pregled pacijenata koji imaju neurolo{ka oboljenja 2. 7. plu}nih oboljenja i problema. 4. znanja i sposobnosti da uzimanje adekvatne anamneze i obavljanja fizikalnog pregleda pacijenata koji boluju od pulmonalnih oboljenja. testiranje stolice na okultno krvarenje D. savjetovanje i lije~enje pu{enja. 4.2 Gastrointestinalna medicina 12 sati .3 Neurologija 12 sati . interpretacija EKG posebno u urgentnim situacijama. fokusirana anamneza i fizikalni pregled abdomena uklju~uju}i i rektalni pregled. B. 6. Evaluacija Evaluaciju }e definisati voditelj programa specijalizacije. spirometrija (opcijski) D. SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 17 – Strana 77 – stres test pri naporu sposobnost da o`ivljava/ko-ordinira o`ivljavanje pacijenata prema principima i protokolima osnovne i unaprije|ene potpore sr~anom radu. 2. . 2011. 18 mjeseci obuke iz porodi~ne medicine gdje se u primarnom okru`enju susre}u neurolo{ki problemi 3. 2. B. pokazuje znanja i sposobnosti da procijeni. 1 mjesec prakti~ne obuke iz gastroenterologije 2. pona{a se kao uzor svojim pacijentima time {to ne pu{i. uklju~uju}i: – ezofagealna i gastri~na endoskopija. Metode 1. vodi i upu}uje kada je potrebno na uobi~ajena i manje uobi~ajena ali ozbiljna gastrointestinalana oboljenja i probleme. porodi~ni ljekar }e biti osposobljen da 1. razumijevanje principa rehabilitacije i primjenjuje ih u lije~enju pacijenata sa neurolo{kim oboljenjima. Ciljevi obuke zasnovani na sposobnostima Po zavr{etku specijalizacije. 18 mjeseci obuke iz porodi~ne medicine gdje se u primarnom okru`enju susre}u gastroinestinalni problemi. 4. uklju~uju}i: – hroni~ne opstruktivne plu}ne bolesti – astma: akutna. i primjenjuje ih u dono{enju odluka. porodi~ni ljekar }e biti osposobljen da: 1. 2 mjeseca urgentne medicine gdje se susre}u urgentni gastrointestinalni problemi.2. insercija nazogastri~ne sonde* 3. uklju~uju}i: – glavobolja . 4. uklju~uju}i: – orofaringealni poreme}aji gutanja – gastro-ezofagealni refluks – ezofagealni motori~ki poreme}aji – pepti~ki ulkus – ezofagelani varikoziteti – akutno krvarenje iz gornjeg dijela gastrointestinalnog trakta – funkcionalna. fokusirana anamneza i fizikalni pregled kardiovaskularnog i pulmonalnog sistema 2. 5. sigmoidoskopija i kolonoskopija – biopsija jetre – ERCP – ispitivanje motiliteta – radiolo{ke pretrage 3. 7. Metode 1) 3 mjeseca prakti~ne obuke iz kardiologije i pulmologije 2) 18 mjeseci edukacije iz porodi~ne medicine gdje se u primarnom okru`enju susre}u kardiovaskularni i pulmonalni problemi 3) 2 mjeseca urgentne medicine gdje se susre}u urgentni kardiovaskularni i pulmonalni problemi 4) 36 sati APD-a plus APD o urgentnoj medicine i APD iz porodi~ne medicine.^etvrtak. status asthmaticus – pneumonije u razli~itim okru`enjima i dobnim grupama – sekundarna hroni~na respiratorna insuficijencija uslijed uznapredovalog oboljenja plu}a (restriktivna/ opstruktivna) – plu}na embolija – karcinomi respiratornog trakta – pleuralni izljevi – tenzioni pneumotoraks – hemoptiza – tuberkuloza 9. dijagnosticiranje. ima znanje i sposobnosti da uradi sveobuhvatnu anamnezu i fizikalni pregled pacijenata koji imaju oboljenja gastrointestinalnog sistema.2. 1 mjesec prakti~ne obuke iz neurologije 2. Metode 1.1-2 APD godi{nje A. znanje i sposobnosti da provo|enje plana primarne i sekundarne prevencije kardiovaskularnih problema. ima znanja i sposobnosti da dijagnosticira. ali ozbiljna neurolo{ka oboljenja i probleme. 3.

tretira i upu}uje kada je potrebno na uobi~ajena i manje uobi~ajena ali ozbiljna infektivna oboljenja uklju~uju}i: – celulitis i ko`ni apsces – zarazna oboljenja – oboljenja koja se mogu sprije~iti vakcinacijom – AIDS i HIV 9. Evaluacija Evaluaciju }e definisati voditelj programa specijalizacije.3. 8. uklju~uju}i: – milia – erythema toxicum – seboroi~ni dermatitis – mongolska pjega – hemangiomi – plikovi koji nastaju kao posljedica sisanja – mlade`i – cefalohematoma – oticanje dojki – sindaktilija – prekobrojne bradavice – subkonjunktivalna hemoragija – neonatalne o~ne infekcije – umbilikalna hernija – regurgitacija – infantilne kolike – konstipacija – hidrokele – nespu{teni testis – hipospadija – u ruralnim podru~jima }e imati znanja i sposobnosti da nadziru hranjenje. tretira i upu}uje kada je potrebno na uobi~ajena i manje uobi~ajena ali ozbiljne dermatolo{ke probleme uklju~uju}i: – akniformna stanja – dermatitis/ekcemi i drugi inflamatorni ko`ni problemi – infekcije ko`e: bakterijske. fokusirana anamneza i fizikalni pregled nervnog sistema. gljivi~ne – papuloskvamozna oboljenja – vezikulobulozna oboljenja – osipi na ko`i nastali kao posljedica upotrebe nekih ljekova (erupcije) – urtikarije – ko`ni karcinomi – benigne pigmentirane ko`ne lezije – poreme}aji dlake – poreme}aji noktiju 7. 6.5 mjeseci prakti~ne obuke iz endokrinologije – 18 mjeseci prakti~ne obuke iz porodi~ne medicine gdje se u primarnom okru`enju susre}u dermatolo{ki problemi – 0. Ciljevi obuke zasnovani na sposobnostima Po zavr{etku specijalizacije. Klini~ke vje{tine i manje procedure 1. 12 sati APD plus APD o urgentnoj medicini i APD o porodi~noj medicini C. pokazuje znanje i sposobnosti da procijeni.4 Reumatologija-endokrinologijadermatologija-infektivna oboljenja 24 sata/2-3 APD godi{nje A. SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH – ^etvrtak. ima znanje i sposobnosti da sprovodi sveobuhvatnu anamnezu i fizikalni pregled pacijenata koji imaju dermatolo{ka oboljenja. virusne. pokazuje ima znanja i sposobnosti da procijeni. pokazuje znanje i sposobnosti da procijeni. te ih upu}uje drugim specijalistima kad je to potrebno. 2. pokazuje znanje i sposobnosti da sprovodi sveobuhvatnu anamnezu i fizikalni pregled pacijenata koji imaju infektivna oboljenja. 4. Klini~ke vje{tine i manje procedure – fokusirana anamneza i fizikalni pregled zglobova i ki~me. tretira i upu}uje kada je potrebno na uobi~ajena i manje uobi~ajena ali ozbiljne endokrinolo{ke probleme uklju~uju}i: – diabetes mellitus (tip 1 i tip 2) i njegove komplikacije – tireoidni poreme}aji i njihove komplikacije – pituitarni poreme}aji – adrenalni poreme}aji 5. Evaluacija Evaluaciju }e definisati voditelj programa specijalizacije. 7. poreme}aje te~nosti i elektrolita . 2. bursa i gangliona* – fokusirana anamneza i fizikalni pregled tireoidnih poreme}aja – fokusirana anamneza i fizikalni pregled ko`e i dodataka ko`e – biopsija ko`e – ekscizija benigne ko`ne lezije – ko`a. tretira i upu}uje kada je potrebno na uobi~ajena i manje uobi~ajena ali ozbiljne reumatolo{ke problema uklju~uju}i: – osteoartritis – reumatoidni artritis – drugi inflamatorni artritisi – vaskulitis i drugi poreme}aji vezivnog tkiva 3. Pedijatrija i {kolska medicina 36 sata . primjena Glasgow skale kome D. 2011. uzorak nokta za testiranje na gljivice – upotreba glukometra D. ima znanje i sposobnosti da procijeni. porodi~ni ljekar }e biti osposobljen da – pokazuje znanje i sposobnosti da obezbijedi rutinsku za{titu.5 mjeseca prakti~ne obuke iz endokrinologije 18 mjeseci prakti~ne obuke iz porodi~ne medicine gdje se u primarnom okru`enju susre}u endokrinolo{ki problemi – 0. Metode – 0. 4. pravovremeno ro|ene djece. Ovo uklju~uje i davanje savjeta roditeljima o: – dojenju i hranjenju na bo~icu – za{titi pup~ane vrpce – za{titi ko`e – brizi o obrezivanju – varijacijama normalnog razvoja – preventivnom testiranju i tretmanu – obrascima spavanja – stolici – pitanjima sigurnosti – ima znanje i sposobnosti da dijagnosticira i tretira ~este probleme kod novoro|en~adi.2.Broj 17 – Strana 78 4. porodi~ni ljekar }e biti osposobljen da 1. Ciljevi obuke zasnovani na sposobnostima Po zavr{etku specijalizacije. zasnovanu na dokazima. pokazuje sposobnost da provodi plan primarne i sekundarne prevencije infektivnih oboljenja. pokazuje znanje i sposobnosti da sprovodi sveobuhvatnu anamnezu i fizikalni pregled pacijenata koji imaju reumatolo{ka oboljenja. pokazuje znanje i sposobnosti da sprovodi sveobuhvatnu anamnezu i fizikalni pregled pacijenata koji imaju endokrinolo{ka oboljenja 4. B. – aspiracija/injekcija prepatelarne i olekranonske burse* – injekcija tetiva. 4.4 APD godi{nje A.5 mjeseca prakti~ne obuke iz infektivnih oboljenja – 18 mjeseci obuke iz porodi~ne medicine gdje se u primarnom okru`enju susre}u infektivni problemi – 2 mjeseca urgentne medicine gdje se susre}emo sa urgentnim endokrinolo{kim i infektivnim oboljenjima – 2-3 mjeseca vremena po izboru da se pobolj{a obuka iz bilo kojeg od ovih podru~ja – 24 sata APD plus APD iz urgentne medicine i APD iz porodi~ne medicine C.5 mjeseca prakti~ne obuke iz reumatologije – 18 mjeseci prakti~ne obuke iz porodi~ne medicine gdje se u primarnom okru`enju susre}u reumatolo{ki problemi – 0.

frakture – povreda le|a – povreda grudnog ko{a i abdomena – opekotine – strujne povrede – zlostavljanje djece – pokazuje znanje i sposobnosti da procjeni i tretira uobi~ajene probleme adolescenata uklju~uju}i: – probleme ishrane – poreme}aji rasta/pitanja razvoja – ginekomastija – akne – nesre}e/nezgode – depresija/ psihosocijalni problemi – kontracepcija – poreme}aji menstruacije – upotreba droga i alkohola – pu{enje – implementira planove primarne i sekundarne prevencije oboljenja i povreda kod djece i adolescenata. porodici sa djetetom sa smetnjama u razvoju/nesposobnostima ili koje zahtijeva du`u hospitalizaciju. tretira i adekvatno upu}uje djecu sa uobi~ajenim akutnim problemima u ranom djetinjstvu i posmatra dje~je oboljenje u kontekstu porodice. grla – tretman krvarenja iz nosa kod djece – stavljanje o~nih kapi kod novoro|en~adi i djece – otklanjanje cerumena iz dje~jeg uha kiretom ili {trcaljkom – otoskopske i oftalmoskopske vje{tine pregleda djece – nabavka imunizacionih injekcija . poreme}ajima u~enja u {koli. – 2 mjeseca urgentne medicine gdje se susre}u urgentni pedijatrijski problemi. da savjet i djeluje kada je pogodno kod djece sa poreme}ajem nedostatka pa`nje. Metode – 3 mjeseca prakti~ne obuke iz pedijatrije – 18 mjeseci obuke iz porodi~ne/obiteljske medicine gdje se u primarnom okru`enju susre}u pedijatrijski problemi. ko`e. nosa. pokazuje znanja i sposobnosti da vodi brigu o porodici koja je pretrpjela perinatalni gubitak. pokazuje znanja i sposobnosti da pru`i smjernice i savjete o njezi novoro|en~adi i male djece uklju~uju}i: – ishrana i problemi hranjenja – raspored imunizacija – problemi pona{anja – interakcija roditelj-dijete – podu~avanje o na~inu vr{enja nu`de – pitanja sigurnosti pokazuje znanja i sposobnosti da obezbjedi dobneadekvatne postupke skrininga zasnovanih na dokazima kako je preporu~eno u vodi~ima s ciljem otkrivanja sljede}ih stanja kod novoro|en~adi i male djece: – o{te}enje vida i sluha – kongenitalna displazija kuka – anemija kod beba sa visokim rizikom – tuberkuloza pokazuje znanja i sposobnosti da dijagnosticira. i{~a{enje. poreme}ajem pona{anja i emotivnim problemima. pokazuje znanje i sposobnosti da procijeni i inicira tretman za tahipneju. – 36 sati APD plus APD o urgentnoj medicini i APD o porodi~noj medicini. frakture – povrede donjih ekstremiteta. stopala i nogu pokazuje znanja i sposobnosti da vodi ra~una o efektima porodi~nih problema kao {to su: – smrt u porodici – razvod – zlostavljanje djeteta – alkoholizam – hospitalizacija pokazuje znanje i sposobnosti da prepozna. i{~a{enje. 4.^etvrtak. uklju~uju}i: – hernije – hidrocele – nespu{teni testis – torzija testisa – akutni abdominalni bol. apendicitis – stenoza pilorusa – intestinalna opstrukcija – apscesi – Legg-Perth-ova bolest – skliznu}e epifize glave femura – Osgood-Schlatter-ova bolest – hondromalacija patele – skolioza – pokazuje znanja i sposobnosti da procjeni. – pokazuje znanje i sposobnosti da prepozna i adekvatno djeluje kod uobi~ajenih hirur{kih bolesti u djetinjstvu. oka. – za klini~ke susrete sa novoro|en~adima i bebama. hipoglikemiju. 7. adolescentima i njihovim porodicama. uklju~uju}i: – povreda glave – povreda glave/nosa ili strano tijelo u glavi/nosu – povreda gornjih ekstremiteta. Klini~ke vje{tine i manje procedure – sposobnosti komunikacije sa djecom. – – SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 17 – Strana 79 – – – – – – – – – kod bolesne novoro|en~adi. porodi~ni lije~nik mora prikupiti kompletnu istoriju uklju~uju}i: – aku{ersku istoriju i istoriju ro|enja s ciljem otkrivanja djece s rizikom mogu}ih problema u razvoju – prehrambene navike – razvojne prekretnice – imunizacijski karton – psihosocijalna istorija porodi~ne/obiteljske dinamike. hipokalcijemiju i mogu}u sepsu u novoro|ena~kom periodu i da potra`i odgovaraju}u konsultaciju. pokazuje znanja i sposobnosti da prepozna i adekvatno uputi novoro|en~ad sa uobi~ajenim ili manje uobi~ajenim ali opasnim stanjima uklju~uju}i: – novoro|en~ad majki sa dijabetesom – te{ka hiperbilirubinemija – novoro|en~ad sa cijanozom – respiratorni distres – mogu}a sepsa – abdominalna distenzija – kongenitalna sr~ana oboljenja – down sindrom/ drugi kongenitalni sindromi – rascjepljenja usna/nepce – deformiteti udova – signifikantne anemije – kongenitalna displazija kuka – hidrocefalus – spina bifida/mielomeningocele – epizode apneje – iznenadni napadi – intestinalne opstrukcije pokazuje znanje i sposobnosti da nadgleda rast i razvoj novoro|en~eta koriste}i standardne tablice i poznaje granice normalnih vrijednosti i odstupanja. 2011. C. socioekonomska pitanja – procjena rasta i razvoja novoro|en~adi i male djece koriste}i standardne kartone rasta – otklanjanje stranih tijela iz uha. tretira ili djeluje kod djece sa traumatskim povredama. pokazuje znanje i sposobnosti da radi sa pedijatrijskim konsultantima u koordiniranju lije~enja hroni~nih oboljenja u djetinstvu uklju~uju}i: – fizi~ke i mentalne smetnje – zatajivanje napredovanja/usporenje razvoja – poreme}aji pra}eni iznenadnim konvulzijama – dijabetes melitus – anemia – kongenitalni defekti – alergijski problemi – astma – poreme}aji hoda. prijevremeno ro|ene djece i da stabilizira stanje i djeluje kada je potrebno. B.

trauma – otolarinolaringolo{ki: otitis eksterna sa opstrukcijom. akutno anksiozno stanje – porodi~ni lije~nik }e biti obu~en u osnovnoj i unapre|enoj tehnici pru`anja podr{ke radu srca. akutni glomerulonefritis. maske. Urgentna medicina 24 sati . B. 7. tireoidna kriza. Metode – 2 mjeseca prakti~ne edukacije iz urgentne medicine. infekcije kod pacijenata sa malignitetom – neurolo{ki: te{ka glavobolja. urgentni porod – endokrini/metaboli~ki: hipoglikemija. nosa. uha. Evaluacija Evaluaciju }e definisati voditelj programa specijalizacije. adrenalna kriza. blokada – tamponada nosa. fraktura. Paronyhia/urasli nokat D. iznenadne konvulzije. opstruktivni tonzilitis/para-tonzilarni apsces. hipertenzivna urgentna stanja. . perforirana viscera. imobilizacije. nadzor i transport oboljelih osoba u kriti~nom stanju – poznaje principe nadoknade te~nosti i elektrolita – pokazuje znanje i sposobnosti da pokrene tretman nad otrovanim/predoziranim pacijentom – pokazuje znanje i sposobnosti da prepozna i pokrene tretman urgentnih stanja uzrokovanih vanjskim uticajem. drugih supstanci. oka.Broj 17 – Strana 80 – – SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH ^etvrtak. – zbrinjavanje rana: obrada i sposobnost postavljanja {avova – incizija i drena`a ko`e i subkutanih apscesa. akutni epiglotitis. uklju~uju}i – hipotermiju – hipertermiju – povrede nastale utapanjem/ronjenjem – izlo`enost ugljen-monoksidu – reakcije na ubod insekta – opekotine – ugrizne povrede (`ivotinjskog i ljudskog porijekla) – organizirano pristupa ocjeni i nadzoru nespecifi~nih ili nediferenciranih urgentnih problema. mo`dani udar/tranzitorni ishermi~ni napad. Klini~ke sposobnosti i manje procedure – CPR kod djece i odraslih – nadzor zra~nih puteva. nestabilna angina. – 24 sata APD plus APD o Urgentnoj/hitnoj medicini i APD o porodi~noj medicine. i aspiracija stranog tijela – toksikologija: slu~ajna ingestija medikamenata. – uklanjanje stranih tijela iz: ko`e. inflamatorna oboljenja utrobe. ishemija mezenterija. djelovanje u slu~aju predoziranja – infekcije: meningitis. renalna kolika i pijelonefritis – ginekolo{ko/aku{erski: inflamatorna oboljenja zdjelice. zatvorenih preloma* – vra}anje dislocirane glave radiusa u polo`aj potreban za pravilno srastanje* – tretman frakture klavikule – za{ivanje jednostavnijih laceracija – tretman manjih opekotina – prikaz stepena respiratornog protoka sa peak flow metrom – upotreba bronhodilatatora putem inhalatora. uklju~uju}i terapiju kisikom – venopunktura kod djece i odraslih – pristup venama – mobilizacija/repozicija dislokacija. stabilizaciju. hiperglikemija. infekcije urinarnog trakta. ektopi~na trudno}a. aneurizma aorte. poku{aj samoubistva. croup.4. cervikalna imobilizacija – lokalna anestezija. 2011. te{ke infekcije mekih tkiva – alergija: akutna anafilaksa. transfuzione reakcije. akutni holecistitis/litijaza. i aerosola – laringoskopija. pre-eklampsija. akutni pankreatitis. uklju~uju}i: – sr~ani: infarkt miokarda. kauterizacija u slu~aju krvarenja iz nosa. – postavljanje kop~i u predjelu oka – bojenje oka fluorescinom – izvrtanje kapka – interpretacija EKG-a. pneumotoraks. poreme}aj te~nosti/ elektrolita – hematolo{ki: sklonost krvarenju. – 18 mjeseci edukacije iz Porodi~ne medicine gdje se u primarnom okru`enju susre}u urgentni problemi. ketoacidoza. gubitak vida. kongestivna slabost rada srca/edem plu}a. poreme}aj acidobazne ravnote`e. miksedem. – defibrilacija* – interpretacija rezultata spirometrije. mijastenija i komplikacije mo`danih tumora – oftalmolo{ki: zacrvenjeno oko. hiperosmolarna koma bez ketoacidoze. glaukom. C. Evaluacija Evaluaciju }e definisati voditelj programa specijalizacije. intubacija i sposobnosti o`ivljavanja* – lava`a `eluca* D. Ciljevi obuke zasnovani na sposobnostima Po zavr{etku specijalizacije.2-3 APD godi{nje A. hernije. reakcije na ubod insekta – psihijatrijski: akutna schizofrenija/psihoze. dijarejalna oboljenja. tromboza dubokih vena. gipsa kod uobi~ajenih povreda. sr~ani arest. hepa- titis. `utica. porodi~ni ljekar }e biti osposobljen da – pokazuje znanje i sposobnosti da razlikuje ozbiljno oboljelog pacijenta od lak{e oboljelog pacijenta ili pacijenta sa manjim povredama – ima sposobnosti vr{enja osnovnog tretmana neophodnog u situacijama opasnim po `ivot – ima sposobnost stabilizirati stanje akutno oboljelih pacijenata i pobrinuti se za njihovo daljnje odgovaraju}e upu}ivanje i prenos – porodi~ni lije~nik je sposoban odrediti prioritete kada tretira vi{e pacijenata u urgentnim situacijama – pokazuje znanje i sposobnosti da promovira dobro zdravlje i da vr{i prevenciju povreda i nezgoda – mo`e primijeniti principe urgentne za{tite: trija`u. opstrukcije. akutni epididimitis. divertikularna oboljenja. akutni apendicitis. astma. opstrukcija gornjih zra~nih puteva – gastrointestinalni: pepti~ki ulkus. otitis media. zra~ni putevi i vje{tine intubacije* – ventilatorna podr{ka. akutna torzija testisa. kobp. periferna vaskularna oboljenja – plu}ni: pneumonija. uklju~uju}i: – bol u grudima – {ok – dispneja – akutni abdominalni bol – gastrointestinalna hemoragija – koma/alterirani nivo svijesti – te{ka glavobolja – sinkopa – simptomi opasni po `ivot – mo`e prepoznati i pokrenuti tretman specifi~nih akutnih poreme}aja tjelesnih/organskih sistema. 4. vaginalni iscjedak. akutni uretritis. upotreba ambu balona. perikarditis – vaskularni: embolija plu}a. testiranje sposobnosti vida kod djece postavljanje zavoja. trovanje hranom – genitourinarni: akutno zatajivanje bubrega. vaginalno krvarenje u trudno}i. 4. mjerenje nivoa respiratornog protoka – postavljanje gaze u vanjski slu{ni kanal – postavljanje urinarnog katetera – redukcija dislociranog ramenog zgloba* – postavljanje nazo-gastri~ne sonde – vje{tine u davanju injekcija – otklanjanje subungualnog hematoma. o`ivljavanje.

– poznaje uobi~ajene uzroke mortaliteta majke/novoro|en~eta i metode prevencije.* – zna indikacije. post-operativnoj njezi. manje procedure – komunikacijske sposobnosti sa `enama svih `ivotnih dobi koje se odnose na: – ginekolo{ki razvoj – psihoseksualna istorija – pitanja planiranja porodice – edukacija u smislu prevencije i promocije zdravlja – izvo|enje pregleda abdomena i zdjelice – pregled dojki . obrazovanja i tretmana prije za~e}a. – 2 mjeseca urgentne medicine gdje se mogu susresti ginekolo{ki urgentni problemi. – 1poznaje rutinske skrining testove u trudno}i i mo`e napraviti nacrt vo|enja dobre pre-natalne za{tite. rizike i koristi i mo`e interpretirati rezultate dijagnosti~kih testova u trudno}i uklju~uju}i: * – amniocentezu – uzimanje uzoraka horionskih resica (ako je dostupno) – biofizi~ki profil: non-stress test – ultrazvuk – ima sposobnosti da identificira i vodi pacijentice sa psihosocijalnim rizikom u toku trudno}e. bol u le|ima. – ima znanje i sposobnosti da dijagnosticira i upu}uje pacijente sa: – prijevremenim porodom – prijevremenom rupturom membrana (ovojnica) – intrauterina retardacija rasta – hipertenzija uzrokovana trudno}om – gestacijski dijabetes – pre-eklampsija – eklampsija – anemija – infekcije – ima znanje i sposobnosti da savjetuje `enu koja je prethodno imala carski rez o mogu}nosti ponovnog carskog reza. tjelesnim vje`bama. Ciljevi obuke zasnovani na sposobnostima Po zavr{etku specijalizacije. kontracepciji. inkompletnim/kompletnim abortusom. tretira ili upu}uje kada je potrebno na uobi~ajene i manje uobi~ajene ali ozbiljne ginekolo{ke probleme u primarnoj zdravstvenoj za{titi uklju~uju}i: – poreme}aje menstruacije od menarche do menopauze – neplodnost – dyspareunia/seksualna disfunkcija – infekcije urogenitalnog trakta – endometrioza – urinarna inkontinencija – prolaps uterusa – pitanja vazana za menopauzu i hormonalna terapija – spolno prenosive bolesti – komplikacije rane trudno}e – ginekolo{ki maligniteti – akutna bol u zdjelici – hroni~na bol u zdjelici – problemi vezani za dojke – pokazuje znanje i sposobnosti da dijagnosticira stanja koja zahtijevaju ginekolo{ku operaciju. rast fetusa i napredak fetusa i mo`e odrediti/dati procjenu kategorija rizika za svaku trudno}u. tretira i upu}uje pacijentice sa post-poro|ajnim komplikacijama uklju~uju}i: – hemoragije – odgo|ena preeklampsija – groznica – tromboza dubokih vena – endometrioza – ima znanje i sposobnosti da savjetuje majku o dojenju. – 12 sati APD plus APD o urgentnoj medicini i APD u porodi~noj medicini.* – mo`e ta~no odrediti gestacijsko razdoblje. propisivanja odgovaraju}ih metoda kontrole za~e}a i savjetovanja `ena uz po{tovanje prava na abortus – poznaje probleme ljudske seksualnosti. kao i o vaginalnom porodu nakon carskog reza – poznaje indikacije za potencijalne komplikacije od operativnog aku{erstva: carski rez. C. SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 17 – Strana 81 4.^etvrtak. poro|aj sa poro|ajnim klije{tima. ima razvijene sposobnosti u uzimanju psihoseksualne istorije.1-2 APD godi{nje A. 2011. poziciju i prezentaciju fetusa. zna~aj procjene rizika. Klini~ka sposobnosti. – shvata zna~aj promocije zdravlja `ena u njihovim reproduktivnim godinama. – posjeduje znanje i sposobnosti da ta~no dijagnosticira trudno}u.* – lije~nik ima znanja i sposobnosti da prepozna normalnu i abnormalnu ko{tanu arhitekturu zdjelice. izlazak djeteta u zatkom – ima znanje i sposobnosti da obezbijedi post-poro|ajnu za{titu usmjerenu na porodicu. i ektopi~nom trudno}om. Metode – 1 mjesec prakti~ne obuke iz ginekologije – 18 mjeseci obuke iz porodi~ne medicine gdje se u primarnom okru`enju susre}u ginekolo{ki problemi. – razumije normalne psiholo{ke promjene u toku trudno}e. itd. 7. Ginekologija i obstetricija 12 sati .) – ima znanje i sposobnosti da prepozna i tretira hyperemesis gravidarum (te{ka povra}anja u toku trudno}e)* – ima znanje i sposobnosti da prepozna i nadzire krvarenja u svakom trimestru. povra}anje. – ima znanje i sposobnosti da dijagnosticira. poznaje rutinu pre-operativne za{tite i mo`e prepoznati post-operativne komplikacije koje mogu uslijediti nakon ginekolo{ke operacije – ima znanje i sposobnosti da identificira i vodi uobi~ajene ginekolo{ke probleme adolescenata. procjenu seksualnog problema i vo|enje uobi~ajenih psihoseksualnih problema – lije~nik ima znanje i sposobnosti da dijagnosticira. porodi~ni ljekar }e biti osposobljen da: – poznaje preventivne aspekte ginekologije. habitualnim abortusom (ponavljaju}i abortus). uz prepoznavanje promjena porodi~ne/obiteljske dinamike i isticanje zna~aja psihosocijalne podr{ke za sve ~lanove porodice – ima znanje i sposobnosti da dijagnosticira. promjene vezane za trudno}u (normalne varijante) i mo`e praviti razliku izme|u normalnih i abnormalnih stanja u trudno}i. metode skrining-a prema vodi~ima i rano otkrivanje maligniteta – ima sposobnosti savjetovanja pacijenata po pitanjima planiranja porodice.5. – razumije efekte slijede}ih stanja na trudno}i: – pu{enje cigareta – siroma{tvo – zloupotreba lijekova – lije~enje – profesija – starosna dob – genetski faktori – porodi~na dinamika i razdori u porodici – infekcije – hroni~na oboljenja – Rh izoimunizacija – poznaje stanja (hroni~na medicinska. 4. depresiji. B. vodi i upu}uje `ene sa prijete}im abortusom. geneti~ka) koja zahtijevaju podrobnija saznanja prije za~e}a ili ranije u pre-natalnom periodu. hranjenju na bo~icu. promjene ko`e. – ima znanje i sposobnosti da dijagnosticira i savjetuje pacijentice sa uobi~ajenim manjim problemima u toku trudno}e (gr~evi u nogama.

Hirur{ke specijalnosti 12 sati . – 18 mjeseci obuke iz porodi~ne medicine gdje se u primarnom okru`enju susre}u psihijatrijski problemi. uobi~ajene interakcije i efektivnu upotrebu uobi~ajenih kategorija psihoaktivnih lijekova. obrada povr{inskih rana. B. ohrabrenjima.1-2 APD godi{nje A. prezentacija. po mogu}nosti u centrima za mentalno zdravlje zajednice.6. Sposobnosti izvo|enja manjih hirur{kih procedura. 4. – poznaje indikacije. – vodi dugoro~na hroni~na hirur{ka stanja kao npr.7. uklju~uju}i: – anti-depresivi – benzodiazepani i drugi anksiolitici – lithium – phenotiazin i drugi anti-psihotici – ima znanja i sposobnosti da pru`i savjet za specifi~ne probleme uklju~uju}i: – reaktivna depresija – privikavanje na hroni~nu bolest – duboka `alost – reakcije na situaciju – ima znanje i sposobnosti da prepozna. kontraindikacije. Psihijatrija i psihosocijalna medicina 12 sati . tretira ili upu}uje na uobi~ajene neuroze i psihoze uklju~uju}i: – poreme}aji anksioznosti – napadaji panike – depresija – bipolarni poreme}aj – poreme}aji li~nosti – fobi~na stanja – organski mo`dani sindromi – alkoholizam i zloupotrebe droga – somatizacijski poreme}aji – {izofrenija – razvojne nesposobnosti – poreme}aji u ishrani – psihijatrijske urgentnosti – bra~ni problemi – problemi pona{anja djece i odraslih – problemi sa bijesom – reakcije `alosti – konflikt roditelj/dijete – ima sposobnosti intervencije u psihijatrijskim krizama. farmakologiju. C. – 2 mjeseca urgentne medicine gdje se susre}emo sa psihijatrijskim urgentnim problemima. vodi ili upu}uje pacijenta sa posttraumatskim stresnim poreme}ajem – razumije specifi~ne probleme koje su iskusile izbjeglice i raseljena lica. pokreti fetusa. – prakticira medicinu usmjerenu na pacijenta. potrebu za podr{kom. D. Metode – 1 mjesec prakti~ne obuke iz psihijatrije. uklju~uju}i: pneumotoraks. koriste}i djelotvorne komunikacijske sposobnosti i pru`aju}i podr{ku – lije~nik poznaje MKB10 i DSM kriterije za dijagnosticiranje naj~e{}ih psihijatrijskih stanja – ima znanje i sposobnosti da dijagnosticira. 4. – poznaje psiholo{ke sekvele medicinskih i hirur{kih stanja i tretmana (poreme}aji u prilago|avanju). 4. karcinome itd. – prepoznaje naj~e{}e probleme torakalne hirurgije. – da prepozna indikacije za hirur{ki tretman bolesti/povreda zglobova. Po zavr{etku specijalizacije.Broj 17 – Strana 82 – – SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH – ^etvrtak. PAPA test uzimanje uzoraka i mikroskopska dijagnoza abnormalnog vaginalnog iscjetka – tretman genitalnih bradavica – procjena razli~itih stadija trudno}e:* – dijagnosticiranje trudno}e – procjena fetalnog rasta/gestacijskog razdoblja/fetalnog napredovanja – pozicija. 7. Klini~ke vje{tine i manje procedure – pregled mentalnog statusa i brza sredstva procjene npr. Sposobnosti izvo|enja preoperativne pripreme i postoperativne njege. Ciljevi obuke zasnovani na sposobnostima Po zavr{etku specijalizacije. . eksciziona biopsija. Ciljevi obuke zasnovani na sposobnostima Tri su osnovna cilja za ovu oblast prakse: 1. kolostomiju. otkucaji srca – pregled zdjelice – procjena dojki za laktaciju D. porodi~ni ljekar }e biti osposobljen da: – vodi ra~una o zna~aju psihosocijalnog zdravlja pacijenata i njihovih porodica u svakodnevnoj za{titi i tretmanu pacijenata – svjestan je svojih vlastitih osje}anja. – izvodi manje hirur{ke procedure.1-2 APD godi{nje A. – razumije mehanizam zacjeljivanja rana i prepoznaje probleme koji se mogu javiti u toku zacjeljivanja. – obradi akutne povrede. hematotoraks. obja{njenjima. 2011. – ima saznanja o dru{tvenim sredstvima i uslugama koji mogu pomo}i u tretmanu njihovih pacijenata sa psihosocijalnim problemima. 3. porodi~ni ljekar }e biti osposobljen da: – procijeni medicinske probleme koji mogu uticati na rizik od operacije uklju~uju}i: – medikamente – kardio-pulmonalne probleme – diabetes melitus – bubre`ne probleme – efekte starenja – gojaznost i manjkavosti ishrane – imunokompetencija – dijagnosticira i nadzire uobi~ajene postoperativne probleme uklju~uju}i: – flebitis i trombozu dubokih vena – atelektazu i pneumoniju – infekcije urinarnog trakta – probleme te~nosti i elektrolita – komplikacije rana – razumije uticaj hirur{kih operacija na pacijenta i njegovu porodicu. incizija i drena`a apscesa. kao sto su ekscizija ko`nih lezija. 2. – obradi jednostavne frakture ekstremiteta. inflamacije i infekcije. – da prepozna. Evaluacija Evaluaciju }e definisati voditelj programa specijalizacije. savjetovanjima i kontinuitetom za{tite u toku i nakon hospitalizacije. Sposobnosti dijagnosticiranja pacijenata koji zahtijevaju hirur{ku procjenu i tretman. stavova i vrijednosti i prepoznaje kako oni mogu uticati na za{titu pacijenata – pravi razliku izme|u bolesnog stanja i oboljenja – razumije su{tinske karakteristike odnosa lije~nikpacijent – razumije te{ko}e odnosa lije~nik-pacijent i ima strategiju za njihovo djelotvorno prevazila`enje. prepoznaje potencijalni transfer/kontratransfer koji mogu uticati na brigu o pacijentu i na odnos doktor-pacijent. Folstein test – psihoterapijske vje{tine brze intervencije. – 12 sati APD plus APD o urgentnoj medicini i APD iz porodi~ne medicine. amputaciju. upotrijebi odgovaraju}a laboratorijska/radiolo{ka ispitivanja i odmah rje{ava problem pacijenta sa akutnim hirur{kim abdomenom. Evaluacija Evaluaciju }e definisati voditelj programa specijalizacije. traume grudnog ko{a i karcinome plu}a.

C. D. – Predava~i djelatnici Zavoda za javno zdravstvo Federacije BiH. Javno zdravstvo 12 sati. 2011. 2-3 APD godi{nje A. 4. – 2-3 mjeseca vremena po izboru koji se mogu iskoristiti da se pobolj{aju hirur{ke vje{tine. Metode – Ukupno trajanje edukacije: 10 radnih dana.9. sigurnost i akreditacija 12 sati. 4. Kvalitet. porodi~ni ljekar }e biti osposobljen za: – identifikaciju zdravstvenih potreba i zahtjeva populacije tehnikom socijalno medicinske dijagnostike definiranje vode}ih faktora rizika po zdravlje u populacionim skupinama – izradu. Prakti~ni dio – Diskusija sa predava~ima/demonstrantima 30% sati – Praksa razvoja vje{tina 30% sati (posjeta javno zdravstvenoj ustanovi i/ili drugoj relevantnoj ustanovi sa aspekta intersektorijalne saradnje) – Istra`iva~ki rad 10% sati (posjeta javno zdravstvenoj ustanovi i/ili drugoj relevantnoj ustanovi sa aspekta intersektorijalne saradnje) – Izrada seminarskog rada 30% sati. ispita i adekvatno uputi pacijente sa stanjima koja obi~no zahtijevaju op}u hirursku konsultaciju/tretman uklju~uju}i: – mase u podru~ju glave i vrata – tireoidni noduli – mase u dojci – oboljenja `u~nog mjehura – apendicitis – gastrointestinalno krvarenje – gastrointestinalni karcinomi – divertikularna oboljenja – inflamatorna oboljenja crijeva – ingvinalna/femoralna/umbilikalna hernija – crijevne opstrukcije – anorektalne lezije – zastojni ulkusi – gangrene – aneurizma aorte – katarakta – odvajanje retine – glaukom – chalazion/hordeolom – strabizam – ozbiljni perzistentni otitis media – opstruktivni sinusitis – gubitak sluha – Ménière-ova bolest – poreme}aj salivatornih `lijezda/duktusa – oboljenja jezika/orofarinksa – dijabeti~na retinopatija – lumbosakralni sindrom/spinalna stenoza – oboljenja cervikalnih diskusa – karcinomi kostiju – neurohirur{ka stanja – opstrukcija prostate/akutna retencija – hematurija – maligniteti urinarnog trakta – renalna kolika – akutni orhitis/prostatitis – karcinom prostate – karcinom mokra}nog mjehura – torzija testisa – karcinom testisa – akutna fimoza – urinarna inkontinencija B. Ciljevi obuke zasnovani na sposobnostima Po zavr{etku specijalizacije. B. implementaciju i evaluaciju programa zdravstvene za{tite u porodi~noj medicini i odnos sa drugim nivoima zdravstvene za{tite – izradu godi{njeg plana rada tima porodi~ne medicine i evaluacije rada – kompetentno vo|enje sistema evidencije i izvje{tavanja u pzz/porodi~noj medicini – epidemiolo{ki nadzor i kontrolu zaraznih oboljenja na nivou primarne zdravstvene za{tite kao i komunikaciju i saradnju sa referalnim ustanovama – nadzor i kontrola nad faktorima rizika iz okoli{a na nivou primarne zdravstvene za{tite kao i komunikaciju i saradnju sa referalnim ustanovama – implementacija i evaluacija programa prevencije i intervencija promocije zdravlja u primarnoj zdravstvenoj za{titi/porodi~noj medicini – aktivno u~e{}e u intersektorijalnoj saradnji sa akterima relevantnim za zdravlje u zajednici.^etvrtak. C. – 12 sati APD plus APD o urgentnoj medicini i APD iz porodi~ne medicine. – – SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH – Broj 17 – Strana 83 prepozna naj~e{}e probleme vaskularne hirurgije dijagnosticira. Ciljevi obuke zasnovani na sposobnostima Po zavr{etku specijalizacije. Klini~ke vje{tine i manje procedure – Uklanjanje ko`nih lezija: ekscizijom. D. Evaluacija Evaluaciju }e definisati voditelj programa specijalizacije. Evaluacija Evaluaciju }e definisati voditelj programa specijalizacije. hemijskom ili elektri~nom kauterizacijom – Biopsija ko`e – Tretman paronihije/urasli nokti – Obrada rana/opekotina i previjanje – Pregled testisa i prostate. Metode – 1 mjesec prakti~ne obuke iz hirurgije – 18 mjeseci obuke iz porodi~ne medicine gdje se u primarnom okru`enju susre}u hirur{ki problemi. 7. Teoretski dio – Predavanja (didakti~ka prezentacija teme) 50 % sati – Diskusija studije slu~aja i primjera dobre prakse 25% sati – Zajedni~ka diskusija u vezi primjene u radu 25% sati. Klini~ke vje{tine – odnos individualnog i javno zdravstvenog pristupa u procjeni zdravstvenog stanja populacije – u~estalost zahtjeva i potreba za zdravstvenom za{titom u porodi~noj medicini – elementi za izradu godi{njeg programa rada tima porodi~ne medicine – menad`ment hroni~nih oboljenja na nivou pzz/tima porodi~ne medicine – menad`ment zaraznih oboljenja na nivou pzz/tima porodi~ne medicine – procjena `ivotnog stila i faktora rizika u populacionim grupama – promocija zdravlja na nivou pzz/porodi~ne medicine – efikasnost tehnika prestanka pu{enja u timu porodi~ne medicine – prevencija i nadzor poreme}aja vezanih za nepravilnu ishranu i tehnike savjetovanja – zna~aj fizi~ke aktivnosti u prevenciji i unapre|enju zdravlja – uloga tima porodi~ne medicine u zdravlju u zajednici.8. porodi~ni ljekar }e biti osposobljen da: – implementira preporuke politike kvaliteta i sigurnosti zdravstvene za{tite u Federaciji Bosne i Hercegovine i metodolo{kog uputstva za uspostavljanje sistema pobolj{anja kvaliteta i sigurnosti za{tite . 2-3 APD godi{nje A. 4. – 2 mjeseca urgentne medicine gdje se susre}u urgentni hirur{ki problemi.

bolnica ili porodi~na medicina specijalisti~ko-konsultativna za{tita) – analiza zna~ajnih doga|aja (dobra i lo{a iskustva) u ambulanti porodi~ne medicine na uzorku zdravstvenih kartona u {estomjese~nom periodu – planiranje zdravstvene za{tite registrirane populacije tima porodi~ne medicine.3. Prakti~ni dio – Simulacije na ra~unaru i klini~ki scenariji (15% sati) – Dizajn nekih metoda pobolj{anja kvaliteta (audit. Ocjenu potpisuje mentor u specijalizantskom dnevniku nakon uspje{nog zavr{etka obuke. relevantnost i vje{tina prezentiranja.audit o nekoj prikladnoj temi i predstavio svoje rezultate drugim kolegama. – svaki specijalizant. – ocjeni postoje}e klini~ke vodi~e pomo}u AGREE instrumenta i adaptira vodi~a prema lokalnim prilikama – razvije i primjeni klini~ke audite – razvije i primjeni klini~ke puteve – primjenjuje metode i tehnike fokusa na pacijenta – primjenjuje metode i tehnike sigurnosti za{tite pacijenta – primjeni znanje i vje{tine vo|enja projekta kvaliteta i pripreme za vanjsku kolegijalnu ocjenu radi akreditacije – primjeni znanje i vje{tine timskog rada i strate{kog planiranja.5 Zavr{ni specijalisti~ki ispit Zavr{ni specijalisti~ki ispit se sastoji iz teoretskog i prakti~nog dijela. obrada i analiza podataka iz vlastite prakse na temelju odabranog kriterija – ponovljeni audit nakon 6 mjeseci po istom kriteriju i analiza pobolj{anja prakse – dizajn odabranog klini~kog puta u primarnoj za{titi – dizajn odabranog integriranog klini~kog puta (porodi~na medicina .1.Ocjena klini~kih vje{tina i manjih procedura – od specijalizanata }e se tra`iti da demonstriraju sposobnosti pravilnog uzimanja anamneze. obrasci) – naj~e{}e gre{ke u porodi~noj medicini: klasifikacija i prevencija – primjena AGREE instrumenta na uzorku klini~kih vodi~a – dizajn klini~kog audita. 5. samoocjenjuje kvaliteta i sigurnosti zdravstvene za{tite u odnosu na akreditacijske standarde – formuli{e i primjeni operativnih politika i procedura i indikatora izvedbe u preventivnom i klini~kom radu medicine zasnovane na dokazima. Ovo }e slu`iti da se formalno odrede slabe ta~ke u fazi dok specijalizant jo{ mo`e raditi na unaprije|enju prije kraja programa specijalizacije iz porodi~ne medicine. 7. Klini~ke vje{tine – formulisanje odabranih operativnih politika i procedura za tim porodi~ne medicine – kriti~ka ocjena ~lanka o dijagnosti~kom testu – kriti~ka ocjena ~lanka o terapiji – ocjena potencijalne teme za klini~ki vodi~ – dizajn anketnog upitnika za zadovoljstvo korisnika za{tite prema akreditacijskim standardima za tim porodi~ne medicine – prijedlog za klasifikaciju `albi u prodi~noj medicini – dizajn tematskog obrasca za informirani pristanak u porodi~noj medicini – dizajn klasifikacijske sheme za eti~ke dileme u porodi~noj medicini – kontrola infekcije u ambulanti porodi~ne medicine (politika. procedure. 4. 5. Teme za projekte mora odobriti supervizor prije po~etka rada. }e pripremiti i prezentirati specijalizantski istra`iva~ki projekat prije kraja programa obuke. – svaki specijalizant }e raditi u malim grupama tokom 6-mjese~ne rotacije u ECPM da bi napravio reviziju klini~ke prakse . brainstorming i diskusija s predava~ima (15%) – Izrada seminarskog rada (40%). prikupljanje. Ulazna procjena znanja Svi specijalizanti porodi~ne medicine na po~etku specijalizacije }e uraditi test znanja u obliku 50 pitanja s vi{estrukim izborom odgovora. a njegov detaljniji sadr`aj }e odrediti voditelj programa specijalizacije. sigurnost i akreditacija Sati 198 84 36 24 12 12 12 12 36 APD godi{nje 18-20 9-10 4 2-3 1-2 1-2 1-2 2 4 Ukupno 58 28 12 8 4 4 4 6 12 . 5.Ocjena znanja i vje{tine rje{avanja problema – od specijalizanta se o~ekuje da pripremi i prezentira (rade}i sa svojim supervizorom u ECPM) bar jedan seminar za svoje kolege tokom APD. obrazac `albe i prijavljivanja incidenata (30% sati) – Rje{avanje problema. klini~ki put. – od specijalizanata }e se tra`iti da urade objektivno strukturirani klini~ki ispit (OSCE) na kraju prve godine. koriste}i standardizirane i objektivne metode. izvo|enje fokusiranog fizikalnog pregleda.Broj 17 – Strana 84 – SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH ^etvrtak.4 . Aneks 1 Akademski poludani Rezime predmeta akademskih polu-dana (APD) Akademski polu-dani Predmet/oblast Porodi~na medicina Oblasti interne medicine Pedijatrijske oblasti Oblasti urgentne medicine Ginekolo{ke oblasti Psihijatrijske oblasti Hirur{ke oblasti Javno zdravstvo Kvalitet. C. – ocjenjivat }e se sadr`aj. kvaliteta rada i prezentacije. B. – svaki specijalizant }e uraditi jedan samostalni i jedan grupni (4-6 ~lanova) seminarski rad iz oblasti kvaliteta. Ocjena rezultata prakti~nog rada Mentor i supervizor }e ocjeniti znanje i rezultate specijalizanta po svakoj oblasti programa specijalizacije iz porodi~ne medicine. Evaluacija Evaluaciju }e definisati voditelj programa specijalizacije. Seminarski radovi i ocjene }e se ~uvati u portfolio specijalizanta. Zavr{ni rad }e se ocijeniti na osnovu relevantnosti. 5. Teorijski dio – Predavanja (65% sati) – Primjeri dobre prakse (15% sati) – Zajedni~ka diskusija u vezi primjene dobre prakse (20% sati). sigurnosti i akreditacije koji }e odobriti i ocjeniti odre|eni mentori za ovu oblast. D. 2011. Evaluacija napredovanja specijalizanata i zavr{ni ispit 5. rade}i samostalno. Cilj ulazne procjene znanja je da se procijeni dosada{nje znanje i odrede prioriteti daljnjem obrazovanju. izvo|enje specifi~nih manjih procedura pod nadzorom mentora i supervizora. Metode – Ukupno trajanje edukacije 10 dana – Predava~i su djelatnici Agencije za kvalitet i akreditaciju u zdravstvu ili sertificirani specijalisti porodi~ne medicine. Ovo }e ocijeniti odgovorni mentor u ECPM. 5. Seminarski radovi i ocjene }e se ~uvati u portfoliu specijalizanta. – svaki specijalizant }e uraditi jedan samostalni i jedan grupni (4-6 ~lanova) seminarski rad iz oblasti javnog zdravsta koji }e odobriti i ocjeniti odre|eni mentori za ovu oblast.2.

delirium ili depresija: {ta je u pitanju? Inkontinencija APD 4 Osteoporoza: prevencija i tretman Parkinsonov a bolest: kada je tremor zna~ajan Reumatolo{ki problemi kod starijih APD 10 APD 5 APD 6 Propisivanje Infekcije kod starijih: kod starijih atipi~ne pojave ^esti karcinomi kod starijih Psihologija starenja: {ta je normalno. APD 9 Pulmolo{ki problemi: Pleuralni izljev. dijagnoza i tretman APD 11 problemi vena: varikozne vene Venska tromboza APD 6 Poreme}aji vezivnog tkiva Karcinomi GI Karcinom trakta (FM dojke serije) tretman mase u dojci APD 7 Bihevioralni problem kod djece i adolescenata APD 8 Prehrana i klini~ki problemi: edukacija pacijenata APD 13 APD15 Kontrola simptoma i komunikacijske vje{tine u palijativnoj njezi APD 16 Smrt i umiranje: problem za ljekara. Obuka po izboru UKUPAN APD PROGRAM 20 432 2-3 48 SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH 8 144 Proteinurija i hematurija IUT kod mu{karaca i `ena APD 6 Prevencija kod odraslih . 4 APD godi{nje APD 1 Uvod u sisteme Pregled istorije i vje{tine fizikalnog pregleda Pregled naj~e{}ih problema u primarnoj za{titi APD 7 Kongestivno zatajenje srca Valvularna bolest srca Bolest perikarda APD 2 Klini~ke vje{tine EKG interpretacija Spirometrija i PFMetar Upotreba inhalera APD 3 APD 4 APD 5 APD 6 Prevencija Hipertenzija Koronarna Periferna vaskularna arterijska kardiovaskubolest: Bol u oboljenja: larnog arterijsko grudima oboljenja: oboljenje primarna i sekundarna Poreme}aj lipida Teme APD 1 porodi~ne medicine: godina 2 (primjer) APD 2 Skrining i prevencija kod starijih: {ta je isplativo Padovi kod starijih osoba: prevencija. Gerijatrijska procjena: kretati se izvan dijagnoze bolesti APD 8 APD 9 APD 10 Pneumonia APD 11 APD 12 APD 7 Porodi~no nasilje APD 9 APD 11 Hematolo{ki maligniteti Pacijeni na antikoagulantima APD 17 APD 12 Prezentacija revizija klini~ke prakse specijalizanata APD 18 Asthma Hroni~na opstruktivna plu}na bolest Karcinomi Kardiovasku respiratornog larniPulmonalni trakta slu~ajevi Zlostavljanje Alkoholizam Anemije djece i zloupotreba droga Teme iz gastroenterologije: 12 sati. procjena rizika APD 8 APD 3 Problemi sa spavanjem i starenje Dementia. `eludac. Urticaria Prostatitis Karcinom prostate Broj 17 – Strana 85 Crveno oko Neplodnost: Seksualna disfunkcija: Strabizam pretrage i menad`ment Dispareunia Glaukoma Erektivna disfunkcija APD 22 Teme iz rehabilitacije : ^este povrede zglobova i inflamatorni problemi APD 23 Post-operati vna hroni~na njega: njega pacijenata sa osteotomijom Njega pacijenata sa amputacijama Hroni~ni bol APD 24 Prezentacija revizija klini~ke prakse specijalizanata Teme porodi~ne medicine: godina 1 (primjer) APD 1 APD 2 APD 3 prevencija kod novoro|en~adi i djece APD 9 Medicina rada: uvod Povrede na radu: prevencija i tretman APD 4 APD 5 Komunikacijske principi vje{tine radionica zdravlja stanovni{tva prevencija Prevencija kod djece i kod adolescenata odraslih . 2011. 4. a {ta nije.I dio APD 10 respiratorni problem na poslu dermatolo{ki problem na poslu APD 11 Neuromusk ularni problem na poslu Nezaposlen ost: efekti na zdravlje Studije slu~ajeva iz medicine rada APD 17 Uloge zavoda javnog zdravstva Prikupljanje podataka i upotreba u javnom zdravstvu Upotreba podataka javnog zdravstva u porodi~noj medicini APD 23 EBM: D)Kriti~ki osvrt na literaturu: mjerenje kvaliteta `ivota E) Kriti~ki osvrt na literaturu: ekonomska analiza APD 21 Teme iz rehabilitacije : Modalitet tretmana: kada koristiti Rehabilitacij a nakon udara Povreda ki~mene mo`dine i nerva APD 7 Prestanak pu{enja: uloga ljekara APD 8 Spolno prenosive bolesti i edukacija pacijenata Vaginitis/ cervicitis Urethritis Upalne bolesti zdjelice APD 14 Teme porodi~ne/obiteljske medicine: godina 3 (primjer) APD 1 APD 18 Zdravstvena za{tita okoli{a Pra}enje oboljenja.II dio APD 12 Prezentacija revizija klini~ke prakse specijalizan ata APD 19 Ostali bitni dermatolo{ki problemi: Psoriasis Herpes zoster Zatajenje bubrega Nefroti~ni sindrom Pacijent na dijalizi APD 20 Ostali bitni dermatolo{ki problemi: Akne. Superficijalne gljivi~ne. Plu}na embolija. dobrotvornost APD 21 Biomedicin ska etika: odgovornosti i mogu}i konflikti Biomedicin ska etika: razgovor o slu~ajevima APD 24 Prezentacija revizija klini~ke prakse specijalizanata Divertikularno Apnea u snu problem sa oboljenje spavanjem Infektivna dijareja Poreme}aji apsorpcije APD 19 Rektalno krvarenje i promjena u defekaciji Divertikularno oboljenje APD 20 Gall bolest mokra}nog mjehura Renalne kolike Hernije Kontracepcija Menopauza Infektivne bolesti: bolesti koje se sprije~avaju vakcinacijom APD 22 APD 23 APD 24 Prezentacija revizija klini~ke prakse specijalizanata APD 21 Mase u glavi Vje`be za Bol u ispit i vratu donjem dijelu le|a Limfomi Problemi vratne ki~me Teme iz kardio-pulmologije: 36 sati. pacijenta i porodicu Tuga i `alovanje Ku}na njega pacijenata na samrti Studije slu~ajeva iz palijativne njege APD 22 EBM: A)Kriti~ki osvrt na literaturu: terapija i prevencija B)Kriti~ki osvrt na literaturu: dijagnoza C)Kriti~ki osvrt na literaturu: prognoza Saop{tavanje lo{e Palijativna vijesti njega: uvod tretman bola kod pacijenata palijativne njege APD 12 Prezentacija revizija klini~ke prakse specijalizanata APD 18 APD 13 APD 14 APD 16 APD 17 APD 19 Farmaceutska kontrola i snabdijevanje APD 20 Biomedicinska etika: alokacija resursa/ racionalizacija/ biti vratar Biomedicinsk a etika: autonomija. 7. jajnici. infekcije.^etvrtak. 1-2 APD godi{nje APD 1 Uvod u sistem Pregled istorije i vje{tine fizikalnog pregleda Ezofagealni poreme}aji APD 2 Bolest pepti~nog ulkusa Iritabilni sindrom crijeva APD 3 Inflamatorno oboljenje crijeva Pankreatitis APD 4 Hepatitis i komplikacije oboljenja jetre APD 13 APD 14 APD15 APD 16 . Prenosive bolesti APD 2 APD 3 Ostali karcinomi: pancreas. Pneumotoraks APD15 Infektivne bolesti: tretman pojava APD 4 Ostali karcinomi: mozak. bubrezi APD 10 Sinusitis Gubitak sluha Tinitus Meniere-ova bolest APD 5 Maligniteti ko`e: prevencija.

kriteriji. Bruceloza APD 6 APD 8 Okoli{ i zdravlje i uloga tima porodi~ne medicine APD 5 Procjena ko`nih lezija. 2-3 APDs godi{nje APD 1 Procjena zglobova Osteoartritis Reumatoidni arthritis druge inflamatorne artroze APD 2 Procjena tireoide Tireoidni poreme}aji: hipertireoidizam i hipotireoidizam Tireoidni karcinom APD 6 APD 3 APD 4 Diabetes mellitus: Diabetes mellitus: dijagnoza Dijetalni Upotreba insulina Komplikacije tretman Oralni lijekovi Teme iz javnog zdravstva. primjena dokaza u praksi PICO metod APD 4 Klini~ki vodi~i AGREE instrument u ocjeni vodi~a Adaptacija vodi~a. pretra`ivanje dokaza na Internetu. 2-3 APD godi{nje APD 1 Sistemi kvaliteta u PZZ/porodi~noj medicine Politika kvaliteta i sigurnosti u FBiH Zakon o sistemu pobolj{anja kvaliteta. Teme iz neurologije: 12 sati. gre{ke u porodi~noj medicini APD 11 Timski rad i strate{ko planiranje u PZZ/porodi~noj medicini Psihosocijalne teme: 12 sati. 1-2 APD godi{nje APD 1 Anksiozni poreme}aji Racionalno propisivanje lijekova Psihotherapijske vje{tine APD 2 APD 3 APD 4 Poreme}aj li~nosti Somatizacija PTSD Studija Dijagnoza depresije. politike i procedure. samoocjena i vanjska ocjena Softver za samoocjenu i vanjsku ocjenu Elektronski registri za hroni~na oboljenja Aplikacija DZ za akreditaciju TOM. periferalne neuropatije Teme iz hirurgije: 12 sati. 12 sati. analiza zna~ajnih doga|aja. prijavljivanje incidenata. problemi vida i sluha bihevioralni problemi APD 11 Adolescentski zdravstveni problemi APD 4 Muskuloskeletni problemi u periodu novoro|en~adi djetinstva Zdravstveno-statisti~ko Menad`ment nadzora i kontrole izvje{tavanje u PZZ/porodi~noj medicini hroni~nih nezaraznih oboljenja u PZZ/porodi~noj medicini APD 9 Implementacija programa prevencije bolesti ovisnosti u PZZ/porodi~noj medicini APD 10 Implementacija programa prevencije i unapre|enja mentalnog zdravlja u PZZ/porodi~noj medicini APD 11 APD 12 Zdravlje u Implementacija zajednici intervencija promocije zdravlja u PZZ/ porodi~noj medicini APD 6 ~esti problemi djece {kolske dobi: glavobolje Enuresis UTI APD 8 ~esti problemi djece {kolske dobi: nespu{teni testisi. klasifikacija i tretman APD 2 Cerebrovaskularni incident: od prevencije do rehabilitacije APD 3 Vrtoglavica i sinkopa Poreme}aji pokreta Multipla skleroza APD 4 Kranijalni nervi. 12 sati. kriti~ka ocjena dokaza. 2-3 APD godi{nje APD 1 Reformske promjene u sektoru PZZ i koncept porodi~ne medicine u Federaciji BiH APD 2 Menad`ment u PZZ/porodi~noj medicine APD 3 Identifikacija zdravstvenih potreba i zahtjeva populacije tehnikom socijalno medicinske dijagnostike APD 7 Menad`ment nadzora i kontrole zaraznih oboljenja u PZZ/porodi~noj medicini APD 4 Istra`ivanja u javnom zdravstvu i njihova uloga u radu porodi~ne medicine APD 5 APD 7 APD 8 Tuberkuloza Tretiranje novih infekcija: npr. 1-2 APD godi{nje APD 1 Uvod u sistem Pregled istorije i vje{tine fizikalnog pregleda Glavobolja: procjena. skrining. alergije APD 12 Adolescentski zdravstveni problemi Teme iz kvaliteta. indikatori. facilitacija APD 6 Klini~ki putevi Metode razvoja Koncept integrirane za{tite APD 3 Medicina zasnovana na dokazima Formuliranje klini~kog pitanja. spcijalisti~ko-kons ultativne za{tite i bolnica APD 8 Mjerenje zadovoljstva korisnika u porodi~noj medicine Sistem `albi u porodi~noj medicine Prava pacijenata u svjetlu novog Zakona o pravima. torzija. obavezama i du`nostima pacijenata Eti~ka pitanja APD 12 Upravljanje projektom kvaliteta u domu zdravlja/porodi~noj medicini Hitnosti kod djece: Reanimacija: Vje`banje BCLS/ACLS klini~kih vje{tina: Povrede glave Napadi Trovanja i modeli predoziranja Teme iz ginekologije: 12 sati.Broj 17 – Strana 86 SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH ^etvrtak. 1-2 APDs godi{nje APD 1 Uvod u sistem Revizija anamneze i vje{tine fizikalnog pregleda: vje`banje na modelima Pregled dojke Pregled pelvisa APD 2 Skrining i prevencija u zdravlju `ene Karcinom cerviksa APD 3 Menstrualni poreme}aji: Adolescencija Disfunkcionalno uterino krvarenje Karcinom uterusa APD 4 Antenatalna i postpartalna njega i skrining: normalna trudno}a Propisivanje u trudno}i i laktaciji APD 9 Metodi i alati za pobolj{anje kvaliteta Indikatori izvedbe APD 10 Sigurnost pacijenta i upravljanje rizikom. 4 APD godi{nje APD 1 Procjena normalnog rasta i razvoja Njega novoro|en~adi Vodi~i i prevencija ^esti problemi novoro|ena~kog perioda APD 5 Egzantemi u djetinstvu APD 2 ^esti problemi u prve 2 godine: temperature URTI AOM LRTI APD 3 ^esti problemi u prve 2 godine: Gastro o~ni problemi sluh i govor febrilni napadi APD 7 ~esti problemi djece {kolske dobi: poreme}aj u~enja. Procjena pacijenata sa istegnu}a i vi{estrukim povredama opekotina frakture Pacijent sa poreme}enim nivoom svijesti/koma/{ok APD 5 Vje`banje klini~kih vje{tina: modeli APD 6 APD 7 APD 5 APD 8 Klini~ki audit. Dermatologija: pigmentirane lezije benigne ili maligne Inflamatorni ko`ni HIV: prevencija rana dijagnoza problemi Ko`ne savjetovanje infekcije Teme iz pedijatrije: 36 sati. slu~aja Igranje uloga Racionalno propisivanje lijekova Bipolarni poreme}aji . dijabetes. sigurnosti i o akreditaciji u zdravstvu Koncept kvaliteta i sistem pobolj{anja kvaliteta APD 2 Akreditacijski standardi za timove porodi~ne medicine. stariji pacijenti APD 2 Post-operativna njega i komplikacije: akutne i hroni~ne APD 3 Akutni abdomen APD 4 Klini~ke vje{tine: vje`banje manjih procedura Teme iz reumatologije-endokrinologije-dermatologijeinfektologije: 24 sata. 2011. vaginalni iscjedak. 4. sigurnosti i akreditacije. 2-3 APDs godi{nje APD 1 APD 2 APD 3 APD 4 Vje`banje klini~kih vje{tina: modeli Procjena i tretman ^esta uganu}a. 1-2 APD godi{nje APD 1 Preoperativna procjena: kardiovaskularni problemi. pulmonalni problemi. dizajn audita APD 7 Veza ime|u PZZ/porodi~ne medicine. 7. PIPOH metod APD 9 Karcinomi kod djece: ~esti tipovi Rad sa porodicom Hospitalizacija i djeca APD 10 Abdominalni bol kod djece dijareja Teme iz urgentne medicine: 24 sata.

dnevni centri. mentalno zdravlje u zajednici i socijalna psihijatrija. multidisciplinarnim timom. psihoterapija.osnovna teorijska nastava Klini~ka psihijatrija Alkoholizam i druge bolesti ovisnosti Psihoterapija Suradna psihijatrija Mentalno zdravlje u zajednici Forenzi~ka psihijatrija SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 17 – Strana 87 OSNOVNA 4 godine /48 mjeseci/ TRAJANJE 1 15 4 9 3 7 MJESTO OBAVLJANJA STA@A Medicinski fakultet Bolni~ki odjel psihijatrije Bolni~ki odjel psihijatrije Bolni~ki odjel psihijatrije Bolni~ki odjel psihijatrije Bolni~ki odjel psihijatrije Centar za mentalno zdravlje u zajednici zavod za javno zdravstvo Bolni~ki odjel psihijatrije. korisni~kim organizacijama Menad`erske sposobnosti odnose se na sposobnosti da svakodnevno uskla|uje razli~ite zadatke vezane za dono{enje odluka koje uklju~uju sredstva kojim raspola`e. DEFINISANJE ZNANJA I VJE[TINA KOJE POLAZNIK STI^E ZAVR[ETKOM SPECIJALIZACIJE O~ekuje se da }e na kraju edukacije polaznik imati sljede}e kompetencije za specijalistu psihijatra: Sposobnost dono{enja odluka vezano za dijagnostikovanje i lije~enje psihi~kih poreme}aja. Specijalizant tokom jedne godine mora imati najmanje 10 opserviranih klini~kih intervjua koji }e voditi u prisutnosti supervizora. komunikaciju sa ~lanovima porodice. DEFINISANJE OSNOVNIH ZNANJA I VJE[TINA Osnovna znanja iz psihijatrije su obavezna. a uklju~uje vje{tine otkrivanja i definisanja psihopatolo{kih klini~kih nalaza. Teoretska nastava se upisuje u specijalizantsku knji`icu. Mora razviti sposobnost postavljanja istra`iva~kih pitanja. psihoterapiji. Specijalizacija zapo~inje s po~etkom {kolske godine za sve specijalizante kako bi se omogu}io kontinuirani edukativni proces. liason psihijatriji. mentalnom zdravlju u zajednici i socijalnoj psihijatriji. Cilj je da specijalizant razvija kompetentnost za dono{enje klini~kih odluka u svakodnevnoj praksi. TEORETSKA ZNANJA Teoretska nastava }e se odvijati prema programu definisanom od strane voditelja programa specijalizacije u obliku predavanja.^etvrtak. 7. a odnose se na psihologe. Fakultativni program }e se priznati kao dio subspecijalizacije za kandidate koji }e nastaviti sa subspecijalizacijom iz podru~ja fakultativnog programa. seminara i klini~kih prikaza prema posebnim programima za pojedina podru~ja psihijatrije. a uklju~uju znanja o dijagnostikovanju psihi~kih poreme}aja. stambeni programi). centri za fizikalnu rehabilitaciju u zajednici. kori{tenje socijalnog konteksta kao sredstva za rehabilitaciju i oporavak. PSIHIJATRIJA Vrsta specijalizacije: Trajanje specijalizacije: PLAN SPECIJALIZACIJE [IRA OBLAST Uvodni dio . 2011. Specijalizant }e se upoznati i ulogama drugih struka koje u~estvuju u lije~enju u psihijatriji. a tokom 3 mjeseca kandidat uz op}i program bira fakultativne programe koji uklju~uju posebne edukacije iz posebnih podru~ja psihijatrije (klini~ka psihijatrija. uspostavljanje specifi~nog terapijskog odnosa. Seminari uklju~uju najnovija saznanja iz pojedinih podru~ja psihijatrije. srednjeg i dugog trajanja). uspostavljanje odnosa ljekar-pacijent. forenzi~ka psihijatrija. lije~enje u ku}i. Prisustvovanje teoretskoj nastavi i izrada seminarskih radova su obavezni. terapijske vje{tine da efikasno i eti~no rje{ava razli~ite pote{ko}e vezane za psihi~ku bolest. uspostavljanje partnerskog odnosa sa pacijentom u kojem je pacijent aktivan u~esnik. psihijatriji starije dobi i problemima ovisnosti. drugim stru~njacima i organizacijama koje u~estvuju u lije~enju. urgentnoj psihijatriji. Vje{tine se odnose na primjenu biolo{kih. medicinske sestre. smisao za konsultacije sa drugim kolegama i razumijevanje vlastitih ograni~enja. dnevne bolnice. Napredovanjem edukacijskog procesa kandidat preuzima sve zna~ajniju odgovornost. edukaciju i rad u sistemu zdravstva Promotorski rad na podru~ju mentalnog zdravlja uklju~uje zalaganje za mentalno zdravlje i pobolj{anje lije~enja generalno u zajednici. drugim stru~njacima. a uklju~uje diskusiju o primjerima iz prakse. stru~nu politiku. Tako|er su obavezna osnovna znanja iz neurologije i interne medicine. vrijeme za lije~enje pacijenta. psiholo{kih i socijalnih psihijatrijskih intervencija i sposobnost da ih integrira na optimalan na~in za svaki konkretan slu~aj. Odre|eni broj sati teoretske nastave priznat }e se od u~estvovanja kongresima i drugim oblicima stru~ne edukacije. ~lanovima porodice. psihobiosocijalnom modelu razumijevanja psihi~ke bolesti i pristupa lije~enju. Tokom specijalizacije treba objaviti samostalno ili u koautorstvu najmanje jedan stru~ni ili nau~ni rad. kolegama. statisti~ke evaluacije. radne terapeute. Specijalizantu mora biti osigurana dnevna supervizija za njegove klini~ke obaveze. specijalizirana ustanova za forenzi~ku psihijatriju ili odjel forenzi~ke psihijatrije Bolni~ki odjel psihijatrije Zavisno od programa raspola`e. Supervizija mora biti klini~ka i edukativna. ISTRA@IVANJA Specijalizant mora imati iskustvo u~estvovanja u istra`ivanju i provo|enju istra`ivanja. forenzi~koj. sposobnost komunikacije u kojoj se prenose relevantne informacije pacijentu i ~lanovima njegove porodice. Tokom specijalizacije obavezna je promjena odjela i institucija prema planu specijalizacije. Op}i dio traje 3 godine i 9 mjeseci. osoblje s kojim . analizu istra`ivanja i dono{enje kriti~kih zaklju~aka. dizajniranja jednostavnog istra`ivanja. teoretske rasprave o primjerima iz prakse. 4. PRAKTI^NI DIO EDUKACIJE Prakti~ni dio edukacije uklju~uje svakodnevni klini~ki posao koji se mora obavljati pod supervizijom. 3 3 3 48 Dje~ja psihijatrija Fakultativni program po izboru UKUPNO TRAJANJE I PO^ETAK SPECIJALIZACIJE IZ PSIHIJATRIJE Specijalizacija iz psihijatrije traje 4 godine. odgovornost prema profesiji i dru{tvu. Uloga kontinuiranog u~enja i profesionalnog rada uklju~uje kontinuiranu edukaciju i pona{anje prema standardima struke u klini~kom i eti~kom smislu. direktnu superviziju klini~kog rada. vanbolni~kim programima (centri za mentalno zdravlje u zajednici. Sposobnost uspje{ne komunikacije odnosi se na uspostavljanje humanog i eti~nog odnosa s pacijentom. Osnovna znanja odnose se na rad u razli~itim terapijskim sredinama: hospitalnoj psihijatriji (kratkog. suradna (liaison) psihijatrija i psihosomatika). eti~kim smjernicama struke. socijalne radnike. saradnja sa drugim stru~njacima i institucijama koji u~estvuju u lije~enju i organizaciji brige za osobe sa psihi~kim poreme}ajima. Sposobnost efikasne saradnje sa pacijentom. dje~ijoj i adolescentnoj psihijatriji. Supervizija iz psihoterapije je obavezna kako u individualnom tako i u grupnom modelu. prikazi iz klini~ke prakse u kojima se raspravlja o dijagnosti~kim i terapijskim dilemama i mogu}nostima rje{avanja. dje~ja i adolescentna psihijatrija. alkoholizam i druge ovisnosti. formulisanja hipoteza. Sposobnost procjene stanja i dono{enja odluka za primjenu najboljeg na~ina lije~enja.

shizofreniformna psihoza. grupnoj. Ad.) Kroz dnevnu i vikend bolnicu klini~kog odjela za alkoholizam i druge ovisnosti. Detaljno }e se izu~avati klasi~ni i atipi~ni antipsihotici.1. odabir ovisno i klini~koj slici. – timski rad. Obavlja se na fakultetima zdravstvenog usmjerenja u ukupnom trajanju od 1 mjesec. neurobiologiji psihi~kih poreme}aja. Pri tome treba nau~iti karakteristi~ne simptome i znakove pojedinih tipova poreme}aja. distimiju i ciklotomiju. – promocija zdravlja. 4. kao i komorbiditeta. terapije. OPIS PLANA I PROGRAMA SPECIJALIZACIJE IZ PSIHIJATRIJE OSNOVNA ZNANJA UVODNI DIO OSNOVNA TEORIJSKA NASTAVA 1 mjesec Osnovna teorijska nastava se provodi iz oblasti: – dono{enje klini~kih odluka. antipsihotici. ovladava primjenom psihofarmakoterapije za ovisnike o alkoholu i drugim psihoaktivnim sredstvima. opsesivno-kompulzivni poreme}aj. pa sve do otpusta bolesnika iz bolnice. Predvi|eno trajanje ovog dijela edukacije je 4 mjeseca. tjelesnih i socijalnih komplikacija alkoholizma i drugih ovisnosti. KLINI^KA PSIHIJATRIJA 15 mjeseci Klini~ka psihijatrija uklju~uje znanja o op}oj psihopatologiji. ali i svim drugim socio i psihoterapijskim (posebno kognitivno-bihevioralnim) postupcima koji se koriste u tretmanu ovih poreme}aja. diferencijalno dijagnosti~ko planiranje i u skladu s tim planiranje svih potrebnih laboratorijskih pretraga koje }e omogu}iti postavljanje kona~ne dijagnoze.2. – etika i propisi. psihoterapijskih i farmakoterapijskih mjera lije~enja. shizoafektivna psihoza. bipolarni i unipolarni. revolving door) C) zavod za bolesti ovisnosti D) klubovi lije~enih alkoholi~ara i klubovi lije~enih ovisnika o drogama. – sposobnost sticanja i preno{enja znanja.) Specijalizant }e nau~iti razrje{avanje akutnog i hroni~nog psihoorganskog sindroma u predvi|enom trajanju od mjesec dana. Potrebno je da se specijalizanti detaljno upoznaju sa epidemiolo{kim i etiolo{kim faktorima nastanka bolesti uzimaju}i u obzir moderne biolo{ke teorije. diferencijalnom dijagnostikom i terapijom razli~itih vrsta poreme}aja raspolo`enja u trajanju od 4 mjeseca. pani~ni poreme}aj.) Specijalizant kontinuirano sudjeluje u radu klubova lije~enih alkoholi~ara i klubova lije~enih ovisnika o drogama. Prakti~ni dio edukacije treba provoditi u sljede}im tipovima institucija: A) klini~ki odjel alkoholizma i odjel za druge ovisnosti B) odjel parcijalne hospitalizacije (dnevna bolnica za alkoholizam. paranoidni poreme}aji i drugi shizofreniji sli~ni poreme}aji – Poreme}aji raspolo`enja (mani~no-depresivne psihoze) – Anksiozni poreme}aji – Hitna stanja u psihijatriji Ad. kombinacije i algoritmi lije~enja razli~itih psihoti~nih poreme}aja. 7. 1. vo|enjem individualne i grupne psihoterapije. parcijalnu hospitalizaciju i vanbolni~kim slu`bama na kojima se lije~i zadovoljavaju}i broj pacijenata. Za vrijeme boravka na pojedinom Odjelu moraju usvojiti odre|ena znanja. sudjeluje u radu terapijske zajednice. Ad. – komunikacijske vje{tine. senilnoj i presenilnoj demenciji. Ad. postupku dijagnosticiranja i lije~enja psihi~kih bolesti.4 mjeseca Cilj edukacije iz podru~ja alkoholizma i drugih ovisnosti je osposobljavanje specijalizanata za samostalno provo|enje kompleksnog programa primarne. 2. te primjena socioterapijskih. a uz to }e nau~iti planiranje klini~kog ispitivanja psihofarmaka razli~itih grupa (antidepresivi. farmakokinetika. u skladu sa konceptom "revolving door" sistema specijalizant sudjeluje u radu terapijske zajednice.B.A. anksiolitici) kao i prepoznavanje nuspojava i interreakcije primijenjenih lijekova. socijalna fobija).) Specijalizant sudjeluje u radu subspecijalisti~ke ambulante za alkoholizam i ambulante za druge ovisnosti gdje se upoznaje s inicijalno-motivacijskim intervjuom s ovisnicima o alkoholu i drogama i njihovim porodicama. u nastavnim turnusima (ljetni i zimski semestar) po planu koji utvr|uju navedeni fakulteti.3. fobi~ni poreme}aj.C. klasifikaciji psihi~kih poreme}aja (MKB i DSM).) Hitna stanja u psihijatriji specijalizant }e apsolvirati tokom rada. odjeljenjima za produ`eno lije~enje. dijagnostikom i diferencijalnom dijagnostikom. Tom }e prilikom nau~iti postupak s bolesnikom u takvim situacijama kao i primjenu optimalne terapije. preko dijagnosti~kih postupaka. Na svakom od navedenih Odjela specijalizanti trebaju pratiti najmanje pet bolesnika po~ev{i od njihovog primanja na Odjel. Ad. Specijalizant }e dobiti znanja o farmakoterapiji anksioznih poreme}aja. farmakodinamika i mogu}e kombinacije antidepresiva.4. vi{eporodi~ne grupne terapije.D. Osim farmakoterapije upoznati }e se sa psiho i socioterapijskim postupcima lije~enja psihoti~nih poreme}aja. Ad. – upravljanja sistemom.) Specijalizant se upoznaje s klini~kim. 2011. Naglasak je na shizofreniji koja je centralni problem u psihijatriji. Edukacija se provodi na akutnim odjeljenjima i odjeljenjima intenzivne njege. Ad. sudjeluje u individualnoj.Broj 17 – Strana 88 SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH ^etvrtak. dok }e dio usvajati izradom seminarskih radova. diferentnim. te ovladava znanjima vo|enja porodi~ne terapije. koji su bitan dio rehabilitacije i resocijalizacije ovisnika o . psiholo{ko-somatskim. te lije~enjem anksioznih poreme}aja (generalizirani anksiozni poreme}aj.) Upoznat }e se s klini~kom slikom.5. dnevna bolnica za druge ovisnosti. vikend bolnica. Teoretski i kroz svakodnevni klini~ki rad specijalizanti }e savladavati slo`enu klini~ku sliku shizofrenije od klasi~nih opisa pa do aktualnog koncepta shizofrenije koji je osnova za terapijski pristup. kompleksnim programom lije~enja ovisnosti kroz akutni i intenzivni odjel psihijatrijske njege. sekundarne i tercijarne za{tite. individualne i grupne psihoterapije i socioterapije ovisnika o alkoholu i drogama. a tako|er i saradnjom na stru~nim radovima ili nau~nim projektima koji se na klinici odvijaju. Ad.) Specijalizant }e se upoznati s klini~kom slikom. neinvazivnim i invazivnim postupcima dijagnosticiranja alkoholne i drugih ovisnosti. porodi~noj i partnerskoj psihoterapiji ovisnika o alkoholu i drogama. Savladat }e se biolo{ke hipoteze nastanka depresivnih poreme}aja i farmakolo{ko lije~enje. Ad.) U okviru psihoti~nih poreme}aja izu~avat }e se shizofrenija. Predvi|a se usvajanje vje{tina dijagnosticiranja psihi~kih. U okviru farmakoterapije izu~avat }e se skupine klasi~nih i selektivnih antidepresiva. Trebat }e se nau~iti razlikovati temeljne tipove poreme}aja. educirati u primjeni adekvatne terapije. u trajanju od 3 mjeseca. Upoznat }e se i sa primjenom elektrokonvulzivne terapije. Uklju~uje sljede}e poreme}aje: – Organski psihi~ki poreme}aji – Shizofrenija. paranoidne psihoze. porodi~ne terapije. Poseban naglasak bit }e na posttraumatskom stresnom poreme}aju i njegovoj psihosocijalnoj rehabilitaciji. Budu}i da posebnu pa`nju treba obratiti na savladavanje umije}a propisivanja psihofarmaka. Uz to }e se. farmakokinetske i farmakodinamske osobine. Tu }e dodatno usavr{avati svoje prethodno poznavanje primjene psihofarmaka. te pra}enju rehabilitacije i resocijalizacije ovisnika u saradnji s klubovima lije~enih alkoholi~ara i klubovima lije~enih ovisnika o drogama. tako|er. odnosno psihoze koje se javljaju u maniji depresiji. koji }e im dijelom biti prezentiran preko obaveznih sati teorijske nastave. ALKOHOLIZAM I DRUGE OVISNOSTI . njihov odabir.

