itanica za 1.

razred osnovne kole

VIKTOR

Sastavio CVITAN

VilI, nepromijenjeno izdanje

IZDAVAKO

PODUZEE

)SK O L SKA

K N lIGA"

ZAGREB

196'7

KLJUN ZNANJA PUN

Nema za make kole

- Kamo e s torbom? upita Miru maka. - U kolu! ak sam! Ovo je torba aka. - I ja bih s tobom makine oi mole. - Ne moe, draga, nema za make kole. Maki je dosta da zna presti, da zna loviti, da zna jesti, da se zna verati i da mijaue. A to sve make kod kue naue.

ZADACI
, I~

~~pii tos~.e~~J.1a

znati ma<ika~r a

~~o'iI":~~;'~'

Macka mora znau: ak mora znat;:

1.

'

ega sve ima u, ak~,j torbi (najprijj: :~api:ite I"koj~ jie:e, im,ate ' ,kn. , I ,,", 'I I" , ,,,'II' ',I 01'1"'1 1',11 "I, 'I' ,': 11t;;"1" , hi 111"11 u .njo], zatim prilbor za pisanje i c. tanje i' i:truge predmete'). ' , ,l 'I

Jednog jutra u gaju

Jednog jutra u gaju ptice digle graju. Je li slavlje? Je li buna? Ne, danas je sat rauna. Tek se poe javljat dan, u gaj stie gavran vran. Uranio, umio se i popio au rose. Obukao crni frak, sve pozdravi mirno: Kvak! Digne kljun, znanja pun, i zapita: Dva i dva? Sad se stia graja sva. Zamisli se ptiji svijet. Tek e svraka: Pet, pet, pet!

Za njom druge bre-bolje osmjele se, zavrgolje. Krijetalica krijeti: est! una kljuca: etrnaest! Djet1i klike: Bit e, bit e! Lasta leti iznad njih, dovikuje: Tri, tri, tri! Pridrui se ovoj vici mali pali u ivici. Druge ptice misle: Zna li togod ovaj pali mali? etr! etr! - cvrknu mali. Ptice vele: Ti se ali! Gavran na to graknu: Zna! Ptiurlija zaurlija: Otkud pali cvrkutani da pogodi: dva i dva? Tad zavika vrabac siv: ivio pali! iv, iv, iv!

OBJANJENJE

Gaj je mlada umica; vran = crn; (rak = crn ka.put s dugim krilima (obuku ga u vrlo sveanim zgodama).
Na pitanje koliko je dva i dva pali je zacvrkutao: netr, etr .. (( Vi biste, dakako, odgovorili ljepe od njega: etiri, etiri ..

ZADATAK Napiite koja ptica grake, koja cvrkue, koja krijeti, koja kljuca, a koja klike. Zato palia zovu

cvrkutani ?

Tri pisanke

Na stolu su tri pisanke. Dvije poee razgovarati. Prva ree: - Jedva ekam da me sutra u koli otvori drugarica uiteljica. Uvjerena sam da e se obradovati kad na mojim bijelim listovima ugleda urednu zadau. Druga nato dometne: - Zadau o kojoj govori napisao je Joso. Ali svi u razredu znaju da najljepe zadae pie Anica. A ja sam Aniina pisanka. Trea je utjela. Nato puhne vjetar i prelista njene strane. Pisanka ostane otvorena. - Jao, sunce je potamnjelo! - poviu obje pisanke, Trea se zastidi i ree: - Nije sunce potamnjelo, nego su moji listovi posve crni. Toni me nosio u torbi, a kraj mene boicu cmila. Putem je sjeo na torbu i odsklizao se na njoj niz brijeg. Crnilo se razlilo po meni. Moji listovi nee nikad vie biti bijeli. Zatim sve tri pisanke uute.
OBJANJENJE Svaka knjiga i pisanka ima listove. Kad preokreemo njihove listove, kaemo da listamo po knjizi ili pisanki. Kad zavrimo listanjem, kaemo da smo prelistali knjigu. List raste i na drvetu. Mnogo listova ini lie.