Prakti~ni dio edukacije provodi se u sljede}im ustanovama: – centrima za mentalno zdravlje u zajednici. Op}a znanja iz psihoterapije za sve specijalizante psihijatrije – Bazi~no razumijevanje teorije psihoterapije – Poznavanje klini~kog zna~enja verbalne i neverbalne komunikacije sa stajali{ta pacijenta i psihijatra – Poznavanje zna~enja vlastitih osje}aja u bilo kojoj klini~koj situaciji – Poznavanje zna~enja terapijskog saveza u odnosu ljekar/pacijent – Poznavanje zna~enja motiviranja pacijenta i njegove porodice radi smanjivanja anksioznosti i pobolj{anja saradljivosti u vezi plana lije~enja – Psihoterapijska formulacija psihijatrijskog poreme}aja – Prepoznati kad je nu`no u`e specijalisti~ko lije~enje – Vo|enje najmanje 3 kratkotrajne terapije (12-16 seansi). dobivanje i razja{njavanje informacije. – poliklini~ki odjeli – socijalno-zdravstevne ustanove – zavodi za javno zdravstvo. – ulozi psihijatrijske njege u za{titi du{evnih bolesnike u zajednici. – Ranu intervenciju. psihoterapijski model po izboru specijalizanta Specifi~na znanja iz psihoterapije – Poznavanje teorijskih postavki psihoterapija baziranih na transferu – Poznavanje teorijskih postavki kognitivno-bihevioralnih terapija Op}e vje{tine zajedni~ke svim psihoterapijama (do kraja op}e psihijatrijske edukacije) – Uspostavljanje povjerenja. lije~enje komorbidnih somatskih i psihi~kih poreme}aja u ovisnika o alkoholu i drogama. – epidemiolo{kim. socijalnog radnika i drugih suradnih stru~njaka. – legislativi na podru~ju mentalnog zdravlja. – Prevenciju mentalnih poreme}aja. – na~elima multidisciplinarne saradnje u brizi za mentalno zdravlje na primarnom nivou zdravstvene za{tite. 30 seansi grupne psihoterapije i 40 seansi socioterapije. – na~elima provo|enja javnozdravstvenih programa na podru~ju mentalnog zdravlja. PSIHOTERAPIJA 9 mjeseci Cilj edukacije je upoznavanje specijalizanata s osnovnim psihoterapijskim znanjem i terapijskim tehnikama. upotreba otvorenog i zatvorenog ispitivanja. MENTALNO ZDRAVLJE U ZAJEDNICI I SOCIJALNA PSIHIJATRIJA 7 mjeseci Program je usmjeren na op}i koncept mentalnog zdravlja u zajednici sa fokusom na: – Promociju mentalnog zdravlja. svladavanje specifi~nosti forenzi~ke psihijatrije u ovisnika o alkoholu i drugim psihoaktivnim sredstvima. ali ujedno i mjera prevencije ovisnosti o alkoholu i drugih ovisnosti u segmentu psihijatrije u zajednici. 4. u okviru sticanja osnovnih znanja iz podru~ja alkoholizma i drugih ovisnosti. – Tretman i rehabilitaciju. uklju~uju}i uloge psihologa. psihoterapijski model po izboru specijalizanta – Vo|enje najmanje jedne dugotrajne individualna terapija (12-18 mjeseci). psiholo{kih i faktora pona{anja na patogenezu organske bolesti – Prepoznavanje uticaja bolesti. prihva}anje negativnih osje}aja. Osim navedenog specijalizant bi. razvijanje suportivnog pristupa – Pra}enje i modifikacija vlastitog stila komunikacije i emocionalnih reakcija na bolesnika – Prepoznavanje situacije kad postoji potreba za supervizijom i podr{kom – Vo|enje kratkog porodi~nog intervjua u svrhu dobivanja i pru`anja informacija – Osigurati razvijanje i odr`avanje strukture terapije kroz neprestano nadziranje granica – Pokazati svjesnost o va`nosti odnosa izme|u pacijenta i lije~nika i doprinosa faktora empatije – Pokazati sposobnost da se terapija zavr{i obzirno i s razumijevanjem pacijentovih osje}aja prema kraju Specifi~ne vje{tine iz psihoterapije za sve specijalizante psihijatrije. nagla{avanje pozitivnih tendencija. defektologa. ovladao sljede}im znanjima i vje{tinama: provo|enjem konsultativnosaradne (liaisonske) psihijatrije ovisnika o alkoholu i drugim psihoaktivnim sredstvima. – na~elima saradnje u brizi za mentalno zdravlje izme|u pojedinih razina zdravstvene za{tite. Tokom specijalizacije specijalizant }e obraditi 50 ovisnika o alkoholu i 30 ovisnika o drogama. – savremenim strategijama reformi mentalnog zdravlja.^etvrtak. Sudjelovat }e u 30 seansi porodi~ne psihoterapije. hospitalizacije i terapijskih postupaka na psiholo{ko funkcioniranje bolesnika – Upoznavanje s osnovnim terapijskim modelima (psihoterapijski i farmakoterapijski) u radu s organskim bolesnikom Osnovne vje{tine – Sticanje vje{tina intervjua i brze dijagnostike – Procjena psihopatolo{kih procesa i njihovog uticaja na lije~enje (procjena kognitivnih sposobnosti bolesnika za odlu~ivanje u terapijskom procesu) – Sposobnost interveniranja odgovaraju}im terapijskim pristupom (psihoterapija. Sudjelovati }e u radu kluba lije~enih alkoholi~ara 20 puta. – socioterapijski odjeli klinika i odjeli za parcijalnu hospitalizaciju. EST) u razli~itim okru`enjima organskog odjela – Prepoznavanje komplikacija koje prate ili onemogu}avaju odre|eni terapijski pristup ovisno o osnovnoj bolesti – Promocija povezivanja psihijatra i organskih ljekara kroz suradni (liaison) model kao i sticanje vje{tina komunikacije s organskim bolesnikom i medicinskim timom 5. 3. ekonomskim i socijalnim karakteristikama populacije za koju se za{tita pru`a u zajednici. 7. . 2011. te kluba lije~enih ovisnika o drogama 5 puta. Trebaju se razviti kroz lije~enje pacijenta u kratkotrajnoj i dugotrajnoj terapiji upotrebljavaju}i razli~ite modele terapije. SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH – Broj 17 – Strana 89 alkoholu i drogama. – Sticanje vlastitog iskustva u grupnoj psihoterapiji – Vo|enje grupne psihoterapije u bolni~kom settingu – Sticanje vlastitog iskustva u kognitivno-bihevioralnoj terapiji Odabir modela psihoterapije za edukaciju po vlastitom izboru – Vo|enje 3 pacijenta u kratkotrajnoj terapiji po vlastitom izboru – Vo|enje jednog pacijenta u individualnoj dugotrajnoj terapiji po vlastitom izboru 4. farmakoterapija. Osnovna znanja – Znanje o psihijatrijskim komplikacijama organskih bolesti – Edukacija o ulozi psihijatrijskih. Cilj ovog dijela edukacije je usvajanje znanja o: – strukturi i na~inu pru`anja usluga skrbi u zajednici. SURADNA (LIAISON) PSIHIJATRIJA I PSIHOSOMATIKA 3 mjeseca Primarni cilj edukacije iz suradne psihijatrije je upoznavanje sa psiholo{kim specifi~nostima koje prate organsku bolest {to se posti`e rotacijom kroz razli~ite organske odjele kako bi se specijalizant upoznao s posebnostima i komplikacijama koje prate pojedine organske bolesti. logopeda. upotreba nedirektivnog. neprosu|ivaju}eg stila da bi se dozvolilo izra`avanje osje}aja.

savladava komunikacijske vje{tina u timskom radu.Broj 17 – Strana 90 SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH – – – ^etvrtak. rodnu i spolnu senzitivnost vezano za mentalno zdravlje. te postupke savjetovanja putem telefona. analize i ocjene mentalnog zdravlja stanovni{tva te dr`avni registar oboljelih od mentalnih bolesti i poreme}aja. – Prisustvo na najmanje ~etiri rasprave s podru~ja hospitaliziranog prava. te sudjeluje u provo|enju ovakvog na~ina lije~enja. – Prisustvo na najmanje ~etiri glavne rasprave (s podru~ja krivi~nog odnosno gra|anskog prava). – Aktivno sudjelovanje u izradi medicinske dokumentacije. kontratransfer. teoretski okvir multidiciplinarnog rada i sveobuhvatnog pristupa. otpori i njihove specifi~nosti). socijalnim radnicima. 2011. mehanizmi odbrane. upoznati se s praksom rada na klini~kom (bolni~kom) odjelu. koje im je potrebno za izvo|enje jedne od dviju ponu|enih psihoterapijskih tehnika po svom izboru (psihodinamske ili kognitivno-bihevioralne). lobiranje. – Aktivno individualno vo|enje forenzi~kog tretmana najmanje ~etvoro forenzi~kih pacijenata (pod nadzorom mentora). 7. metodologija sa~injavanja liste indikatora mentalnog zdravlja. O~ekuje se da steknu vje{tinu u vo|enju konsultacija i osnovna znanja i vje{tine u primjeni terapijskih postupaka. transer. 6. te osnove kognitivno bihevioralnog pristupa (teorije u~enja. prikazi ~lanaka iz doma}e i strane literature i sl. U poliklini~kom odjelu specijalizant sudjeluje u pru`anju vanbolni~kih usluga za akutne i hroni~ne bolesnike te u provo|enju dijagnosti~kih postupaka. te se pripremiti za pristup podru~jima od posebnog stru~nog i nau~nog interesa. upoznati njihove specifi~nosti i modifikacije vezane za razvojnu dob pacijenata. U ovim se ustanovama specijalizant upoznaje i s organizacijom poliklini~ke slu`be. Specijalizant treba usvojiti znanja o tehnikama socioterapije. uklju~uju}i rad s porodicom i u`om zajednicom. Aktivno sudjelovanje u svim vidovima grupnog forenzi~kopsihijatrijskog tretmana. – Izrada ~etiri ekspertize (u mentorskom aran`manu). upu}ivanje. vo|enje slu~aja. razvijenost mentalnog zdravstvenog sistema unutar zdravstvenog sistema (komparacija kao indikator brige za mentalno zdravlje). vje{tina sa~injavanja psihoedukativnog materijala za korisnike i njihove ~lanove porodice. te na~inima saradnje sa zdravstvenim sistemom na primarnom. te prilago|eno mogu}nostima porodice. u~estvuje u prakti~nom preventivnom ili promotivnom radu u zajednici. rad s porodicama korisnika. sekundarnoj i tercijarnoj razini. upoznati se s psihopatologijom i dijagnostikom u ambulantnom odnosno vanbolni~kom tretmanu u dje~joj i adolescentnoj psihijatriji. ste}i osnovna znanja i vje{tine iz porodi~ne terapije. upoznavanje sa na~inima ostvarivanja kontakata sa slu`bama primarne zdravstvene za{tite. sa~injavanja plana tretmana uz diskusiju o mogu}im medicinskim. terapijske postupke. te na~inima njene saradnje s primarnom zdravstvenom za{titom i ustanovama u sistemu socijalne skrbi. socijalnim slu`bama. indikatori kvaliteta brige za mentalno zdravlje u sistemu zdravstva. Specijalizanti trebaju nadalje dobiti ono znanje i vje{tinu u izvanbolni~koj (poliklini~koj) slu`bi za dje~ju i adolescentnu psihijatriju i psihoterapiju. Institucije u kojima }e se provoditi edukacija: – Psihijatrijske klinike – Klini~ki odjeli za forenzi~ku psihijatriju – Specijalizirane ustanove za forenzi~ku psihijatriju 7. upu}ivanje. Specijalizanti }e nau~iti planirati terapijske postupke ovisno o dijagnozi. na~ine pra}enja. nevladinim organizacijama. psiholo{kim. Posebna }e se pa`nja posvetiti pripremi za timski rad u saradnji s psiholozima. medijima. te ljekarima drugih struka u dijelu koji se odnosi na liaison psihijatriju. strategiju unapre|enja za{tite mentalnog zdravlja na primarnoj. modifikacije pona{anja) i osnove teorije sistema bitne za pristup u porodi~noj terapiji. intervencije u krizi. rad u antistigma programima i kampanjama. gerontopsihijatrijskih bolesnika te bolesnika s mentalnom retardacijom. U socijalno-zdravstvenoj ustanovi specijalizant se upoznaje sa sudjelovanjem sistema socijalne za{tite u pru`anju usluga u zajednici. S obzirom na mjesto i ulogu psihoterapije u dje~joj i adolescentnoj psihijatriji specijalizant }e imati odgovaraju}e supervizore za pojedine psihotreapijske tehnike. Od vje{tina savladava vje{tine rada u mutlidiciplinarnom timu. kontaktu sa drugima i pacijentima. tehnike savjetovanja. defektolozima. Tokom boravka u centru ili odjelu za krizna stanja specijalizant usvaja tehnike intervjua osoba u kriznim stanjima. timski rad i vo|enje u timu. vje{tine u provo|enju ispitivanja potrebe jedne zajednice. Tokom boravka u zavodu za javno zdravstvo specijalizant treba upoznati ulogu i aktivnosti ove ustanove. pra}enje kvaliteta usluga i zadovoljstva korisnika. vjerskim i drugim institucijama koje su od zna~aja u prevenciji i promociji mentalnog zdravlja. FORENZI^KA PSIHIJATRlJA 3 mjeseca Cilj: upoznavanje s osnovnim zadacima na podru~ju psihijatrijskih vje{ta~enja i na podru~ju forenzi~ko-psihijatrijskog tretmana. psihoedukativnim i socijalnim intervencijama vezanim za slu~aj. Prakti~ni rad obuhvata: – psihijatrijski pregled prvi psihoterapijski intervju – upoznavanje s na~elima dijagnosti~ko indikacijskog postupka uz opservaciju psihoterapijskog intervjua i samostalni rad – konsultacije tokom opservacija i samostalnog rada . iz grupne terapije djece i adolescenata. individualnim potrebama djeteta i adolescenta. Na socioterapijskom odjelu klinike specijalizant sudjeluje u provo|enju socioterapijskih postupaka u lije~enju akutnih. sekundarnom i tercijernom nivou. {kolskim. U centrima za mentalno zdravlje u zajednici specijalizant usvaja i upoznaje se sa op}im konceptom mentalnog zdravlja u zajednici i organizacijom slu`bi mentalnog zdravlja u zajednici (formalne i neformalne slu`be). – Prisustvo svim konzilijarnim prikazima forenzi~kih ispitanika. hroni~nih. uklju~uju}i mjere za o~uvanje i unapre|enje mentalnog zdravlja. 4. Upozna}e se sa specifi~nostima psihofarmakolo{kog pristupa i njegovom kombiniranju s psihoterapijskim intervencijama. DJE^JA PSIHIJATRIJA 3 mjeseca Tokom specijalizacije specijalizanti psihijatrije trebaju ste}i osnovna znanja i vje{tine u procjenjivanju psihi~kog razvoja. U tu svrhu upoznati }e se s teorijskim spoznajama iz psihodinamske teorije (nesvjesno. Specijalizant se tako|er upoznaje s legislativom na podru~ju za{tite mentalnog zdravlja te savremenim pristupima u reformi mentalnog zdravlja. Tokom rada na odjelima za parcijalnu hospitalizaciju specijalizant usvaja znanja o postavljanju indikacija za parcijalnu hospitalizaciju. te koordinacije terapijskim timom. ukupno 20 sati). inidikatore mentalnog zdravlja. Sadr`aj edukacije Teorijski sati predavanja (u okviru op}eg plana predavanja za sve specijalizante): – Psihijatrija i zakon – Forenzi~ka psihopatologija – Op}i principi psihijatrijskog vje{ta~enja Psihijatrijska vje{ta~enja na podru~ju krivi~nog prava Psihijatrijska vje{ta~enja na podru~ju gra|anskog prava Psihijatrijska vje{ta~enja na podru~ju hospitalizacijskog prava – Forenzi~ka psihijatrija dje~je i adolescentne dobi – Terapija u forenzi~koj psihijatriji – Procjena rizika u forenzi~koj psihijatriji – Terapija u forenzi~koj psihijatriji – Eti~ka pitanja u forenzi~koj psihijatriji – Istra`ivanja u forenzi~koj psihijatriji Prakti~ni dio odvijat }e se putem seminara i vje`bi (prikazi slu~ajeva. srednjim medicinskim osobljem. vje{tine rada u rehabilitacionim programima. prakti~an rad u korisni~koj organizaciji vezan za psihoedukaciju. te moraju upoznati osnove indikacije i lije~enja.

– teoretski dio vezan uz prepoznavanje. infekcije mokra}nog sistema. – teoretski dio vezan uz prepoznavanje. – vo|enje u superviziji bolesnika s psiholo{kim komplikacijama organske bolesti. – osnovne spoznaje o dje~joj i adolescentnoj psihijatriji. 2011. grupne terapije i psihoanaliti~ke psihodrame) – specifi~nosti u kori{tenju psihofarmaka u dje~joj i adolescentnoj dobi – prevencija psihi~kih poreme}aja u dje~joj i adolescentnoj psihijatriji Osnovne vje{tine – vo|enje psihoterapijskog intervjua s djetetom ili adolescentom – vo|enje psihoterapijskog intervjua s roditeljem – procjena i dijagnoza – postavljanje pravilne indikacije za terapijske intervencije – provo|enje terapijskih postupaka . – osnovni pojmovi u tretiranju ovisnosti. gastroenterologija: gastrointestinalno krvarenje. tumori mozga. dijagnosticiranje i hitno zbrinjavanje hitnih internisti~kih entiteta. – uvod u vremenski odre|ene.). O~ekuje se da na kraju prve godine specijalizant ima osnovne spoznaje o: Neurologija. – sticanje osnovnog znanja o psiholo{kom. – supervizije povr{inskih. – kontinuirane supervizije ambulantnog tretmana ovisnika. specifi~nosti psihijatrijskog intervjua i komunikacije s psihijatrijskim – – – bolesnikom. – vlastito iskustvo u grupi. psiholo{ki. – upoznavanje s ambulantnom psihijatrijskom slu`bom. upale mozga i mo`danih ovojnica). – osnovni terapijski modeli u lije~enju djece i adolescenata. – provjera znanja. kardiopulmonalna resuscitacija. feohromocitom. GODINA Provodi se u mati~noj ustanovi specijalizanta (ako ustanova ispunjava uslove). GODINA – sticanje potpune kompetentnosti za medikamentozno lije~enje psihijatrijskih bolesti.) osnove terapijskog pristupa u psihijatriji (farmakolo{ki. akutni pankreatitis. vanbolni~ki). hematologija: anemije. – sticanje spoznaja o hitnim psihijatrijskim intervencijama. arterijska hipertenzija. – klubovi lije~enih ovisnika. – sticanje znanja o ambulantnom psihijatrijskom lije~enju kroz superviziju bolesnika vo|enog u ambulantnom settingu. kognitivno bihevioralne terapije. psiholozi. – sticanje sposobnosti za lije~enje naj~e{}ih psihijatrijskih bolesti i prepoznavanja komplikacija medikamentozne terapije. – vo|enje grupe ovisnika. psihoaktivne supstance. djetinjstva i adolescencije – temelji psihopatologije u dje~joj i adolescentoj psihijatriji – procjena i indikacija za terapiju – teorijske osnove terapijskih tehnika (individualne dinami~ke psihoterapije. osnovni koncepti bolni~ke psihijatrijske njege. 4.dijete – upoznavanje s osnovama porodi~ne terapije pomo}u opservacije psihoetrapijskog procesa – upoznavanje s tehnikom psihoanaliti~ke psihodrame putem opservacija i sudjelovanja u terapijskom timu Osnovna znanja – psihi~ki razvoj u razdoblju dojena{tva. neuroradiolgija 3 mjeseca – provodi se ve}inom u hitnoj neurolo{koj slu`bi. – uvod u osnovne psihodinamske fenomene. iznenadna smrt. razli~iti psihijatrijski entiteti i njihova implikacija na terapijske intervencije. sr~ane aritmije. plu}na embolija. – hitne psihijatrijske intervencije . na simptom fokusirane psihoterapijske tehnike. .^etvrtak. nefrologija: akutno zatajenje bubrega. dijebetes. – osnovne spozanje o na~inu funkcioniranja vanbolni~ke psihijatrijske njege i za{tite. 3. 7. ulkus `eluca i dvanaestopala~nog crijeva. farmakolo{kom pristupu u lije~enju najzna~ajnijih psihijatrijskih bolesti. konsultativna i suradna (liaison) psihijatrija. kardiologija: zatajivanje srca. porodi~ne terapije. leukemije. 2. – koterapijsko iskustvo u vo|enju grupne psihoterapije u bolni~kim uslovima. – specijalizant odlu~uje o izboru jedne od psihoterapijskih tehnika ~iju }e edukaciju zavr{iti tokom specijalizacije. sl. GODINA – sticanje znanja u lije~enju ovisnosti (alkohol. – sticanje vje{tina u saradnji s ljekarima drugih specijalnosti. – sticanje vje{tina u zbrinjavanju psihijatrijskih kriznih situacija. 4. Psihijatrija – osnovna i specijalna psihopatologija. GODINA – sticanje kompetentnosti za dijagnosticiranje psihijatrijskih bolesti. – lije~enje ovisnosti u zajednici. – SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 17 – Strana 91 upoznavanje s osnovama tehnike na transferu zasnovane individalne psihoterapije djeteta i adolescenta – upoznavanje s tehnikom psihoterapijskih konsultacija s parom roditelj. – provjera znanja. akutni holecistitis. hipo i hipertireoza. ishemi~na bolest srca. odgovornost za ostale sudionike u njezi za psihijatrijskog bolesnika (medicinske sestre. Interna medicina 1 mjesec – provodi se ve}inom u hitnoj internisti~koj slu`bi. – hitna stanja u internoj medicini: {ok. – specifi~nost terapijskog pristupa u organskoj medicini. upala plu}a. pulmologija: KOBP. intrakranijalna krvarenja. – osnovne spoznaje o psiholo{kim komplikacijama organskih bolesti. – uvod u kognitivno-bihevioralne tehnike. demencije. suportivnih psihoterapijskih terapija. – prepoznavanje i rje{avanje komplikacija farmakolo{kog lije~enja.potpuna kompetentnost za rije{avanja hitnih psihijatrijskih stanja. rehabilitacija psihijatrijskog bolesnika u zajednici. – zapo~injanje vo|enja 1 pacijenta u individualnoj dugotrajnoj psihoterapiji. traume mozga. kontinuirano vo|enje psihoterapijske grupe na bolni~kom odjelu kroz 6 mjeseci (u superviziji). sudjelovanje u radu i vo|enju kluba kroz godinu dana (nu`nost sticanja do`ivljaja kontinuiteta u lije~enju). provjera znanja. – samostalno. epilepti~ki status. dijagnosticiranje i hitno zbrinjavanje hitnih neurolo{kih entiteta (epilepsije. okupacioni terapeuti i sl. trombocitopenije. socijalni radnici.vo|enje kratke na transferu zasnovane psihoterapije s djetetom ili adolescentnom odnosno kognitivno bihevioralne terapije – vo|enje savjetovanja s roditeljem – primjena psihofarmakolo{kog prisutpa Specifi~ne vje{tine – sticanje vlastitog iskustva u individualnoj psihoterapiji – sticanje iskustva u radu sa porodicama – sticanje iskustva u radu na psihoanaliti~koj psihodrami IZVEDBENI PROGRAM SPECIJALIZACIJE 1. – teorijske spoznaje o psihoterapijskim tehnikama.

– Savremene spoznaje o psihoterapijskoj formulaciji psihijatrijskih poreme}aja kroz 3 osnovna modela (psihodinamski. Razumijevanje strukturalnih ~injenica u porodici: granica. a iskustveni dio bi zapo~eo tokom specijalizacije. Upotreba paradoksa i "pripisivanja simptoma". – Vo|enje 3 dodatne kratkotrajne terapije (12-16) seansi.Broj 17 – Strana 92 – SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH – ^etvrtak. 7. Znanja: – Teorijske spoznaje o djelovanju psihofarmaka (antipsihotici. Ciljevi za kratkotrajnu psihoterapiju – Kratkotrajna psihoterapija definirana je kao psihoterapijski tretman od 16 seansi ili manje. a zavr{io kroz programe u`e specijalizacije. – Nastavak i produbljivanje znanja specifi~nih vje{tina iz psihoterapije iz op}eg dijela specijalizacije. – specifi~nosti rada i terapijskog pristupa na dje~jem (adolescentnom) psihijatrijskom odjelu. – Planiranje vremenski ograni~enog tretmana od 8-16 seansi. ali }e specijalizant zainteresiran za ovu edukaciju mo}i nastaviti edukaciju do potpune kompetentnosti i u potpunosti zavr{iti edukaciju tokom u`e specijalizacije iz psihoterapije. Vje{tine: – Nastavak i produbljivanje znanja op}ih vje{tina zajedni~kih svim psihoterapijama iz op}e psihijatrijske edukacije. KLINI^KA PSIHIJATRIJA – Cilj fakultativnog programa iz klini~ke psihijatrije je osposobljavanje specijalizanta za samostalno i kompetentno obavljanje dijagnosti~kog i terapijskog postupka za naj~e{}e psihijatrijske entitete (organski psihi~ki poreme}aji. – Vo|enje 1 dodatne dugotrajne individualne terapije. antidepresivi. – Teorijske postavke kognitivno-bivevioralnih terapija. PSIHOTERAPIJA Cilj fakultativnog programa iz psihoterapije u okviru specijalizacije psihijatrije je osposobljavanje specijalizanta za samostalno i kompetentno obavljanje dijagnosti~ko-indikacijskih postupaka kao i za odre|ene psihoterapijske tehnike. – Nastanak i produbljivanje znanja o komplikacijama farmakolo{kog lije~enja. 5. rje{avanje problema `rtvenog jarca. – Specijalizant treba nau~iti samostalno rje{avati hitna stanja u psihijatriji. – Vo|enje grupne psihoterapije u ambulantnom settingu. – Formuliranje fokusa lije~enja. – osnove forenzi~ke psihijatrije. hijerarhije. Ciljevi za dugotrajnu psihoterapiju – Definirana kao psihoterapija unutar bilo kojeg terapijskog modela kroz 12 i vi{e mjeseci trajanja. – Razvoj vje{tina vo|enja terapijskog intervjua. Porodi~na edukacija. – Upotreba odgovaraju}eg terapijskog stila. podsistema. – zavr{etak edukacije iz izabrane psihoterapijske tehnike. Neke psihoterapijske tehnike ne}e se mo}i u potpunosti zavr{iti tokom specijalizacije. anksiolitici. no neka znanja i vje{tine mogu se nau~iti jedino kroz du`e vremensko razdoblje. – Teorijske i prakti~ne spoznaje o elektrostimulacijskoj terapiji. – Dobijanje spoznaja i prakti~ni rad u okviru psihosocijalne rehabilitacije. – Pripremna faza porodi~ne i partnerske terapije. Fakultativni program obuhvata ~etiri osnovna podru~ja: teorija. kroz fakultativni dio specijalizacije podi`e: – Kompetentnost u provo|enju terapijskih intervencija u hitnim stanjima kod ovisnika o alkoholu i drogama – Sposobnost samostalnog vo|enja grupne terapije ovisnika o alkoholu i drogama na klini~kom odjelu – Sposobnosti samostalnog vo|enja terapije porodice ovisnika o alkoholu i drogama – Spoznaje o na~inu funkcioniranja specijalizirane vanbolni~ke njege i za{tite za ovisnike o alkoholu i drogama – Znanja o specijaliziranom ambulantnom postupku s ovisnicima o alkoholu i drogama. te primjeni kognitivno-bihevioralne psihoterapije u lije~enju spomenute kategorije bolesnika – Samostalnog vo|enja dugotrajnog psihoterapijskog postupka tri slu~aja ovisnosti o alkoholu. Znanja: – Teorijske postavke psihoterapija baziranih na transferu. jednog heroinskog ovisnika i jednog ovisnika o psihostimulativnim drogama – Sudjelovanje jednom sedmi~no u radu kluba lije~enih alkoholi~ara i kluba lije~enih ovisnika o drogama Kompetentnost u samostalnom provo|enju porodi~nog postupka i rje{avanja kriznih intervencija kod porodice ovisnika o alkoholu i drogama – Vje{tinu vo|enja terapijskog postupka sa adolescentima konzumentima alkohola i droga – Sudjeluje u izradi psihijatrijskog vje{ta~enja s ovisnikom o alkoholu i posebno s ovisnikom o drogama – Sudjeluje u epidemiolo{kom istra`ivanju i analizama podataka na podru~ju ovisnosti o alkoholu i drugim drogama – Sudjeluje na podru~ju nau~no-istra`iva~kih djelatnosti u okviru alkohologije i drugih ovisnosti. 3. – Razumjeti me|uodnos izme|u psihoterapijskog lije~enja i dugih komponenti u sklopu brige za pacijenta. Razumljivo je da je dugotrajnu psihoterapiju te{ko organizirati jer specijalizanti mijenjaju odjele i bolnice. – Pokazivanje svjesnosti o va`nosti zavr{etka. – Psihoterapijska formulacija psihijatrijskih poreme}aja. prakti~ni rad s pacijentom i pra}enje terapijskog procesa uz supervizije i konsultacije. ALKOHOLIZAM I DRUGE OVISNOSTI – Specijalizant uz ve} usvojena osnovna znanja i vje{tine s podru~ja alkohologije i drugih ovisnosti. psihofarmakoterapija i komplikacije psihofarmakoterapije. – Upotreba vremenskog limita kao terapijskog faktora. poreme}aji raspolo`enja i anksiozni poreme}aji). stabilizatori raspolo`enja i ostali lijekovi koji se koriste u tretmanu psihi~kih poreme}aja). – Saznanja o savremenoj terapiji naj~e{}ih klini~kih entiteta koji se dijele na ona iz biolo{ki temeljene terapije i na ona iz psihoterapije i socioterapije. – sticanje potpune kompetentnosti u dugotrajnoj individualnoj psihoterapiji kroz vo|enje pacijenata u superviziji kroz 3 godine specijalizacije. GODINA – specifi~nost psihijatrijskih bolesti u starijoj dobi. . – Daljnji razvitak vje{tina vo|enja terapijskog intervjua. 2. kognitivni). vlastiti do`ivljaj terapijskog procesa. shizofrenija i njoj sli~ni poreme}aji. 4. – terapijski pristup u lije~enju psihi~kih bolesti u starijoj dobi. Na taj na~in edukantu je omogu}eno da za vrijeme specijalizacije zavr{i kompletni teorijski program. FAKULTATIVNI PROGRAMI 1. – fakultativni programi. Strukturalne intervencije. 2011. Znanja i vje{tine: – Produbljivanje spoznaja o psihoterapijskim postupcima i metodama koje specijalizant mo`e indicirati i zapo~eti u samostalnom radu. komunikacijskih kanala. – nastavak supervizije 1+1 bolesnika u dugotrajnoj individualnoj psihoterapiji. Specijalizant s posebnim interesom za psihoterapiju zapo~inje edukaciju iz dugotrajnih psihoterapijskih tehnika i nastavlja je po zavr{etku specijalizacije. bihevioralni. – Upotreba transfera i kontratransfera. a zavr{ava tokom u`e specijalizacije.

U teorijskim seminarima specijalizant dobiva osnovne informacije o specifi~nostima pojedinih organskih odjela kao i terapijskim modelima u pristupu i lije~enju organskih bolesnika. MENTALNO ZDRAVLJE U ZAJEDNICI i SOCIJALNA PSIHIJATRIJA Cilj fakultativnog programa iz mentalnog zdravlja u zajednici i socijalne psihijatrije je osposobljavanje specijalizanta za samostalno obavljanje psihijatrijskih usluga koje se pru`aju u zajednici. – osnovnim terapijskim metodama (farmakolo{kim i psihoterapijskim) u lije~enju na nepsihijatrijskom odjelu: – osnovnim eti~kim problemima na nepsihijatrijskim odjelima (transplantacije i sl. Fakultativno: Bli`e detalje o ustanovama i sadr`aju ovog dijela specijalisti~ke obuke }e odrediti voditelj programa specijalizacije. ujedno treba ste}i sposobnost procjene uticaja navedenih faktora na indicirani terapijski proces. Specijalizant se upoznaje s konceptima brige za porodicu bolesnika. poreme}aji u~enja) i njihovim neurobiolo{kim korelatima te posebnostima farmakolo{kog. te za sudjelovanje u izradi i provo|enju programa za{tite za osobe s psihi~kim pote{ko}ama u zajednici. – tretmanu umiru}eg bolesnika i njegove porodice. lobiranje. – tretmanu organskog bolesnika koji je rizi~an na razvoj psihi~kih komplikacija svoje organske bolesti (transplantacija i sl. SPECT i sl. – Prepoznati i adekvatno upotrebljavati kontratransferne osje}aje i misli. Ciljevi edukacije: – biopsihosocijalni pristup bolesti i medicinskoj praksi. 7. – Prepoznati ovisnost i njene prednosti i nedostatke.). – dijagnostika i lije~enje psihijatrijskih poreme}aja na nepsihijatrijskim odjelima. onkolo{kog odjela. hirur{kog odjela. odnosno u okru`enju u kojem je bolesnik zapo~eo lije~enje. – SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 17 – Strana 93 Prepoznati intenzitet odnosa koji se mo`e javiti izme|u psihijatra i pacijenta. poreme}aj pa`nje s hiperaktivno{}u. 5. – upoznavanje sa na~inima ostvarivanja kontakata sa slu`bama primarne zdravstvene za{tite. kao i unutar samog medicinskog tima. dok bi dodatna znanja u samostalnoj razradi javnozdravstvenih programa i organizaciji njihova provo|enja zavr{io kroz program u`e specijalizacije. – tretmanu bolesnog djeteta. organskim odjelima. Tokom 3. transplantacijskog odjela. – konsultativni i saradni (liaison) pristup u lije~enju. {kolskim. 6.5 mjeseca specijalizant je uklju~en u rad u hitnoj. – sa~injavanje plana tretmana uz diskusiju o mogu}im medicinskim. Teorijski seminari uklju~uju edukaciju o specifi~nostima terapijskog pristupa onkolo{kom bolesniku. prijemnoj slu`bi bolnice. psihoterapijskog i rehabilitacijskog postupka – upoznavanje s problemom te{kih poreme}aja pona{anja i juvenilne delinkvencije – upoznavanje s dojena~kom psihijatrijom i rad s parom majka. Specijalizant treba ste}i znanja o: – tretmanu bolesnika sa suspektnom psihijatrijskom bole{}u ili prija{njim psihijatrijskim lije~enjem kao i upotrebom psihotropnih lijekova. MR. socijalnim slu`bama. – tretmanu bolesnika koji sam tra`i psihijatrijsku pomo}. – teorijske seminare. – tretmanu suicidalnog i homicidalnog organskog bolesnika. – tretmanu bolesnika u diferentnim medikolegalnim situacijama (pitanje sposobnosti bolesnika za prihvatanje ili neprihvatanje odre|enog terapijskog postupka). – rad u mutlidiciplinarnom timu na slu~aju sa razmatranjem upu}ivanja i diskusijom vezanom za upu}ivanje.^etvrtak. rad s hirur{kim bolesnikom (preoperativna i postoperativna skrb). Edukant bi za vrijeme specijalizacije zavr{io potpun teorijski program. Navedeni ciljevi realiziraju se: – kroz vo|enje bolesnika na nepsihijatrijskom odjelu u konsultaciji i superviziji. a koja bi mogla dovesti do pogor{anja toka lije~enja. – tretmanu bolesnika s problemom ovisnosti. Ujedno uklju~en je i u rje{avanje specifi~ne grupne dinamike koja se javlja u odnosu izme|u bolesnika i medicinskog tima. – u~estvovanje u provo|enju ispitivanja potrebe jedne zajednice. DJE^JA PSIHIJATRIJA – Sticanje znanja iz podru~ja klasifikacije i klini~kih entiteta u dje~joj i adolescentoj psihijatriji – produbljivanje znanja iz podru~ja psihofarmakologije u dje~joj i adolescentnoj dobi – upoznavanje sa specifi~nim poreme}ajima (pervazivni razvojni poreme}aji. – osnovnim medicinskim postupcima i njihovom uticaju na psihi~ki status. nevladinim organizacijama. 4. – tretmanu bolesnika s bolnim sindromom. kontaktu sa drugima i pacijentima – u~enje tehnika savjetovanja. – u~estvovanje u rehabilitacionim programima. problemima koji se javljaju tokom transplantacijskog procesa (odabir bolesnika i psiholo{ka procjena i priprema za transplantacijski postupak). 4. – savladavanje komunikacijskih vje{tina u timskom radu. – Odre|ivati tempo terapijskog rada. – tretmanu akutno agitiranog bolesnika (diferenciranja uzroka agitiranosti obzirom na dotada{nje terapijske postupke). intervencije u krizi. – prakti~an rad u korisni~koj organizaciji vezan za psihoedukaciju.dijete – sticanje znanja iz podru~ja forenzi~ke psihijatrije u dijelu koja se odnosi na dje~ju i adolescentnu dob . psihoedukativnim i socijalnim intervencijama vezanim za slu~aj. – sticanje vje{tina komunikacije s nepsihijatrijskim medicinskim osobljem. – u~estvovanje u sa~injavanju psihoedukativnog materijala za korisnike i njihove ~lanove porodice. vjerskim i drugim institucijama koje su od zna~aja u prevenciji i promociji mentalnog zdravlja. U okviru fakultativnog (izbornog) programa specijalizant u superviziji vodi brigu za razli~ite organske bolesnike kod kojih postoji rizik za pojavu psiholo{kih komplikacija njihove osnovne bolesti. – u~estvovanje u prakti~nom preventivnom ili promotivnom radu u zajednici. Specijalizant se senzibilizira za prepoznavanje i rje{avanje transfernih i kontratransfernih problema koji se javljaju u odnosu bolesnik-medicinski tim. SURADNA (LIAISON) PSIHIJATRIJA I PSIHOSOMATIKA Specijalizant je uklju~en u svakodnevni rad na nepsihijatrijskim. FORENZI^KA PSIHIJATRIJA Teorijska i prakti~na priprema za sticanje naziva stalnog sudskog vje{taka (koji se sti~e u okviru posebnog edukativnog programa koji se provodi u skladu sa odredbama Zakona o vje{tacima). – tretmanu bolesnika u hitnim situacijama. – u~estvovanje u realizaciji antistigma programa i kampanja. – osnovni transferni i kontratransferni problemi na nepsihijatrijskim odjelima. – osnovnim dijagnosti~kim testovima (CT. te zapo~eo sa sudjelovanjem u pru`anju psihijatrijskih usluga u zajednici. – Razumijevati va`nost dugotrajnog procesa u terapijskom radu.). – u~estvovanje u radu s porodicama korisnika. 2011. 7. medijima.). psiholo{kim.

– etika i propisi. 4. OP]A INTERNA (23 MJESECA) KARDIOLOGIJA. suicidalnih pona{anja. Samostalna obrada najmanje po jednog bolesnika iz svake grupe reumatolo{kih oboljenja. Upoznati alergolo{ke principe dijagnostike i lije~enja. upoznaju timski rad – upoznaju osnove forenzi~ke psihijatrije i vje{ta~enja – upoznaju problematiku nau~nog istra`ivanja u dje~joj i adolescentnoj psihijatriji – vo|enje psihoterapija uz superviziju uz stalno pra}enje i povremene procjene napretka od strane odre|enih supervizora iz odabranih tehnika (psihodinamske ili kognitivno-bihevioralne) te supervizora iz klini~kog podru~ja dje~je i adolescentne psihijatrije. te programe rada dnevne bolnice – upoznaju radnu i okupacionu terapiju. – timski rad. dermatologiju i ginekologiju i porodiljstvo – sudjelovanje u multidisciplinarnim stru~nim sastancima – pra}enje stru~ne i nau~ne literature iz podru~ja i sudjelovanje u seminarima. Rad u ergometrijskom kabinetu gdje se specijalizant upoznaje sa indikacijama. – upravljanja sistemom. 2011. hirurgiju. tuma~enjem rezultata. planiranje racionalne obrade i dono{enje dijagnosti~kih i terapijskih zaklju~aka pod nadzorom specijalista. tehnikom uspostavljanja perifernog i sredi{njeg venskog puta. privremenu elektrostimulaciju srca i elektrokonverziju srca. Ovladati dijagnostikom i lije~enjem imunolo{kih bolesti.REUMATOLOGIJA 4 mjeseca Pregled kardiovaskularnog bolesnika. u prvom redu multisistematskih autoimunih bolesti. psihoza te te{kih neuroza i poreme}aja osobnosti – upoznaju planiranje programa bolni~kog lije~enja i otpu{tanja pacijenata. Upoznati izvo|enje i pra}enje hemodinamskih parametara. sudjelovanje u sastancima strukovnih dru{tava – uklju~ivanje u rad na promociji psihi~kog zdravlja uz konsultacije u {kolama i blisku saradnju sa {kolskim timovima – osnovna znanja – temeljito poznavanje normalnog psihi~kog razvoja – detaljno poznavanje psihopatologije razvojnih razdoblja – klasifikacije i klini~ki entiteti – teorije psihoterapijskih tehnika – psihofarmakologija Osnovne vje{tine: – psihijatrijski pregled djeteta ili adolescenta – psihoterapijski intervju s djetetom ili adolescentom – samostalni rad uz stalne konsultacije i supervizije – samostalna procjena i dijagnoza – samostalno stvaranje terapijskog plana – provo|enje odabrane metode lije~enja djeteta ili adolescenta (individualna na transferu osnovana psihoterapija. – komunikacijske vje{tine. 2 2 2 2 2 1 1 1 2 48 vje`banje konsultacija u slu`bi liaison psihijatrije provo|eno pod mentorstvom na klinikama za pedijatriju. ortopediju. kontraindikacijama. – sposobnost sticanja i preno{enja znanja. s naglaskom da se ti sati supervizije mogu sabirati za potrebe edukacije iz tih psihoterapijskih tehnika (edukacije u na~elu traju du`e od trajanja subspecijalizacije).Broj 17 – Strana 94 – SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH gastroeneterohepato logija nefrologija hemodijaliza hematologija ^etvrtak. te funkcioniranje terapijske zajednice u kojoj kao dio tima djeluju – sti~u iskustva u planiranju programa posthospitalnog pra}enja bolesnika – upoznaju specifi~nosti grupne terapije u bolni~kim uvjetima – sti~u dalja iskustva u vo|enju individualne psihoterapije. hematolo{ku onkologiju. cv kateter) radioterapija pneumologija (pulmologija) godi{nji odmor Bolni~ki odjel torakalne hirurgije Bolni~ki odjel intenzivne medicine Bolni~ki odjel radioterapije Bolni~ki odjel pulmologije 2 6 1 35 4 PROGRAM SPECIJALIZACIJE UVODNI DIO OSNOVNA TEORIJSKA NASTAVA 1 mjesec Osnovna teorijska nastava se provodi iz oblasti: – dono{enje klini~kih odluka. Obavlja se na fakultetima zdravstvenog usmjerenja u ukupnom trajanju od 1 mjesec. reumatskih bolesti i imunodeficijencija. kognitivno-bihevioralna terapija ili psihodrama) – terapijske konsultacije s parom roditelj-dijete – specijalizanti sti~u potrebna znanja i vje{tine u dijagnostici i procjeni stanja pacijenata s te{kim poreme}ajima pona{anja i raspolo`enja. PULMOLOGIJA Vrsta specijalizacije: OSNOVNA Trajanje specijalizacije: 6 godina /72 mjeseca/ PLAN SPECIJALIZACIJE [IRA OBLAST Uvodni dio osnovna teorijska nastava Op}a interna medicina kardiologijareumatologija pulmologija U@A OBLAST MJESTO OBAVLJANJA STA@A Medicinski fakultet TRAJANJE MJESECI 1 23 Bolni~ki odjel interne medicine Bolni~ki odjel interne medicine 4 3 Bolni~ki odjel interne medicine Bolni~ki odjel interne medicine Bolni~ki odjel interne medicine endokrinologija Bolni~ki odjel interne medicine urgentna stanja u Bolni~ki odjel internoj med. . – promocija zdravlja. Ovladavanje laboratorijskom dijagnostikom reumatolo{kih oboljenja Ovladavanje rendgenolo{kom dijagnostikom reumatolo{kih oboljenja. interne medicine nuklearna medicina Bolni~ki odjel nuklearne medicine transfuzijska Bolni~ki odjel medicina transfuzijske medicine klini~ka Bolni~ki odjel farmakologija interne medicine godi{nji odmor U`a specijalizacija pulmologije torakalna hirurgija intenzivna njega. (m. 7. zna~enje ko`nih testova i provokacijskih testova u alergologiji. grupne psihoterapije. liaison terapije. Ovladati dijagnostikom i lije~enjem sr~anih aritmija.ventil. reanimacijom. u nastavnim turnusima (ljetni i zimski semestar) po planu koji utvr|uju navedeni fakulteti. depresivnih stanja.

dopunske dijagnozne metode i lije~enje). hidronefroza. Tumori u grudnom ko{u. odnosno prakti~na nastava u urgentnom centru. enzimskih testova. citogenetika). Asistencija u dijagnosti~koj i interventnoj ultrasonografiji. Endokrinolo{ka obrada bolesnika u ambulantnim uslovima (rad u poliklinici sa nastavnikom). 7. PNEUMOLOGIJA 3 mjeseca Klini~ka fiziologija i funkcijski testovi plu}a. hipoglikemijama. rje{avanje konkretnih (ili simuliranih) terapijskih problema. dopunske dijagnoze metode lije~enja) i ovladati interpretacijom nalaza krvne slike i nalaza koagulograma. interpretacijom ventilacijskih testova testovima difuzije. akutnoj hipokalcemiji. dokumentaciju o nuspojavama i rad bolni~ke komisije za lijekove. tuma~enje baznih vrednosti hormona. tuma~enje baznih vrijednosti hematolo{kih analiza.) Rad u jedinici intenzivne i urgentne njege (potpuno ovladavanje principima neodlo`ne medicinske pomo}i i dijabetskim komama. op}a njega. odre|ivanje koncentracije lijekova u tjelesnim teku}inama. principe i postupak hemodijalize. pristupom otrovanom bolesniku (prepoznavanje glavnih otrovanja i kontrole takvih bolesnika). tromboembolisam. laboratorijska dijagnostika hemoragijskih sindroma. prikazi. interpretaciju rezultata. toaletom bronha. acidobaznim statusom. Ovladati dijagnostikom i lije~enjem bolesti iz podru~ja endokrinologije. sastavljanje mi{ljenja o lijeku i nuspojavama. intrakutanim testiranjima. celularnih). Upoznavanje sa dopunskim dijagnosti~kim metodama u hematologiji (citolo{ko citohemijske analize punktata ko{tane sr`i. Upoznati pulmolo{ku endoskopiju. dijabetologije i bolesti metabolizma. radiolo{ke dijagnosti~ke i terapijske metode u nefrologiji. dijabetologije i bolesti metabolizma. i to iz sljede}ih oblasti: Nuklearna pulmologija. pokusne biolo{ke jednakovaljanosti na dobrovoljcima i na~in planiranja takvih pokusa (bar jedan). Endokrinolo{ka obrada bolesnika u hospitalnim uslovima (osnovna obrada. 2011. Ovladati tehnikom pregleda o~ne pozadine Upoznati laboratorijske pretrage iz podru~ja endokrinologije. Ovladati pretragom urina. SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 17 – Strana 95 Upoznati osnovne karakteristike laboratorijskih testova (serolo{kih. Ventilaciona perfuziona ventilacija plu}a. fizikalnom terapijom u pulmologiji. Respiracijska insuficijencija. Plu}na i vanplu}na tuberkuloza. Sadr`aj obuke: – krvne grupe ABO sistema – Rh faktor i podgrupe ABO sistema – derivati krvi i supstituenti – uzimanje. Asistencija u rutinskoj. laboratorij za funkcijsko ispitivanje respiratornog sistema. {e}ernom bolesti i bolestima metabolizma. konzervisanje i distribucija krvi – komplikacije transfuzije krvi i derivata (indikacija i kontra indikacije) – poreme}aj koagulacije krvi (sa hirur{kog aspekta) – DIK (diseminirana intravaskularna koagulacija) KLINI^KA FARMAKOLOGIJA 1 mjesec U toku specijalizacije kandidat treba: – ovladati pristupom bolesniku s politerapijom (interreakcije. principe imunoflourescencije. postavljanjem urinarnih katetera ultrazvu~nom dijagnostikom hitnih stanja u nefrologiji (opstrukcija. Urgentna stanja u nefrologiji. TRANSFUZIJSKA MEDICINA 1 mjesec Edukaciju iz transfuziologije specijalizant sprovodi u odjelu za transfuziologiju koje ispunjava uslove iz Pravilnika. hipoglikemiji. Nuklearna onkologija i hematologija. hemodinamskim i morfolo{kim ispitivanjima. NUKLEARNA MEDICINA 1 mjesec Sta` iz nuklearne medicine ima za cilj da ljekarima na specijalizaciji interne medicine pru`i neophodna znanja i upozna ih sa vje{tinama koje ova medicinska disciplina primjenjuje u funkcionim. Pregled pulmolo{kog bolesnika. Aktivan rad u intenzivnoj respiracijskoj njezi. kao i u terapiji pojedinih oboljenja. cor pulmonale. HEMATOLOGIJA 2 mjeseca Hematolo{ka obrada bolesnika u hospitalnim uslovima (osnovna obrada. Funkcionalno ispitivanje bubrega. nuspojave. Rad u jedinici intenzivne njege (ovladavanje principima neodlo`ne medicinske pomo}i u hemoragijskim sindromima. Upoznavanje sa njegom te{kih hematolo{kih bolesnika (njega usne duplje. agranulocitozama i akutnim leukemijama. eksuflacijom pnematoraksa. Invazivni i neinvazivni dijagnosti~ki postupci u pulmologiji. pripremu testova za edukaciju (Bilten komisije za lijekove). Nuklearnomedicinske metode u onkologiji. GASTROENETEROHEPATOLOGIJA 2 mjeseca Gastroeneterohepatolo{ka obrada bolesnika u stacionaru i poliklinici. hiperkalijemijama i hipokalijemijama. URGENTNA STANJA U INTERNOJ MEDICINI 2 mjeseca Rad. planiranje racionalne obrade i dono{enje dijagnosti~kih i terapijskih zaklju~aka pod nadzorom specijaliste. izvor neophodnih lijekova). – upoznati rad farmakoterapijske ambulante (sastaviti bar 5 klini~ko. antipiretska terapija i sl. alergolo{kim i mikrobiolo{kim pretragama. Klini~ki i odeljenski seminari. Aktivan rad na klini~kim odjeljenjima U~e{}e u ambulantno-poliklini~koj slu`bi U~e{}e u timu za funkcijsku dijagnostiku Tuma~enje RTG nalaza grudnog ko{a i scintigrafije plu}a (u okviru rada na odjeljenju). jetre i pankreasa Analiza i tuma~enje odre|enih radiolo{kih ispitivanja organa za varenje NEFROLOGIJA . ultrazvu~nu dijagnostiku u nefrologiji. njihovu primjenu i interpretaciju rezultata. Ovladati pleuralnom punkcijom i evakuacijom.^etvrtak. planiranje racionalne obrade i dono{enje dijagnosti~kih i terapijskih zaklju~aka pod nadzorom specijaliste. Upoznati tehniku biopsije bubrega.HEMODIJALIZA 2 mjeseca Obrada i pra}enje nefrolo{kih bolesnika. Nespecifi~ne bolesti bronhija. Hematolo{ka obrada bolesnika u ambulantnim uslovima. imunofenotipizacija. Punkcija abdomena i diferencijalna dijagnoza ascitesa. Samostalno izvo|enje i tuma~enje odre|enih (specifi~nih) ispitivanja funkcije crijeva. adisonskoj i tireotoksi~noj krizi). pregled nefrolo{kog bolesnika. tumor). cerebralnim komama zbog hemoragijskog sindroma i sl. urgentnoj i operativno-terapijskoj endoskopiji organa za varenje. plu}a i pleure. 4. U toku poliklini~kog rada specijalist radi u ambulanti za farmakoterapiju (6 dana) u klini~ko-farmakolo{kom laboratoriju . odnosno slu`bi gdje se upoznaje sa urgentnom dijagnostikom i terapijom kardiolo{kih stanja.farmakolo{kih mi{ljenja za ambulantne bolesnike). Upoznavanje sa indikacijama za stalne perfuzione katetere i na~inom odr`avanja istih. te temeljnim mikrobiolo{kim testovima i torakalnom radiologijom.) EDNOKRINOLOGIJA 2 mjeseca Pregled bolesnika s bolestima endokrinih `lijezda. izvo|enje supresionih i stimuli{u}ih testova i njihova interpretacija. Asistencija u laparaskopiji. planiranje racionalne obrade i dono{enje dijagnosti~kih i terapijskih zaklju~aka pod nadzorom specijaliste.

– upravljanja sistemom. pleure. izvo|enje i pra}enje hemodinamskih parametara. ARDS. cor pulmonale – bolesti pleure. citopatolo{ki OSPOSOBLJENOST ZA INTERPRETACIJU: – rtg snimaka plu}a. hiperreaktibilnost. U@A SPECIJALIZACIJA (48 MJESECI) TORAKALNA HIRURGIJA 2 mjeseca Upoznavanje s indikacijama i kontraindikacijama hirur{kog tretmana bolesti plu}a. mehani~ke ventilacije. trahoetomija. medijasinuma i dijafragme – genetske i razvojne anomalije plu}a – alergijske bolesti plu}a (astma. terapija kisikom. – etika i propisi.hipertenzija – profesionalne bolesti plu}a – pleuro-pulmonalne komplikacije sistemskih oboljenja – akutna onboljenja plu}a izazvana udisanjem {tetnih noksa – respiratorna insuficijencija. Postoperativne komplikacije i metode njihovog lije~enja.Broj 17 – Strana 96 SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Trajanje specijalizacije: PLAN SPECIJALIZACIJE [IRA OBLAST Uvodni dio osnovna teorijska nastava Osnove radiolo{ke dijagnostike Fizika i radiolo{ka za{tita Digital imaging Ultrazvu~na dijagnostika Kompjuterizovana tomografija (CT) Magnetna rezonanca (MRI) Interventna radiologija Neuroradiolo{ka dijagnostika Torakalna radiodijagnostika Radiologija kardiovaskularnog sistema Pulmolo{ka dijagnostika Dijagnostika dojke Dijagnostika probavnog trakta U@A OBLAST ^etvrtak. postupci reanimacije itd.5 1 0. Svladavanje dijagnosti~kih i terapeutskih postupaka: mehani~ka ventilacija. analiza respiratornih plinova) – dijagnosti~ke i terapijske procedure uklju~uju}i torakocentezu. akutna stanja infekcije bronhopulmonalnog sistema. izljeva – ko`ni testovi – tjelesna plkezmografija. – komunikacijske vje{tine. INTENZIVNA NJEGA 6 mjeseci Specijalisti svladavaju dijagnosti~ke i terapeutske zahvate u entitetima kao: status astmatikus. dekompenzacija hplu}nog srca. kao pleuralne drena`e. komplianca. 4 godine /48 mjeseci/ MJESTO OBAVLJANJA STA@A Medicinski fakultet (funkcijski i biokemijski dio 6 dana). dijafragme i medijastinuma. komisiji za lijekove (1 dan). pneumotoraks. Uz rad na hirur{kom odjelu i operacijskoj sali specijalisti provode dio sta`a i de`uraju u {ok sobi torakalne hirurgije. perkutanu punkciju plu}a. RADIOTERAPIJA 1 mjesec PULMOLOGIJA 35 mjeseci STICANJE ZNANJA: – opstruktivne bolesti plu}a – maligne bolesti plu}a – tuberkuloza – upale plu}a – difuzne bolesti intersticija plu}a – vaskularne bolesti plu}a-pl. smetnje disanja u toku sna) – dijagnosti~ke metode u pulmologiji – prevencija bolesti plu}a – rehabilitacija i fizikalna terapija bolesti plu}a – nau~no-istra`iva~ki rad OSPOSOBLJENOST ZA IZVO\ENJE: – testiranje plu}ne funkcije sa ocjenom mehanike disanja i izmjene plinova (spirometrija. 4. osnove bronhoskopije – pregled sputuma i drugih uzoraka mikrobiolo{ki. pleuralne drena`e. – promocija zdravlja. – timski rad. tomografija. pulmonalna tromboembolija. testovi optere}enja RADIODIJAGNOSTIKA Vrsta specijalizacije: OSNOVNA TRAJANJE MJESECI 1 Odjel za radiologiju 2 1 1 Odjel za radiologiju Odjel za radiologiju Odjel za radiologiju Odjel za radiologiju Odjel za radiologiju Odjel za radiologiju 4 3 5 1 5 6 4. Aktivno sudjelovanje i savladavanje manjih zahvata. distribucija ventilacije.5 5 Gastroenterohepat Odjel interne mediologija cine Dijagnostika Odjel za radiologiju probavnog trakta Urogenitalna dijagnostika Urologija Dijagnostika urogenitalnog sistema Muskulo-skeletna dijagnostika Ortopedija i traumatologija Dijagnostika lokomotornog aparata Pedijatrijska radiologija Nuklearna medicina Radioterapija Odjel ortopedije Odjel za radiologiju Odjel urologije Odjel za radiologiju 1 4 5 1 4 6 2 4 Odjel za radiologiju Odjel nuklearne medicine Odjel za radioterapiju i onkologiju 3 1 1 PROGRAM SPECIJALIZACIJE UVODNI DIO OSNOVNA TEORIJSKA NASTAVA 1 mjesec Osnovna teorijska nastava se provodi iz oblasti: – dono{enje klini~kih odluka. angiografije – uz dijagnostike perifernih zasjenjenja plu}a i pl. 2011. otrovanja ihalacijom. – sposobnost sticanja i preno{enja znanja. Procjena klini~ke slike i potrebe za tretmanom u intenzivnoj njezi pulmologije. endotrahealna intubacija. u konzilijima na drugim odjelima (3 dana) i seminarskim raspravama (3 dana). . hemoptoa. 7. eksuflacije. ards. ct plu}a. intubacije. krivulja protok-volumen. difuzija. te ostalih manjih zahvata. traheotomija. te ostali antiteti vezani za urgentna stanja u pulmologiji. u centru za lijekove (3 dana). aspiracije i opstrukcije bronhalnog sistema. ostale akutne dekompenzacije kardiopulmonalnog sistema. biopsiju pleure. Prisustvovanje operacijskim zahvatima. akutna i hroni~na respiratorna insuficijencija.

v. Tehnike izvo|enja pregleda. metode pregleda. Indikacija za MR srca. prednosti i manjkavosti. Radiografski proces. a. Osnovni principi CT aparature i rukovanjem sa njom. utuerusa i jajovoda. aneurizme. normalni nalaz. Emboilizacija: u cilju hemostaze. opti~kih kanala. indikacije. Dijagnostika nervnog sistema: Indikacije za pregled mozga i kralje`ni~ne mo`dine. Vrste rendgenskog ure|aja. te mogu}nost razlikovanja benignih od malignih procesa.v. hidrocefalus. MR i DSA. upale. postoperacijski i postradijski kontrolni pregledi. CT piramida. prednosti i manjkavosti. metoda izvo|enja. Artefakti na rendgenskom filmu. A-V malformacija i fistula. retroperitoneumskog prostora. Pra}enje rada u snimaoni i sudjelovanje pri izvo|enju standardnih i specijalnih snimki te pri izvo|enju kontrastnih pretraga (i. ULTRAZVU^NA DIJAGNOSTIKA (UZ) Vje{tine: rukovanje ultrazvu~nom aparaturom i sondama. karotidna angiografija/Seldinger. embolizacija). specijalizant treba da razumije razliku izme|u analognih i digitalnih snimaka. MAGNETNA REZONANCA (MRI) Osnove magnetne rezonance. mokra}ne be{ike i prostate. tuma~enje snimaka. Tehnika izvo|enja pregleda ramenog. jajnika. upalni procesi. 2011. standardni presjeci CT plu}a i medijastinuma. metoda pregleda. degenerativni i tumorski procesi. CT orbite. Kasete. Sportske ozljede. Standardni presjeci CT lobanje. malformacije. podru~je primjene. Sredstva za osobnu za{titu osoblja koje radi u zoni inoziraju}eg zra~enja. metode pregleda. Nefrostomija PTC. koronarna. bubrega i nadbubre`nih `ljezda. INTERVENTNA RADIOLOGIJA Vje{tine kojima specijalizant treba ovladati iz oblasti interventne radiologije: Perkutalna transluminalna angioplastika /PTA/: femoropoplitealna. u nastavnim turnusima (ljetni i zimski semestar) po planu koji utvr|uju navedeni fakulteti. metoda izvo|enja. koljenskog i sko~nog zgloba te mi{i}a i tetiva i hrskavica. metode pregleda. Funkcionalna analiza mozga. indikacije. ilija~na. Descendentna mijeloradikulografija. anomalije. normalni nalaz.v. metode pregleda. kao dio HIS (Hospital Information System) i RIS (Radiological Information System). urinarnog trakta. upalni. CT mozga. anomalije. Automatske tamne komore. zglobova. tumorskih krvnih sudova. Odre|ivanje stepena uznapredovalosti malignih procesa. Opasnost primjene kontrastnih sredstava i postupci pri reakciji na kontrastna sredstva. tumori. ishemi~ne i hemoragijske vaskularne lezije subarahnoidalno krvarenje metaboli~ke bolesti. {titne `ljezde. Kontrastna sredstva za peroralnu i parenteralnu primjenu. indikacije i tehnika pregleda. tumori. Doppler i color Doppler pregledi. indikacije. tumori. OSNOVE RADIOLO[KE DIJAGNOSTIKE FIZI^KE OSNOVE RADIOLOGIJE I RADIOLO[KA ZA[TITA Vrste zra~enja koje se koriste u medicini. endarteritisi. MRI (Magnetic Resonance Imaging). upale. tumori. trauma. endokrinolo{ke bolesti. 7. `u~ne kesice i `u~nih puteva. cervikalna mijelografija. Intraarterijska terapija: tumora parenhimnih organa. trauma. vertebralna angiografija/Seldinger. Arhiviranje digitalnih snimaka. abdomenskog prostora. i. izvo|enje pregleda i tuma~enje ultrazvu~nih nalaza kod oboljenja: jetre. lumbalna radikulografija. metode pregleda. snimak facijalnog masiva. ST abdomena i karlice. DIGITAL IMAGING U toku treninga iz oblasti digitalnih radiolo{kih snimaka. podru~je primjene. Prisustvovanje dijaskopskim pregledima torakalnih organa i probavnog trakta. tumori. osnovni i kosi snimci ki~menog stuba. CT `lijezda slinovnica. Tehnika snimanja MR. snimak orbita. trauma. tumori. anomalije. 4. Cerebralna angiografija (indikacije. Karakteristike i prednosti kori{tenja PACS (Picture Archiving and Communications System). tuma~enje CT nalaza lobanje i ki~menog stuba. indikacije. tumora ko{tano-zglobnog sistema. upale. Upalni i tumorski procesi organa u maloj zdjelici i dojki. . Na~in prepoznavanja benignih i malignih procesa. pankreasa. biligrafije). malformacije. upalni i degenerativni procesi. patologija korijena. Ure|aji za ehografiju. Dijagnostika lokomotornog sistema: Indikacije za pregled kosti i zglobova. normalni nalaz. Teleradiologija. normalni nalaz. MR prikaz aorte. Rad u tamnoj komori. tumori. KOMPJUTERIZIRANA TOMOGRAFIJA (CT) Osnove kompjuterizovane tomografije. snimak mastoida po Schulleru. indikacije. Traumatski. adhezivne promjene. spinalna angiografija (a. Rendgenski film. anomalije. PET (Positron Emission Tomography). indikacije. indikacije. normalni nalaz. metode pregleda. CT paranazalnih {upljina. subokcipitalna mijelografija. Prikaz ekstra i intrakranijskih krvnih `ila. Tehnika snimanja. prostate. metode izvo|enja. okluzivne bolesti ekstrakranljskih i intrakranijskih krvnih `ila.^etvrtak. indikacije. tumori). Princip rada rendgenskog ure|aja. v. metoda izvo|enja. indikacije. Dilatacije: jednjak. upale. tumori. snimak mandibule i temporomandibularnih zglobova. tuma~enje snimaka. trauma. NEURORADIOLOGIJA Kraniogram iz dva pravca i ciljani snimak turskog sedla. na~in dobijanja digitalnih snimaka i njihovo kori{tenje (manipulacija digitalnim snimcima). SPECT (Single Photon Emission Computerised Tomography). urografija. testisa. dojke. Ascendentna mijeloradikulografija. Lumbalna radiokulografija. punkcione evakuacije. snimak piramida po Stenversu. SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 17 – Strana 97 Obavlja se na fakultetima zdravstvenog usmjerenja u ukupnom trajanju od 1 mjesec. Dijagnostika respiratornog kardiovaskularnog i limfnog sistema: Indikacija za MR prednjeg. Upalni i tumorski procesi te na~in analize limfnih ~vorova. Folije za skra}enje ekspozicije. tumori). tumori. Dijelovi rendgenskog ure|aja. Angiodinografija. Tehnika pregleda mokra}nog mjehura. CT farinksa. ovarijuma. tumori. Drena`e: bilijarnog trakta. CT larinksa. te prednosti i mogu}nosti digitalnog imaginga u radiologiji. renalna. patologija diska. Odre|ivanje stepena uznapredovalosti malignih procesa. upale. CT. Dijagnostika urotrakta: Indikacije za pregled organa male zdjelice i dojke. snimak paranazalnih {upljina i snimak nosnih kostiju. varikokela. snimak baze lobanje. karotidna angiografija/punkciona. osnovi intervencijske angiolo{ke metodologije (dilatacija. Upoznati se sa principima CT (computed tomography). Upalni i tumorski procesi. CT hipofize. Pohranjivanje neeksponiranih rendgenskih filmova. malformacije vaskulitis. uretra Postavljanje kateterske proteze punkcije biopsije. lumbalna mijelografija. upale. uterusa i dojke. Standardno razvijanje eksponiranog rendgenskog filma. Svojstva rendgenskog zra~enja. indikacije. paratiroidne `lijezde. Dijagnostika hepatobilijarnog trakta: Indikacije za pregled jetre i gu{tera~e. tumori. uretera. srednjeg i stra`njeg medijastinuma.

komplikacija i nuspojava radioterapije.Broj 17 – Strana 98 SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH ^etvrtak. Razumijevanje prikaza fiziolo{kih procesa i upore|ivanje sa nalazima drugih radiolo{kih metoda. malformacije. snimak karlice. infuzijska ili intravenska urografija. Nativan snimak trbuha. PEDIJATRIJSKA RADIOLOGIJA Vje{tine: pregled jednjaka. retrogradna pijelografija. snimak sternuma. kardiovaskularni sistem. snimak {aka. Tomografija plu}a i medijastinuma. u le`e}em stavu bo~na sa paralelnim snopom rtg zrakova. izvo|enje selektivne renalne angiografije. izvo|enje retrogradne cistografije i uretrocistografije. snimak zigomati~ne kosti. URO-GENITALNA DIJAGNOSTIKA Rendgenolo{ka dijagnostika urinarnog sistema: nativan snimak urotrakta. DIJAGNOSTIKA PROBAVNOG TRAKTA Radiologija organa za varenje. dojka) Radiologija kardiovaskularnog sistema: Teleradiografija srca iz dva pravca. metode pregleda. anomalije. Ultrazvu~ni pregled abdomena. Intravenska i infuzijska holecisto holangiografija. Ultrazvuk velikih zglobova/ramena. okluzivne bolesti. aorte i plu}ne arterije. ciljani snimak turskog sedla. upale. snimak paranazalnih {upljina. hepatobilijarnog i pankreasnog sistema: Samostalno izvo|enje pregleda jednjaka. tumori. fistulografije. anomalije. sko~nog. Dopplerova sonografija ekstrakranijskih krvnih `ila transkranijski doppler. anterogradna pijelografija. upale. lordoti~nom polo`aju. Radioskopija srca. aneurizme. Koronarografija. snimak stopala iz 2 pravca. spazmi. degenerativni procesi. degenerativni procesi. tankog i debelog crijeva. Pneumoangiografija. kuka. Ultrazvu~ni pregled urinarnog trakta. indikacije. Aortografija. Rendgenolo{ka dijagnostika respiratornog sistema: Radioskopija plu}a u klasi~nim stavovima i polo`ajima. duodenuma. RADIOTERAPIJA I ONKOLOGIJA Vrsta specijalizacije: OSNOVNA Trajanje specijalizacije : 5 godine /60 mjeseci/ PLAN SPECIJALIZACIJE [IRA OBLAST Uvodni dio osnovna teorijska nastava Op}a radioterapija i onkologija Specijalna radioterapija i onkologija Radioterapija glave i vrata Radioterapija GIT-a Radioterapija plu}a i medijastinuma Radioterapija kosti i mekih tkiva Radioterapija ko`e Radioterapija dojke Ginekolo{ka radioterapija Radioterapija geniturinarnog trakta Radioterapija limfoma i leukemija Radioterapija CNS-a Radioterapija tumora nepoznate primarne lokacije Palijacija Pedijatrijski tumori Benigni tumori Hemoterapija solidnih tumora Hematoonkologija Pedijatrijska onkologija Radiodijagnostika Nuklearna medicina Patolo{ka i molekularna dijagnostika Onkolo{ka hirurgija Institut za radioterapiju i onkologiju Institut za radioterapiju i onkologiju Bolni~ki odjel pedijatrije Bolni~ki odjel radiologije Bolni~ki odjel nuklearne medicine Bolni~ki odjel patologije U@A OBLAST MJESTO TRAJANJE TRAJANJE OBAVLJANJA MJESECI MJESECI STA@A Medicinski fakultet 1 Medicinski fakultet Institut za radioterapiju i onkologiju 7 36 4 3 2 2 2 4 5 3 2 3 1 2 2 1 6 1 1 2 1 1 4 . Rendgenolo{ka dijagnostika oboljenja dojke: tehnika snimanja. tumori. MUSKULO-SKELETNA DIJAGNOSTIKA Rendgenolo{ka dijagnostika muskulo-skeletnog sistema: klasi~ni snimci lobanje iz dva pravca. profilna. metode izvo|enja. snimci ki~menog stuba iz dva pravca. Tuma~enje rendgenskih snimaka srca i krvnih sudova. upale. Pneumomedijastinum. snimci temporo-andibularnih globova. indikacija. koljena. Dijagnosti~ki pneumotoraks. lakta. normalni nalaz. a. Bronfografija. `eluca. Mjerenje veli~ine srca i aorte. Angiokardiografija. irigoskopija. Ultrazvu~ni pregled kukova. 2011. Razumijevanje indikacija. trauma. RADIOTERAPIJA Osnovni principi i namjena radioterapije. degenerativni procesi. Tuma~enje rendgenskih snimaka plu}a. ru~ja. snimci dugih kostiju. snimak piramida po Stenversu. CT kralje{nice. snimci zglobova/ramena. snimak baze lobanje. snimak mastoida po Schulleru. snimci mandibule/telo i grane. Tvrdozra~na tehnika snimanja.v. TORAKALNA DIJAGNOSTIKA (respiratorni sistem. Abdominalna aortografija i selektivna angiografija. 4. Indikacije za MR. 7. NUKLEARNA MEDICINA Osnovno razumijevanje principa nuklearne medicine. artrografije. izvo|enje i-v. trauma. Selektivne i superselektivne angiografije. bolesti bijele supstance. ERCP. tuma~enje nalaza. snimak lobanje po Taunu. Radiografija plu}a: P-A. Splenoportografija. Perkurtana holangiografija. venografija i flebografija. Limfografija. kuka. Periferna angiografija. CT mijelografija. Kavografija. Mikciona cistouretrografija. Peroralna holecistografija. ciljani snimak navikularne kosti. snimci sarkoilija~nih zglobova. indikacije. snimak nosne kosti iz profila. infuzijske urografije. pregled gastroduodenuma. izvo|enje aortorenovazografije. koljena. tumori. snimak orbite s lica i profila. izvo|enje policistografije. snimak facijalnog masiva. Digitalna suptrakciona angiografija. metode pregleda.

Izvr{i procjenu prognoze bolesti. Radioterapijska fizika: Rengdenska cijev. Biologija malignih tumora: Terminologija i tehnike molekularne biologije. senzitivnost. Citostatska terapija i iradijacija. provjera. Popravak radijacionih o{te}enja. Principi conformal radioterapije i IMRT. SPECIJALNI DIO RADIJACIJSKE ONKOLOGIJE 36 mjeseci Specijalista radijacijske onkologije (radioterapije) samostalno ili kao odgovoran ~lan (multidisciplanarnog) tima treba da bude u stanju da: Prepozna simptome i znake tumora. skriningu. }elijski ciklus i }elijsko izumiranje kod tumora. ranoj detekciji i edukaciji stanovni{tva. tretman. Adekvatno i precizno komunicira sa pacijentom. Bazi~na radijacijska fizika: Struktura atoma i atomskog jezgra. Faktori mjerenja iradijacije. Patologiji i citologiji tumora i njihovoj klasifikaciji. Odre|ivanje ciljnog volumena. Genetika malignih tumora. Imaging napreci i razvoj. Radijacijska onkologija (Radioterapija) uklju~uje odgovornost za dijagnosticiranje. interpretirati i prezentirati nau~ne podatke. Sistemi normalnih tkiva. Prediktivni eseji.5 0. U mnogim slu~ajevima edukacija iz ovih oblasti }e se odvijati kroz doma}e ili me|unarodne kurseve. Specifikacija ciljnih volumena. Hirur{kom lije~enju. hemoterapiji. – upravljanja sistemom. Osnovi upravljanja i ekonomisanja u radijacijskoj onkologiji Izra~unavanje tro{kova. LET. Sistemi i na~ini pla}anja usluga u radioterapiji. Telekobalt aparat. genska terapija. simptomatsku terapiju i terminalnu njegu. Ciklotron. Obavlja se na medicinskom fakultetu u ukupnom trajanju od 1 mjesec. CTV. Europska legislative. Akutna i kasna reakcija normalnih tkiva. Mikrotron. Frakcioniranje doze u vremenu. Mikrookru`enje i djelovanje tumora na organizam i obrnuto. Radijacijska onkologija zasnovana na dokazima. Program specijalizacije obuhvata sljede}e segmente: UVODNI DIO OSNOVNA TEORIJSKA NASTAVA 1 mjesec Osnovna teorijska nastava se provodi iz oblasti: – dono{enje klini~kih odluka. Djelovanje na }eliju. Radioterapija mo`e biti bilo samostalna onkololo{ka specijalnost ili integrirana u {iru medicinsku djelatnost u onkologiji. Algoritam dvodimenzionalnog (2D) izra~unavanja doze. O{te}enje DNA. Osobine korpuskularnog i elektromagnetnog zra~enja. Distribucija apsorbovanja doze.5 0. Specijalista radijacijske onkologije (radioterapije) treba da bude verziran i posjeduje znanje o: Epidemiologiji tumora. PTV i ICRU 62. Brahiterapiski sistemi. [ta je evidence based u radioprotekciji. – timski rad. u nastavnim turnusima (ljetni i zimski semestar) po planu koji utvr|uje navedeni fakultet. Radiolo{ka za{tita: Generalna filozofija (ALARA). Kako definisati radno optere}enje osoblja i opreme. Molekularna onkologija.5 0. Strukturi i organizaciji onkolo{kih slu`bi. klasificira i tretira sporedne efekte radioterapije. Sa~ini program pretraga sa otkrivanje tumora ili metastaza i provede proceduru postavljanja stadija i klasifikacije kod manifestnog tumora. defini{e cilj tretmana.5 0. Manipulisanje i rad sa slikom u radioterapiji. Testovi signifikantnosti. Trodimenzionalno planiranje. Utvrdi. – komunikacijske vje{tine. bilo samo ili u kombinaciji sa drugim modalitetima. Radiobilogija: Djelovanje zra~enja na molekularnom nivou. Virtualna i CT simulacija. Dizajn studija. Univarijantna i multivarijantna analiza specifi~nost. suportivnu njegu tokom i pra}enje pacijenta nakon terapije. Prevenciji. kao {to su bazi~ni edukativni kursevi Evropske asocijacije za terapijsku radilogiju i onkologiju (ESTRO): Radiobilogija. Provodi suportivnu njegu. Odgovor tumora na iradijaciju. Proliferacija. Imaging i ciljni volumen: Imaging modaliteti. Specifikacija apsorbovane doze u ciljnom volumene u eksternalnoj radioterapiji. Procijeni efekat radijacijske onkologije na kvalitet `ivota. Stohasti~ki i nestohasti~ki (deterministi~ki) efekti.faktori mjerenja tkivne iradijacije. Ekvivalentna doza. Klini~ko istra`ivanje i pra}enje ishoda tretmana Mjerenje kontrole tumora i toksi~nih efekata. – etika i propisi. GTV. kao i kombinovanom lije~enju. . Odr`avanje stabilnosti genoma kao za{tita od tumora. Specifikacija apsorbovane doze u ciljnom volumene u brahiterapiji.7 mjeseci Svaki specijalizant treba tokom svoga sta`a da stekne znanje i vje{tinu iz bazi~nih nauka koje su vezane sa radijacijskom onkologijom. Tipovi studija. Specijalni kolimacijski sistem. radijacijski modaliteti. Fizika.5 Broj 17 – Strana 99 0. preliminarni rezultati. Limiti doze za profesionalnu i neprofesionalnu ekspoziciju. Transdukcija signala.5 0. Specifi~ne lokalizacije i/ili vrste tumora. Obavlja medicinsku praksu u skladu sa eti~kim principima medicine i pravima pacijenta. 4. radiosenzibilizatora i radioprotektora. ORL onkolo{ka hirurgija Glandularna onkolo{ka hirurgija Ginekolo{ka onkolo{ka hirurgija Grudna onkolo{ka hirurgija Abdominalna onkolo{ka hirurgija Urolo{ka onkolo{ka hirurgija Ko{tana onkolo{ka hirurgija Neuro onkolo{ka hirurgija Bolni~ki odjel ORL Bolni~ki odjel hirurgije Bolni~ki odjel ginekologije Bolni~ki odjel torakalne hirurgije Bolni~ki odjel abdominalne hirurgije Bolni~ki odjel urologije Bolni~ki odjel ortopedije Bolni~ki odjel neurohirurgije SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH 0. izabere modalitet zra~enja (ili interdisciplinarni odalitet lije~enja) planira i provede optimalnu radioterapiju i da provodi pra}enje i kontrole bolesnika tokom i nakon zavr{etka tretmana. Radioaktivni raspad. Nivoi kvaliteta dokaza (lewels of evidence). Predvi|anje potreba u radioterapiji. – sposobnost sticanja i preno{enja znanja. Pilot studije.5 0. Efekat oksigena. Metaanalize. validnost. snaga (power). Specijalne tehnike (stereotaksija). – promocija zdravlja. kao integralni dio multidisciplinarnog zbrinjavanje onkolo{kog bolesnika. OP]I DIO RADIJACIJSKE ONKOLOGIJE . 2011. Hereditarni tumori. Sistemi solidnih tumora i leukemija. Rizik indukcije sekundarnih tumora.^etvrtak. procedure i tehnologija. Kontroli{e i tretira naj~e{}e psiholo{ke reakcije i krize u zadnjim danima `ivota. Linearni accelerator. Imaging orjentisana na proces (bolest). Kako pisati. hormonalnoj i drugim vrstama onkolo{ke terapije. Radioizotopi. Noviji na~ini terapije malignih tumora: imunoterapija. }elijska smrt. Krivulje pre`ivljenja. Odre|ivanje ciljnog volumena u klini~koj praksi. 7. Interpretacija i analiza. Brahiterapija. Krivulja pre`ivljavanja }elija. migracija stadija.5 UVOD Radijacijska onkologija (Radioterapija) je grana klini~ke medicine koja koristi jonizuju}e zra~enje za lije~enje malignih i drugih bolesti. Algoritam trodimenzionalnog (3D) izra~unavanja doze.

2. Radioterapija plu}a i medijastinuma 2 mjeseca [to obuhvata: Nemikrocelularni karcinom. Metode pla}anja. Krvarenje. Radioterapija pedijatrijskih tumora Benigne bolesti HEMOTERAPIJA SOLIDNIH TUMORA HEMATOONKOLOGIJA 2 mjeseca 1 mjesec 6 mjeseci 1 mjesec PEDIJATRIJSKA ONKOLOGIJA 1 mjesec Za vrijeme trajanja navedena tri dijela specijalisti~kog sta`a specijalizant se mora upoznati sa indikacijama i kontraindikacijama za hemoterapiju. Posebno mjesto zauzima upoznavanje sa metodama i tehnikama digitalnih tehnika u radiodijagnostici i interpretiranju njihovih snimaka. Kompresija ki~mene mo`dine. upravljanje resursima) 3. Testis/neseminomski tumori.6. Mo`dane metastaze.1. Usnu {upljinu. Organizacija zdravstvene za{tite: zdravstvene ustanove 3. Mezoteliom. ONKOLO[KA HIRURGIJA 4 mjeseca Onkolo{ka hirurgija u Otorinolaringologiji trajanje 2 sedmice Glandularna onkolo{ka hirurgija trajanje 2 sedmice Ginekolo{ka onkolo{ka hirurgija trajanje 2 sedmice Grudna onkolo{ka hirurgija trajanje 2 sedmice Abdominalna onkolo{ka hirurgija trajanje 2 sedmice Urolo{ka onkolo{ka hirurgija trajanje 2 sedmice Ko{tana onkolo{ka hirurgija trajanje 2 sedmice Neuro onkolo{ka hirurgija trajanje 2 sedmice Tokom ovog dijela sta`a specijalizant treba da stekne uvid o osnovnim dijagnosti~kim i terapijskim procedurama iz svake od navedenih oblasti. kvaliteta `ivota i faktora koji ih odre|uju 3. Svaki specijalizant treba da tokom perioda specijalizacije stekne znanje i vje{tinu u sljede}im navedenim oblastima: Radioterapija glave i vrata 4 mjeseca [to se odnosi na: Larings. Teorijske osnove socijalne medicine Institut za socijalnu medicinu Medicinskog fakulteta BROJ MJESECI 1 8 22 Zavod za javno zdravstvo kantona Zavod za javno zdravstvo kantona 3 Palijacija 2 mjeseca [to obuhvata: Ko{tane metastaze. 2011. Orofarings.3. Endometrijum. Organizacija zdravstvene za{tite: zdravstvene ustanove 3. Penis. Vulvu. Testis/seminom. Multipli mielom ili/i plazmocitom. akutnim i kasnim sporednim komplikacijama hemoterapije i na~inima njihovog preveniranja i lije~enja. Savladavanje vje{tina iz osnovnih pristupa promociji zdravlja i zdravstvenom odgoju 3.3. RADIODIJAGNOSTIKA 2 mjeseca Za vrijeme ovog dijela sta`a specijalizant treba prisustvovati izvo|enju radiografskih i radioskopskih procedura i interpretaciji i o~itavanju snimaka. PCA. Vaginu. Nazofarings.1. citolo{kih dijagnosti~kih procedura.osnovna teorijska nastava Medicinski fakultet TEMATSKA OBLAST 2. Kolon/ rectum. organizovanje. Tanko crijevo. Savladavanje vje{tina procjene zdravstvenih potreba i organizovanja zdravstvene za{tite prema nivoima i za posebne populacione grupe 3. Savladavanje vje{tina planiranja i evaluacije zdravstvenih programa 3. ORGANIZACIJA I EKONOMIKA ZDRAVSTVA Vrsta specijalizacije: OSNOVNA Trajanje specijalizacije: 3 godine /36 mjeseci/ PLAN SPECIJALIZACIJE MJESTO OBAVLJANJA STA@A 1. Hipofarings. 7. @eludac. Uretra. Potrebno je da na svakoj klinici prisustvuje na najmanje dva onkolo{ka operativna zahvata. Ovarij i falopijeve tube. Savladavanje vje{tina iz drugih oblasti zna~ajnih za socijalnu medicinu. Radioterapija gastrointestinalnog trakta 3 mjeseca [to se odnosi na: Ezofagus. Posebno je va`no upoznati se sa inikaciijama. Bubreg. Total body iradijacija. Jetra i pancreas. Ureter. Timomi i/ili medijastinalni tumori. Posebno mjesto zauzima 3. Finansiranje zdravstvene za{tite. Savladavanje vje{tina menad`menta i zdravstvene ekonomike (strate{ko planiranje. Radioterapija centralnog nervnog sistema i oftalmolo{kih tumora Radioterapija tumora nepoznatog primarnog porijekla 3 mjeseca 1 mjesec upoznavanje sa metodama i tehnikama lije~enja malignih tumora pomu}u otvorenih izvora zra~enja. Radioterapija genitourinarnog trakta 3 mjeseca [to obuhvata: Prostatu. Sindrom gornje {uplje vene.4.2. Total skin iradijacija.Broj 17 – Strana 100 SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH ^etvrtak. 4. flow citometrija upoznavanje sa metodama i tehnikama i zna~aju za klini~ki rad. vo|enje. Radioterapija limfoma i leukemija 2 mjeseca [to obuhvata: Morbus Hodgkin.3. Savladavanje vje{tina procjene i unapre|enja kvaliteta zdravstvene za{tite i procjene zdravstvene tehnologije 2 Dom zdravlja Bolnica Zavod za javno zdravstvo kantona Zavod za javno zdravstvo kantona Zavod za javno zdravstvo kantona 1 1 3 3 5 Zavod zdravstvenog osiguranja kantona Zavod za javno zdravstvo kantona 2 2 5 2 2 4. Uvodni dio . Pljuva~ne `lijezde i [titnu `lijezdu. Posebno mjesto zauzimaju metode molekularne dijagnostike tumora: FISH.7. Savladavanje vje{tina iz procjene zdravlja. hemoterapijskim protokolima. Savladavanje vje{tina iz socijalne medicine 3. akutnim i kasnim sporednim komplikacijama kombinovane terapije i na~inima njihovog preveniranja i lije~enja. Non-Hodgkin limfomi. Epidemiologija i hroni~ne masovne Zavod za javno nezarazne bolesti zdravstvo kantona 4. Mikrocelularni karcinom. kontraindikacijama i protokolima kombinovane hemo-radioterapije. Higijena/zdravstvena ekologija Zavod za javno zdravstvo kantona . Anus. 4. Ugovaranje zdravstvene za{tite 3. Specijalizant treba da stekne bitna znanja o rendgen anatomiji i radiolo{kim karakteristikama normalnih struktura i patolo{kih promjena. imunohistolo{kih. Opstrukcije. Leukemije. Radioterapija kosti i mekih tkiva Radioterapija ko`e Radioterapija dojke 2 mjeseca 2 mjeseca 4 mjeseca Ginekolo{ka radioterapija 5 mjeseci [to obuhvata: Cerviks. komuniciranje. SOCIJALNA MEDICINA. Bilijarni trakt. NUKLEARNA MEDICINA 1 mjesec Za vrijeme ovog dijela sta`a specijalizant treba prisustvovati izvo|enju dijagnosti~kih i terapijskih radioskopskih procedura i interpretaciji i o~itavanju nalaza. PATOLOGIJA I MOLEKULARNA DIJAGNOSTIKA 1 mjesec Za vrijeme ovog dijela sta`a specijalizant treba prisustvovati izvo|enju patohistolo{kih. Mokra}ni mjehur.5.

klasifikacioni sistemi. {kolska sredina. zdravstveno stanje stanovni{tvo. kori{}enje zdravstvene za{tite. vi{ekriterijumsko odlu~ivanje. 5. pojam zdravstvene politike i metod djelovanja. organizacija djelatnosti. osnovne klasifikacije. pisanje stru~ne publikacije. baze podataka. kategorije koje podlije`u zakonskoj regulativi. od ~ega: Zavod za javno zdravstvo kantona 22 mjeseca. zdravstveno vaspitni programi. pojam zdravlja i njegove za{tite. analiza odlu~ivanja . Zavod za zdravstveno osiguranje 2 mjeseca i Zavod za statistiku 1 mjesec iz sljede}ih oblasti. determinante zahtijeva. evidencija i dokumentacija. rak. analize sistema. Teorijska i prakti~na nastava na medicinskom fakultetu (Institut za socijalnu medicinu) (9 mjeseci) i prakti~ni stru~ni rad u zdravstvenim ustanovama (27 mjeseci. zdravstveno zakonodavstvo. metode i tehnike zdravstveno-vaspitnog rada. karakteristike zarazne bolesti . razvoj zdravstvene za{tite.ZDRAVSTVENO VASPITANJE: pona{anje. u nastavnim turnusima (ljetni i zimski semestar) po planu koji utvr|uje navedeni fakultet. efikasnost. – etika i propisi. STATISTIKA: biostatistika. zdravstveno vaspitanje . socijalna za{tita i teorija socijalne sigurnosti. mentalna oboljenja. zdravstvena potro{nja. 4. – timski rad.) – Zdravstveno-odgojni intervjui – Definisanje minimalnog skupa podataka za pra}enje izabranog zdravstvenog programa – Kori{tenje postoje}ih doma}ih i me|unarodnih baza podataka o zdravlju (Health for All. komunalna higijena. ili drugim grupama koje imaju rizi~ne faktore po zdravlje uklju~uju}i i pu{a~e itd. ZDRAVSTVENA EKONOMIKA: pojam cijena i tro{kova u zdravstvu. pravilnici i uputstva. 2. sistem primarne zdravstvene za{tite. ostali nivoi zdravstvene za{tite.) – Plan rada slu`be unutar zdravstvene ustanove – Menad`ment programa zdravstvene preventivne intervencije – Op}a evaluacija programa izabranog u ta~ki 9 – Ekonomska evaluacija programa izabranog u ta~ki 9 – Procjena izra~unavanja tro{kova za definisane medicinske usluge. EPIDEMIOLOGIJA: epidemiolo{ki metod. navike i obi~aji i njihov uticaj na zdravlje. zakonski propisi i sanitarna kontrola. analiti~ki i eksperimentalni. organizacione strukture. metode ekonomskih analiza u zdravstvu. higijena naselja i urbanizam. na~ini pla}anja davaoca usluga u zdravstvu. Dom zdravlja 1 mjesec. karakteristike ishrane i uhranjenosti. buka. izrada plana. nabavka opreme.3. deskriptivni. 3. – Priprema. planiranje i ispitivanje ishrane. analiza vremenskih serija. sanitacija sredine. 8. zadovoljstva davaoca i korisnika zdravstvenih usluga – Ispitivanje zadovoljstva korisnika zdravstvene za{tite u odabranoj zdravstvenoj ustanovi putem ankete – Izvo|enje SWOT analize za upravljanje zdravstvenom ustanovom – Izrada strate{kog i operativnog plana zdravstvene ustanove SUDSKA MEDICINA Vrsta specijalizacije: OSNOVNA Trajanje specijalizacije: 4 godine /48 mjeseci/ PLAN SPECIJALIZACIJE [IRA OBLAST Uvodni dio osnovna teorijska nastava Uvodni dio za sudsku medicinu U@A OBLAST MJESTO OBAVLJANJA TRAJANJE TRAJANJE STA@A Medicinski fakultet 1 mjesec Medicinski fakultet 5 mjeseci .^etvrtak. izvori podataka i njihova vrijednost. nivoi odlu~ivanja tradicionalne i moderne tehnike. unapre|enje zdravlja djece i omladine. itd. nau~nostru~na literatura. deetatizacija i decentralizacija. HIGIJENA: ekologija. atmosfera. razlike u odnosu na druge sektore. dom zdravlja. procjena zdravstvene tehnologije. 2011. Medicinska statistika i informatika UKUPNO SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Zavod za statistiku Federacije BiH 1 36 Broj 17 – Strana 101 UVODNI DIO OSNOVNA TEORIJSKA NASTAVA 1 mjesec Osnovna teorijska nastava se provodi iz oblasti: – dono{enje klini~kih odluka. 7. 4. primarna zdravstvena za{tita. pokazatelji finansiranja sistema zdravstvene za{tite – Procjena kvaliteta rada za dvije ili vi{e zdravstvenih ustanova sa aspekta analize pru`enih usluga. Spisak procedura koje specijalizant treba da uradi: – Me|unarodno pore|enje zdravstvenog stanja stanovni{tva – Procjena zdravstvenog stanja stanovni{tva kantona/ entiteta i dr`ave uz nove podatke – Procjena zdravstvenog stanja op}ina/grada uz nove podatke – Upotreba upitnika kao instrumenta za prikupljanje podataka – Standardizacija op}e stope mortaliteta – Analiza vremenske serije (trenda) za izabrane indikatore – Plan rada zdravstvene ustanove (bolnica. kontrola zdravstvene potro{nje. sistem odlu~ivanja. PROMOCIJA ZDRAVLJA . metode procjene. bolni~ki sistem. osnovne metode i postavke istra`iva~kog rada. organizovanje i odr`avanje predavanja za djecu do 14 godina (zdravstveni odgoj) – Rad u maloj grupi (sa gojaznima. Obavlja se na medicinskom fakultetu u ukupnom trajanju od 1 mjesec. kontrolni mehanizmi. zdravstveni informacioni sistem. – komunikacijske vje{tine. korisnik i njegova uloga.multidisciplinarni pristup. higijena sela i privremenih naselja. ekonomi~nost. mjerenje zdravstvenog stanja. karakteristike stanja. – sposobnost sticanja i preno{enja znanja. 7. njihova primjena i evaluacija.crijevnih zaraza. oblici pona{anja i njihovo formiranje. potrebe i njihovo mjerenje. mjere za sprje~avanje i suzbijanje zaraznih bolesti. 4. Euro Stat itd) – Kontrola kvaliteta rutinski prikupljenih podataka u zdravstveno statisti~kom sistemu – Analiza izvora finansiranja u zdravstvenom sistemu. masovna nezarazna oboljenja. ishrana. – promocija zdravlja. ZDRAVSTVENI SISTEMI: sistematski pristup. ustanova za pred{kolski uzrast. veza izme|u pona{anja zdravlja i bolesti. indikatori. tehnologije planiranja. kontrola kvaliteta. reumatizam. zna~aj tehnologije za zdravstvo. modeli za predvi|anje. najva`nije tehnike istra`ivanja.drvo odlu~ivanja. UPRAVLJANJE I KONTROLNI MEHANIZMI: principi teorije rukovo|enja. 6. faktori rizika. vi{estruka linearna regresija i korelacija. ekologija rada. zakoni. multivarijantna statistika linearna regresija i korelacija. deskriptivna statistika. Bolnica 1 mjesec. voda. funkcionalne karakteristike sistema. ZDRAVSTVENA ZA[TITA: jedinice socijalnomedicinskog posmatranja. cilj i predmet mjerenja. zaklju~ivanje na osnovu uzoraka. klasifikacioni sistemi. RUKOVO\ENJE. finansiranje zdravstvene za{tite. respiratornih infekcija i transmisivnih zaraza. – upravljanja sistemom. kardiovaskularne bolesti. odnosno specijalnosti: 1. obezbje|enje kvaliteta u zdravstvenoj za{titi.

U toku 2 mjeseca predvi|a se odlazak na sud pod vodstvom mentora na rasprave i istra`ne postupke. metaloida. – Identifikacijski postupak: problem identifikacije u masovnim katastrofama. na~in utvr|ivanja trovanja. – Vje{ta~enje prometnih nesre}a: nalet motornih vozila na pje{aka. osnove vje{ta~enja biolo{kih tragova. fizikalne ozljede. Oblici i na~in vje{ta~enja u parni~nim postupcima: vje{ta~enje naknade {tete. organskih otapala. na~in vje{ta~enja alkoholiziranosti. upoznavanje sa funkcioniranjem zakonodavstva. TRANSFUZIJSKA MEDICINA Vrsta specijalizacije: OSNOVNA Trajanje specijalizacije: 3 godine /36 mjeseci/ PLAN SPECIJALIZACIJE – [IRA OBLAST Uvodni dio osnovna teorijska nastava Op}i dio Hirurgija U@A OBLAST MJESTO OBAVLJANJA TRAJANJE STA@A Medicinski fakultet 1 mjesec 5 mjeseci Bolni~ki odjel hirurgije Anesteziologij Bolni~ki odjel a i intenzivno anesteziologije lije~enje Ginekologija i Bolni~ki odjel aku{erstvo ginekologije Neonatologija Bolni~ki odjel neonatologije Mikrobiologija Mikrobiolo{ki laboratorij bolnice Nuklearna Bolni~ki odjel medicina nuklearne medicine Hematolo{ki Bolni~ki laboratorij hematolo{ki laboratorij 5 mjeseci Hematologija . PATOLOGIJA 10 mjeseci – Samostalno vr{enje obdukcija s makroskopskim i mikroskopskim pregledom organa. Tokom specijalizacije provodi se orgnizirana nastava od 100 sati godi{nje. otrovnih `ivotinja. otrovnih gljiva. ovisnost o drogama i doping. koji su potrebni za daljnje usavr{avanje u sudskomedicinskoj struci. – Na~in preuzimanja materijala za mikroskopsku pretragu i upoznavanje s osnovnim tehnikama za mikroskopsku pretragu organa. upoznavanje sa obavezama sudskog medicionara na uvi|ajima i rekonstrukcijama. na~ina pregleda osoba. SUDSKA MEDICINA 24 mjeseca – Samostalno obavljanje sudskomedicinskih obdukcija tj. pesticida medikamenata. alkohola. baza. onih smrtnih slu~ajeva koji prema krivi~nim propisima spadaju u djelokrug rada sudske medicine. identifikacijama u ratnim okolnostima. silovanja.Bolni~ki odjel interno interne medicine Hematologija . – sposobnost sticanja i preno{enja znanja. odre|ivanje polo`aja osoba u vozilu prilikom prometne nesre}e. upoznavanje sa dijagnostikom promjena na le{u. – komunikacijske vje{tine. – Oblici i na~in vje{ta~enja u krivi~nim postupcima. Zakona o izvr{enju krivi~nih sankcija Federacije BiH i dr. TOKSIKOLOGIJA 4 mjeseca – Upoznavanje sa op}im uvjetima trovanja. UVODNI DIO 5 mjeseci Upoznavanje sa osnovama struke obuhva}a savladavanje obdukcijske tehnike. – Upoznavanje i dijagnostika razli~itih oblika nasilnog o{te}enja zdravlja: mehani~ke ozljede. prisustovanje i upoznavanje s kvalitativnim ispitivanjem pojedinih vrsta otrova tokom obdukcije: Uglji~ni monoksid. nutritivne ozljede. organskih kiselina. Zakon o krivi~nom postupku Federacije BiH. krivi~na odgovornost ljekara. – Upoznavanjem djelovanja razli~itih vrsta otrova plinovitih i lako isparivih anorganskih otrova. 2011. psihi~ke ozljede. ocjena te`ine tjelesnih ozljeda.Broj 17 – Strana 102 Op}a hirurgija Ginekologija i aku{erstvo Radiologija i radioterapija Patologija i citologija Patologija Sudska medicina SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH 2 mjeseca 1 mjesec 1 mjesec 1 mjesec Bolni~ki odjel 10 mjeseci patologije Institut za sudsku medicinu 24 mjeseca medicinskog fakulteta Institut za sudsku medicinu 4 mjeseca medicinskog fakulteta 4 mjeseca ^etvrtak. Toksikologija Godi{nji odmori Program specijalizacije: UVODNI DIO OSNOVNA TEORIJSKA NASTAVA 1 mjesec Osnovna teorijska nastava se provodi iz oblasti: – dono{enje klini~kih odluka. – Osnove medicinske kriminalistike: obavljanje uvi|aja prilikom ubistva. u nastavnim turnusima (ljetni i zimski semestar) po planu koji utvr|uje navedeni fakultet. – upravljanja sistemom. makroskopskoj dijagnostici prilikom trovanja i uzimanja uzoraka pri obdukciji za toksikolo{ke analize. Obavlja se na medicinskom fakultetu u ukupnom trajanju od 1 mjesec. ~edomorstvo. toksi~nih metala.5 mjeseci 1 mjesec 1 mjesec 1 mjesec 15 dana 15 dana TRAJANJE 15 dana 15 dana Hematologija . – promocija zdravlja. protupravni prekid trudno}e. asfikti~ke ozljede. cijanidi. vje{ta~enje u paternitetnim parnicama.Bolni~ki odjel dje~ije pedijatrije 3. Krivi~nog zakona Federacije BiH. anorganskih kiselina. – etika i propisi. jetki otrovi. 7. – timski rad. – Na~in uzimanja materijala za hemijskotoksikolo{ke analize. Zakona o krivi~nom postupku BiH. prvenstveno mehani~kim ozljedama i mehani~kom asfiksijom. 4. – Tanatologija i odre|ivnje vremena smrti na osnovu znakova smrti. nitrata i nitrita. te odje}e i obu}e. U toku jednog mjeseca upoznavanje sa osnovama toksikologije i uvjetima trovanja. deterd`enata. prometnih nesre}a. sudbinom otrova u tijelu.5 mjeseci 1. Osim toga upoznavanje sa osnovnim odredbama Krivi~nog zakona BiH. nalet motornog vozila na dvoto~ka{e.

trombocita) . crushsindroma. klini~ka slika. propisi. opeklina. – sposobnost sticanja i preno{enja znanja. upute (farmakopeja) – Dobra prera|iva~ka praksa – Sudski propisi u vezi s primjenom krvi i lije~enjem – Organizacija transfuzijske slu`be – Kontrola kvaliteta u transfuzijskoj praksi Specijalizant mora ovladati izvo|enjem sljede}ih vje{tina – rutinsko odre|ivanje eritrocitnih krvnih grupa tokom boravaka u transfuzijskim ustanovama . transfuzijski centar ili odsjek za transfuziju Op}a i specijalna transfuzijska medicina HLA laboratorija (PCR) Laboratorij za hemostazu Godi{nji odmori SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 17 – Strana 103 22 mjeseca 17 mjeseci 2 mjeseca 3 mjeseca 3 mjeseca UVODNI DIO OSNOVNA TEORIJSKA NASTAVA 1 mjesec Osnovna teorijska nastava se provodi iz oblasti: – dono{enje klini~kih odluka. Etiologija. Na~in njihove upotrebe i brzina aplikacije za svakoga.transplantacija mati~nih stanica i ko{tane sr`i.zna~aj transfuzijske medicine u terapiji ovih bolesnika. – komunikacijske vje{tine. klini~ka slika i terapija . na~in uzimanja krvi i nuspojave.biohemijska i hematolo{ka Brojanje }elija na broja~u i ru~no (mikroskopski) Odre|ivanje hemoglobina i komplementa Hemostaza: Testovi koagulacije i njihovo zna~enje HEMATOLOGIJA 5 mjeseci Interna: hematologija u trajanju od 3.^etvrtak.5 mjesec Pra}enje bolesnika od ulaska do izlaska sa odjela. klini~ka slika i terapija septi~nog {oka . transfuzijskom centru ili odsjeku za transfuziju specijalizant mora ovladati znanjem i vje{tinama iz transfuzijske medicine u pripremanju preparata iz krvi. 4. terapija Naj~e{}a patologija na tom Odjelu i na~in rje{avanja Pra}enje trudnica .5 mjeseci Pedijatrija: hematologija u trajanju od 1. imunoglobulini. biokemisjko laboratorijsko ispitivanje – Testovi u dijagnozi autoimunih bolesti – Imunohematolo{ko ispitivanje trudnica. novoro|en~adi i prevencija HBN – (M.krvlju prenosive bolesti PCR Nuklearna medicina 15 dana Odre|ivanje volumena krvi Markiranje eritrocita i drugih stanica Hematolo{ki laboratorij 15 dana Kontrola pripravka krvi. u nastavnim turnusima (ljetni i zimski semestar) po planu koji utvr|uje navedeni fakultet. krioprecipitat. Indikacije za ordiniranje krvi i njihove kontraindikacije Odabir pripravka krvi: puna krv. Odabir davatelja za homologne i autologne davatelje. 2011. Transfuzijska medicina Zavod za transfuzijsku medicinu. Krvarenja: etiologija. – upravljanja sistemom.transfuzijski testovi u dijagnozi. Testovi koji se primjenjuju u ispitivanju davatelja krvi – genetika krvnih grupa – serologija krvnih grupa Proizvodnja krvnih komponenata: karakteristike krvnih komponenata. Obavlja se na medicinskom fakultetu u ukupnom trajanju od 1 mjesec. rok upotrebe. Hemoragi~ni sindrom i poreme}aj koagulacije transfuzijska terapija. OP]I (UVODNI) DIO 5 mjeseci Hirurgija 1 mjesec Boravak na hirurgiji bi trebao biti osmi{ljen kao presjek svih aktivnosti od indikacije za ordiniranje krvi do otpusta bolesnika ku}i.odabir pripravka krvi DIK -parametri za dijagnozu i pra}enje. laboratorijskom imunohematolo{kom postavljanju dijagnoze i transfuzijskom lije~enju bolesnika. TRANSFUZIJSKA MEDICINA Op}a transfuzijska medicina Tokom rada u Zavodu za transfuzijsku medicinu. 7. trombociti. Autoimune bolesti. albumini. na~in ~uvanja. na~in zaustavljanja cirkulatornog {oka i hipovolemijskog {oka. Ordiniranje parenteralne prehrane Ordiniranje korigentnih rastvora soli i korekcija acidobaznog statusa. Anestezija i reanimacija (Odjel anestezije) 1 mjesec Reanimacione metode prije operacije . vrste. – promocija zdravlja. Etiologija.indikacije za ordiniranje pojedinih pripravaka iz krvi. Ratna hirurgija Ginekologija/Porodiljstvo 1 mjesec Indikacije i kontraindikacije za ordiniranje svih pripravaka iz krvi Krvarenja: etiologija. haemoliticus neonatorum) – Informatika – Zakoni. – etika i propisi. smrzlina itd.mogu}e senzibilizacije Neonatologija 15 dana Indikacije i kontraindikacije za ordiniranje pune krvi i pripravaka iz krvi Hemoliti~ka bolest novoro|en~eta Eksangvinotransfuzija . Organiziranje i selekcioniranje davatelja krvi. indikacije za primjenu i nuspojave Dokumentacija – Frakcioniranje plazme – Primjena krvi i krvnih komponenti (Izbor) – Afereza – Eksangvinotransfuzija – Posttransfuzijske reakcije i nus-pojave transfuzijskog lije~enja – Imunohematolo{ko.sredstva koja se daju i parametri koji se prate Reanimacione metode poslije operacije .odabir krvi i krvne grupe ABO i Rh sistema Mikrobiologija 15 dana Kontrola sterilnosti krvi Metode testiranja na infektivne bolesti zna~ajne u transfuziji .sredstva koja se daju i parametri koji se prate Pra}enje svih parametara koji su neophodni za oporavaka u JIL-u. Postoperabilni tok bolesnika sve do otpusta ku}i. leukocita. svje`e smrznuta plazma. Transfuzijska medicina u . dijagnostika i terapija kod oboljenja mati~nih stanica (eritrocita. – timski rad. mikrobiolo{ki.

plazme i du`ina `ivota stanica i proteina u cirkulaciji – diferencijalna krvna slika – ko{tana sr` – specifi~na i nespecifi~na obrana – odre|ivanje klasa i subklasa imuniglobulina. plazme i du`ine `ivota stanica i proteina u cirkulaciji – diferencijalna krvna slika – ko{tana sr` – specifi~na i nespecifi~na obrana – proteini plazme – kvalitativni i kvantitativni testovi za odre|ivanje imunoglobulina – sistem komplementa – odre|ivanje klasa i subklasa imunoglobulina – stani~ni testovi imunosti – kemotaksija – limfokini – histiokompatibilnost i transplantacijska imunologija – prenos zaraznih bolesti (epidemijski i klini~ki aspekti) – testovi kojima se otkrivaju uzro~nici koji se mogu prenositi transfuzijskim lije~enjem OSNOVNA 4 godine /48 mjeseci/ MJESTO U@A OBLAST OBAVLJANJA TRAJANJE TRAJANJE STA@A Medicinski fakultet 1 mjesec 15 mjeseci vanbolni~ka Slu`ba hitne pomo}i doma zdravlja Bolni~ku odjel urgentne medicine 8 mjeseci Kardiologija Alergologija Hematologija Bolni~ki odjel kardiologije Bolni~ki odjel 3 mjeseca 15 dana 15 dana 1 mjesec 1 mjesec 1 mjesec 1 mjesec 9 mjeseci Abdominalna hirurgija 3 mjeseca 2 mjeseca 3 mjeseca 1 mjesec 2 mjeseca 3 mjeseca 3 mjeseca 2 mjeseca 1 mjesec 6 mjeseci bolni~ka 9 mjeseci Interna medicina Bolni~ki odjel hematologije Nefrologija Bolni~ki odjel nefrologije Pulmologija Bolni~ki odjel pulmologije GastroenteroBolni~ki odjel logija gastroenterologije Endokrinologija Bolni~ki odjel endokrinologije Hirurgija Bolni~ki odjel abdominalne hirurgije Urologija Bolni~ki odjel urologije Neurohirurgija Bolni~ki odjel neurohirurgije Traumatologija Bolni~ki odjel traumatologije Toksikologija Bolni~ki odjel toksikologije Pedijatrija Bolni~ki odjel pedijatrije Reanimacija Bolni~ki odjel anestezije i reanimacije Ginekologija Bolni~ki odjel i aku{erstvo ginekologije Neuropsihijat Bolni~ki odjel rija neurologije i psihijatrije Bolni~ki Dijagnostika kod urgentnih laboratorij stanja Infektologija Bolni~ki odjel infektologije Otorinolaring Bolni~ki odjel ologija ORL Oftalmologija Bolni~ki odjel oftalmologije Institut za Sudska sudsku medicinu medicina medicinskog fakulteta 20 dana 1 mjesec 1 mjesec 1 mjesec 10 dana . te u hematolo{kom. rutinsko izvo|enje predtransfuzijskih testova u transfuzijskim ustanovama – odre|ivanje eritrocitnih antigena (fenotip) – odre|ivanje karakteristika alo i autoantitijela – odre|ivanje specifi~nosti alo i autoantitijela – elucija i adsorpcija antitijela – laboratorijsko ispitivanje AIHA – ispitivanje kvalitete dijagnosti~kih seruma – ispitivanje kvalitete krvnih komponenata – izvo|enje afereza dobrovoljnih davaoca krvi i bolesnika – izvo|enje mikrobiolo{kih testova – odre|ivanje trombocitnih antitijela i antigena – odre|ivanje leukocitnih antitijela i antigena – rutinski testovi zgru{avanja (PV.Broj 17 – Strana 104 – SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH – ispitivanje hemostaze. 4. Specijalna transfuzijska medicina U Zavodu za transfuzijsku medicinu. TV i fibrinoliza) – eksangvinotransfuzija. ko{tane sr`i – hematolo{ko-onkolo{ki bolesnici – neonatologija i pedijatrija – trudnice i prevencija HBN – hirur{ki bolesnici – organizacija transfuzije unutar bolnice Klini~ki laboratoriji (HLA laboratorij i laboratorij za hemostazu) 5 mjeseci Specijalizant tokom boravka u laboratorijima na Nuklearnoj medicini. 7. APTV. URGENTNA MEDICINA Vrsta specijalizacije: Trajanje specijalizacije: PLAN SPECIJALIZACIJE [IRA OBLAST Uvodni dio osnovna teorijska nastava Urgentna medicina ^etvrtak. kemotaksa. limfokini – histokompatibilnost i transplantacijska imunologija – oboljenja i testovi za krvlju prenosive bolesti – ispitivanje hemostaze – hemoragi~ni {ok – poreme}aj hemostaze – hemoglobinopatije – anemije – autoimune bolesti – bubre`ni bolesnici – transplantacija organa. 2011. sistema komplementa – stani~ni testovi imunosti. – markiranje stanica i proteina s radioizotopima i odre|ivanje volumena krvi. transfuzijskom centru ili odsjeku za transfuziju specijalizant treba ovladati vje{tinama iz sljede}ih podru~ja: – Imunogenetika i ispitivanje u forenzi~koj medicini – preoperativna i operativna autologna transfuzija – procjena djelotvornosti transfuzijskog lije~enja – imuno-modulatori i njihova primjena u klinici – markiranje stanica i proteina radioizotopima i odre|ivanje volumena krvi. imunolo{kom i mikrobiolo{kom laboratoriju i laboratoriju za ispitivanje histokompatibilnosti i laboratoriju za ispitivanje hemostaze mora upoznati osnove testova koji se koriste u transfuzijskoj medicini.

biljkama – opisati klini~ku sliku i po~etnu terapiju kod ugriza otrovnih `ivotinja – procijeniti indikacije. dijagnostiku. opisati EKG nalaz i terapiju akutnog miokarditisa – opisati klini~ku sliku bolesti perikarda. inhibitorima MAO. – etika i propisi. blokatorima kalcijevih kanala. salicilatima. humanost i eti~nost uz obavezu o~uvanja privatnosti i dostojanstva pacijenta – poznavati vje{tinu opho|enja s pacijentima. SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH – Broj 17 – Strana 105 UVODNI DIO OSNOVNA TEORIJSKA NASTAVA 1 mjesec Osnovna teorijska nastava se provodi iz oblasti: – dono{enje klini~kih odluka. u nastavnim turnusima (ljetni i zimski semestar) po planu koji utvr|uje navedeni fakultet. informisati se i uva`iti stavove pacijenta i njegove porodice. njegovoj porodici. digoksinom. probrati i pravilno dokumentovati relevantne podatke o pacijentu. 2011. kontraindikacije. kontraindikacije i komplikacije tromboliti~ke terapije AIM – pokazati poznavanje preporuka Europskog vije}a za reanimatologiju za lije~enje aritmija – poznavati vje{tinu defibrilacije – poznavati vje{tinu sinkronizirane kardioverzije – poznavati vje{tinu vanjske elektrostimulacije srca – poznavati vje{tinu transvenozne elektrostimulacije srca – opisati klini~ku sliku. – promocija zdravlja. te drugih stru~njaka – kroz neprekidno u~enje i samoprocjenu unaprijediti kompetencije i stavove nu`ne za podizanje kvaliteta stru~nog rada – usvojiti principe upravljanja svojom praksom i karijerom s ciljem profesionalnog razvoja – imati razvijenu vje{tinu preno{enja znanja – razumjeti va`nost nau~nog pristupa struci – sudjelovati u nau~no-istra`iva~kom radu po{tuju}i eti~ka na~ela nau~no-istra`iva~kog rada i klini~kih ispitivanja – biti sposoban doprinijeti stvaranju. korozivima. raspored i kontrolu radnih procesa i osnove upravljanja resursima – razumjeti i kriti~ki koristiti dostupna sredstva zdravstvene za{tite vode}i se interesima svojih pacijenata i zajednice – biti osposobljen procijeniti i adekvatno odgovoriti na individualne zdravstvene potrebe i probleme pacijenata identificirati zdravstvene potrebe zajednice i u skladu s njima poduzimati odgovaraju}e mjere usmjerene o~uvanju i unapre|enju zdravlja te prevenciji bolesti – promovisati zdravlje i zdrave stilove `ivota svojih pacijenata. irigaciju crijeva. – sposobnost sticanja i preno{enja znanja. zajednice i cjelokupne populacije Posebne kompetencije Klini~ka farmakologija urgentnih stanja – izlo`iti farmakologiju lijekova koji se koriste u hitnim stanjima – pokazati poznavanje interakcija lijekova. terapijske {irine i doziranje ~esto kori{tenih lijekova – opisati indikacije za primjenu antibiotika u hitnim stanjima – pokazati sposobnost prepoznavanja klini~kih sindroma otrovanja – poznavati principe lije~enja kod otrovanja barbituratima. stavove drugih kolega. doze i nuspojave dostupnih antidota – poznavati laboratorijske dijagnosti~ke metode otrovanja – poznavati posebnosti kardiopulmonalne reanimacije u toksikologiji – pokazati vje{tinu izvo|enja ispiranja `eludca.^etvrtak. Obavlja se na medicinskom fakultetu u ukupnom trajanju od 1 mjesec. klini~ku sliku i hitno lije~enje bolesti perifernih arterija i vena . kolegama i ostalim stru~njacima . te aktivno sara|ivati s javnozdravstvenim slu`bama i ostalim tijelima uklju~enim u sistem zdravstva – poznavati organizaciju sistema zdravstva i biti osposobljen za odgovorno u~estvovati u upravljanju aktivnostima procjene potreba. 4. primjenu aktivnog ugljena – pokazati poznavanje principa hemodijalize i hemoperfuzije te otrova koji mogu biti eliminirani na ovaj na~in – poznavati mogu}nost pristupa izvorima podataka o zbrinjavanju manje ~estih otrovanja Interna medicina – pokazati sposobnost trija`e pacijenata – pokazati sposobnost uzimanja povijesti bolesti – razviti sposobnost brze procjene. odnosno efikasno sudjelovati u radu multidisciplinarnog tima zdravstvenih radnika i saradnika – procijeniti potrebu uklju~ivanja drugih stru~njaka u proces pru`anja zdravstvene za{tite – biti upoznat s va`no{}u saradnje. diferencijalnu dijagnozu i po~etnu terapiju akutnog koronarnog sindroma – nabrojiti indikacije. izlo`iti po~etno lije~enje i rje{avanje bolesti perikarda – opisati klini~ku sliku kardiogenog {oka i izlo`iti njegovo lije~enje – opisati etiologiju i klini~ku sliku valvularnih bolesti srca te njihovo pravilno po~etno rje{avanje – razlikovati akutnu hipertenzivnu krizu i nekompliciranu hipertenziju te opisati indikacije za lije~enje – opisati patofiziologiju. Zavr{etkom specijalizacije specijalizant urgentne medicine mora ste}i sljede}e kompetencije Op}e kompetencije: – poznavati i primjenjivati na~ela medicinske etike i deontologije – posjedovati profesionalnost. dekontaminaciju ko`e i oka. opioidima. paracetamolom. – timski rad. antikolinergicima. plinovima. 7. antidepresivima. primjeni i prenosu novih medicinskih znanja i iskustava te sudjelovati u provedbi programa specijalizacije i u`e specijalizacije – znati i primjenjivati principe medicine zasnovane na dokazima – poznavati va`nost i na~in efikasnog vo|enja detaljne dokumentacije te isto primjenjivati u svom radu prema va`e}im propisima – biti sposoban koordinirati i utvrditi prioritete u timskom radu. patofiziologiju i lije~enje akutnog kongestivnog zatajivanja srca – razlikovati kongestivnu. planiranja mjera unapre|enja i pove}anja efikasnosti te razvoja i unapre|enja sistema kvaliteta zdravstvene za{tite – poznavati regulativu iz podru~ja zdravstva. hipertrofi~nu i restriktivnu kardiomopatiju te razjasniti lije~enje svake od njih – definirati miokarditis. alkoholom. – komunikacijske vje{tine. posebno iz podru~ja za{tite prava pacijenata – poznavati tok. kolegama i ostalim stru~njacima s ciljem zajedni~kog sudjelovanja u planiranju i provedbi zdravstvene za{tite – biti sposoban definisati. – upravljanja sistemom. nuspojave. etiologiju. dijagnostike i stabilizacije kriti~no oboljelog – razviti sposobnost interpretacije osnovnih laboratorijskih nalaza – pokazati poznavanje osnova EKG-a – opisati patofiziologiju. cijanidima. gljivama. benzodijazepinima. beta blokatorima. narkoticima i drugim modernim sredstvima ovisnosti.komunikacijske vje{tine – biti sposoban razumljivo i na prikladan na~in prenijeti relevantne informacije i obja{njenja pacijentu (usmeno i pismeno).

`u~nog mjehura. uklju~uju}i i dobru preoperativnu procjenu – razviti struktuirani pristup procjeni. klini~ku sliku i lije~enje visinske bolesti – opisati patofiziologiju. diferencijalnu dijagnozu te lije~enje akutne i hroni~ne renalne insuficijencije. kontraindikacije i na~in primjene lijekova koji se koriste u o`ivljavanju odraslih i djece – interpretirati EKG tijekom o`ivljavanja odraslih i djece – pokazati vje{tinu uspostave perifernog venskog puta – pokazati vje{tinu prepoznavanja opstrukcije di{nog puta pokazati vje{tinu uspostave di{nog puta tokom o`ivljavanja odraslih. zbrinjavanju. ramena i lakta – pokazati vje{tinu interpretacije RTG snimaka prsnoga ko{a. toplinske iscrpljenosti i toplinskog udara – pokazati zbrinjavanje utopljenika – opisati patofiziologiju. po~etne procjene i lije~enja naj~e{}ih endokrinih i metaboli~kih bolesti – opisati pristup i po~etno lije~enje pacijenata s poreme}ajima koagulacije – pokazati sposobnost pravilnog kori{tenja transfuzije i dijagnostike transfuzijskih reakcija – opisati klini~ku sliku. evaluaciju i stepenovanje ozljeda zglobova. 2011. infekcija urinarnog sistema. diferencijalnu dijagnozu i po~etno lije~enje pacijenata sa smetnjama disanja i respiratornom insuficijencijom – poznavati vje{tinu primjene lijekova pomo}u inhalatora – opisati etiologiju. lije~enje i prognozu kod ugriza `ivotinje ili ~ovjeka – opisati na~ela lije~enja bola kod hirur{kih pacijenata – pokazati sposobnost primjene lokalnih anestetika – raspraviti doze. patofiziologiju i lije~enje neinfektivnog povra}anja i proljeva – opisati klini~ku sliku i po~etno lije~enje pacijenata s upalnim bolestima probavnog sistema – pokazati poznavanje etiologije. djece i novoro|en~adi – pokazati vje{tinu izvo|enja vanjske masa`e srca kod odraslih. hematurije. komplikacije. klini~ku sliku i lije~enje toplinske sinkope. klini~ku sliku i lije~enje elektri~nog udara i udara groma – opisati patofiziologiju. kuka. akutnog glomerulonefritisa. prsnoga ko{a. zdjelice i ekstremiteta kod traume – pokazati sposobnost obrade i zbrinjavanja ostalih ozljeda . njihovo lije~enje i prognozu – opisati postupak s amputiranim dijelovima ekstremiteta – pokazati vje{tinu dijagnosticiranja i lije~enja pacijenata s prelomima ekstremiteta.Broj 17 – Strana 106 – – SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH – ^etvrtak. djece i novoro|en~adi – pokazati vje{tinu sigurnog izvo|enja defibrilacije Hirurgija – pokazati sposobnost trija`e pacijenata – pokazati sposobnost uzimanja povijesti bolesti i fizikalnog pregleda kod pacijenata s op}im hirur{kim poreme}ajima. ki~me i ekstremiteta primjerene hitno-medicinskom okru`enju – pokazati vje{tinu kori{tenja Glasgow koma skale i razjasniti njen zna~aj u evaluaciji i lije~enju ozljeda glave – izlo`iti principe zbrinjavanja opekotna i smrzotina primjerene hitno-medicinskom okru`ju – primijeniti struktuirani pristup politraumi – razjasniti diferencijalnu dijagnozu i lije~enje akutnog bola u trbuhu – razviti vje{tinu brzog prepoznavanja pacijenata s aneurizmom abdominalne aorte – razviti sposobnost zbrinjavanja pacijenata s akutnim i hroni~nim upalama perifernih krvnih `ila – razviti sposobnost zbrinjavanja ozljeda velikih krvnih `ila u hitno-medicinskom okru`ju – razviti sposobnost prepoznavanja akutnih ishemijskih stanja kod okluzija krvnih `ila . klini~ke slike i hitnog lije~enja poreme}aja vode i elektrolita – definirati etiologiju i opisati lije~enje pacijenata s poreme}ajima acidobazne ravnote`e – razlikovati klini~ke slike i lije~enje pacijenata s akutnim komplikacijama {e}erne bolesti – pokazati poznavanje klini~ke slike. kontraindikacije i nuspojave kod primjene standardnih analgetika i sedativa koji se koriste kod pacijenata sa akutnim mi{i}no-ko{tanim traumama – raspraviti doze. i{~a{enjima i subluksacijama – pokazati vje{tinu izvo|enja imobilizacije i trakcije preloma i i{~a{enja – opisati vje{tinu repozicije nekomplicirane dislokacije patele. klini~ku sliku i lije~enje dekompresijske bolesti – opisati patofiziologiju. djece i novoro|en~adi – razjasniti doze. dijagnosti~ke testove i na~in lije~enja akutne plu}ne embolije – pokazati poznavanje procjene i lije~enja pacijenata s krvarenjem iz probavnog sistema – pokazati sposobnost procjene i lije~enja pacijenata s ulkusnom bolesti i bolestima jetre. retencije urina – poznavati indikacije za hitnu dijalizu – opisati zbrinjavanje akutnih stanja u imunokompromitiranih pacijenata – opisati patofiziologiju. 4. indikacije. ki~me. djeteta i osoba starije `ivotne dobi – razviti vje{tine obrade i zbrinjavanja rana primjerene hitno-medicinskom okru`enju – pokazati sposobnost opskrbe pacijenata s infekcijom mekih tkiva – opisati profilaksu i lije~enje hirur{kih infekcija – opisati klini~ku sliku. zdjelice. toplinskih gr~eva. indikacije. djece i novoro|en~adi – pokazati vje{tinu izvo|enja umjetnog disanja kod odraslih. trbuha. stabilizaciji i osiguravanju kona~ne njege `rtava traume – utvrditi i lije~iti stanja koja ozlije|enog `ivotno ugro`avaju i/ili prijete gubitkom ekstremiteta – raspraviti va`nost mehanizma ozljede u procjeni i lije~enju ozljede – uzeti u obzir posebnosti u procjeni i lije~enju ozlije|ene trudnice. indikacije. razlikovati povr{nu i duboku vensku trombozu izlo`iti patofiziologiju. kontraindikacije i nuspojave. gu{tera~e – pokazati vje{tinu postavljanja nazogastri~ne sonde – pokazati vje{tinu davanja klizme – pokazati vje{tinu izvo|enja ispiranja `eluca – pokazati vje{tinu izvo|enja irigacije crijeva – kriti~ki procijeniti diferencijalnu dijagnozu i lije~enje akutnog bola u prsnome ko{u – kriti~ki procijeniti diferencijalnu dijagnozu i lije~enje akutnog bola u trbuhu – opisati klasifikaciju sinkopa i njihovo po~etno lije~enje – opisati klini~ku sliku.glave. dijagnostiku. nefrolitijaze. 7. klini~ku sliku i lije~enje akutnog radijacijskog sindroma O`ivljavanje – razjasniti etiologiju i patofiziologiju sr~anog zastoja – utvrditi indikacije za o`ivljavanje – pokazati sposobnost zbrinjavanja i stabilizacije pacijenta nakon o`ivljavanja – razumjeti preporuke Evropskog vije}a za reanimatologiju i primijeniti vje{tine standardnih postupaka o`ivljavanja odraslih. te relativni potencijal standardnih oralnih doza analgetika kori{tenih u lije~enju pacijenata sa mi{i}noko{tanim poreme}ajima – raspraviti diferencijalnu dijagnozu pacijenta s bolom u donjem dijelu le|a – opisati dijagnostiku i lije~enje sindroma prenaprezanja – razviti vje{tine procjene i zbrinjavanja mi{i}no-ko{tanih trauma primjerene hitno-medicinskom okru`ju – pokazati poznavanje ozljeda zglobova. klini~ku sliku i lije~enje op}e pothla|enosti te specifi~nosti o`ivljavanja pothla|enog pacijenta – opisati patofiziologiju.

parafimoze i balanitisa – razjasniti dijagnostiku i lije~enje akutnih bolesti urogenitalnog sistema kod mu{karaca – razjasniti indikacije i pokazati postavljanje uretralnog i suprapubi~nog katetera – pokazati sposobnost {ivanja rana. lije~enje i komplikacije Kawasakijeve bolesti Anesteziologija. uslijed ozljeda ili bolesti.^etvrtak. pneumonije. varicele. epilepti~ki napad i epilepti~ki status kod djece – pokazati poznavanje diferencijalne dijagnoze i lije~enja hidrocefalusa – opisati fiziologiju i poreme}aje vode i elektrolita te njihovo lije~enje kod djece – izra~unati potrebe za vodom i elektrolitima dehidriranog djeteta – pokazati sposobnost procjene djeteta sa sinkopom i razjasniti diferencijalnu dijagnozu – interpretirati EKG kod djece i definirati fiziolo{ke razlike od EKG-a odraslih – razjasniti uobi~ajene sr~ane aritmije kod djece. 2011. razjasniti komplikacije. infekciozni eritem – razjasniti nalaze i lije~enje pacijenata s potencijalnim autoimunim sindromom kao {to su juvenilni artritis. incizije i drena`e apscesa Pedijatrija – pokazati sposobnost trija`e pacijenata – pokazati vje{tinu uzimanja historije bolesti i fizikalnog pregleda djece – pokazati poznavanje zna~aja povi{ene temperature kod djece razli~itih dobnih skupina i vje{tinu provo|enja optimalnih antipiretskih mjera – pokazati poznavanje klini~ke slike i lije~enja meningitisa. njihove komplikacije i lije~enje – pokazati vje{tinu uo~avanja pacijenata kojima je potrebna profilaksa reumatske groznice ili subakutnog bakterijskog endokarditisa – razjasniti diferencijalnu dijagnozu boli u prsima kod djece i adolescenata – razjasniti razli~itosti kongestivnog zatajenja srca u djece i pokazati poznavanje lije~enja – pokazati vje{tinu vo|enja postupka o`ivljavanja kod djece – pokazati vje{tinu uspostave i kori{tenja venskog puta. nosa i grla pokazati vje{tinu pravilnog mjerenja vr{nog protoka u ekspiriju. lupus i dermatomiozitis – razlikovati septi~ki artritis i prolazni sinovitis prema klini~koj slici. neposredno ugro`en `ivot – primijeniti povremenu procjenu stanja kod ve} stabiliziranih povrije|enih i otkrivanja skrivenih ozljeda – provesti trija`u povrije|enih u bolni~kim uslovima i osnove zbrinjavanja ve}eg broja povrije|enih – pokazati vje{tinu uspostave perifernog venskog puta – pokazati vje{tinu preparacije vene – procijeniti potrebu infuzijske i transfuzijske terapije .febrilnih i afebrilnih – dijagnosticirati i lije~iti febrilne konvulzije. torzije i epididimitisa – pokazati upu}enost u dijagnosticiranju i lije~enju Reyeovog sindroma – pravilno dijagnosticirati ~este enanteme u dje~joj dobi. etiologiju i lije~enje respiratornih poreme}aja djece – opisati anatomiju i fiziologiju respiratornog sistema kod djece – pokazati vje{tinu pravilnog izvo|enja i interpretiranja pregleda uha. pulsne oksimetrije i mjerenja CO2 na kraju ekspirija – pokazati znanje u zbrinjavanju pacijenata s infekcijom gornjeg dijela respiratornog sistema i sumnjom na epiglotitis – pokazati vje{tinu primjerenog zbrinjavanja stranog tijela u gornjem dijelu respiratornog sistema – razjasniti etiologiju i pokazati vje{tinu pravilnog lije~enja bolesti gornjeg i donjeg dijela respiratornog sistema: astma. razjasniti procjenu i lije~enje – pokazati sposobnost procjene i lije~enje djece s promijenjenim mentalnim statusom – odrediti valjanu terapiju konvulzija . 4. kandidijaza. – SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH – Broj 17 – Strana 107 pokazati sposobnost prepoznavanja i zbrinjavanja naj~e{}ih hitnih stanja u dje~joj hirurgiji – pokazati sposobnost procjene i lije~enja fimoze. botulizam i Landry-Gullian-Barreov sindrom – pokazati poznavanje uobi~ajenih otrovanja u djece i njihovo lije~enje – pokazati postupak zbrinjavanja utopljenika – razjasniti uzroke neonatalnog {oka i pokazati izvo|enje o`ivljavanja kod novoro|en~eta. ospice. infekcije urinarnog trakta i bakterijemije kod djece – opisati diferencijalnu dijagnozu i lije~enje bola u trbuhu kod djece – pokazati poznavanje patofiziologije i klini~ke slike uobi~ajenih i ozbiljnih bolesti gastrointestinalnog sistema i trbu{ne {upljine u djece – opisati tehnike rje{avanja inkarcerirane ingvinalne hernije – navesti diferencijalnu dijagnozu i po~etno zbrinjavanje abdominalne mase kod djeteta – pokazati evaluaciju i lije~enje djeteta s proljevom – procijeniti dijete s progutanim stranim tijelom. pitirijaza. rozeola. endotrahealnu intubaciju i postavljanje umbilikalnog venskog katetera – razjasniti klini~ku sliku. parafimoze i balanitisa – pokazati sposobnost procjene i lije~enja testikularnih poreme}aja. intraosalno postavljanje igle i primjenu pravilnih doza lijekova u hitnim slu~ajevima – opisati patofiziologiju. rezultatima dijagnosti~kih testova i lije~enju – pokazati poznavanje diferencijalne dijagnoze i procjene djece s petehijama – razjasniti diferencijalnu dijagnozu i akutno lije~enje djeteta s mi{i}nom slabosti uklju~uju}i poliomijelitis. 7. dijagnozu i lije~enje – razjasniti kongenitalne cijanoti~ne i necijanoti~ne sr~ane gre{ke. sepse. postavljanja dijagnoze i stabilizacije pacijenata kojima je. bronhiolitis i pneumonija – pokazati vje{tinu uspostave i odr`avanja di{nog puta kod djeteta – izvoditi ventilaciju sa samo{ire}im balonom i maskom kod djeteta – izvesti endotrahealnu intubaciju kod djeteta – pokazati vje{tinu odr`avanja di{nog puta kod djeteta alternativnim metodama . dijagnosti~ke postupke i lije~enje – utvrditi diferencijalnu dijagnozu djeteta s gastrointestinalnim krvarenjem. reanimatologija i intenzivna medicina – pokazati sposobnost brze procjene. skabijes.laringealna maska – primijeniti neinvazivnu ventilaciju pod pozitivnim tlakom – pokazati vje{tinu rukovanja transportnim mehani~kim ventilatorom kod djeteta – pokazati vje{tinu rje{avanja pacijenata s dijabetesom i dijabeti~kom ketoacidozom – pokazati poznavanje etiologije anemija kod djece i dijagnosti~ku procjenu – pokazati poznavanje diferencijalne dijagnoze i lije~enje `utice – prikazati diferencijalnu dijagnozu i lije~enje djeteta s poreme}ajima zgru{avanja krvi – pokazati evaluaciju i lije~enje djeteta s dizurijom ili suspektnom urinarnom infekcijom – razjasniti diferencijalnu dijagnozu i zbrinjavanje zatajenja bubrega ili anurije kod djece – pokazati sposobnost procjene i lije~enja fimoze.

rupturu plodovih ovojnica prije termina. sedativa i mi{i}nih relaksansa. mrtvoro|en~e – razjasniti dijagnostiku i lije~enje postpartalnih komplikacija. sedaciju i mi{i}nu relaksaciju pacijenata na mehani~koj ventilaciji. inverziju uterusa. analgetika. uklju~uju}i i brzu indukciju u slijedu – opisati uzroke. neuobi~ajene prezentacije.radijalna i femoralna arterija – primijeniti lije~enje kisikom – opisati indikacije. po~etno namje{tanje parametara mehani~kog ventilatora. ki~me Ginekologija i opstetricija – pokazati direktno izvo|enje kompletnog ginekolo{kog pregleda – razjasniti diferencijalnu dijagnostiku i procijeniti pacijentice s vaginalnim iscjetkom – razjasniti diferencijalnu dijagnostiku i lije~enje bolesnica s bolom u zdjelici – razjasniti diferencijalnu dijagnozu vaginalnog krvarenja kod `ena i trudnica – razjasniti diferencijalnu dijagnozu i lije~enje bolesnica s dismenorejom – procijeniti bolesnice s genitourinarnim infekcijama apsces Bartolinijeve `lijezde.FAST – pokazati vje{tinu izvo|enja i interpretacije hitne ehokardiografije pokazati vje{tinu izvo|enja i interpretacije venskog Dopplera – pokazati vje{tinu interpretacije CT-a mozga. endometritis i mastitis. abdomena. oralne kontraceptive. patofiziologiju. aorta.monitoring EKG-a. distociju. klini~ku sliku i lije~enje torzije ovarija – razjasniti lije~enje ozljeda tijekom trudno}e – razjasniti indikacije za provo|enje perimortalnog carskog reza i opisati tehnike izvo|enja – voditi nekomplicirani porod na termin – pokazati vje{tinu epiziotomije – pokazati zbrinjavanje problema izrazitog povra}anja u trudno}i – razjasniti dijagnostiku i lije~enje kompliciranih poroda.mozga. kostiju i nativnog abdomena – pokazati vje{tinu izvo|enja i interpretacije hitnog UZV abdomena . pra}enje arterijskog tlaka. puerperalna sepsa – razjasniti Rh inkompatibilnosti – pokazati vje{tinu uzimanja povijesti bolesti i fizikalnog pregleda djeteta `rtve seksualnog zlostavljanja – razjasniti vaginalna krvarenja u djetinjstvu i pokazati vje{tinu izvo|enja kompletnog ginekolo{kog pregleda u djece razli~ite dobi Neurologija – pokazati vje{tinu procjene neurolo{kog statusa – pokazati poznavanje neuroanatomije pri lokalizaciji neurolo{kih oboljenja. diferencijalnu dijagnozu. bubrezi – pokazati vje{tinu izvo|enja i interpretacije hitnog ciljanog UZV abdomena kod traume . monitoring mehani~ke ventilacije te mehani~ku ventilaciju u posebnim uslovima – primijeniti mehani~ku ventilaciju – pokazati sposobnost dijagnosticiranja i lije~enja {oka. hormonalne injekcije.Broj 17 – Strana 108 – SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH – ^etvrtak. klini~ke slike i lije~enja dekompresijske bolesti Hitna radiolo{ka i UZV dijagnostika – pokazati vje{tinu interpretacije RTG snimke. povreda glave i ki~me – pokazati vje{tinu ventilacije odraslih sa samo{ire}im balonom i maskom – pokazati vje{tinu orotrahealne intubacije odraslih – pokazati vje{tinu nazotrahealne intubacije odraslih – pokazati postavljanje laringealne maske kod odraslih – pokazati vje{tinu izvo|enja konikotomiju – primijeniti neinvazivnu ventilaciju pod pozitivnim pritiskom – primijeniti brzu indukciju u slijedu – pokazati vje{tinu punkcije prsnoga ko{a iglom i postavljanje drena – primijeniti nadzor di{nog sistema te interpretirati nalaz kapnografi je i pulsne oksimetrije – primijeniti kateterizaciju mokra}nog mjehura Foleyevim kateterom – opisati patofiziologiju i lije~enje akutnog i hroni~nog bola – poznavati na~ela provodne anestezije – poznavati na~ela lokalne anestezije i tehnike nadziranja bola – pokazati poznavanje klini~ke slike te metoda nadzora i zagrijavanja pothla|enog pacijenta – pokazati poznavanje specifi~nosti o`ivljavanja pothla|enog pacijenta – pokazati poznavanje klini~ku slike. prikupiti dokaze i pru`iti primjerenu potporu kao i sprije~iti trudno}u – razjasniti diferencijalnu dijagnozu genitalnih ulceracija – razjasniti patofiziologiju. femoralna vena – pokazati vje{tinu uspostave intraosalnog puta u odraslih – opisati indikacije. kondoma. pra}enje mehanike disanja – pokazati sposobnost nadzora kardiovaskularne funkcije . vi{eplodni porod.`u~ni mjehur. – svladati uzimanje kratke i kompletne neurolo{ke povijesti bolesti i fizikalnog pregleda kod pacijenata s razli~itim stupnjevima poreme}aja svijesti uklju~uju}i i ozlje|enike . klini~ku sliku i lije~enje akutnog respiratornog zatajenja u hitno-medicinskom okru`ju – primijeniti aparat za sukciju – pokazati temeljito poznavanje indikacija i komplikacija endotrahealne intubacije – pokazati poznavanje alternativnih metoda odr`avanja di{noga puta – pokazati sposobnost nadzora di{ne funkcije . na~ine ventilacije. prsnog ko{a. prsnog ko{a. prolaps pupkovine. 2011. distociju. hemodinamski monitoring – pokazati sposobnost nadzora tjelesne temperature – pokazati izvo|enje arterijske kateterizacije . pra}enje adekvatnosti ventilacije. pra}enje SV pritiska. dijafragme.pra}enje adekvatnosti oksigenacije. vratne. kostiju lica – pokazati vje{tinu interpretacije MR-a . prijevremeni porod. unutarnja jugularna vena. poreme}aja acidobazne ravnote`e. fetalni distres. hidroelektrolitskih poreme}aja. znakove. opekotina. koitus interuptus. intrauterini ulo`ak – pokazati sposobnost dijagnosticiranja i lije~enja izvanmaterni~ne trudno}e – razjasniti klini~ku sliku i lije~enje placente previje – razjasniti klini~ku sliku i lije~enje abrupcije placente – razjasniti klini~ku sliku i lije~enje preeklampsije i eklampsije – razjasniti faze poroda i trajanje svake od njih – ocijeniti osnovne parametre vitalnosti novoro|en~eta APGAR testom i razmotriti zna~enje razli~itih vrijednosti – procijeniti i lije~iti `rtve seksualnog nasilja. pokazati vje{tinu uspostave centralnog venskog puta vena subklavija. rupturu uterusa – opisati tehnike dovr{enja kompliciranih poroda. 7. salpingitis i tuboovarijalni apsces – opisati simptome i diferencijalnu dijagnozu toksi~kog {oka – opisati relativnu efikasnost i komplikacije pojedinih kontracepcijskih metoda uklju~uju}i postkoitalno tu{iranje. metoda nadzora i lije~enja pacijenta s toplinskim udarom – pokazati poznavanje zbrinjavanja utopljenika – pokazati poznavanje klini~ke slike i lije~enja pacijenata nakon elektri~nog udara/udara groma pokazati poznavanje uzroka. zaostali dijelovi. 4. kontraindikacije i doze iv. torakalne i lumbalne ki~me.

biljnim i `ivotinjskim otrovima Vanbolni~ka hitna medicina – razlikovati organizacijske modele HMP kod nas i u svijetu – definirati opremu. klini~ku sliku. – SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH – – – – – – – – – – – Broj 17 – Strana 109 pokazati poznavanje znakova pogor{anja komatoznog pacijenta – pokazati vje{tinu prepoznavanja i lije~enja cerebrovaskularnih poreme}aja . njihove doze i indikacije – izra~unati doze lijekova za parenteralnu primjenu – primijeniti primarni pregled bolesne i ozlije|ene osobe u vanbolni~kim uslovima – – – – – – – – – – – – – – – – – – – – – – – – – – – – – – – – – primijeniti sekundarni pregled bolesne i ozlije|ene osobe u vanbolni~kim uslovima procijeniti mogu}e uzroke i primijeniti po~etno lije~enje akutne boli u trbuhu procijeniti mogu}e uzroke i primijeniti po~etno lije~enje kod promjena pona{anja i ekscitacije procijeniti mogu}e uzroke i primijeniti po~etno lije~enje kod promijenjenog stanja svijesti u odraslih i djece procijeniti mogu}e uzroke i primijeniti po~etno lije~enje boli u le|ima procijeniti mogu}e uzroke i primijeniti po~etno lije~enje krvarenja koja nisu uzrokovana traumom primijeniti metode zaustavljanja krvarenja na terenu opisati uzroke.mo`dani udar.^etvrtak. subarahnoidalni. kontraindikacije i doze lijekova koji se koriste pri infekcijama di{nih putova kod odraslih i djece – navesti indikacije. 2011. vertebrobazilarni sindrom – odrediti doze. subduralni i epiduralni hematom. epilepsijom. kontraindikacije i doze lijekova koji se koriste pri infekcijama S@S-a kod odraslih i djece – navesti indikacije. kontraindikacije i doze lijekova koji se koriste pri infekcijama genitourinarnog sistema kod odraslih i djece – opisati etiologiju.i nazo-faringealnog tubusa primijeniti aparat za sukciju pokazati vje{tinu ventilacije sa samo{ire}im balonom i maskom kod odraslih i djece pokazati vje{tinu ventilacije sa samo{ire}im balonom i maskom novoro|en~adi pokazati vje{tine endotrahealne intubacije na terenu pokazati vje{tinu postavljanja laringealne maske kod odraslih i djece primijeniti brzu indukciju u slijedu na terenu primijeniti transportnu mehani~ku ventilaciju primijeniti neinvazivnu ventilaciju pod pozitivnim tlakom pokazati vje{tinu kori{tenje seta za konikotomiju primijeniti postupak zbrinjavanja otvorenog pneumotoraksa upotrijebiti vje{tinu punkcije prsnoga ko{a iglom pokazati vje{tinu zbrinjavanja nestabilnog prsnoga ko{a procijeniti mogu}e uzroke i primijeniti po~etno lije~enje temperature nepoznatog uzroka procijeniti mogu}e uzroke i primijeniti po~etno lije~enje glavobolja kod odraslih i djece izlo`iti mogu}e uzroke `utice utvrditi mogu}e uzroke i primijeniti po~etno lije~enje bola u rukama i nogama utvrditi mogu}e uzroke i primijeniti po~etno lije~enje pacijenta s palpitacijom procijeniti mogu}e uzroke i primijeniti po~etno lije~enje konvulzija kod odraslih i djece . lumbalni – pokazati vje{tinu prepoznavanja i rje{avanja kompresije le|ne mo`dine uslijed netraumatskih uzroka – nabrojiti indikacije za kontrolu intrakranijalnog tlaka i tehnike izvo|enja – pokazati vje{tinu u izvo|enju lumbalne punkcije i pregledu likvora Infektologija – pokazati poznavanja mjera osobne za{tite od infektivnih bolesti – pokazati poznavanje klini~ke slike i lije~enja bakterijskih infekcija – navesti klini~ku sliku i lije~enje pacijenata s virusnim infekcijama – pokazati poznavanje tijeka. perifernim neuropatijama – opisati glavnu klasifikaciju glavobolja i odrediti doze. 4. neuromuskularnim poreme}ajima. 7. patofiziologiju i lije~enje infekcioznih proljeva – pokazati poznavanje po~etnog lije~enja pacijenata s mogu}om sepsom – izlo`iti karakteristike sepse u razli~itim dobnim skupinama – opisati dijagnosti~ke kriterije i lije~enje toksi~kog {ok sindroma – opisati dijagnosti~ke kriterije i lije~enje infektivnog endokarditisa – izlo`iti klini~ku sliku i lije~enje otrovanja gljivama. postavljanje oro. ritmove sr~anog zastoja i opisati otklonjive uzroke sr~anog zastoja i njihovo lije~enje opisati sr~ani zastoj u posebnim uslovima pokazati vje{tinu osnovnih i naprednih postupaka o`ivljavanja odraslih i djece prema va`e}im smjernicama Europskog vije}a za reanimatologiju na terenu pokazati vje{tinu osnovnih i naprednih postupaka o`ivljavanja novoro|en~adi prema va`e}im smjernicama Europskog vije}a za reanimatologiju na terenu pokazati vje{tinu premje{tanja pacijenta na prikladno mjesto za o`ivljavanje pokazati vje{tinu o`ivljavanja tokom vo`nje interpretirati EKG nalaz primijeniti automatsku vanjsku defibrilaciju primijeniti sigurnu defibrilaciju s manuelnim defibrilatorom primijeniti sinkroniziranu kardioverziju na terenu primijeniti transtorakalnu elektrostimulaciju utvrditi mogu}e uzroke i primijeniti po~etno lije~enje bola u prsnom ko{u procijeniti mogu}e uzroke pla~a djeteta utvrditi mogu}e uzroke i primijeniti po~etno lije~enje proljeva utvrditi mogu}e uzroke i primijeniti po~etno lije~enje ote`anog disanja primijeniti primjereno lije~enje kisikom izra~unati potrebne koli~ine kisika za du`i transport interpretirati nalaz kapnografije i pulsne oksimetrije pokazati postupak zbrinjavanja djelomi~ne i potpune opstrucije disajnoga puta stranim tijelom pokazati vje{tinu otvaranja i odr`avanja prohodnosti disajnoga puta . vektora i lije~enja naj~e{}ih protozoarnih bolesti – navesti indikacije. indikacije i kontraindikacije za primjenu tromboliti~ke terapije u lije~enju cerebrovaskularnih ishemijskih poreme}aja – pokazati vje{tinu prepoznavanja i lije~enja pacijenta s poreme}ajima kranijalnih `ivaca. indikacije i kontraindikacije za primjenu lijekova koji su kori{teni u lije~enju svake od glavobolja – pokazati vje{tinu prepoznavanja i lije~enja epilepti~kih napada i epilepti~kog statusa – pokazati vje{tinu prepoznavanja i lije~enja centralno uzrokovanih vrtoglavica – pokazati vje{tinu prepoznavanja i lije~enja miasteni~ke krize – pokazati vje{tinu prepoznavanja i lije~enja poliradikularnih neuritisa – pokazati vje{tinu prepoznavanja i lije~enja ostalih bolnih sindroma .cervikalni. TIA. glavoboljama. vozila i ~lanove tima HMP u vanbolni~kim uslovima – navesti mjere za{tite od infektivnih bolesti – pokazati na~in kori{tenje za{titne opreme – poznavati lijekove u torbi lije~nika hitne medicine na terenu.manuelne metode.

Ludvigovu anginu i maligni otitis – izlo`iti diferencijalnu dijagnozu i pokazati pravilnu procjenu pacijenata s vrtoglavicom Psihijatrija – pokazati vje{tinu vo|enja intervjua s bolesnicima s akutnim psihijatrijskim poreme}ajima – pokazati vje{tinu procjene mentalnog statusa pacijenata sa normalnim i promijenjenim mentalnim statusom – razmotriti indikacije za hitnu konsultaciju psihijatra . majke i posteljice opisati uzroke. utapanje. uklju~uje i modifikaciju kod djece pokazati vje{tinu imobilizacija vratne ki~me ovratnikom primijeniti rasklopna nosila pokazati vje{tinu postavljanja i imobilizacije ozlije|enog na dugu dasku pokazati vje{tinu postavljanja i imobilizacija ozlije|enoga na vakuum madracu pokazati vje{tinu imobilizacija ekstremiteta razli~itim sredstvima opisati postupak s amputiranim dijelove ekstremiteta organizirati me|ubolni~ki i unutar bolni~ki transport bolesnih i ozlije|enih . faringitis. odre|ivanje stepena hitnosti. 2011. udar groma.pacijenti i rodbina pacijenata. indirektne laringoskopije – pokazati poznavanje indikacija. uklju~uje i hemijske akcidente navesti na~ela za{tite i lije~enja naj~e{}ih bojnih otrova poznavati metode dekontaminacije primijeniti trija`u kod velikih nesre}a i katastrofa u vanbolni~kim uslovima primijeniti komunikacijske vje{tine u vanbolni~kim uslovima . epiglotitis. komunikacija s ostalim hitnim slu`bama. vrata i grkljana – pokazati vje{tinu dijagnosticiranja i lije~enja infekcija glave i vrata uklju~uju}i rinitis. komunikacija s bolni~kim hitnim prijemom.uklju~uje novoro|en~ad i djecu organizirati transport bolesnih i ozlije|enih kopnom. komunikacija s medijima razlikovati sistem veza unutar prijavno-trija`ne jedinice i na terenu pokazati vje{tinu prijema poziva za hitnu intervenciju. 7. 4. otitis. indikacija i kontraindikacija za primjenu topi~kih i sistemskih oftalmolo{kih lijekova – izlo`iti diferencijalnu dijagnozu akutnog gubitka vida – izlo`iti diferencijalnu dijagnozu i pokazati pravilnu evaluaciju pacijenata s bolnim okom – izlo`iti diferencijalnu dijagnozu i pokazati pravilnu evaluaciju pacijenata s crvenilom oka – pokazati vje{tinu u procjeni i lije~enju hemijskih ozljeda oka – pokazati vje{tinu u procjeni i lije~enju tupih i penetriraju}ih ozljeda oka i okolnih tkiva – pokazati vje{tinu u procjeni i lije~enju stranog tijela u oku – navesti znakove. uha. komunikacija unutar i izme|u timova. laringitis. dislokacije i infekcija donje vilice – pokazati vje{tinu repozicije donje vilice – pokazati vje{tinu procjene i lije~enja trauma glave. komunikacija u kriznim situacijama. mastoiditis.Broj 17 – Strana 110 – – – – – – – – – – – – – – – – – SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH – – – ^etvrtak. zrakom i vodenim putom . simptome i terapiju akutnog glaukoma zatvorenog kuta – navesti znakove. nesre}e tokom ronjenja visinska bolest. lica – pokazati vje{tinu procjene i lije~enja poreme}aja `lijezda slinovnica – pokazati vje{tinu uklanjanja stranog tijela iz uha. nosa i grla – pokazati vje{tinu izvo|enja direktne. kontraindikacija i komplikacija tehnika hirur{kog otvaranja di{nog puta – pokazati vje{tinu izvo|enja konikotomije – pokazati vje{tinu odr`avanja di{nog puta kod pacijenata s velikim traumama lica – pokazati poznavanje rijetkih. – – – – – – – – – – – – – – – – – – – – – – – – pokazati sposobnost prepoznavanja i po~etnog lije~enja {oka kod odraslih i djece na terenu pokazati vje{tinu uspostave perifernog venskog i intraosalnog puta kod odraslih i djece pokazati sposobnost nadzora ventilacije i cirkulacije tokom transporta procijeniti gubitak volumena i zapo~eti primjerenu nadoknadu u vanbolni~kim uslovima procijeniti mogu}e uzroke ko`nih manifestacije kod odraslih i djece utvrditi mogu}e uzroke i primijeniti po~etno lije~enje sinkope rje{avati urinarne simptome primijeniti postavljenje Foleyev-og katetera kod mu{karaca i `ena na terenu utvrditi mogu}e uzroke i primijeniti po~etno lije~enje vrtoglavica i omaglica utvrditi mogu}e uzroke i primijeniti po~etno lije~enje povra}anja rje{avati distenziju trbuha rukom pokazati vje{tinu postavljanja nazogastri~ne sonde izlo`iti postupak kod sumnje na zloupotrebu i zlostavljanje odraslih i djece procijeniti nivo bola kod odraslih i djece utvrditi izbor lijekova za analgeziju i sedaciju odraslih i djece u vanbolni~kim uslovima poznavati probleme vo|enja poroda na terenu uklju~uju}i zbrinjavanje novoro|en~eta. labirintitis. vrata. `drijela. simptome i terapiju orbitalnog i periorbitalnog celulitisa – nazna~iti o~ne manifestacije sistemskih bolesti – utvrditi indikacije za hitnu konzultaciju okuliste – pokazati vje{tinu mjerenja intraokularnog tlaka Otorinolaringologija – pokazati vje{tinu pravilnog uzimanja historije bolesti i fizikalnog pregleda pacijenata s bolestima glave. sinusitis. ali po `ivot opasnih infekcija glave i vrata: trombozu kavernoznog sinusa. stomatitis i gingivitis – pokazati vje{tinu zaustavljanja prednje i stra`nje epistakse i postavljanje nosnog tampona – pokazati vje{tinu dijagnosticiranja i lije~enja poreme}aja bubnji}a i perforacije srednjeg uha – pokazati vje{tinu incizije i drena`e orofaringealnog apscesa – pokazati vje{tinu procjene i lije~enja prijeloma. elektri~ni udar. op}e pothla|ivanje. akutni radijacijski sindrom opisati klini~ku sliku i po~etno lije~enje naj~e{}ih otrovanja na terenu pokazati tehnike izvla~enja iz vozila primijeniti prsluk za imobilizaciju i izvla~enje iz vozila pokazati vje{tinu skidanje kacige pokazati vje{tinu imobilizacije vratne ki~me rukom. klini~ku sliku i lije~enje stanja uzrokovana okoli{em u vanbolni~kim uslovima poreme}aji uzrokovani povi{enom temperaturom okoli{a.uklju~uje novoro|en~ad i djecu pokazati transportne polo`aje pokazati sposobnost nadzora bolesne i ozlije|ene osobe tokom transporta voditi primjerenu dokumentaciju u~estvovati u planiranju i postupanju kod velikih nesre}a i katastrofa. upu}ivanje na intervenciju u~estvovati u timskom radu izlo`iti na~ine prevencije stresa definisati zna~aj telemedicine u terenskim uslovima rada – utvrditi zakonsku odgovornost lije~nika hitne medicine Oftalmologija – pokazati vje{tinu uzimanja povijesti bolesti – pokazati razumijevanje normalne anatomije oka – pokazati vje{tinu osnovnog pregleda oka – prepoznati i navesti razlike u abnormalnim nalazima na o~noj pozadini – pokazati poznavanje doza. nosa.

poreme}aje li~nosti – razjasniti farmakokinetiku. hirur{ko lije~enje hipertenzije. sedativa/hipnotika. raspolo`enje. – sposobnost sticanja i preno{enja znanja. sekundarni hiperparatireodizam. trankvilizatora. Obavlja se na medicinskom fakultetu u ukupnom trajanju od 1 mjesec. – – – SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Op}a urologija Godi{nji odmori Bolni~ki odjel urologije Broj 17 – Strana 111 7 mjeseci 5 mjeseci razmotriti indikacije za rutinsku konsultaciju psihijatra pokazati vje{tinu procjene rizika za suicid razmotriti faktore rizika povezane sa suicidom adolescenata – pokazati vje{tinu u rje{avanju problema s nasilnim bolesnikom na odjelu i razmotriti tehnike samoza{tite – razmotriti tehnike izbjegavanja akutne psihijatrijske krize – definirati glavne kategorije psihijatrijskih poreme}aja: mi{ljenje.) Vje{tine Priklju~ivanje bolesnika na dijalizator. UVODNI DIO ZA UROLOGIJU Obuhvata op}u hirurgiju. anamneza i status bolesnika s kona~nim zatajenjem bubre`ne funkcije. DIJALIZA -1 mjesec – osnovni principi hemodijalize – osnovni principi peritonealne dijalize – osnovni principi plazmaforeze – SUF – dijalizatori . UROLO[KA GINEKOLOGIJA 1 mjesec – anamneza i status bolesnica s problemima urolo{ke ginekologije – pregled kod "stres sfinkter" inkontinencije – urodinamska obrada bolesnica – prisustvovanje zahvatima kod "stres sfinkter" inkontinencije . te obrada nefrolo{kog bolesnika – nefrolo{ki bolesnik koji zahtijeva hirur{ku terapiju – principi lije~enja hipertenzije i konkretni primjeri – regitinski i kaptoprilski test – dijete – proteinurija i kreatinski klirens – terapija bolesnika s preterminalnom uremijom – priprema bolesnika za dijaliti~ki postupak – biopsija bubrega Vje{tine: rad s nefrolo{kim bolesnikom i sa skupljanjem materijala. Provjera znanja Najmanje 6 pitanja iz tog podru~ja. – etika i propisi. – timski rad. – promocija zdravlja. biopsija nativnih bubrega. – komunikacijske vje{tine. anesteziologiju i intenzivno lije~enje i patologiju u ukupnom trajanju od 5 mjeseci. i antidepresiva – razjasniti proces dobrovoljne i prisilne hospitalizacije – razjasniti indikacije za fizi~ko i hemijsko zauzdavanje i pokazati pravilno izvo|enje – razjasniti organske uzroke promijenjenog mentalnog statusa uklju~uju}i demenciju i delirij – pokazati vje{tinu u razlikovanju organskih i funkcionalnih uzroka promjene mentalnog statusa – pokazati vje{tinu u dijagnosticiranu i lije~enju uobi~ajenih intoksikacija i apstinencijskog sindroma – razjasniti uobi~ajene komplikacije zlouporabe alkohola i droga i pokazati vje{tinu dijagnosticiranja i lije~enja tih komplikacija UROLOGIJA Vrsta specijalizacije: OSNOVNA Trajanje specijalizacije : 5 godina /60 mjeseci/ PLAN SPECIJALIZACIJE [IRA OBLAST Uvodni dio osnovna teorijska nastava Uvodni dio za urologiju Op}a hirurgija Radiologija i radioterapija Anesteziologija i intenzivno lije~enje Patologija sa citologijom Nefrologija Dijaliza Bolni~ki odjel nefrologije Bolni~ki odjel nefrologije dijaliza Bolni~ki odjel urologije Bolni~ki odjel abdominalne hirurgije Bolni~ki odjel urologije Bolni~ki odjel urologije Bolni~ki odjel urologije Bolni~ki odjel urologije Bolni~ki odjel urologije Bolni~ki odjel urologije 1 mjesec 1 mjesec 1 mjesec 6 mjeseci 4 mjeseca 3 mjeseca 3 mjeseca 5 mjeseci 12 mjeseci U@A OBLAST MJESTO OBAVLJANJA TRAJANJE TRAJANJE STA@A Medicinski fakultet 1 mjesec Medicinski fakultet 5 mjeseci 2 mjeseca 1 mjesec 1 mjesec 1 mjesec Urolo{ka ginekologija Abdominalna hirurgija Dje~ija urologija Hitna urologija Urodinamika i andrologija Urolitijaza i ESWL Urolo{ka onkologija Transplantacija bubrega i vaskularni pristupi 6 mjeseci Program specijalizacije: UVODNI DIO OSNOVNA TEORIJSKA NASTAVA 1 mjesec Osnovna teorijska nastava se provodi iz oblasti: – dono{enje klini~kih odluka. provjera vje{tine punkcije vaskularnog pristupa. – upravljanja sistemom. NEFROLOGIJA 1 mjesec – anamneza i status. vaskularni pristup itd. 2011.^etvrtak. izvo|enje testova. anksioznost. ordiniranje terapije. kontraindikacije i nuspojave glavnih grupa psihoterapijskih lijekova. 7. radiologiju i radioteraoiju.vrsta i na~in njihova rada – punkcija vaskularnih pristupa – Pra}enje toka dijalize kod bolesnika – medicinski problemi vezani uz bolesnika na dijalizi (eritropoetin. Provjera znanja: Najmanje 6 pitanja s podru~ja nefrologije: hipertenzija. Pra}enje bolesnika nakon transplantacije bubrega (fizikalni pregled. prevencija ostalih komplikacija itd. 4. obrada bolesnika. ultrazvuk grafta itd.). u nastavnim turnusima (ljetni i zimski semestar) po planu koji utvr|uje navedeni fakultet. nativni bubrezi. somatoformne. indikacije. medikalno lije~enje hipertenzije. postavljanje centralnih linija za dijalizu.) – hirur{ki problemi vezani uz bolesnika na dijalizi (funkcija mokra}nog mjehura.

ostali terapijski modaliteti kod svake vrste tumora – sudjelovanje pri zahvatima – sudjelovanje prilikom evaluacije tih bolesnika – lumbotomija. obrada – postupak i terapija (kolika. Kolokvij sadr`i najmanje 12 pitanja i provjeru osnovnih vje{tina . uretre. Izvo|enje urodinamske pretrage i interpretacija nalaza. postavljanje ureteralnih i "double J" proteza. ingvinalna kila. fiksacija testisa. detamponada mjehura. postoperacijsko pra}enje bolesnika nakon zahvata. evaluacija. URODINAMIKA I ANDROLOGIJA 3 mjeseca – osnove urodinamike – izvo|enje i interpretacija urodinamskih pretraga – osnove andrologije – defernetografija – spermiogram – evaluacija impotencije – genetski poreme}aji razvitka genitala Vje{tine Anamneza i status bolesnika s poreme}ajem mikcije i potencije. refluks. resekcija crijeva. HITNA UROLOGIJA 3 mjeseca – anamneza i pregled hitnog urolo{kog bolesnika – algoritam pretraga kod hitnog urolo{kog bolesnika – ultrazvuk i rtg. mrvljenje kamenca u mjehuru. "{evron" incizija. resekcija `eluca. ostali abdominalni zahvati . hirur{ke komplikacije nakon transplantacije bubrega. provjera osnovnih vje{tina u hirurgiji. 2011. dijaliza i transplantacija. medijalna laparotomija.Broj 17 – Strana 112 – SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH ^etvrtak. staging. ekstrakcija kamenca iz mjehura itd. Endourologija u djeteta. akutni skrotum. refluks) Provjera znanja: Najmanje 6 pitanja na kolokviju. prostate. reponiranje parafimoza. vaskularni pristupi za dijalizu. Provjera znanja: Najmanje 6 pitanja na zavr{nom kolokviju. TUR mjehura. odabir primatelja kod kadaveri~ne transplantacije. hematurija. orhidektomija. Kolokvij 6 pitanja podru~ja urodinamike i andrologije. 4. donja medijalna incizija. postoperativni tok i imunosupresivna terapija. ABDOMINALNA HIRURGIJA 6 mjeseci – anamneza i pregled bolesnika – obrada bolesnika prije abdominalnih operacija – priprema bolesnika za abdominalne zahvate – prisustvovanje zahvatima – najmanje 20 prvih asistencija prilikom zahvata – najmanje 10 samostalnih operacija uz kontrolu specijaliste – dijapazon zahvata: holecistektomija. te ostala terapija – prevencija – kontrola bolesnika nakon zahvata Vje{tine: Perkutana nefrostomija. cistofix . lokalna.) – endoskopske i perkutane manipulacije kod hitnog urolo{kog bolesnika – indikacije za hitni operacijski zahvat – izvo|enje hitnog urolo{kog zahvata Vje{tine: Kateterizacija. koncepcija mo`dane smrti. Perkutani zahvati kod dje~ijeg urolo{kog bolesnika. samostalno izvo|enje jednostavnijih hirur{kih zahvata. Provjera znanja: Specijalizant pola`e kolokvij iz hitne urologije pred mentorom iz doti~nog podru~ja. ureteroskopija. grading. elektrokoagulacija mjesta krvarenja. anus praeter. otvoreni i perkutani zahvat kod bolesnika s nefrolitijazom. resekcija kolona. uretre.cistostomija. ordiniranje terapije itd. u prakti~nom dijelu postavljanje katetera. primalac bubre`nog transplantata. uva|anje ureteralnih katetera i "double J" proteza. bu`iranje uretre. lokalna. operacijska terapija. hidrokela. trauma. perkutana nefrostomija. hirur{ka tehnika eksplantacije organa. uz provjeru sposobnosti pregleda i urodinamske obrade. Namje{tanje bolesnika za ESWL. hidronefroza. operativni zahvati prije transplantacije bubrega. provjera snala`enja u algoritmu pretraga i vrstama terapijskog postupka. radikalna orhidektomija. problemi kod bolesnica s uznapredovalim ginekolo{kim karcinomom – postoperativno pra}enje i kasniji postoperativni tok Vje{tine: pregled bolesnice. "{evron" incizija. odabir davatelja u porodici. 7. prostate. lumbotomija. Vje{tine – kateterizacija djeteta – intravenska linija kod djeteta – asistiranje kod ve}ih operativnih zahvata – samostalno izvo|enje manjih zahvata (kriptorhizam. Priprema za operativni zahvat. hernija. Obrada dje~jeg urolo{kog bolesnika. postupak s kadaveri~nim davaocem prije eksplantacije organa. izvo|enje tipi~nih incizija i endoskopskih zahvata TRANSPLANTACIJA BUBREGA I VASKULARNI PRISTUPI 6 mjeseci – indikacije za transplantaciju bubrega – kontraindikacije za transplantaciju – eksplantacija bubrega i muliorganska eksplantacija – vrste vaskularnih pristupa – peritonejska dijaliza . ingvinalna itd. endoskopske tehnike. Provjera znanja: Najmanje 12 pitanja iz podru~ja urolitijaze. anurija itd. ekstracija "Zeissovom" i "Dormia" sondom. Postavljanje proteza.pristupi – centralni kateteri za dijalizu – glavni sistem histokompatibilnosti.) Provjera znanja: kolokvij s najmanje 12 pitanja iz podru~ja urolo{ke onkologije. – postoperativno pra}enje bolesnika nakon abdominalnih zahvata – rje{avanje komplikacija nakon operativnih zahvata Vje{tine: Priprema bolesnika za abdominalni hirur{ki zahvat. donor i donorska nefrektomija. perkutanih zahvata. transplantacija bubrega i histokompatibilnost. TUR mjehura. imunolo{ke komplikacije nakon transplantacije bubrega . endoskopija. Provjera znanja: Najmanje 6 samostalnih pretraga i o~itanja nalaza. parafimoza. radikalna orhidektomija. te manji hirur{ki zahvat.) Vje{tine: lumbotomija. UROLITIJAZA I ESWL 5 mjeseci – etiologija i epidemiologija nefrolitijaze – otkrivanje i dijagnostika – operativna i minimalno agresivna. Postavljanje `elu~ane i duodenalne sonde. asistiranje kod ve}ih abdominalnih zahvata. intravenskih linija. incizije kod ureterolitotomija. orhidektomija. slezena itd.pankreas. retencija. asistiranje prilikom operativnih zahvata. limfadenktomija (retroperitonealna. Samostalno vo|enje postoperativnog toka. perkutana drena`a apscesa itd. kongenitalne anomalije bubrega i genitala uklju~iv{i hipospadije itd.kateterizacije. donja medijalna incizija. urodinamski pregled Provjera znanja: najmanje 6 pitanja. limfadenktomija (retroperitonealna. DJE^JA UROLOGIJA 4 mjeseca Anamneza i pregled djeteta. UROLO[KA ONKOLOGIJA 12 mjeseci – tumori nadbubre`ne `lijezde – tumori bubrega – tumori kanalnog sistema – tumori retroperitoneuma – tumori mjehura – tumori testisa – tumori penisa – tumori prostate – dijagnostika. invinalna itd. medijalna laparotomija. mrvljenje kamenca u ureteru. Hirur{ki zahvati kriptorhizam.