1"

Qitelj Je~tvor;o pisanku. A to je na kraju uradio? Napii na slian nain: Uitelj se prvoj zadai obradovao, a zbog druge se Obradovala ga uredna zadaa, .a raalostila

(Zatvqr;o

je~)
_

Zagonetka
Od malog sam prsta tanja, svakim danom sve sam manja.

etiri prozora
To su prozori etiriju uionica u jednoj koli. U svakoj su od tih uionica uenici prvog razreda. Dobro razmotrite svaki prozor pa odgovorite u kojoj uciomci redari za vrijeme odmora najbolje vre svoju dunost. to ne valja kod uenika u ostalim razredima?

DOHVATI MI, TATA, MJESEC

Mama
Na ulici se u guvi izgubila mala djevojica. Tri i vie; trai mamu. Pitaju je ljudi: - Kakva je tvoja mati? A djevojica kroz suze odgovara: - Zar ne znate? Moja je mama ona koja je najljepa od svih.

ZADACI
1. Ispriajte da li ste vi kadgod bili u guvi. Gdje (na sajmu, na nekoj proslavi, na trnici)? to biste uradili da se u guvi izgubite?

2. Zbog ega je vama vaa mama koliko je volite?

najdraa?

Kako joj pokazujete

Moja baka
Oko ela sijeda kosa, naoari povrh nosa, na usnama osmijeh drag, u oima pogled blag blista kao sunca zraka eto, to je moja baka.

ZADATAK Opiite svoju baku. Sto vam se kod nje svia? A kod djeda?

Da slika bude ljepa

lanovi porodice odoe k fotografu da se svi zajedno slikaju. Zdravko ih je ovako poreao: uza se je postavio baku, uz nju svoju seku Zdenku, svoju majku i ostale. Fotograf ree da mu se takav red ne svia. I. Poreajte ih vi, ali tako da se vidi kako starijima iskazujete najvee potovanje. 2. Napiite u svoje biljenice kako bi vam Zdravko predstavio svakog od tih lanova:
Ovo je moja baka, ovo je moja seka, ...

Kako bi djed prikazao svakog lana?

Ovo Je moj unuk, ovo .......

Kako bi ih prikazao Zdravkov otac?

Ovo je moj otac, ovo Djed se zove , a baka a ocu . Moja su braa: 9 . . Majci je ime , a sestre: _ _

3. Napiite imena svojih ukuana:

Mali kuhar
Jedno, o nekom prazniku, mali Brozovi ostanu sami kod kue. Roditelji su bili otili u goste. Dugo ih nije bilo. Djeca se igrala, igrala i ogladnjela. Stanu traiti po kui neto za jelo. Zavire u svaki kutak ne bi li to nali. U smonici je veera, ali nema kljua. Klju je kod majke, a ona je daleko. Djeca se rasplakala. Joa je najstariji medu njima. Kako da ih utjei? Kako da ih nahrani? Na !traju se Joa odlui. Popne se na tavan i skine suhu svinjsku glavu. Cuvali su je za Novu godinu. Uskoro uzavre voda. Joa spusti svinjsku glavu u kotao. Kad je bila kuhana, dospe u kotao i nekoliko pregrti brana. Djeca su slasno jela. Prejeli se masne hrane i polijegali su, drei se rukama za trbuh. Kad su se roditelji vratili, imali su to vidjeti. Kotao ispranjen, a djeca stenju. Majka ih pomiluje i sve im oprosti.
ZADACI

6rana. -

moze nositi u pregrti?

2. U ovim reenicama ima rijei u kojima neto nedostaje: Ivo je -jeo sav grah iz tanjura. Nije se samo -jeo, nego i -jeo. Evo tih rijei: najeQ, prejeo, pojeo. Gdje bi koju od njih trebalo naJlisati?

3. NalPlslte'sto Jetle'te 'IZ tanJura ,- dU!1)olhl1ipbt~ti. Sto piJete IZ alice, a to iz ae? to jedete viljukom, a to licom? to reete noem? emu vam slui ubrus i gdje ga drite za vrijeme jela?
10

\'

.""~

iii Itl

"IW

I. \

I.