Inspekcijski nadzor Broj 17 – Strana 113 Federalne i kantonalne uprave inspekcije . toksi~ni. ekosistem. biosfera. Zadaci i klasifikacija Higijene i zravstvene ekologije. sudjelovanje prilikom eksplantacijskog postupka i transplantacije. Zdravstvenoekolo{ki informacijski sistem. O~uvanje i unapre|enje zdravlja kontrolom okoline. tehnike planiranja. kancerogeni i reprodukcijski). tipi~ne incizije. Ekolo{ki pristup zdravlju.4. Teorijske osnove higijene i zdravstvene ekologije 3. analiza bolesnika nakon transplantacije bubrega. UVODNI DIO OSNOVNA TEORIJSKA NASTAVA 1 mjesec Osnovna teorijska nastava se provodi iz oblasti: – dono{enje klini~kih odluka. Teoretska i seminarska nastava se realizira kroz individualni rad sa mentorom i poha|anje nastave higijene na medicinskom fakultetu. mutageni. 4. tehnologija i management u urologiji – Vje{tine – bu`iranje uretre – punkcija hidrokele – cirkumcizija i op. Savladavanje vje{tina iz higijene I zdravstvene ekologije Op}a i komunalna higijena Higijena ishrane [kolska higijena Higijena rada Higijena zraka Higijena voda Higijena sporta Higijena u vanrednim stanjima 4. faktori razvoja populacije. ZDRAVSTVENA EKOLOGIJA I HIGIJENA Vrsta specijalizacije: OSNOVNA Trajanje specijalizacije: 3 godine /36 mjeseci/ PLAN SPECIJALIZACIJE TEMATSKA OBLAST 1.^etvrtak. koji su od zna~aja za za{titu i unapre|enje zdravlja ljudi. Provjera znanja: Najmanje 10 pitanja s tog podru~ja. OP]A UROLOGIJA 7 mjeseci – evaluacija bolesnika s poreme}ajem mokrenja (benigna prostati~na hipertrofija. kao i povezanost i ovladavanje prakti~nih znanja iz onih medicinskih disciplina s kojima su higijena i zdravstvena ekologija najvi{e povezane (epidemiologija. Provjera znanja: Najmanje 12 pitanja na kolokviju s tog podru~ja. razmjena energije u ekosistemima. 4. Ekolo{ke razlike u fizikalnoj. Higijena i zdravstvena ekologija se definira kao nauka o o~uvanju i unapre|enju zdravlja i spre~avanju nastajanja bolesti. zakoni i njihova interpretacija). Prioritetni ekolo{ki problemi. kreiranje artriovenske fistule. vode i vazduha. – timski rad. Obavlja se na medicinskom fakultetu u ukupnom trajanju od 1 mjesec. – sposobnost sticanja i preno{enja znanja. bioprodukcija. Bavi se ispitivanjem faktora `ivotne sredine i primjenom mjera koje su potrebne da se higijenski uslovi `ivotne sredine u~ine maksimalno povoljnim za zdravlje i subjektivno dobro osje}anje ljudi. Sanitarna mikrobiologija 4. Socijalna medicina MJESTO OBAVLJANJA STA@A Medicinski fakultet Institut za higijenu Medicinskog fakulteta BROJ MJESECI 1 3 25 zavodi za javno zdravstvo zavodi za javno zdravstvo zavodi za javno zdravstvo zavodi za javno zdravstvo zavodi za javno zdravstvo zavodi za javno zdravstvo zavodi za javno zdravstvo Federalne i kantonalne uprave civilne za{tite 5 4 3 2 3 4 2 1 1 UKUPNO Specijalizacija iz MEDICINSKE HIGIJENE I ZDRAVSTVENE EKOLOGIJE omogu}ava osposobljavanje specijalizanta za samostalan rad. socijalna medicina. skleroza vrata mjehura. Savladavanje vje{tina iz drugih oblasti zna~ajnih za higijenu i zdravstvenu ekologiju. Zakonodavstvo u za{titi okoline. Biotski sistem.) – varikokela . u nastavnim turnusima (ljetni i zimski semestar) po planu koji utvr|uje navedeni fakultet. Usavr{avaju se posebno znanja i vje{tine potrebne za rad specijaliste Higijene i zdravstvene ekologije (laboratorijske metode i tehnike. U~inci faktora okoline na zdravlje (korisni. Uravnote`eni i odr`ivi razvoj. programiranja i evaluacije. biogenohemijski ciklus. pra}enje bolesnika nakon transplantacije. Analiza sistema.. Ciklusi materija. interna. frenuluma – TUR prostate – uretrotomija interna – otvorena prostatektomija – plastika hernije – lumbotomija i ostale tipi~ne incizije – sudjelovanje pri operacijama kod neurogenog ili afunkcionalnog mjehura itd. Osnovne karakteristike populacije.2. Ona se bavi prou~avanjem raznih faktora spoljne sredine. hemijskoj i socijalnoj sredini. Ekolo{ka istra`ivanja i interdisciplinarnost. – etika i propisi. – komunikacijske vje{tine. Ekosistemi: osnovni zakoni strukture i funkcije ekosistema zemlje. Zdravstveni sistemi. Rad iz u`e oblasti Higijene i zdravstvene ekologije 25 mjeseci Rad iz u`e oblasti Higijene i zdravstvene ekologije posti`e se u radu s problemima `ivotne i radne sredine.1. druge anomalije razvitka – urolo{ke infekcije – organizacija. ekolo{ki spektar specijesa. Ekolo{ki faktori. biotski potencijal.sanitarna i komunalna inspekcija 1 36 Vje{tine: Postavljanje centralnih katetera za dijalizu. uretrotomiji. SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH 4. pri ~emu specijalizant pro{iruje i produbljuje teoretska i prakti~na znanja iz podru~ja Higijene i zdravstvene ekologije. 7. ekologija. striktura uretre. Primarni i sekundarni sistemi i njihovo modeliranje. Teoretska i seminarska nastava kroz individualni rad sa mentorom 3 mjeseca Definicije i pojmovi. Uvodni dio . Higijena zdravstvenih ustanova Bolnica 7 zavodi za javno zdravstvo zavodi za javno zdravstvo zavodi za javno zdravstvo 2 2 2 . TUR prostate. – promocija zdravlja. Epidemiologija sa zdravstvenom statistikom 4.osnovna teorijska nastava 2. biocenoza. uticaj ~ovjeka na ekosistem. Za{tita okoline kao sastavni dio planiranja kori{tenja resursa. kvalitetni i sigurni. Osnovna svojstva biocenoze.hidrokela – akutni skrotum – ingvinalna kila – fimoza i "frenulum breve" – renovaskularna hipertenzija (operativna terapija) – hidronefroza i refluks – sindrom ovarijalne vene.. medicinska statistika i informatika).3. Postavljanje centralnih linija za dijalizu. potkovi~asti bubreg. Zdravstveni podsistemi. kreiranje vaskularnih pristupa. 2011. – upravljanja sistemom. lumbotomija. Znanja i vje{tine moraju biti efikasni. medicina rada.

vrste i {irenje glavnih fizikalnih. Posebni programi za rano otkrivanje bolesti i poreme}aja zdravlja. vazdu{ni. koja obezbje|uje za{titu `ivotne okoline od zaga|enja. Zna~enje kontaminanata u zaga|enju hrane. Drumski. Osvjetljenje (mjerenje. Sni`en atmosferski pritisak. Kapaciteti i tipovi {kolskih zgrada. uzimanje uzoraka aerosola. Izvori zra~enja u medicini. Mikotoksini. Utvr|uju se povr{ine i defini{e lokacija za budu}u deponiju. Zakonodavstvo. parlaonica. Obuka nastavnog i drugog osoblja u {kolama u vezi sa zdravljem u~enika i faktorima rizika. raspodjela ~estica po veli~ini. tehni~ke metode suzbijanja. kemijskih i biolo{kih one~i{}enja. Izvori. Va`nost pojedinih sastavnih dijelova zraka. Plinovi i pare (klasifikacija. supstitucija. Planiranje naselja. `eljezni~ki. Odr`avanje ~isto}e u {koli. toksi~ni metali i nemetali. obdani{ta. vr{nja~ka edukacija. Za{tita od {tetnika. Odre|ivanje stepena zra~enja u okolini. Zaga|enje vodotokova. javnih objekata za promet i ~uvanje namirnica. intervju. Policikli~ki aromatski ugljikovodici i drugi aromati. Li~na za{titna sredstva. standardi i preporuke za rasvjetne sisteme. 2011. Odr`avanje naselja. Izbor parametara za ocjenu stanja uhranjenosti i fizi~kog razvoja. Toksi~no djelovanje gasova kod povi{enog atmosferskog pritiska. Gra|evinske karakteristike {kolskih zgrada. Higijena stanovanja. Mirkrobiolo{ki postupci u sanitaciji pogona za proizvodnju. Organizacija stana: vrste i karakteristike prostorija u stanu. objekti dru{tvene prehrane. Asanacija le{eva ljudi i `ivotinja. pomorski i rije~ni saobra}aj. kretanje vazduha. Utjecaj postupaka konzerviranja namirnica na mikroorganizme. kontrola rukovalaca hranom. ventilacija. Principi autopurifikacije. Sanitarni trakt. rasprava. Djelovanje mikroorganizama u namirnicama. oporavak i odmor u~enika. hermetizacija. Higijena saobra}aja. Zdravstveno-odgojne mjere u {kolama (metode su predavanja. Analiti~ki postupci i ispitivanja karakteristi~nih one~i{}enja otpadnih voda u industriji. Sanitacija hrane. povoljni termalni standardi. Odnos naselja i biosfere. Dezinfekcija otpadnih voda. Vrste i klasifikacija. Suzbijanje degradacije okoli{a otpadnim vodama. regulisanje termi~kih razlika). radionica. Ispitivanje prehrambenih navika {kolske djece. Principi suzbijanja {tetnosti. industrijskom bukom i krutim otpadnim materijalom. Savremeni metodi evakuacije i dispozicije krutih otpadaka. Osnovni higijenski uslovi koje treba ispunjavati stan. Higijensko-epidemiolo{ki zna~aj otpadnih voda. Van{kolske ustanove za rekreaciju. Faktori koji uti~u na potro{nju hrane i stanja ishranjenosti. kampovi. Principi zdravog stanovanja. Kontrolisani na~in odlaganja krutih otpadaka (sme}a) putem higijenske deponije. Urbanisti~ki planovi. Buka (analiza buke u okolini. sanitarna kontrola proizvodnje hrane. Pra}enje sanitarno-higijenskog stanja u {kolama i objektima za smje{taj u~enika. [kolska higijena i higijena pred{kolskih ustanova 3 mjeseca [kolska sredina i zdravlje u~enika. Lokalno i centralno uklanjanje te~nih otpadnih voda. korekcija nedovoljne osvjetljenosti od blje{tanja). interpretacija rezultata. Lokacija stana u prirodi i naselju. temperatura i vla`nost vazduha. Orijentacija stambenih zgrada. Sanitarna tehnika i projektovanje. maksimalno dopu{tena koncentracija aerosola. tribina. Specijalni razredi i {kole. rad u malim grupama. Pra}enje antropometrijskih karakteristika u svrhu ocjene ekolo{kih trendova u populaciji. 4. Maksimalno dopu{tena optere}enja organizma. odre|ivanje respirabilne frakcije. u~e{}e u medijskim programima). segregacija. pona{anje ~estica u zraku i respiratornom sistemu. Mora se za{tititi urbana i prirodna sredina. maksimalno dopu{tene razine buke. Higijena fizi~kog vaspitanja u~enika. Laboratorijsko ispitivanje otpadnih voda. sistemski u~inci. Metode spre~avanja neplanirane izgradnje i degradacije zelenih povr{ina. restorani. porijeklo. Mikrobiolo{ki standardi i mikrobiolo{ka kontrola namirnica u javnom prometu u svjetlu zakonskih propisa. Aerosoli (klasifikacija korpuskularnih one~i{}enja. Ku}ne. To se vr{i kroz prostorne. Mjere za unapre|ivanje ishrane. Izvori. Op}a i komunalna higijena 5 mjeseci Higijenski principi izgradnje naselja. Metode mjerenja. Monitoring. Mjere sanacije u izvanrednim uslovima. Grijanje i provjetravanje u~ionica. industrijske i otpadne vode sa javnih povr{ina. Fizikalni faktori radne okoline. urbanisti~ke i regulacione planove. na~in {irenja. Metode ocjene ekspozicije. Definicija i klasifikacija kemijskog one~i{}enja. Vrste gradskih naselja (zoniranje). Uzorkovanje i konzerviranje uzoraka. Hemijski faktori radne okoline. kvarenje namirnica. U sklopu prostornog planiranja naselja. Pre~i{}avanje otpadnih voda. pekare. Genetski u~inci metode za{tite. Demonstracija upotrebe mjernih instrumenata. Kriteriji za ispu{tanje otpadnih voda. Higijensko-epidemiolo{ko zna~enje mikroorganizama u namirnicama. Akutni i . Osnovne karakteristike otpadnih voda. transporta i kona~ne dispozicije krutih otpadaka. Zakonodavstvo i standardi. Zbrinjavanje radioaktivnog otpada. Biorazgradivost organskih tvari. Dispozicija radioaktivnog otpada. Komparacija sastava i koli~ina krutih otpadnih materija u na{im i svjetskim razmjerama. odr`avanje i razvoj mikroorganizama u namirnicama. Maksimalno dopu{tene ekspozicije. [kolske prostorije. Du{ikovi spojevi aminskog tipa. O{te}enje sluha. Sanacija naselja. maksimalno dopu{tene vrijednosti. Postoje}i sistemi prikupljanja. Odre|ivanje stepena radioaktivnosti u raznim medijima. Klimatski faktori (klima. Norme sanitarne tehnologije u konstrukciji prostorija kori{tenih za proizvodnju i promet `ive`nih namirnica: mljekare. Alimentarne intoksikacije i toksoinfekcije. Re`im nastave. distribucija {tampanih zdravstveno-promotivnih materijala. vrti}i. Izvori kontaminacije. Higijena rada 2 mjeseca Ekolo{ki sistem ~ovjek-okolina. Specifikacija grupa: pesticidi. kolektivna i osobna za{tita). Pred{kolske ustanove: jaslice. Treba definisati za{titni pojas i uskladiti rad deponije sa zahtjevima razvoja naselja. Preveniranje povre|ivanja i naselju i stanu. Ostaci otapala i sli~ne supstancije. Pra}enje i evalucija provo|enja sistematskih i kontrolnih pregleda {kolske djece. Migranti iz ambala`nog materijala. Ku}ne. Za{titna sredstva. Osnovna potreba za hranjivim tvarima i preporu~ene koli~ine hrane. Higijena zraka 3 mjeseca Normalni sastav atmosfere. Hroni~no i kumulativno djelovanje. mora se pristupiti planiranju deponije krutih otpadaka. kolektivna osobna za{tita). Zaga|enje zraka. Toksikolo{ka ocjena i fiziolo{ko zna~enje pojedinih grupa kontaminanata. [kolski namje{taj i u~ila. Lokacija {kolske zgrade.Broj 17 – Strana 114 SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH ^etvrtak. automatizacija. one~i{}enjima atmosfere. kolektivna i osobna za{tita). osobna za{tita). Postupci prevencije i eliminacije buke. Pra}enje i evalucija provo|enja sistematskih i kontrolnih pregleda nastavnog i drugog osoblja u {kolama. naftaleni. Akutni i hroni~ni u~inci na zdravlje. dibenzoksini i sli~ni produkti. Antropometrijska mjerenja {kolske djece sa ciljem pra}enja rasta i razvoja te ranog prepoznavanja poreme}aja i bolesti. lokacija naselja. Atmosferski pritisak. Halogenizirani bifenili. Prehrana i zdravlje. Higijena hrane i ishrane 4 mjeseca Mikrobiolo{ko i hemijsko one~i{}enje hrane. Ocjena individualnog i populacijskog rizika o{te}enja zdravlja izazvanog bukom i vibracijama. 7. Urbanizacija i evolucija gradova. Mjere sanacije radne okoline (eliminacija. Kompjutorizacija podataka u cilju ranog otkrivanja ugro`enih populacijskih grupa. Zdravstveni odgoj za roditelje i staratelje. Epidemiologija i profilaksa povreda u drumskom saobra}aju. Promet kao izvor buke i vibracija. Karakteristike morbiditeta {kolske djece i omladine. Osnovne karakteristike. Jonizuju}a zra~enja (mjerenje intenziteta apsorbirane doze. industrijske i krute otpadne materije sa javnih povr{ina u naselju. Antibiotici i hormoni u hrani. odre|ivanje koncentracije. Izvori buke i vibracija. Vrste zra~enja. Sanitarno-tehni~ki normativi za saobra}ajne objekte. za{tita na strojevima).

aerozaga|enje). Klasifikacija vode prema namjeni i kvaliteti. toka prometa i lokacije proizvodnih djelatnosti. Ispitivanje i ocjena uslova rada u sportskim objektima (mikroklima. Principi odstranjivanja. Lociranje i mjerenje zaga|enja. Planiranje i vrste bolnica. posebno sa aspekta planskog kori{tenja prostora uzimaju}i u obzir opskrbu energijom. Dokazivanje anorganskih tvari u vodi. PLANOVI I PROGRAMI SPECIJALIZACIJA ZA DOKTORE STOMATOLOGIJE STOMATOLO[KA PROTETIKA Vrsta specijalizacije: OSNOVNA Trajanje specijalizacije: 3 godine (36 mjeseci) Plan specijalizacije: [IRA TEMATSKA OBLAST Uvodni dio osnovna teorijska nastava Stomatolo{ka protetika U@A TEMATSKA OBLAST MJESTO TRAJANJE OBAVLJANJA STA@A Stomatolo{ki fakultet 1 mjesec Klinika za stomatolo{ku protetiku Gnatologija Stomatolo{ki materijali Totalne proteze Parcijalne proteze Fiksna protetika Protetska implantologija Bolesti zuba i endodoncija Bolesti usta i parodontologija Maksilofacijalna hirurgija Oralna hirurgija Socijalna stomatologija Klinika za dentalnu patologiju i endodonciju Klinika za parodontologiju i oralnu medicinu Klinika za maksilofacijalnu hirurgiju Klinika za oralno-hirur{ke discipline Institut za socijalnu medicinu medicinskog fakulteta ili zavod za javno zdravstvo 1 mjesec 1 mjesec 1 mjesec 1 mjesec 30 mjeseci 1 mjesec . jonizacija. Procjena zdravstvenog stanja populacije. Sakupljanje uzoraka atmosfere. Statisti~ke obrade i analize za rje{enje odre|enog problema iz oblasti higijene i zdravstvene ekologije. Sanitarni nadzor vode za pi}e. transmitornih zaraznih bolesti. Tektonske katastrofe. Analiza morbiditeta i traumatizma sportista i prijedlog mjera u timskom radu. Za{titne mjere u suzbijanju one~i{}enja zraka. intrahospitalne infekcije i traume i profilaksa. eliminacije i eradikacije bolesti. zdravstvene stanice. Dokazivanje organskih tvari u vodi. osvetljenost. Mikrobiolo{ka analiza vode. respiratornih. Metoda spre~avanja neplanirane izgradnje i degradacije zelenih i poljoprivrednih povr{ina. Izrada elaborata sa detaljnom analizom i preporukama za rje{enje odre|enog problema. SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 17 – Strana 115 hroni~ni u~inci na zdravlje. Standardne pretrage. Zna~aj i razvoj bolnica. Zakonodavstvo. Laboratorijski aspekt suzbijanja vektora bolesti (insekti i glodari). Laboratorijsko ispitivanje vode. Pra}enje kvaliteta zraka. Rekvizita. Laboratorijski aspekt izu~avanja asanacije ~ovjekove okoline u cilju za{tite vodoopskrbnih objekata. Zdravstveni radnici i zdravstveni saradnici. Laboratorijska kontrola `ivotnih namirnica. sanitarna i ekolo{ka inspekcija 1 mjesec Uloga. Samostalna i timska obrada podataka. Izvori i vrste "one~i{}enja" vodotoka. Socijalna medicina 2 mjeseca Pojmovi zdravlja i bolesti. Sanitarnog ~vora. urbane ekologije. sezonska gradili{ta. Medicinska etika. Tehnika rada komunalne. laboratorijski sanitarni nadzor u postupku pro~i{}avanja otpadnih voda iz doma}instava i industrij i krajnje dispozicije otpadnih materija. Lokalna inspekcija vodnih objekata. Sportskih terena. Eksplozije i po`ari. Vodoopskrbni objekti. Higijena voda 4 mjeseca Voda i zdravlje. Zdravstvena za{tita. Upoznavanje sa urbanisti~kim planovima. Higijenski zahtjevi. Upoznavanje sa problemima odnosa naselja i biosfera. Bazena. Standardne metode predkondicioniranja i kondicioniranja vode.upravljanja u zdravstvu. Hemijsko i mikrobiolo{ko zaga|enje vode. Laboratorijska kontrola lica koja rukuju hranom. zadaci i organizacija inspekcijska kontrole i zakonske osnove za njeno djelovanje. Zakonski propisi o spre~avanju i suzbijanju zaraznih bolesti. pre~i{}avanjem i dezinfekcijom vode za pi}e. Vulkanske erupcije. Osnovi hidromikrobiologije. kao upravne slu`be. Planiranje i prikupljanje podataka. Zakonska regulativa. evolucije i gradova. Fizi~ka. Hemijska i radiolo{ka kontaminacija. Zna~aj i uloga zdravstvene informatike. Voda kao epidemiolo{ki faktor. Metodologija i svrha planiranja. Higijena sporta 2 mjeseca Ispitivanje sanitarno higijenskih karakteristika sportskih objekata za trening. Higijena zdravstvenih ustanova 1 mjesec Higijena bolnica. Zone sanitarne za{tite. Hlorinacija i odre|ivanje rezidualnog hlora u vodi. Fizikalna analiza vode. Metode epidemiolo{kih ispitivanja. Za{tita vode u prirodi. Stru~na saradnja inspekcijskih organa. Upoznavanje sa metodama i tehnikama pregleda voda za pi}e i otpadnih voda. 7. Timski rad na prevenciji i suzbijanju uzroka masovnih zaraznih i nezaraznih oboljenja. Epidemiolo{ke karakteristike crijevnih. Asanacijski postupci u normalnim i izvanrednim uvjetima. Izgradnja bolnica. Meteorolo{ke katastrofe. Voda u organizmu. rekreaciju i rehabilitaciju: Sala za vje`banje. zavodi. i programiranja zdravstvene za{tite. hemijska i bakteriolo{ka svojstva vode za pi}e. Uzro~nosti u epidemiologiji. Topografske katastrofe. Metodologija procjene uticaja na zdravlje.). Higijena vanbolni~kih ustanova (domovi zdravlja. ekolo{ke i sanitarne inspekcije na nivou op}ine. Ocjena one~i{}enja zraka. buka i vibracija. 4. Komunalna. Kvalitet vode za pi}e. masovni skupovi). Organizacija zdravstvene za{tite. ekolo{kog i sanitarnog inspektora. Svla~ionica i garderoba. Interpretacija rezultata. Sanitarni laboratorijski nadzor privremenih boravi{ta (kampovi. Osnovni principi menad`menta . Zdravo pona{anje i zdravstveni odgoj. Sanitarna mikrobiologija i sanitarna hemija 2 mjeseca Upoznavanje sa mikrobiolo{kim i hemijskim agensima koji kontaminiraju ~ovjekovu `ivotnu i radnu okolinu. Higijena u vanrednim prilikama 1 mjesec Masovne nesre}e i izvanredna stanja. a posebno laboratorijski nadzor nad izgradnjom vodovodnih objekata. Informacioni sistemi u zdravstvu. maksimalne misije i emisije. Rudarske i prometne katastrofe. Sanitarnobolni~ki servis. i zdravstvenih organizacija. Program mjera za ubla`enje i sanaciju posljedica masovnih nesre}a i vanrednih stanja i saradnja sa drugim slu`bama. radne akcije. Metode revalorizacije prostora. Specijalni postupci kondicioniranja. Osnovni analiti~ki postupci. Prakti~an rad uz komunalnog. Uzimanje i konzerviranje uzorka vode. Metode dezinfekcije vode za pi}e. Potrebne koli~ine vode. private zdravstvene ustanove i sl.^etvrtak. 2011. ustanovama i institucijama. Principi organizovanja i vrste zdravstvenih ustanova. Skrining u detekciji bolesti. Pre~i{}avanje vode u bazenima. Epidemiologija hroni~nih masovnih nezaraznih bolesti. zapra{enost. Vodovodni sistemi. Procjenjivanje kvaliteta vode. Skupljanje uzoraka atmosfere i dr. Epidemiologija i zdravstvena statistika 2 mjeseca Upoznavanje sa osnovnim zadacima epidemiologije. Zdravlje pojedinca i zajednice. Hospitalizam. prirodnih urbanih sredina. Evaluacija i interpretacija rezultata.

gutanje.metali (svojstva i struktura).fiksna protetika UKUPNO: 340 sati 100 sati 144 sata 20 sati 36 sati 480 sati 480 sati 1440 sati 1440 sati 4480 SATI Kroz teorijsku nastavu organizovanu na fakultetu. ciljevi.prirodna denticija i njen funkcijski zna~aj. efektorni mehanizmi mastikatorne muskulature – Anatomske determinante vili~nih kretnji . evaluacija ekscentri~nih kretnji u polupodesivim artikulatorima – Simulacija vili~nih kretnji u visokopodesivim artikulatorima . funkcijske specifi~nosti kraniomandibularne zglobne veze – Funkcionalna anatomija prirodne denticije . elastomeri).dinami~ki registrati kretnji donje vilice.eugenol paste – Elasti~ni otisni materijali .zahtjevi za vatrostalne mase. anatomske strukture. zamor materijala) . GNATOLOGIJA SADR@AJ PREDAVANJA – Orofacijalni sistem. 7. periferna kontrola vili~nih kretnji. 2011. govor) – Referentni polo`aji donje vilice . PROGRAM SPECIJALIZACIJE UVODNI DIO . gips za otiske. Teorijska nastava po pravilu traje jedan sat dnevno. – komunikacijske vje{tine.elastomeri (polisulfidi. voskovi specifi~nih namjena (inlej voskovi. legure (razlozi legiranja. dobijanje dentalnih gipseva.fiziolo{ko mirovanje.fiksna protetika Klini~ki rad . bezubih i ostalih pacijenata ~ije se zdravlje mo`e bitno pobolj{ati primjenom savremene stomatolo{ke protetike. ostali materijali za izradu radnih modela (vje{ta~ke smole. izbor referentnog polo`aja mandibule u toku okluzalne terapije – Reverzibilna okluzalna terapija – Determinante okluzalne morfologije u toku ireverzibilne okluzalne terapije – Izbor modela okluzije u toku ireverzibilne okluzalne terapije . dijagram stanja. sre|eni ~vrsti rastvori.funkcijske kretnje (`vakanje.op}e karakteristike. elasti~nost i plasti~nost kristala. registrovanje lateralnog okluzionog polo`aja mandibule. mehanizam razdra`enja i preno{enja nervnih impulsa. STOMATOLO[KI MATERIJALI SADR@AJ PREDAVANJA – Fizi~ka svojstva materijala .selektivno bru{enje – Ireverzibilna okluzalna terapija . grani~ne kretnje – Kretnje donje vilice . specijalizant izu~ava iz oblasti stomatolo{ke protetike: 1. namjena i klasifikacija – Preno{enje modela vilica u artikulator i mogu}nosti simulacije {arnirske kretnje donje vilice – Simulacija ekscentri~nih kretnji donje vilice u polupodesivim artikulatorima . postupak rada sa dentalnim gipsevima. centralna okluzija Obilje`ja fiziolo{ki optimalne okluzije i obilje`ja patolo{ke okluzije – Artikulatori .zglobno vo|enje. kondenzacioni i adicioni silikoni. centralna regulacija vili~nih kretnji.istorijski pregled i savremeni koncepti – Koncept bilateralno uravnote`ene okluzije – Koncept uzajamno {ti}ene okluzije – Ireverzibilna okluzalna terapija .smjernice za protetsku terapiju 2. gips (podjela. Stomatolo{ka protetika 30 mjeseci (4800 radnih sati) Specijalizantski sta` iz oblasti stomatolo{ke protetike obuhvata izvo|enje teorijske i prakti~ne nastave. u nastavnim turnusima (ljetni i zimski semestar) po planu koji utvr|uje navedeni fakultet. pona{anje materijala pod dejstvom toplote.klasifikacija. – sposobnost sticanja i preno{enja znanja. podjela i struktura nervnog sistema. voskovi za izradu modela skeleta parcijalnih proteza. biomehani~ka uloga parodoncijuma. centralna relacija. termi~ka obrada odlivka. ~vrsti rastvori.odnos zubnih nizova i kontaktni odnos zuba u interkuspalnom polo`aju mandibule. dono{enje plana terapije) Polaganje kolokvija Odbrana seminarskih radova Laboratorijski rad . preno{enje modela vilica u visokopodesivi artikulator. Teorijska nastava (predavanja iz svih oblasti stomatolo{ke protetike) Konsultacije sa mentorom Predterapijske klini~ke konsultacije (analiza dokumentacije pacijenata. pomo}ni voskovi) – Vatrostalne mase . protruzijska kretnja u polupodesivim artikulatorima. vatrostalne mase sa silikatom kao vezivom. interkondilno rastojanje kod polupodesivih artikulatora.sastav. okluzalna ravan kod prirodnih zuba i njen funkcijski zna~aj – Fiziolo{ka regulacija vili~nih kretnji . podjela. – upravljanja sistemom. podjela. – promocija zdravlja. vatrostalne mase za lemljenje – Struktura. konsultacije sa drugim klinikama. vatrostalne mase sa gipsom kao vezivom. hladna obrada legura. otisni voskovi.mehani~ka svojstva. laterotruziona kretnja u polupodesivim artikulatorima. fizi~ke karakteristike). galvanizacija u izradi radnih modela – Dentalni voskovi .mobilna protetika Klini~ki rad . voskovi za izradu modela parcijalnih plo~astih i totalnih proteza. cink oksid . – timski rad.definicija. Nastava obuhvata program najsavremenijih dostignu}a u terapiji krezubih.OSNOVNA TEORIJSKA NASTAVA Osnovna teorijska nastava se provodi iz oblasti: – dono{enje klini~kih odluka. cementi. intermetalna jedinjenja. potrebna svojstva. polieteri) – Materijali za izradu radnih modela . skeletne strukture vili~nog kompleksa i njihovi odnosi – Orofacijalna muskulatura – Temporomandibularni zglob .hidrokoloidi (reverzibilni i ireverzibilni) – Elasti~ni otisni materijali . a ostalo vrijeme specijalizant provodi u prakti~nom radu u klinici do preostalog fonda radnih sati. viskoznost.neuromi{i}na povratna sprega.stati~ki registrat protruzije.Broj 17 – Strana 116 SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH – ^etvrtak.mobilna protetika Laboratorijski rad . boja – Neelasti~ni otisni materijali . – etika i propisi. Obavlja se na stomatolo{kom fakultetu u ukupnom trajanju od 1 mjesec. viskoelasti~nost.podjela. vatrostalne mase sa fosfatom kao vezivom. izbor artikulatora u svakodnevnoj praksi – Istorija bolesti i klini~ki pregled orofacijalnog sistema – Evaluacija stanja okluzionog kompleksa – Analiza me|uvili~nih odnosa . termoplasti~ne mase. morfolo{ke karakteristike prirodne denticije – Funkcionalna anatomija prirodne denticije . kao i periodi~nu provjeru znanja specijalizanata putem kolokvija i seminarskih radova.svojstva. 4. karakteristike i obrada metala i legura .iznala`enje referentnih polo`aja mandibule – Analiza kontaktnog odnosa zuba u centralnom polo`aju mandibule – Analiza okluzalnih odnosa u interkuspalnom polo`aju mandibule – Analiza okluzalnih odnosa pri ekscentri~nim kretnjama mandibule – Modaliteti. indikacije i plan okluzalne terapije. okluzalne determinante mandibularnih kretnji – Kretnje donje vilice .

vezivanje za zubna tkiva). mikrotalasnopolimeriziraju}i akrilati. preno{enje modela u artikulator pomo}u obraznog luka Priprema radnih modela. dimenzionalne promjene akrilata tokom polimerizacije.priprema modela. dezinfekcija. odnos bo~nih zuba u polo`aju maksimalne interkuspidacije Koncept uravnote`ene okluzije sa totalnim protezama Odre|ivanje polo`aja zuba prema zahtjevima uravnote`ene okluzije Skeletalni odnos vilica i polo`aj vje{ta~kih zuba . zahtjevi za dentalne legure. genotoksi~nost. hirur{ke korekcije mekih tkiva usne duplje. debljina cementnog filma. rad sa obraznim lukom. spontanim dovo|enjem mandibule. rezidualni monomer.pojam. klini~ki pregled. izbor prednjih zuba (izbor veli~ine. materijali za poliranje (materijali za mehani~ko i elektroliti~ko poliranje) – Biokompatibilnost gradivnih stomatolo{kih materijala pojam i zna~aj biokompatibilnosti. TOTALNE PROTEZE SADR@AJ PREDAVANJA – Uvod u totalnu protezu .principi planiranja bo~nog zubnog niza (biolo{ki principi. pomo}u valkofove kuglice. zahtjevi za kerami~ke materijale. ventilni u~inak i atmosferski pritisak) – Dijagnoza. registracija incizalne putanje Preno{enje modela u artikulator . svjetlosnopolimeriziraju}i akrilati. sastav. postupak izrade baze zagri`ajne {ablone sa razli~itim materijalima. plan terapije i prognoza . vo|enjem mandibule. provjera – – – – – – – – – – – – – – – – – ispravnosti otiska.proba u ustima. legure titana. postupak s kerami~kim materijalima u metal-kerami~kim sistemima. poroznost polimerizovanih akrilatnih materijala. karakteristike kerami~kih materijala i postupak sa kerami~kim materijalima u izradi kerami~kih nadoknada. obilje`avanje granica individualne ka{ike. gre{ke u odre|ivanju me|uvili~nih odnosa Obrazni luk . biokompatibilnost glas-jonomer cemenata – Materijali u implantologiji . izbor materijala – Pretprotetska priprema bezubih usta . polikarboksilatni cementi. akrilatni zubi – Kerami~ki materijali . mutagenost i kancerogenost metala i dentalnih legura). veza keramike i materijala. kori{tenje preekstrakcionih registracija za odre|ivanje visine zagri`aja). veli~ina.prirodni i vje{ta~ki abrazivni materijali. odnos prednjih zuba prema okolnim mekim tkivima. materijali za pjeskarenje. adhezija i kohezija. nepravilnosti na kostima vilica. oblika i boje). viskoznost pljuva~ke. o~uvanje zdravog stanja tkiva le`i{ta proteze.zahtjevi za materijale za bazu proteze. specifi~nosti kod pacijenata sa II i III skeletalnom klasom Proba modela proteza . povr{ine. postupak uzimanja antomskog otiska. kori{tenje taktilne osjetljivosti za iznala`enje optimalne visine zagri`aja.op}a pravila za odre|ivanje polo`aja. iznala`enje centralnog polo`aja mandibule (registracijom lateralnih pokreta mandibule. toplopolimeriziraju}i akrilati. transport u zubnotehni~ki laboratorij) Izlijevanje anatomskog otiska i izrada radnog modela Individualna ka{ika (sa me|uprostorom i bez me|uprostora) . cinkoksid-eugenol cementi. pomo}u izgovora pojedinih glasova. podjela. glas-jonomer cementi modifikovani smolama.klasifikacija i primjena. cementi na bazi smola. obilje`avanje modela. odre`ivanje visine zagri`aja pomo}u postoje}ih proteza. profesionalni rizici stomatolo{kog osoblja u radu s gradivnim stomatolo{kim materijalima 3. palpacijom temporalnih mi{i}a i kondila. prema orijentacionoj okluzalnoj ravni. polo`aj prednjih zuba i govor. inklinacija prednjih zuba u sagitalnoj ravni.adaptacija gornje i donje individualne ka{ike. instrumenata i materijala za postavljanje vje{ta~kih zuba Izbor i odre|ivanje polo`aja prednjih zuba . – SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 17 – Strana 117 Dentalne legure . 4. priprema modela. fizi~ka i mehani~ka svojstva. biolo{ki odgovor tkiva na prisustvo akrilata za bazu proteze. odnos prednjih zuba u centralnoj relaciji Izbor i odre|ivanje polo`aja bo~nih zuba . zna~aj kvaliteta kontakta izme|u okluzalnih povr{ina zagri`ajnih bedema pri dovo|enju mandibule u centralni polo`aj. metali za implantate (titan. rastere}enje pojedinih zona le`i{ta proteze Za{tita rubova funkcionalnog otiska i izlijevanje definitivnog radnog modela Izrada zagri`ajnih {ablona . u polo`aju maksimalne interkuspidacije) Odre|ivanje polo`aja bo~nih zuba (eugnat odnos vilica) i postupak postavljanja. porcelanski zubi – Cementi . hladnopolimeriziraju}i akrilati. bioadhezivnost.fiziognomski i funkcionalni zna~aj nadoknade prednjih zuba. alergijski efekti stomatolo{kih materijala). ma{inski obradiva keramika. materijali za podlaganje baze proteze (kondicioneri i lajneri). metal-kerami~ke nadoknade. op}i i poseban plan terapije.odre|ivanje polo`aja orijentacione okluzalne ravni (ekstraoralnom i intraoralnom metodom). funkcije. funkcionalnost i prakti~nost – Materijali za obradu i poliranje . interakcije dentalnih materijala i organizma (histokompatibilnost dentalnih legura. elektromiografsko odre|ivanje visine zagri`aja. faze izrade totalne proteze – Retencija i stabilizacija totalnih proteza . plazmirani titan). podjela. starenje dentalnih legura – Materijali za bazu proteze . odre|ivanje vertikalne dimenzije okluzije (prema polo`aju fiziolo{kog mirovanja.^etvrtak.keramika u stomatologiji. vrijeme vezivanja i o~vr{}ivanja. registracija lateralnih kondilnih putanja. cink-fosfat cement. preklop prednjih zuba). 2011.anatomski otisak (izbor ka{ike. dentalni ~elici.priprema definitivnih radnih modela. modifikovani ZOE cementi. karakteristike kerami~kih materijala u metal-kerami~kim sistemima. mehani~ke karakteristike. legure za parcijalne proteze. harmonija cjelokupne kompozicije prednjih zuba Odre|ivanje polo`aja prednjih zuba (eugnat odnos vilica) i postupak postavljanja. kori{tenje paralelnosti bezubih grebena za odre|ivanje visine zagri`aja. izbor bo~nih zuba (oblik. srebro-paladijum legure. degradacija gradivnih stomatolo{kih materijala (citotoksi~nost. rastvorljivost. legure za metal -keramiku. oblikovanje rubova gornjeg i donjeg funkcionalnog otiska.ucrtavanje granica. boja). preno{enje modela u artikulator bez primjene obraznog luka. posljedice gre{aka u centralnoj . odre|ivanje polo`aja (u odnosu na rezidualne grebene. nemetali za implantate. provjera i korigovanje me|uvili~nog odnosa (gre{ke u vertikalnoj dimenziji okluzije.reakcija alveolarne kosti na materijale za implantate. ostvarivanje stabilnosti proteze. klasifikacija materijala za implantate.pretprotetska hirurgija. izrada zagri`ajnih bedema Odre|ivanje me|uvili~nih odnosa . registracija sagitalnih kondilnih putanja. postupak izrade Otisci bezubih vilica . dijelovi. `ice. glas-jonomer cementi. opis obraznog luka. karakteristike cementnih materijala (konzistencija. specijalna dodatna ispitivanja. mehanizam o~vr{}avanja. uzimanje definitivnog otiska. kinematski. gutanjem). 7. optere}enje tkiva le`i{ta proteze. kori{tenje funkcije gutanja za iznala`enje optimalne visine okluzije. principi statike). estetski izgled usana i obraza) – Otisci bezubih vilica .principi i biolo{ki aspekti otiska (ostvarivanje retencije proteze.anamneza.fizi~ki faktori retencije (povr{inski napon. biokompatibilnost. kerami~ke nadoknade.standardni. rekonstrukcija alveolarnog grebena – Otisci bezubih vilica . korozija i biokompatibilnost dentalnih legura. legure zlata. odre|ivanje polo`aja prednjih zuba u odnosu na rezidualne grebene. odre|ivanje visine mjerenjem snage mi{i}a.klasifikacije.

pokretljivost zuba (fiziolo{ka. gre{ke u polo`aju okluzalne ravni). trajanje sile. ekvator zuba.suptotalna krezubost i suptotalne proteze. redukovane parcijalne proteze.op}e karakteristike ate~mena. izmjene u organizmu i stomatognatom sistemu kod osoba straijeg doba. na osnovu mehani~kog spajanja. registrovanje ekscentri~nih polo`aja mandibule i pode{avanje nagiba kondilnih putanja na artikulatoru uz pomo} pozicionih registrata. pona{anje potpornih tkiva zuba pri dejstvu sile. reparatura zuba. rezilijencija sluznice. osnovni polo`aji modela u paralelometru.). – Modeliranje totalne proteze u vosku – Zamjena vo{tanog modela proteze akrilatom -kivetiranje i polimerizacija. indikacije i kontraindikacije. analiza postoje}e okluzije. vode}e ravni Retencija parcijalne skeletirane proteze . parcijalne fleksibilne proteze. 2011.supradentalne parcijalne proteze. put pomjeranja proteze. retencija i stabilizacija parcijalne skeletirane proteze sa ate~menima. postupak dizajniranja metalnog skeleta). indikacije i kontraindikacije. principi planiranja parcijalnih teleskop proteza. tehnika topljenja. kontrolni pregledi Drugi oblici parcijalnih proteza .dentalni dio proteze (stabilizacioni elementi. uloga broja i lokalizacije oslonaca u stabilizaciji parcijalne skeletirane proteze Analiza modela za studije .u artikulatoru (izbor artikulatora. zna~aj broja i oblika korjenova zuba za prihvatanje sila. jednostrane parcijalne proteze. PARCIJALNE PROTEZE SADR@AJ PREDAVANJA – Dejstvo mehani~kih sila na zube . postupak reparature – Podlaganja totalnih proteza . indikacije i kontraindikacije za izradu parcijalne plo~aste proteze). kontraindikacije.definicija i podjela. parcijalne proteze na implantatima. zadaci protetske terapije parcijalnom protezom – Parcijalna plo~asta proteza .op}e karakteristike dvostrukih kruna (podjela i funkcija). specifi~nosti laboratorijske izrade parcijalnih teleskop proteza. funkcija konus kruna).biomehani~ki problemi u planiranju (poluga. kriterijumi za procjenu stanja parodonta retencionih zuba – Bezubi ili rezidualni alveolarni greben .put uno{enja proteze. prelazna ili interim proteza. smjer djelovanja sila. podjela ate~mena. na osnovu trenja materijala. kosa ravan). mjerenje retencione sile po BIOS sistemu Biostatika parcijalne skeletirane proteze . veza fiksne i mobilne nadoknade Parcijalne proteze sa ate~menima . . pona{anje tegmenta na dejstvo sila. vo|enje nadoknade. elementi za dentalni prenos pritiska `vakanja).Broj 17 – Strana 118 SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH – ^etvrtak. opturatori i postresekcione parcijalne proteze Suptotalne proteze . trajna parcijalna proteza – Tehni~ka izrada plo~aste parcijalne proteze – Reparatura i podlaganje plo~aste parcijalne proteze – Parcijalna skeletirana proteza . izrada parcijalne teleskop proteze (materijali u izradi dvostrukih kruna. gre{ke u interkuspidaciji pri centralnom polo`aju mandibule)..dentalni dio proteze (retencioni elementi) – – – – – – – – – – – – – Parcijalna skeletirana proteza . swing-lock parcijalne proteze. prednosti i nedostaci. frezovanje u stomatolo{koj protetici. zglobovi. razdvojive parcijalne proteze. smjernice u izradi parcijalnih kompleksnih proteza. tehnika ubrizgavanja. odnos preostalih i izgubljenih potpornih tkiva zuba. indirektno podlaganje(postupak u ordinaciji i laboratoriju) – Imedijatna totalna proteza . principi planiranja PSP na ate~menima. podjela.dvostruke konus krune (oblik.korekture.na osnovu elasti~nih svojstava materijala i trenja. op}i principi rekonstrukcije okluzije parcijalnim protezama. stresbrejker dizajn veze) Dentalni paralelometar . intermitentne sile. reparature parcijalnih proteza sa ate~menima Parcijalne teleskop proteze . kontrolni pregledi. analiza polo`aja bo~nih zuba (gre{ke u odnosu bo~nih zuba prema rezidualnim grebenima. klini~ka slika.uslovno trajna parcijalna plo~asta proteza (gingivalni dio proteze. dvostruke teleskop krune (oblici. relaciji. tehnika livenja – Zavr{na obrada totalne proteze – Reokludacija totalnih proteza (u artikulatoru) – Predaja totalnih proteza i adaptacija – Kontrole i odr`avanje pozitivnih terapijskih efekata kod pacijenata lije~enih totalnom protezom . preno{enje okluzalnih optere}enja na retencione zube Parcijalne teleskop proteze . elementi za suprotstavljanje silama koje djeluju na parcijalnu plo~astu protezu. elementi parcijalne skeletirane proteze. nagrizni greben i drugi okluzalni splintovi – Parcijalna plo~asta proteza . uticaj promjena u starosti na lije~enje protezama 4. veza gingivalnog i dentalnog dijela proteze. sedlo) – Parcijalna skeletirana proteza . odnos okluzalnih naslona sa antagonisti~kim zubnim nizom) i u paralelometru. statika slobodnog sedla.definicija i osnovni pojmovi. princip rada sa dentalnim paralelometrom. dentalni prenos okluzalnih optere}enja.indikacije. specifi~nosti klini~ke izrade (izrada fiksnog dijela.reparatura baze. fiksne nadoknade namjenjene prihvatanju parcijalne skeletirane proteze.uvod u parcijalnu skeletiranu protezu. izrada mobilnog dijela nadoknade). patolo{ka). oblici parcijalnih proteza. 4. kriterijumi za procjenu bezubih grebena. ate~meni sa kombinovanim konstrukcijskim svojstvima Parcijalne proteze sa ate~menima . vo|enje parcijalne proteze s teleskop krunama. estetski zahtjevi. otisak. specifi~nosti laboratorijske izrade proteze sa ate~menima (tehnika postavljanja i na~in ugra|ivanja ate~mena). dugmi~asta sidra. uzajamno dejstvo preostalih zuba i proteze. dvodjelne parcijalne proteze. planiranje PSP u paralelometru. implantati kao elementi potpore parcijalnim protezama – Gubitak zuba i posljedice po stomatognati sistem – Klasifikacija krezubosti. 7.privremene parcijalne proteze (imedijatna parcijalna proteza. specifi~nosti klini~ke izrade proteze na ate~menima (izrada fiksnog dijela nadoknade.pojam. profilakti~ki zahtjevi u planiranju PSP Kompleksne parcijalne proteze . izrada mobilnog dijela.intenzitet sile. podjela parcijalnih proteza. parodontalna rezistencija i insuficijencija. zadaci u radu sa dentalnim paralelometrom Osnovni pojmovi vezani za planiranje parcijalne skeletirane proteze . gre{ke u odnosu prema okolnoj muskulaturi. gingivalni dio parcijalne skeletirane proteze (velike spojnice gornje i donje skeletirane proteze.izrada proteze sa ate~menima (materijali za ate~mene. evidentiranje zaklju~aka analize modela za studije. pre~ke. retencija parcijalne proteze sa konus krunama. veza gingivalnog i dentalnog dijela proteze (male spojnice. djelovi dentalnih paralelometara. metodologija izrade – Specifi~nosti terapije bezubih pacijenata starijeg doba starost. OMO. retencija i stabilizacija parcijalne proteze s teleskop krunama. nagrizna proteza. reze i zavrtnji.alveolarni nastavak gornje i donje vilice.djelovanje sila. biomehani~ka ravnote`a u zubnim nizovima.. principi planiranja PSP (planiranje namjenskih nadoknada. direktno podlaganje (postupak sa razli~itim materijalima). `albe pacijenata – Reparature totalnih proteza . dentalni dio proteze. podjela suptotalne krezubosti. kliza~i. stabilizacija parcijalne skeletirane proteze Planiranje parcijalne skeletirane proteze . definicija. napadna ta~ka sile. preno{enje modela u artikulator. bezuba polja.

margina preparacije . Restauracija endodontski tretiranih zuba . rezistentna forma. kontraindikacije. prednosti i nedostaci. topljenje legure i livenje skeleta. polieteri. odabir zuba za bru{enje (nedostatak jednog ili vi{e zuba). bolesti periodoncijuma . produ`enje klini~ke krune. laser). Preparacija za metal kerami~ke krune . ortodontski tretman. predaja parcijalne proteze. marginalna geometrija. – Vrste okluzije. ispitivanje dijagnoza i planiranje tretmana inicijalna i hirur{ka terapija. karijes i prisutne restauracije . distribucija sila. instrumenti za nano{enje voska. patogeneza.kerami~ke restauracije. pove}anje i redukcija tog prostora. generalije.obuka zubne tehnike i certificiranje. RTG analiza. preliminarni otisak. alternativni sistemi. kontrola salivacije. Tehnika navo{tavanja radnih bataljaka . Preparacija za parcijalne krune . funkcionalne i estetske vrijednosti suptotalnih proteza Postupak izrade parcijalne skeletirane proteze . pregled TMZ. retenciona forma za prednje i postrane zube. rezistentna forma.otisak za parcijalnu protezu. kontraindikacije. ~uvanje i prognoza. dostupne metode. klini~ki pregled. ~uvanje i rekonstrukcija – – – – interdentalne papile. Komuniciranje sa dentalnim laboratorijem . SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 17 – Strana 119 – – – – – – – broj i lokacija preostalih zuba. preparacija). okluzalna povr{ina.odre|ivanje me|uvili~nih odnosa. mezio . pravljenje prostora za cement. – – – – – – – – 5. materijali za otiske (elasti~ni materijali. reparature. preparacija kanala. postavljanje obraznog luka. kontraindikacije. instrumenti za rad. modela i sistema za bataljak. preparacija koronarnog dijela. adicioni silikoni). kombinovani otisak. odre|ivanje individualnih nagiba kondilne i incizalne putanje. analiza modela za studije. obrazni luk. preparacija. artikulacija. artikulatori.proba modela parcijalne proteze. parodontolo{ka. tehnike. – Studijski modeli i odgovaraju}e procedure . mehani~ka i biolo{ka razmatranja za metal. prednosti. konzervativna. FIKSNA PROTETIKA SADR@AJ PREDAVANJA – Anamneza i klini~ki pregled . razmatranja za prednje i postrane zube.elementi estetike u stomatologiji. Dg i prognoza. Preparacija za pune livene krune . izrada radnog modela. sekvence tretmana tretman simptoma.kontraindikacije. za postrane i prednje zube 3/4 krune za maksilarne premolare i molare. izbor i postavljanje vje{ta~kih zuba i zavr{no modeliranje Postupak izrade parcijalne skeletirane proteze . spajanje skeleta sa drugim dijelovima proteze. elektrohirur{ka metoda. postavljanje modela u artikulator. pune kerami~ke restauracije. ate~menima. – Priprema usta . mehani~ka razmatranja. odre|ivanje boje zuba.preduvjeti zdravo tkivo.oralno hirur{ka. korekcija defekata. poliranje). dentogingivalni spoj. prva (A) klini~ka faza. redukcija po povr{inama.identifikacija pacijentovih potreba.dijagnoza i plan terapije (anamneza.odabir materijala. evaluacija hirur{ke terapije. Defintivni modeli i bataljci . veli~ina. cementiranje. odmicanje mekog tkiva (konci za odmicanje i procedura otvaranja gingivalnog sulkusa.zahtijevi biolo{ki. vitalitet zuba. materijali. solidni odljev sa individualnim bataljkom. . prevencija deformacije. okluzalni tretman – Parodontolo{ka razmatranja . ~uvanje struktura zuba. medicinska i stomatolo{ka anamneza. magnetima). okluzija. o~uvanje strukture zuba.uzimanje otisaka za studijske modele.anatomija gingive. izlijevanje otiska. retenciona forma. odabir boje. mandibularni premolar modificirane krune.kontrola infekcije. Preparacija za inlay i onlay . stabilizacija stanja. prednosti i nedostaci. instrumenti za rad. estetski. izbor def. pra}enje stanja. postrani zubi modeliranje . zavr{na obrada skeletirane proteze sa reokludacijom. ka{ike za otisak (komercijalne i individualne. po{tivanje budu}eg dentalnog zdravlja. diferencijalna dijagnoza. plan tretmana. odgovaraju}e probe.preduvjeti. aksijalne povr{ine. aksijalna redukcija. pacijentova i ljekarova pozicija tokom preparacije. me|usobna odgovornost ljekara i tehnike. status zuba. 2011. postavljanje obraznog luka.etiologija. elektroliti~ko poliranje. estetika parcijalnih proteza. Principi preparacije zuba . uzimanje otisaka gore navedenim materijalima. odgovornost ljekara . mehani~ki. supradentalnim protezama. registracija centri~ne relacije . prednosti. nedostaci. zavr{na obrada skeleta (mehani~ka obrada. protetska priprema) Postupak izrade parcijalne skeletirane proteze . prednje parcijalne veener krune preparacija. preparacija. tehnike i pribor za rad.indikacije.lokacija. periodontalni pregled. smola. prednosti. Provizorne restauracije . izrada zagri`ajnog bedema Postupak izrade parcijalne skeletirane proteze . Preparacija zuba za pune kerami~ke krune -indikacije. kondenzacioni silikoni. razina kli~kog pri~vrstka. klasa II inlay preparacija.modelovanje skeleta. endodontska priprema. ekstraoralni i intraoralni pregled. protetski dijagnosti~ki index (PDI) za parcijalno bezube i pacijente sa kompletnom denticijom. Meka tkiva i uzimanje otisaka . estetka. marginalna adaptacija. izrada vatrostalnog bloka. periodoncijuma. redukcija po povr{inama.indikacije i kontraindikacije. parcijalne pokrovne restauracije.^etvrtak. preparacija).biolo{ka razmi{ljanja prevencija o{te}enja tokom preparacije zuba. nedostaci. izrada individualnih ka{ika). regeneracija tkiva. materijali. generalni. definitivni okluzalni tretman). paste za otvaranje gingivalnog sulkusa. 7. priprema i dubliranje radnog modela. – Planiranje tretmana . dijagnoza i plan terapije. nedostaci. tehnika uzimanja otiska u zagrizu. definitivni periodontalni tretman (vrste graftova. gips. odre|ivanje centralnog polo`aja mandibule prema maksili. impregnacija vatrostalnog modela Postupak izrade parcijalne skeletirane proteze postavljanje vo{tanih profila . markiranje margine. vidljivost retencionih elemenata. dvostrukim krunama. evaluacija preparacije zuba.glavni razlozi posjete. patolo{ka okluzija. preparacija margine. prva laboratorijska faza Priprema potpornih tkiva parcijalne proteze (oralnohirur{ka. preparacija zuba. selekcioni kriteriji. biomehanika suptotalnih proteza. izlivanje modela od vatrostalne mase.na~ini. pinledge preparacija indikacije i kontraindikacije. 4.unutra{nje povr{ine. vrste ko~i}a i na~ini cementiranja. odvajanje vo{tanog modela. polisulfidi. pribor za rad. kontraindikacije.okluzalno distalna onlay preparacija. preparacija kanala.planiranje tretmana. korekture. zamjena vo{tanih dijelova proteze akrilatom. prevencija frakture zuba. ispitivanje okluzije. kerami~ki inlay i onlay (indikacije. preparacija. okluzalna razmi{ljanja. reverzibilni hidrokoloidi. parcijalnim skeletiranim protezama. materijali i tehnike koje se koriste za privremene restauracije. tehnike za otisak u zagrizu. definitivna terapija. podlaganja Estetika parcijalnih proteza . predgrijavanje i grijanje. dijagnosti~ki modeli i plan terapije. dostupni materijali i tehnika. klini~ke procedure. oblik i polo`aj zuba. pomi~ni bataljci. ortodontska. prednosti i nedostatci. ljupsice kerami~ke (prednosti i indikacije.indikacije. aproksimalne povr{ine. terapija suptotalne krezubosti (parcijalnim plo~astim protezama. ispitivanje okluzije. postavljanje obraznog luka. proba skeleta parcijalne proteze. maksilarni molar 7/8 krune. kontrolni pregledi i odr`avanje parcijalne proteze.preduvjeti.parcijalne restauracije indikacije.

glass ionomeri modificirani smolama.ocjena predtretmana. oblik. pomi~ne proteze (pomi~ne proteze u potpunosti podr`ane implantatima ili zubima i pomi~ne proteze koje su podr`ane implantatima i mekim tkivima).povijesne perspektive. modeliranje voskom anatomskih kontura.u~inak starenja stanovni{tva.preduvjeti. obrada glodalicom. indikacije i kontraindikacije. Evaluacija (proba). oslikavanje.lingvalna i incizalna povr{ina. izrada metal kerami~kih mostova po fazama. – Dijagnosti~ko snimanje i tehnike . preparacija postranih zuba i dizajn. pe}nica za lemljenje. dentalna konotacija mehani~kih i fizi~kih osobina metala za keramiku. klasifikacija me|u~lanova/tijela mosta. propuhivanje. 7. lokacija.fiksni protetski radovi. modificirano sedlasto. materijali. panoramna radiografija. sedlasti kontakt. retencija kukicama. metode izrade. aproksimalni kontakti. glass ionomer cement. psiholo{ki aspekti gubitka zuba. otpornost. incizalni ugao. kiveta. plamenik. marginalni integritet. prednji zubi modeliranje . okovratnik implantata). dostupni materijali. lasersko zavarivanje. okluzalno bilje`enje. materijali. Mostovi fasetirani smolama (akrilatom) . ekstra i intrakoronarni ete~meni. kerami~ke ljuspice. ovalno. kontraindikacije. Vlaknima oja~ani kompozitni mostovi . vrat implantata. Cerec sistem. adhezioni mostovi.ciljevi i procedure. aksijalni zidovi. modeliranje inlay i onlay. mekim tkivima. periimplantitis.gubitak ineralveolarnog septuma. gubitak kosti . odabir materijala za livenje. evaluacija ishoda. ulo`ne mase na bazi gipsa. proporcije. biolo{ka razmi{ljanja. lemljenje. glaziranje. dizajn spojnica. estetske posljedice). pove}anje grani~ne temperature i distorzija. Metal . body keramika i incizalna. kontraindika- – – – – – cije. hirur{ka modifikacija. postupak dobijanja keramike. ljudski vid. tipovi spojnica. Konektori (spojnice) . Procera sistem. . definitivno cementiranje konvencionalnih livenih restauracija. karijes korijena. labavost bataljka.opis boje. srednja linija. pucanje keramike. – Protetske mogu}nosti u dentalnoj implantologiji . modul elasticiteta. ta~nost lemljenja. koncepti dizajna. PROTETSKA IMPLANTOLOGIJA SADR@AJ PREDAVANJA – Logi~ka podloga za dentalne implantate . specijalne zavr{ne procedure.oralno higijenska razmi{ljanja. – Generi~ka forma korijena . pregled. procedure. gubitak jednog zuba. Sredstva za retenciju pokretnih parcijalnih proteza planiranje tretmana. intrakoronarni parcijalni pokrovni mostovi. preparacija prednjih zuba i dizajn. prete`no bazne legure. klini~ki parametri komparacije zuba i implantata: trajnost. gumeno postolje za livenje sa konusom. CT. estetika. obrada metala. gingivalna granica. instrumenti analize boje. ekstrakoronarni kompletni pokrovni mostovi. retretman. o~uvanje tretmana. aluminij keramika. Proces odabira boje i estetika . CIELAB sistem. okluzalna analiza.istorijska pozadina. unutra{nje oznake. Dizajn konstrukcije i izbor metala za metal kerami~ke restauracije . laboratorijske procedure. rije{avanje problema. pogor{anje performansi pomi~nih proteza. – Implantat nije zub: komparacija periodontalnih indeksa . SR). finiranje metala. termalna ekspanzija kontrakcija. preduvjeti za uspjeh. dijagnosti~ke plo~e (compjuterska tomografija. indikacije. litijum silikatna baza. keramike velike ~vrsto}e. In ceram. odstranjivanje mase za ulaganje. okluzalne povr{ine. karijes zuba. ete~meni. put postavljanja. tomografija. unutra{nja povr{ina. labijalni rubovi kerami~ki. ~vrsto}a. ishrana i pljuva~ka. hirur{ko i interventno snimanje. sedlasto. periodi~ni pregledi kontrole. mehani~ka razmi{ljanja. konture.ciljevi dijagnosti~kog snimanja. hitni sastanci bol. tekstura povr{ina. balans. incizogingivalna du`ina. materijali. pobolj{ane metode ulaganja. Munsell sistem. proporcionalni limit i ~vrsto}a propu{tanja. evaluacija i cementiranje. prednosti. lemljenje metalkerami~kih mostova. implantolo{ko snimanje u perspektivi. parcijalna bezubost. okluzija. smolasta (akrilatna) fasetirana tijela mosta. Dizajn mosta . tehnike odlijevnih kanali}a. faktori koji uti~u na tu vezu. pre~ke. meziodistalna {irina. oralna higijena. materijali.komponente terminologije generi~ka terminologija tijela implantata. pulpno i periapikalno zdravlje.du`nosti poslije cementiranja. probe aproksimalni kontakt. dostupni materijali. starost u korelaciji sa gubitkom zuba. modifikacija vanjske boje i karakterizacija. kompjuterska tomografija. procedura cementiranja za kerami~ke inlay i ljuspice. postoperativna briga. ~i{}enje. azbestna traka. ulo`ne mase na bazi fosfata. modeliranje u vosku. CAD-CAM sistem. lemljenje punih livenih mostova. posljedice bezubosti na anatomskim strukturama (kosti. vanjski rub. metalkerami~ko tijelo mosta. izbor metala. dentalni cementi. dijelovi tijela implantata (tijelo implantata.pregled literature. odlijevni kanali. sistem odabira boje. materijali tijela mosta. diametar. aksijalne konture. gusto}a.prednosti i nedostaci. uzimanje otiska. dostupni materijali. prednosti i nedostatci. oksida. na~ini snimanja.otkri}e mostova fasetiranih smolama. modeliranje pravljenje prostora za ljuspice.kruta veza. Virginia most. preparacija zuba nosa~a. odljevni kanali}i. plemenite legure.privremeno cementiranje. prostor za me|u~lanove. stabilnost. izrada. okluzalna radiografija. ma{ine za ulaganje i tehnika. anatomija osmijeha. odabir materijala za ulaganje. okluzalna disfunkcija. Maryland mostovi. cefalometrijska radiografija. koni~no. priprema restauracije i povr{ina zuba za cementiranje. magneti. odabir cementa.preduvjeti. cementiranje. postprotetsko snimanje (periapikalna radiografija. postotak elongacije.selekcija tehnike lemljenja. pukotine. tomografija). inlay i onlay. karakterizacija i glaziranje evaluacija privremene restauracije i cementi. nedostatci. mjerenje dubine sulkusa. jedan zubni implantat. kontura rezidualnog grebena. estetska razmi{ljanja. mehanizmi oja~anja dentalne keramike. klju~evi boja. totalna bezubost. incizalna forma. opaker. bol. posljedice pomi~ne parcijalne proteze. cink fosfatni cement. radiografska evaluacija. evaluacija. puni metalni most. indikacije. dizajn. unutra{nji rub. preostala mjesta. kerami~ke restauracije. odabir punog kerami~kog sistema. Pune kerami~ke restauracije . titanijum i legure titanija. izvor topline. veza keramike i metala. izrada tijela mosta. perkusija. cink polikarbiksilatni cement. nano{enje keramike. ulaganje. Lava sistem. periodontalno oboljenje.kerami~ke restauracije . Cementi i procedure cementiranja . Ulaganje i livenje . – – – – – – – – – finiranje margine preparacije. higijensko tijelo mosta. interaktivna kompjuterska tomografija. fraktura veze. keratinizirana tkiva. vla~na ~vrsto}a. glaziranje. o~uvanje gingivalne arhitekture. 6. predprotetsko snimanje (periapikalna radiografija. nezadovoljavaju}i izgled. indeks krvarenja.Broj 17 – Strana 120 SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH ^etvrtak. prednosti proteza podr`anih implantatima. preparacija zuba. hirur{ke plo~e. cink oksid eugenol sa i bez ethoxybenzioc kiseline. okluzalne sile. 4. pokretljivost. visoke plemenite legure. nagrizni snimak. Postoperativna briga . rezilijentna veza. toplinom pre{ana. kompozitni cementi. cementi za ove restauracije. CAD-CAM stereotactic hirur{ke plo~e. dostupni sistemi legura. magnetna rezonanca). puni kerami~ki mostovi. tipovi keramike. 2011. tehnike lemljenja. mehani~ka retencija. na implantatima vezani mostovi. Obrada izlivenih restauracija . mjehuri}i. labijalna povr{ina.

protetska razmatranja (pozicija ko{tane grebena. subantralna opcija 4: sinus graft cijeljenje i zaka{njela implantska hirurgija). angulacija i te`ina kosti). Gustina kosti . hipoteza autoimunog odgovora doma}ina. pravac djelovanja sile (fiziolo{ka ograni~enja dizajna. selekcija mjesta za implantat u mandibuli. implantat pri~vr{~en na jednom kraju. prednosti pokrovnih proteza na implantatima. vodi~ za dijeljenje zubnih jedinica. postoje}a okluzija. uticaj gustine kosti na prenos optere}enja.opcije tretmana (alternative nadoknade jednog postranog zuba. tretman proteza (menad`ment. razmatranja "crest modula-vrat implantata". laboratorijska faza 2. oblik bezubog luka. laboratorijska faza 3. hipoteza biolo{ke {irine. torzija). razlaganje sila i mehanizmi neuspjeha (moment optere}enja. moment inercije. pozicija zuba. odnos stresa i naprezanja. temporomandibularni zglob. evaluacija prirodnog nosa~a (veli~ina nosa~a. hipoteza periostalne refleksije. linija usana. konfiguracija korijena. razmatranja apikalnog dizajna). klini~ki momenat: visina okluzije. otkrivanje smetnji (ekstruzija.normalne zagri`ajne sile. postoje}e proteze. ekspanzija maksilarnog sinusa. vertikalne kretnje. opcije pokrovnih proteza (opcija 1. – SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 17 – Strana 121 – – – – – – – – – Faktori sresa: uticaj na planiranje tretmana . tri tipa sila. ~uvanje postranog prostora). deformacija i naprezanje. klasifikacija totalne bezubost (tip 1.karakter sila apliciranih na dentalne implantate. pozicija zuba koji nedostaje. odnos krune i korijena. sila i te`ina. stiskanje zuba. pozicija nosa~a. tip sile (fiziolo{ka ograni~enja dizajna. kretnje mandibule(medijalna kretnja. veli~ina. vertikalna dimenzija. ate~meni za pokrovne proteze. veli~ina sile (fiziolo{ka ograni~enja dizajna. gustina kosti: taktilni osje}aj. parafunkcije (bruksizam. povr{ina korijena zuba.3. du`ina djelovanja sile (fiziolo{ka ograni~enja dizajna. subantralna opcija 3: sinus graft i faza plasiranja endosealnog implantata. nadoknada postranog zuba. suprotni zubni luk. prelazni nosa~i. stres. material i metode: bioinj`injering dizajna implantata. utjecaj na dizajn tijela implantata. planiranje tretmana. Nadoknada jednog postranog zuba . Preimplantska protetika . utjecaj na dizajn tijela implantata. Klasifikacija i plan tretmana za parcijalnu i totalnu bezubost . pokrovna proteza opcija 1. proba metala). geometrija navoja implantata (du`ina implantata. pozicija zuba). adhezivni most.3). okluzalna {irina. implantati povezani sa zubima (pokretljivost. broj zuba koji nedostaju. raspolo`iva kost (raspolo`iva visina.faktori stresa: "klju~". opcije tretmana pokrovnim protezama na implantatima (opcija 1: pokrovna proteza na implantatima. dizajn imlantata. istorija. hirur{ki vodi~. "Division C-h" implantat u podru~ju foramen inciziva). uticaj na selekciju biomaterijala.faktori sila. idealna pozicija implantata za puni zubni luk.razlaganje vektora. Raspolo`iva kost i dentalna implantologija . pomi~ne proteze. dinamika `vakanja. faktori sila (broj nosa~a. opcije tretmana pokrovnom protezom ({arafom retinirane suprastrukture. razmatranja krune maksilarnih prednjih zuba. nedostaci pokrovnih proteza na implantatima. pozicija permukoze implantata.2.klini~ki dokazi uticaja gustine kosti na uspjeh. tvrdo}a i material o-prstenastog ate~mena). hidroksiapatitna prevlaka. i 5). subantralna opcija 2: podizanje sinusa. – – – – – – 3. opcije tretmana za parcijalnu bezubost prednje maksile. Faktori sila u vezi sa uslovima kod pacijenta . tiskanje jezika). postoje}a okluzalna vertikalna dimenzija. Fiksno protetski rad na implantatima u mandibuli -opcije . kompjuterom potpomognuti i izra|eni hirur{ki vodi~. 4. napredni hirur{ki vodi~. radiografska procjena). meko tkivo grebena kao potpora. estetska procjena. veli~ina implantata (nadoknada prednjeg zuba. uticaj optere}enja). intermedijarni nosa~i). Prirodni zub u susjedstvu multiplih implantata (efekat na dijagnozu i plan tretmana) . hirurgija vo|ena slikom. nedostaci prevlaka). tretmanska opcija 3. proba zuba. vertikalna dimenzija).preimlantska razmatranja (pozicija maksilarnih prednjih zuba. pozicija u zubnom luku. horizontalne kretnje. nau~na logi~ka podloga za dizajn dentalnog implantata. veli~ina implantata. masa. hipoteze faktora stresa.dijagnosti~ki modeli.5-. kretnje implantata. gre{ka u postavci). volumen kosti (vanjska gra|a kosti). pre~ke (frezovane i nefrezovane). kontraindikacije .pregled literature. klasifikacija parcijalne bezubosti (klasa 1. restorativna dijagnostika naspram hirur{ke dijagnostike. djeljenje raspolo`ive kosti. du`ina. prostor za zubnu krunu. vodi~ za spajanje implantata za zube. procedura korak po korak (inicijalna selekcija nosa~a i situacioni otisak. funkcionalna povr{ina prema totalnoj povr{ini (makrogeometrija implantata. pove}anje sile. povr{inske prevlake (titanium plazma sprej. ~vrsto}a kosti i gustina.pregled literature. potpuno bezuba maksila. definitivni otisak. 4. ishod tretmana. klasifikacija gustine kosti po Mischu. povr{ina djelovanja. kretnje pokrovnih proteza. okluzalna ravan. laboratorijska faza 4. jedan dentalni implantat. tretmanska opcija 2. pozicija ivice maksilarnih zuba.3 i 4). fiksnoprotetski radovi naspram pokrovne proteze. diskusija. Pokrovne proteze na mandibularnim implantatima dizajn i izrada . dentalni mostovi. frakture od naprezanja. Dijagnosti~ki modeli i hirur{ki vodi~ . lokacija implantata. istorija tretmana (tretman postrane maksile . Planiranje tretmana za postranu bezubost u maksili anatomska razmatranja (razvoj postrane maksile sa gubitkom zuba. labavljenje vijka. pozicija ivice mandibularnih inciziva. {irina implantata). sile (komponente sila . laboratorijska faza 1. multipli nedostatak postranih zuba). 2011. nerigidni konektor. spiralni lom. o-prstenasti ko~i}. proba u vosku. anatomija okolne kosti.^etvrtak.klju~ni faktor klini~kog uspjeha . {irina. postoje}a protetska ravan). klini~ki neuspjeh dizajna implantata u vezi sa du`inom djelovanja sile). Opcije tretmana za pokrovne proteze na mandibularnim implantatima .2.pregled literature. radiografska gustina kosti. plan tretmana. 7. odnos maksilarnog i mandibularnog luka. hipoteza osteotomije implantata. visina zubne krune. kvalitet kosti (unutra{nja gra|a kosti). abrazija. ekstrakcija ili ~uvanje prirodnih zuba: 0-. klini~ki neuspjeh dizajna implantata u vezi sa tipom sile). etiologija promjenljive gustine kosti. okluzalni splint). endodontska evaluacija periodontalni status. progresivno optere}enje). rani gubitak kosti. tretmanska opcija 5). meka tkiva interkaninog sektora maksile. du`ina poluge.4).2. Parcijalno i totalno bezuba maksila . vaskularizacija i bakterijalna flora. opcija 2: pokrovna proteza na implantatima. karijes.parcijalna bezubost. tretmanska opcija 4. prstenasti ili kugli~asti ete~meni (o prstenasti ate~men protiv proteznih kretnji. gre{ka zamora).opcije nosa~a. paralelizam.pregled literature. specijalna razmatranja za postranu maksilu). odabir tretmana (subantralna opcija 1: konvencionalno postavljanje implantata. dugoro~no planiranje tretmana. klini~ki neuspjeh dizajna implantata u vezi sa izborom biomaterijala i veli~inom sile). dijeljenje C-h prednje mandibule. dizajn fiksnoprotetskog rada. opcije tretmana implantatima (tretmanska opcija 1: Branemark koncept.10-godina pravilo.planiranje tretmana imlantatima: fiksna protetika i pokrovna proteza planiranje tretmana. lokacija gustine kosti. utjecaj na dizajn tijela implantata). smjer optere}enja. 2. Nau~na logi~ka podloga za dizajn dentalnog implantata . opcije pokrovnih proteza za maksilu. Klini~ka biomehanika u dentalnoj implantologiji optere}enje dentalnog imlantata. klasifikacija kosti ({eme) u dentalnoj implantologiji.

– Maksilarne proteze naspram proteze na implantatima i modificirani okluzalni koncept . ateroposteriorna pozicija. – Procjena uspje{nosti terapije implantatima u funkciji vremena Teorijskom nastavom se smatraju predavanja. rezistencija bataljka. estetski izazovi. aksialno optere}enje. ekspanzija gipsa. zna~aj preoptere}enja. protetska razmatranja (pozicija ivice maksilarnih inciziva. bru{enje bataljka (opcija 1: indirektno.retencija navojima (faktori sila. dizajn za oslabljenu vilicu. okluzalni materijali. tro{kovi i vrijeme). forma postranih zuba. peta odredba: kona~na predaja i evaluacija). evaluacija tvrdih tkiva (hidroksilapatitne indikacije. – – – – i limiti jednog implantata postrano. cantliver i imlantolo{ko za{ti}ena okluzija. kriteriji maksilarne proteze. skupljanje akrilata. ~etvrta odredba: inicijalna predaja proteze. tre}a odredba: proba metala i privremena proteza 2. dimenzionalne promjene. pukotina izme|u bataljka i krune). neparalelni bataljci. direktna naspram indirektne izrade proteza. IV. protokol za totalnu bezubost (prva odredba: inicijalna selekcija nosa~a. margine imlantata bataljka. meka tkiva). nadoknada prvog molara implantatom. vertikalna dimenzija. Principi cementom retiniranih fiksnoprotetskih konstrukcija na implantatima . na~in ishrane. zamor. vrijeme tretmana. protetski dizajn. okluzija.kratkoro~na i dugoro~na. Kolokvij Kolokvij Kolokvij Kolokvij Kolokvij Gnatologija i stomatolo{ki materijali Totalna proteza Parcijalna proteza Fiksna protetika Protetska implantologija U toku trajanja sta`a na stomatolo{koj protetici specijalizanti su u obavezi da rade seminarske radove koje javno brane. komponenta nalijeganja). funkcionalno generarirani dio tehnike za maksilarne pomi~ne proteze. Okluzalna razmatranja za proteze podr`ane implantatima . sile smicanja. povr{ina bataljka. dvodijelni nosa~ za retenciju cementa). kompozicija metala. situacioni otisak. kao i predterapijske klini~ke konsultacije. faktori koji uti~u na tretman (starost. ishrana. materijali za otiske. dentalni most. distorzija voska. privremene proteze. Principi navojima retinirane proteze . cementom retinirani dentalni mostovi na implantatima (jednodijelni nosa~ za retenciju cementa. nedostaci cementom retiniranih fiksnoprotetskih konstrukcija na implantatima pasivno lijevanje. laboratorijska faza 1. uticaj okluzalne povr{ine. konsultacije izme|u specijalizanta i mentora. dizajn navoja glave. histolo{ka evaluacija . imedijatno plasiranje implantata nakon ekstrakcije. selekcija tijela implantata. implanto protetska veza (veza bataljka. – Progresivno optere}enje kosti . navojima retinirane proteze. visina krune i imlantolo{ko za{ti}ena okluzija. za{tita implantata. a obavezno prema slijede}em rasporedu: I. dijametar navoja). `elje pacijenta. pukotina izme|u krune i bataljka. 2011. razmatranja mekih tkiva maksile (hirur{ka razmatranja. tre}a odredba: proba metala i laboratorijska faza 3. veli~ina implantata). ~ije teme odre|uje mentor specijalizanta. jedan dentalni implantat.gustina kosti. konturiranje mekih tkiva. 4. druga odredba: definitivni otisak i privremena proteza. te`ina kosti. mobilitet zuba agoniste. parcijalno bezubi pacijenti. metalni navojni mehanizam. rizici imedijatnog okluzalnog optere}enja. opcija 3: direktno). otklon analoga. resorpcija korijena). mehanika kosti i pravac sile. protokol progresivnog optere}enja. stanje povr{ine. put insercije. konture krune zuba na implantatu. definitivna proteza). progresivno optere}enje. higijenski protokol i instrumentacija (antimikrobni tretman. vodi~ za umanjenje komplikacija (retencija bataljka. pristup.visina bataljka. okluzalna ravan. permanentna deformacija. mikrobi na|eni kod periimplantitisa). pokrovne proteze na implantatima). skupljanje porcelana. individualna ka{ika. veli~ina zuba. V. definitivni modeli. imedijatno okluzalno optere}enje: faktori koji smanjuju rizik. nadoknada prvog premolara implantatom. pomi~na parcijalna proteza. modeliranje mekih tkiva. platforma dijametar. posljedice cementa u sulkusu). obostrano za{ti}ena artikulacija. nagib zubnih kvr`ica. okluzalni materijali. od{arafljivanje bataljka od tijela implantata kod dvodijelnog implantata. druga odredba: definitivni otisak i privremena proteza. periodontitis naspram periimplantitisa. implant crest module dizajn.evaluacija tkiva maksile.implantolo{ko-protektivna okluzija (prirodni zub naspram mobiliteta implantata). Nadoknada jednog prednjeg zuba u maksili alternativne opcije tretmana nadoknade jednog prednjeg zuba u maksili. laboratorijska faza 2. specifi~ne indikacije za jedan zubni implantat (anodoncija. prednosti navojima retinirane fiksnoprotetske konstrukcije na implantatima: nisko profilna retencija (reduciranje momenta sile. opcija 3: direktno indirektna tehnika. procedure imedijatnog optere}enja za dentalne mostove. 7. pozicija ko{tani greben. anteroposteriorna {irina. evaluacija mekih tkiva. skupljanje metalnog odljeva. – Odr`avanje dentalnih implantata . otisak za maksilarnu protezu. nagib bataljka.periodontalni aspekt dentalne implantologije (permukoza ili transgingivalna area. laboratorijska faza 1. Broj seminarskih radova. zavr{na preparacija i otisak (opcija 1: direktna tehnika. vodi~ za imedijatno optere}enje. privremeno cementiranje. komplikacije (deficitarnost interdentalne papile. visina hexagona. broj i dizajn navoja. Ukupan fond radnih sati koji je predvi|en za ovaj vid edukacije iznosi 584 radna sata.za{tita proteza. razmatranja tro{kova pacijenta. pozicija implantata-dubina. cirkularni most. II. strahovi pacijenta. definitivno cementiranje. opcija 2: indirektno. fraktura okluzalnog materijala. pozicija okluzalnih kontakata. oblik grebena). popravljanje cementom retinirane fiksnoprotetske konstrukcije na implantatima. lemljenje. cementom retinirane naspram navojima retinirane fiksnoprotetske konstrukcije na implantatima. estetika i higijena. me|usklop implantata i kosti. ~etvrta odredba: inicijalna predaja proteze. protetska faza. adhezivne restauracije. fiksacija navoja). pozicija tijela implantata (meziodistalna pozicija. Specijalizant je u obavezi da u toku specijalizantskog sta`a samostalno izradi: – 20 totalnih proteza – 20 parcijalnih proteza – 20 fiksnih radova sa olu~astom preparacijom – 10 korjenskih nadogradnji . pozicija postranih zuba). prate}i protokol). privremene proteze. periimplantski kostur i razmatranje mekih i tvrdih tkiva (pozicija zuba. Kolokviji iz pojedinih oblasti iz kojih se izvodi teoretska nastava se pola`u svakih 6 mjeseci.Broj 17 – Strana 122 SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH ^etvrtak. treba biti 18 (po 3 iz svake oblasti iz koje se izvodi teoretska nastava). angulacija implantata). okluzalna razmatranja za proteze podr`ane implantatima (prematurni kontakt. privremene proteze. tro{kovi pacijenta. okuzalni prostor). pozicija zuba. peta odredba: kona~na predaja). tekstura povr{ine bataljka). III. – Imedijatno optere}enje u implatolo{koj terapiji . oblik zuba). posljedice neuspjeha. opcija 2: indirektna tehnika. faze progresivnog optere}enja (prva odredba: incijalna selekcija nosa~a. situacioni otisak. visina zubne krune. meziodistalni prostor. pasivno retinirane proteze (procedure uzimanja otisaka. polo`aj tijela implantata i uticaj smjera optere}enja.potpuno bezubi pacijenti (logi~ka podloga za imedijatno optere}enje. preciznost.

SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Mikrobiologija Interna medicina Dermatovenerologija Infektologija Klini~ka imunologija Broj 17 – Strana 123 Mikrobiolo{ki laboratorij Bolni~ki odjel interne medicine Bolni~ki odjel dermatologije Bolni~ki odjel infektologije Bolni~ki odjel klini~ke imunologije 1 mjesec 1 mjesec 1 mjesec 1 mjesec 1 mjesec – 10 suprastruktura na implantatima. – sposobnost sticanja i preno{enja znanja. Upoznavanje i osposobljavanje za zbrinjavanje urgentnih stanja i povreda u maksilofacijalnoj regiji. oralnih sluznica i fokalnog kompleksa.^etvrtak. Evidentiranje polo`enih kolokvija. – etika i propisi.komplikacije – Sindromi u oralnoj medicini – Fokalni kompleks . NASTAVNI PROGRAM UVODNI DIO . Savladava obavezni ratnohirur{ki minimum. preventivne aspekte protetskih radova u odnosu na parodoncijum. parodoncijum i njegovu toleranciju na protetske nadoknade. Obavlja se na stomatolo{kom fakultetu u ukupnom trajanju od 1 mjesec. epidemiologiju. usavr{ava tehniku va|enja zuba. odbranjenih seminarskih radova.medicinski zna~aj karijesa i parodontopatija i njihovih posljedica na oralno zdravlje. upoznavanje sa zbrinjavanjem defekata stomatognatog sistema (obturatori. A. izu~ava hirur{ko lije~enje akutnih i hroni~nih dentogenih infekcija. na~in izrade plana i programa stomatolo{ke za{tite. upoznaje se sa metodama pretprotetskih oralno-hirur{kih intervencija. Oralne hirurgije 1 mjesec (160 radnih sati) gdje se specijalizant osposobljava za samostalno rje{avanje dijagnosti~kih i terapeutskih problema u oralnoj hirurgiji. lije~enje komplikacija u toku i poslije hirur{kih intervencija.osnovna teorijska nastava Oralna medicina i parodontologija Dentalna patologija i endodoncija Oralna hirurgija sa implantologijom Maksilofacijalna hirurgija Stomatolo{ka protetika Ortodoncija Op}a patologija sa citologijom MJESTO OBAVLJANJA STA@A Stomatolo{ki fakultet Klinika za parodontologiju i oralnu medicinu Klinika za dentalnu patologiju i endodonciju Klinika za oralno-hirur{ke discipline Klinika za maksilofacijalnu hirurgiju Klinika za stomatolo{ku protetiku Klinika za ortodonciju Katedra za patologiju pri medicinskom fakultetu TRAJANJE 1 mjesec 23 mjeseca 1 mjesec 2 mjeseca 1 mjesec 1 mjesec 1 mjesec 1 mjesec Cilj specijalizacije: Educirati i prakti~no osposobiti ljekara doktora stomatologije za dijagnostiku i terapiju bolesti parodonta. 7. – upravljanja sistemom. – promocija zdravlja. ekonomiku zdravstva s obzirom na potrebe i kori{tenje stomatolo{ke za{tite. tumorima (benignim i malignim) i dubokim infekcijama orofacijalne regije. hirur{ko va|enje zuba i korjenova. studije slu~ajeva) – Konsultativni sastanci i referisanje prikaza slu~aja jednom sedmi~no – Individualni klini~ki rad – Seminarski radovi (6) – Kolokvijalna provjera teoretskog i prakti~nog znanja – Izrada jednog stru~nog rada za prezentaciju na stru~nom skupu/kongresu ili u stru~nom ~asopisu – Upoznavanje sa najnovijom literaturom u biblioteci i na internetu. 2011. ORALNA MEDICINA I PARODONTOLOGIJA Vrsta specijalizacije: OSNOVNA Trajanje specijalizacije: 3 godine (36 mjeseci) Plan specijalizacije: [IRA TEMATSKA OBLAST Uvodni dio . TEORETSKA I PRAKTI^NA NASTAVA: – Kontinuirana edukacija (predavanja. 4. Teoretska nastava: ORALNA MEDICINA: – Ultrastruktura oralnih tkiva – Imunolo{ki status oralnog kaviteta – Orofacijalna bol – Dijagnosti~ki postupak – Laser u oralnoj medicini – Specifi~nosti eflorescenci oralnih oboljenja – Kongenitalne i genetske razvojne anomalije – Alteracija oralnih tkiva – Specifi~ne i nespecifi~ne infekcije oralnih tkiva – Sindrom pe~enja usta – Oralne manifestacije dermatoza – Autoimune bolesti – Oralne manifestacije hematopatija – Oralne reperkusije hormonalnih disbalansa – Alergije na oralnim sluznicama – Nuspojave na oralnim sluznicama kod uzimanja medikamenata – Bijele lezije oralnih sluznica – Egzogene i endogene pigmentacije oralnih sluznica – Disfunkcija i patologija pljuva~nih `lijezda – Oralna gerijatrija – Psihogeni faktori u etiologiji oralnih bolesti – Oralne manifestacije vaskulitisa – Rizi~ni pacijenti u specijalisti~koj praksi oralne medicine – Oralne prekanceroze – Oralni tumori – Radiolo{ka terapija . epiteze). – komunikacijske vje{tine. Socijalne stomatologije 1 mjesec (160 radnih sati) gdje specijalizant upoznaje socijalno . organizaciju i rad stomatolo{ke djelatnosti kod pojedinih populacionih struktura. Specijalizant najprije obavlja sta` iz oblasti stomatolo{ke protetike. Izu~ava i osposobljava se za izvo|enje lokalne i sprovodne anestezije. Maksilofacijalne hirurgije 1 mjesec (160 radnih sati) gdje se specijalizant upoznaje sa povredama mekih i ko{tanih tkiva lica i vilica. a zatim se upu}uje na kru`enje iz ostalih oblasti i to: Bolesti zuba i endodoncije 1 mjesec (160 radnih sati) gdje specijalizant izu~ava pripremu zuba za fiksne i mobilne protetske nadoknade. upoznaje na~in i postupke postoperativnog lije~enja operisanih i rje{ava urgentna stanja u oralnoj hirurgiji i primjenu anti{ok terapije.OSNOVNA TEORIJSKA NASTAVA Osnovna teorijska nastava se provodi iz oblasti: – dono{enje klini~kih odluka. Bolesti usta i parodontologije 1 mjesec (160 radnih sati) gdje specijalizant izu~ava etiologiju i patogenezu parodontalnih oboljenja. kao i metodama dijagnostike i lije~enja. protetsko zbrinjavanje parodontopatija. odabrana poglavlja iz zdravstvene statistike i upoznaje se sa zdravstvenom dokumentacijom koja se odnosi na stomatolo{ku djelatnost. kao i broj samostalno izra|enih protetskih radova je obaveza mentora. ratni medicinski minimum. u nastavnim turnusima (ljetni i zimski semestar) po planu koji utvr|uje navedeni fakultet. – timski rad. konsultacije sa mentorom.

Indikacije i kontraindikacije za izradu fiksnih i mobilnih protetskih radova kod parodontalnih oboljenja. Upoznavanje sa metodama koje se koriste za identifikaciju uzro~nika HIV-a. Skrining testovi u hematologiji i endokrinologiji. Upoznavanje i edukacija u izvo|enju alergolo{kih i ko`nih testova kod pacijenata sa implikacijom na oralnim sluznicama. U mati~noj ustanovi provodi puno radno vrijeme. Ortodoncija U~e{}e u planiranju ortodontske terapije. Prakti~ni rad obavezuje na izvo|enje: Parodontologija: – 100 inicijalnih terapija – 50 subgingivalnih kireta`a – 30 okluzalnih analiza i selektivnog uravnote`enja – Asistencije u toku operativnih tretmana – 30 operativnih zahvata na parodonciju (uz asistenciju mentora) – Kontrolni pregledi parodontolo{kim parametrima nakon hirur{kih tretmana Oralna medicina: – Najmanje po deset dijagnosti~kih i terapijskih procedura kod oboljelih od: – Dermatolo{kih oboljenja – Endokrinih bolesti – Hematolo{kih bolesti – Imunolo{kih poreme}aja – Infektivnih bolesti – Fokalnih bolesnika – Interdisciplinarne konsultacije – Konzilijarni pregledi u urgentno-medicinskom centru. patologije. Oralna hirurgija sa implantologijom Obu~avanje u metodama hirur{ke terapije u domenu osealne hirurgije. Mikrobiologija Laboratorijska identifikacija mikrobiolo{kog supstrata. mikrobiologije. Program obaveznih kolokvija Propedeutika Metodologija klini~ke obrade pacijenata: anamneza. Obuka u mati~noj oblasti traje 23 mjeseca. PARODONTOLOGIJA: – Strukturalna biologija parodontalnih tkiva – Etiologija parodontalnih bolesti – Histopatogeneza parodontalne bolesti – Imunolo{ki aspekt parodontalne bolesti – Klasifikacije i epidemiologija parodontalnih oboljenja – Dijagnosti~ki postupak – Akutna stanja parodoncija – Hroni~ni procesi na gingivi – Parodontitisi – Laser u terapiji parodontalnih bolesti – Primjena antibiotika i simpatolitika u terapiji parodontalne bolesti metodama jonoforeze – Preventivna parodontologija – Inicijalna terapija. a potom se kandidat upu}uje na kru`ni sta` prema programu. Identifikacija imunoglobulina pljuva~ke i serum imunoglobulina kod pacijenata sa bolesti oralnih sluznica i parodonta. interne medicine i dermatologije neophodne za mati~nu specijalizaciju. dijagnosti~ki postupak i lije~enje oboljelih od parodontalne bolesti. U okviru specijalizacije sti~u se i znanja u domenu imunologije. dijagnoza i plan terapije. Maksilofacijalna hirurgija Upoznavanje sa klini~kim manifestacijama. motori~ka) – Vaskularizacija i limfni protok – ATM – Okluzalna morfologija . 7. Korelacija imunolo{kog nalaza kod autoimunih bolesti kori{tenjem savremenih histohemijskih imunolo{kih metoda. posebna pa`nja se posvje}uje pripremi pacijenta za fiksnu ortodontsku terapiju. Anatomija. Op}a patologija sa citologijom Metode laboratorijske pripreme materijala. Interna medicina Dijagnosti~ki postupak i terapija sistemskih oboljenja sa reperkusijama na oralnim tkivima i parodontu. Stomatolo{ka protetika Savladavanje tehnike izrade privremenih i trajnih splintova za fiksaciju rasklimanih zuba. Dematovenerologija Dijagnostika i terapija dermatoza sa oralnim manifestacijama. motivacija i edukacija pacijenata – Profesionalni inicijalni tretman parodoncija – Indikacije i ciljevi hirur{ke terapije parodontalnih bolesti – Parodontolo{ki aspekti u implanologiji – Parodontolo{ki aspekt okluzije – Parodontalni tretman kod riziko pacijenata – Urgentna stanja u parodontologiji Specijalizacija po~inje na Klinici za oralnu medicinu i parodontologiju Stomatolo{kog fakulteta prvih 6 mjeseci sa kolokvijem. Individualni klini~ki rad koncipiran je tako da ljekar-doktor stomatologije savlada znanja i vje{tine iz dijagnostike. Interdisciplinaran pristup kod dermatoza sa implikacijama na oralnim sluznicama (savremena dijagnostika i terapijski protokol). C. patohistolo{ka i citolo{ka analiza oralnih tkiva. planiranje terapijskog protokola identifikacija infektivnog agensa u oralnom kavitetu. 4. Indikacije za pretprotetski tretman na parodonciju. D. te adekvatne konzervativne i hirur{ke metode terapije. histologija i fiziologija orofacijalne regije – Anatomske i histolo{ke karakteristike oralnih tkiva – Specifi~nosti oralnog kaviteta (flora. infektologije. odbrana) – Muskulatura orofacijalnog sistema – Inervacija (senzorna. oboljenja mekih oralnih tkiva i fokalnih bolesnika. dijagnosti~kim i terapijskim procedurama kod povreda mekih i ko{tanih struktura lica i vilica. status. Savremene mikrobiolo{ke metode u verifikaciji bakterija. Specijalizant u mati~noj oblasti samostalno ili u saradnji sa mentorom vr{i prijem pacijenata. a boravak uz mentora na Klinici Stomatolo{kog fakulteta u kontinuitetu najmanje 13 mjeseci. U lije~enju navedenih oboljenja specijalizant se obu~ava da koristi najsavremeniju dijagnostiku. Klini~ka imunologija Savremene metode imunolo{ke dijagnostike. Mikrobiolo{ki aspekt bolesti parodonta i oralnih sluznica u cilju definisanja ciljanog terapijskog protokola. terapije i prevencije oralnih i parodontalnih oboljenja. benignim i malignim tumorima maksilofacijalne regije kao i u~e{}e u operativnom programu. 2011. diferencijalna dijagnoza. gljivica i virusa. Infektologija Konzilijarni pregledi. KRU@NI INTERDISCIPLINARNI DIO SPECIJALISTI^KOG STA@A Dentalna patologija i endodoncija Dijagnostika i terapija pulpalnih oboljenja i problemi pulpo-parodontalnog kompleksa.Broj 17 – Strana 124 SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH ^etvrtak. ko{tanih implantata i implantologije.

interne resorpcije i interni granulomi – patolo{ki procesi na pulpi – regresivne promjene pulpe – histo-morfolo{ka. Krvne diskrazije. Bulozni pemfigoid. kulture – Patohistolo{ki nalazi: citolo{ki. Specijalizant treba savladati tehnike kvalitetne restauracije zubne krune kako bi se zadovoljili funkcionalno-okluzioni i estetski aspekti. dentalnom antropologijom i forenzikom i Klinika za dentalnu patologiju i endodonciju Stomatolo{ka protetika Klinika za fiksnu i mobilnu protetiku Ortodoncija Klinika za ortodonciju Socijalna medicina Institut za socijalnu medicinu Medicinskog fakulteta ili zavodi za javno zdravstvo 2 mjeseca 1 mjesec 1 mjesec 1 mjesec Cilj specijalizacije: Educirati i prakti~no osposobiti doktora stomatologije da bi mogao obezbijediti visokokvalitetni stomatolo{ki. Nastavni program obuhvata: – pra}enje predavanja. citomorfolo{ka i histo-hemijska slika bolesnog pulpnog i periodontalnog tkiva – pulpo-periodontalni kompleks – mikrobiolo{ki i imunolo{ki aspekti pulpnih i periapikalnih infekcija – patolo{ke mineralizacije – akutne i hroni~ne traume zuba – dentalni materijali i materijali za stimulaciju pulpe: – dentalni amalgam. citohemijska. Nutritivni poreme}aji. Dermatitis herpetiformis. Specijalizant treba ste}i znaje o pulpo-parodontalnoj povezano{}u. Sclerodermia. SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 17 – Strana 125 Laboratorijska dijagnostika – Rentgen dijagnostika dentalnih i ko{tanih struktura – Hematolo{ki nalazi – Mikrobiolo{ki nalazi: nativni. Zadaci specijalizacije: Da specijalizant pro{iri svoja morfolo{ka i histolo{ka znanja o endodontskom prostoru. u nastavnim turnusima (ljetni i zimski semestar) po planu koji utvr|uje navedeni fakultet. mogu}nostima i nedostatcima pojednih tehnika i ispravan izbor obturacione tehnke. 7. Osposobiti specijalizanta da primjenjuje slo`ene tehnike obrade korijenskih kanala. Specijalizanta osposobiti za timski rad sa specijalistima parodontologije i oralne medicine. terapijskim mogu}nostima periapikalnih lezija. studije slu~ajeva (30%) – 6 seminarskih radova (10%) – individualni klini~ki rad na katedri-klinici (40%) – upoznavanje sa najnovijom literaturom u biblioteci i na internetu (10%) – kolokvijalna provjera teoretskog i prakti~nog znanja svakih {est mjeseci (10%) B. konsultacije sa mentorom. Specijalizant treba ste}i znanje i vje{tinu rada tehnika obturacije korijenskog kanala. – sposobnost sticanja i preno{enja znanja. – stakloionomerni cementi – dentinska adhezivna sredstva. fokalna epitelijalna hiperplazija – Razvoj bijelih lezija mukoze – Melanogene pigmentacije – Afte Neinfektivne sistemske bolesti i oralna mikoza Imunolo{ki poreme}aji: Pemphigus. – kompozitni materijali – tehnike odontometrije . – promocija zdravlja. – upravljanja sistemom.OSNOVNA TEORIJSKA NASTAVA Osnovna teorijska nastava se provodi iz oblasti: – dono{enje klini~kih odluka. 4. – komunikacijske vje{tine. stomatolo{ke protetike i oralne hirurgije kako bi pacijentima sa specifi~nim oboljenjima mogli pru`iti zadovoljavaju}u rehabilitaciju.osnovna teorijska nastava Dentalna patologija i endodoncija Oralna medicina i parodontologija Oralna hirurgija Morfologija zuba sa histologijiom i forenzi~nom stomatologijom MJESTO OBAVLJANJA STA@A Stomatolo{ki fakultet Klinika za dentalnu patologiju i endodonciju Klinika za parodontologiju i oralnu medicinu Klinika za oralnu hirurgiju TRAJANJE 1 mjesec 24 mjeseci 3 mjeseca 3 mjeseca Katedra za Predklini~ku stomatologiju sa morfologijom zuba. histolo{ki – Metode biopsije Osnove imunologije – Mehanizmi imunih odgovora – Imunolo{ki aspekt infekcije – Autoimunitet Parodontalne bolesti – Parodoncij – Klasifikacija – Epidemiologija – Indeksi Etiopatogeneza parodontalne bolesti Klini~ka slika i terapija parodontalnih oboljenja Biomehanika . endodontski i konzervativno restorativni tretman pacijentima. Obavlja se na stomatolo{kom fakultetu u ukupnom trajanju od 1 mjesec. – timski rad. Teoretski dio obuhvata teme: – fiziolo{ke specifi~nosti zubne pulpe i zubnog organa – etiologija zubnog kvara – epidemiologija zubnog karijesa – demineralizacije i remineralizacije cakleni – resorpcioni procesi zubnih tkiva. Specijalizant treba nau~iti kako da svojim radom preventivno djeluje na nastanak karijesa. DENTALNA PATOLOGIJA I ENDODONCIJA 24 mjeseca A. lingua villosa. razvojne i idiopatske anomalije Infekcije oralne mukoze – Bakterijske infekcije – Virusne infekcije – Gljivi~ne infekcije Pljuva~ne `lijezde – Salivarna sekrecija – Disfunkcije – Oboljenja pljuva~nih `lijezda Odontogeni tumori i oralni aspekti neoplazmi Fokalni kompleks DENTALNA PATOLOGIJA I ENDODONCIJA Vrsta specijalizacije: OSNOVNA Trajanje specijalizacije: 3 godine (36 mjeseci) Plan specijalizacije: [IRA TEMATSKA OBLAST Uvodni dio . Lupus erythematosus Metaboli~ki poreme}aji: Endokrine disfunkcije. pulpalnih i periapikalnih oboljenja i parodontalnih oboljenja. – etika i propisi.^etvrtak. glossitis rhombica mediana – Papillomatosis.okluzalno uravnote`enje Neinfektivne lokalne promjene i oboljenja oralne mukoze – Migriraju}i jezik. 2011. UVODNI DIO .

Ambulantna kazuistika. Nakon zavr{ene edukacije specijalizant pola`e kolokvij. Dijagnoza i diferenciaalna dijagnoza cista usne {upljine. . mogu}nosti lije~enja recesije gingive. a svrha je upoznavanje specijalizanata sa patolo{kim promjenama oralne sluznice i za{tita terapeuta od izvora infekcije. . – Ciste oralnih tkiva. razvojne ciste. oralna higijena. PRAKTI^NA NASTAVA – Dijagnostika i terapija oboljenja oralnih sluznica – Dijagnostika i terapija hroni~nih i akutnih parodontalnih oboljenja – Metode dijagnostike i terapije neuravnote`ene i traumatske okluzije Teoretski dio iznosi 52 sati Seminarski rad: . – Upalne radikularne ciste. fibromatoza i hiperplazije oralnih sluznica – Traumatske ulcerativne lezije i opekotine – Periodontitisi akutni i hroni~ni – Stomatitisi: aftozni. traumatski {ok. pregleda okluzije. – Aktivno u~estvovanje u radu hirur{kog tima. U toku edukacije specijalizant treba napraviti jedan seminarski rad. akutne i hroni~ne forme odontogene infekcije. . hemostaze. – Uvje`bavanje hirur{kog {ava. PRAKTI^NA NASTAVA – Izvo|enje anestezija (lokalne i sprovodne) – Incizije u cilju rje{avanja dentogenih infekcija – Reiplantacija avulziranih zuba i izrada splintova – Rad u ambulanti. Program edukacije provodi predmetni nastavnik katedre na kojoj se izvodi edukacija. Obu~avanje specijalizanta za rad endodontske hirurgijeapikotomije. – Pripreme hirurga za rad pod asepti~nim uslovima. oralnog i dentalnog pregleda. TEORETSKA NASTAVA – Normalan periodoncijum stalnoj denticiji – Gingivitisi. – Solitarne i fisuralne ciste. .Broj 17 – Strana 126 – SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH – – – – – – – ^etvrtak. Etiologija. hirur{ka obrada rane. – Replantacija zuba i imobilizacija nakon traumatskih povreda – Patologija temporomandibularnog zgloba – Urgentna stanja u stomatolo{koj ambulanti B. – Terapija manjih cista. Hirur{ko pranje i pra}enje operativnog programa. analizama funkcije i traumatske okluzije. – pokazni radovi mentora iz zna~ajnih dijagnosti~kih i terapijskih procedura. te osnovni principi terapije velikih cista. – Samostalno izvo|enje operativnog zahvata apikotomije Teoretski dio traje 52 sata. herpeti~ni ulceronekroti~ni gingivostomatitis Glossitisi Heilitisi Oralna kandidijaza Mukozne retencione ciste (mucocele) Hemangiomi Lezije na oralnim sluznicama u toku infektivnih bolesti Traumatska i neuravnote`ena okluzija i njen uticaj na parodontalne bolesti B. 1 Prakti~ni dio traje 438 sati Kolokvij: . 1 . TEORETSKA NASTAVA – Lokalni anestetici i vazokonstriktori – Lokalne i sprovodne anestezije u oralnom podru~ju – Op}e komplikacije kod lokalne anestezije – Odontogena infekcija usne duplje. 4. – Oroantralne komunikacije i fistule. – Priprema hirurga za rad pod asepti~nim uslovima. – Specijalizanti pola`u kolokvije na zavr{etku teoretkih cjelina. Edukaciju iz oralne hirurgije specijalizant }e provesti na Klinici za Oralnu hirurgiju Stomatolo{kog fakulteta. . Teoretski dio iznosi 420 sati B. tehnike mehani~ke obrade korjenskog kanala (ru~ne i ma{inske) – tehnike obturacije korijeskih kanala – reparacioni procesi pulpalnog tkiva – reparacioni procesi periapikalnog tkiva – (Seminari i predavanja 2 x sedmi~no. U toku edukacije specijalizant treba napraviti jedan seminarski rad. . dijagnoza i terapija. Klini~ki stadijumi ciste. hirur{ke obrade traumatiziranih zuba. A. indikacije. – donosi plan lije~enja – samostalno provodi teorijske postupke koriste}i pri tome savremena dostignu}a. a koji uklju~uje: – savremeni pristup pacijentu – provode se klini~ka i laboratorijska ispitivanja uz uzimanje medicinske i stomatolo{ke anamneze. metodama lije~enja. . A. Odontogene ciste. a ostale dane prakti~ni rad). Osteomijelitisi. .255 sati ORALNA MEDICINA I PARADONTOLOGIJA 3 mjeseca Provodi se na klinici za parodontologiju i oralnu medicinu Stomatolo{kog fakulteta. 7. Seminarski rad:. komplikacije kod primjene anestetika. 1 ORALNA HIRURGIJA 3 mjeseca Svrha je sticanje temeljnih znanja iz asepti~nog rada u hirurgiji. reanimacija. 2011. klini~ka ispitivanja karijesa i postavljanje dijagnoze. Definicija i klasifikacija. Definicija. korjena zuba) – 10 endodontskih revizija neuspjelog tretmana – 10 izbjeljivanja zuba sa promijenjenom bojom nakon endodontskog zahvata Prakti~ni rad iznosi 3. hemiresekcija. . Asistiranje pri operativnim zahvatima. Prakti~ni dio je pod kontrolom mentora. Upoznavanje sa parodontalnim oboljenjima. gingivalna recesija. anesteziologije i oralno-hirur{kih zahvata kod odontogene infekcije. specijalizant treba da izvr{i najmanje slijede}e zahvate: – 25 amalgam ispuna sa retencionim ko~i}ima – 20 inleja nemetalnih – 30 estetskih rekonstrukcija kompozitnim materijalima – 50 endodontskih tretmana kod akutnih pulpitisa vi{ekorjenih zuba – 50 endodontskih tretmana nekroti~ne zubne pulpe vi{ekorjenih zuba – 40 endodontskih tretmana sa akutnim i hroni~nim periapikalnim promjenama – 20 endodontskih lje~enja na zubima sa zakrivljenim korijenovima sa odgovaraju}im tehnikama obrade zakrivljenog korijenskog kanala – 100 obturacija korijeskih kanala sa tehnikama hladne kondenzacije gutaperke – 30 obturacija korijenskih kanala sa temperaturnim gutapeka tehnikama (Thermafill) – 30 obturacija korijenskih kanala sa injekcionim gutapeka tehnikama temperaturnim ili hladnim – 5 endodontsko-hirur{kih lije~enja (resekcija. Prakti~ni dio obuhvata: Svakodnevni prakti~ni rad na Klinici. kontraindikacije za apikotomiju. – Apikotomija. Odontogeni apscesi. Program edukacije provodi predmetni nastavnik klinike na kojoj se izvodi edukacija. . Nakon zavr{ene edukacije specijalizant pola`e kolokvij. apikalne i lateralne. parodontolo{ki zahvati. 1 Prakti~ni dio iznosi 438 sati Kolokvij: .

etiologija. dijagnostika. 1 Prakti~ni dio traje 126 sati Kolokvij . otisak antagonista (hidrokoloidom). SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH – Broj 17 – Strana 127 MORFOLOGIJA ZUBA SA HISTOLOGIJOM I FORENZI^NOM STOMATOLOGIJOM 2 mjeseca Provodi se na Katedri za Predklini~ku stomatologiju sa morfologijom zuba. – Izrada seminarskog rada. vje`be {patulom). . . 2 Prakti~ni dio iznosi 279 sati Kolokvij:. cementiranje ko~i} nadogradnje i otisak za navlaku – Inley i onley ispun. . – Nepravilnosti kod razvoja zuba: etiologija. . okluzionim anomalijama stalnih zuba i posljedicama okluzionih anomalija kod stalnih zuba. estetski. rase i spola. Nakon zavr{ene edukacije specijalizant pola`e kolokvij. otisak radne strane (elastomeri). histologijiom i embrijologijom zubnog organa. Otisni postupak u fiksnoj protetici. . identifikacija tijela i ljudskih ostataka dentalnim tehnikama. Seminarski rad . . . – Razvojne anomalije i njihova povezanost sa promjenama u fiziolo{kim procesima koji u~estvuju u razvoju zuba – Nekariozne promjene zuba: abrazija. fiziologija cementa. TEORETSKA NASTAVA – @va~ne sile. PRAKTI^NA NASTAVA – Preparacija korjenskog kanala i otisak za livenu ko~i} nadogradnju direktna i indirektna metoda – Uzimanje duplog otiska i izrada osnovnog modela – Uzimanje duplog otiska i izrada pomi~nog modela – Proba. TEORETSKA NASTAVA – Rast i razvoj oro-facijalnog sistema – Pojam eugnatog u ortodonciji. – Eugnata permanentna denticija. . metod dvostrukog otiska. konfekcijske lijevane nadogradnje.. estetski. Obavezan je seminarski rad. Priprema otiska za izlijevanje. – Eugnata permanentna denticija. Upoznati specijalizanta sa naukom o forenzici i zna~aju zuba kao organa za uzimanje uzorka DNK. . Teoretski dio traje 16 sati. plan terapije – Traume.^etvrtak. funkcionalne sile. Program edukacije provodi predmetni nastavnik katedre na kojoj se izvodi edukacija. dijagnostika. plan terapije – Distalni zagriz. – Ko~i} metalne nadogradnje. TEORETSKA NASTAVA – Histologija pojedinih struktura zubnog zametka – Histofiziolo{ke osobine cakleni i dentina – Histofiziolo{ke osobine zubne pulpe i parodoncijuma – Histofiziolo{ke osobine zrelog parodoncijuma. . U toku edukacije specijalizant treba napraviti jedan seminarski rad. Radi i na analizi zdravstvenog stanja razli~itih populacionih grupa stanovnika na nivou op}ine ili regiona sa posebnim aspektom na oralno zdravlje. – Inlay. vrednovanje raznih metoda otiska. erozija i uzure stalne denticije – Morfolo{ke karakteristike pojedinih zuba i njihova uloga u okluzionim donosima. uzimanje otiska za ko~i} nadogradnje. klini~ka faza. Upoznavanje sa metodama preparcije korijenskog kanala za ko~i} nadogradnje. – Morfologija kavuma pulpe i korijenskih kanala pojedinih zuba – Forenzi~ka stomatologija. Upoznavanje sa anatomskim osobinama na zubnom organu i njihovoj ulozi i zna~aju kod okluzionih donosa. te laboratorijskog procesa izrade inley ispuna. B. cementiranje – Inlay most. uzimanja otisaka za inley i onley ispun. gre{ke u otisku. . 1 STOMATOLO[KA PROTETIKA 1 mjesec Provodi se na Klinici za stomatolo{ku protetiku Stomatolo{kog fakulteta u svrhu sticanja znanja iz gnatologije. – Nepravilnosti pojedinih zuba – Otvoreni zagriz. dijag. difer. . ne estetski. 1 ORTODONCIJA 1 mjesec Edukaciju iz ortodoncije specijalizant }e provesti na Klinici za ortodonciju Stomatolo{kog fakulteta u trajanju od 1 mjeseca. . B. preparacija otisak i cementiranje. izrada i postavljane ko~i} nadogradnje. 4. 7. B. Upoznavanje sa sistemima konfekciskih nadogradnji indikacije i kontraindikacije za njihovu primjenu. Specijalizant upoznaje metod i tehnike mjerenje zdravstvenog stanja i zdravstvene za{tite zajednice u korelaciji sa stanjem oralnog zdravlja. . . . . preparacija. A. Edukaciju provodi odgovarajti}i nastavnik. 1 SOCIJALNA MEDICINA 1 mjesec Provodi se na Institutu za Socijalu medicinu i organizaciju zdravstva na Medicinskom fakultetu u Sarajevu i zavodima za javno zdravstvo. . Posebno izu~ava socijalno-medicinski aspekt sa organizacijom stomatolo{ke zdravstvene za{tite i odgovaraju}im zakonodavstvom. cementiranje Teoretski dio traje 16 sati. cementodentinski spoj. . – Inlay most. plan terapije – Prvi stalni molar i njegova uloga u okluziji – Posljedica neblagovremenog va|enja prvog stalnog molara i najpovoljnije vrijeme za njegovu ekstrakciju – Posljedica nepravilnosti u stalnoj denticiji – Poreme}aj niza nakon ekstrakcije ostalih zuba u toku razvoja vilica. A. – Interceptivna ortodoncija (muskularne vje`be. . dijagnostika. PRAKTI^NA NASTAVA – Dijagnostika nepravilnosti u stalnoj denticiji – Pojam eugnatog u ortodonciji. . otisak. otisak. preparacija. Na kraju edukacije specijalizant pola`e kolokvij. Nakon zavr{ene edukacije specijalizant pola`e kolokvij. U toku edukacije specijalizant treba napraviti dva seminarska rada. cementno gle|ni spoj. sile otpora bioreakcijske sile – Otisci u fiksnoj protetici. . 1 Prakti~ni dio traje 126 sati Kolokvij. . – Intraoralni pregled pacijenata sa kompletnom permanentnom denticijom. A. . dentalnom antropologijom i forenzikom i klinici za dentalnu patologiju i endodonciju Stomatolo{kog fakulteta. struktura. Teoretski dio iznosi 36 Seminarski rad: . patogeneza. Seminarski rad . Program edukacije provodi predmetni nastavnik katedre na kojoj se izvodi edukacija. Svrha je upoznavanje specijalizanta sa histolo{kom gra|om zuba i potpornog tkiva. Nakon zavr{ene edukacije specijalizant pola`e kolokvij. odre|ivanje dentalne starosti. Upoznavanje specijalizanta kako se manifestiraju anomalije zuba koje nastaju kao posljedica poreme}enog razvojnog procesa. Upoznavanje sa detaljnijom morfologijom i anatomijom kavuma pulpe i korijenskih kanala zuba. . PRAKTI^NA NASTAVA Izrada 2 seminarska rada na temu koju odre|uje predmetni nastavnik katedre na kojoj se izvodi edukacija. . . plan terapije – Strmi zagriz. fizi~ke i hemijske osobine cementa. Cilj edukacije je upoznavanje specijalizanta sa okluzijom i artikulasiom. . dijagnostika. Studijski modeli. . 2011. . plan terapije – Progeni zagriz. . – Ispitivanje funkcija stomatognatnog sistema. ne estetski.

i Bolni~ki odjel anesteziologije reanimacija i 1 mjesec intenzivna njega Transfuziologija Bolni~ki odjel 1 mjesec transfuziologije Neurohirurgija Bolni~ki odjel 1 mjesec neurohirurgije Plasti~na i Bolni~ki odjel rekonstruktivna plasti~ne hirurgije 2 mjeseca hirurgija 2 mjeseca 2 mjeseca 2 mjeseca 1 mjesec 1 mjesec UVODNI DIO . .662 SATI.850 sati – Dentoalveolarna ambulantna hirurgija. – Uklanjanje manjih o`iljaka i cista. Obavlja se na stomatolo{kom fakultetu u ukupnom trajanju od 1 mjesec.200 ukupno 5. Trigemini – Patologija ~eljusnog zgloba i temporomandibularne disfunkcije.Broj 17 – Strana 128 SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Maksilofacijalna hirurgija Stomatolo{ka protetika Ortopedija vilica Otorinolaringologija Patologija Radiodijagnostika Bolni~ki odjel maksilofacijalne hirurgije Klinika za stomatolo{ku protetiku Klinika za ortodonciju Bolni~ki odjel ORL Bolni~ki odjel patologije Bolni~ki odjel radiologije ^etvrtak.5 godine (42 mjeseca) Plan specijalizacije: MJESTO U@A [IRA OBAVLJANJA TRAJANJE TRAJANJE TEMATSKA TEMATSKA STA@A OBLAST OBLAST Uvodni dio Stomatolo{ki fakultet . – Ekstrakcija zuba u ortodontskoj terapiji.osnovna 1 mjesec teorijska nastava Oralna Klinika za oralno19 mjeseci hirurgija hirur{ke discipline Op}a Bolni~ki odjel op}e hirurgija sa hirurgije Odjel za 8 mjeseci transfuziolo transfuziologiju gijom Centar za Bolni~ki odjel urgentne medicine urgentnu 2 mjeseca medicinu Traumatologija Bolni~ki odjel 1 mjesec traumatologije Anestezija. izgradnje i razvoja zdravstvenih ustanova. 6 mjeseca A. . – Hirur{ki pristupi rje{avanja dentogenih infekcija. Prakti~na nastava 3.850 300 50 3. 7. – etika i propisi. 1 UKUPNO TRAJANJE TEORETSKE NASTAVE NA SPECIJALISTI^KOJ EDUKACIJI IZ DENTALNE PATOLOGIJE I ENDODONCIJE JE 592 SATA. dokumentacija i evidencija. Teoretski dio traje 16 sati.656 500 150 6. – Programi rada. – Epidemiolo{ki metod istra`ivanja u medicini i stomatologiji.106 prakti~ni 3. 2011. – Finansiranje zdravstvene za{tite. apikotomije. – Kadrovski potencijal u zdravstvu. Programiranje. – Hirur{ki pristupi rje{avanja zalomljenih i zaostalih korjenova zuba gornje i donje vilice. . . – Metode hirur{ke terapije i timsko planiranje ortodontsko-hirur{ke terapije-indikacije – Vrste opturatora sa osvrtom na mogu}e fiksacije opturatora.806 200 100 2. Seminarski rad . 4.806 sati – Hirurgija zuba i parodonta – Odontogene akutne i hroni~ne infekcije – Hirurgija odontogenih i neodontogenih cista – Hirurgija sinusa maksilarisa – Hirurgija benignih tumora – Predprotetska hirurgija mekih i ko{tanih tkiva – Konzervativno i hirur{ko lije~enje neuralgija n. TEORETSKA NASTAVA – Biolo{ke karakteristike stanovni{tva. Na kraju zavr{etka specijalisti~kog sta`a pola`e se predispitni kolokvij radi provjere ste~enog znanja kod mentora. B. – promocija zdravlja. – komunikacijske vje{tine. – Operativna hirurgija-operaciona sala. – Izvori i na~in prikupljanja nov~anih sredstava za zdravstvenu za{titu. Sistem pla}anja. U po~etku sta`a specijalizant obavezno provodi 3 mjeseca u ambulantnoj praksi radi dijagnostike oralno-hirur{ke patologije te upoznavanja sa protokolom rada Klinike za Oralnu hirurgiju. – Zdravstvena djelatnost kao "potro{nja i proizvodnja" (medicinska i stomatolo{ka ekonomika). – sposobnost sticanja i preno{enja znanja. 1 Prakti~ni dio traje 126 sati Kolokvij . Specijalizant se aktivno uklju~uje u svakodnevni rad u navedenim institucijama u cilju razumijevanja na~ina i zna~aja planiranja u javnom zdravstvu. – upravljanja sistemom. A PRAKTI^NE NASTAVE 4. – Indeksi oralnog zdravlja stanovnika . Teoretska nastava 1. Edukacija sadr`i: teoretski Oralna hirurgija Anesteziologija sa urgentnom reanimacijom Implantologija 1. – Zdravstveno zakonodavstvo B. u nastavnim turnusima (ljetni i zimski semestar) po planu koji utvr|uje navedeni fakultet. miofacijalni bolni sindrom. ORALNA HIRURGIJA Edukaciju iz oralne hirurgije specijalizant provodi na Klinici za oralnu hirurgiju Stomatolo{kog fakulteta u trajanju od 19 mjeseci. – Ekonomika zdravstva. . ORALNA HIRURGIJA Vrsta specijalizacije: OSNOVNA Trajanje specijalizacije: 3. – Kretanje zdravlja i bolesti. – Hirur{ki zahvati na zubima i parodontu. . . PRAKTI^NA NASTAVA Prakti~na nastava se sastoji u izradi epidemiolo{kih studija.OSNOVNA TEORIJSKA NASTAVA Osnovna teorijska nastava se provodi iz oblasti: – dono{enje klini~kih odluka. . – Uklanjanje manjih benignih tumora. – Konzervativno zbrinjavanje otvorenog sinusa maksilarisa.306 A.komparativno-statisti~ke analize – Zdravstvena informatika i zdravstvena statistika. – timski rad. . . – Indikatori zdravstvenog stanja stanovni{tva. Preventivni programi u stomatologiji sa posebnim osvrtom na oralno zdravlje. statisti~koj analizi i predlaganju programa razvoja stomatolo{ke za{tite u odnosu na dobivene rezultate. serijske ekstrakcije sa opse`nim avleolektomijama. – Socio-ekonomska struktura stanovni{tva. . impakcije.

transfuzijski centri ili odsjeci za transfuziju). metode repozicija i osteosinteza pri razli~itim vrstama prijeloma. pacijenti iz rizikogrupa. – Znaci i simptomatologija neurotraume i traumatskog {oka. transfuzijski centri ili odsjeci za transfuziju). U knjizi operativnog protokola prezicno se bilje`e sve asistencije i samostalni operativni zahvati. – Dezinfekcije operativnog podru~ja. podjela. savladati tehniku hirur{kog zatvaranja rana te nau~iti dijagnosticirati i lije~iti kod gnojnih upala apscesa. Prakti~na nastava 300 sati – Izvo|enje svih anestezija u ambulantnoj praksi – Terapija lokalnih komplikacija kod izvo|enja lokalnih anestezija. – Izvo|enje lokalnih anestezija sa osvrtom na anesteziona podru~ja – Izvo|enje sprovodnih anestezija sa osvrtom na anesteziona podru~ja. te na terapiju oroantralnih komunikacija i fistula. – Na~in zamjene i nadoknade izgubljene krvi (Zavod za transfuzijsku medicinu Federacije BiH. Eksperimentalna nastava 20 sati Tehnika ugradnje implantata U cilju provjere teoretskog znanja iz oralne hirurgije. podjela i zna~aj u protetskoj rehabilitaciji Uslov za ulazak u operacionu salu i po~etak operativnog rada pod kontrolom mentora su polo`ena prva tri kolokvija. U toku desetog mjeseca sta`a: – Povrede dentoalveolarnog sistema sa osvrtom na terapiju traumatski luksiranih zuba. i gangrene. 2011. – Tehnike {ivanja rana. U toku jedanaestog mjeseca sta`a: – Benigni tumori. U toku tre}eg mjeseca sta`a: – Infekcija orofacijalne regije sa osvrtom na patofiziologiju upale i mogu}nostima {irenja u druge regije. B. podjela. – Apikotomija.^etvrtak. farmakokinetika. Ortodontsko . – SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH – Broj 17 – Strana 129 Hirur{ki zahvati na sinusu maksilarisu (oroantralne fistule i komunikacije) – Preprotetska hirurgija mekih i ko{tanih tkiva. razvoj i terapija. – Lokalni anestetici. Anestezija sa reanimacijom i urgentnom medicinom A. operativna tehnika i principi implantacije – Postoperativni tretman – Protetska i parodontalna razmatranja C. – Urgentna stanja u stomatolo{koj ambulanti. nastanak i razvoj upale sa osvrtom na dentogenu etiologiju. nastanak. U toku drugog mjeseca sta`a: – Urgentna stomatologija-incidenti u operacionoj sali. Upoznati se sa principima lije~enja svije`e traume. transfuzijski centri ili odsjeci za transfuziju). U toku devetog mjeseca sta`a: – Parodontalna hirurgija sa osvrtom na gingivektomije. podjela. njihova dijagnostika i terapija (Zavod za transfuzijsku medicinu Federacije BiH. – Postupci kod cardio pulmonalne reanimacije. te savremene mogu}nosti fiksacije. Teoretska nastava 238 sati – Principi op}e anesteziologije. Teoretska nastava 100 sati – Istorijat i vrste dentalnih implantata – Selekcija pacijenata. A. Teoretska nastava 200 sati – Lokalne i sprovodne anestezije u oralnom podru~ju (podjele. op}e i lokalne indikacije i kontraindikacije B. – Preoperativna priprema. operativna tehnika sa osvrtom na diferencijalnu dijagnostiku i konzervativni tretman. na~in djelovanja. 4. dijagnostika i metode lije~enja. – Primarno zaustavljanje krvarenja iz otvorenih rana. osobine i hipoteze o na~inu djelovanja. flegmone. – Operativni ratni principi i trija`a povrije|enih Centar za urgentnu medicinu 2 mjeseca Boravak u ambulanti za obradu svje`ih povreda. svaki specijalizant pola`e 12 kolokvija: Plan kolokvija iz Oralne hirurgije: U toku prvog mjeseca sta`a: – Topografska anatomija cerviko orofacijalne regije sa osvrtom na {irenje bola i neuralgije. ratni hirur{ki minimum. U toku {estog mjeseca sta`a: – Ciste. izbor konca i igala. posebno malignih tumora. U toku sedmog mjeseca sta`a: Maksilarni sinus. B. – Na~in prikupljanja i kolekcioniranja krvi (Zavod za transfuzijsku medicinu Federacije BiH. slika kontuzije mozga. Traumatologija 1 mjesec Savladati postupak lije~enja polutraumatiziranog pacijenta. – Vazokonstriktori. instrumenata i rublja. – Lokalna anestezija orofacijalne regije sa regionalnim blokadama – Ekstrakcija zuba-dentoalveolarna hirurgija sa komplikacijama u toku i nakon ekstrakcije. – Lokalni anestetici. – Obrada manjih hirur{kih rana sa {ivanjem. – Odre|ivanje krvnih grupa (Zavod za transfuzijsku medicinu Federacije BiH. Prakti~na nastava 50 sati – Izbor tipa implantata. nastanak sa osvrtom na patohistologiju i terapiju U toku dvanaestog mjeseca sta`a: – Implantologija. vazokonstriktori. indikacije i kontraindikacije). Op}a hirurgija sa transfuziologijom A. U toku 20 mjeseci specijalizantskog sta`a na oralnoj hirurgiji prati se i rad kandidata u operacionoj sali. U toku osmog mjeseca sta`a: – Predprotetska hirurgija mekih i ko{tanih struktura usne {upljine. . U toku petog mjeseca sta`a: – Impaktirani i prekobrojni zubi sa osvrtom na mogu}nosti transplantacije istih. Implantologija. – Savremene operativne tehnike sa posebnim osvrtom na hirurgiju glave i vrata. 7. koagulopatije i tretman ovih pacijenata. – Savremene metode dezinfekcije i sterilizacije prostora. transfuzijski centri ili odsjeci za transfuziju). – Op}i principi u hirur{kom lije~enju tumora.hirur{ka saradnja. uloga i izbor. – Operativni rezovi sa osvrtom na izbor konca. odgovaraju}i instrumentarij. igala i no`a. Prakti~na nastava 500 sati – Mali hirur{ki minimum. – Op}i principi ratne hirurgije. empijeme. – Reakcije koje mogu nastati kod nadoknade krvi. na~in i vrsta postoperativne njege bolesnika. U toku ~etvrtog mjeseca sta`a: – Oralnohirur{ki pacijenti i njihova priprema za operativni zahvat. nastanak i razvoj.

te prednja i stra`nja tamponada nosa – Kod akutnog gu{enja terapija konikotomijom ili traheotomijom – Hirur{ko lije~enje infekcija ORL podru~ja ORTOPEDIJA VILICA Edukaciju iz ortopedije vilica specijalizant }e provesti Klinici za otropediju vilica Stomatolo{kog fakulteta u trajanju od 2 mjeseca. RTG i radiografski postupci kao potpora u lije~enju malignoma. Teoretska nastava 292 sata – Definicija. – Uzimanje brisa za citolo{ku analizu }elija kod prekanceroza. strano tijelo. provjeru teoretskog i prakti~nog znanja vr{i mentor. Prakti~na nastava 800 sati – Hirur{ko konzervativno lije~enje infekcije lica i vilica u lokalnoj i op}oj anesteziji. te pljuva~nih `lijezda. tireoglosalna. – Kod politraume. Saradnja ORL specijaliste i oralnog hirurga . Lokalni re`njevi u podru~ju glave i vrata. op}i stav u postupku lije~enja osoba sa rascjepom usne i vilice. hemostatski preme}aji. fonijatar. te saradnja sa timom stru~njaka: maksilofacijalni hirurg. na~in prikupljanje i kolekcioniranje krvi. mikrognatizam i laterognatizam). na~ini uzimanja uzoraka sadr`aja ili tkiva za bakteriolo{ku i patohistolo{ku dijagnostiku. te priprema pacijenta za oralno hiru{ku intervenciju. tehnika sijalografije sa tuma~enjem sijalograma. vilica. Transfuzijska medicina 1 mjesec Odre|ivanje krvnih grupa. Nakon zavr{etka ovog dijela specijalizantskog sta`a. – Hirur{ko lije~enje te hirur{ko-protetska rehabilitacija – Etiologija. terapija i prognoza. Cruzon) te njihovo lije~enje. Teoretska nastava 94 sata – Anatomija. – Histolo{ki tipovi malignih tumora sa osvrtom na njihovu lokalizaciju. Neurohirurgija 1 mjesec Dijagnostika povreda neurokranijuma. Na~in repozicije intraoralnim i ekstraoralnim metodama. simptomi. patogeneza. rinoskopija. – Hirur{ko i konzervativno lije~enje ozljeda lica i vilica. dijagnoza i diferencijalna dijagnoza cista te tumoroznih tvorbi u regiji vrata (dermioidne. tok bolesti i mogu}nost metastaziranja. otoskopija. logoped. te specifi~ne infekcije (aktinomikoza. limfomi). – Principi i metode RTG dijagnostike i njihovo tuma~enje. te principi lije~enja pareze facijalisa. 4. fiziologija i patologija podru~ja maksilarnog sinusa i nosne {upljine sa topografijom. tuberkuloza. – Hirur{ki postupci i principi u terapiji malignih tumora. medikament). . terapeutske mogu}nosti – Infekcije ORL podru~ja dentogene etiologije. Plasti~na i rekonstruktivna hirurgija 2 mjeseca – Usvojiti znanja iz domena rekonstrukcija pomo}u ko{tanih i ko`nih transplantata. dijagnoza i diferencijalna dijagnoza. – Pravilno planiranje i izvo|enje probatorne ekscizije svake suspektne lezije u usnoj {upljini. vilice i nepca. mandibularni i maksilarni prognatizam. A. 2011. dijagnostika tumora mozga. epidermioidne.Broj 17 – Strana 130 SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH – ^etvrtak. prepoznavanje simptoma i postupak lije~enja supduralnih i epiduralnih hematoma.U jedinici intenzivne njege nau~iti njegu operiranog ili povrije|enog bolesnika te teoretske i pakti~ne principe svih vrsta bolova. lues) kao i ostale uzroke upale (trauma. kod rekonstruktivnih zahvata odnosa vilica.Neurohiru{ki zahvati kod neuralgija kod n. Termini operativnih zahvata i postupak lije~enja.gdje je granica? B. Maksilofacijalna hirurgija Edukaciju iz maksilofacijalne hirurgije specijalizant }e provesti na Klinici za maksilofacijalnu hirurgiju u trajanju od 4 mjeseci. – Saradnja sa roditeljima. optimalno vrijeme za planiranje operativnog zahvata. njihove karakteristike (hipertrofija masetera. hemiatrofija faciei. te posljedice lo{ih postupaka. – Etiologija i patogeneza epistakse te prednja i stra`nja tamponada nosa. – Metode konzervativnog i hirur{kog lije~enja putridne i specifi~ne infekcije – Etiopatogeneza. – Etiologija i dijagnostika uro|enih i ste~enih deformiteta lica i ~eljusti. metastatski ~vori}i. te primarna obrada rana mekih tkiva sa zaustavljanjem krvarenja. – Planiranje i primjena odgovaraju}ih operativnih postupaka kod maksilarnog i mandibularnog prognatizma. – Metode kojima se dolazi do definitivne dijagnoze. te instrumentarij za tu vrstu intervencije. ozljeda lica sa neprekinutim i prekinutim kontinuitetom povr{ine. – Hirur{ki postupci i na~ini operativnog lije~enja osoba sa rascjepom usne. A. te njihova terapija poznatim intraoralnim i ekstraoralnim metodama. Troacher-Colins. – Dijagnoza sijalolitijaze te postupci kod odstranjivanja sijalolita – RTG dijagnostika. B. – Kod akutnog gu{enja terapija konoktomijom i traheotomijom. Trigeminusa. – Patogeneza. stra`nja rinoskopija i indirektna laringoskopija – Hirur{ka eksploracija sinusa svim poznatim metodama – Etiologija i patogeneza epistakse. usnica i usne {upljine. – Posttraumatske deformacije i na~in njihovog lije~enja. hemihipertrofija faciei. na~ini zamjene i nadoknade krvi. – Postupci u podru~ju estetske hirurgije. dijagnoza i diferencijalna dijagnoza. na~ini obezbje|enja respiracije. Intravenske kratkotrajne anestezije te nau~iti postupak bu|enja bolesnika. ortodont. – Nastanak i dijagnostika ozljeda kostiju lica. – Hirur{ki postupci u tretmanu deformacija vilica. etiolo{ki momenti i definicija kongenitalnih anomalija. i postupci za njihovo lije~enje. proteti~ar. klini~ka slika i lije~enje akutnihi i hroni~nih upala podru~ja sa osvrtom na tonzilarnu problematiku I indikacijama za tonzilektomiju – Anatomotopografija maksilarnog sinusa. – Mogu}nosti mikrovaskularne hirurgije u rekonstrukcijama. 7. OTORINOLARINGOLOGIJA Edukaciju iz otorinolaringologije specijalizant }e provesti na Klinici za otorinolaringologiju u trajanju od 2 mjeseca. na~in prehrane djeteta. dijagnostika i klini~ka slika akutnih i hroni~nih upala mekog i ko{tanog tkiva. odre|ivanje i ~itanje labaratoriskih i biohemiskih nalaza. – Etiologija i dijagnostika ostalih ~e{}ih anomalija (Pierre-Robin. – Etiologija. dijagnostika. U cijelosti mora savladati postupak kardiopulmanorne reanimacije. Anestezija reanimacija i intenzivna njega 1 mjesec Specijalizant mora savladati postupak endotrahealne inhalacijske anestezije naro~ito pri operacijama glave i vrata. – Etiologija. te naj~e{}a lokalizacija malignih tumora lica. {irenje tumora. inervacijom i krvnom opskrbom – Simptomi. klini~ka slika i terapija upala sinusa i mogu}ih komplikacija – Simptomatologija malignih tumora maksilarnog sinusa. Prakti~na nastava 230 sati – Osnove otorinolaringolo{kog pregleda uz pomo} ~eonog ogledala. klini~ka slika dijagnoza.

klasifikacija oralnih bolesti. – promocija zdravlja. OP]A . RADIODIJAGNOSTIKA 1 mjesec Upoznavanje sa svim radiolo{kim tehnikama i metodama dijagnostike glave i vrata. Ekstrakcija zuba u ortodontskoj terapiji – Osnove interceptivne ortopedije vilica i zuba B. U cilju savladavanja savremenih dijagnosti~kih i terapijskih postupaka. prevencija premalignih i malignih bolesti oralne sluznice. prevencija oralnih infekcija. Za{tita zdravlja parodonta. dijagnostike i terapije oboljenja usta. 7. Analiza uznapredovanih parodontitisa uz nalaz destrukcije potpornih tkiva. dijagnostika i terapija oralnih fokusa. – etika i propisi. oralna klini~ka testiranja. . postupak i mjere za{tite u specijalisti~koj ambulanti. A. Kandidat usavr{ava dijagnostiku i konzervativnu terapiju paradontopatija. posebno hirur{ke terapije paradontopatija. bakterijske infekcije oralne sluznice. patogeneze i terapije parodontalnih oboljenja. Indikacije za hirur{ko-ortopedsku terapiju – Metode hirur{ke terapije i timsko planiranje ortodontsko-hirur{ke terapije. uzimanje otisaka i izrada Blekove plo~e – Uzimanje otisaka i izrada modela radi planiranja broja i mjesta za postavljanje implantata – Izrada {ablona za ugradnju implantata kod postavljanja vi{e implantata u bezuboj vilici – Saradnja kod planiranja protetsko-hirur{kih postupaka. posebno juvenilnog i rapidnog. – komunikacijske vje{tine. ozljede oralne sluznice. u nastavnim turnusima (ljetni i zimski semestar) po planu koji utvr|uje navedeni fakultet.manifestacije na oralnoj sluznici. prate}e pojave kod uzimanja lijekova . proteti~ar. Nau~iti interpretacije nalaza. vilica i zuba – Prevencija ste~enih deformiteta lica. oralni simptomi. Prevencija oralnih bolesti: saradnja i motivacija pacijenta. SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Preventivna i dje~ija stomatologija Ortodoncija Maksilofacijalna hirurgija Socijalna medicina Broj 17 – Strana 131 Klinika za dje~ju i preventivnu stomatologiju Klinika za ortodonciju Klinika za maksilofacijalnu hirurgiju Institut za socijalnu medicinu Medicinskog fakulteta ili zavodi za javno zdravstvo 6 mjeseci 3 mjeseca 1 mjesec 2 mjeseca A. 2011. oboljenja mekih tkiva usta i fokalnu infekciju. Bolesti usta i paradontologija 5 mjeseci Osnovne tematske jedinice bolesti usta: Faktori obrane u usnoj {upljini. registracija vrste patolo{ke promjene. magnetnu rezonancu podru~ja glave i vrata. Postupci odr`avanja higijene parodonta. PROGRAM SPECIJALIZACIJE UVODNI DIO . – upravljanja sistemom. Prakti~na nastava 270 sati – Ortodontska mjerenja i analize modela – Osnove planiranja ortodontske terapije – Rtg dijagnostika ortodontskih anomalija – Telerentgenska mjerenja i saradnja sa ortodontom i maksilofacijalnim hirurgom STOMATOLO[KA PROTETIKA Edukaciju iz stomatolo{ke protetike specijalizant }e sprovesti na Klinici za Stomatolo{ku protetiku Stomatolo{kog fakulteta u trajanju od 2 mjeseca. – sposobnost sticanja i preno{enja znanja. patogeneza sporo i brzo progresivnih parodontitisa. kandidat je obavezan da dva mjeseca provede u odgovaraju}oj visoko{kolskoj nau~noj i zdravstvenoj ustanovi. zubni tehni~ar PATOLOGIJA 1 mjesec Usvojiti na~ine saradnje oralnog hirurga sa patologom u vezi citolo{kih. Osnovni zahvati na parodontu: subgingivno odstranjenje naslaga. Obavlja se na stomatolo{kom fakultetu u ukupnom trajanju od 1 mjesec. uzimanje anamnesti~kih podataka. bolesti `lijezda slinovnica. oralne bolesti dje~je dobi. oralne alergijske reakcije. kireta`a d`epova kod pet pacijenata. vilica i zuba – Klini~ke metode za postavljanje ortodontske dijagnoze.osnovna teorijska Stomatolo{ki fakultet nastava Bolesti usta i parodontologija Klinika za parodontologiju i oralnu medicinu Bolesti zuba i endodoncija Klinika za dentalnu patologiju i endodonciju Stomatolo{ka protetika Klinika za stomatolo{ku protetiku Oralna hirurgija Klinika za oralno-hirur{ke discipline [IRA TEMATSKA OBLAST TRAJANJE 1 mjesec 5 mjeseci 6 mjeseci 6 mjeseci 6 mjeseci Opis specijalizacije: Op}a . virusne i gljivi~ne infekcije oralne sluznice. preventivni postupci. oralni hirurg. Terapijske metode uznapredovanih progresivnih oblika parodontnih bolesti. Osnovne tematske jedinice iz parodontologije: Etiologija parodontne bolesti.OSNOVNA TEORIJSKA NASTAVA Osnovna teorijska nastava se provodi iz oblasti: – dono{enje klini~kih odluka. dijagnostika mukokutanih autoimunih poreme}aja na oralnoj sluznici. histolo{kih i ostalih dijagnosti~kih metoda. Prakti~na nastava 270 sati – Planiranje. inicijalna terapija gingivitisa i parodontitisa. dijagnostika i diferencijalna dijagnostika uro|enih i ste~enih deformiteta lica.porodi~na stomatologija predstavlja sastavni dio za{tite orofacijalnoga sistema na nivou doktora stomatologije. prekancerozne oralne lezije i stanja. – timski rad. oralne bolesti kao odraz op}ih sistemskih bolesti.PORODI^NA STOMATOLOGIJA Vrsta specijalizacije: OSNOVNA Trajanje specijalizacije: 3 godine (36 mjeseci) Plan specijalizacije: MJESTO OBAVLJANJA STA@A Uvodni dio . parodontohirur{ke metode rehabilitacije `va~ne funkcije. korekcija okluzije kod pacijenata. Teoretska nastava 94 sata – Etiologija. imunodeficijencija s oralnim manifestacijama. klini~ki nalaz oralne sluznice. Dijagnostika oralnih bolesti. uklju~uju}i CT. Specijalizant izu~ava teorijske osnove i usavr{ava ste~ena prakti~na znanja i vje{tine iz etiologije. Teoretska nastava 94 sata – Indikacije za fiksni i mobilni protetski rad – Savremeni materijali za uzimanje otisaka kod izrade fiksnih i mobilnih protetskih radova – Planiranje i materijali za uzimanje otisaka i otisci za izradu opturatora – Vrste opturatora i izrada opturatora sa osvrtom na mogu}nost fiksacije opturatora – Preprotetska hirur{ka priprema u fiksnoj protetici – Preprotetska hirur{ka priprema u mobilnoj protetici – Planiranje protetska suprastrukture kod implantata B. mjere i postupci za terapiju ortodontskih anomalija. Usvojiti na~ela biopsijskih i metoda aspiracijske i eksfolijativne dijagnostike te interpretacije nalaza. 4. dijagnostiku i terapiju oboljenja oboljenja mekih tkiva usta. a posebno prevenciju i konzervativnu terapiju paradontopatija i osnovne hirur{ke zahvate. gerijatrijske oralne bolesti. laboratorijska testiranja u dijagnostici oralne bolesti.^etvrtak. Primjena hemoterapijskih sredstava u spre~avanju upalnih promjena gingive. procjena lokalnoga statusa u dijagnostici oralne bolesti. oralne bolesti uzrokovan spolnim prijenosom.

nadgradnje zuba. staklenoinomerni cementi. du`nost kandidata je i da usvoji sljede}e: principe i metode postoperativne njege operisanih pacijenata. Oralna hirurgija 6 mjeseci Specijalizant se tokom ovog dijela sta`a treba osposobiti za samostalno sprovo|enje temeljnih principa i tehnika oralne hirurgije i oralno-hirur{kih intervencija te za samostalno rje{avanje dijagnosti~kih i terapeutskih problema iz domena oralne hirurgije. fizikalno kemijska o{te}enja zuba. primjene antistepti~ne i dezinfekcionih sredstava u terapiji zuba. nomenklaturu. metode i sredstva predprotetske oralne hirurgije. principe sistematske stomatolo{ke {kolske njege. Kolokvij. primjenu mortalnog i vitalnog tretmana oboljele pulpe. savremenih principa i metoda asepse i antisepse. klini~ke simptome nepravilnosti usta i zuba. prepoznavanje i lije~enje lokalnih i op}ih komplikacija anestezije. Kandidat je obavezan da dva mjeseca provede u odgovaraju}oj visoko{kolskoj nau~noj i zdravstvenoj ustanovi. oralno hirur{ki zahvati kod djece. patolo{ka zbivanja u pulpnome tkivu i periradikularnome tkivu. dentinska adhezivna sredstva. Specijalizant izu~ava zna~aj i zadatke preventivne stomatologije. kavitacije. preparacija zuba i savremene otiske za fiksne nadoknade. dentalni paralelometri. protetski materijali i tehnologije. materijali za stimulacije pulpe i stvaranje novoga dentina. mobilne totalne. patolo{ki zna~aj karijesa. uzimanje funkcionalnih otisaka. zubnoljekarski rad sa djecom. oboljenja pulpe i apikalnog parodonta. Kandidat usavr{ava dijagnosti~ke i terapijske postupke iz ove oblasti. inleji. reokludaciju proteza u adaptacionom periodu. obrada pacijenta preosjetljivih na stomatolo{ke medikamente i materijale. dijagnozu i plan terapije. dentalni amalgami. proteti~ko zbrinjavanje djece i omladine. Kolokvij. Radi savladavanja savremenih dijagnosti~kih i terapijskih postupaka u protetici kao i upoznavanje sa savremenom laboratorijskom tehnikom kandidat je du`an da provede dva mjeseca u odgovaraju}oj visoko{kolskoj. na~ine i metode otklanjanja bola u predjelu lica i vilica i lije~enje komplikacija u toku i poslije oralno-hirur{kih intervencija. Kolokvij. Kandidat upoznaje karakteristike naj~e{}ih uro|enih i ste~enih ortodontskih nepravilnosti vilica i lica svih dobnih uzrasta pacijenata. terapiju. materijali za privremeno i trajno zatvaranje kaviteta. principe pulpodentalne osjetljivosti i desenzibilazacije (privremene i trajne). Radi usavr{avanja ste~enih znanja i sticanja novih. 2011. faktori zubnoga karijesa (mikroflora. kori{}enje artikulatora u protetici. terapije karijesa i njegovih komplikacija na mlije~nim i stalnim zubima. okluzijske koncepcije. mobilne parcijalne. Preventivna i dje~ija stomatologija 6 mjeseci Specijalizant se tokom ovog dijela sta`a treba osposobiti za samostalno sprovo|enje temeljnih principa i tehnika dje~je i preventivne stomatologije. osnove sistematske stomatolo{ke njege. Prenos registrata maksile i mandibule. oralne hirur{ke zahvate kod djece. kompozitni materijali. dijagnostiku i principe hirurskog lije~enja cista. dijagnostiku i prevenciju nepravilnosti usta i zuba. patologiju usta i zuba kod djece. Stomatolo{ka protetika 6 mjeseci Osnovne tematske jedinice iz stomatolo{ke protetike: Okluzija zubi. terapiju karijesa i njegovih komplikacija kod djece. profilaksu karijesa. primjene savremenih estetskih materijala. prvu pomo} i zbrinjavanje povrede zuba kod djece. metoda i sredstava anestezije u oralnoj hirurgiji. Specijalizant izu~ava teorijske osnove i usavr{ava ste~ena prakti~na znanja i vje{tine iz anatomije i histologije zuba i apikalog parodonta. te za samostalno rije{avanje dijagnosti~kih i terapeutskih problema iz domena dje~je i preventivne stomatologije. zbrinjavanja povreda zuba kod djece. dijagnoza. Kandidat mora provesti dva mjeseca u odgovaraju}oj visoko{kolskoj i nau~no zdravstvenoj ustanovi. Kandidat usavr{ava prakti~na znanja iz dijagnostike. a posebno iz oblasti prakti~nog sprovo|enja zdravstveno vaspitnih mjera u stomatologiji. Tako|er je kandidat du`an da usvoji sljede}e: hirur{ke tehnike va|enja zuba i zubnih korjenova. primjenu i vrste sredstava za op}u i lokalnu hemostazu. Ortopedija vilica 3 mjeseca Specijalizant se tokom ovog dijela sta`a treba osposobiti za samostalno sprovo|enje dijagnosti~kih principa iz ortopedije vilica. 7. sredstva za punjenje kanala (kanalna i apikalna i periapikalna). posebno u okviru medicine rada. plan lije~enja i prognoza bezubih i parcijalno bezubih pacijenata. za{titu orofacijalnog kompleksa od sportskih povreda. Osnovne tematske jedinice iz oralne hirurgije Upoznavanje i usvajanje sljede}eg: savremenih principa i metoda dezinfekcije i sterilizacije prostora. prevencije. citomorfolo{ka i histokemijska slika bolesnoga pulpnoga tkiva i periradikularnih struktura. apikalnih i hroni~nih oboljenja.nau~noj i zdravstvenoj ustanovi. terapiju pojedinih oboljenja mekih tkiva usta kod djece. savlada medote oralno-hirur{kih intervencija u te{kih i hroni~nih bolesnika. citokemijska. Kandidat usavr{ava planiranje i izradu fiksnih i mobilnih proteti~kih nadoknada. te terapeutskih principa iz interceptivne ortopedije vilica. indikacije i kontraindikacije za izradu fiksnih nadoknada.Broj 17 – Strana 132 SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH ^etvrtak. U cilju prihvatanja savremenih dijagnosti~kih metoda i postupaka a posebno kod zuba sa komplikovanom morfologijom korijenskog kanala. instrumenata. izrada limenih plombi i organizacije stomatolo{ke slu`be. reanimacije i zahvata u zbrinjavanju trauma vilica i zuba i drugih urgentnih stanja u oralnoj hirurgiji. funkcija zubne pulpe. 4. Osnovne tematske jedinice iz ortopedije vilica Specijalizant izu~ava etiologiju. Kandidat tako|er upoznaje mogu}nosti i granice ortodontske terapije sa mobilnim . obrada hendikepiranih lica. impaktiranih i prekobrojnih zuba. doma}in i zub. Kandidat je obavezan da jedan mjesec provede u odgovaraju}oj visoko{kolskoj i nau~nozdravstvenoj ustanovi. lije~enje starijih osoba. Izrada protetskih radova: fiksni. te principe i metode tretmana tih nepravilnosti radi usavr{avanja dijagnosti~kih postupaka mjera i postupaka iz oblasti preventivne ortopedije vilica i lica. krunice i imedijatne proteze. karijes i njegove komplikacije na mlije~nim i stalnim zubima kod djece. obrada pacijenta sa sistemskim oboljenjima. dentalni materijali. urgentne intervencije u dje~ijoj stomatologiji. dijagnostiku i terapiju kariozne lezije. radnih ploha. povrede zuba u djece. Vr{i planiranje i izradu mobilnih parcijalnih i totalnih proteza i pripremu zuba i usta za iste. Bolesti zuba i endodoncija 6 mjeseci Osnovne tematske jedinice iz bolesti zuba i endodoncije: Fiziolo{ka specifi~nost zubne pulpe i periradikularnog tkiva. zbrinjavanje pacijenata sa specijalnim potrebama. prevenciju ortodontskih anomalija. Specijalizant se osposobljava za klini~ki pregled. okoli{ lokalni i op}i). ve{a i ostalog materijala. Osnovne tematske jedinice iz dje~je i preventivne stomatologije. uzimanje funkcionalnih otisaka i drugih savremenih otisaka za fiksne i pokretne protetske nadoknade. Osim ovoga. temeljnog postupka i principa pru`anja prve pomo}i. higijenu usta i zuba i njen zna~aj u profilaksi stomatolo{kih oboljenja. savremena shvatanja o replantaciji i transplataciji zuba kao i o osnovama dentalne implantologije. upotreba poluprilagodljivih artikulatora. pripremu zuba i usta za iste.dijagnostiku i hirur{ke tehnike i metode lije~enja akutnih i hroni~nih dentogenih infekcija. zna~aj zdravstvenog vaspitanja u stomatologiji i mogu}nost njegovog sprovo|enja. Kolokvij. Kolokvij. histomorfolo{ka.

preparacija kaviteta. Socijalna medicina 2 mjeseca Specijalizant se tokom ovog dijela sta`a treba osposobiti za samostalno sprovo|enje osnovnih principa iz oblasti socijalne medicine.OSNOVNA TEORIJSKA NASTAVA Osnovna teorijska nastava se provodi iz oblasti: – dono{enje klini~kih odluka. SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 17 – Strana 133 i fiksnim aparatima. konfekcijske ~eli~ne krunice – Materijali u terapiji karijesa mlije~nih zuba – Oralna hirurgija: ekstrakcije zuba kod djece – Oralna hirurgija: upalni procesi kostiju kod djece i ekstrakcije zuba kod djece – Sedacija. Edukacija sadr`i: teoretski Dje~ija stomatologija Preventivna stomatologija Javno zdravstvo-organizacija stomatolo{ke za{tite za djecu 1400 300 200 1900 prakti~ni 2500 700 300 3500 ukupno 3900 1000 500 5400 Nastavni program: Teoretska nastava iz svih navedenih oblasti specijalizacije – Predavanja. – upravljanja sistemom. upoznavanje sa najnovijom literaturom u biblioteci i na internetu (20%) Svakih 6 mjeseci kolokvij iz obra|ene materije (10%).early childhood caries) – Dentalni karijes mlije~nih zuba: terapija .1400 sati – Psihologija djeteta – Psiholo{ki pristup djetetu i tehnike upravljanja pona{anjem – Normalan rast i razvoj – Vrijeme nicanja zuba mlije~ne i stalne denticije – Resorpcija mlije~nih zuba i redoslijed smjene – Anomalije mlije~nih i stalnih zuba: poreme}aji broja. planiranje zdravstvene za{tite sa posebnim osvrtom na planiranje stomatolo{ke za{tite.osnovna teorijska nastava Dje~ja i preventivna stomatologija Pedijatrija Ortopedija vilica Bolesti usta i paradontologija Oralna hirurgija Socijalna medicina MJESTO OBAVLJANJA STA@A Stomatolo{ki fakultet Klinika za dje~ju i preventivnu stomatologiju Klinika za pedijatriju univerzitetsko-klini~ke bolnice Klinika za ortodonciju Klinika za parodontologiju i oralnu medicinu Klinika za oralno-hirur{ke discipline Institut za socijalnu medicinu medicinskog fakulteta ili zavodi za javno zdravstvo TRAJANJE 1 mjesec 23 mjeseca 3 mjeseca 3 mjeseca 2 mjeseca 2 mjeseca 2 mjeseca – sposobnost sticanja i preno{enja znanja. epidemiologija – Dentalni karijes mlije~nih zuba: rani dje~ji karijes (karijes cucle. izu~ava organizaciju i rad stomatolo{ke djelatnosti. 7. PREVENTIVNA I DJE^JA STOMATOLOGIJA Vrsta specijalizacije: OSNOVNA Trajanje specijalizacije: 3 godine (36 mjeseci) Plan specijalizacije: [IRA TEMATSKA OBLAST Uvodni dio . Osnovne tematske jedinice iz maksilofacijalne hirurgije: Kandidat se upoznaje i osposobljava za zbrinjavanje urgentnih stanja i povreda maksilofacijalne regije. ECC . popunjavanje kartona – Psiholo{ki pristup djetetu .ovladavanje tehnikama upravljanja pona{anjem djeteta – Detekcija i profesionalno uklanjanje plaka – Uputa o odr`avanju oralne higijene i obuka djeteta o odgovaraju}oj tehnici ~etkanja – Topikalna aplikacija fluorida. karijes bo~ice.^etvrtak. . izu~ava odabrana poglavlja zdravstvene statistike. upute roditelju o upotrebi sistemskih fluorida (tablete) – Preventivno zalijevanje fisura – Planiranje tretmana oboljelih tvrdih i mekih oralnih tkiva. Prakti~na nastava iz svih navedenih oblasti specijalizacije – Klini~ki rad sa pacijentima u punom radnom vremenu – Konzilijarni sastanci sa naprijed navedenim specijalnostima PROGRAM SPECIJALIZACIJE IZ DJE^IJE I PREVENTIVNE STOMATOLOGIJE UVODNI DIO . – timski rad. upoznaje ekonomiku zdravstva. studije slu~ajeva (PBL) i konsultacije (C) s mentorom (40%) – Najmanje 7 seminarskih tema. vilica i lica. a posebno ekonomske aspekte. te predprotetsku ortodontsku pripremu odraslih. izu~ava zdravstveno zakonodavstvo. DJE^JA I PREVENTIVNA STOMATOLOGIJA Edukaciju iz Dje~je i preventivne stomatologije specijalizant provodi na Klinici za Preventivnu i dje~ju stomatologiju Stomatolo{kog fakulteta u trajanju od 23 mjeseca. – promocija zdravlja. poreme}aji strukture – Dentalni karijes mlije~nih zuba: dijagnostika. – komunikacijske vje{tine. 2011. 4. Osnovne tematske jedinice iz socijalne medicine: Kandidat upoznaje socijalno medicinski zna~aj prevencije oboljenja usta i zuba. u nastavnim turnusima (ljetni i zimski semestar) po planu koji utvr|uje navedeni fakultet.anamneza i status. analgezija i anestezija kod djece – Pedijatrijska endodoncija: mlije~ni zubi – Pedijatrijska endodoncija: mladi trajni zubi sa nezavr{enim rastom korijena – Oralna patologija: oboljenja mekih tkiva i parodoncijuma – Op}a oboljenja sa manifestacijama u usnoj {upljini kod djece – Traumatske povrede zuba: mlije~ni zubi – Traumatske povrede zuba: stalni zubi – Pedijatrijska protetika – Interceptivna ortodoncija – Poreme}aji razvoja – Rad sa medicinski kompromitovanom djecom: mentalna retardacija i neurolo{ki i senzorni poreme}aji – Rad sa medicinski kompromitovanom djecom: organska hroni~na oboljenja i krvne diskrazije DJE^JA STOMATOLOGIJA Prakti~na nastava . etiologija. iz svih oblasti specijalizacije po jedna (30%) – Individualni rad. Kolokvij. Obavlja se na stomatolo{kom fakultetu u ukupnom trajanju od 1 mjesec. Maksilofacijalna hirurgija 1 mjesec Specijalizant se tokom ovog dijela sta`a treba osposobiti za samostalno sprovo|enje prvenstveno dijagnosti~kih principa iz oblasti maksilofacijalne hirurgije. DJE^JA STOMATOLOGIJA Teoretska nastava . I. te izu~ava patologiju i simptomatologiju disfunkcija vili~nog zgloba. – etika i propisi. rano otkrivanje i dijagnostiku benignih i malignih tumora mekih i ko{tanih tkiva lica i vilica. tj.2500 sati – Pregled pacijenta . veli~ine i boje. oblika.

interdentalnih stimulatora. Hemijska i mehani~ka sredstva. mentalnim i senzornim nedostacima u stomatolo{ku ordinaciju (paraplegi~ari. hirur{ke intervencije kod medicinski kompromitovane djece – Ekstirpacija mladih trajnih zuba sa nezavr{enim rastom korjena . TV. – Postupak zalijevanja fisura mlije~nih i stalnih zuba. duhanski produkti. novine. – Planiranje preventivnih mjera za za{titu oralnog zdravlja trudnica . ~asopisi. Glavna i pomo}na sredstva za oralnu higijenu. odre|ivanje KEP-a zuba na osnovu utvr|enog statusa. – Oralna higijena. droge) – Metode i oblici edukacije – Zdravstveno prosve}ivanje svih populacijskih skupina uklju~uju}i i subjekte tre}e `ivotne dobi – Dono{enje edukativnih stomatolo{kih programa – Organizacija provo|enja programa sa specifi~nim grupama stanovni{tva – Edukacija iz stomatolo{ke doktrine preko mas-medija (radio. – Fluoridi u stomatolo{koj preventivi. Ovaj segment specijalizacije obuhvata i nau~noistra`iva~ki rad u smislu izrade epidemiolo{kih studija. Demonstriranje tehnika ~etkanja zuba na modelu. 2011. – Popularna predavanja zdravstvenog odgoja za pred{kolsku djecu u dje~jem vrti}u (metode i oblici). te anketama i intervjuima gra|ana razli~itih populacionih i socijalnih grupa i obradi i interpretaciji dobijenih rezultata. slijepe i slabovide osobe gluhonijemi. TEORETSKANASTAVA 225 ^ASOVA Upoznavanje sa sljede}im hroni~nim oboljenjima: – Kardiovaskularna oboljenja – Astma – Hroni~na renalna insuficijencija – Diabetes mellitus – Gastroezofagealni refluks – Poreme}aji ishrane . – Prijem pacijenata sa fizi~kim. – Detekcija karijesa prema WHO. irigatora i vodica za ispiranje usta. II. Anamneza. Tehnika ~etkanja zuba. – Stomatolo{ki pristup pacijentima oboljelim od AIDS-a. napitaka. bro{ure i plakate). – Preventivne mjere i oralno zdravlje kod trudnica (savjetovali{te) – Pristup provo|enja prevencije oralnih bolesti kod specifi~nih bolesnika (komatozni pacijenti. – Indeksi oralnog zdravlja stanovnika. JAVNO ZDRAVSTVO-ORGANIZACIJA STOMATOLO[KE ZA[TITE Teoretska nastava 200 sati – Sociologija medicinske i stomatolo{ke profesije – Izbor.tehnika postepenog uklanjanja karijesa na mlije~nim zubima – Preparacije kaviteta na I stalnim molarima i na mladim stalnim zubima – Obrada i poliranje ispuna – Direktno i indirektno prekrivanje pulpe na mladim stalnim zubima – Vitalna amputacija na mlije~nim zubima . – Ishrana. Efekti fluorida na oralna tkiva. Standardi primjene fluorida. amputirci). Egzogene metode u primjeni. osobe sa mentalnim poreme}ajima). va`e}i standardi i normativi – Javno mnijenje i oralno zdravlje – Sociologija pasivnog ili negativnog odnosa gra|ana preme oralnom zdravlju. Kriterij selekcije intaktnih zuba za pe~a}enje. – Detekcija plaka (obojavanje) odre|ivanje plak indeksa. – Dentalni plak. status praesens. – Oralna higijena. Plan rada i potreban tretman. Endogene metode. Pe~a}enje (zalivanje) fisura zuba. Izu~avanje zdravstvenih potreba i zahtjeva stanovni{tva sa zdravstvenom za{titom i osvrtom na stomatolo{ku djelatnost. – Zubne paste (sastav). Pra{ak za zube. – Detekcija plaka. elektri~nih ~etkica. ^i{}enje mekih naslaga.metode apeksogeneze i apeksifikacije. 4. – Preventivni aspekt oralnog zdravlja hroni~nih bolesnika (kardiovaskularni.Ca(OH)2 metoda – Amputacija na mlije~nim zubima sa primjenom formokrezolskih preparata – Anestezija i ekstrakcija mlije~nih i stalnih zuba. s posebnim osvrtom na organizaciju {kolske i pred{kolske stomatolo{ke za{tite. sekundarna i tercijarna stomatolo{ka prevencija. selekcija i distribucija zdravstvenih kadrova. komparativnim prikazima zdravstvenog stanja-oralnog zdravlja stanovni{tva u pojedinim regijama u BiH. – Primarne operativne mjere prevencije. – Lije~enje gangrene periodontitisa mladih trajnih zuba – Kompozitna nadogradnja na mladim trajnim zubima – Dijagnostika i tretman traumatskih povreda mlije~nih zuba – Dijagnostika i tretman traumatskih povreda stalnih zuba – Postavljanje konfekcijskih krunica na mlije~ne zube. Karton WHO. – Zdravstvena informatika i zdravstvena statistika. mlijeka. 7. Tablete sa fluorom. definicija i ciljevi preventivne stomatologije – Primarna. Skidanje plaka. struktura i mehanizam djelovanja. – Organizacija stomatolo{ke za{tite za pred{kolsku djecu – Organizacija stomatolo{ke za{tite za {kolsku djecu JAVNO ZDRAVSTVO-ORGANIZACIJA STOMATOLO[KE ZA[TITE Prakti~na nastava 300 sati Prakti~ni rad se sastoji u izradi godi{njih planova i programa rada zdravstvenih ustanova za odgovaraju}u populacju. Plak indeks i Indeks OH. – Preventivni tretman pacijenata tre}e `ivotne dobi.savjetovali{te "Razgovor sa pacijenticom". planiranje sedmi~nog jelovnika zdrave ishrane sa aspekta za{tite oralnog zdravlja.-og stolje}a" u domenu stomatologije za dugoro~no vrijeme. planiranju implementacije ciljeva "Zdravlje za sve do 21. PREVENTIVNA STOMATOLOGIJA Prakti~na nastava 700 sati – Prvi prijem pacijenta. Edukacija pacijenata. dje~ija protetika – Stomatolo{ki tretman djece sa specijalnim potrebama (odlazak u stacionarnu ustanovu) – Interceptivna ortodoncija PREVENTIVNA STOMATOLOGIJA teoretska nastava 300 sati – Istorijat. – Fluoridacija zuba metodom premazivanja sa rastvorom ili gelom – Odabir intaktnih zuba za primjenu metode zalijevanja fisura. paraplegi~ari. Demonstracija postavljanja koferdama i prakti~no izvo|enje – Preparacija kaviteta na mlije~nim zubima – Prekrivanje pulpe . dokumentacija i evidencija.Broj 17 – Strana 134 – SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH ^etvrtak. – Fluoridacija soli. – Predavanje zdravstvenog odgoja sa ciljem o~uvanja oralnog zdravlja za {kolsku djecu i adolescente. dijabeti~ari renalni bolesnici) – Prevencija i stomatolo{ki tretman oboljelih od AIDS-a i drugih vrsta ovisnosti (alkohol. izradi programa primarne stomatolo{ke preventive za odgovaraju}e populacije. Uloga plaka u etiologiji oralnih oboljenja. Upotreba dentalnog konca. PEDIJATRIJA Edukaciju iz pedijatrije specijalizant }e provesti na Klinici za pedijatriju univerzitetsko-klini~ke bolnice u trajanju od 3 mjeseca.

PRAKTI^NA NASTAVA 300 ^ASOVA Dijagnostika i terapija nabrojanih stanja i oboljenja u usnoj {upljini kod djece. ORTOPEDIJA VILICA Edukaciju iz ortopedije vilica specijalizant }e provesti na Klinici za Ortodonciju Stomatolo{kog fakulteta u trajanju od 3 mjeseca. komplikacije). Indeksi oralnog zdravlja stanovnika . Programi rada. 2011. MAKSILOFACIJALNA HIRURGIJA Vrsta specijalizacije: OSNOVNA Trajanje specijalizacije: 5 godina (60 mjeseci) Plan specijalizacije: [IRA TEMATSKA OBLAST Uvodni dio osnovna teorijska nastava Maksilofacijalna hirurgija MJESTO U@A TRAJANJE TRAJANJE TEMATSKA OBAVLJANJA MJESECI MJESECI STA@A OBLAST Stomatolo{ki fakultet 1 Klinika za maksilofacijalnu hirurugiju 24 . Kretanje zdravlja i bolesti. PRAKTI^NA NASTAVA 300 ^ASOVA – Izvo|enje anestezija (lokalne i sprovodne) i ekstrakcije zuba – Incizije u cilju rje{avanja dentogenih infekcija – Replantacija avulziranih zuba i izrada splintova – Ekstrakcija zuba u ortodontskoj terapiji SOCIJALNA MEDICINA Edukaciju iz oralne hirurgije specijalizant }e provesti u Zavodu za javno zdravstvo Federacije Bosne i Hercegovine. te na Katedri za socijalnu medicinu i organizaciju javnog zdravstva medicinskog fakulteta u trajanju od 2 mjeseca. Finansiranje zdravstvene za{tite. A. Ekonomika zdravstva. Specijalizant se aktivno uklju~uje u svakodnevni rad u navedenim institucijama u cilju razumijevanja na~ina i zna~aja planiranja u javnom zdravstvu. TEORETSKA NASTAVA 225 ^ASOVA – Rast i razvoj oro-facijalnog sistema – Veza nepravilnosti u mlije~noj denticiji sa nepravilnostima u stalnoj denticiji – Etiolo{ki faktori nepravilnosti u mlije~noj denticiji i njihova eliminacija – Posljedice nepravilnosti u mlije~noj denticiji – Zna~aj mlije~nog niza i pravilne okluzije – Zna~aj mlije~nih zuba sa aspekta o~uvanja potrebnog prostora za stalne zube (izbor prioriteta u sanaciji mlije~nih zuba) – Prvi stalni molar i njegova uloga u okluziji – Posljedica neblagovremenog va|enja prvog stalnog molara i najpovoljnije vrijeme za njegovu ekstrakciju – Nepravilnost rasta. Zdravstvena djelatnost kao "potro{nja i proizvodnja" (medicinska i stomatolo{ka ekonomika). A.komparativnostatisti~ke analize.^etvrtak. planirana ekstrakcija mlije~nih zuba) – Izrada ~uvara prostora – Interceptivna ortodoncija (muskularne vje`be. TEORETSKA NASTAVA 150 ^ASOVA – Tehnike ekstrakcije mlije~nih i stalnih zuba kod djece – Lokalne i sprovodne anestezije u oralnom podru~ju (podjele. te svakodnevnom radu u pojedinim dispanzerima-savjetovali{tima. indikacije – Urgentna stanja u stomatolo{koj ambulanti B. specifi~nosti vezane za dje~ji uzrast – Lokalni anestetici i vazokonstriktori – Odontogene akutne i hroni~ne infekcije kod djece – Replantacija zuba i imobilizacija nakon traumatskih povreda – Patologija temporomandibularnog zgloba – Impakcije i hirur{ki tretman. Programiranje. Zakonodavstvo u zdravstvu B. A. dokumentacija i evidencija. TEORETSKA NASTAVA 150 ^ASOVA – Normalan periodoncijum u mlije~noj i stalnoj denticiji – Gingivitisi. ORALNA HIRURGIJA Edukaciju iz oralne hirurgije specijalizant }e provesti na Klinici za Oralnu hirurgiju Stomatolo{kog fakulteta u trajanju od 2 mjeseca. 4. Indikatori zdravstvenog stanja stanovni{tva. indikacije i kontaraindikacije. izgradnje i razvoja. Kadrovski potencijal u zdravstvu. Socio-ekonomska struktura stanovni{tva. PRAKTI^NA NASTAVA 300 ^ASOVA Prakti~na nastava se sastoji u izradi epidemiolo{kih studija. Zdravstvena informatika i zdravstvena statistika. herpeti~ni ulceronekroti~ni gingivostomatitis – Glossitisi – Heilitisi – Oralna kandidijaza – Mukozne retencione ciste (mucocele) – Hemangiomi – Lezije u ustima u toku dje~jih infektivnih bolesti B. Epidemiolo{ki metod istra`ivanja u medicini i stomatologiji. SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 17 – Strana 135 – Celijakije – Cisti~na fibroza – Stanja primarne i sekundarne imunodeficijencije – Juvenilni hroni~ni artritis – Krvne diskrazije – Maligna oboljenja kod djece – Epilepsija i drugi neurolo{ki poreme}aji PRAKTI^NANASTAVA 450 ^ASOVA Prakti~na nastava se sastoji u tromjese~nom boravku na odjeljenjima pedijatrijske klinike. izbijanja i odnosa stalnih inciziva – Posljedica nepravilnosti u stalnoj denticiji – Poreme}aj niza nakon ekstrakcije ostalih zuba u toku razvoja vilica. A. Izvori i na~in prikupljanja sredstava za zdravstvenu za{titu. vje`be {patulom) – Otkrivanje nepravilnosti u toku prvog sistematskog pregleda u~enika – Na~in saradnje ortodont-pedodont – Izrada seminarskog rada BOLESTI USTA I PARADONTOLOGIJA Edukaciju iz bolesti usta i parodontologije specijalizant }e provesti na Klinici za Oralnu medicinu i paradontologiju Stomatolo{kog fakulteta u trajanju od 2 mjeseca. 7. prisustvovanju stru~nim sastancima i vizitama. gingivalna recesija. PRAKTI^NA NASTAVA 450 ^ASOVA – Dijagnostika nepravilnosti u mlije~noj denticiji – Intervencije pedodonta u cilju spre~avanja nastanka nepravilnosti (bru{enje. TEORETSKA NASTAVA 150 ^ASOVA Biolo{ke karakteristike stanovni{tva. fibromatoza i hiperplazije kod djece – Traumatske ulcerativne lezije i opekotine – Periodontitisi kod djece (juvenilni periodontitis) – Stomatitisi s posebnim osvrtom na aftozni. statisti~koj analizi i predlaganju programa razvoja stomatolo{ke za{tite u odnosu na dobivene rezultate. B. III. Sistem pla}anja.

Nastavni predmet: Onkolo{ki problemi maksilofacijalne regije 1.72 sati 2.Broj 17 – Strana 136 Povrede maksilofacijalne regije Onkolo{ki problemi maksilofacijalne regije Upalni procesi maksilofacijalne regije Uro|ene i ste~ene anomalije maksilofacijalne regije Hirur{ka oboljenja pljuva~nih `lijezda Hirur{ka oboljenja nerava MFR Urgentna maksilofacijalna hirurgija Hirur{ka tehnika Dijagnostika Eksperimentalna hirurgija Op}a hirurgija Bolni~ki odjel abdominalne hirurgije Urgentna Bolni~ki odjel medicina urgentne medicine Traumatologija Bolni~ki odjel traumatologije Ortopedija Bolni~ki odjel ortopedije Neurohirurgija Bolni~ki odjel neurohirurgije Transfuziologija Bolni~ki odjel transfuziologije Bolni~ki odjel ORL Bolni~ki odjel plasti~ne hirurgije Abdominalna hirurgija SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH 3 ^etvrtak. operativnih procedura (25% sati) b3 .27 sati a3 . diskusija sa mentorom (30% sati) a2 .136 sati b3 .svakodnevni prakti~ni rad u ambulanti. Prakti~na nastava: b1 .68 sati b3. – promocija zdravlja. – upravljanja sistemom.27 sati a2 .14 sati Nastavna jedinica: – patofiziologija upale – topografsko-anatomski odnosi glave i vrata – etiologija – klasifikacija – simptomatologija – dijagnostika – terapija . 4. 7.pokazni rad mentora iz zna~ajnih dijagnosti~kih.55 sati a2 . Povrede maksilofacijalne regije Nastavna jedinica: – etiologija – klasifikacija – dijagnostika – simptomatologija – terapija – sociolo{ko-epidemiolo{ki zna~aj 1. Teoretska nastava: 182 sati a1 . Prakti~na nastava: 546 sati b1 . Teoretska nastava: 91 sat a1 . na odjeljenju. razgovori. u nastavnim turnusima (ljetni i zimski semestar) po planu koji utvr|uje navedeni fakultet. – komunikacijske vje{tine. Teoretska nastava: a1 .seminarske radnje specijalizanta (30% sati) a3 .55 sati a3 .191sat b2.2.382 sati b2 . 2011. Nastavni predmet: Upalni procesi maksilofacijalne regije 1. 3. Edukacija sadr`i: Nastavni predmet Teoretski broj sati 136 182 91 136 91 91 46 273 46 46 1093 Trajanje Broj mjeseci 3 4 2 3 2 2 1 5 1 1 24 3 Povrede maksilofacijalne regije Onkolo{ki problemi maksilofacijalne regije Upalni procesi maksilofacijalne regije 2 Uro|ene i ste~ene anomalije maksilofacijalne regije Hirur{ka oboljenja pljuva~nih `lijezda Hirur{ka oboljenja nerava MFR Urgentna maksilofacijalna hirurgija Hirur{ka tehnika Dijagnostika Eksperimentalna hirurgija Ukupno sati 2 1 5 1 1 23 3 4 4 4 6 2 6 6 Otorinolaringologija Plasti~na i rekonstruktivna hirurgija NASTAVNI PROGRAM A.eksperimentalni rad (5% sati) UVODNI DIO .OSNOVNA TEORIJSKA NASTAVA Osnovna teorijska nastava se provodi iz oblasti: – dono{enje klini~kih odluka.individualni rad specijalizanta na Klinici (40% sati) B. 1. Prakti~na nastava: 273 sati b1 . MAKSILOFACIJALNA HIRURGIJA Edukaciju iz maksilofacijalne hirurgije specijalizant sprovodi na Klinici za maksilofacijalnu hirurgiju i trajanju od 24 mjeseca. terapeutskih.28 sati Nastavna jedinica: – etiologija – klasifikacija – dijagnostika – simptomatologija – terapija – lokalitet 1. – sposobnost sticanja i preno{enja znanja. – timski rad. 4 2 Obavlja se na stomatolo{kom fakultetu u ukupnom trajanju od 1 mjesec. u operacionoj sali (70% sati) b2 .predavanja.37 sati 2. – etika i propisi.

41 sat Nastavna jedinica: – principi hirur{ke tehnike MFH – operativne procedure kod povreda MFR – operativne procedure kod tumora MFR – operativne procedure kod deformacija MFR – operativne procedure kod oboljenja nerava MFR – operativne procedure kod oboljenja pljuva~nih `lijezda – operativne procedure kod fcod upalnih procesa 1. Nastavni predmet: Dijagnostika 1. Prakti~na nastava: 136 sati b1 .4.14 sati a3 .37 sati 2.5.6.18 sati 2. Prakti~na nastava: 819 sati b1 .68 sati b3. 2. Teoretska nastava: 46 sati a1 .14 sati a2 .27 sati a2 .34 sati b3.37 sati 2.191 sat 5 b2 . Nastavni predmet: Uro|ene i ste~ene anomalije maksilofacijalne regije 1.109 sati 2. Prakti~na nastava: 273 sati b1 .14 sati a3. Nastavni predmet: Hirur{ka oboljenja nerava maksilofacijalne regije 1. Nastavni predmet: Hirur{ka oboljenja pljuva~nih `lijezda 1. Teoretska nastava: 46 sati a1 -14 sati a2 .82 sati a2. Prakti~na nastava: 136 sati b1.10.7.191 sahal b2 .191 sat b2 .573 sati b2 .7 sati Nastavna jedinica: – dijagnosti~ke metode – dijagnosti~na oprema – interpretacija 1.27 sati a3 .8. Prakti~na nastava: 136 sati b1 -95 sati b2 . Prakti~na nastava: 273 sati b1 .68 sati b3 .205 sati b3 . Teoretska nastava: 91 sat a1 .18 sati 2.9.14 sati Nastavna jedinica: – embriolo{ki aspekt – etiologija – klasifikacija – simptomatologija – dijagnostika – lokalitet – terapija – sociolo{ko-epidemiolo{ki zna~aj 1.7 sati Nastavna jedinica: – uzroci smrtnosti – urgentna stanja – hitne intervencije 1. Teoretska nastava: 182 sati . SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 17 – Strana 137 1. Teoretska nastava: 91 sat a1 . Edukacija sadr`i: Nastavni predmet Abdominalna hirurgija Centar urgentne medicine Traumatologija Ortopedija Neurohirurgija Transfuziologija Ukupno sati Teoretski 182 182 182 182 273 91 1092 Prakti~ni 546 546 546 546 819 273 3276 Ukupno 728 728 728 728 1092 364 4368 2. Teoretska nastava: 46 sati a1 .82 sati a3 . Nastavni predmet: Hirur{ka tehnika 1. OP]A HIRURGIJA I TRANSFUZIOLOGIJA Edukaciju iz op}e hirurgije specijalizant sprovodi na Hirur{kim klinikama u trajanju od 21 mjeseca.14 sati a2 .7 sati Nastavne jedinice: – uvod u eksperimentalni rad – rad na pokusnim `ivotinjama – rad na le{evima Nakon zavr{ene edukacije specijalizant pola`e kolokvij za svaki nastavni predmet. 4.68 sati b3 .37 sati 2.18 sati 2.95 sati b2 . Edukacija sadr`i: 1.27 sati a3.^etvrtak. a iz Transfuziologije u Zavodu za transfuzijsku medicinu Federacije Bosne i Hercegovine u trajanju od 2 mjeseca. Prakti~na nastava: 273 sati b1 . 2011.27 sati a2 .14 sati Nastavna jedinica: – anatomsko-fiziolo{ki aspekt – etiologija – klasifikacija – simptomatologija – dijagnostika – terapija 1. Abdominalna hirurgija Edukaciju iz abdominalne hirurgije specijalizant sprovodi na Klinici za abdominalnu hirurgiju u trajanju od 3 mjeseca.95sati b2.Teoretska nastava: 273 sati a1 . Nastavni predmet: Urgentna maksilofacijalna hirugija 1.27 sati a2 .14 sati Nastavna jedinica: – anatomsko-fiziolo{ki aspekt – etiologija – klasifikacija – simptomatologija – dijagnostika – terapija 1.34 sati b3 . Teoretska nastava: 91 sat a1.34 sati b3 . 7.14 sati a3. Nastavni predmet: Eksperimentalna hirurgija 1.27 sati a3 .1.

72 sati 2. Prakti~na nastava: 546 sati b1 . nosa i grla u trajanju od 6 mjeseci. .55 sati a2 .382 sati b2.27 sati a3-37 sati 2.72 sati 2.6.72 sati 2. Prakti~na nastava: 819 sati b1 . Edukacija sadr`i: 1. Edukacija sadr`i: 1.82 sati a3 . Teoretska nastava: 273 sati a1 .109 sati 2.382 sati b2. Traumatologija Edukaciju iz traumatologije specijalizant sprovodi na Klinici za traumatologiju u trajanju od 4 mjeseca.573 sati b2 . 2. Teoretska nastava: 91 sat a1 . 3.4. Teoretska nastava: 182 sati a1 . Edukacija sadr`i: 1. Neurohirurgija Edukaciju iz neurohirurgije specijalizant sprovodi na Klinici za neurohinirgiju u trajanju od 6 mjeseci. 4.55 sati a3. OTORINOLARINGOLOGIJA Edukaciju iz otorinolaringologije specijalizant sprovodi na Klinici za bolesti uha.5. a1 .82 sati a2 .2.136 sati b3 .382 sati b2.82 sati a3 .28 sati U toku edukacije specijalizant treba da savlada nastavni program: – dijagnostika traumatiziranih bolesnika – simpiomatologija – terapija – rehabilitacija Nakon zavr{ene edukacije specijalizant pola`e kolokvij.109 sati 2.55 sati a3 . 2. Prakti~na nastava: 546 sati b1.3. 2011.28 sati U toku edukacije specijalizant treba da savlada nastavni program: – osnovni principi hirur{ke tehnike – principi asepse i antisepse – rad u operacionoj Sali Nakon zavr{ene edukacije specijalizant pola`e kolokvij. Prakti~na nastava: 819 sati b1-573 sati b2 .136 sati b3. 2.55 sati a2 .Broj 17 – Strana 138 SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH ^etvrtak. Edukacija sadr`i: 1. Prakti~na nastava: 546 sati b1 .72 sati 2. Teoretska nastava: 182 sati a1 .205 sati b3. Ortopedija Edukaciju iz ortopedije specijalizant sprovodi na Ortopedskoj klinici u trajanju od 4 mjeseca.382 sati b2 -136 sati b3. Edukacija sadr`i: 1. Edukacija sadr`i: 1.55 sati a3 .14 sati U toku edukacije specijalizant treba da savlada nastavni program: – krvne grupe ABO sistema – Rh faktor i podgrupe ABO sistema – derivati krvi i supstituenti – uzimanje.41sat U toku edukacije specijalizant treba da savlada nastavni program: – dijagnosti~ka metoda u ORL – onkolo{ki problemi u ORL – oboljenja nerava – simptomatologija – terapija Nakon zavr{ene edukacije specijalizant pola`e kolokvij.55 sati a3 . Teoretska nastava: 273 sati a1 . Urgentna medicina Edukaciju iz urgentne medicine specijalizant sprovodi u Centru urgentne medicine u trajanju od 4 mjeseca. 7.68 sati b3 .82 sati a2. Transfuziologija Edukaciju iz transfuziologije specijalizant sprovodi u Zavodu za transfuzijsku medicinu Federacije Bosne i Hercegovine u trajanju od 2 mjeseca.205 sati b3 . konzervisanje i distribucija krvi – komplikacije transfuzije krvi i derivata – terapija sa krvlju i krvnim derivatima (indikacija i kontra-indikacije) – poreme}aj koagulacije krvi (sa hirur{kog aspekta) – DIK (deseminirana intravaskulama koagulacija) Nakon zavr{ene edukacije specijalizant pola`e kolokvij.28 sati U toku edukacije specijalizant treba da savlada nastavni program: – hirur{ka oboljenja zglobova – dijagnostika – simptomatologija – hirur{ka terapija Nakon zavr{ene edukacije specijalizant pola`e kolokvij.55 sati a2 . 2. 2.191 sat b2 .27 sati a2 .136 sati b3. Prakti~na nastava: 546 sati b1 .55 sati a2 . Prakti~na nastava: 273 sati b1 . Teoretska nastava: 182 sati a1 .41 sat U toku edukacije specijalizant treba da savlada nastavni program: – dijagnostika neurohirur{kih oboljenja – simptomatologija – terapija – rehabilitacija neurohirur{kih bolesnika Nakon zavr{ene edukacije specijalizant pola`e kolokvij.28 sati U toku edukacije specijalizant treba da savlada nastavni program: – dijagnostika urgentnih stanja – klini~ka slika – trija`a bolesnika – {ok – reanimacioni postupci Nakon zavr{ene edukacije specijalizant pola`e kolokvij.

razvitak mlije~nih i stalnih zuba. hip i hiperprodukciju. intraekstraoralni lukovi i dr. primjenu miofunkcionalne terapije za grupe i pojedince uz razna sredstva i pomagala. bionator. lije~enje osoba sa malokluzijama i parodontalnim oboljenjima.OSNOVNA TEORIJSKA NASTAVA Osnovna teorijska nastava se provodi iz oblasti: – dono{enje klini~kih odluka. rani gubitak mlije~nih i stalnih zuba. op}e nasljedne faktore. lokalna oboljenja. – sposobnost sticanja i preno{enja znanja. proba i predaja funkcionalnog aparata . metabolizam i ishrana. Pedijatrija 1 mjesec Fiziologija i patologija novoro|en~eta . proba i predaja funkcionalnog aparata . funkcionalna ispitivanja. autotransplantaciju zuba. nalaz. izradu i primjenu pokretnih mehani~kih aparata. labijalni frenulum. germektomiju i drugih zuba. usana i nepca. Maksilofacijalna hirurgija (2 mjeseca) Upoznaje hirur{ko lije~enje te{kih deformacija vilica i lica (skeletne II klase.205 sati b3 . Uticaj ekolo{kih uslova na zdravlje djece. funkcionalno ispitivanje – Uzimanje otisaka raznim materijalima – Analiza studijskih modela . – etika i propisi. analiza rendgenskih filmova (intraoralni i ortopantonografija). Osposobljava se za samostalnu klini~ku dijagnostiku nepravilnosti usta i zuba. uzimanje otisaka za reparaturu .popravka ortodontskog aparata. uzimanje konstrukcionog zagri`aja i predaja vestibularne plo~e. maksile. Etiologiju nepravilnosti kraniofacijalnog sistema. frenulektomiju i druge intervencije u okviru ortodontsko-hirur{kog lije~enja. lije~enje djece sa te{kim malokluzijama. Savjetovali{ni metod rada. izrada `i~anih elemenata za aktivne pokretne ortodontske aparate. lije~enje te{kih kongenitalnih anomalija . Prakti~na nastava: 819 sati b1-573 sati b2 . veli~inu zuba.). Vakcinacije. traume. Obavlja se na stomatolo{kom fakultetu u ukupnom trajanju od 1 mjesec. ortodontsko protetsko lije~enje i ortodontsko hirur{ko lije~enje. uzimanje konstrukcionog zagri`aja. karijes.) Savladati ratni hirur{ki minimum. – Postavljanje dijagnoze i plana terapije okluzalnih anomalija – Predaja pokretnih aktivnih aparata – Uzimanje konstrukcionog zagri`aja. uro|enih rascjepa lica.. poliprstenasta sa okruglim i ~etvrtastim lukom. u~estalost. 2011.razne metode – Analiza rendgenskih filmova (intraoralni i ortopantomografija). SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 17 – Strana 139 4. endokrine disfunkcije. asimetrije lica. PLASTI^NA I REKONSTRUKTIVNA HlRURGIJA Edukaciju iz plasti~ne i rekonstruktivne hirurgije specijalizant sprovodi na Klinici za plasti~nu i rekonstruktivnu hirurgiju u trajanju od 6 mjeseci. Katalog znanja: – Anamneze. – upravljanja sistemom. poreme}aj funkcija. – komunikacijske vje{tine.109 sati 2. Dijagnostiku nepravilnosti kraniofacijalnog sistema. izradu i primjenu pokretnih i fiksnih dr`a~a prostora. postnatalni rast kranijuma. funkcionalnim aparatima (propulzor.na studijskim modelima. funkcionalma. Oralna hirurgija 2 mjeseca Upoznaje hirur{ko lije~enje prekobrojnih zuba.osnovna teorijska nastava Teorijska i prakti~na nastava na fakultetu Ortodoncija MJESTO OBAVLJANJA STA@A Stomatolo{ki fakultet Stomatolo{ki fakultet Klinika za ortodonciju TRAJANJE MJESECI 1 8 18 4 2 2 1 36 Preventivna i dje~ja Klinika za dje~ju i preventinu stomatologija stomatologiju Maksilofacijalna hirurgija Klinika za maksilofacijalnu hirurgiju Oralna hirurgija Pedijatrija Klinika za oralno-hirur{ke discipline Klinika za pedijatriju univerzitetsko-klini~ke bolnice UVODNI DIO . specijalizant izu~ava iz oblasti ortodoncije: pravilan i nepravilan rast i razvoj kraniofacijalnog sistema.82 sati a2. ORTODONCIJA Vrsta specijalizacije: OSNOVNA Trajanje specijalizacije: 3 godine (36 mjeseci) Plan specijalizacije: [IRA TEMATSKA OBLAST Uvodni dio .monobloka . hirur{kim zahvatima kod raznih sindroma vezanih za orofacijalni sistem idr. analizu fotografije i dr. terapijska readaptacija i kontrola pacijenata. u nastavnim turnusima (ljetni i zimski semestar) po planu koji utvr|uje navedeni fakultet. Edukacija sadr`i 1. dijagnostiku uro|enih mana. Teorijska i prakti~na nastava na fakultetu 8 mjeseci Kroz nastavu organizovanu na fakultetu. Na~in provjere znanja: kolokvij. lokalne faktore. terapiju nepravilnosti orofacijalnog sistema: pokretnim mehani~kim aparatima. profilnih tijela Rtg snimaka. nutricione potrebe i vrste hrane. analizu ortopantomografskih Rtg snimaka.) i upoznaje se sa osnovama terapije fiksnim aparatima (labiolingvalna tehnika. uzimanje otisaka raznim materijalima.morfologija. Zdravstveni odgoj djece i roditelja. Patrona`ni rad. – timski rad. Ortodoncija 18 mjeseci Anamneza. izradu konturnih plombi za obezbje|ivanje aproksimalnog kontakta radi sprje~avanja gubitka prostora zbog aproksimalnih karijesa. fiksnih aparata. funkcionalnih aparata raznih tipova. skeletnog otvorenog zagri`aja. preoperativno i postoperativno lije~enje. tele Rtg dijagnostiku. lije~enje odraslih sa raznim malokluzijama. sprovo|enje preventivnih i interceptivnih mjera u oblasti ortopedije vilica. morfolo{ka .^etvrtak. razna oboljenja. kongenitalne anomalije. regulator funkcije i dr. izrada funkcionalnog aparata. epidemiologiju malokluzija i zdravstveno-odgojni rad. klini~ka. mandibule. 4. Teoretska nastava: 273 sati a1 . Upoznaje lije~enje malokluzija fiksnim aparatima. Preventivna i dje~ja stomatologija 4 mjeseca Osposobljava se za samostalno rje{avanje dijagnosti~kih i terapeutskih problema kod posljedica ranog gubitka mlije~nih i stalnih zuba.rascjepi i sindromi. izrada studijskih modela. prenatalni razvitak i dinamiku rasta vilica i lica. nalaz.82 sati a3 . postavljanje dijagnoze i plana terapije okluzalnih anomalija. predaja pokretnih aktivnih aparata. dinamiku rasta stalnih zuba i zubnih lukova u raznim stadijumima. {tetne navike. klasifikacija. – promocija zdravlja. analiza studijskih modela. rascjepa i sindroma . 7. intraoralnu i ekstraoralnu Rtg dijagnostiku.41 sat U toku edukacije specijalizant treba da savlada nastavni program: – osnovni principi plasti~ne i rekonstruktivne hirurgije – vrste transplantacije tkiva – mikrovaskularni re`anj – zna~aj vaskularizacije u plasti~noj hirurgiji Nakon zavr{ene edukacije specijalizant pola`e kolokvij. otkrivanje i hirur{ko otklanjanje retiniranih zuba. kao i rendgen dijagnostiku.monobloka.

zakon. kontrola kvaliteta. ostali nivoi zdravstvene za{tite.popravku ortodontskog aparata – Terapijska readaptacija i kontrola pacijenata Laboratorija: – Izrada studijskih modela na vi{e na~ina – Izrada `i~anih elemenata za aktivne pokretne ortodontske aparate – Izrada funkcionalnog aparata Detaljniji sadr`aj programa specijalisti~kog usavr{avanja }e odrediti voditelj programa specijalizacije odre|en od strane Federalnog ministra zdravstva u saradnji sa strukovnim udru`enjem. osnovne metode i postavke istra`iva~kog rada. 4. zdravstevno odgojni programi. pojam zdravstve politike i metod delovanja. {kolska sredina. unapre|enje zdravlja djece i omladine. ekologija rada. rak.drvo odlu~ivanja. funkcionalne karakteristike sistema. nau~nostru~na literatura. determinante zahtjeva. ZDRAVSTVENA EKONOMIKA: pojam cijena i tro{kova u zdravstvu. metode i tehnike zdravstveno-odgojnog rada. – etika i propisi. zna~aj tehnologije za zdravstvo. sanitacija sredine. Organizacija zdravstvene djelatnosti i zdravstveno zakonodavstvo u trajanju od 9 mjeseci. ishrana. faktori rizika. metode ekonomskih analiza u zdravstvu. potrebe i njihovo mjerenje. indikatori. komunalna higijena. Zdravstvena ekonomika u trajanju od 2 mjeseca. nabavka opreme. atmosfera. finansiranje zdravstvene za{tite. sistem primarne zdravstvene za{tite. 8. izvori podataka i njihova vrijednost. Provodi se u Federalnom ministarstvu zdravstva. SOCIJALNA MEDICINA Vrsta specijalizacije: OSNOVNA Trajanje specijalizacije: 3 godine (36 mjeseci) Plan specijalizacije: [IRA TEMATSKA OBLAST Uvodni dio osnovna teorijska nastava Teorijska nastava Socijalna medicina U@A TEMATSKA OBLAST MJESTO OBAVLJANJA STA@A Stomatolo{ki fakultet TRAJANJE MJESECI 1 Stomatolo{ki fakultet 8 24 Socijalno-medicinska Institut za socijalnu patologija medicinu medicinskog fakulteta ili zavodi za javno zdravstvo Organizacija Federalno ministarstvo zdravstva zdravstvene djelatnosti i zdravstveno zakonodavstvo Zdravstvena zavodi za javno ekonomika zdravstvo i zavodi za zdravstveno osiguranje Zdravstvena statistika Institut za socijalnu i metode istra`ivanja medicinu medicinskog fakulteta Promocija zdravlja i zavodi za javno zdravstveni odgoj zdravstvo Epidemiologija zavodi za javno zdravstvo Higijena zavodi za javno zdravstvo 9 9 2 3 1 1 2 36 UVODNI DIO . EPIDEMIOLOGIJA: epidemiolo{ki metod. Linearna regresija i korelacija. zakonski propisi i sanitarna kontrola. 7. pravilnici i uputstva. razvoj zdravstvene za{tite. procjena zdravstvene tehnologije. – timski rad. zdravstevna potro{nja. baze podataka. korisnik i njegova uloga. Provodi se u zavodima za javno zdravstvo i zavodima za zdravstveno osiguranje. zdravstveno stanje stanovni{tva svijeta. ustanova za pred{kolski uzrast. 5. pojam zdravlja i njegove za{tite. Uzimanje konstrukcionog zagri`aja i predaja vestibularne plo~e – Predaja kose ravni – Izrada i predaja podveza brade – Uzimanje otisaka za reparaturu . 2011.OSNOVNA TEORIJSKA NASTAVA Osnovna teorijska nastava se provodi iz oblasti: – dono{enje klini~kih odluka. ZDRAVSTVENA ZA[TITA: jedinice socijalnomedicinskog posmatranja. metode procjene. respiratornih infekcija i transmisivnih zaraza. 6. obezbje|enje kvaliteta u zdravstevnoj za{titi. navike i obi~aji i njihov uticaj na zdravlje. deskriptivni. primarna zdravstvena za{tita. vi{ekriterijumsko odlu~ivanje. modeli za predvi|anje. kategorije koje podlije`u zakonskoj regulativi. organizacija djelatnosti. pisanje stru~ne publikacije. analiti~ki i eksperimentalni. efikasnost. mentalna oboljenja. analiza vremenskih serija.Broj 17 – Strana 140 – SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH ^etvrtak. sistem odlu~ivanja. Prakti~ni trening: Socijalno-medicinska patologija u trajanju od 9 mjeseci. PROMOCIJA ZDRAVLJA I ZDRAVSTEVNI ODGOJ: pona{anje. razlike u odnosu na druge sektore. vi{estruka linearna regresija i korelacija. oblici pona{anja i njihovo formiranje. higijena naselja i urbanizam. multivarijantna statistika. deskriptivna statistika. zdravstveni odgoj . voda. buka. kontrola zdravstvene potro{nje. klasifikacioni sistemi. nivoi odlu~ivanja tradicionalne i moderne tehnike. Obavlja se na stomatolo{kom fakultetu u ukupnom trajanju od 1 mjesec. 3. evidencija i dokumentacija. u nastavnim turnusima (ljetni i zimski semestar) po planu koji utvr|uje navedeni fakultet. bolni~ki sistem. Provodi se na Institutu za socijalnu medicinu medicinskog fakulteta ili zavodima za javno zdravstvo. mjerenje zdravstenog stanja.multidisciplinarni pristup. funkcionisanje zdravstvene za{tite. RUKOVO\ENJE. zdravstveni informacioni sistem. cilj i predmet mjerenja. – komunikacijske vje{tine. STATISTIKA: biostatistika. klasifikacioni sistemi. masovna nezarazna oboljenja.crijevnih zaraza. zaklju~ivanje na osnovu uzoraka. 7. kardiovaskularne bolesti. – sposobnost sticanja i preno{enja znanja. 2. UPRAVLJANJE I KONTROLNI MEHANIZMI: principi teorije rukovo|enja. HIGIJENA: ekologija. planiranje i ispitivanje ishrane. tehnologije planiranja. kontrolni mehanizmi. osnovne klasifikacije. karakteristike ishrane i uhranjenosti. najva`nije tehnike istra`ivanja. kori{}enje zdravstevne za{tite. njihova primjena i evaluacija. zdravstevno zakonodavstvo. organizacione strukture. – upravljanja sistemom. karakteristike zarazne bolesti . karakteristike stanja u BIH. ekonomi~nost. mjere za sprje~avanje i suzbijanje zaraznih bolesti. izrada plana. veza izme|u pona{anja zdravlja i bolesti. higijena sela i privremenih naselja. Teorijska nastava na stomatolo{kom fakultetu: 1. socijalna za{tita i teorija socijalne sigurnosti. 4. . ZDRAVSTVENI SISTEMI: sistematski pristup. analiza odlu~ivanja . – promocija zdravlja. analize sistema. reumatizam.

4. organizovanje i odr`avanje tri predavanja: jedno za djecu {kolskog ili pred{kolskog uzrasta. norminalne grupe. SPISAK PROCEDURA KOJE SPECIJALIZANT TREBA PRAKTI^NO DA URADI: Jedno me|unarodno pore|enje zdravstevnog stanja stanovni{tva Jednu procjenu zdravstevnog stanja stanovni{tva Federacije BiH sa najnovijim podacima Jednu procjenu zdravstvenog stanja stanovni{tva odre|enog regiona sa najnovijim podacima Dvije procjene zdravstvenog stanja stanovni{tva op}ina po izboru Pronala`enje i izra~unavanje ~etiri najnovija indikatora zdravstevnog stanja za koja ne postoje rutinski podaci Jednu standardizaciju op}ih stopa smrtnosti za odre|eno podru~je Jednu standardizaciju po godinama starosti i poluspecifi~nih stopa mortaliteta od odre|ene bolesti za odre|eno podru~je ^etiri analize vremenskih serija (trendova) pokazatelja zdravstvenog stanja i socijalno-ekonomskog razvoja Jedan plan rada za zdravstvene ustanove u cjelini (bolnice. – upravljanja sistemom. Provodi se u zavodima za javno zdravstvo. HIV pozitivne ili roditelje hendikepirane djece po izboru Sprovo|enje najmanje 15 zdravstveno-odgojnih intervjua Definisanje minimalnog skupa podataka za pra}enje odre|enog programa (pravljenje obrazaca) Definisanje i razvoj jedne baze podataka Jedna kontrola kvaliteta (ta~nost i pouzdanost) podataka koji se rutinski prikupljaju (bilo za bolni~ki ili za vanbolni~ki sistem zdravstvene za{tite) Jedan prijedlog za uklju~ivanje u proces ugovaranja nadoknade tro{kova za rad ustanova (finansiranje ustanove) ili za izvo|enje nekog programa (finansiranje programa aktivnosti) Procjena izra~unavanja tro{kova za definisane medicinske usluge Jedno pore|enje kvaliteta rada dvije ili vi{e stacionarnih.Predavanja.izrada "drveta odlu~ivanja" Dvije simulacije procesa protoka pacijenata u ljekarskoj ordinaciji Izrada jednog kvalitativnog modela predvi|anja neke pojave (Delfi metod.Obuka u Centru za Medicinsku informatiku B2 . 2011.osnovna teorijska nastava 1 mjesec Osnovna teorijska nastava se provodi iz oblasti: – dono{enje klini~kih odluka. – sposobnost sticanja i preno{enja znanja. 7. konsenzus pristup i dr. Promocija zdravlja i zdravstveni odgoj u trajanju od 1 mjesec.Diskusije i demonstracije sa supervizorom B3 . SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH [IRA TEMATSKA OBLAST Teoretski dio U@A TEMATSKA OBLAST Broj 17 – Strana 141 MJESTO OBAVLJANJA STA@A TRAJANJE MJESECI 12 Zdravstvena statistika i metode istra`ivanja u trajanju od 3 mjeseca. Medicinska informatika Teoretski 12 mjeseci Prakti~ni 24 mjeseca (50% sati) (30% sati) (20% sati) (50% sati) (30% sati) (20% sati) Ukupno 36 mjeseci Cilj programa specijalizacije: Program specijalizacije medicinske informatike ima za cilj da educira doktore stomatologije kako bi ovladali znanjima i vje{tinama u~enja uz pomo} savremenih tehni~kih sredstava. Obavlja se na medicinskom fakultetu u ukupnom trajanju od 1 mjesec. vakcinacija ili zdravstveno-odgojni program) Jedna op}a evaluacija programa rada Jedna ekonomska evaluacija ostvarenog zdravstvenog programa (analiza tro{kova i efekata toga programa) Organizacija i izvo|enje jednog stru~nog sastanka sa zadatom temom Priprema. uz minimiziranje tro{kova zdravstvenih usluga i zadovoljstvo korisnika. doma zdravlja Jedan plan rada definisane slu`be unutar zdravstvene ustanove Pravljenje jednog programa izvo|enja odre|ene preventivne aktivnosti (skrining. pu{a~e.Rad u nau~noistra`iva~kim projektima Ukupan edukativni program: Nastavni predmet 1. te kori{tenje tih sredstava i IT u svrhu za{tite zdravlja stanovni{tva. Provodi se u Institutu za socijalnu medicinu medicinskog fakulteta. UVODNI DIO Uvodni dio . – timski rad.Individualno u~enje u Centru Prakti~na nastava Du`ina trajanja prakti~nog dijela je 24 mjeseca: B1 . u nastavnim turnusima (ljetni i zimski semestar) po planu koji utvr|uju navedeni fakulteti. . jedno za trudnice i jedno za oboljele od hroni~nih masovnih nezaraznih bolesti Organizovanje.^etvrtak. odnosno dvije ili vi{e ambulantno-poliklini~kih ustanova na osnovu podataka rutinske statistike Dvije grafi~ke prezentacije stohasti~kih analiza . – komunikacijske vje{tine.) MEDICINSKA INFORMATIKA Vrsta specijalizacije: OSNOVNA Trajanje specijalizacije: 3 godine /36 mjeseci/ PLAN SPECIJALIZACIJE Osnovna teorijska nastava Stomatolo{ki fakultet Prema programu Katedra za medicinsku informatiku 1 11 24 Prakti~ni dio treninga Hardver i softver za medicinare Katedra za medicinsku informatiku Zdravstveni informacioni zavodi za javno sistemi zdravstvo Zdravstvena edukacija zavodi za javno zdravstvo Zdravstvena statistika zavodi za javno zdravstvo Medicinska zavodi za javno dokumentaristika zdravstvo Informacijske tehnologije Katedra za u zdravstvu medicinsku informatiku Medicinska elektronika Katedra za medicinsku informatiku Kvalitet i upravljanje Agencija za kvalitet i sistemom kvaliteta akreditaciju u zdravstvu u Federaciji Bosne i Hercegovine i zavodi za javno zdravstvo 4 4 2 2 4 4 2 2 NASTAVNI PROGRAM Teoretska nastava Du`ina trajanja teoretskog dijela je 12 mjeseci: A1 . formiraranje i rad u jednoj maloj grupi sa najmanje pet seansi za gojazne.Seminari u specijalisti~kom radu A3 . diskusije sa mentorom A2 . – promocija zdravlja. – etika i propisi.

3. Provjera znanja Evaluacija znanja i vje{tina specijalizanta provest }e se nakon apsolviranja svakog predmeta odbranom seminarskog rada po izboru mentora i kolokvijem iz svake oblasti. 3. 2011. MEDICINSKA DOKUMENTARISTIKA Prakti~na i teoretska edukacija iz ove oblasti traje 6 mjeseci Edukacija iz ove oblasti fokusirat }e se na sljede}im metodskim jedinicama: – Definicija medicinske dokumentaristike – Klasifikacije i standardi – Dokumentacija i evidencija u zdravstvu – Medicinski zapis – Statisti~ka istra`ivanja kao izvor podataka za medicinsku dokumentaciju i evidenciju – Priprema podataka za obradu na ra~unaru – Odre|ivanje kategorija odgovora – Unos podataka i postlogi~ka kontrola – Statisti~ka obrada i analiza podataka – Postupak istra`ivanja – Pretpostavke za primjenu statisti~kih metoda – Pregled statisti~kih postupaka – Svrstavanje podataka – Jednosmjerna tabulacija – Grafi~ko prikazivanje distribucije frekvencija – Jednostavnija analiza dviju varijabli – Testiranja – Principi medicinske dokumentacije i evidencije – Trendovi razvoja Teoretski dio treninga se provodi na Katedri za medicinsku informatiku.4. ZDRAVSTVENA EDUKACIJA Prakti~na i teoretska edukacija iz ove oblasti traje 3 mjeseca U toku edukacije iz ovog djela programa specijalizant treba da savlada sljede}e sadr`aje: – Klasi~ni oblici zdravstvene edukacije – Cjelo`ivotna zdravstvena edukacija – Simulacije i multimedija – Ra~unari u istra`ivanjima – Telematika i u~enje na daljinu (DL. Prakti~ni dio treninga se provodi u zavodima za javno zdravstvo. Nakon provedene edukacije specijalizant treba da ovlada znanjima i vje{tinama iz ove oblasti polaganjem kolokvija i izradom seminarskih radova: 3. Prakti~ni dio treninga se provodi u zavodima za javno zdravstvo.Broj 17 – Strana 142 SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH ^etvrtak.Distance Learning) Teoretski dio treninga se provodi na Katedri za medicinsku informatiku. 3. Prakti~ni dio treninga se provodi na Katedri za medicinsku informatiku. Svi seminarski radovi biti }e pregledani i ocijenjeni od strane mentora i {efa Katedre i predstavljat }e dokumentaciju kandidata na Katedri za medicinsku informatiku Medicinskog fakulteta. ZDRAVSTVENA STATISTIKA Prakti~na i teoretska edukacija iz ove oblasti traje 3 mjeseca Edukacija iz ove oblasti fokusirat }e se na sljede}im metodskim jedinicama: – Nau~na metoda u statisti~kim istra`ivanjima – Metoda uzoraka – Analiza i interpretacija podataka – Sastavljanje izvje{taja o rezultatima statisti~kih istra`ivanja – Mjesto i uloga ra~unara u statistici – Aplikativna zdravstvena statistika Teoretski dio treninga se provodi na Katedri za medicinsku informatiku.2. M) – Klasifikacija ra~unarskih sistema – Obrada i pohranjivanje podataka u ra~unarima – Programska podr{ka – Osnovni programski jezici i gotovi programski paketi – Proceduralno i neproceduralno programiranje Teoretski dio treninga se provodi na Katedri za medicinsku informatiku.5. Prakti~ni dio treninga se provodi u zavodima za javno zdravstvo. Teoretska nastava iz oblasti medicinske informatike prema sljede}em programu: – Hardver i softver za medicinare – Zdravstveni informacioni sistemi – Zdravstvena edukacija – Zdravstvena statistika – Medicinska dokumentaristika – Informacijske tehnologije u zdravstvu – Medicinska elektronika – Kvalitet i upravljanje sistemom kvaliteta HARDVER I SOFTVER ZA MEDICINARE Prakti~na i teoretska edukacija iz ove oblasti traje 6 mjeseci U toku edukacije iz ovog djela programa specijalizant treba da savlada sljede}e sadr`aje: – Arhitektura ra~unarskih sistema (U/I. ZDRAVSTVENI INFORMACIONI SISTEMI Prakti~na i teoretska edukacija iz ove oblasti traje 6 mjeseci U toku edukacije iz ovog djela programa specijalizant treba da savlada sljede}e sadr`aje: – Definicije i pojmovi ZIS-a – Organizacija zdravstvenog informacionog sistema – Prikupljanje podataka – Obrada podataka – Arhiviranje podataka – Kori{tenje podataka i informacija – Klasifikacija zdravstvenih informacionih sistema – Standardizacija u medicinskoj informaci Teoretski dio treninga se provodi na Katedri za medicinsku informatiku. Nakon provedene edukacije specijalizant treba da ovlada znanjima i vje{tinama iz ove oblasti polaganjem kolokvija i izradom seminarskih radova.6. CPU.3. Prakti~ni dio treninga se provodi u zavodima za javno zdravstvo. 4. Nakon provedene edukacije. Poslije zavr{ene edukacije specijalizant treba da izradi seminarske radove i polo`i kolokvij. organizacija kao kibernetski sistem – Zdravstvena organizacija u mre`nom okru`enju . specijalizant treba da ovlada znanjima i vje{tinama iz ove oblasti polaganjem kolokvija i izradom seminarskih radova: 3. specijalizant treba da ovlada znanjima i vje{tinama iz ove oblasti polaganjem kolokvija i izradom seminarskih radova. INFORMACIJSKE TEHNOLOGIJE U ZDRAVSTVU Prakti~na i teoretska edukacija iz ove oblasti traje 6 mjeseci U toku edukacije iz ovog djela programa specijalizant treba da savlada sljede}e sadr`aje: – Teorija informacija – Teorija organizacije. Nakon provedene edukacije. Nakon provedene edukacije specijalizant treba da ovlada znanjima i vje{tinama iz ove oblasti polaganjem kolokvija i izradom seminarskih radova. 7.

Organizirana nastava obuhvata sljede}i program: . 3. Organizirana nastava za specijalizante na Farmaceutskom fakultetu u trajanju od 12 mjeseci provodi se u obliku predavanja. u nastavnim turnusima (ljetni i zimski semestar) po planu koji utvr|uje navedeni fakultet. specijalizant treba da ovlada znanjima i vje{tinama iz ove oblasti polaganjem kolokvija i izradom seminarskih radova. 4.7. industriji i galenskoj laboratoriji sa naglaskom na lijekove koji se izdaju bez recepta u apoteci. – komunikacijske vje{tine. MEDICINSKA ELEKTRONIKA Prakti~na i teoretska edukacija iz ove oblasti traje 3 mjeseca U toku edukacije iz ovog djela programa specijalizant treba da savlada sljede}e sadr`aje: – Komunikacijska elektronika – Dijagnosti~ka elektronika – Trendovi u razvoju medicinske elektronike Teoretski dio treninga se provodi na Katedri za medicinsku informatiku. a preostala 3 mjeseca obuhvataju godi{nji odmor. 1. specijalnih vje`bi i individualnog rada sa mentorom. – Analiza droga po farmakopejskim propisima. a ostatak vremena predvi|en je za individualno usavr{avanje kandidata pod nadzorom mentora.^etvrtak.osnovna teorijska nastava Osnovna teorijska nastava se provodi iz oblasti: – dono{enje klini~kih odluka. – sposobnost sticanja i preno{enja znanja. Prakti~ni dio treninga se provodi u Agenciji za kvalitet i akreditaciju u zdravstvu u Federaciji Bosne i Hercegovine i zavodima za javno zdravstvo. Nakon provedene edukacije. Prakti~ni dio treninga se provodi na Katedri za medicinsku informatiku. 2011. odabere dodatno usavr{avanje u u`im podru~jima na kojima }e specijalizant radi.9000 – Uvo|enje sistema kvaliteta u zdravstvenu organizaciju – Na~ela upravljanja kvalitetom Teoretski dio treninga se provodi na Katedri za medicinsku informatiku. – SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Farmakognozija i hemija Katedra droga Farmakologija i toksikologija Katedra Mikrobiologija Proizvodnja i prerada lijekova Kontrola lijekova Broj 17 – Strana 143 6 mjeseci 1 mjesec 1 mjesec 1 mjesec Novi koncept zdravstvene organizacije i uticaj razvoja IT na organizacioni sistem – Komunikacioni procesi – Telematika u medicini – Internet u medicini i zdravstvu – Uticaj razvoja informacionih tehnologija na informacioni sistem i procese odlu~ivanja – Rein`injering poslovnih procesa zdravstvene organizacije Teoretski dio treninga se provodi na Katedri za medicinsku informatiku. – Standardizacija droga. – etika i propisi. specijalizant treba da ovlada znanjima i vje{tinama iz ove oblasti polaganjem kolokvija i izradom seminarskih radova. specijalizant se osposobljava za: – Istra`ivanje u oblasti prirodnih ljekovitih sirovina. KVALITET I UPRAVLJANJE SISTEMOM KVALITETA Prakti~na i teoretska edukacija iz ove oblasti traje 3 mjeseca U toku edukacije iz ovog djela programa specijalizant treba da savlada sljede}e sadr`aje: Definicija sistema kvaliteta – Standardi za sisteme upravljanja kvalitetom i serija standarda ISO . – promocija zdravlja. – timski rad.osnovna teorijska nastava Op}i dio: predavanja. – Upoznavanje analiti~kih postupaka za analizu lijekova koji se izdaju bez recepta u apoteci i specijaliziranim prodajama. – Pra}enje istra`ivanja i novosti iz oblasti farmakognozije. od toga 18 mjeseci na Farmaceutskom fakultetu. specijalizant treba da ovlada znanjima i vje{tinama iz ove oblasti polaganjem kolokvija i izradom seminarskih radova. Prakti~ni dio treninga se provodi na Katedri za medicinsku informatiku.Kontrolni laboratorij Galenski laboratorij Apoteka i biljna apoteka Uprava Bosne i Hercegovine za za{titu zdravlja bilja i Federalni agromediteranski zavod 3 mjeseca 4 mjeseca 4 mjeseca (2+2) 1 mjesec 3 mjeseca Galenska proizvodnja Apotekarska djelatnost Ljekovito bilje Godi{nji odmori PLANOVI I PROGRAMI SPECIJALIZACIJA ZA MAGISTRE FARMACIJE FARMAKOGNOZIJA Vrsta specijalizacije: OSNOVNA Trajanje specijalizacije: 3 godine (36 mjeseci) Plan specijalizacije: TEMATSKA OBLAST Uvodni dio . Nakon provedene edukacije. Specijalizacija traje 36 mjeseci. Institut za mikrobiologiju Farmaceutska industrija Agencija za lijekove i medicinska sredstva Bosne i Hercegovine . – upravljanja sistemom. 3. Uvodni dio . – Homeopatija. u dogovoru sa kandidatom. 7. specijalizant treba da izradi specijalisti~ki rad na temu koju odredi mentor. Obavlja se na farmaceutskom fakultetu u ukupnom trajanju od 1 mjesec. – Sakupljanje biljnog materijala i dobivanje kvalitetne droge. seminara. Nakon provedene edukacije. Nakon zavr{ene edukacije. – Lijekovi koji se izdaju bez recepta u apoteci i specijaliziranoj prodaji. seminar i specijalne vje`be MJESTO (INSTITUCIJA) OBAVLJANJA STA@A Farmaceutski fakultet Farmaceutski fakultet TRAJANJE 1 mjesec 11 mjeseci Specijalizacija iz Farmakognozije je postdiplomski proces usavr{avanja magistara farmacije u kojem specijalizant pro{iruje postoje}a i sti~e nova znanja i vje{tine. od toga 33 mjeseca na nau~no-obrazovnim i stru~nim institucijama koje ispunjavaju propisane uslove. Specijalizacija se obavlja 33 mjeseca. Tokom usavr{avanja. – Fitoterapija. – Uloga prirodnih ljekovitih sirovina u terapiji. Mentoru je prepu{teno da. – Usvajanje dobre prakse za izradu i kvalitet lijekova u apoteci. ljekovitih pripravaka i lijekova. – Priprema dokumentacije za dobivanje dozvole za promet lijekova koji se izdaju bez recepta u apoteci i specijaliziranim prodajama.8.

– Utvr|ivanje radioaktivnosti biljnog materijala. trajanje. – Ispitivanje stabilnosti. Specijalizant je du`an uraditi farmakognozijsko odre|ivanje najmanje 5 oficijelnih doma}ih i 5 neoficijelnih droga po propisima farmakopeja. Kolokvij. biolo{kih i mikrobiolo{kih modernih metoda. 4. 7. 6. – Gajeno ljekovito bilje. Uprava za za{titu zdravlja bilja BiH i Federalni agromediteranski zavod 1 mjesec Upoznavanje sa sredstvima za za{titu ljekovitog i aromati~nog bilja i droga. 4. 2. upotreba. Specijalizant je du`an uraditi najmanje 3 analize ~ajnih smjesa.Broj 17 – Strana 144 – SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH ^etvrtak. – Mikro biolo{ka ~isto}a. Galenski laboratorij 4 mjeseca – Proizvodnja ljekovitih pripravaka i njihova kontrola. – Prerada ljekovitog bilja u ~ajne smjese i fitopreparate. Kolokvij. – Uloga ljekovitog bilja u terapiji. 7. uz nadzor stru~nog lica. – Ljekovito bilje i ekologija. – Standardizacija. Specijalizant je du`an uraditi najmanje 3 mikrobiolo{ka odre|ivanja droga. – Samoniklo ljekovito bilje. – Stavljanje ljekovitih pripravaka droga u promet. mjerenja Agencija za lijekove i medicinska sredstva BIH Kontrolni Laboratorij Kontrola aktivnih i pomo}nih Farmaceutska industrija supstanci Kontrola kvaliteta lijekova Agencija za lijekove i (gotovih lijekova i galenskih medicinska sredstva BIH pripravaka) Kontrolni Laboratorij Kontrola kvaliteta primarnog Farmaceutska industrija pakovanja Biljni lijekovi i homeopatski Agencija za lijekove i proizvodi medicinska sredstva BIH Kontrolni Laboratorij Biolo{ki lijekovi Agencija za lijekove i medicinska sredstva BIH Kontrolni Laboratorij Medicinski proizvodi Agencija za lijekove i medicinska sredstva BIH Kontrolni Laboratorij Grani~ni proizvodi Zavod za javno zdravstvo Federacije BiH i Agencija za sigurnost hrane BiH Proizvodnja lijekova Farmaceutska industrija Stabilnost ljekovitih supstanci i Farmaceutska industrija lijekova 1 mjesec 1 mjesec ½ mjeseca 1 i ½ mjeseca 1 mjesec . na~ini kontrole i odre|ivanje ostatka. – Nabavka droga i ljekovitih pripravaka. – Odre|ivanje fasifikata droga i eteri~nih ulja. 9. 8.osnovna teorijska nastava Uvodni dio . – Ljekoviti pripravci. vodi dnevnik koji na kraju ovjerava {ef apoteke u kojoj je specijalizant radio dio specijalisti~kog sta`a. – Odre|ivanje te{kih metala. histohemijske reakcije. Organizacije za proizvodnju i preradu ljekovitog bilja 1 mjesec – Uzgoj i odabiranje ljekovitog bilja koje se mo`e kultivirati. – Farmakopejske metode ispitivanja kvaliteta droga. – Primjena farmakognozijskih. Kolokvij. 2 analize eteri~nih ulja i 3 analize ljekovitih pripravaka. a nakon svake zavr{ene oblasti pola`e kolokvij (ukupno 10 kolokvija). – Razgovor sa pacijentima i vo|enje evidencije davanja stru~nih savjeta. Kolokvij. Specijalizant je du`an da. Apoteka i biljna apoteka 2+2 = 4 mjeseca – Oficinalne i neoficinalne droge u apoteci. Tokom usavr{avanja na Farmaceutskom fakultetu. – Standardizacija jedne droge i jednog herbalnog lijeka. – Pakovanje i ~uvanje ljekovitih pripravaka. 2011. ljekovitih pripravaka i izoliranih supstanci. – Doziranje preparata. Specijalizant treba pripremiti 2 ~ajne smjese i odrediti sadr`aj eteri~nih ulja u najmanje 3 aromati~ne droge. Kolokvij.specijalna teorijska Farmaceutski fakultet nastava Uzorci. Kolokvij. – Stvaranje uslova za uzgoj ljekovitog bilja. ekstrakata droga i ljekovitih pripravaka. – Rokovi valjanosti droga i ljekovitih pripravaka. ISPITIVANJE I KONTROLA LIJEKOVA Vrsta specijalizacije: OSNOVNA Trajanje specijalizacije: 3 godine (36 mjeseci) Plan specijalizacije: TEMATSKA OBLAST MJESTO (INSTITUCIJA) OBAVLJANJA STA@A Farmaceutski fakultet TRAJANJE 1 mjesec 11 mjeseci 2 mjeseca 2 i ½ mjeseci 4 mjeseca 1 mjesec 1 mjesec Uvodni dio . Agencija za lijekove i medicinska sredstva BiH-Kontrolni laboratorij 3 mjeseca – Analitika droga i ljekovitih pripravaka od droga po propisima farmakopeja i drugih valoriziranih priru~nika. Specijalizant sti~e stru~no zvanje: specijaliste iz farmakognozije. Specijalizacija iz Farmakognozije se zavr{ava odbranom specijalisti~kog rada. specijalizant radi seminarske radove pod rukovodstvom mentora. – Homeopatija. 2 analize fasifikata. Katedra za farmakognoziju i hemiju droga 6 mjeseci – Farmakognozijsko ispitivanje ljekovitog bilja. – ^uvanje droga i ljekovitih pripravaka po propisima farmakopeja. droga `ivotinjskog i mineralnog porijekla: makroskopija. Kolokvij. – Sakupljanje ljekovitog bilja i prirodnih ljekovitih sirovina. Specijalizant u~estvuje u radu u apoteci i biljnoj apoteci.1 mjesec – Mikrobiolo{ke metode za ispitivanje antimikrobnih i antifugalnih efekata droga. mikroskopija. 3. – Izolacija neheterozidne supstance iz biljne droge. – Zdravstvena za{tita i automedikacija. Istra`ivanje u oblasti ljekovitog bilja i drugih prirodnih ljekovitih sirovina. Katerda za farmakologiju i toksikologiju 1 mjesec – Biolo{ke metode odre|ivanja djelovanja droge i ljekovitih pripravaka na eksperimentalnim `ivotinjama. – Izolacija heretozidne supstance iz biljne droge. 5. Institut za mikrobiologiju . pripremi 3 razne tinkture i izvr{i kontrolu ve} proizvedene 2 ~ajne smjese i 2 sirupa. Specijalizant radi uz nadzor stru~njaka. – Fitoterapija. djelovanje. reagensi. Kolokvij. hemijskih. – Dozvoljene koli~ine za{titnih sredstava. te polaganjem prakti~nog i teoretskog ispita pred Komisijom. – Dobivanje masnih i eteri~nih ulja. – Prirodni uslovi za razvoj ljekovitog bilja.

do odabira i kontrole analiti~kih metoda. Osnove pretklini~kog i klini~kog istra`ivanja lijekova u regulatorne svrhe Ukupno sati 15 16 20 15 22 Za pristupanje specijalisti~kom ispitu iz "Ispitivanja i kontrole lijekova". ekolo{ke mjere. a osobito slo`enijih analiza lijekova. – Sigurnosne mjere. Informacije o lijekovima SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Medicinski fakultet . 1. odr`avanje kvalitetne razine nalaza. te zna~aju ispitivanja i kontrole kvaliteta lijekova. – sposobnost sticanja i preno{enja znanja. 1. – Ambala`a. Postmarketin{ko pra}enje lijeka 10. – Tehnike kromatografije i spektroskopije i ostale instrumentalne tehnike. Sirovine – Aktivne supstance. – Postupci ba`darenja. – Pomo}ne supstance. – Upotreba.2. specijalizant treba odslu{ati 241 sat teorijskog dijela specijalizacije te polo`iti ispite iz navedenih predmeta. Mjerni ure|aji – Odr`avanje i ba`darenje mjernih ure|aja. – Laboratorijski dnevnik. te pobolj{anja postoje}ih i uvo|enje novih postupaka kontrole lijekova.24 mjeseca (21 mjesec + 3 mjeseca za specijalisti~ki rad) UZORCI. – Ulazna kontrola. – promocija zdravlja. opreme i materijala. – Provjera na modelima. – Knjige zapisa. – Pakovanje i ozna~avanje. – Me|uproizvodi. Dizajniranje novih lijekova 2. – upravljanja sistemom. standardne otopine. unapre|enje postoje}ih i razvoj novih analiti~kih postupaka. REAGENSI. Reagensi – Specifikacije za reagense. – Izbor dobavlja~a. 2011. 1. Laboratorijske tehnike – ^i{}enje i kalibracija volumetrijskog posu|a. – Prijenos i doziranje otopina. rukovanje savremenom analiti~kom opremom. Validacija analiti~kih metoda 1 mjesec 11. Poredbene tvari – Hemijske. – Specifikacija. metodologije i instrumentacije. organizacije rada. – Provedba ba`darenja. Tokom specijalizacije treba se razviti kriti~ki stav prema dometima i rizicima kvalitete lijekova. Obavlja se na farmaceutskom fakultetu u ukupnom trajanju od 1 mjesec. – Dokumentacija. 1. `ivotni ciklus lijeka od razvoja preko registracije do postregistracijskih aktivnosti.institut za farmakologiju i toksikologiju Agencija za lijekove i medicinska sredstva BIH Kontrolni Laboratorij Agencija za lijekove i medicinska sredstva BIH Kontrolni Laboratorij Agencija za lijekove i medicinska sredstva BIH Kontrolni Laboratorij Agencija za lijekove i medicinska sredstva BIH Kontrolni Laboratorij ½ mjeseca 6. Biostatistika 13.specijalna teorijska nastava 11 mjeseci Popis predmeta s brojem sati aktivne nastave potrebnih za njihovu izvedbu Predmet 1. pravilan prijem. – Vaganje. – Stabilnost. – Izbor i upotreba poredbenih tvari. ~uvanje i ozna~avanje reagensa. Biolo{ki terapeutici 5.5. Program specijalizacije: Teoretski dio: 12 mjeseci Uvodni dio . istra`ivanje i razvoj u struci i zdravstvu. Cilj: Specijalizanti se osposobljavaju za samostalno izvo|enje svih. Analiti~ka toksikologija 1 mjesec 14. – Etaloni. specijalist ispitivanja i kontrole lijekova jest stru~njak koji: – samostalno provodi sve analiti~ke postupke u laboratoriju za ispitivanje i/ili kontrolu – kvaliteta lijekova i snosi punu odgovornost za svakoga pojedinog saradnika koji mu poma`e u analiti~kom radu. otrovnost. 7. Prirodni produkti u otkrivanju i razvoju lijekova 12. Kontrola kvaliteta lijekova 8. . pufer otopine i volumetrijske otopine. filtriranja i su{enja. Biofarmacija s farmakokinetikom 4. u nastavnim turnusima (ljetni i zimski semestar) po planu koji utvr|uje navedeni fakultet. jedanput godi{nje odr`ati stru~no predavanje na stru~nom sastanku u FBiH/BiH. MJERENJA 2 mjeseca MJESTO OBAVLJANJA PRAKTI^NOG RADA: Agencija za lijekove i medicinska sredstva BIH . – Za{titne mjere pri rukovanju supstancama: sigurnost reakcije. Uzorak i uzorkovanje – Statisti~ko uzorkovanje.3. – rukovodi laboratorijem. a u dvogodi{njem razdoblju treba prirediti najmanje jednu postersku prezentaciju. Pretformulacijska ispitivanja 3. Prakti~ni rad . – Uzorkovanje u kontroli proizvodnje i uzorkovanje iz prometa. – Ispitivanje kvaliteta reagensa.4. Uvodni dio .osnovna teorijska nastava 1 mjesec Osnovna teorijska nastava se provodi iz oblasti: – dono{enje klini~kih odluka. – Sastavljanje propisa za ispitivanje. izboru analiti~kih postupaka. Po zavr{etku specijalizacije. Savremeni farmaceutski oblici lijekova 7. – samostalno pu{ta lijekove u promet. – Ekvivalentnost standardnih otopina. Kontrola kvaliteta prirodnih ljekovitih proizvoda UKUPNO 1 mjesec 3 mjeseca Broj 17 – Strana 145 15 30 20 7 10 15 20 21 15 241 Registracija gotovih lijekova Farmakovigilancija Osiguranje farmaceutske kvalitete Nadzor Specijalisti~ki rad Tokom obavljanja specijalizacije specijalizant je obavezan izu~avati stru~nu literaturu. – komunikacijske vje{tine. 1. 4. – Operacije talo`enja.Kontrolni laboratorij 1. biolo{ke i fizi~ke poredbene tvari. {to podrazumijeva sve radove od planiranja laboratorijskog prostora. te za izobrazbu saradnika. – Rukovanje.^etvrtak. – Zahtjevi u farmakopejama. – Analiti~ki zahtjevi i postupci kontrole kvaliteta. – Mjerenje. – Priprema radnih standarda. obradu i ~uvanje uzoraka.1. – timski rad. Zakonodavstvo na podru~ju lijekova 2 mjeseca 9. – etika i propisi.6.

PROIZVODNJA LIJEKOVA 1. BILJNI LIJEKOVI I HOMEOPATSKI PROIZVODI 1 mjesec MJESTO OBAVLJANJA PRAKTI^NOG RADA: Agencija za lijekove i medicinska sredstva BIH . – Odre|ivanje roka valjanosti. – Mjerenja. 2.1 mjesec MJESTO OBAVLJANJA PRAKTI^NOG RADA: Agencija za lijekove i medicinska sredstva BiH . – Ispitivanja prema ISO standardima. INFORMACIJE O LIJEKOVIMA 0. 2011. – Postupak odobravanja. – Farmaceutski pripravci pod pritiskom. . 2. – Medicinski plinovi. Dokumentacija. – Analiti~ki postupci. KONTROLA KVALITETA PRIMARNOG PAKOVANJA 1 mjesec MJESTO OBAVLJANJA PRAKTI^NOG RADA: Farmaceutska industrija – Materijali za kontejnere. – Parenteralni pripravci i drugi sterilni pripravci. MEDICINSKI PROIZVODI 1 mjesec MJESTO OBAVLJANJA PRAKTI^NOG RADA: Agencija za lijekove i medicinska sredstva BiH . Mjerenje fizi~kih konstanti – Provedba postupaka. – Kontejneri za lijekove.Broj 17 – Strana 146 SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH ^etvrtak. – Ljekoviti flasteri. – Analiti~ki postupci. – Dokumentacija. – Analiti~ki postupci. STABILNOST LJEKOVITIH SUPSTANCI I LIJEKOVA 1 mjesec MJESTO OBAVLJANJA PRAKTI^NOG RADA: Farmaceutska industrija – Informacije proizvo|a~a.Institut za farmakologiju i toksikologiju – Temeljni izvori informacija. – Odlu~ivanje o upotrebi supstanci. – Kriteriji ispitivanja ~isto}e. – Zahtjevi kvaliteta. – Nau~ni i stru~ni tekstovi.1. – Dokumentacija. – Kinetika kemijske reakcije i postojanost.Kontrolni laboratorij – ^vrsti oralni pripravci.Kontrolni laboratorij – Obilje`ja i zahtjevi kvaliteta polaznih sirovina. – Proizvodnja imunolo{kih lijekova. – Karakterizacija. Sistemi identifikacije lijekova – Potvrda identiteta. – Pronala`enje i pretra`ivanje literature. – Medicinski pribor i pomagala. – Kontrola kvaliteta. – Analiti~ki postupci. – Tradicionalni biljni lijekovi.5 mjeseci MJESTO OBAVLJANJA PRAKTI^NOG RADA: Farmaceutska industrija 2. – Fitoterapija. – Postupci odobravanja. mjerne pogre{ke. – Farmakopejski propisi. – Analiti~ke metode i postupci. – Polu~vrsti pripravci. – Elementi dobre proizvo|a~ke prakse.Kontrolni laboratorij – Farmaceutski polimeri. – Kategorizacija podataka (~lanaka). – Proizvodnja medicinskih proizvoda. GRANI^NI PROIZVODI 0. – Vje`be na modelima. – Zahtjevi kvaliteta.5 mjeseci MJESTO OBAVLJANJA PRAKTI^NOG RADA: Zavod za javno zdravstvo Federacije BiH i Agencija za sigurnost hrane BiH – Dodaci prehrani. – Serumi i vakcine. – Priprema uzorka za analizu. – Otopine i disperzije. – Dokumentacija. – Obilje`ja i kontrola kvaliteta proizvoda.5 mjeseca MJESTO OBAVLJANJA PRAKTI^NOG RADA: Medicinski fakultet . – Dokumentacija. – Krv i krvni derivati. ^isto}a tvari – Izvori i profili one~i{}enja. – Tehnike predobrade uzorka. 4. – Sigurnost primjene. – Obilje`ja i zahtjevi kvaliteta. – Provjera kvaliteta proizvoda. 2. KONTROLA AKTIVNIH I POMO]NIH SUPSTANCI 2.2. – Pakovanje i ~uvanje uzorka. – Zaklju~ivanje na temelju podataka dobivenih mjerenjem. – Dokumentacija. – Uslovi i parametri ispitivanja. – Obilje`ja i zahtjevi kvaliteta. – Osloba|anje aktivne supstance. – Radioaktivni pripravci. – Ispitivanje kompatibilnosti lijek . vrijednosti ili aktivnosti. 7. – Utvr|ivanje strukture one~i{}enja. BIOLO[KI LIJEKOVI .primarno pakovanje. – Prilagodbe i zamjene slu`benih metoda. – Dijagnosti~ka sredstva. – Uskla|enost tehnolo{kih parametara i me|unarodnih standarda. gotovih proizvoda. KONTROLA KVALITETA LIJEKOVA (GOTOVIH LIJEKOVA I GALENSKIH PRIPRAVAKA) 4 mjeseca MJESTO OBAVLJANJA PRAKTI^NOG RADA: Agencija za lijekove i medicinska sredstva BiH . Kvantitativni analiti~ki postupci – Odre|ivanja sadr`aja.3. – Industrijska proizvodnja lijekova. – Bolni~ka proizvodnja lijekova. – Pripravci s prilago|enim osloba|anjem. – Kontrola kvaliteta.5. 2. me|uproizvoda.4. – Metode priprave.5 mjeseci MJESTO OBAVLJANJA PRAKTI^NOG RADA: Farmaceutska industrija – Galenska proizvodnja lijekova. – Dozvoljene granice odstupanja. – Prosudba podataka.Kontrolni laboratorij – Biolo{ki i biotehnolo{ki lijekovi. izbor metode.

– Korektivne i preventivne radnje. FARMAKOVIGILANCIJA 1 mjesec MJESTO OBAVLJANJA PRAKTI^NOG RADA: Agencija za lijekove i medicinska sredstva BiH . procesna i zavr{na kontrola. utjecaj na izmjene u sigurnosnim informacijama u sa`etku opisa svojstava lijeka i uputi. tehnolo{ke procese i analiti~ke metode. – Prijavljivanje i obrade nuspojava. zna~enje. Kontrola kakvo}e lijekova Ukupno sati 15 16 20 15 22 15 30 . – Vodi brigu o nabavi. Osnove pretklini~kog i klini~kog istra`ivanja lijekova u regulatorne svrhe 6.osnovna teorijska nastava MJESTO (INSTITUCIJA) OBAVLJANJA STA@A Farmaceutski fakultet TRAJANJE 1 mjesec Farmaceutska industrija Bolnica Galenski laboratorij Agencija za lijekove i medicinska sredstva BiHKontrolni laboratorij Institut za klini~ku farmakologiju Imunolo{ki zavod Institut za inteklektualno vlasni{tvo Institut za geneti~ko in`enjerstvo i biotehnologiju Zavod za transfuzijsku medicinu Federacije BiH Federalno ministarstvo zdravstva Klini~ka farmakologija Imunologija u farmaciji Intelektualno vlasni{tvo Geneti~ko in`enjerstvo i biotehnologija Krv i krvni derivati Farmaceutska legislativa Cilj: Specijalizacija iz farmaceutske tehnologije pro{iruje teoretska i prakti~na znanja farmaceuta iz podru~ja oblikovanja lijekova. unos podataka u nacionalnu bazu. farmakolo{ko-toksikolo{ka i klini~ka dokumentacija. Suvremeni farmaceutski oblici lijekova 7. oblikovanje i vrednovanje farmaceutskih oblika. – Sadr`aj dokumentacije.tehnolo{ke i nadzorne dokumentacije.osnovna teorijska nastava 1 mjesec Osnovna teorijska nastava se provodi iz oblasti: – dono{enje klini~kih odluka. OSIGURANJE FARMACEUTSKE KVALITETE 1 mjesec MJESTO OBAVLJANJA PRAKTI^NOG RADA: Agencija za lijekove i medicinska sredstva BiH . SPECIJALISTI^KI RAD 3 mjeseca Specijalizant u dogovoru s mentorom utvr|uje podru~je i cilj specijalisti~kog rada. – Vodi izradu tehni~ko . – Izvje{taji stru~njaka. – Dobra proizvo|a~ka praksa.Glavni ured za farmakovigilanciju – Termini. te pobolj{ava ve} poznate farmaceutske oblike. – upravljanja sistemom. koji moraju biti djelotvorni. NADZOR 1 mjesec MJESTO OBAVLJANJA PRAKTI^NOG RADA: Agencija za lijekove i medicinska sredstva BiH. – Povla~enje lijekova. 2011. opreme. – Vodi brigu o razvoju procesne tehnologije. Dizajniranje novih lijekova 2. u nastavnim turnusima (ljetni i zimski semestar) po planu koji utvr|uje navedeni fakultet.Kontrolni laboratorij – Organizacija slu`be nadzora nad kvalitetom lijekova u proizvodnji i prometu.^etvrtak. – Bioekvivalencija. – sposobnost sticanja i preno{enja znanja. – Vodi brigu oko pobolj{anja radnih uvjeta i za{tite okoline.specijalna teorijska nastava 2 mjeseca Teorijska nastava na Farmaceutskom fakultetu u trajanju od 2 mjeseca prema sljede}em rasporedu: Predmet 1. – timski rad. 4. te ju uvodi u praksu. – Prihva}anje izmjena. razvoju ili laboratoriju. opreme i strojeva. Pretformulacijska ispitivanja 3. – Informacije za javnost. – Krivotvoreni lijekovi. regulatorna va`nost. specijalist farmaceutske tehnologije je stru~njak koji: – Samostalno dizajnira uvo|enje novih. Biolo{ki terapeutici 5.specijalna teorijska nastava Proizvodnja lijekova Bolni~ka farmacija Galenska proizvodnja Kontrola lijekova Farmaceutski fakultet Broj 17 – Strana 147 2 mjeseca 15 mjeseci 3 mjeseca 3 mjeseca 6 mjeseci 2 mjeseca 1 mjesec 2 mjeseca 2 mjeseca 1 mjesec 1 mjesec REGISTRACIJA GOTOVIH LIJEKOVA 2 mjeseca MJESTO OBAVLJANJA PRAKTI^NOG RADA: Agencija za lijekove i medicinska sredstva BiH . – Vodi brigu o kvaliteti rada i obu~avanju kadrova. – Farmaceutska. – Zaklju~na ocjena kvaliteta. 7. – Organizira i rukovodi radom u proizvodnji. Biofarmacija s farmakokinetikom 4. Po zavr{etku specijalizacije. – komunikacijske vje{tine. postupaka i energenata. – Reklamacije. – Organizacija i provedba ispitivanja u laboratoriju. – Zaklju~na ocjena. – Ocjena dokumentacije. – Implementira sve elemente dobre proizvo|a~ke prakse. Specijalisti~ki rad se izra|uje u pisanom obliku. – Ocjena dokumentacije. Specijalisti~ki rad mora predstavljati originalnu i izvornu obradu prakti~ne problematike koja doprinosi razvoju farmaceutske struke u podru~ju ispitivanja i kontrole lijekova. zna~aj kodiranja u jedinstvenom {ifrarniku.Kontrolni laboratorij – relevantni va`e}i zakoni i podzakonski akti iz oblasti registracije gotovih lijekova – Registracijski postupci. SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Uvodni dio . Uvodni dio . – Periodi~no izvje{tavanje o sigurnosti lijeka. Uvodni dio .Kontrolni laboratorij – Ispitivanje i ocjena kvaliteta: ulazna. pretra`ivanje. nadopunjavanju i odr`avanju opreme i pribora. sigurni i kvalitetni. – promocija zdravlja. – Uzorkovanje na terenu. Obavlja se na farmaceutskom fakultetu u ukupnom trajanju od 1 mjesec. – etika i propisi. FARMACEUTSKA TEHNOLOGIJA Vrsta specijalizacije: OSNOVNA Trajanje specijalizacije: 3 godine (36 mjeseci) Plan specijalizacije: TEMATSKA OBLAST Uvodni dio . – Vodi brigu o validaciji prostora. te osposobljava specijalizanta za dizajniranje.

reagensi. Zakonodavstvo na podru~ju lijekova 9.Broj 17 – Strana 148 8. `ive. masti. gelovi – supozitorije – suspenzije. Prirodni produkti u otkrivanju i razvoju lijekova 13. – Ljekoviti oblici droga. Agencija za lijekove i medicinska sredstva BiH . krvnih derivate – vo|enje dokumentacije o proizvodnji i kontroli – . pedijatrija i odrasli Galenski laboratorij – Izrada galenskih pripravaka – Polu~vrsti pripravci. Razvoj generi~kih lijekova 14. rekombinantne vektor vakcine – Proizvodnja vakcina s antigenim supstancama za stvaranje specifi~nog aktivnog imuniteta i antitoksina iz nativnog seruma za neutralizaciju homolognih toksina (teku}i i liofilizirani) – Serumi i antiserumi – Imunogenicitet Institut za intelektualno vlasni{tvo – Patent i intelektualna svojina – Postupak dodjele patenta – Zahtjevi patentibilnosti – Kr{enje patenta – Hatch Waxman zakon – SPC . istra`ivanjem i rje{avanje odstupanja – Procjena i odobravanje varijacija Institut za klini~ku farmakologiju – Dobra klini~ka praksa (GCP) – Eti~ki komitet (Helsin{ka deklaracija) – Uloga sponozora u klini~kom ispitivanju – Monitoring klini~kih ispitivanja – Farmakovigilanca Imunolo{ki zavod – Imunoterapija – Savremene metode pripreme imunolo{kih preparata – Vakcine – Inaktivne. dokumentiranje. – Kontrola i nadzor nad proizvodnjom i prometom galenskih i magistralnih pripravaka. 4.Kontrolni laboratorij – Odobravanje lijekova za promet – Dobra laboratorijska praksa (GLP) – Farmakopeje – OMLC mre`a laboratorija – Fizi~kohemijske i mikrobiolo{ke metode ispitivanja lijekova – Specifikacije – Standardi. Terapijski sustavi biofarmaceutika 11. 7. – Rektalni farmaceutski oblici: ~epi}i. fotostabilnost – tehnike stabilizacije Farmaceutski oblici i formuliranje lijekova – Aktive i pomo}ne supstance – ^vrste oralne forme – tablete – kapsule – Lijekovi sa modificiranim osloba|anjem – Procesna kontrola kvaliteta – Topikalna apsorpcija i topikalni farmaceutski sistemi – kreme. konjugirane vakcine. Validacija analiti~kih metoda 12. – Izrada magistralnih pripravaka. hidroliza. toksoidi. emulzije – topikalni sterilni proizvodi – Parenteralni lijekovi – parenteralna aplikacija i vrste injekcija – GMP uslovi za proizvodnju injekcija – voda za injekcije – pirogeni – metode sterilizacije i sterilnost – liofilizacija – Antibiotici (specifi~ni proizvodni uslovi) – Oftalmi~ki proizvodi – Biotehnolo{ki lijekovi – Biolo{ki sli~ni lijekovi (regulatorni aspect razvoja. – Teku}i pripravci. Istra`iva~ke metode u farmaceutskoj industriji UKUPNO SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH 20 7 7 10 15 15 20 227 ^etvrtak. Postmarkenti{ko pra}enje lijeka 10. Farmaceutska industrija 15 mjeseci Razvoj lijekova – `ivotni ciklus inovativnih lijekova – `ivotni ciklus generi~kih lijekova – predformulacijska istra`ivanja – fizi~ka farmacija – tehnike optimiziranja farmaceutskih formulacija i procesa Sistem kvaliteta u farmaceutskoj industriji – Dobra proizvo|a~ka praksa (GMP) – Dobra praksa automatizacije (GAMP) – Procesna tehnolo{ka kontrola (PAT) – Dizajn kvaliteta (QbD) – Scale up – Transfer tehnologije – Validacija proizvodnih procesa – Varijacije (change control) Biofarmacija – biofarmaceutska klasifikacija (BCS) – in vitro ispitivanje lijekova (dissolution) – IVIVC (in vitro in vivo korelacija) – Bioraspolo`ivost/bioekvivalentnost Hemijska kinetika i stabilnost lijekova – mehanizam degradacije – kinetika stabilnosti lijekova – oksidacija. proizvodnje i odobravanja lijekova za promet) – Pakovni materijali Bolni~ka farmacija – Medicinska pomagala – Zakon o lijekovima i medicinskim sredstvima – klasifikacija – Infuzione otopine – Inkopatibilnost lijekova u infuzionim otopinama – Parenteralna prehrana – Oftalmi~ki proizvodi – Rukovanje i priprema citostatika – Rukovanje i priprema radiofarmaka Ra~unanje individulanih potreba pacijenata neonatologija. kontrola i primjena – One~i{}enja – Validacija analiti~kih metoda – Registracija dokumentacije i njena procjena – Postupak i ocjena rezultata laboratorijskog ispitivanja lijekova – Uo~avanje.dodatni patent certifikat (ekskluzivnost) – Pretra`ivanje patenata Institut za geneti~ko in`enjerstvo i biotehnologiju – Biotehnologija i geneti~ki in`injering – Tipovi terapeutskih protein proizvoda – Rekombinantna DNA tehnologija – Genska terapija – Farmakogenetika – Farmakogenomika Zavod za transfuzijsku medicinu Federacije BiH – Krv i krvni derivati – metode i tehnike uzimanja i ~uvanja krvi – proizvodnja derivata krvi i pribora za transfuziju – ~uvanje i uskladi{tenje krvi. 2011.

Organizirana nastava za specijalizante na Farmaceutskom fakultetu u trajanju od 8 mjeseci se provodi u obliku predavanja. – Metode ekstrakcije uzorka iz biolo{kog materijala vode. obradu i ~uvanje uzoraka. – Provo|enje sistematske izolacije. Specijalizacija traje 36 mjeseci. hrane i dr. 4. – Odabrana poglavlja iz toksikologije i toksikokinetike. U ovo su uklju~ene klasi~ne volumetrijske i gravimetrijske metode. – timski rad. – etika i propisi.^etvrtak. a nakon svake zavr{ene oblasti pola`e kolokvij (ukupno 12 kolokvija). 2011. elektrokemijske metode. – Toksikologija `ivotne i radne sredine. – Ovladavanje osnovnim biohemijskim analizama koje se koriste u klini~koj toksikologiji. – Rad na imunohemijskim metodama za odre|ivanje koncentracije lijekova i toksi~nih materija u tjelesnim te~nostima. – Uzimanje uzoraka za analizu. vje`bi i individualnog rada s mentorom. specijalizant radi seminarske radove pod rukovodstvom mentora. specijalizant se osposobljava za: – Usvajanje dobre laboratorijske prakse i dobre kontrolne laboratorijske prakse. seminara. imunohemijskih metoda. 7. spektroskopske i kromatografske metode. toksi~nim supstancama i toksi~nom otpadu. – Pra}enje prijema i toka tretmana intoksiciranih pacijenata. od toga 12 mjeseci na Farmaceutskom fakultetu. – promocija zdravlja. Specijalizacija obuhvata: 1. na ~vrstim adsorbensima. – Pravilan prijem. primjenom razli~itih otapala i na druge na~ine. Specijalizacija se izvodi 33 mjeseca. od toga 33 mjeseca na nau~no-obrazovnim i stru~nim institucijama koje ispunjavaju propisane uvjete*. Organizirana nastava obuhvata sljede}i program: Uvodni dio . – Izolacija lijekova.osnovna teorijska Farmaceutski fakultet nastava Organizovana nastava Farmaceutski fakultet TEMATSKA OBLAST Klini~ka toksikologija Otrovanja Toksikologija `ivotne sredine Ispitivanje kvaliteta hrane i vode za pi}e Kvaliteta vode za pi}e u vodovodu Laboratorijska dijagnostika Univerzitetsko-klini~ke bolnice Centar za otrovanja zavodi za javno zdravstvo zavodi za javno zdravstvo Laboratorij u vodovodu Zavod za medicinu rada TRAJANJE 1 mjesec 7 mjeseci 7 mjeseci 1 mjesec 2 mjeseca 2 mjeseca 2 mjeseca 2 mjeseca 1 mjesec 2 mjeseca 2 mjeseca 4 mjeseca 3 mjeseca Sudska medicina u toksikologiji Institut za sudsku medicinu medicinskog fakulteta Kriminalisti~ka tehnika Laboratorij za kriminalisti~ku tehniku MUP-a Akcidentne situacije i vojna Federalna ili kantonalna toksikologija uprava civilne za{tite Odsjek za hemijska i Toksikologija s higijenom radne sredine . Tokom usavr{avanja. hrane i dr. – Rad u hematolo{koj laboratoriji na identifikaciji najzna~ajnijih biomarkera trovanja olovom i te{kim metalima. Obavlja se na farmaceutskom fakultetu u ukupnom trajanju od 1 mjesec. Specijalni dio u trajanju od 7 mjeseci sa sljede}im programom: – Klasi~ne i instrumentalne analiti~ke metode koje se koriste za identifikaciju toksi~nih materija i njihovih metabolita u biolo{kom materijalu. u nastavnim turnusima (ljetni i zimski semestar) po planu koji utvr|uje navedeni fakultet. njihovih metabolita ili odgovaraju}ih biomarkera ekspozicije i djelovanja. – Toksikologija bojnih otrova. – upravljanja sistemom. – Toksikologija sredstava koja se zloupotrebljavaju za u`ivanje. – Ocjena i unapre|enje postoje}ih. odre|ivanje anionskog i osmolskog procjepa i dr. a nakon svake zavr{ene oblasti specijalizant pola`e kolokvij (ukupno 6 kolokvija). – Statisti~ko vrednovanje rezultata i metode validacije. holin esteraze. a tri preostala mjeseca ~ini godi{nji odmor.osnovna teorijska nastava 1 mjesec Osnovna teorijska nastava se provodi iz oblasti: – dono{enje klini~kih odluka. – sposobnost sticanja i preno{enja znanja. Tokom usavr{avanja na Farmaceutskom fakultetu. Rad u klini~kom centru uklju~uje izradu seminarskih radova. te razvoj novih analiti~kih postupaka. – Procjena rizika od djelovanja toksi~nih supstanci. . uklju~uju}i odre|ivanje aktivnosti acetilholin esteraze. uzorcima atmosfere. njihovih metabolita i toksi~nih materija iz tjelesnih te~nosti.analiza toksikolo{ka vje{ta~enja pri narkotika i te{kih metala Federalnoj upravi policije Godi{nji odmori Specijalizacija iz toksikolo{ke hemije je postdiplomski proces usavr{avanja magistara farmacije u kojem specijalizant pro{iruje postoje}a i sti~e nova znanja i vje{tine. biolo{kih metoda i odre|enih biohemijskih analiza bitnih za procjenu izlo`enosti toksi~nim materijama. – Primjena savremenih instrumentalnih analiti~kih metoda. Tri mjeseca su predvi|ena za godi{nji odmor. – Otrovno bilje. vode. spektroskopskim i hromatografskim metodama. SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 17 – Strana 149 Farmaceutska legislativa (Federalno ministarstvo zdravstva) – Zakon o lijekovima i medicinskim sredstvima – pravilnik o registraciji lijekova – pravilnik o GMP (dobra proizvo|a~ka praksa) – Agencija za lijekove i medicinska sredstva BIH – ICH (Me|unarodna konferencija o harmonizaciji) – EMEA (Evropska agencija za lijekove) – FDA (Agencija za lijekove i hranu USA) TOKSIKOLO[KA HEMIJA Vrsta specijalizacije: OSNOVNA Trajanje specijalizacije: 3 godine (36 mjeseci) Plan specijalizacije: MJESTO (INSTITUCIJA) OBAVLJANJA STA@A Uvodni dio . – Toksikologija ishrane. Univerzitetsko-klini~ke bolnice 7 mjeseci – Rad u toksikolo{koj laboratoriji u sklopu biohemijske laboratorije i laboratorijsko pra}enje lijekova u terapiji. – Dobra laboratorijska praksa i dobra kontrolna laboratorijska praksa. Centar za otrovanja 1 mjesec – Organizacija i rad centra za otrovanja. Mentoru je prepu{teno da u dogovoru sa kandidatom odabere dodatno usavr{avanje u u`im podru~jima na kojima }e specijalizant raditi. – Imunohemijske metode koje se koriste u toksikologiji. – Zakonski propisi o hemijskim supstancama. a ostatak vremena je predvi|en za individualno usavr{avanje kandidata pod nadzorom mentora. klasi~nih hemijskih metoda. – komunikacijske vje{tine. – Primjena zakonskih propisa i izrada dokumentacije za stavljanje u promet toksi~nih supstanci. na~ini identifikacije. identifikacije i odre|ivanja toksi~nih materija.

lakohlapivih supstanci i pesticida u vodi za pi}e. – Postojani organski polutanti u `ivotnoj sredini. Toksikologija `ivotne sredine 2 mjeseca – Ovladavanje biolo{kim testovima i prakti~no izvo|enje biolo{kih testova na akutnu i hroni~nu toksi~nost primjenom testova na mikroorganizmima. – Uzimanje uzoraka iz `ivotne sredine (zemlja. Rad u laboratoriji za kriminalisti~ku tehniku MUP-a 2 mjeseca – Analiza narkotika i nedozvoljenih sredstava u zaplijenjenom materijalu i biljnom materijalu. specijaliziranim institucijama. atmosfera). – Uzimanje uzoraka hrane i pi}a i inspekcijski nadzor nad uvozom i prometom prehrambenih proizvoda. rad sa indikatorskim cjev~icama i drugim mobilnim detektorskim sistemima. – Ispitivanje tragova insekticida. – Odre|ivanje te{kih metala u biolo{kom materijalu i biomarkera djelovanja izlaganja te{kim metalima. Rad se zavr{ava sa tri kolokvija.. Rad u federalnim ili kantonalnim zavodima za javno zdravstvo . Akcidentne situacije i vojna toksikologija 2 mjeseca – Upoznavanje sa metodama i postupcima rada u akcidentnim situacijama i havarijima u industriji i sl. za pojedine oblasti. Teoretski dio nastave za kandidate odvija se na Farmaceutskom fakultetu Univerziteta u Sarajevu. Rad se zavr{ava sa dva kolokvija. Rad u Odsjeku za hemijska i toksikolo{ka vje{ta~enja pri Federalnoj upravi policije: Analiza narkotika i te{kih metala 4 mjeseca – Upoznavanje sa metodama i postupcima rada u slu~aju analize post mortem materijala u sumnji na trovanje narkoticima. – Redovni godi{nji pregledi i povremeni pregledi radnika. Tokom usavr{avanja specijalizant se osposobljava za: – Samostalno izvo|enje analiti~kih postupaka u klini~kim laboratorijama. – Interpretacija rezultata i priprema izvje{taja za sudske i policijske organe. herbicida i fungicida u prehrambenim proizvodima kromatografskim i imunohemijskim metodama. – Procjena ugro`enosti radnika na radnom mjestu. – Ispitivanje prisustva te{kih metala u hrani. – Redovni i periodi~ni pregled vode za pi}e. – Procjena nalaza i pisanje mi{ljenja o eventualnim letalnim ishodima koji su posljedica djelovanja toksi~nih supstanci. – Odre|ivanje organskih polutanata i pesticida u vodi za pi}e spektroskopskim i kromatografskim metodama. – Odre|ivanje toksi~nih plinova u atmosferi na radnom mjestu. – Ispitivanje prisustva mikotoksina u prehrambenim proizvodima imunohemijskim i kromatografskim metodama. – Metode procjene rizika. – Interpretaciju rezultata i u~e{}e u izboru programa dijagnosti~kih pretraga. Rad na Institutu za sudsku medicinu medicinskog fakulteta 1 mjesec – Upoznavanje sa na~inom uzimanja post mortem materijala i slanjem na toksikolo{ku analizu.laboratorij za ispitivanje kvaliteta hrane i vode za pi}e 2 mjeseca Zakonski propisi koji se odnose na zdravstvenu ispravnost prehrambenih proizvoda i maksimalno dozvoljeni sadr`aj toksi~nih supstanci. – Odre|ivanje etanola u tjelesnim te~nostima. Rad u laboratoriji Zavoda za medicinu rada 2 mjeseca – Upoznavanje sa sistemom i organizacijom medicine rada. uzimanje uzoraka lebde}ih ~estica iz atmosfere na radnom mjestu. Rad se zavr{ava sa tri kolokvija. Rad u laboratoriji vodovoda 2 mjeseca – Zakonski propisi o kvalitetu vode za pi}e. Odre|ivanje narkotika i nedozvoljenih sredstava u biolo{kom materijalu kromatografskim i imunohemijskim metodama. – Priprema uzorka za ispitivanje organskih polutanata. – Primjena indikatorskih cjev~ica i terenskih kompleta za brzu identifikaciju toksi~nih supstanci i bojnih otrova. Kolokvij. kandidati se osposobljavaju u. Rad se zavr{ava sa dva kolokvija. a za prakti~ni rad.Broj 17 – Strana 150 – SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH – ^etvrtak. – Ocjena i pobolj{anje postoje}ih metoda ispitivanja i uvo|enje novih metoda. Specijalizacija traje 36 mjeseci i odvija se na nau~no-obrazovnim i stru~nim institucijama koje ispunjavaju propisane uvjete. – Osiguranje kvaliteta rada u laboratoriji.osnovna teorijska nastava Teoretska nastava Klini~ka biohemijska diagnostika Hematolo{ka laboratorijska dijagnostika MJESTO (INSTITUCIJA) OBAVLJANJA STA@A Farmaceutski fakultet Farmaceutski fakultet Katedra za biohemiju farmaceutskog fakulteta Hematolo{ki laboratorij Zavod za transfuzijsku medicinu Federacije Bosne i Hercegovine Zavod za imunologiju Mikrobiolo{ki laboratorij TRAJANJE MJESECI 1 5 18 51 2 1 3 Imunolo{ka dijagnostika Mikrobiologija i parazitologija Godi{nji odmori Specijalizacija iz medicinske biohemije za magistre farmacije je postdiplomski proces usavr{avanja magistara farmacije kroz koji specijalizant pro{iruje postoje}e i sti~e nova znanja i vje{tine. – Uzimanje uzoraka tjelesnih te~nosti. – Uzimanje uzoraka atmosfere na radnom mjestu. – Interpretacija rezultata i davanje stru~nog mi{ljenja u slu~aju trovanja te{kim metalima. – Rad se zavr{ava sa dva kolokvija. – Odre|ivanje karbon monoksida i karboksihemoglobina u krvi. 4. Rad se zavr{ava sa dva kolokvija. na daphnia magna i drugim `ivotinjskim vrstama. mulj. 7. MEDICINSKA BIOHEMIJA Vrsta specijalizacije: OSNOVNA Trajanje specijalizacije: 3 godine (36 mjeseci) Plan specijalizacije: TEMATSKA OBLAST Uvodni dio . Kori{tenje baza podataka i drugih izvora informacija u savjetovanju zdravstvenih radnika i pacijenata u vezi otrovanja. voda. – Odre|ivanje te{kih metala u vodi za pi}e metodom atomske apsorpcione spektroskopije. Odre|ivanje biomarkera izlo`enosti te{kim metalima. Kolokvij. – Odre|ivanje biomarkera djelovanja bojnih otrova i toksi~nih supstanci u biolo{kom materijalu. Rad se zavr{ava sa dva kolokvija. Teoretska organizirana nastava . organskim otapalima i dr. – Procjena rezultata analiza i pisanje nalaza. 2011. – Uzimanje uzoraka vode. – Identifikacija odre|ivanje sadr`aja narkotika u tjelesnim teku}inama kod `ivih pacijenata i u post mortem materijalu.

amino kiseline). – Priprema i izrada reagenasa. – Funkcija komplementa: pojmovi. pretrage za ocjenu eritropoeze. – Imunofenotipizacija }elija hematopoetskog sistema. skrining. u nastavnim turnusima (ljetni i zimski semestar) po planu koji utvr|uje navedeni fakultet. Tokom rada u specijaliziranim laboratorijima. Program se uglavnom odnosi na primjenu laboratorijskih tehnika i principa u sklopu klini~ko biohemijske dijagnostike sa osvrtom na interpretaciju rezultsta. neoplazija.osnovna teorijska nastava 1 mjesec Osnovna teorijska nastava se provodi iz oblasti: – dono{enje klini~kih odluka. specijalizant pola`e kolokvij iz svake navedene oblasti. kontrola kvaliteta. AAS. GTT. imunofiksacija. plinski analizatori. – Priprema materijala za laboratorijske mikrobiolo{ke pretrage. – Testovi za ispitivanje funkcije bubrega. – Priprema uzoraka (krv. ispitivanje ABS-a urina). – Mogu}e interference u biohemijskim analizama. – Diferencijalna krvna slika. citolo{ki pregledi. kalibracija. konduktometrija. – Urinokulture. Obavlja se na farmaceutskom fakultetu u ukupnom trajanju od 1 mjesec. – Laboratorijska etika u klini~koj biohemiji. – Odabrana poglavlja iz klini~ke biohemije . – Vitamini. suha hemija. Tokom svog usavr{avanja. – Pretrage likvora. dobra laboratorijska praksa. – Odre|ivanje glukoze u plazmi. Podru~je klini~ko biohemijske dijagnostike 18 mjeseci Prakti~ni rad kandidata.^etvrtak. unakrsna reaktivnost. – Dijagnostika virusnih infekcija. konjugati . uloga geneti~kih markera u laboratorijskoj dijagnostici. – Voda i elektroliti. – Hormoni. vrste analiza. – Odabrana poglavlja iz imunohemije. odre|ivanje krioglobulina. Iz navedenih oblasti predvi|en je jedan kolokvij. amnionske teku}ine. NPN spojevi . dijagnosti~ki zna~aj. celularni imunitet. elektorforeza. – Mikrobiolo{ke i biohemijske karakteristike naj~e{}ih uzro~nika zaraznih bolesti. – Kvantitativne analize na urinu (hormoni. hemostaza. – Analitika nukleinskih kiselina. turbidimetrija. . Predvi|ena su tri kolokvija vezana za gore navedene tematske cjeline. – upravljanja sistemom. a jedan na program koji se odvija na Zavodu za transfuzijsku medicinu Federacije Bosne i Hercegovine. – Odre|ivanje krvnih grupa. 4. hromatografske tehnike. afinitet. – Primjena molekularne dijagnostike u klini~ko biohemijskim laboratorijama. radionica i individualnog rada sa mentorom. – Kontrola antikoagulantne terapije. – Iz navedene oblasti pola`e se jedan kolokvij. PCR. denzitometrija. pojam refrentna i normalna vrijednost. SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH – – – – Broj 17 – Strana 151 Uvodni dio .analitika i dijagnosti~ki zna~aj. – Enzimi. fluorimetrija. zna~aj i odre|ivanje. skrining. ispitivanje citotoksi~nosti leukocita. a obuhvata i izabrana poglavlja iz klini~ke biohemije. Iz navedene oblasti pola`u se tri kolokvija. U sklopu programa slu{aju se: – Laboratorijske tehnike koje se primjenjuju u klini~ko biohemijskim laboratorijama sa specijalnim osvrtom na odre|ivanje specifi~nih analita (separacione metode. – Konzerviranje krvi. avidnost. – Dijagnostika hepatitisa. funkcionalni testovi glomeruli i tubuli.terapeutski monitoring lijekova. – Autoanalizatori. – Genotipizacija u farmakogenetici. borelije. fizikalni pregled. AIDS-a. derivati i metaboliti. kostiju. urin. biohemijski analizatori. Dva kolokvija odnose se na program hematologije. zloupotreba lijekova. nefelometrija. eksudati. dijagnosti~ki zna~aj i analitika. ozmometrija. – Uro|ene mane. urinu i likvoru. amnionska teku}ina). – Priprema i kontrola pripravaka krvi na antigene i antitijela hepatitisa i HIV-a. – Validacija metoda. 2011. te molekularne dijagnostike i njene primjene u klini~kim laboratorijama. dijagnosti~ki zna~aj i analitika. hemijski. crijeva. – Preanaliti~ke i analiti~ke gre{ke: statistika u klini~ko biohemijskim laboratorijama. reumatskih faktora. metaboliti. hemoglobin. – Biolo{ke varijacije. – etika i propisi. tumorski markeri . u trajanju od 18 mjeseci odvija se u okviru Katedre za biohemiju farmaceutskog fakulteta i obuhvata sljede}e oblasti: – Pretrage urina (sediment. poliklonalna antitijela. – Humoralni imunitet. bolesti i pretrage bijele krvne loze. Odre|ivanje ukupnih proteina. mikroalbuminurija. srca. refraktometrija. – Detekcija autoantitijela. Specijalna podru~ja mikrobiologije i parazitologije 1 mjesec Ovaj dio specijalizacije odvija se u Mikrobiolo{kom laboratoriju i odvija se prema sljede}em programu: – Metode sterilizacije i dezinfekcije. HbA1c. 7. – Bolesti i pretrage crvene krvne loze. likvor. – promocija zdravlja.primjena. predavanja. monoklonalna. dijabetes. kontrolni materijal. gu{tera~e. Specijalna podru~ja hematolo{ke laboratorijske dijagnostike 6 mjeseci Pet mjeseci (5 mjeseci) planirano je da kandidat provede u hematolo{kom laboratoriju i jedan (1) mjesec na Zavodu za transfuzijsku medicinu Federacije Bosne i Hercegovine. primjena u laboratorijama. – Transfuziolo{ko lije~enje i ne`eljene postinfuzijske reakcije. jetre.dijagnosti~ki zna~aj i analitika. specijalizant radi i seminarske radove pod rukovodstvom mentora i nakon pojedina~nih oblasti u dogovoru sa mentorom pola`e kolokvij. pulovi. Specijalna podru~ja imunolo{ke dijagnostike 2 mjeseca Ovaj dio specijalizacije odvija se u Zavodu za imunologiju i obuhvata: – Pretrage vezane za ocjenu statusa imunog odgovora. – Pojam konstantna i proporcionalna gre{ka. Anliza gasova u krvi. spektrofotometrija. – Porfirini. Odre|ivanje lipida i lipoproteina i njihov dijagnosti~ki zna~aj. Program obuhvata sljede}e oblasti: – Osnovne laboratorijske pretrage u hematologiji. dijagnosti~ki zna~aj i analitika. – Imunohematolo{ka ispitivanja. lan~ana reakcija polimeraze). Specijalni dio 5 mjeseci Ovaj oblik nastave za specijalizante magistre farmacije odvija se na Farmaceutskom fakultetu i traje pet mjeseci. proto~na citometrija. Provodi se u obliku seminara. – Antitijela kao biohemijski reagensi. – komunikacijske vje{tine. transudati. – timski rad. izvore preanaliti~kih i analiti~kih gre{aka. – sposobnost sticanja i preno{enja znanja. – Priprema standarda. punktata. fruktozamin.

– U~e{}e u izradi klini~kih lista lijekova. – timski rad. a preostala 3 mjeseca obuhvataju godi{nji odmor. Univerzitetsko-klini~ka bolnica. klini~ka apoteka Klini~ka farmakologija Univerzitetsko-klini~ka bolnica. Specijalizacija obuhvata: Organizirana nastava za specijalizante na Farmaceutskom fakultetu u trajanju od 11 mjeseci provodi se u obliku predavanja.osnovna teorijska nastava 1 mjesec Osnovna teorijska nastava se provodi iz oblasti: – dono{enje klini~kih odluka. hirur{ke klinike. klini~ka apoteka 4 mjeseca – Aplikacija lijekova individualnim doziranim pripravcima. – Usvajanje dobre klini~ke prakse. – upravljanja sistemom. – Validacija analiti~kih metoda i postupaka. – Optimiziranje ekonomi~nosti terapije. – Imunohemijske metode za odre|ivanje lijekova u tjelesnim te~nostima. – Nadzor priprave lijeka za pojedinog pacijenta i nadzor pravilne upotrebe lijeka. kadriologija). u nastavnim turnusima (ljetni i zimski semestar) po planu koji utvr|uje navedeni fakultet. – Spre~avanje mogu}ih interakcija i ne`eljenih djelovanja lijekova. hirur{ke klinike Biohemijske analize primjene Univerzitetsko-klini~ka lijekova bolnica. – Patobiohemijski mehanizmi i modeli. Organizirana nastava iz oblasti farmakologije obuhvata sljede}i program: – Biofarmaceutske osobine lijekova. Rad se zavr{ava kolokvijem iz navedenih oblasti (ukupno 4 kolokvija). – Informiranje pacijenta i priprema za sudjelovanje u terapiji. od toga 33 mjeseca na nau~no-obrazovnim i stru~nim institucijama koje ispunjavanju propisane uslove. – Instrumentalne metode koje se koriste u farmakokinetskim ispitivanjima i odre|ivanjima stranih supstanci i matabolita u tjelesnim te~nostima. – neuropsihijatrija. Univerzitetsko-klini~ka bolnica rad na klinikama: pedijatrija. – U~e{}e u izboru optimalne terapije i savjetovanje ljekara pri upotrebi lijekova. specijalizant se osposobljava za: – Usvajanje dobre apotekarske prakse. Univerzitetsko-klini~ka bolnica. – U~e{}e u klini~kom ispitivanju lijekova. – Timski rad sa ostalim zdravstvenim radnicima i savjetovanje u izboru najbolje terapije za svakog pojedinog bolesnika. – Informatika u farmaciji. a ostatak vremena predvi|en je za individualno usavr{avanje kandidata pod nadzorom mentora. specijalizant radi seminarske radove pod rukovodstvom mentora. – Ure|ivanje i spre~avanje dvojne medikacije. – Asortiman lijekova i farmakoterapijska doktrina. – Anamneza primjene lijekova. klini~ka Univerzitetsko-klini~ka farmakologija i toksikologija bolnica. – sposobnost sticanja i preno{enja znanja. – Odabrana poglavlja iz biohemije lijekova. 2011. Specijalizacija traje 36 mjeseci. – Usvajanje znanja o farmakokinetici i bioekvivalenciji lijekova. – Interakcije lijekova. Tokom usavr{avanja na Farmaceutskom fakultetu. klini~ka farmakologija 3 mjeseca – U~e{}e u radu komisije za lijekove univerzitetsko-klini~ke bolnice. Specijalizacija se obavlja 33 mjeseca. infektivna klinika. – Metabolizam stranih supstanci i lijekova. seminari. 4. krvni derivati i pripravci iz Zavod za transfuzijsku krvi medicinu Federacije Bosne i Hercegovine Godi{nji odmori TEMATSKA OBLAST UKUPNO TRAJANJE MJESECI 1 10 4 4 3 6 3 1 1 3 36 Specijalizacija iz Klini~ke farmacije je postdiplomski proces usavr{avanja magistara farmacije u kojem specijalizant pro{iruje postoje}a i sti~e nova znanja i vje{tine. – Priprema parenteralnih otopina za individualnu opskrbu pacijenta. Mentoru je prepu{teno da u dogovoru sa kandidatom odabere dodatno usavr{avanje u u`im podru~jima na kojima }e specijalizant raditi. klini~ka farmakologija Primjena lijekova u klini~koj Univerzitetsko-klini~ka praksi bolnica. specijalne vje`be Farmakologija. – Osnove statistike. – Odabrana poglavlja iz farmakokinetike i klini~ke farmakokinetike.osnovna teorijska Farmaceutski fakultet nastava Organizovana nastava: Farmaceutski fakultet predavanja. rad na klinikama: pedijatrija. interne klinike 6 mjeseci – (gastroenterologija. seminara. Institut za klini~ku farmakologiju Rad u bolni~koj apoteci Univerzitetsko-klini~ka bolnica. dermatologija. – promocija zdravlja. – U~e{}e u klini~kom ispitivanju lijekova i bioekvivalencije lijekova. 7. specijalnih vje`bi i individualnog rada sa mentorom. gerijatrija. . Obavlja se na farmaceutskom fakultetu u ukupnom trajanju od 1 mjesec. – Odre|ivanje terapijskih doza za pojedinog pacijenta kod primjene supstanci male terapijske {irine. interne klinike. – Izrada dokumentacije koja se odnosi na evaluaciju i optimizaciju primjene lijekova kod pojedinog pacijenta. a nakon svake zavr{ene oblasti pola`e kolokvij (ukupno 10 kolokvija). – komunikacijske vje{tine. biohemijski laboratorij Registracija i kontrola lijekova Agencija za lijekove i medicinska sredstva BIHKontrolni laboratorij Krv. – Odabrana poglavlja prirodnih ljekovitih sirovina i lijekova prirodnog porijekla.Broj 17 – Strana 152 SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH ^etvrtak. specijalizant pola`e kolokvij (ukupono 4 kolokvija). Rad se zavr{ava kolokvijem iz navedenih oblasti (ukupno 2 kolokvija). – Farmakovigilancija. Uvodni dio . nefrologija. KLINI^KA FARMACIJA Vrsta specijalizacije: OSNOVNA Trajanje specijalizacije: 3 godine (36 mjeseci) Plan specijalizacije: MJESTO (INSTITUCIJA) OBAVLJANJA STA@A Uvodni dio . – etika i propisi. – Enteralna i parenteralna prehrana. od toga 11 mjeseci na Farmaceutskom fakultetu. Tokom usavr{avanja. Univerzitetsko-klini~ka bolnica Institut za klini~ku farmakologiju 4 mjeseca – Odabrana poglavlja iz farmakoterapije. Nakon zavr{ene svake oblasti. – Odabrana poglavlja iz farmakoekonomike.

ukupno 3 kolokvija). postizanje optimalnog u~inka bez ne`eljenih djelovanja. – Prakti~ni rad: 24 mjeseca (21 mjesec + 3 mjeseca za specijalisti~ki rad). 7. organizacija rada. – Rukovodi laboratorijem za ispitivanje `ive`nih namirnica i predmeta op}e upotrebe (planiranje laboratorijskog prostora. – sposobnost sticanja i preno{enja znanja. – Primjenu klasi~nih hemijskih i elektrohemijskih metoda. u nastavnim turnusima (ljetni i zimski semestar) po planu koji utvr|uje navedeni fakultet. – Prepoznavanje manifestacija sporednih ili toksi~nih djelovanja. – upravljanja sistemom. Rad na klinikama se zavr{ava kolokvijem na pedijatriji. Zavod za transfuzijsku medicinu Federacije BiH 1 mjesec – Krv. – Prepoznavanje mogu}ih farmaceutskih. mikotoksini. – komunikacijske vje{tine. Cilj: Specijalizanti se osposobljavaju za: . na osnove odre|ene koncentracije lijeka u krvi. pesticidi i drugi kontaminanti) Osnove statistike Procjena i analiza rizika Legislativa u oblasti hrane UKUPNO Ukupno sati 5 20 15 15 15 25 15 15 10 30 15 35 15 230 6 6 1 2 3 Plan specijalizacije: – Teorijski dio: 12 mjeseci (uklju~uju}i godi{nji odmor).osnovna teorijska nastava Teoretski dio Ispitivanje zdravstvene ispravnosti hrane. Agencija za lijekove i medicinska sredstva BIH-Kontrolni laboratorij 1 mjesec – Upoznavanje sa na~inom registracije lijekova u BiH. – Samostalno izdaje mi{ljenje o zdravstvenoj/higijenskoj ispravnosti i kvalitetu prehrambenih proizvoda. – Primjenu biolo{kih i mikrobiolo{kih metoda ispitivanja ispravnosti i kvaliteta prehrambenih proizvoda i predmeta op}e upotrebe. Program specijalizacije: Uvodni dio . Po zavr{etku specijalizacije. – promocija zdravlja. – Izdavanje mi{ljenja o zdravstvenoj/higijenskoj ispravnosti i kvalitetu prehrambenih proizvoda. opreme i materijala. Teorijski dio: 12 mjeseci (uklju~uju}i godi{nji odmor) Predmet Pojam i definicija hrane. napitaka i vode za pi}e i predmeta op}e upotrebe. – etika i propisi. – Upoznavanje sa instrumentalnim tehnikama koje se koriste za ispitivanje lijekova. – Primjenu dobre laboratorijske prakse i dobre kontrolne laboratorijske prakse. – Standardni operacioni postupci. Univerzitetsko-klini~ka bolnica. 2011. krvni derivati i pripravci iz krvi. – Toksikolo{ke analize. nekoj od internih klinika i nekoj od hirur{kih klinika (po izboru mentora. – Procjenu zdravstvene/higijenske ispravnosti i kvaliteta `ive`nih namirnica na osnovu rezultata ispitivanja i poznavanja svojstava namirnica. izrada i primjena. pobolj{anja postoje}ih i uvo|enje novih metoda ispitivanja) i snosi odgovornost za ostale saradnike u laboratoriju. dijetetskih namirnica i suplemenata).osnovna teorijska nastava 1 mjesec Osnovna teorijska nastava se provodi iz oblasti: – dono{enje klini~kih odluka. bilo kao gotovih proizvoda ili poluproizvoda u prehrambeno-proizvodnom procesu. Rad se zavr{ava kolokvijem iz navedene oblasti (ukupno 1 kolokvij). biohemijski laboratorij 3 mjeseca – Odre|ivanje koncentracije lijeka u tjelesnim te~nostima imunohemijskim metodama i drugim instrumentalnim metodama. odabir i kontrola analiti~kih metoda. za pojedinog pacijenta. SANITARNA HEMIJA Vrsta specijalizacije: OSNOVNA Trajanje specijalizacije: 3 godine (36 mjeseci) Plan specijalizacije: TEMATSKA OBLAST Uvodni dio . – Ocjenu i unapre|enje postoje}ih. biolo{ke i imunohemijske metode ispitivanja/kontroli `ive`nih namirnica Osnove tehnolo{kih procesa proizvodnje hrane Sistemi osiguranja kvaliteta hrane Aditivi u prehrambenoj industriji Rezidue i kontaminanti hrane (veterinarski lijekovi. GMO Senzorna i fizi~ko-hemijska svojstva `ive`nih namirnica Principi dobre laboratorijske prakse Analiti~ke metode u ispitivanju/kontroli `ive`nih namirnica Mikrobiolo{ka svojstva `ive`nih namirnica Mikrobiolo{ke. 1. vode i predmeta op}e upotrebe i sanitarna mikrobiologija Identifikacija i odre|ivanje {tetnih materija u hrani. kao i instrumentalnih analiti~kih i imunokemijskih metoda u kontroli ispravnosti i kvaliteta prehrambenih proizvoda i predmeta op}e upotrebe. te razvoj novih analiti~kih postupaka. – timski rad. vode za pi}e i predmeta op}e upotrebe Mikrobiolo{ka ispitivanja hrane. specijalista sanitarne hemije je stru~njak koji: – Samostalno provodi sve postupke u procesu ispitivanja/ kontrole ispravnosti i kvaliteta `ive`nih namirnica. – Primjenu zakonskih propisa iz oblasti kontrole hemijske i mikrobiolo{ke ispravnosti prehrambenih proizvoda. vodi za pi}e i predmetima op}e upotrebe Upoznavanje sa sistemom osiguranja sigurnosti hrane (HACCP) Legislativa u oblasti hrane i analiza rizika Specijalisti~ki rad MJESTO OBAVLJANJA STA@A Farmaceutski fakultet Farmaceutski fakultet zavodi za javno zdravstvo zavodi za javno zdravstvo Zavod za javno zdravstvo Federacije BiH Prehrambena industrija Agencija za sigurnost hrane BiH Farmaceutski fakultet TRAJANJE MJESECI 1 11 6 Pravilan prijem/uzorkovanje. Rad se zavr{ava kolokvijem iz navedenih oblasti (ukupno 3 kolokvija). – Utvr|ivanje optimalne doze. hormoni. pi}a. Funkcionalna hrana. – Interpretacija i evaluacija rezultata biohemijskih analiza. vode. farmakokinetskih i farmakodinamskih interakcija i njihovo uklanjanje. – Medicinska oprema. Obavlja se na farmaceutskom fakultetu u ukupnom trajanju od 1 mjesec. – Pra}enje odgovora pacijenta na terapiju u odnosu na primjenjenu dozu. te{ki metali. EKO hrana. Rad se zavr{ava sa jednim kolokvijem iz navedenih oblasti (ukupno 2 kolokvija). 4. obradu i ~uvanje uzoraka prehrambenih proizvoda (hrane. – SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH – Broj 17 – Strana 153 Primjena dobre farmaceutske prakse na klini~kim odjelima.^etvrtak. pi}a.

dob i dr. Konzervirani proizvodi od mesa (uklju~uju}i ribu i morske plodove). – komunikacijske vje{tine. Prakti~ni rad: 24 mjeseca (19 mjeseci + 5 mjeseci za specijalisti~ki rad). – Formulisanje smjernica u konkretne savjete za pravilnu prehranu. Mlijeko i mlije~ni proizvodi. – Sudjeluje u planiranju strategije prehrane stanovni{tva i promoviranju zdravlja. Po zavr{etku specijalizacije. 1.. – timski rad. Teorijski dio: 12 mjeseci (uklju~uju}i godi{nji odmor). Dje~ja hrana i dijetetski proizvodi namijenjeni prehrani odre|enih grupa stanovni{tva. Cilj: Specijalizanti se osposobljavaju za: – Primjenu osnovnih principa pravilne prehrane i izradu jelovnika za pojedince i grupe s obzirom na spol. kakao i nadomjesci. hiperlipidemija. – Fizi~ko-hemijska ispitivanja `ive`nih namirnica po grupama: Voda za pi}e i fla{irane vode. bezalkoholna pi}a i napici. vodi za pi}e i predmetima op}eupotrebe – Identifikacija i odre|ivanje rezidua antibiotika u hrani – Identifikacija i odre|ivanje hormona u hrani – Identifikacija i odre|ivanje mikotoksina u hrani – Identifikacija i odre|ivanje pesticida u hrani – Identifikacija i odre|ivanje te{kih metala u hrani Upoznavanje sa sistemom osiguranja sigurnosti hrane (HACCP) – Shvatanje koncepta HACCP sistema na prakti~nom primjeru u prehrambenoj proizvodnji Legislativa u oblasti hrane i analiza rizika – Upoznavanje sa konceptom rada Agencije za sigurnost hrane – Upoznavanje sa legislativom i zna~ajnim legislativnim tijelima iz oblasti hrane – Upoznavanje sa principima procjene i analize rizika Specijalisti~ki rad NUTRICIJA I DIJETETIKA Vrsta specijalizacije: OSNOVNA Trajanje specijalizacije: 3 godine (36 mjeseci) Plan specijalizacije: TEMATSKA OBLAST Uvodni dio . prera|evine i konzervirani proizvodi. nutrijenti i ostali sastojci hrane u kemizmu humanog organizma Stani~na i molekularna osnova bolesti i metaboli~ke komplikacije koje prate odre|ena klini~ka stanja (dijabetes. napitaka i pija}e vode iz vodovoda – Kontrola vode u bazenima i centrima za rekreaciju. povr}e. Alkoholna pi}a. pivo i vino. – Dizajnira studije i rukovodi istra`iva~kim projektima u oblasti dijetetike i nutricije. – sposobnost sticanja i preno{enja znanja. – Procjena prehrane primjenom odgovaraju}ih metoda (dnevnici. specijalista nutricije i dijetetike je stru~njak koji: – Samostalno obavlja praksu dijeteti~ara (od procjene prehrambenog statusa do formiranja preporuka za prehranu) za pojedince i kolektive. 4. vode i predmeta op}e upotrebe i sanitarna mikrobiologija – Mikrobiolo{ka kontrola hrane i briseva. Program specijalizacije: Uvodni dio . – Identificiranje strategija za prevenciju. – Edukatora u oblasti nutricije kao faktora o~uvanja zdravlja. parenteralne i potpune parenteralne prehrane. Meso i mesne prera|evine (uklju~uju}i ribu i morske plodove). a nakon svake zavr{ene oblasti pola`e kolokvij (ukupno 14 kolokvija). 2. – Procjenu nutricionog statusa. 2011. – Primjenu dijetoterapije u razli~itim patofiziolo{kim stanjima. – etika i propisi. Prakti~ni rad . – Primjenu ra~unarskih aplikacija u dijetetici. otkrivanje i intervencije problema nepravilne prehrane u odre|enih populacija. specijalizant radi seminarske radove pod rukovodstvom mentora. ~aj. ~uvanje uzoraka. vode za pi}e i predmeta op}e upotrebe – Prijem uzoraka. Obavlja se na farmaceutskom fakultetu u ukupnom trajanju od 1 mjesec. – Primjenu i dizajn odgovaraju}ih epidemiolo{kih studija u dijetetici. Vo}ni sokovi. – Procjenu glavnih faktora rizika u epidemiologiji naju~estalijih problema vezanih za prehranu. Identifikacija i odre|ivanje {tetnih materija u hrani. Kafa. – upravljanja sistemom. – promocija zdravlja. – Savjetovanje u oblasti enteralne. Teorijski dio: 12 mjeseci (uklju~uju}i godi{nji odmor) Predmet Biohemija Osnove biohemije sa osnovama stani~ne i molekularne znanosti Osnovni metaboli~ki putevi humanog organizma. upitnici).osnovna teorijska nastava 1 mjesec Osnovna teorijska nastava se provodi iz oblasti: – dono{enje klini~kih odluka. Mikrobiolo{ka ispitivanja hrane.osnovna teorijska nastava Teoretska nastava Biohemijske analize Antropometrijska mjerenja u procjeni prehrambenog statusa Statisti~ke metode i ra~unarske aplikacije Nutricija Dijetetika Dijetoterapija MJESTO OBAVLJANJA TRAJANJE STA@A MJESECI Farmaceutski fakultet 1 Farmaceutski fakultet Univerzitetsko-klini~ka bolnica Univerzitetsko-klini~ka bolnica Farmaceutski fakultet Odgovaraju}i objekti kolektivne prehrane Univerzitetsko-klini~ka bolnica Univerzitetsko-klini~ka bolnica 11 1 ½ 1 3 2 8 Plan specijalizacije: 1. gojaznost) Biohemijski parametri u ocjeni nutricionog statusa Broj sati 20 . 2. – Djeluje kao dio zdravstvenog tima na svim nivoima zdravstvene za{tite. 7. otvorenim vodotocima – Sanitarni pregledi.Broj 17 – Strana 154 SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Procesi pripreme hrane Promocija zdravlja Specijalisti~ki rad ^etvrtak. Vo}e.24 mjeseca (21 mjesec + 3 mjeseca za specijalisti~ki rad) Ispitivanje zdravstvene ispravnosti hrane. vo|enje dokumentacije o uzorcima. u nastavnim turnusima (ljetni i zimski semestar) po planu koji utvr|uje navedeni fakultet. Objekti kolektivne prehrane zavodi za javno zdravstvo Farmaceutski fakultet 1½ 2 5 Tokom usavr{avanja na Farmaceutskom fakultetu.

vjerovanja. grupa i zajednica – Prakti~ne primjene deskriptivnih i analiti~kih epidemiolo{kih studija u istra`ivanju povezanosti nutricije i zdravlja – Osnove politike javnog zdravstva na lokalnom nivou i na nivou Evropske Unije. dodatne i zamjenske obroke. dojilje. kori{tenje baza podataka o sastavu namirnica Modifikacija ishrane za pojedince sa razli~itim prehrambenim navikama. SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 17 – Strana 155 Procesi pripreme hrane Upoznavanje sa sistemima proizvodnje. izra~un stvarnog unosa nutrijenata. APOTEKARSKA FARMACIJA Vrsta specijalizacije: OSNOVNA Trajanje specijalizacije: 3 godine (36 mjeseci) Plan specijalizacije: [IRA U@A TEMATSKA TEMATSKA OBLAST OBLAST Uvodni dio Osnovna teorijska nastava Teoretska nastava Farmakoterapija i specifi~nosti farmakoterapije* Izvori informacija o lijekovima. adolescenti. procjene potreba u nutrijentima. interpretacija rezultata.nutrijenti i antinutrijenti Tablice prosje~nog sastava namirnica Smjernice za unos nutrijenata u fiziolo{kim stanjima (dojen~ad. dodaci prehrani. trudnice. ne`eljeni efekti Sprovo|enje farmaceutske zdravstvene za{tite U@A TEMATSKA OBLAST Farmaceutski fakultet TRAJANJE MJESECI 1 11 Farmaceutski fakultet 2 Farmaceutski fakultet Farmaceutski fakultet Farmaceutski fakultet 1 1 2 10 25 10 210 2. uklju~uju}i dodatke prehrani. 4. opekotine) Procesi pripreme hrane – Upoznavanje sa sistemima proizvodnje. uticaj hrane i lijekova na metabolizam Primjena nutrijenata kao farmakolo{kih agenasa (dijetoterapija) Dijetetika Teorijske osnove modifikacije prehrane i unosa nutrijenata sa primjenom u prevenciji ili tretmanu oboljenja Tehnike u procjeni adekvatnosti jelovnika. uticaj okoline. kulturolo{kim i socio-ekonomskim razlikama Potencijalne opasnosti kod modificiranja prehrane i mogu}e posljedice za pojedinca Vrste i primjene hrane. djeca. distribucije i opskrbe hranom Uticaj ugostiteljskih resursa na planiranje jelovnika i efekat na kvalitet i odr`ivost ponude hrane koja zadovoljava nutricione potrebe korisnika Uticaj kuhanja i drugih metoda obrade hrane na sastav hrane u kontekstu obezbje|enja nutricionih potreba Antropometrija Antropometrijska mjerenja i procjena prehrambenog statusa Nutricija Sastojci hrane . Interakcije lijekova. grupa i zajednica Osnove primjene deskriptivnih i analiti~kih epidemiolo{kih studija u istra`ivanju povezanosti nutricije i zdravlja Osnove politike javnog zdravstva na lokalnom nivou i na nivou Evropske Unije Patofiziologija Osnove i patofiziologija pojedinih organa i sistema organa Deontologija Profesionalna etika Legislativa UKUPNO 10 5 30 15 15 30 10 10 20 Antropometrijska mjerenja u procjeni prehrambenog statusa Statisti~ke metode i ra~unarske aplikacije – Planiranje i analiza jelovnika pomo}u nutricionisti~kih programa – Dizajn eksperimenta – Evaluacija prehrambenih epidemiolo{kih studija Nutricija – Evaluacija jelovnika za djecu – Evaluacija jelovnika za adolescente – Evaluacija jelovnika za stare osobe Dijetetika – Enteralna i parenteralna prehrana Dijetoterapija – Dijetetski re`im prehrane kod pretilosti – Dijetetski re`im prehrane kod dijabetesa – Dijetetski re`im prehrane kod dislipidemija – Dijetetski re`im prehrane kod hipertenzije – Karcinoma – Dijetetski re`im prehrane kod patolo{kih stanja probavnog trakta – Dijetetski re`im prehrane uz kontrolu minerala – Dijetetski re`im prehrane u posebnim stanjima (AIDS. sitosti i izbora hrane Psiholo{ki zasnovani poreme}aji prehrane i rezultiraju}a klini~ki definisanja stanja Farmakoterapija i dijetoterapija Medicinska terminologija i klasifikacija bolesti Razumijevanje pojmova etiologije bolesti i riziko-faktora Uobi~ajene terapije oboljenja. zamjenski obroci) Psihologija i poreme}aji prehrane Psiholo{ki faktori koji uti~u na prehrambeno-zdravstvene navike i pona{anje (osobnost. prehrambene epidemiolo{ke studije i eksperimenti Savremene tehnologije i mogu}nost prakti~ne primjene u dijetetici (nutricionisti~ki programi i primjena u planiranju i analizi jelovnika) Promocija zdravlja Metode i na~ini promocije zdravlja i podizanje svijesti o zna~aju prehrane u o~uvanju zdravlja u pojedinaca.24 mjeseca (19 mjeseci + 5 mjeseci za specijalisti~ki rad) Biohemijske analize – Identifikacija i odre|ivanje {e}era – Analize proteina (elektroforetsko razdvajanje i odre|ivanje proteina seruma) – Mjerenje aktivnosti enzima . teorija motivacije) Psiholo{ka dimenzija gladi. funkcionalna hrana. 2011. interakcije hrane i lijekova. funkcionalnu hranu. statisti~ka obrada. odrasli. distribucije i opskrbe hranom u kuhinjama – kolektiva – Uticaj resursa na planiranje jelovnika i efekat na kvalitet i odr`ivost ponude hrane koja zadovoljava nutricione potrebe korisnika Promocija zdravlja – Metode i na~ini promocije zdravlja i podizanje svijesti o zna~aju prehrane u o~uvanju zdravlja u pojedinaca. 7. dijetetske namirnice. Prakti~ni rad . gerijatrijska populacija) Principi pravilne prehrane. Specijalisti~ki rad Za rad u savjetovali{tima i drugim mjestima u izravnom kontaktu s pacijentom/korisnikom specijalista nutricije i dijetetike mora imati polo`en i stru~ni ispit za magistre farmacije.^etvrtak. planiranje i analiza jelovnika Posebne vrste hrane (oboga}ena hrana. dijetetske namirnice i nutrijente u formi lijeka Osnove enteralne i parenteralne prehrane Na~in i mogu}nosti primjene modifikacija prehrane u dijagnostici i istra`iva~kom radu Primijenjena imunologija Imunolo{ke osnove etiologije bolesti Efekti nutrijenata na imunolo{ki odgovor Genetika i nutrigenomika Principi genetike i uloga u etiologiji bolesti Osnovne postavke nutrigenomike Statisti~ke metode i ra~unarske aplikacije u dijetetici Nau~no-istra`iva~ke ankete.

osnovna teorijska nastava 1 mjesec Osnovna teorijska nastava se provodi iz oblasti: – dono{enje klini~kih odluka. kriti~ka procjena publikovanih ispitivanja Interakcije lijekova. ekonomski opravdane) farmakoterapije. – Nadogradi znanje o snabdijevanju stanovnika lijekovima. – Savlada znanja i vje{tine koje nastaju usljed nepravilne upotrebe. – Farmakoterapija infektivnih bolesti. – Savlada znanja i vje{tine koje podupiru promociju zdravlja i samolije~enja sa lijekovima bez recepta. – Nadogradi znanje o na~inu preno{enja informacija u zdravstvu. – sposobnost sticanja i preno{enja znanja. – Principi farmakokinetike. – Potrebne vje{tine: – Sprovo|enje koncepta Farmaceutske zdravstvene za{tite (Pharmaceutical care) koriste}i vje{tine komunikacije. – Poznavanje klini~ki zna~ajnih interakcija lijekova. – Farmakoterapija bolesti centralnog nervnog sistema. – Farmakoterapijski pristup bolesnicima sa poreme}ajima funkcije bubrega i jetre. – komunikacijske vje{tine. – Hematolo{ki i biohemijski poreme}aji. – upravljanja sistemom. – promocija zdravlja. ne`eljeni efekti Sprovo|enje Farmaceutske zdravstvene za{tite Socijalna farmacija sa epidemijama Farmakokinetika Farmakoekonomika Farmaceutska komunikologija Klini~ka toksikologija BROJ ESPB 36 SEMESTAR I SEMESTAR II (Broj ESPB) (Broj ESPB) 12 Du`ina trajanja 2 mjeseca Farmakoterapija obuhvata sljede}e oblasti: – Farmakoterapija bolesti kardiovaskularnog sistema. Specijalisti~ki rad specijalizant je du`an uraditi u okviru 6 mjeseci i polo`iti specijalisti~ki ispit. pacijenta. bolest. u nastavnim turnusima (ljetni i zimski semestar) po planu koji utvr|uje navedeni fakultet. – Uklju~ivanje i preno{enje znanja u zdravstvenom prosvje}ivanju stanovni{tva u svom radnom okru`enju. Prakti~ni dio Drugu i tre}u godinu specijalizant usvaja prakti~na znanja u odre|enim ustanovama* i na svom radnom mjestu pri ~emu se svaki segment prakti~nog dijela bazira na uvodnim teorijskim predavanjima i sugestijama odre|enog mentora. Prvu godinu specijalizant pro{iruje teorijska znanja iz odre|enih predmeta koje je slu{ao na farmaceutskom fakultetu i to: MODUL Farmakoterapija i specifi~nosti farmakoterapije* Izvori informacija o lijekovima. – Primjena lijekova u specifi~nim populacionim grupama. Specijalizacija traje 3 godine odnosno 6 semestara i obuhvata organizovani oblik specijalizacije jednu godinu. – Nadogradi znanje o legislativi i oblicima zdravstvene za{tite. 7. Teorijski dio specijalisti~kog sta`a traje 12 mjeseci odnosno 2 semestra. – Specifi~nosti farmakoterapije u trudnica i dojilja. Specifi~nosti farmakoterapije se odnose na: – Specifi~nosti farmakoterapije u starih bolesnika i djece. Specijalizant pola`e predvi|ene predmete pismenim ili usmenim putem. – timski rad. izbor lijeka. 2011. . U drugoj i tre}oj godini specijalizant se uklju~uje u osposobljavanje i sprovo|enje prakti~nog dijela u referentnim stru~nim ustanovama. bolesti gastrointenstinalnog. Teoretski dio Uvodni dio . eti~koj i ekonomskoj kategoriji. pra}enje terapije. – Poznavanje profila ne`eljenih efekata lijeka. U prvoj godini specijalizant dobija potrebna teorijska znanja. Obavlja se na farmaceutskom fakultetu u ukupnom trajanju od 1 mjesec. – Osnovi menad`menta lijekova. – Pro{iri znanje o lijeku kao osnovnoj. – etika i propisi. NAZIV USTANOVE Farmaceutski fakultet Klinika i klini~ka apoteka Referentna apoteka UKUPNO PERIOD BORAVKA 4 mjeseca 10 mjeseci 10 mjeseci 24 mjeseca 6 1 mjesec 12 6 6 6 6 6 12 36 2 mjeseca 1 mjesec 1 mjesec 1 mjesec 1 mjesec 1 mjesec 1 mjesec 11 mjeseci Potrebna znanja: – Poznavanje savremenog pristupa farmakoterapiji osnovnih organskih poreme}aja. Cilj osposobljavanja u odabranim odre|enim ustanovama i na svom radnom mjestu je da specijalizant: – Pru`i potrebna znanja i vje{tine za sprovo|enje racionalne (efikasne. – Nadogradi znanje o upotrebi i djelovanju lijekova. ne`eljenih efekata i interakcija lijekova. dok je ostali dio predvi|en za individualno osposobljavanje pod vodstvom mentora. Ustanove u kojima se obavlja prakti~ni dio specijalizacije su navedene u tabeli sa periodima boravka. farmakoterapija zasnovana na dokazima. – Individualni pristup pacijentu na osnovu poznavanja faktora koji se odnose na lijek. – Primjena lijekova kod bolesnika sa poreme}ajima rada bubrega i/ili jetre. odnosno izradom seminarskog rada. – Farmakoterapija endokrinog i muskuloskeletnog sistema. Prakti~ni dio traje 24 mjeseca odnosno 4 semestra.Broj 17 – Strana 156 Socijalna farmacija sa epidemijama Farmakokinetika Farmakoekonomika Farmaceutska komunikologija Klini~ka toksikologija Prakti~ni rad Prakti~ni rad Prakti~ni rad SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Farmaceutski fakultet Farmaceutski fakultet Farmaceutski fakultet Farmaceutski fakultet Farmaceutski fakultet Farmaceutski fakultet Klinika i klini~ka apoteka Referentna apoteka 1 1 1 1 1 4 10 10 ^etvrtak. karcinoma. bezbjedne. – Principi farmakoekonomije. APOTEKARSKA FARMACIJA Specijalizacija iz Apotekarske farmacije je nau~ni i obrazovni proces u kojem specijalizant dobija teorijska i prakti~na znanja na osnovu kojih je sposoban pru`iti potrebna znanja i vje{tine za sprovo|enje racionalne farmakoterapije i organizovati i voditi farmaceutsku slu`bu. – Poznavanje terapije zasnovane na dokazima (evidence based medicine EBM). – Kori{tenje izvora informacija o lijeku. – Poznavanje i razumijevanje etiolo{kih faktora i faktora rizika od zna~aja za razvoj bolesti/poreme}aja. 4. – Komunikolo{ke metode.

programska podr{ka.Glavni ured za farmakovigilanciju – Informacije o lijekovima pojedinih farmakolo{kih grupa prema indikacijama. 4. Nakon svakog modula organizuje se procjena postignutog cilja. farmakoekonomski modeli i analiza. Specijalni dio teoretske nastave 11 mjeseci – Uvod u teoriju informacijskih nauka (Podatak. – sposobnost sticanja i preno{enja znanja. – Komunikacije unutar farmaceutske djelatnosti. specijalizant radi seminarske radove pod rukovodstvom mentora. ne`eljenim efektima i interakcijama. – Kori{tenje informati~kih podataka za izradu javno zdravstvenih programa i promovisanje zdravog na~ina `ivota. analiza slu~ajeva iz prakse (case study. publiciranje i pretra`ivanje stru~nih i nau~nih ~asopisa. – – SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 17 – Strana 157 Pru`anje savjeta pacijentu. Nakon uspje{no zavr{enih 9 modula kandidati sti~u zvanje specijaliste Apotekarske farmacije. informacija . izradu plana Apotekarske djelatnosti. 2011. revijskim i originalnim stru~nim radovima publikovanim u vode}im me|unarodnim ~asopisima. – Osnove klini~ke farmakologije i klini~ke farmacije i upoznavanje s njenom informati~kom slu`bom. Materijal za specijalizaciju ~ine: Pripremljen pisani materijal koji je zasnovan na relevantnim ud`benicima iz farmakoterapije. vje`bi i individualnog rada s mentorom. operativni sistemi. – Informacijska pismenost. Ekspertni kompjuterski farmaceutski sistemi. Specijalizacija na drugim mjestima prema planu: – Teoretska i prakti~na nastava .osnovna teorijska nastava Specijalna teorijska nastava Obuka prema programu MJESTO OBAVLJANJA STA@A Farmaceutski fakultet Farmaceutski fakultet Agencija za lijekove i medicinska sredstva BiH Glavni ured za farmakovigilanciju Katedra za klini~ku farmakologiju farmaceutskog fakulteta. Na~ini preno{enja znanja i komunikacija sa pacijentom.PBL). Zvanje: Specijalista Farmaceutske informatike. matrice podataka. Organizirana nastava za specijalizante na Farmaceutskom fakultetu u trajanju od 12 mjeseci se provodi u obliku predavanja. problem based learning .). – Klasifikacijski sistemi i obrada nau~nih i stru~nih ~asopisa. seminara. – Programska podr{ka stru~nim farmaceutskim problemima. – Baze demografskih podataka. – Etika informiranja i publiciranja. – timski rad. 7. Baze i banke podataka o lijekovima. – Izvori informisanja o lijekovima i pomo}nim ljekovitim sredstvima. – komunikacijske vje{tine. va`e}e direktive i smjernice iz oblasti farmacije. . – Kompjuterski statisti~ki programi. – Priprema izvje{taja i referata. trudno}a itd). – Menad`ment u farmaciji. – Informacijska tehnologija (Razvoj kompjuterske informatike. Organizirana nastava obuhvata sljede}i program: Uvodni dio .DDD). Rote lista. – Klasifikacije lijekova (Anatomsko-terapeutsko kemijska klkasifikacija . – Informacije o lijekovima za pojedine grupe pacijenata (dob. – Farmakoekonomika. – Odlu~ivanje nakon analize podataka. djelovanju. FARMACEUTSKA INFORMATIKA I FARMAKOEKONOMIKA Vrsta specijalizacije: OSNOVNA Trajanje specijalizacije: 3 godine (36 mjeseci) Plan specijalizacije: [IRA TEMATSKA OBLAST Uvodni dio . Internet i informacije o lijekovima. Obavlja se na farmaceutskom fakultetu u ukupnom trajanju od 1 mjesec. a nakon svake zavr{ene oblasti pola`e kolokvij u vidu seminara. – Uloga farmaceuta (kao menad`era) u racionalnoj terapiji. – Analiza prikupljenih podataka o potro{nji lijekova. analizu slu~ajeva. Procjena obuhvata: kratka test pitanja. apotekara u bolni~koj apoteci. REFI.24 mjeseca. – upravljanja sistemom. funkcije vjerovatno}e. u nastavnim turnusima (ljetni i zimski semestar) po planu koji utvr|uje navedeni fakultet. – Proizvodnja informacija za korisnika. kontraindikacijama.ATK i definisane dnevne doze . poslovanju apoteka. Agencija za lijekove i medicinska sredstva BiH .osnovna teorijska nastava 1 mjesec Osnovna teorijska nastava se provodi iz oblasti: – dono{enje klini~kih odluka. spol. PDR i druge). nosioci informacija).^etvrtak. – Baze podataka o lijekovima u svijetu (Martindale. elementi opisa varijabli itd. – Rad sa edukativnim programima iz podru~ja farmaceutske informatike i modelima ekspertnih farmaceutskih sistema. preporu~enim smjernicama me|unarodnih (evropskih) udru`enja za tretman odre|enih bolesti/poreme}aja. 1. – promocija zdravlja. – Zdravstvena statistika (Izbor entiteta. rad na registraciji lijekova Agencija za lijekove i medicinska sredstva BIH Kontrolni laboratorij Klini~ka apoteka Apoteka Farmaceutska industrija Kantonalni zavod zdravstvenog osiguranja zavodi za javno zdravstvo Federalno ministarstvo zdravstva Veledrogerija TRAJANJE MJESECI 1 11 4 Obuka prema programu 4 Obuka prema programu 3 3 3 3 1 1 1 1 Obuka prema programu Obuka prema programu Obuka prema programu Obuka prema programu Obuka prema programu Obuka prema programu Obuka prema programu Specijalizacija na fakultetu (Farmaceutski fakultet): – Teoretska i prakti~na nastava . – Stvaranje baza podataka za dopunu i razvoj aplikativnih programa. Rad sa modernim bazama podataka. djelovanju apotekara u primarnoj zdravstvenoj za{titi. regresija). – etika i propisi.12 mjeseci. tekst procesorima i programima za tabelarno ra~unanje). – Ne`eljeni efekti lijekova (prikupljanje i pra}enje ne`eljenih efekata lijekova i saradnja sa Centrom za pra}enje nuspojava WHO). Tokom usavr{avanja na Farmaceutskom fakultetu.zna~aj i smisao. – Statisti~ka pravila obrade podataka (Parametrijski i neparametrijski testovi. izradu seminarskih radova. usmene prezentacije slu~ajeva iz prakse. Organizacija i sprovo|enje ODIT-a (kontrole) kvaliteta pru`ene zdravstvene usluge. Vidal. kompjuterski sistemi. – Prikupljanje. Korelacija. nacionalnim vodi~ima za terapiju. – Izrada prijedloga za racionalizaciju upotrebe i potro{nje lijekova. Na~in provjere ste~enog znanja: Svaki od predlo`enih Modula sadr`i o~ekivane ciljeve i rezultate.

farmakoekonomika. – Podaci o promociji i prodaji lijekova (Marketing). izdavanja lijekova pojedina~no za odre|enog pacijenta koriste}i najnovija saznanja. – Dokumentacija za statisti~ke podatke nadle`nim organima (pra}enje upotrebe i potro{nje lijekova). – Savjetovanje pacijenta o izbjegavanju kori{tenja istih generi~kih lijekova. – Ispisivanje signature i dodatnih informacija o lijeku putem letka. – Priprema dokumentacije za metode koje se koriste za registraciju lijeka. Zavodi za javno zdravstvo – Rad na informacionim sistemima. – Obrada izdatih recepata. – Ekspertni sistemi u kontroli lijekova (kori{tenje baze analiti~kih podataka). – Priprema dokumentacije za registraciju lijekova. koji se koriste u farmaceutskoj industriji. – Aktivno u~estvovanje u sistemu raspodjele jedini~ne terapije. – Analiza potro{nje kao pomo} formiranja listi lijekova. Apoteka – Rad na farmaceutskom informacionom sistemu mjesne apoteke. – Podaci o propisivanju lijekova na nivou primarne zdravstvene za{tite. 4. – Informati~ke metode u galenskoj produkciji (priprema informacija o individualno pripremljenim magistralnim i galenskim pripravcima). Kolokvij ili seminar. – Statisti~ki izvje{taji o potro{nji lijekova.. – Tehni~ka podr{ka u kontroli lijekova. – Priprema informacija za lijekove koji se izdaju bez recepta. u toku vizite i sl. – Uspostava sveobuhvatne i jedinstvene evidencije o izdatim lijekovima. – Uzorci za analiti~ko pra}enje lijekova. – Statisti~ka obrada podataka o uspje{nosti lije~enja. – Baze podataka o sirovinama. – Pra}enje neadekvatnog doziranja s obzirom na dob. – Fiziolo{ki. – Kreiranje najadekvatnijih baza podataka koje koristi Zavod zdravstvenog osiguranja. – Statisti~ka provjera ekvivalentnosti preparata (Kompjuterska podr{ka u obradi rezultata analiti~kih metoda). Farmaceutska industrija – Rad na informacionim sistemima. – Pravilna komunikacija sa pacijentom. opojnih droga. Klini~ka apoteka – Rad na farmaceutskom informacionom sistemu klini~ke apoteke. – Uzorkovanje i uzorci . – Propisi o istra`ivanju i ispitivanju lijekova (zakonodavstvo u oblasti istra`ivanja i ispitivanja lijekova. tj. metabolizam. – Menad`ment u farmaceutskoj industriji. – Zakonski propisi i preporuke. – Primjena informati~kih principa u farmakologiji i klini~koj farmakologiji.Broj 17 – Strana 158 – SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH ^etvrtak. – Menad`ment u klini~koj apoteci. spol. ekskreciju prirodnih supstrata i metabolite. 2011.. – Rad na pripremanju stru~nih informacija za ljekare. pra}enje potro{nje lijekova po pacijentu. – Racionalizacija uputa o na~inu uzimanja lijeka. – Podaci za informisanje javnosti. Kolokvij ili seminar. 7. nuspojava i odabir racionalne terapije za pacijenta (odre|ivanje terapije prema individualnom pacijentu. koji se koriste u zavodu za javno zdravstvo. – Odabir informacija za unutra{nje pakovanje tj. . – Metaboli~ka interferencija lijekova na rezultate laboratorijskih testova. ATK grupama.priprema za statisti~ku obradu. Kolokvij ili seminar. – Priprema dokumentacije za registraciju lijekova i pomo}nih ljekovitih sredstava (farmakolo{ko . Katedra za klini~ku farmakologiju farmaceutskog fakulteta – Metodologija pretklini~kih i klini~kih istra`ivanja. – Rad na izradi smjernica za propisivanje lijekova. Kantonalni zavod zdravstvenog osiguranja – Rad na informacionim sistemima. – Primjena ste~enog znanja u radu sa kompjuterskom obradom recepata. – Rad na odjeljenjima univerzitetsko-klini~ke bolnice (informisanje ljekara i pacijenata). – Savjetovanje u izboru lijekova koje bolesnik kupuje bez recepta. transport. – Podaci o kori{tenju lijekova na nivou specijalisti~ko konsultativne i bolni~ke zdravstvene za{tite. te racionalizacija upotrebe lijekova. – Izvori podataka o lijekovima. – Menad`ment u fondu za javno zdravstvo. – Bezbjedno zbrinjavanje lijekova isteklog roka trajanje ekolo{ka farmacija. – Statisti~ka obrada podataka o farmakokineti~kim istra`ivanjima. koji se koriste u Zavodu zdravstvenog osiguranja. – Rad na izdavanju lijekova i priprema jedini~ne terapije za pacijenta. – Dokumentacija za finansijske potrebe apoteke. predvi|anje klini~ki va`nih interakcija lijekova. – Baze podataka o vlastitim lijekovima (Farmaceutska industrija kao izvor podataka o lijekovima). Kolokvij ili seminar. planiranje parenteralne ishrane i op}enito ishrane bolesnika).toksikolo{ka i klini~ka dokumentacija). – Rad na izdavanju lijekova. – Razvrstavanje lijekova prema ATK/DDD klasifikaciji. uputstvo za lijek. Pretra`ivanje svjetskih baza podataka o lijekovima preko Interneta. propisi i direktive Svjetske zdravstvene organizacije i drugih razvijenih zemalja). pra}enje ukupne potro{nje lijekova. – Obrada podataka pri svim segmentima rada (pripremanje novih informacija o lijekovima). – Priprema informacija za lijekove OTC grupe. bilo na teret sredstava zdravstvenog osiguranja ili sredstava samih osiguranika. nuspojava i odabir racionalne terapije za pacijenta. – Podaci o propisivanju lijekova na nivou primarne zdravstvene za{tite. Agencija za lijekove i medicinska sredstva BiH-Kontrolni laboratorij – Hemijsko-farmaceutska dokumentacija za registraciju lijekova i pomo}nih ljekovitih sredstava. – Rad na prijemu trebovanja kao dio zdravstvenog tima. nadzor propisane terapije u svrhu prevencije medikacijske pogre{ke. farmakolo{ki i toksikolo{ki utjecaj lijekova na resorpciju. – Statisti~ka analiza pojave interakcija. – Rad na formiranju liste najpropisivanijih lijekova s aspekta morbididetne statistike. – Analiza interakcija. – Rad na farmakoekonomskim studijama. ljekaru. indikacije itd. – Klini~ko-farmakolo{ki programi za ispitivanje lijekova i informati~ka obrada rezultata. – Menad`ment u zavodu za javno zdravstvo. farmakokineti~ki parametri u odabiru terapije. – Menad`ment u apotekarskoj djelatnosti. – Inventura i defektura.

Hipotalamo-adrenalno gonadalna sekrecija. – upravljanja sistemom. Prostaglandini. izolirani deficit gonadotropina. U`a specijalizacija uklju~uje javno zdravstvenu problematiku. toksi~ni adenom {titnja~e. gestacioni oblik {e}erne bolesti. kolecistokinin. 4. Clinefelterov sindrom. Primarni i sekundarni hiperparatireoidizam. Turnerov sindrom. impotencija. klini~ku i laboratorijsku dijagnostiku. Bolesti hipotalamusa i hipofize Funkcionalno ispitivanje hipotalamo-hipofizne osovine klinika. Cushingov sindrom. 7. – Podaci zdravstvenog osiguranja o nadoknadi za vrijednost recepata. nasljedne metaboli~ke bolesti s promjenama na kostima.dijeta. hirzutizam. u nastavnim turnusima (ljetni i zimski semestar) po planu koji utvr|uju navedeni fakulteti. oftalmopalija. karcinomi {titnja~e. biolo{ki inaktivni gonadotropini. hipokalcemija. dijabetologije i bolesti metabolizma Endokrinologija i dijabetologija dje~jeg uzrasta Godi{nji odmor Bolni~ki odjel interne medicine Bolni~ki odjel interne medicine Bolni~ki laboratorij 1 Bolni~ki odjel ginekologije Bolni~ki odjel pedijatrije ½ ½ 2 TRAJANJE MJESECI 1 11 8 Ciljevi u`e specijalizacije Ciljevi u`e specijalizacije iz endokrinologije. dijabetologije i bolesti metabolizma su osposobljavanje doktora medicine specijalista za interne bolesti za organizaciju. feokromatcitom. ginekomastija. pseudohipoaldosteronizam. te svih ostalih bolesti iz podru~ja endokrinologije. hipoparatireoidizam.osnovna teorijska nastava 1 mjesec Osnovna teorijska nastava se provodi iz oblasti: – dono{enje klini~kih odluka. hiperplazija medule. nadzor i provo|enje supspecijalizirane zdravstvene za{tite bolesnika iz podru~ju endokrinologije dijabetologije i bolesti metabolizma. plu}a. – etika i propisi. terapiju i rehabilitaciju. oralni hipoglikemici. akutna poreme}enja matabolizma kalcija. dijabetologije i bolesti metabolizma Ginekolo{ka problematika u podru~ju endokrinologije. Obavlja se na fakultetima zdravstvenog usmjerenja u ukupnom trajanju od jedan mjesec. Infekcije u {e}ernoj bolesti. komplikacije na oku. Mu{ki hipogonadizam. VIP (vazoaktivni intestinalni peptid). gastroenteropatije. Gravesova bolest. policisti~ni ovariji. 2011. reprodukcijska poreme}enja. inzulin. bubreg. komplikacije steroidne kontracepcije. supstanca P i tehnikinini. alopecija. testikularni tumori. osteoporoza. KAH. kontrola ovulacije. osteomalacija. Detaljni program uklju~uje temeljne principe i metode konzilijarrno-poliklini~kog na~ina rada. konzilijarno-poliklini~ki rad. srce. hormonalno aktivni tumor jajnika. Operativni zahvati u bolesnika sa {e}ernom bolesti. kontrolirana tjelesna aktivnost. dijabetologije i bolesti metabolizma Laboratorijska dijagnostika endokrinologije. – Informacije o podacima proizvo|a~a i veledrogerija o prodaji. – timski rad. edukacija i samokontrola. Rad na bolni~kom odjelu interne medicine 11 mjeseci Rad bi se sastojao od dijagnostike i lije~enja svih hitnih stanja iz podru~ja endokrinologije. insufi cijencija nadbubre`ne `lijede. dijabeti~no stopalo. mu{ka kontracepcija. peptidini hormoni. gu{avost. menopauza. mu{ka neplodnost. upale {titnja~e. hiperkalcemija. pseudohipoparatireoidizam multipla endokrina neoplazija. akne. Transplantacija gu{tera~e. masno tkivo. te faktori rasta. Akutne komplikacije {e}erne bolesti . Program u`e specijalizacije 1. testikularna disfunkcija u sistemskim bolestima. – Rad na kreiranju jedinstvene metodologije i pristupa bazama podataka. – Analiziranje prikupljenih podataka. neurotenzin. endogeni opioidi. premenstrulani sindrom. Odre|eni organi kao sekretori hormona: gastrointestinalni sistem. Bolesti uzrokovane sekrecijom hormona iz tkiva koji nisu klasi~ne endokrine `lijezde. Periferna inzulinska rezistencija. – sposobnost sticanja i preno{enja znanja. somatostatin. apopleksija hipofize. Trudno}a. – promocija zdravlja. nefropatije. – Podaci apoteka o izdatim lijekovima. funkcionalni testovi. ko`a. Testovi optere}enja u {e}ernoj bolesti. SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 17 – Strana 159 – Statisti~ka analiza potro{nje. Poreme}enja metabolizma kalcija i metaboli~ke bolesti kostiju. Funkcionalni i nefunkcionalni tumori. Oblici poja~anog lije~enja inzulinom.hipoglikemija. PROGRAM SUBSPECIJALIZACIJA INTERNISTI^KE SUBSPECIJALIZACIJE ENDOKRINOLOGIJA I DIJABETOLOGIJA Vrsta specijalizacije: SUBSPECIJALIZACIJA Trajanje specijalizacije: 2 godine (24 mjeseci) Uslovi za specijalizaciju zavr{ena osnovna specijalizacija – Interna medicina PLAN SUBSPECIJALIZACIJE MJESTO OBAVLJANJA STA@A Uvodni dio . Kroni~ne komplikacije {e}erne bolesti. kardiovaskularne komplikacije. hiperosmolarna koma. .osnovna teorijska nastava Medicinski fakultet TEMATSKA OBLAST Bolni~ki tretman bolesti iz oblasti endokrinologije. Endokrinolo{ko poreme}enje gonada Normalni menstruacijski ciklus. specifi~nu problematiku za{tite bolesnika iz podru~ja endokrinologije dijabetologije i bolesti metabolizma a kao posebna problematika uklju~en je rad s djecom i trudnicama zbog bolesti iz navedenih podru~ja. timus. Lije~enje {e}erne bolesti . gonadalna poreme}enja. Hipotunfkcija hipotalmoneurohipofizarnog sistema. dijabetologije i bolesti metabolizma Poliklini~ki rad iz oblasti endokrinologije. menopauza Bolesti nadbubre`ne `lijezde: Bolesti suvi{ka mineralokortikoida. Dijabetologija Definicija i klasifikacija. novootkrivena {e}erna bolest koja zahtijeva hospitalizaciju (dijabeti~ka ketoacidoza. laktacidoza. hiperglikemija. poreme}enja menstruacije. dijagnostika i lije~enje hipotalami~kih bolesti i hipofi ze. sindrom rudimentarnih testisa. dijabetes insipidus odr`avanje osmotalnosti tjelesnih teku}ina. upale. genitourinarni sistem. akutna insufi cijencija nadbubre`ne `lijede. testikularna feminizacija.^etvrtak. hipertireoza. hipotireoza. Federalno ministarstvo zdravstva – zakonska regulativa iz oblasti farmaceutike – liste esencijalnih lijekova – organizacija farmaceutskih slu`bi Veledrogerija – Podaci o propisivanju lijekova na nivou primarne zdravstvene za{tite. Djelovanje gonadotropina i steroidnih hormona. hipopituitairizam. neuropatije. dijabetologije i bolesti metabolizma kao npr. Bolesti {titnja~e: Regulacija funkcije {titnja~e. – komunikacijske vje{tine. graviditeti bolesti {titnja~e. Pagetova bolest. hipoaldosteronizam. dijabetologije i bolesti metabolizma za koje se dijagnosti~ki pregled pretage i lije~enja ne mogu provoditi u ambulantno-poliklini~kim crvjetima te zbog toga zahtijevaju hospitalizaciju. Uvodni dio . sindromi poliglandularne insuficijencije. tireotoksi~na kriza. prerani pubertet i pseudopubertet. hipoglikemija).

Specijalisti su obavezni voditi dnevnik rada i u~inak dijagnosti~kih i terapijskih postupaka. NMR. Metaboli~ke bolesti Debljina. predvi|a se rad i upoznavanje s osnovama dijagnosti~kih postupaka (npr. Obavlja se na fakultetima zdravstvenog usmjerenja u ukupnom trajanju od jedan mjesec. hCS humoralni. @enska neplodnost. UZV dijagnostika).osnovna teorijska nastava 1 mjesec Osnovna teorijska nastava se provodi iz oblasti: – dono{enje klini~kih odluka. cel-karcinom plu}a. neuroblastomi. U sklopu ovog boravka. Inzulin. . duhana. rast u visinu. medularni karcinom {titnja~e. poreme}enja apetita. – etika i propisi. Specijalisti trebaju aktivno sudjelovati u radu i odre|ivanju odre|enih pretraga. Specijalist je obavezan raditi svakodnevno uz nadzor i pomo} odgovaraju}eg specijalista i mentora. Indikacija ovulacije. purina. Moraju savladati tehniku biopsije jetre i perkutane transhepati~ke kolangiografije (PTC). Gastroenterologija i pankreatologija 5 mjeseci Specijalisti interne medicine rade na klini~kom odjelu gdje se upoznaju sa klini~kom slikom.osnovna teorijska nastava Gastroenterologija i pankreatologija Hepatologije Infektologija Pedijatrijska gastroenterologija Ultrazvuk I (dijagnosti~ki) Ultrazvuk II (intervencijski) Endoskopija I (dijagnosti~ka) Endoskopija II (ERCP. nervoza. Paraneoplasti~ni endokrini sindromi (lu~enje GH. Ginekolo{ki ultrazvuk. Obilazak na ginekologiji 15 dana Sadr`aj: Ginekolo{ke problematike u podru~ju endokrinologije. karcinoidi.Broj 17 – Strana 160 SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH ^etvrtak. Visoki rast: klasifi kacija i klini~ka slika. GASTROENTEROHEPATOLOGIJA Vrsta specijalizacije: SUBSPECIJALIZACIJA Trajanje specijalizacije: 2 godine (24 mjeseci) Uslovi za specijalizaciju zavr{ena osnovna specijalizacija – Interna medicina – Infektologija PLAN SUBSPECIJALIZACIJE TEMATSKA OBLAST Uvodni dio . – komunikacijske vje{tine. ateroskleroza porfirija. metaboli~ki u~inci alkohola. Tako|er su obavezni polo`iti kolokvij nakon obilaska Klini~kog odjela. eritrocitoza. hipoglikemija i hiperinzulinizma. ovisni dijabetes u djece i komplikacije MODY oblik {e}erne bolesti. Fetalna i neonatalna endokrinologija. Poliklini~ki rad u internoj medicini 8 mjeseci Sadr`aj: dijagnostika i lije~enje iz podru~ja: – endokrinologije. dijabetologije i bolesti melabolizma. Poreme}enja metabolizma masti u {e}ernoj bolesti. neurotenzin. pinealomi. Rad u laboratoriju 1 mjesec Sadr`aj: laboratorijske pretrage potrebne za dijagnostiku i lije~enje bolesnika iz podru~ja endokrinologije. Obavezno je uklju~iti se u poslijediplomsku nastavu iz endokrinologiie. hipofize. Bolesti dojke. posljedice lije~enja malignih bolesti na endokrini sistem. druge bolesti povezane s jelom. dijagnostikom i terapijom gastroenterolo{kih bolesti u u`em smislu i bolesti pankreasa. mu{kih spolnih hormona. nadbubre`ne `lijezde. ACTH. Procjena rasta krivulja rasta. SIAD). funkcionalni tumori i tumorima sli~na stanja u ovarijima. Niski rast uzrokovan poreme}enjima u funkciji endokrinih `lijezda. ovjerenog od voditelja odjela. Uticaj lijekova na endokrinu funkciju. Sekundarno uzrokovan niski rast. posebno metabolizma masno}a. te drugih faktora iz okoline na endokrinolo{ke i metaboli~ke funkcije. hiperkalcemija. prirast na visini. somatostetin. giht. – bolesti metabolizma. osteomalacija. gladovanje. Merkel cel tumor) endokrino lije~enje uznapredovalog tumora dojke. poreme}enje metabolizma masti. denzitometrija. dijagnostiku i terapiju bolesti hepatobilijarnog sistema radom na klini~kom odjelu. 7. Provjera znanja: na kraju boravka potrebno je polo`iti kolokvij. Dijagnostika promjena u stanicama i tkivima dijabeti~kog organizma. posebno bolesti hipotalamusa. endometrioza. `enska kontracepcija i komplikacija steroidne kontracepcije. Pregled fundusa. te svih drugih endokrinolo{kih poreme}aja. CT. – sposobnost sticanja i preno{enja znanja. u nastavnim turnusima (ljetni i zimski semestar) po planu koji utvr|uju navedeni fakulteti. – timski rad. Provjera znanja: na kraju boravka pola`e se kolokvij. – upravljanja sistemom. Gestacijski dijabetes i komplikacije. Provjera znanja: na kraju boravka potrebno je polo`iti kolokvij. – dijabetologija. endokrinolo{ki pristup lije~enju karcinoma prostate. intervencijska) Abdominalna hirurgija MJESTO OBAVLJANJA STA@A Medicinski fakultet Bolni~ki odjel gastroenterologije i pankreatologije Bolni~ki odjel hepatologije Infektologija Pedijatrijska gastroenterologija Bolni~ki odjel gastroenterologije Bolni~ki odjel gastroenterologije Bolni~ki odjel gastroenterologije Bolni~ki odjel gastroenterologije Abdominalna hirurgija TRAJANJE 1 mjesec 5 mjeseci 3 mjeseca 1 mjesec 1 mjesec 1 mjesec 1 mjesec 4 mjeseca 3 mjeseca 1 mjesec 15 dana 15 dana 2 mjeseca Radiologija i nuklearna medicina Radiologija i nuklearna medicina Gastroenterolo{ka onkologija Onkolo{ki odjel Godi{nji odmori Godi{nji odmori Program u`e specijalizacije: Uvodni dio . te interpretaciju histolo{kog nalaza biopsije jetre uz saradnju patologa kompetentnog u hepatologiji. asistirana reprodukcija. U drugom dijelu specijalisti rade na klini~kom odjelu i aktivno sudjeluju u konzilijarnoj gastroenterolo{koj aktivnosti te u gastroenterolo{koj poliklinici Hepatologija 3 mjeseca Specijalisti upoznaju ktini~ku sliku. Obilazak na pedijatriji 15 dana Sadr`aj: Pedijatrijske problematike iz podru~ja endokrinologije. CRH. dijabetologije i bolesti metabolizma (2 semestra) i polo`iti propisane ispite. te drugih poreme}aja. anoreksija. ateroskleroze. Rad s biostatorom "umjetna gu{tera~a". Me|udjelovanje lijekova u {e}ernoj bolesti. Hormonalna kontrola rasta. posebno problem {e}erne bolesti i komplikacija. hiperreninizam. dijabetologije i bolesti metabolizma. rast drugih kostiju i ko{tano sazrijevanje. hCG. RTG pretrage odre|enih endokrinih organa. hipoglikemije. dijabetologije i bolesti metabolizma. neuroendokrini tumori (adenomi hipofize. Pri tome izvode funkcionalne testove iz tog podru~ja. Hormoni i maligne bolesti. 4. {titnja~e. – promocija zdravlja. paratireoideje. 2011. radioizotopna dijagnostika. gastropankreasnih hormona. paraneoplasti~ka sekrecija peptida koji nisu povezani s endokrinolo{kim sindromom (kalcitonin.

– 5 ERCP pretraga. 7. – promocija zdravlja. Tokom sta`a specijalist mora usvojiti i samostalno provoditi i organizirati dijagnostiku i lije~enje hematolo{kih bolesnika (uklju~uju}i intenzivnu hemo-radioterapiju) integriraju}i savremene internisti~ke.osnovna teorijska nastava 1 mjesec Osnovna teorijska nastava se provodi iz oblasti: – dono{enje klini~kih odluka. 4 mjeseca Specijalisti moraju pod nadzorom u~initi sljede}i broj pretraga – ezofagogastroduodenoskopija 500 – rektosigmoidoskopija (kruta i fleksibilna) 200 – totalna kolonoskopija 100 – laparoskopija (tokom cijelog programa) 10 Endoskopija II. laserska fotokoagulacija) – sklerozacija varikoziteta jednjaka i `eluca – rekanalizacija tumora laserom i bu`iranjem.^etvrtak. ambulanti i dnevnoj bolnici te davanje hematolo{kih subspecijalisti~kih konzilijarnih mi{ljenja na zahtjev drugih doktora medicine. – etika i propisi. Pedijatrijska gastroenterologija 1 mjesec Specijalisti se upoznaju s problematikom gastroenterologije dje~je dobi rade}i na odgovaraju}em odjelu i specijalisti~koj ambulanti. Ultrazvuk II. pankreasa. u`ih specijalista i pojedina~nih bolesnika. – drena`a interabdominalnih kolekcija – postavljanje ekstremnih bilijarnih proteza. Obavlja se na fakultetima zdravstvenog usmjerenja u ukupnom trajanju od jedan mjesec. te abdominalnih izljeva i kolekcija. – 10 pacijenata koji boluju od jetrene bolesti i – 20 ambulantnih pacijenta samostalno obradi. Specijalist treba provesti minimum 3 mjeseca prakti~nog rada u hematolo{koj ambulanti. specijalista. Specijalizant treba da u toku kru`nja uradi: – 20 rektoskopija. – 5 nazogastri~nih sondi. Potom moraju svladati primjenu "Color fl owu mapping" i tehnike po Doppleru bolesti splanhni~kog sistema (portalna hipertenzija). u nastavnim turnusima (ljetni i zimski semestar) po planu koji utvr|uju navedeni fakulteti. Od vje{tina rade funkcionalne testove te biopsije tankog crijeva. Infektologija 1 mjesec Specijalisti rade na klini~kom infektolo{kom odjelu koji se bavi gastroenterolo{kom problematikom te upoznaju metode mikrobiolo{ke dijagnostike (mikrobiologija i parazitologija gastrointestinalnog trakta). aorte. 1 mjesec Specijalisti moraju savladati klasi~nu real-time dijagnostiku bolesti jetre. bubrega. Hematolo{ki odjel 13 mjeseci Tokom rada u hematolo{kom odjelu specijalist }e se osposobiti za provo|enje znanja i vje{tina iz hematologije. odnosno dnevnoj hematolo{koj bolnici. elektrokoagulacija. Ultrazvuk I. 5 jetrenih biopsija asistira u toku 50 ultrazvu~nih pregleda gornjeg abdomena U toku boravka na klinici treba da vodi uz mentorstvo – 10 pacijenata sa gastroiintestinalnim krvarenjem. pneumodilazacija kod ahalazije – endoskopska retrogradna kolangiopankreatografi ja (ERCP) – papilotomija – opservacija ekstrakcije kamenaca iz `u~ovoda i postavljanja endogenih proteza. Kolokvij je obavezan nakon svakog segmenta specijalizacije. – centar za hemofilije. ali i vrlo diferencirane dijagnosti~ko-terapijske postupke. Gastroenterolo{ka onkologija 15 dana Specijalist aktivno radi u onkolo{kom timu i dobiva uvid u radioterapiju i hemoterapiju gastrointestinalnih tumora. rnikrobiolo{ke i farmakoterapijske principe. Uvodni dio . Endoskopija I. – 5 abdominalnih paracenteza. HEMATOLOGIJA Vrsta specijalizacije: SUBSPECIJALIZACIJA Trajanje specijalizacije: 2 godine (24 mjeseca) Uslovi za specijalizaciju zavr{ena osnovna specijalizacija: – Interna medicina PLAN SUBSPECIJALIZACIJE MJESTO OBAVLJANJA STA@A Uvodni dio . Tokom u`e specijalistizacije svaki se specijalist mora upoznati s radom specijaliziranih jedinica koje pru`aju subspecijalisti~ke. onkolo{ke. pseudocista pankreasa. . hematolo{ke.osnovna teorijska Medicinski fakultet nastava Hematologija Bolni~ki odjel hematologije Citologija i patologija Citolo{ki laboratorij/patologija Dijagnostika koagulacionih i Koagulacijski. – upravljanja sistemom. Abdominalna hirurgija 1 mjesec Specijalisti rade na hirur{kom odjelu. – centar za transplantaciju ko{tane sr`i. tumora pankreasa. proteze – bu`iranje stenoza jednjaka. – timski rad. bilijarnog trakta. hepatalnih vena i donje {uplje vene. 2011. 4. Specijalisti se upoznaju s metodama radiolo{ke dijagnosti~ke bolesti probavnog trakta te metodama nuklearne medicine relevantnim za probavni trakt. – sterilne jedinice za uvodno lije~enje akutnih leukemija i ostalu primjenu agresivne hemo-radioterapije. – komunikacijske vje{tine. 1 mjesec Specijalisti svladavaju tehnike intervencijskih zahvata i postupaka pod kontrolom ultrazvuka: – ciljane biopsije jetre – aspiracijske punkcije fokalnih lezija jetre. posebice klini~ke i laboratorijske dijagnostike. te lije~enja hematolo{kih bolesti. transfuzijski centar ili odsjek za transfuziju Godi{nji odmori TEMATSKA OBLAST TRAJANJE MJESECI 1 13 4 2 2 2 Program u`e specijalizacije Svrha u`e specijalizacije je savladavanje znanja i vje{tina iz podru~ja hematologije koje }e omogu}iti samostalan rad na subspecijalisli~kom hematolo{kom odjelu. – sposobnost sticanja i preno{enja znanja. – Treba da asistira u toku 100 proksimalnih endoskopija. 3 mjeseca Specijalisti u~e tehnike intervencijske endoskopije: – polipektomije – hemostaze krvare}ih lezija (sklerozacija. SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH – – Broj 17 – Strana 161 U drugom dijelu specijalisti rade na klini~kom odjelu te sudjeluju aktivno u konzilijarnoj i ambulantnoj aktivnosti hepatolo{ke slu`be. sudjeluju aktivno na indikacijskim sastancima i prisustvuju operacijskim zahvatima. – 30 distalnih endoskopija. slezene. hematolo{ki hematolo{kih poreme}aja i biohemijski laboratoriji Transfuziologija Zavod za transfuzijsku medicinu Federacije BiH.

a na kraju se pola`u ispiti. Trajno se provodi provjera znanja. U toku rada na kardiolo{kom odjelu i u poliklini~koj slu`bi specijalist mora ovladati savremenom dijagnostikom i lije~enjem kardiovaskularnih bolesti uklju~uju}i sljede}e laboratorijske i dijagnosti~ke metode: – ovladati elektrokardiografijom (o~itovati najmanje 100 nalaza). – upravljanja sistemom. Specijalist bi trebao tokom specijalisti~kog sta`a savladati sljede}e vje{tine: – citolo{ka punkcija kosti (50 pretraga) – biopsija kosti (25 pretraga) – citolo{ka punkcija limfnog ~vora (30 pretraga) – citolo{ki pregled razmaza periferne krvi i punktata ko{tane sr`i (50 pretraga) – citolo{ki pregled razmaza purkktata limfnog ~vora (30 pretraga) – postavljanje centralnog katetera u venu cavu (20) – intratekalna primjena citostatika (10) – evakuacija pleuralnog izljeva i primjena citostatika intrapleuralno (5) – odre|ivanje veli~ine slezene i limfnih ~vorova UZV (20 pretraga) – uzimanje uzoraka za mikrobiolo{ku pretragu (hemokultrrre. Uz prakti~ni rad na odgovaraju}im odjelima i laboratoriju obavezna je dodatna edukacija Tema principi organiziranja klini~kih pokusa organizacija hematopoetskog sistema eksperirnentalna hematologija . cijelo vrijeme uklju~en u de`urstva. – timski rad.Broj 17 – Strana 162 SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Uvodni dio . – ovladati ehokardiografijom (samostalno izvesti 150 jednodimenzionalnih. imunolo{ke pretrage. kultura ko{tane sr`i. ocjena radne sposobnosti i kardiolo{ka ambulanta prevencija kardiovaskularnih bolesti Godi{nji odmori KARDIOLOGIJA Vrsta specijalizacije: SUBSPECIJALIZACIJA Trajanje specijalizacije: 2 godine (24 mjeseca) Uslovi za specijalizaciju zavr{ena osnovna specijalizacija – Interna medicina PLAN SUBSPECIJALIZACIJE TEMATSKA OBLAST MJESTO OBAVLJANJA STA@A TRAJANJE MJESECI Program u`e specijalizacije: I.osnovna teorijska nastava Kardiologija Angiologija Intenzivna njega koronarnih bolesnika Dje~ja kardiologija Kardiovaskularna hirurgija Radioizotopni laboratorij ^etvrtak. te arterijskog puta) – dijagnostika i lije~enje sr~anih aritmija . – komunikacijske vje{tine.5 2 1 0. Posebno mora ovladati sljede}im vje{tinama: – izvo|enje i pra}enje hemodinami~kih parametara (ovladati tehnikom uspostavljanja perifernog. limfnog ~vora. i 24 h . slezene i jetre.osnovna teorijska nastava 1 mjesec Osnovna teorijska nastava se provodi iz oblasti: – dono{enje klini~kih odluka. – ovladati testovima optere}enja (samostalno izvesti najmanje 100 pretraga) – ovladati neinvazivnom rendgenskom dijagnostikom kardijalnih bolesti – ovladati fukcionalnim ispitivanjem respiratornog sistema (spirometrija) – ovladati pregledom o~ne pozadine. – Rad na kardiolo{kom odjelu i u poliklinici 4 mjeseca – Rad na angiolo{kom odjelu i u poliklinici 2 mjeseca – Rad u koronarnoj jedinici 4 mjeseca – Godi{nji odmor 1 mjesec Ukupno: 12 mjeseci Specijalist interne medicine je. metabolizam u eritrocitu.(20 pretraga). subpopulacija limfocita.dijagnosti~ki pristup i lije~enje bolesti hemostaze transplantacija ko{tane sr`i osnove molekulske biologije u hematologiji kultura ko{tane sr`i Ukupno Broj sati 5 5 10 15 20 5 5 15 5 5 5 95 Kardiolo{ki odjel i Rehabilitacija kardiovaskularnih bolesnika.mogu}nosti i dometi bolesti mati~ne hematopoetske stanice limfoproliferacijske bolesti benigne bolesti granulocita i limfocita anemije . Sudjeluje na stru~nim sastancima i u svim drugim vidovima kontinuirane nastave. poreme}aja hemostaze. nakon odobrenja mentora. likvora. Radom u koronarnoj jedinici specijalist mora ovladati dijagnostikom i lije~enjem bolesti srca koji se lije~e u koronarnoj jedinici. na~inu odre|ivanja krvi i krvnih grupa za lije~enje. 2011. upoznati osnove izvo|enja i o~itovanja angiografije. posebno normalna morfologija kao i sva relevantna patolo{ka stanja perifernog krvnog razmaza ko{tane sr`i. posebice u dijagnostici hematolo{kih bolesti Zavod za transfuzijsku medicinu Federacije BiH. Medicinski fakultet Kardiolo{ki odjel i kardiolo{ka ambulanta Angiolo{ki odjel i angiolo{ka ambulanta Jedinica koronarne njege Dje~ja kardiologija Odjel kardiovaskularne hirurgije Radioizotopni laboratorij 1 9 3 4 1. 4. te temeljne pretrage u dijagnostici hematolo{kog i imunolo{kog laboratorija (kompletna krvna slika. Koagulacijski. te – temeljito upoznati s principima i provo|enjem njege lijekom intenzivne hemo-radioterapije. – etika i propisi. sredi{njeg venskog. Obavlja se na fakultetima zdravstvenog usmjerenja u ukupnom trajanju od jedan mjesec. ovladati ultrazvukom u angiologiji (samostalno izvesti 50 pretraga).) .mjerenjem krvnog pritiska – upoznati i fonomehanokardiografiju (samostalno izvesti 20 pretraga).5 2 Citolo{ki laboratorij/patologija 4 mjeseca Rad u citolo{kom laboratoriju podrazumijeva savladavanje znanja citolo{kih pretraga. brisevi itd. imunolo{ka klasifikacija akulnih leukemija i limfoproliferacijskih bolesti). – sposobnost sticanja i preno{enja znanja. GODINA Uvodni dio . Radom na angiolo{kom odjelu i ambulanti specijalist treba ovladati dijagnostikom i lije~enjem vaskularnih bolesti. te osnove imunohematolo{ke dijagnostike. u nastavnim turnusima (ljetni i zimski semestar) po planu koji utvr|uju navedeni fakulteti. na~in pripreme krvi i krvnih pripravaka. – promocija zdravlja. Tokom rada potrebno je upoznati i osnove molekulske biologije. 7. transfuzijski centar ili odsjek za transfuziju 2 mjeseca Rad u transfuziolo{koj jedinici postavlja spoznaje o metodologiji lije~enja preparatima krvi. dvodimenzionalnih i Doppler ehokardiografskih pretraga). hematolo{ki i biokemijski laboratorij 2 mjeseca Rad u ostalim laboratorijima pretpostavlja upoznavanje osnovnih na~ela dijagnostike.

te prevencija kardiovaskularnih bolesti .5 5 0. Dobiva informacije o pripremi bolesnika za transplantaciju kao i posttransplantacijsku evaluaciju bolesnika. 1 mjesec i 15 dana Specijalist se mora upoznati s dijagnostikom i lije~enjem dje~jih kardiolo{kih bolesti. Tokom boravka u klini~kom odjelu sudjeluje i aktivno prezentira probleme na zajedni~kim sastancima s urolozima. Tako|er upoznaje tehniku perkutana transluminalne dilatacije renalnih arterija. osnove intervencijske kardiologije – ovladati problemom trajne i privremene implantacije kao i pra}enjem rada elektrostimulatora (samostalno obaviti 100 kontrolnih pregleda s eventualnim programiranjem) – upoznati se s problematikom kardio-hirur{kog bolesnika (prisustvovati operacijskim zahvatima. s obzirom da u ve}ini slu~ajeva ti bolesnici ~ine urolo{ku kazuistiku. . . Upoznaje postupke kontinuirane arterio-venske i venovenske hemofiltracije. d) Rad na odjelu kardiovaskularne hirurgije . Predvi|eno je ovladati 70 analiza dijagnosti~kog i 20 analiza interventnog ultrazvuka. angiokardiografi ju i koronarografiju (samostalno izvesti 20 kateterizacija desnog i lijevog srca. rezidualni urin). Ultrazvuk 3 mjeseca Specijalist treba ovladati dijagnosti~kim ultrazvukom bubrega. biti osposobljen za samostalan rad i interpretaciju nalaza. Dijaliza i transplantacija 5 mjeseci Specijalist treba ovladati tehni~kim postupcima hemodijalize. . te koronarografiju). Uz nadzor nefropatologa potrebno je u~initi analizu 100 histolo{kih preparata. 7. – sposobnost sticanja i preno{enja znanja. sudjelovati u dijagnostici i lije~enju postoperativnih komplikacija) – upoznati osnove elektrofiziolo{kog ispitivanja provodnog sistema srca b) Rad na angiolo{kom odjelu i ambulanti . – – SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Urologija Poreme}aj urodinamike Laboratorijska dijagnostika Godi{nji odmori Urolo{ka klinika Interna klinika Klini~ki laboratorij Broj 17 – Strana 163 1 1 1 2 reanimacija privremena elektrostimulacija srca (samostalno uvesti 20 elektroda) – elektrokonverzija (samostalno izvesti 10 elektrokonverzija). Tokom boravka u odjelu upoznaje postupak pregleda o~ne pozadine. – promocija zdravlja. 2011. poliklinika 7 mjeseci Tokom boravka specijalisti rade u klini~kom odjelu gdje se upoznaju s klini~kom prezentacijom i lije~enjem bubre`nih bolesti. . 4. 1 mjesec c) Rad na odjelu dje~je kardiologije . a tako|er treba samostalno izvesti pribli`no 20 perkutanih biopsija. II. . . kao i postupak kontinuiranog mjerenja krvnog tlaka. Nefrolo{ka patologija 1 mjesec Tokom boravka u Zavodu za patologiju specijalist treba spoznati klju~na znanja za interpretaciju histolo{kog nalaza biopsije bubrega. . . Sudjeluje u interpretaciji nalaza urologije. . . . f) Rehabilitacija i ocjena radne sposobnosti kardiovaskularnih bolesnika. . Drugi dio klini~kog dijela obuhva}a rad u nefrolo{ko-poliklini~koj slu`bi. Obavlja se na fakultetima zdravstvenog usmjerenja u ukupnom trajanju od jedan mjesec. Radiologija 1 mjesec Specijalist se upoznaje u Zavodu za radiologiju s klju~nim radiolo{kim pretragama vezanim za bolesti bubrega. u nastavnim turnusima (ljetni i zimski semestar) po planu koji utvr|uju navedeni fakulteti. renalne angiografije i kompjuterizirane tomografije. Specijalist upoznaje tehniku biopsije bubrega. radiolozima i patolozima. – etika i propisi. 2 mjeseca e) Rad u izotopnom laboratoriju . Edukaciju interventnog ultrazvuka mogu}e je provesti u urolo{kom odjelu. . kaptoprilska renografija. . peritonejske dijalize kao i zbrinjavanjem komplikacija u dijaliziranih bolesnika. GODlNA 5 mjeseci – Rad na kardiolo{kom odjelu i u poliklinici 1 mjesec – Rad na angiolo{kom odjelu i ambulanti 1 mjesec i 15 dana – Rad na odjelu dje~je kardiologije 2 mjeseca – Rad na odjelu kardiovaskularne hirurgije 1 mjesec – Rad na rakdioizotopnom laboratoriju – Rehabilitacija kardiovaskularnih bolesnika. . . mikcijske citografi je. .osnovna teorijska Medicinski fakultet nastava Nefrologija Interna klinika TEMATSKA OBLAST Nefrolo{ka patologija Ultrazvuk u nefrologiji (dijagnosti~ki i interventni) Radiolo{ka dijagnostika nefrolo{kih stanja Nuklearna medicina u nefrologiji Dijaliza i transplantacija Tipizacija tkiva Zavod za patologiju Urolo{ka klinika Institut za radiologiju Institut za nuklearnu medicinu Interna klinika Zavod za transfuzijsku medicinu Federacije BiH Cantar za tkivnu tipizaciju TRAJANJE MJESECI 1 7 1 3 1 0. – timski rad.5 Uvodni dio . tj. Aktivno sudjeluju uz mentorstvo nadle`nog nefrologa u procjeni dijagnosti~kih postupaka i terapijskog pristupa. Nuklearna medicina 15 dana Specijalist upoznaje dijagnosti~ke pretrage kori{tene pri evaluaciji bubre`nih bolesti (dinami~ka scintigrafija bubrega.^etvrtak. 15 dana Specijalist se mora upoznati s problemima rehabilitacije i ocjene radne sposobnosti. – komunikacijske vje{tine. protok plazme kroz bubreg. Nefrolo{ki odjel. . NEFROLOGIJA Vrsta specijalizacije: SUBSPECIJALIZACIJA Trajanje specijalizacije: 2 godina (24 mjeseci) Uslovi za specijalizaciju zavr{ena osnovna specijalizacija – Interna medicina PLAN SUBSPECIJALIZACIJE MJESTO OBAVLJANJA STA@A Uvodni dio . – upravljanja sistemom. . te upoznati probleme prevencije kardiovaskularnih bolesti. Tako|er dobiva zadatke prezentacije recentne literature na stru~nim odjelnim sastancima. 1 mjesec Specijalist se upoznaje s primjenom radioizotopa u kardiologiji i angiologiji.osnovna teorijska nastava 1 mjesec Osnovna teorijska nastava se provodi iz oblasti: – dono{enje klini~kih odluka. ocjene radne sposobnosti i prevencija kardiovaskularnih bolesti 15 dana a) Tokom rada na odjelu i u poliklinici specijalist mora ovladati dijagnostikom i lije~enjem kardivaskularnih bolesti uklju~uju}i i sljede}e sadr`aje: – upoznati osnove vektokardiografije (samostalno izvesti najmanje 20 pretraga) – ovladati mikrokateterizacijom srca (izvesti najmanje 20 pretraga) – upoznati kateterizaciju srca. Sti~e znanja o ambulantnom zbrinjavanju bubre`nih bolesnika uz mentorstvo nadle`nog nefrologa. . .

Klini~ka imunologija 4 mjeseca Specijalisti rade na klini~kom odjelu gdje su zadu`eni za obradu. metode odre|ivanja autoantitijela (imunofluorescencija. provo|enje dijagnosti~kog i terapijskog postupka bolesnika (barem 5 bolesnika svakodnevno). domet i zna~enje histolo{ke i DIF analiza uzorka ko`e. upoznati ko`na o~itovanja reumatskih bolesti. bazofila. Posebno treba svladati indikacije i tehniku biopsije ko`e. ELI SA. – timski rad. traume lokomotornog sistema. – komunikacijske vje{tine. 2. 7. 4. Posebno mora upoznati izvo|enje serolo{kih testova. reslorativne zahvate na lokomotornom sistemu. Upoznaje metode izvo|enja tih tehnika. 5. – sposobnost sticanja i preno{enja znanja. . provo|enje dijagnosti~kog i terapijskog po stupka bolesnika (barem 5 bolesnika svakodnevno). Obavlja se na fakultetima zdravstvenog usmjerenja u ukupnom trajanju od jedan mjesec. uklju~uju}i povremene laboratorijske kontrole. 3. RIA). Radiologija 1 mjesec Specijalist sudjeluje dnevno u analizi rentgenograma kostiju i zglobova te nalaza CT. euzinoila. (jedan dan sedmi~no). Urologija 1 mjesec Specijalist sudjeluje u indikacijskim vizitama te upoznaje urolo{ke endoskopske pretrage. Valjalo bi da se pobli`e upozna s metodama ultrazvu~ne pretrage zgloba i artroskopijom koljena. 8. 4.15 dana).15 dana) Klini~ki laboratorij 1 mjesec Specijalist treba ovladati analizom nativne mokra}e. uklju~uju}i po vremene laboratorijske kontrole. Uvodni dio . peritonejske dijalize b) upoznaje sljede}e postupke: – radiolo{ke dijagnosti~ke pretrage – izotopne dijagnosti~ke pretrage – bakteriolo{ka analiza mokra}e – urodinamsko ispitivanje – urolo{ke endoskopske pretrage – pregled o~ne pozadine – kontinuirana arterio-venska i veno-venska hemofiltracija – 100 histolo{kih analiza biopsije bubrega – 50 citolo{kih analiza sedimenta urina – kontinuirano automatsko mjerenje krvnog tlaka REUMATOLOGIJA Vrsta specijalizacije: SUBSPECIJALIZACIJA Trajanje specijalizacije: 2 godine (24 mjeseca) Uslovi za specijalizaciju zavr{ena osnovna specijalizacija Interna medicina Fizikalna medicina i rehabilitacija PLAN SUBSPECIJALIZACIJE TEMATSKA OBLAST Uvodni dio . Tako|er upoznaje principe i interpretaciju. Upoznaje metode tipizacije glavnog sistema histokompatibilnosti i njihovo zna~enje. Klini~ki laboratorij 1 mjesec Tokom boravka u laboratoriju upoznaje metode elektroforeze imunoelektroforeze. – upravljanja sistemom. Dje~ja reumatologija 1 mjesec Specijalist radi na klini~kom odjelu dje~je reumatologije gdje upoznaje osobitosti klini~ke slike. kvantitativnog i kvalitativnog odre|ivanja bjelan~evina seruma. radna terapija. 6. dijagnosti~kim postupkom i lije~enjem ko`nih bolesti koje mogu postojati u sklopu multisistemskih . Fizikalna terapija i rehabilitacija reumatskih bolesnika 3 mjeseca Specijalist mora svladati indikacije i kontraindikacije za primjenu pojedinih fizikalnih postupaka u reumatskim i srodnim bolestima Medicinska rehabilitacija reumatskih bolesnika. Tako|er sudjeluju u ambulantnom radu gdje upoznaju i obilje`ja trajnog pra}enja bolesnika. dijagnosti~kog postupka i lije~enja djece . u nastavnim turnusima (ljetni i zimski semestar) po planu koji utvr|uju navedeni fakulteti. Poreme}aji urodinamike 1 mjesec Specijalist upoznaje tehniku i interpretaciju funkcije i inervacije donjih mokra}nih putova (Klinika za neurologiju .osnovna teorijska nastava Reumatologija Klini~ka imunologija Fizikalna terapija i rehabilitacija reumatskih bolesnika Dje~ja reumatologija Ortopedija Dermatologija Radiologija Laboratorijska dijagnostika Godi{nji odmor MJESTO OBAVLJANJA STA@A Medicinski fakultet Bolni~ki odjel interne medicine Institut za imunologiju Bolni~ki odjel fizikalne medicine Bolni~ki odjel pedijatrije Bolni~ki odjel ortopedije Bolni~ki odjel dermatologije Institut za radiologiju Bolni~ki laboratorij TRAJANJE MJESECI 1 9 4 3 1 1 1 1 1 2 – etika i propisi. 7. aloartroplastiku. – promocija zdravlja. Tako|er upoznaje ispitivanje funkcija mi{i}a male zdjelice (Klinika za ginekologiju . a moraju savladati i predvi|ene vje{tine. (jedan dan sedmi~no). mastocita. Zavod za transfuzijsku medicinu Federacije BiH Cantar za tkivnu tipizaciju 15 dana Specijalist upoznaje osnovne postupke tipizacije tkiva. operativnu prevenciju lije~enja artroza. Tokom u`e specijalizacije iz nefrologije kandidat treba: a) ovladati sljede}im postupcima: – 100 pregleda mokra}e – 70 analiza dijagnosti~kog ultrazvuka – 20 analiza interventnog ultrazvuka – 20 perkutanih biopsija bubrega – postupak hemodijalize. bakteriolo{ka analiza mokra}e. odluke o eventualnoj hospitalizaciji itd. Dermatologija 1 mjesec Tokom boravka u dermatolo{koj ustanovi (odjelu i ambulanti) specijalist se mora upoznati s klini~kom slikom. Tako|er sudjeluju u ambulantnom radu gdje upoznaju i obilje`ja trajnog pra}enja bolesnika. 2011. 9. Reumatologija 9 mjeseci Specijalisti interne medicine rade na klini~kom odjelu gdje su zadu`eni za obradu. te se upoznati s citolo{kom analizom urina.Broj 17 – Strana 164 SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH ^etvrtak. odluke o eventualnoj hospitalizaciji itd. a edukacija je usko vezana uz prethodni boravak u Centru za dijalizu.osnovna teorijska nastava 1 mjesec Osnovna teorijska nastava se provodi iz oblasti: – dono{enje klini~kih odluka. Socijalna i vokacijska rehabilitacija. invalidski {port i pomagala.reumatskih bolesnika.reumatskih bolesti. zna~enje imunofenotipizacije }elija. Ortopedija 1 mjesec Specijalist boravi u klini~kom i poliklini~kom odjelu gdje mora upoznati priro|ene i ste~ene mane. MR i angiografije. Vje{tine koje mora svladati: – Lokalna infiltracija zglobova 20 infiltracija – Evaluacija aktivnosti artritisa 30 odre|ivanja – Evaluacija kralje{nice u ankilozantnom spondilitisu 10 odre|ivanja 1. funkcijske testove makrofaga.

. Profesionalizam . Odgovornost Linije odgovornosti moraju biti jasno postavljene tokom trajanja treninga iz medicinske onkologije. Osavremenjivanje vje{tina i znanja Nakon dobivanja certifikata iz mediciske onkologije. koje uklju~ujuju stavljanje u prvi red pacijentovih interesa. od specijalizanata se takodjer o~ekuje odr`avanje vrijednosti profesionalizma. uklju~uju}i i voditelja programa. suprevizija bolesnika sa malignomima u specijaliziranim onkolo{kim ustanovama. U cilju ovladavanja sveobuhvatnih klini~kih i tehni~kih vje{tina koje specijalist medicinski onkolog mora imati. Institutionalni zahtijevi: Klinika Infrastrukturno. klini~kih prosudbi i pristupa neophodnih za prakticiranje medicinske onkologije. onkolo{ke konzultacije ili konziliji. klini~ka istra`ivanja i statistika) . transfuziolo{kih zavoda. . . 2011. te kona~no ustanova koje se bave klini~kom farmakologijom i tumorskom imunologijom. nacionalnim i internacionalnim nau~nim udru`enjima. mjesto na kojem se provodi trening iz medicinske onkologije mora uklju~ivati mogu}nost opserviranja i tretmana pacijenata sa nizom malignih oboljenja u ambulantnom i hospitalnom miljeu. Program mora naglasiti vrijednost razvijanja kriti~ke analize klini~kih problema i sposobnosti dono{enja odgovaraju}ih odluka. Osnovni nau~ni principi (biologija malignoma. kontinuirana medicinska edukacija. Standardi komisije ^lanovi komisije moraju pokazati interes za podu~avanje i pru`iti primjer specijalizantima dokumentiranim anga`manom kroz sljede}e aktivnosti: aktivna podjela prakse u tretmanu bolesnika sa malignim oboljenjima. Klini~ke aktivnosti tako|er uklju~uju i aktivnu participaciju u nau~no istra`iva~kom radu. Sljede}i principi moraju biti posebno nagla{eni: Edukacijsko okru`enje Program specijalizacije iz medicinske onkologije mora obezbijediti intelektualno okru`enje za sticanje znanja. 7. Uvodni dio . pogotovu za medicinske onkologe koje zanima akademska karijera. Specijalizantu se mora dati mogu}nost sticanja kontinuirane odgovornosti za pacijente sa akutnom ili hroni~nom bole{}u sa ciljem upoznavanja prirodne historije karcinoma. mora mu se obezbijediti mogu}nost procjenjivanja efikasnosti razli~itih terapijskih programa kao I pru`anje svih relevatnih informacija prema pacijentu. provo|enje razli~itih dijagnosti~ko terapijskih procedura. etiologija. . aktivno ~lanstvo u regionalnim. . . Program mora uklju~ivati i postojanje konzilija za maligne bolesti kao i vodi~e za dobru klini~ku praksu. . Neophodno je i postojanje onkolo{ke hirurgije. . . patolo{kih ili drugih dijagnosti~kih materijala. . te odr`avanja posve}enosti visokih stadarda medicinskih istra`ivanja. Taj cilj mo`e biti postignut jedino ako su dostupni odgovaraju}i izvori i sredstva. ambulantno pra}enje onkolo{kih bolesnika. pohadjanje razli~itih nacionalnih ili internacionalnih nau~nih sastanaka. . mjere ranog otkrivanja i prevencije malignoma. razli~ite klini~ke konferencije. dovoljnom da specijalizant stekne adekvatnu kompetenciju specijalista medicinskog onkologa. modernih radiolo{ko-dijagnosti~kih servisa.osnovna teorijska nastava. – SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 17 – Strana 165 Interpretacija radiolo{kih promjena u reumatskim bolestima 20 interpretacija – Interpretacija artroscintigrama 5 interpretacija – Diferencijalna dijagnoza kristala sinovijske membrane 5 interpretacija – Evaluacija strukovnih promjena u poliartritisu 10 odre|ivanja – Propisivanje privremenih ortoza 5 propisivanja – Periartikularne infiltracije 10 infi ltracija – Ultrazvu~na pretraga zgloba 2 pretrage – Artroskopija koljena 1 pretraga – Evaluacija radne sposobnosti reumatskih bolesti 10 procjena Kolokvij je obavezan nakon svakog segmenta specijalizacije. epidemiologija. 2 mjeseca . . Zbog toga specijalizanti trebaju biti ohrabrivani da uzmu u~e{}a u radu profesionalnih organizacija. aktivno u~e{}e u istra`ivanjima. Svi ~lanovi moraju biti certificirani iz medicinske onkologije i svaki od njih mora posvetiti adekvatno vrijeme (minimum 10 sati sedmi~no) za programe u~enja. Tako|er je neophodno i postojanje adekvatnih patolo{kih laboratorija. istra`ivanja. simpoziji. te prezentiranje i publiciranje rezultata nau~nih istra`ivanja. .^etvrtak. evaluiranja specijalizanata. kao i odjela za radijacijsku onkologiju. konferencije. vje{tina. . Specijalni zahtjevi Komisije ^lanovi komisije Program specijalizacije mora uklju~iti minimum od tri kvalificirana ~lana. dru{tvenih programa i institucionalnih komiteta. Bolni~ka infrastruktura Neophodni su fukcionalni savremeni ambulatorni i hospitalni prostori u kojima se lije~e bolesnici sa malignim bolestima. tumorska imunologija. 1 mjesec 2. . od specijalista se o~ekuje osavremenjivanje ste~enih znanja i vje{tina putem participiranja u programima kontinuirane medicinske edukacije kao {to su kursevi. pregled radiolo{kih. Program subspecijalizacije Kratki sadr`aj: 1. 4. odjela za nukleranu medicinu. Edukacijski program Edukacijski program iz medicinske onkologije mora obezbijediti specijalizantu trening i iskustvo na visokom nivou. Jako se preporu~uje aktivna participacija u internacionalnim istra`iva~kim projektima.etika Profesionalizam mora biti podstican tokom trajanja treninga. MEDICINSKA ONKOLOGIJA Vrsta specijalizacije: SUBSPECIJALIZACIJA Trajanje specijalizacije: 2 godina (24 mjeseca) Uslovi za specijalizaciju zavr{ena osnovna specijalizacija – Sve osnovne specijalizacije internisti~ke grupe – Radioterapija PLAN SPECIJALIZACIJE TEMATSKA OBLAST Uvodni dio .osnovna teorijska nastava Osnovni nau~ni principi onkologije Patologija/laboratorijska medicina/molekularna biologija Hirurgija Radioterapija Lije~enje bolesnika sa malignomima Godi{nji odmori MJESTO OBAVLJANJA STA@A Medicinski fakultet Medicinski fakultet Bolni~ki odjel patologije 3 Bolni~ki odjel hirurgije Institut za radioterapiju Bolni~ki odjel onkologije 1 1 14 2 TRAJANJE MJESECI 1 2 Standardni zahtjevi za specijalizaciju iz medicinske onkologije Dvogodi{nje trening program iz medicinske onkologije uklju~uju primarnu njegu bolesnika sa malignim bolestima. odgovornosti prema pacijentu i dru{tvu. Mora biti obezbije|ena odgovaraju}a supervizija specijalizanta tokom trajanja cjelokupnog programa.

. . uklju~uju}i trajne u~inke. tamponada. korisnost i ograni~enja uporabe tumorskih markera u krvi. . `lijezda s unutarnjim lu~enjem. . pra}enju i procjeni efekta lije~enja Citostatsko lije~enje: indikacije i ciljevi primjene citostatika u primarnoj i metastatskoj bolesti. . do III. polaznik treba biti sposoban rije{iti bolesnikove komorbiditete koji mogu pogor{ati ne`eljene i `eljene u~inke lije~enja. . doziranje i pravodobnost primjene. metode "screeninga" i procjene individualnog rizika. mjere ranog otkrivanja i prevencije malignoma: razumijevanje uloge nasljednih i faktora okoli{a u nastanku tumora. . . . . primjena kao poja~anje u~inaka radioterapije. . ovisno o komorbiditetima te rje{avanje ne`eljenih u~inaka Biolo{ko lije~enje: aktivnost i indikacije biolo{kih terapeutika. "staging"u.osnovna teorijska nastava Osnovna teorijska nastava se provodi iz oblasti: – dono{enje klini~kih odluka. . uloge onkogena i njihove interakcije s lije~enjem. indikacije klini~kih. Hirurgija . Radioterapija . . procjene pro{irenosti. informacije o na~inima financiranja klini~kih istra`ivanja. . . poznavanje specifi~nih ne`eljenih u~inaka i njihovo rje{avanje kao i primjena u kombinaciji s citostaticima. tehnike za{tite gonada i osiguranja plodnosti bolesnika uklju~uju}i pohranu gameta – Mukozitis: razlikovanje upalnog od citostaticima induciranog mukozitisa: topikalna primjena lijekova protiv bolova – Pleuralni i perikardijski izljevi: znaci. upoznavanje s procjenom biopti~kog materijala od strane patologa i njihovom va`no{}u u procjeni pro{irenosti bolesti. po`eljno je sudjelovanje u interdisciplinarnim sastancima. nepoznatog primarnog sijela) . interpretacija rezultata. 14 mjeseci Uvodni dio . odabir odgovaraju}ih laboratorijskih metoda u "staging"u i pra}enju bolesnika. . . saradnja u istra`ivanjima I. osnove znanja o epidemiolo{kim faktorima i deskriptorima bolesti. dr`avna regulacija klini~kih istra`ivanja. kod dijagnosti~ki nerazja{njenih bolesnika osigurati adekvatan uzorak tkiva – Paraneoplasti~ki sindromi: prepoznavanje u~inaka tumora na druge sisteme i mjere lije~enja – Problemi prehrane: indikacije i komplikacije enteralne i parenteralne prehrane . prepoznavanje situacija kada su metode ranog otkrivanja primjerene. uloga i rad povjerenstava za lijekove i za etiku. postera i usmenih saop}enja. a kada nisu dostatne. – sposobnost sticanja i preno{enja znanja. sekundarne i tercijarne prevencije Klini~ka istra`ivanja i statistika: razumijevanje oblikovanja i izvodjenja klini~kih istra`ivanja. konkomitantnom i adjuvantnom lije~enju. . uklju~uju}i antigeni~nost tumora. kinetika tumorskih }elija. Osnovni nau~ni principi (razumijevanje biologije zlo}udnih tumora. ravnote`a proliferacije i }elijske smrti. "snage" eksperimenta. kompresija le|ne mo`dine). . ~uvanja i primjene mati~nih }elija ko{tane sr`i – Mjere za{tite organa: indikacije i ne`eljeni u~inci lijekova koji {tite organe. i savremeno lije~enje malignoma i komplikacija. 1 mjesec 5. regulatprna i zakonska pitanja u oblikovanju istra`ivanja. uklju~uju}i citokine i hematopoetske faktore rasta. Lije~enje bolesnika s pojedinim vrstama malignoma (glave i vrata. osnovna znanja o }elijskoj i humoralnoj imunosti i ulozi citokina. principi indikacije genetske obrade i savjetovanja. plu}a i mezoteliom. genitourinarnih organa. mjere prevencije. iskustvo informiranja bolesnika i dobijanja pismenog pristanka na klini~ko istra`ivanje. 1 mjesec 6. ginekolo{ki. pisanje prijedloga istra`iva~kih projekata. kao i biti svjestan posebnosti bolesnika starije dobi): Patologija/laboratorijska medicina/molekularna biologija: uspostavljanje dijagnoze malignoma citologijom ili patologijom. . tumorske vakcine. znanje o palijativnim zahvatima i njezi i razumijevanje indikacija njihove primjene te uklju~enju u klini~ku praksu. . Patologija/laboratorijska medicina/ molekularna biologija . organizacije. osnove statistike. . centralnog nervnog sistema. funkcije gena. . epidemiologija. . . li~na komunikacija sa stru~njacima raznih struka omogu}uje upoznavanje vrijednosti i nedostataka pojedinih modaliteta. . sarkomi. pravilnog provo|enja i interpretacije klini~kih istra`ivanja): Biologija malignoma: poznavanje biologije normalne }elije i procesa karcinogeneze. . i individualno prilago|avanje doze i vremena primjene. . 4. lije~enje }elijama i gensko lije~enje Suportivno i palijativno lije~enje: razumijevanje mjera simptomatskog lije~enja njihovih ograni~enja i ne`eljenih u~inaka. u nastavnim turnusima (ljetni i zimski semestar) po planu koji utvr|uju navedeni fakulteti. proliferacija i apoptoza. – upravljanja sistemom. ne`eljeni u~inci lije~enja. . procjena va`nih komorbiditeta radi utvr|enja individualnog omjera rizika i koristi. primjena u neoadjuvantnom. . me|uodnosi tumora i doma}inovog imunog sistema. lije~enje u akutnim ili kroni~nim stanjima.Broj 17 – Strana 166 3. procjena kvalitete `ivota. . farmakokinetika. . . protutumorsku imunocitotoksi~nost i direktan u~inak citokina na tumor Etiologija. poznavanje vrijednosti prevencije i razlikovanje primarne. osjetljivost. ekspresije i regulacije naslje|a. – komunikacijske vje{tine. . simptomi i na~ini lije~enja uklju~uju}i punkcijsku evakuaciju – Ekstravazacija lijekova: mjere prevencije. . razumijevanje }elijskog ciklusa. . 3 mjeseca 4. cijena i u~inkovitost lije~enja. . 2011. indikacije leukocitnih faktora rasta – Anemija: indikacije i komplikacije primjene eritrocita i eritropoetina – Trombopenija: indikacije i komplikacije primjene trombocita – Primjena mati~nih }elija ko{tane sr`i: metode prikupljanja. dojke. markera }elijske membrane i DNA markera Procjena pro{irenosti bolesti: TNM sistem. Obavlja se na fakultetima zdravstvenog usmjerenja u ukupnom trajanju od jedan mjesec. . SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH ^etvrtak. . faze koji su u toku u ustanovi specijalizacije. kriteriji potrebnog broja bolesnika. sposobnost kriti~kog prosudjivanja nau~ne vrijednosti publiciranih radova i njihovog utjecaja na klini~ku praksu Osnovni principi otkrivanja i lije~enja malignoma (razumijevanje potrebe multidisciplinarnog pristupa s integracijom razli~itih subspecijalnosti uz prepoznavanje doprinosa svake od struka uklju~enih u postavljanje dijagnoze. . palijativnu medicinu prihvatiti kao integralni dio onkologije koji ima multidisciplinarnu dimenziju Mjere suportivnog lije~enja: – Mu~nina i povra}anje: etiologija mu~nine i povra}anja te poznavanje mehanizama antiemetika – Infekcije i neutropenija: prepoznavanje i rje{avanje infekcija i neutropenijske groznice. otkrivanje i kvantificiranje. posebno PCR. osnove "ciljanih" lijekova kao {to su monoklonalna antitijela. eti~ka. . . Tumorska imunologija. . – etika i propisi. radiolo{kih i izotopskih pretraga u postavljanju dijagnoze. pisanje radova. prepoznavanje i tretman – Onkolo{ka hitna stanja: prepoznavanje (npr. – promocija zdravlja. . priprema sa`etaka. probavnih organa. specifi~nost i "cost-benefit" dostupnih metoda ranog otkrivanja. profili toksi~nosti citostatika. tehnike molekularne biologije. . spoznaje o novim patolo{kim tehnikama i njihovoj va`nosti u "staging"u i lije~enju bolesnika. ko`e. farmakogenomika i farmakologija pojedinih lijekova. 7. osnova lije~enja. . – timski rad. . . analize hromosoma. kriteriji odgovora na lije~enje.

osnove planiranja zra~enja i dozimetrije. Rak grli}a maternice: razumijevanje faktora rizika. indikacija za endoskopiju u postavljanju dijagnoze i "staging"-u. te lije~enja metastatske bolesti. uklju~uju}i hormonske I HER2 receptore koje su bitne u odlu~ivanju o lije~enju. anoreksije i kaheksije. komunikacija s drugim zdravstvenim i nezdravstvenim radnicima u okviru tima – Rehabilitacija: poznavanje uloge fizikalnog lije~enja. akutni i kasni u~inci zra~enja Lije~enje bolesnika s pojedinim vrstama malignoma: Razumijevanje lije~enja pojedinih vrsta malignoma i njihovih posebnosti: epidemiologije. uloge hemoterapije. Rak plu}a malih }elija: poznavanje multimodalnog na~ina lije~enja ograni~ene bolesti. indikacije dopunske prehrane. mogu}nosti o~uvanja organa. Mezoteliom: poznavanje rizi~nih faktora. indikacija i obzira za o~uvanje ekstremiteta i adjuvantnu hemoterapiju. kurativne uloge hirurgije u lokaliziranoj bolesti te biolo{kog lije~enja u palijaciji uznapredovale bolesti. Sarkomi mekih tkiva: razumijevanje hirurgije primarne tvorbe i indikacija o~uvanja ekstremiteta. Rak dojke: Razumijevanje interpretacije mamograma. kurativne hirurgije u ranom stepenu bolesti i kombiniranog lije~enja uznapredovale bolesti. sklonosti recidivu. – – SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 17 – Strana 167 Palijativno lije~enje terminalne bolesti: Bol: procjena mjesta i ja~ine boli. 7. terapije govora i gutanja Hirurgija: Komunikacijom s hirurzima ste}i razumijevanje indikacija i kontraindikacija hirur{kog lije~enja. Rak probavnih organa: Rak jednjaka: poznavanje rizi~nih faktora. ulogu hirurgije. Rak prijelaznog epitela: razumijevanje rizi~nih faktora. Ginekolo{ki rak: Rak jajnika: razumijevanje predispozicija. ljestvica boli. kao i primjenu kombiniranog lije~enja za posebne tumore. hirurgija. va`nost histolo{kog stepenovanja. razumijevanje farmakologije i toksi~nosti analgetika. Rak `eluca: poznavanje rizi~nih faktora. prepoznati nasljedne tipove raka debelog crijeva i razlike u njihovu {irenju i lije~enju. palijativne hemoterapije i suportivnog lije~enja. te sistemske i intraarterijske hemo i biolo{ke terapije. kombiniranog lije~enja lokalizirane bolesti i bolesti uretera. va`nosti alfa-fetoproteina u "screening"u. kao i palijativne uloge hemo i biolo{ke terapije u uznapredovaloj bolesti. sposobnost prijenosa informacije o navedenom bolesniku). te prikaza dojke ultrazvukom i MRI. Radioterapija: Principi radijacijske biologije. patofiziologije. hemoterapije i zra~enja u lokaliziranoj bolesti. Rak debelog crijeva: poznavanje va`nosti hirur{kog "staging"-a i indikacija adjuvantnog lije~enja raka debelog i zavr{nog crijeva i uloge hemo. indikacije primjene zra~enja kao kurativnog i palijativnog lije~enja.^etvrtak. ulozi hemoterapije u lije~enju lokalizirane bolesti u kombinaciji s zra~enjem te u lije~enju uznapredovale bolesti. primjena prije ili nakon hirurgije ili sistemskog lije~enja. Rak gu{tera~e: razumijevanje rizi~nih faktora.i biolo{ke terapije u uznapredovaloj bolesti. Rak zametnih }elija: dioba bolesnika prema klasifikaciji Me|unarodne kolaboracijske grupe za zametne }elije. `iv~anog sistema. poznavanje primjene po{tednih zahvata i primjene hirurgije prije ili nakon drugih modaliteta. korisnost tumorskih markera u dijagnozi i pra}enju bolesti. va`nosti porodi~ne anamneze i genskog testiranja i savjetovanja. dijagnosti~kih pretraga. probave. rizi~ni faktori i smisao "screening"-a. vrijednosti hirurgije. poznavanje uloge hirurgije koja je kurativna u rijetkim bolesnicima. palijacija simptoma respiracije. Rak ko`e . zra~enja u multidisciplinarnom lije~enju uznapredovale bolesti. znakova i simptoma. uloge hemoterapije. postavljanju dijagnoze i pra}enju. uloga elektivne polihemoterapije. "staging" s endoskopijom i odlu~ivanje o lije~enju: zra~enje. a palijativna u ostalim. hemoterapija. ko`e i sluznica. hirur{ke ili radijacijske terapije u ranom stupnju bolesti i primjene hormonskog lije~enja i hemoterapije u uznapredovaloj bolesti. kombinovanog na~ina lije~enja i o~uvanja organa. spektra patolo{kih obilje`ja. rizici i koristi hirur{kog lije~enja kao definitivnog lije~enja ili kao nadopuna sistemskog ili radioterapijskog lije~enja. hirurgije invazivnih tvorbi ranog stupnja. genetike. lije~enja i pra}enja. Rak plu}a i mezoteliom: poznavanje rizi~nih faktora. Sarkomi Ko{tani sarkomi: razumijevanje predisponiraju}ih situacija i stanja. koristi hemo i/ili hormonske terapije uznapredovale bolesti i indikacije u adjuvantnom lije~enju. posebno postoperativnog. posljedice lije~enja te rizik nastanka novih malignoma. hirur{kog i nehirur{kog "staging"-a lokalizirane bolesti. potencijalo kurativnog kombiniranog na~ina lije~enja. intravezikalne aplikacije lijekova za povr{inski rak mjehura. uloga kombinovanog lije~enja. va`nosti "staging"a kao osnove za odluku o hirurgiji i/ili zra~enju kao kurativnom modalitetu. uloge hemoterapije u pro{irenoj bolesti i indikacije tretmana CNSa. uloge pra}enja. Rak anusa: poznavanje veze s infekcijom ljudskim papillomavirusom. indikacija primjene hemoterapije lokalizirane i uznapredovale bolesti. Rak plu}a nemalih }elija: poznavanje kriterija neoperabilnosti. Rak penisa: poznavanje veze s infekcijom ljudskim papilloma virusom. uloge endoskopije i molekularne dijagnostike. va`nost kombiniranog lije~enja. spoznaja uloge hirurgije u "staging"-u. 4. uloge hirurgije po~etnom "staging"-u i lije~enju te kasnijoj sistemnoj terapiji. hirurgije i zra~enja te posebnosti GISTa. uklju~uju}i i preneoplasti~ke promjene i utemeljeni odabir primarnog lije~enja. kriterija operabilnosti. hemoprevencije. 2011. prepoznavanje patolo{kih i prognosti~kih faktora. uloga biolo{kih agenasa u lije~enju rane ili uznapredovale/metastatske bolesti. palijativne hemoterapije I suportivnog lije~enja. indikacije za intervenciju protiv boli – Drugi simptomi. Rak jetre i `u~nih vodova: razumijevanje epidemiologije i rizi~nih faktora. razlike lokalizirane i invazivne bolesti. Rak genitourinarnih organa: @ljezdani rak bubrega: razumijevanje dijagnostike i paraneoplasti~nih zna~ajki. zra~enja i hemoterapije te da je kombinirana hemoterapija kurativna u uznapredovaloj bolesti. kurativne uloge hirurgije u ranom stupnju bolesti. Rak glave i vrata: poznavanje tehnike pregleda glave i vrata. poznavanje postoperativnih komplikacija. Rak maternice: razumijevanje uloge hormona i hormonskog lije~enja u etiologiji. izlije~enju i palijaciji bolesnika s malignomima. kombiniranog lije~enja. Rak prostate: poznavanje epidemiologije i metoda "screening"-a. rizi~nih faktora i toka bolesti raka ovog podru~ja. jedinstvenih genetskih obilje`ja. radne terapije. hirur{kih zahvata posebno potencijalno kurativne hirurgije. indikacija odre|ivanja PSA. uloge hemoterapije i hormona u lije~enju i lokalizirane i metastatske bolesti. genetskog testiranja i savjetovanja. va`nosti citologije urina i cistoskopije u "staging"-u i pra}enju. kurativne uloge hirurgije u lokaliziranoj bolesti. Rak vagine i vulve: razumijevanje povezanosti s izlaganjem dietilstilbestrolu in utero kao i potrebe posebnog pra}enja tih `ena. uloge hemoterapije i zra~enja u palijaciji uznapredovale bolesti. dehidracije u terminalnih bolesnika – Komunikacije: vje{tina komunikacije s oboljelim i ~lanovima porodice uklju~uju}i lo{e vijesti i te{ke situacije.

5 godine (18 mjeseci) Uslovi za specijalizaciju zavr{ena osnovna specijalizacija – Pedijatrija PLAN SUBSPECIJALIZACIJE TEMATSKA OBLAST Uvodni dio . diskusija sa mentorom (30% sati) a2) seminarski radovi specijalizanata (30 % sati) a3) individualni rad specijalizanta na klinici (40% sati) Prakti~na nastava b1) svakodnevni prakti~ni rad na odjeljenju i ambulanti (70% sati) b2) rad sa mentorom. pomo}i vjerskog lica. problema terminalne njege. rizika i koristi od hemoterapije uznapredovale bolesti. prepoznavanja i savjetovanja osoba pod pove}anim rizikom. zra~enja i hemoterapije primarnih i metastatskih tumora. posljedice lije~enja.Primjena citostatskog. – komunikacijske vje{tine. osnovno iskustvo u interpretaciji nalaza) – Lumbalna punkcija i aplikacija lijekova u subkutane rezervoare uz prepoznavanje i rje{avanje mogu}ih komplikacija Provjera znanja i vje{tina polaznika tokom specijalizacije Potrebno je osigurati adekvatan i redovan kontakt polaznika s voditeljem specijalizacije koji }e pratiti napredak polaznika i o tome jednom godi{nje izvjestiti pismeno mati~nu ustanovu polaznika. uloge hemoterapije za pojedine tipove. mehanizama prilago|avanja bolesnika i porodici. 4.odjel nefrologije PROGRAM SUBSPECIJALIZACIJE Teoretska nastava a1) predavanja. hospicija i skupina bolesnika za potporu u lije~enje bolesnika. – etika i propisi. Kompetencije koje polaznik sti~e zavr{etkom specijalizacije . 2011. 7. razumijevanje mjera primarne prevencije. kulturnih i duhovnih aspekata.osnovna teorijska nastava Pedijatrijska nefrologija MJESTO OBAVLJANJA STA@A Medicinski fakultet TRAJANJE MJESECI 1 7 1 1 1 2 1 2 2 18 Pedijatrijska klinika nefrologija Laboratorijska dijagnostika Laboratorij za klini~ku hemiju i u pedijatrijskoj nefrologiji biohemiju Nuklearna medicina u Institut za nuklearnu medicinu pedijatrijskoj nefrologiji Radiodijagnostika u Radiologija pedijatrijskoj nefrologiji Nefrologija Bolni~ki odjel interne medicine Dje~ija hirurgija Hemodijaliza Nefrologija Bolni~ki odjel dje~je hirurgije Centar za hemodijalizu Referalni klini~ki centar van Bosne i Hercegovine . adjuvantne biolo{ke terapije. ma{inskog odr`avanja vitalnih funkcija – Cijene lije~enja – Prepoznavanje sukoba interesa u radu zdravstvenih radnika – Profesionalnost i humanost u pona{anju prema bolesnicima i ~lanovima porodice Vje{tine – Davanje citostatika (znanje prepisivanja i sigurnog davanja citostatika. procesa `alovanja kao i u~inka na psihu lije~nika i zdravstvenog osoblja. Psihosocijalni aspekti malignoma Prepoznavanje psihosocijalnih uticaja. sindroma s njima povezanih. ISPIT: "In service assessment" odr`ava European Board of Spec. Melanom: razumijevanje rizi~nih faktora i razli~itosti u izgledu melanoma i njegovih prekursora kao {to su displasti~ni nevusi. rukovanje i uklanjanje citostatskih i biolo{kih lijekova) – Aspiracija i biopsija ko{tane sr`i (izvo|enje zahvata. za lije~nike na specijalizaciji dva puta godi{nje prema rasporedu koji se o~itava sa web stranice European Bord of spec prijave i algoritam odr`avanja ispita vr{e se prema uputstvima na istoj web stranici. sarkomi nakon zra~enja). Informiranje bolesnika – Gensko savjetovanje: procjena rizika raka u bolesnika i ~lanova porodice. razgovori. vje{tinu komunikacije s drugim ~lanovima tima koji lije~i bolesnika). – promocija zdravlja. indikacije hirur{kog zahvata za dijagnozu i kurativno uklanjanje. prepoznavanje lije~ivih bolesti kao i palijacijsko lije~enje. sposobnost integriranja ~lanova porodice. Obavlja se na fakultetima zdravstvenog usmjerenja u ukupnom trajanju od jedan mjesec. poznavanje principa genskog testiranja i savjetovanja – Odr`anje zdravlja: savjetovanje bolesnika i ~lanova porodice o poznatim faktorima rizika u prehrani. spolne funkcije. va`nost izlaganja suncu. razlikovanje dobro}udnih ko`nih promjena od potencijalno opasnih. dijagnosti~ke i terapijske procedure (30% sati) Uvodni dio . Rak nepoznatog primarnog porijekla Va`nost histopatologije. biolo{kog i suportivno/palijacijskog lije~enja bolesnika sa solidnim malignomima u saradnji sa specijalistima radioterapijske i hirur{ke onkologije te drugim dijagnosti~kim i terapijskim strukama. njega i pristup trajnim intravenskim kateterima. Obavezni kolokviji tokom specijalizacije i "in service assessment". poznavanje indikacija i primjene psihotropnih lijekova. pravna i ekonomska pitanja – Informirani pristanak – Eti~ka pitanja klini~kih istra`ivanja – Pravna pitanja lije~enja. znati prenijeti lo{u vijest i adekvatno se tome pona{ati. Rak `ljezda sa unutarnjim lu~enjem Razumijevanje dijagnosti~kih procedura i na~ina lije~enja. tumorskih markera. nau~iti vje{tinu komunikacije s bolesnikom i porodicom. disfunkcije endokrinih `lijezda (hipotireoidizam nakon zra~enja vrata. – sposobnost sticanja i preno{enja znanja.osnovna teorijska nastava 1 mjesec Osnovna teorijska nastava se provodi iz oblasti: – dono{enje klini~kih odluka. Malignomi centralnog nervnog sistema Uloga hirurgije. Rak ko`e bazalnih ili plo~astih }elija: razlikovanje ko`nih promjena. – timski rad. a s ciljem pravodobne detekcije mogu}ih problema. alkoholu i izlaganju suncu – Trajne posljedice: prepoznavanje trajnih posljedica {to uklju~uje: rizik malignoma povezanih s lije~enjem (AML nakon hemoterapije.Broj 17 – Strana 168 SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH ^etvrtak. dostupnih resursa i potrebe za intervencijama u bilo kojoj fazi bolesti. u nastavnim turnusima (ljetni i zimski semestar) po planu koji utvr|uju navedeni fakulteti. razumijevanje debljine tumora i drugih prognosti~kih faktora. ku}ne njege. duhanu. psihi~kih problema. neplodnost nakon hemoterapije) – Mjere hemoprevencije malignoma/klini~ka istra`ivanja – Pretrage tokom pra}enja bolesnika Eti~ka. – upravljanja sistemom. PEDIJATRIJSKE SUBSPECIJALIZACIJE PEDIJATRIJSKA NEFROLOGIJA Vrsta specijalizacije: SUBSPECIJALIZACIJA Trajanje specijalizacije: 1. .

Primarne bolesti glomerula 12. Retrogradna uretrografija 6.^etvrtak.70 sati U toku edukacije specijalizant treba da savlada nastavni program iz oblasti nefrologije odraslih: – Akutno zatajenje bubrega – Hroni~no zatajenje bubrega – Dijaliza i transplantacija u lije~enju zatajenja bubrega – Imunopatogeni mehanizmi bubre`nog o{te}enja – Glavne glomerulopatije – Glomerulopatije udru`ene s multisistemskim bolestima – Tubulointersticijske bolesti bubrega – Vaskularne bolesti bubrega – Nasljedni tubularni poreme}aji – Nefrolitijaza – Opstrukcija mokra}nih puteva – Tumori urinarnog sistema – Biopsija bubrega Nakon zavr{ene edukacije specijalizant pola`e kolokvij. Teoretska nastava a1) . Metode ispitivanja urinarnog sistema 3.30 sati a3) . Vaskularne bolesti bubrega 16. Ekskrecijska urografija (IVU) 5.15 sati a3) .15 sati a2) . poreme}aji mokrenja 9. Ultrazvuk urotrakta 3.20 sati Prakti~na nastava: 118 sati b1) . Rtg analiza 2. Neuropatska vezikoureteralna disfunkcija i dr. Sekundarne bolesti glomerula 13. Mikcijska cistouretrografija (MCUG) 4.83 sata b2) . Infekcija urinarnog trakta 5.35 sati U toku edukacije specijalizant treba da se upozna sa laboratorijskim testovima u procjeni bubre`ne funkcije. Transplantacija bubrega Nakon zavr{ene edukacije specijalizant pola`e kolokvij iz svakog nastavnog predmeta.184 sata Prakti~na nastava b1) . Hroni~no bubre`no zatajenje 19. Radiolo{ka dijagostika u dje~joj nefrologiji Edukaciju iz radiologije specijalizant sprovodi na Odjelu za radiologiju u trajanju od 1 mjesec. Tubulointersticijski nefritis 15.319 sati Nastavne jedinice: 1. Edukacija sadr`i: 336 sati Teoretska nastava: 100 sati a1) . Dijaliza 20. Kompjuterizovana tomografija bubrega (CT) 7.40 sati Prakti~na nastava: 236 sati b1) . Dje~ja hirurgija Edukaciju iz dje~ije hirurgije specijalizant sprovodi na Odjelu za dje~ju hirurgiju u trajanju od 1 mjesec. Tubulopatije 14. Nakon zavr{ene edukacije specijalizant pola`e kolokvij.35 sati U toku edukacije specijalizant treba da savlada nastavni program: – Stati~ka scintigrafija bubrega Tc-DMSA – Dinamska scintigrafija bubrega.15 sati a2) .83 sata b2) .35 sati U toku edukacije specijalizant treba da se upozna sa radiolo{kim tehnikama koje se primjenjuju u pedijatrijskoj nefrologiji: 1. Hipertenzija 17. Edukacija sadr`i: 168 sati Teoretska nastava: 50 sati a1) . Nefrologija (internisti~ka) Edukaciju iz interne medicine specijalizant sprovodi na Odjelu za internisti~ku nefrologiju u trajanju od 2 mjeseca. Vezikoureteralni refluks 8.83 sata b2) . .137 sati a3) . Akutno bubre`no zatajenje 18. 7.137 sati a2) .30 sati a2) . – Kvalitativni pregled mokra}e – Fizikalnohemijske karakteristike mokra}e – Hemijska analiza mokra}e – Mikroskopski pregled sedimenta mokra}e – Testovi za procjenu glomerularne funkcije bubrega – Karakterizacija proteinurije na osnovu odre|ivanja ukupnih proteina – Test za procjenu protoka krvi kroz bubrege – Testovi za procjenu funkcije distalnog tubula – Izlu~ivanje albumina u mokra}i – Niskomolekulski proteini kao znakovi tubulske proteinurije – Patobiohemijski uzroci i laboratorijski nalazi u u~estalijim poreme}ajima tubulskog prometa i metabolizma. Opstruktivna uropatija 6. Bolesti glomerula (glomerulonefritisi i sli~na stanja) 11. Nuklearna medicina u dje~joj nefrologiji Edukaciju iz nuklearne medicine specijalizant sprovodi na Odjelu za nuklearnu medicinu u trajanju od 1 mjesec. 2011. Magnetna rezonanca (MR) Nakon zavr{ene edukacije specijalizant pola`e kolokvij.15 sati a3) . Anomalije urinarnog sistema 7.166 sata b2) . Simptomi i znaci oboljenja urinarnog sistema 2. Osnovni sindromi i algoritam dijagnosti~kog postupka 4. indirektna) Nakon zavr{ene edukacije specijalizant pola`e kolokvij. Urolitijaza 10. Edukacija sadr`i: 168 sati Teoretska nastava: 50 sati a1) .20 sati Prakti~na nastava: 118 sati b1) .20 sati Prakti~na nastava: 118 sati b1) .751 sati b2) .15 sati a2) .15 sati a3) . Edukacija sadr`i: 168 sati Teoretska nastava: 50 sati a1) . 4. SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 17 – Strana 169 Pedijatrija Edukaciju na Pedijatrijskoj klinici iz nefrologije specijalizant provodi na Nefrolo{kom odjeljenju i Nefrolo{kom savjetovali{tu u trajanju od 7 mjeseci.Tc-DTPA – Diuretska dinamska scintigrafija bubrega – Radioizotopna cistografija (direktna. Laboratorijska dijagostika u dje~ijoj nefrologiji Edukaciju iz klini~kog laboratorija specijalizant provodi na Laboratoriju za klini~ku hemiju i biohemiju u trajanju od 1 mjesec.

Rad na neuropedijatrijskom odjelu i savjetovali{tu sa mentorom: 4-8 pacijenata dnevno.osnovna teorijska nastava Rad na neuropedijatrijskom odjelu i savjetovali{tu TRAJANJE STA@A TRAJANJE STA@A ZA PEDIJATRA ZA NEUROLOGA 1 6 1 - 1 1 1 1 ½ ½ 6 1 18 2 ½ ½ 5 7 1 18 Na subspecijalizaciju se primaju lije~nici koji su nakon zavr{enog Medicinskog fakulteta zavr{ili i specijalizaciju iz pedijatrije ili neurologije. hemodinamska nestabilnost. Kongenitalna opstrukcija vrata mokra}nog mjehura 8.Broj 17 – Strana 170 SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Rad na odjelu koji se bavi heredodegenerativnim neurometaboli~kim oboljenjima i genetikom Rad u neurorazvojnom savjetovali{tu Rad na neurolo{koj klinici za odrasle Rad na neurohirur{koj klinici.70 sati U toku edukacije specijalizant treba da savlada nastavni program iz oblasti hemodijalize: – Akutno bubre`no zatajenje sa dodatnim komplikacijama kao {to su {ok. od kojih najmanje tri pacijenta na prvom pregledu. – promocija zdravlja. odjel za djecu Rad na oftalmolo{koj klinici neurooftalmologija Radu u neurofiziolo{kom laboratoriju i kabinetu za epilepsije Rad na neuroradiolo{kom odjelu Rad na pedijatrijskoj klinici sa neonatologijom Rad u poliklini~koj pedijatrijskoj slu`bi UKUPNO ^etvrtak. u nastavnim turnusima (ljetni i zimski semestar) po planu koji utvr|uju navedeni fakulteti. pankreatitisu i traumi – Hroni~na renalna insuficijencija Nakon zavr{ene edukacije specijalizant pola`e kolokvij. Torzija testisa 11.0. U sada{njim uslovima subspecijalizacija za specijaliste iz pedijatrije podrazumijeva: Uvodni dio pedijatrija osnovna teorijska nastava 1 mjesec Osnovna teorijska nastava se provodi iz oblasti: – dono{enje klini~kih odluka. Cirkumcizija 12. Ekstrofija mokra}nog mjehura 10.1 mjesec (intenzivno u~enje programa neurologije adultne dobi po referentnom ud`beniku).5 mjeseca Rad na oftalmolo{koj klinici . 200 EMG interpretacija. u~initi najmanje 500 samostalnih EEG interpretacija. te "oncall" slu`ba najmanje 15 dana u mjesecu . odjel za djecu .1 mjeseca (intenzivno u~enje programa neurorazvojne medicine po referentnom ud`beniku).15 sati a3) . – sposobnost sticanja i preno{enja znanja. Rad na neurolo{koj klinici za odrasle: 4-8 pacijenata dnevno. – etika i propisi. Rad na neurohirur{koj klinici. Urodinamika i bubre`na funkcija 5.1 mjeseca. 2011. 100 interpretacija EP . – komunikacijske vje{tine. od kojih najmanje tri pacijenta na prvom pregledu .40 sati Prakti~na nastava: 236 sati b1) . 4. Nakon zavr{ene edukacije specijalizant pola`e kolokvij. Hirur{ko lije~enje bolesti urinarnog sistema 2. Referalni klini~ki centar van Bosne i Hercegovine Edukaciju iz pedijatrijske nefrologije specijalizant sprovodi u Referalnom klini~kom centru van Bosne i Hercegovine prema planu koji sa~ini voditelj jedinice u trajanju od 2 mjeseca.35 sati U toku edukacije specijalizant treba da savlada nastavni program iz dje~je hirurgije: 1. Obavlja se na fakultetima zdravstvenog usmjerenja u ukupnom trajanju od jedan mjesec. . Hemodijaliza Edukaciju iz hemodijalize specijalizant sprovodi u centru za hemodijalizu u trajanju od 2 mjeseca.6 mjeseci (intenzivno u~enje programa dje~je neurologije po referentnom ud`beniku). Rad u neurorazvojnom savjetovali{tu sa mentorom: 4-8 pacijenata dnevno. Hidronefroza 4. Rad na neuroradiolo{kom odjelu: edukacija UZ mozga. 7. – upravljanja sistemom.5 mjeseca Radu u neurofiziolo{kom laboratoriju i kabinetu za epilepsije: 6-8 pacijenata dnevno pod vodstvom mentora.20 sati Prakti~na nastava: 118 sati b1) . . vi{estruko zatajenje organa.5 godina (18 mjeseci) Uslovi za specijalizaciju zavr{ena osnovna specijalizacija – Pedijatrija – Neurologija PLAN SUBSPECIJALIZACIJE TEMATSKA OBLAST Uvodni dio . Edukacija sadr`i: 336 sati Teoretska nastava: 100 sati a1) . Edukacija sadr`i: 168 sati Teoretska nastava: 50 sati a1) . Megaureter 3.0. Valvula stra`nje uretre 9. Tumori urinarnog trakta Nakon zavr{ene edukacije specijalizant pola`e kolokvij.neurooftalmologija . od kojih najmanje tri pacijenta na prvom pregledu .166 sata b2) . Cistoskopija 7.1 mj. – timski rad.6 mjeseci. Vezikoureteralni refluks 6.30 sati a3) .83 sata b2) .15 sati a2) . NEUROPEDIJATRIJA Vrsta specijalizacije: SUBSPECIJALIZACIJA Trajanje specijalizacije: 1. Rad na odjelu koji se bavi heredodegenerativnim neurometaboli~kim oboljenjima i genetikom (intenzivno u~enje programa heredodegenerativnih neurometaboli~kih oboljenja po referentnom ud`beniku). interpretacija neuroradiolo{kih procedura pod vodstvom mentora . ARDS. – Zadr`avanje teku}ine rezistentno na diuretike u slu~aju kardijalne ili pulmonalne insuficijencije (edem plu}a) – Odstarnjenje toksi~nih metaboli~kih produkata – Prevencija po `ivot opasnih disbalansa elektrolita – Korekcija acidobaznog statusa – Eliminacija medijatora u sepsi. U uslovima ~etvorogodi{nje specijalizacije iz pedijatrije i neurologije subspecijalizacija traje 18 mjeseci.30 sati a2) .

od kojih najmanje tri pacijenta na prvom pregledu. – etika i propisi.neurooftalmologija . U sada{njim uslovima subspecijalizacija za specijaliste iz neurologije podrazumjeva: Uvodni dio neurologija osnovna teorijska nastava 1 mjesec Osnovna teorijska nastava se provodi iz oblasti: – dono{enje klini~kih odluka. 4. – upravljanja sistemom.2 mjeseca (intenzivno u~enje programa neurorazvojne medicine po referentnom ud`beniku). ELISA. PEDIJATRIJSKA IMUNOLOGIJA I REAUMATOLOGIJA Vrsta specijalizacije: SUBSPECIJALIZACIJA Trajanje specijalizacije: 1. eozinofila – funkcionalni testovi za dokazivanje citokina .^etvrtak. Tokom rada u klini~kom odjelu specijalisti su zadu`eni za obradu. Rad na neurohirur{koj klinici.0. Rad u klini~kom odjelu i poliklinici U pedijatrijskoj ustanovi kandidat upoznaje osobitosti klini~ke slike.5 mjeseca Radu u neurofiziolo{kom laboratoriju i kabinetu za epilepsije: 6-8 pacijenata dnevno pod vodstvom mentora. – timski rad.0. – komunikacijske vje{tine. nazalnih). provo|enje dijagnosti~kog i terapijskog postupka bolesnika.5 mjeseca Rad na oftalmolo{koj klinici . od kojih najmanje tri pacijenta na prvom pregledu . – etika i propisi. od toga 2 mjeseca na neonatologiji (intenzivno u~enje programa pedijatrije po referentnom ud`beniku). obradu i daljnje odluke o lije~enju bolesnika (jedan dan sedmi~no). 100 interpretacija EP . – timski rad.osnovna teorijska nastava Pedijatrijska imunologija bazi~na imunologija imunolo{ka laboratorijska ispitivanja alergologija dermatologija klini~ka imunologija Pedijatrijska reumatologija pedijatrijska reumatologija dje~ija ortopedija Pedijatrijska klinika Ortopedija Imunolo{ki laboratorij Imunolo{ki laboratorij Imunolo{ki laboratorij Dermatolo{ka klinika Pedijatrijska klinika MJESTO OBAVLJANJA STA@A Medicinski fakultet TRAJANJE MJESECI 1 6 1 ½ 1 ½ 3 11 7 1 Pedijatrijska klinika Institut za radiologiju Uvodni dio . – sposobnost sticanja i preno{enja znanja. Poseban naglasak na imunodeficijenciji. medikamente te testove za procjenu }elijske imunosti). dijagnosti~kim postupkom i lije~enjem ko`nih bolesti koje mogu postojati u sklopu multisistemskih . 7. Obavlja se na fakultetima zdravstvenog usmjerenja u ukupnom trajanju od jedan mjesec. Boravak na pedijatrijskoj klinici sa mentorom: 4-8 pacijenata dnevno. Najmanje 4 mjeseca subspecijalizacije se provodi u referentnoj zdravstvenoj ustanovi u inostranstvu.paralelno sa radom u neurofiziolo{kom laboratoriju. provokacijskih testova (parenteralnih. Rad u neurorazvojnom savjetovali{tu sa mentorom: 4-8 pacijenata dnevno. Pisanje nau~nog projekta i rada u oblasti neuropedijatrije pod vodstvom mentora . u nastavnim turnusima (ljetni i zimski semestar) po planu koji utvr|uju navedeni fakulteti. upoznati ko`na o~itovanja imunolo{kih bolesti. Rad na odjelu koji se bavi heredodegenerativnim neurometaboli~kim oboljenjima i genetikom (intenzivno u~enje programa heredodegenerativnih neurometaboli~kih oboljenja po referentnom ud`beniku). SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH dje~ija fizijatrija intenzivna njega i terapija dje~ija radiologija Fizijatrijska klinika Broj 17 – Strana 171 1 1 1 Pisanje nau~nog projekta i rada u oblasti neuropedijatrije pod vodstvom mentora . Rad u poliklini~koj pedijatrijskoj slu`bi . Tako|er sudjeluju u ambulantnom radu gdje planiraju uz nadzor. bazofila.autoimunih i alergijskih bolesti. peroralnih.paralelno sa radom u neurofiziolo{kom laboratoriju. nutritivne alergene. domet i zna~enje histolo{ke i DIF analize uzoraka ko`e. Pedijatrijska imunologija Rad u imunolo{kom laboratoriju Tokom rada u laboratoriju kandidat mora upoznati i sam izvesti sljede}e pretrage: – separacija krvnih stanica na gradijentu gusto}e – testovi brojenja stanica. RIA – elektroforetske tehnike za kvalitativno i kvantitativno odre|ivanje bjelan~evina – metode odre|ivanja imunokompleksa u serumu – odre|ivanje hemoliti~ke aktivnosti komplementa – odre|ivanje pojedinih komponenata i fragmenata komplementa – funkcionalna citotoksi~nost – odre|ivanje funkcije makrofaga i neutrofila – odre|ivanje funkcije mastocita. alergergene insekata.prema mogu}nosti – pretrage biopti~kog materijala DIF -ko`e – bubrega Dermatologija Tokom boravka u dermatolo{koj ustanovi (odjelu i ambulanti) specijalist se mora upoznati s klini~kom slikom. Posebno treba svladati indikacije i tehniku biopsije ko`e. – upravljanja sistemom. inhalacijskih. – promocija zdravlja. Pedijatrijska reumatologija Reumatologija Specijalisti rade na klini~kom odjelu gdje su zadu`eni za obradu. – sposobnost sticanja i preno{enja znanja.5 godina (18 mjeseci) Uslovi za specijalizaciju zavr{ena osnovna specijalizacija – Pedijatrija PLAN SUBSPECIJALIZACIJE TEMATSKA OBLAST Uvodni dio . te upoznati biolo{ku standardizaciju alergena.1 mjesec. u nastavnim turnusima (ljetni i zimski semestar) po planu koji utvr|uju navedeni fakulteti. . – promocija zdravlja. te "oncall" slu`ba najmanje 15 dana u mjesecu . konjunktivalnih. uklju~uju}i po . provo|enje dijagnosti~kog i terapijskog po stupka bolesnika (barem 5 bolesnika svakodnevno).5 mjeseci. Kandidat mora ovladati izvo|enjem in vivo ko`nih testova (na inhalacijske. dijagnosti~kog postupka i lije~enja imunolo{kih poreme}aja u djece.1 mjeseca.7 mjeseci.IF. Tako|er sudjeluju u ambulantnom radu gdje upoznaju i obilje`ja trajnog pra}enja bolesnika. profesionalni alergeni.osnovna teorijska nastava 1 mjesec Osnovna teorijska nastava se provodi iz oblasti: – dono{enje klini~kih odluka. imunofenotipizacija – serolo{ki testovi – odre|ivanje specifi~nih autoantitijela . Subspecijalizacija se obavlja u referentnoj ustanovi. a moraju savladati i predvi|ene vje{tine. 200 EMG interpretacija. odjel za djecu . – komunikacijske vje{tine. 2011. Obavlja se na fakultetima zdravstvenog usmjerenja u ukupnom trajanju od jedan mjesec. u~initi najmanje 500 samostalnih EEG interpretacija.

pubertet Nastavni predmet : Dijabetologija 1.221 sata Nastavne jedinice: 1. Edukacija sadr`i: Nastavni predmet Endokrinologija Dijabetologija Intenzivna njega Ukupno sati teoretski 220 151 50 421 prakti~ni 621 350 118 1089 Ukupno 881 501 168 1550 PROGRAM SPECIJALIZACIJE Teoretska nastava a1) predavanja.100 sati Prakti~na nastava: 621 sati b1) . Valjalo bi da se pobli`e upozna s metodama ultrazvu~ne pretrage zgloba i artroskopijom koljena. Upoznaje metode izvo|enja tih tehnika. reslorativne zahvate na lokomotornom sistemu. 4. radna terapija.Broj 17 – Strana 172 SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH ^etvrtak. poreme}aji rasta i razvoja 14. rahitis 10.5 godina (18 mjeseci) Uslovi za specijalizaciju zavr{ena osnovna specijalizacija – Pedijatrija PLAN SUBSPECIJALIZACIJE TEMATSKA OBLAST Uvodni dio .15 sati . bolesti {titne `lijezde 6. – timski rad. traume lokomotornog sistemu. – promocija zdravlja. savremena dostignu}a u dijagnostici i terapiji 6.125 sati Nastavne jedinice: 1. osteogenesis imperfecta 11. rast i razvoj 13. PEDIJATRIJSKA ENDOKRINOLOGIJA I DIJABETOLOGIJA Vrsta specijalizacije: SUBSPECIJALIZACIJA Trajanje specijalizacije: 1. Prakti~na nastava: 350 sati b1) . 7. endokrina regulacija 3. diskusija sa mentorom (30% sati) a2) seminarski radovi specijalizanata (30 % sati) a3) individualni rad specijalizanta na klinici (40% sati) Prakti~na nastava b1) svakodnevni prakti~ni rad na odjeljenju i ambulanti (70% sati) b2) rad sa mentorom. Teoretska nastava: 151 sat a1) . (jedan dan sedmi~no) Ortopedija Specijalist boravi u klini~kom i poliklini~kom odjelu gdje mora upoznati priro|ene i ste~ene mane.60 sati a2) . Obavlja se na fakultetima zdravstvenog usmjerenja u ukupnom trajanju od jedan mjesec. Intenzivna njega i terapija Specijalist mora svladati tretman imunolo{kih poreme}aja i alergijskih stanja koja ugro`avaju `ivot. vitamin D 9.15 sati a2) . MR i angiografi je. vremene laboratorijske kontrole. razgovori. Fizikalna terapija i rehabilitacija reumatskih bolesnika Specijalist mora svladati indikacije i kontraindikacije za primjenu pojedinih fizikalnih postupaka u reumatskim i srodnim bolestima.60 sati a3) . pra}enje dijabetes melitusa 7. – komunikacijske vje{tine. dijabetes melitus. bolesti hipofize 5.45 sati a2) .osnovna teorijska nastava Pedijatrija Endokrinologija Dijabetologija Intenzivna njega Endokrinolo{ka laboratorijska dijagnostika Nuklearna medicina Radiologija Internisti~ka endokrinologija i dijabetologija Ginekologija Genetika Endikrinologija i dijabetologija UKUPNO Institut za klini~ku hemiju i biohemiju Institut nuklearne medicine Institut za radiologiju Interna klinika Ginekolo{ka klinika Institut za humanu genetiku Referentni klini~ki centar van Bosne i Hercegovine MJESTO OBAVLJANJA STA@A Medicinski fakultet Pedijatrijska klinika TRAJANJE MJESECI 1 7 3 3 1 1 2 1 3 1 1 1 18 – upravljanja sistemom. – sposobnost sticanja i preno{enja znanja. Nastavni predmet: Endokrinologija Teoretska nastava: 220 sati a1) .225 sati b2) . te odjeljenju intezivne njege u trajanju od 7 mjeseci.400 sati b2) . Pedijatrija Edukaciju na Klinici za pedijatriju iz endokrinologije i dijabetologije specijalizant sprovodi na odjeljenju i savjetovali{tu za endokrinologiju i dijabetologiju. dijagnostika dijabetes melitusa 4.osnovna teorijska nastava 1 mjesec Osnovna teorijska nastava se provodi iz oblasti: – dono{enje klini~kih odluka. fetusna endokrinologija 2. Uvodni dio . bolesti nadbubre`nih `lijezda 12. bolesti hipotalamusa 4. hipoglikemija novoro|en~eta Nastavni predmet: Intezivna njega Teoretska nastava: 50 sati a1) .61 sat 2. Radiologija Specijalist sudjeluje dnevno u analizi rentgenograma kostiju i zglobova te nalaza CT. aloartroplastiku. neonatalne hipokalcemije 8. sindrom dijabetes melitusa kod novoro|en~eta 9.45 sati a3) . 2. u nastavnim turnusima (ljetni i zimski semestar) po planu koji utvr|uju navedeni fakulteti. poreme}aji spolnog razvoja 15. hroni~ne komplikacije 8. – etika i propisi. Socijalna i vokacijska rehabilitacija. operativnu prevenciju lije~enja artroza. dijabetes melitus. patofizilologija i klini~ki tok 3. invalidski {port i pomagala. bolesti paratireoidnih `lijezda 7. 2011. dijagnosti~ke i terapijske procedure (30% sati) 1. klasifikacija i podjela 2. odluke o eventualnoj hospitalizaciji itd. terapija dijabetes melitusa 5. Medicinska rehabilitacija reumatskih bolesnika.

Ginekologija Edukaciju iz ginekologije specijalizant sprovodi na Odjelu za ginekologiju i aku{erstvo u trajanju od 1 mjesec. Nuklearna medicina Edukaciju iz nuklearne medicine specijalizant sprovodi na Institutu za nuklearnu medicinu u trajanju od 1 mjesec. dijabetes i bolesti metabolizma u trajanju od 1 mjesec. Edukacija sadr`i: 336 sati Teoretska nastava: 100 sati a1) .20 sati Prakti~na nastava: 118 sati b1) .83 sata b2) .^etvrtak. rtg analiza 2. djevoj~ice i adolescentice 4.105 sati U toku edukacije specijalizant treba da savlada nastavni program iz oblast endokrinologije i dijabetologije odraslih: 1.83 sata b2) . Edukacija sadr`i: 504 sati Teoretska nastava: 150 sati a1) . hiperosmolarna i laktacidoti~na koma 4. upale spolnih organa 7. bolesti nadbubre`nih `lijezda 8. 3.35 sati U toku edukacije specijalizant treba da se upozna sa radiolo{kim tehnikama koje se primjenjuju u pedijatrijskoj endokrinologiji: 1.35 sati U toku edukacije specijalizant treba da savlada nastavni program iz genetike: – mutacije gena – hromosomske aberacije . 2011.15 sati a3) . pubertet i adolescencija 5. scintigrafija 4. utvr|ivanje spola novoro|en~eta 3.83 sata b2) .20 sati Prakti~na nastava: 118 sati b1) . Edukacija sadr`i: 168 sati Teoretska nastava: 50 sati a1) .35 sati U toku edukacije specijalizant treba da se upozna sa odre|ivanjem hormona i endokrinolo{kim testovima(LH-RH test. Radiologija Edukaciju iz radiologije specijalizant sprovodi na Institutu za radiologiju u trajanju od 1 mjesec.20 sati 2. 6. bolesti {titne `lijezde 6. Genetika Edukaciju iz genetike specijalizant sprovodi na Institutu za humanu genetiku u trajanju od 1 mjesec. hipotireoti~na koma 6. hipofizna koma 5.40 sati Prakti~na nastava: 236 sati b1) . Edukacija sadr`i: 168 sati 1. anomalije spolnih organa djevoj~ice 6.15 sati a3) .45 sati a2) . dijabeti~na ketoacidoza i koma 2.166 sata b2) . Teoretska nastava: 50 sati a1) .15 sati a2) . adisonska kriza Nakon zavr{ene edukacije specijalizant pola`e kolokvij iz svakog nastavnog predmeta. hiperinsulinizam 3.249 sati b2) .15 sati a3) . bolesti spolnih `lijezda Nakon zavr{ene edukacije specijalizant pola`e kolokvij. testovi hormonske funkcije Nakon zavr{ene edukacije specijalizant pola`e kolokvij.20 sati Prakti~na nastava: 118 sati b1) .30 sati a2) .deksametasonski test i dr. Prakti~na nastava: 118 sati b1) . Edukacija sadr`i: 168 sati Teoretska nastava: 50 sati a1) .83 sata b2) . bolesti hipotalamusa 4. 4. Interna medicina Edukaciju iz interne medicine specijalizant sprovodi na Klinici za endokrinologiju. Endokrinolo{ki laboratorij Edukaciju iz endokrinolo{kog laboratorija specijalizant sprovodi na Institutu za klini~ku hemiju i biohemiju u trajanju od 1 mjesec.15 sati a2) .45 sati a3) .83 sata b2) . 7. bolesti hipofize 5. SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 17 – Strana 173 a3) .15 sati a3) .35 sati U toku edukacije specijalizant treba da savlada nastavni program iz ginekolo{ke endokrinologije: 1.15 sati a2) .30 sati a3) . poreme}aji menstrualnog ciklusa 9. 7. Edukacija sadr`i: 168 sati Teoretska nastava: 50 sati a1) . 4. 5.70 sati U toku edukacije specijalizant treba da savlada nastavni program: – odre|ivanje hormona – odre|ivanje insulinskih antitijela – test akumulacije radioaktivnim jodom – test supresije {titnja~e – scintigrafija {titnja~e – scintigrafija nadbubre`nih `lijezda – scintigrafija pankreasa – primjena radioizotopa u endokrinologiji Nakon zavr{ene edukacije specijalizant pola`e kolokvij. Nakon zavr{ene edukacije specijalizant pola`e kolokvij.15 sati a2) . dijabetes melitus 2. magnetna rezonanca (MR) Nakon zavr{ene edukacije specijalizant pola`e kolokvij. bolesti paratireoidnih `lijezda 7.20 sati Prakti~na nastava: 118 sati b1) .).35 sati Nastavne jedinice: 1. tireotoksi~na kriza 7.60 sati Prakti~na nastava: 354 sati b1) . 8. pregled novoro|en~eta. osobitosti gra|e spolnih organa prije i poslije puberteta 2. kompjuterizovana tomografija (CT) 5. ultrazvuk 3. hipoglikemi~na koma 3. tumori spolnog sistema 8.

Plasiranje arterijskih katetera (umbilikalnih i perifernih) plasiranje venskih linija i dugih (long line) venskih linija. Nakon zavr{ene edukacije specijalizant pola`e kolokvij. te na Ginekolo{ko-aku{erskoj klinici koja je referalna za patolo{ke trudno}e (i sa vi{e od 1000 poroda godi{nje). procjenu gestacijske dobi. – timski rad. – upravljanja sistemom. 9. Prognoza major neuropatologije. dijagnoza i menad`ment akutne enteralne bolesti – Menad`ment pacijenata sa renalnom bole{}u – Menad`ment pacijenata sa krvarenjima i drugim hematolo{kim poreme}ajima – Procjena strukturalnog i funkcionalnog integriteta koriste}i klini~ki pregled i posebne pretrage. Down sy i dr. lumbalna i ventrikularna punkcija. Razvojna i neurolo{ka procjena dojen~adi i djece i procjena onesposobljenosti. inkubatora.5 godine (18 mjeseci) Uslovi za specijalizaciju zavr{ena osnovna specijalizacija – pedijatrija PLAN SUBSPECIJALIZACIJE TEMATSKA OBLAST Uvodni dio . 2011. kortikalnih evociranih potencijala i neuromuskularnih evociranih testova. Uloga specijalnih pretraga kao npr. suprapubi~na aspiracija urina. Referentni klini~ki centar van BiH Edukaciju iz pedijatrijske endokrinologije i dijabetologije specijalizant sprovodi u Referentnom klini~kom centru van Bosne i Hercegovine prema planu koji sa~ini voditelj programa subspecijalizacije u trajanju od 1 mjesec. CILJEVI SUBSPECIJALIZACIJE Prakti~ne vje{tine: Reanimacija novoro|en~eta. – naslje|ivanje – medicinska citogenetika – Sy Turner. znanje i vje{tine. Tehnolo{ke vje{tine: Od neonatologa treba o~ekivati da razumije osnovne mehani~ke i elektri~ne funkcije radijalnih grija~a. – Transport kriti~no bolesne djece. gdje postoji Jedinica neonatalne intenzivne njege koja je referalni centar. – komunikacijske vje{tine. sposobnost interpretacije radiolo{kih i laboratorijskih nalaza. Nakon zavr{ene edukacije specijalizant pola`e kolokvij. Tretman komplikacija akutne respiratorne bolesti uklju~uju}i sindrom curenja zraka iz plu}a. – promocija zdravlja. Ljekar u toku subspecijalizacije mora neovisno izvesti reanimaciju i zbrinjavanje najmanje 25 nedono{~adi sa PT<1500 grama i najmanje 10 sa PT< 1000 grama. pleuralna drena`a pneumotoraksa. respiratora i monitora. Postoje dvije vrste modula: obavezni i po`eljni. Najmanje 1 mjesec potrebno je provesti na Neonatalnoj intenzivnoj njezi Pedijatrijske klinike gdje se obavljaju sve tra`ene procedure iz programa subspecijalizacije ili drugom referentnom klini~kom centru visokog tercijarnog nivoa izvan BiH. Dijagnosti~ke vje{tine: Interpretacija rentgenograma grudnog ko{a i abdomena. Menad`ment pacijenata sa perinatalnom asfiksijom. NEONATOLOGIJA Vrsta specijalizacije: SUBSPECIJALIZACIJA Trajanje specijalizacije: 1. u nastavnim turnusima (ljetni i zimski semestar) po planu koji utvr|uju navedeni fakulteti. Vje{tine uklju~uju diferencijalnu dijagnozu. Klini~ke vje{tine: Savjetovanje i komunikacija koja uklju~uje pristup uznemirenim i zabrinutim roditeljima. Tra`enje i interpretacija uobi~ajenih laboratorijskih i mikrobiolo{kih pretraga. sa dovoljnim brojem ventilirane djece.Menad`ment hospitaliziranih pacijenata Klini~ka genetika (Odjeljenje za nasljedne i metaboli~ke bolesti) .osnovna teorijska nastava Neonatologija Neonatalna intenzivna njega i terapija Neonatolo{ko savjetovali{te Rodili{te MJESTO OBAVLJANJA STA@A Medicinski fakultet Pedijatrijska klinika Neonatalna intenzivna njega Pedijatrijske klinike Pedijatrijska klinika Ginekolo{ko-aku{erska klinika referentna za patolo{ke trudno}e Hirur{ka klinika Pedijatrijska klinika Odjeljenje za nasljedne i metaboli~ke bolesti Radiologija Ortopedija Laboratorij TRAJANJE MJESECI 1 4 5 1 2 1 1 1 1 ½ ½ Postoperativna hirur{ka intenzivna njega Razvojno savjetovali{te Klini~ka genetika Radiolo{ka dijagnostika Ortopedija Laboratorijska dijagnostika Subspecijalizacija se mo`e odvijati u Univerzitetsko-klini~koj bolnici tercijarnog nivoa. Obavezni moduli su klju~ni za uspje{an trening. skrining nedono{~adi i rizi~ne novoro|en~adi na retinopatiju i o{te}enje sluha. Iskustvo u interpretaciji rezultata ultrazvu~ne pretrage mozga. MRI i CT. timski rad. 7. Modul II . Modul I . – Vo|enje pacijenata sa infekcijama (sepsa. trahealna intubacija i tehnike arteficijelne intubacije. – etika i propisi. – sposobnost sticanja i preno{enja znanja.Menad`ment hospitaliziranih pacijenata Klini~ke vje{tine: – Reanimacija novoro|en~eta – Bazi~ni menad`ment novoro|en~adi – Optimalna termalna okolina i odr`avanje ravnote`e te~nosti i elektrolota – Tranzitorni metaboli~ki poreme}aji i njihov tretman – Tretman pacijenata sa respiratornom bole{}u. meningitis) – Vo|enje pacijenata sa kardiovaskularnim problemima uklju~uju}i PDA i perzistentnu plu}nu hipertenziju – Menad`ment gastrointestinalnih poreme}aja: ishrana i poreme}aji – Zaka{njelo pra`njenje stolice.Broj 17 – Strana 174 SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH ^etvrtak. Klini~ki pregled zdravog i bolesnog novoro|en~eta. Kori{tenje i interpretacija rezultata EEG-a. Procjena. uklju~uju}i aplikaciju surfaktanta i vo|enje hroni~ne respiratorne bolesti. 4. PROGRAM SUBSPECIJALIZACIJE Program je stukturiran u modulima. abdominalnih organa i kongenitalne displazije kukova. uklju~uju}i deformacije i malformacije. prepoznavanje specifi~nih neonatalnih problema. Transfuzija i eksangvinotransfuzija. Podr{ka osoblja. Vje{tine edukacije: Neonatolog treba biti osposobljen za uklju~enje u programe edukacije za sestre i doktore. Punkcija arterije. Primjena odgovaraju}e respiratorne podr{ke. Kooperacija i konsultacija sa drugim specijalistima i subspecijalistima. Svaki modul sadr`i trening iz specifi~nog podru~ja. OBAVEZNI MODULI Uvodni dio . Obavlja se na fakultetima zdravstvenog usmjerenja u ukupnom trajanju od jedan mjesec. Klinefelterov sy.osnovna teorijska nastava Osnovna teorijska nastava se provodi iz oblasti: – dono{enje klini~kih odluka.

zadaci i polo`aj urgentne medicine u sistemu zdravstvene za{tite – Organizacija rada u jedinicama hitne pomo}i i specijaliziranim zdravstvenim ustanovama koje zbrinjavaju urgentna stanja – Medicinska dokumentacija – Sistem i metodologija zbrinjavanja urgentnih pacijenata – Principi lije~enja: prva pomo}. kortikalnih evociranih potencijala i neuromuskularnih elektro-fiziolo{kih testova. Iskustvo u preno{enju znanja na mlade ljekare i sestre. skrining i tretman retinopatije prematuriteta i skrining na o{te}enje sluha kod visokorizi~ne novoro|en~adi.osnovna teorijska nastava Urgentna medicina Urgentna medicina MJESTO OBAVLJANJA STA@A Medicinski fakultet Slu`ba hitne pomo}i Pedijatrijsko odjeljenje intenzivne i neonatalne njege i terapije Klinika za dje~ju hirurgiju Medicinski fakultet O~na klinika ORL klinika Klinika za ko{tanu hirurgiju Pedijatrijska klinika Pedijatrijska klinika Pedijatrijska klinika Pedijatrijska klinika Pedijatrijska klinika TRAJANJE DANA 30 45 60 60 15 15 10 20 20 20 30 10 20 30 Klinika za neurohirurgiju Klinika za anesteziju Torakalna hirurgija i Kardio Klinika za torakalnu hirurgiju hirurgija Psihijatrija Psihijatrijska klinika Laboratorijska dijagnostika Bolni~ka laboratorija kod urgentnih stanja Pedijatrijska radiologija Institut za radiologiju Godi{nji odmori Dje~ija hirurgija Toksikologija Oftalmologija ORL Ortopedija Gastroenterologija Pulmologija Nefrologija Endokrinologija Neuropedijatrija Zarazne bolesti dje~jeg doba Klinika za infektivne bolesti PROGRAM SUBSPECIJALIZACIJE Uvodni dio . Urgentna medicina I: – Principi. URGENTNA PEDIJATRIJA Vrsta specijalizacije: SUBSPECIJALIZACIJA Trajanje specijalizacije: 1. Iskustvo u interpretiranju i analizi ultrazvu~nih pretraga nervnog sistema. – komunikacijske vje{tine. – promocija zdravlja. uklju~uju}i razli~ite medije (lekcije.Menad`ment hospitaliziranih pacijenata Primjena ehokardiografije u detekciji PDA Modul V . – Akutni apendicitis – Ileus – Intususcepcija – Strana tijela – Rekurentni abdominalni bol u djetinjstvu – Adhezije – Opekotine – Povrede izazvane hladno}om – Ascites . organizacija sistem i metodologija zbrinjavanja u urgentnoj medicini – APLS (Advance Pediatric Life Support) – Urgentna stanja koja ugro`avaju `ivotne funkcije – Medicinsko-tehni~ki postupci u urgentnom zbrinjavanju – Definicija.Menad`ment pacijenata nakon kardio-torakalne hirurgije Modul VI . op}emedicinska pomo}. kori{enje i interpretacija rezultata EEG-a. 4. Lokacija: Hitna pomo} i odjeljenje Pedijatrijske intenzivne i neonatalne njege i terapije. – upravljanja sistemom.5 godina (18 mjeseci) Uslovi za specijalizaciju zavr{ena osnovna specijalizacija – pedijatrija PLAN SUBSPECIJALIZACIJE TEMATSKA OBLAST Uvodni dio .Ispitivanje novoro|en~adi suspektnih na gre{ke metabolizma Modul VII Uloga specijalnih pretraga. 7. zna~aj. 2011. hirur{ka pomo}. obim pomo}i) – Na~ela medicine kod urgentnih stanja – Interventna pedijatrija U trajanju od 45 dana.Menad`ment hospitaliziranih pacijenata nakon operativnog zahvata – Menad`ment pacijenata nakon neonatalnog operativnog zahvata Modul za menad`ment nehospitaliziranih pacijenata (Neonatolo{ko i neurorazvojno savjetovali{te) – uklju~uje monitoring pacijenata sa kratkoro~nim i dugoro~nim morbiditetom nakon pre`ivljavanja sa planom daljnjeg vo|enja.osnovna teorijska nastava 30 dana Osnovna teorijska nastava se provodi iz oblasti: – dono{enje klini~kih odluka. se