II

j,

11\. 'I:,

I;

'1

"L

)1\

\1

J ~,

Il..

',t

ic, zar ne zna to je red!

Na stolici sjedila djevojica. Doe mlai brat. Djevojica ustane
i posadi na stolicu brata.

Ue otac. Djeak ustane i ustupi mjesto ocu. Doe mati. Otac ustane: - Sjedni! - ree on, i mati sjedne. Ali doe baka. Majka ustane i ponudi stolicu baki. Baka je sjedila, ali se dosjeti: - Jao, mlijeko e mi iskipjeti! Svi otre u kuhinju. Doe maak i sjedne na stolicu. Sjedio je i sjedio, pa se izvali koliko je dug. Vrate se: djevojica, brat, otac, majka i baka. A maak ni da se makne. Lei i gleda ih. - ic! - poviu svi uglas. - Zar ne zna to je red!

Kojim biste rijeima ponudili starijima kadgod uinili? Priajte kako je to bilo.

svoje mjesto? Jeste li to

Koje noice valjaju

I. Od tih triju noica samo bismo jednima mogli rezati. Pronai ih. Zato se onim drugima ne bismo mogli posluiti? 2. Napii to sve ree mo noicama. II

Veoma potrebna stvar

Bila jednom jedna etkica za zube. Zelena, sjajna, s gustom dlakom. Uvijek je bila tuna, jer nikome nije bila potrebna. Nikoga nije istila. Stidjela se to nita ne radi. Zato je esto plakala. Jednom etkica odlui: Dosta je besposliarenja! Idem da naem bilo kakve zube da ih istim. Izie ona iz kuice i upita prvog koga sretne: - Recite mi, molim vas, tko ima zube? - ealj. - Hvala! Idem da potraim ealj - obraduje se etkica. Nae etkica ealj. On je veselo brbljao sa etkom za odjeu. - Zdravo, elju! Smijem li oistiti tvoje zube? Nasmije se ealj: - to je tebi? Mene ne iste etkicom za zube, jer nemam zube nego Jupce. Potrai nekog drugog. Poe Cetkica da trai nekog drugog. Ide i pita prolaznike: - Oprostite to vam smetam! Moeteli mi rei tko ima zube? - Pitaj Kotaia u satu. Moda ih on ima. Nae etkica Sat, pokuca na njegova vrataca i povie: - Ej, Kotaiu, ima li ti zube? Proviri Kotai i ree: - Imam ih, ali oni su tako maleni i svi se zajedno zovu zupanik. - A smijem li oistiti tvoj zupanik? Jer ja sam etkica za zube.

Kotai se zaklati od smijeha: - Ha-ha-ha! Kad bi moj zupanik istili prakom za zube i vodom, on bi zarao. I vrataca se zatvore. Poe etkica dalje. Ide i pita prolaznike: - Molim vas, recite mi tko ima zube. - Pitaj Grablje. Nae etkica Grablje. Spavale su u. takama. Probudi ih i upita: - Grablje, Grablje, imate li vi zube? - A zato pita? - zaude se Grablje. - Ja sam etkica za zube. Traim kome bih oistila zube. Kotaiu nisam potrebna, jer on ima zupanik. elju nisam potrebna, jer on ima zupce. Ako ti ima zube, dopusti da ih oistim. - Ej, pa i ja imam zupce. Gdje si vidjela da se grablje iste etkicom za zube? Ne zabada] nos u tue stvari! Najbolje je da odmah ode odavde i pusti me na miru. Rasplae se etkica od tuge to nikome nije potrebna. Poe dalje i vidi kako joj u susret tri djevojica. Opazi djevojica etkicu i obraduje joj se. - Ba dobro! Taman ono to mi treba. Prat u zube, i oni e biti bijeli kao snijeg. Uzme djevojica etkicu i odnese je kui. Sad naa etkica stoji u kupaonici u ai pored paste za zube. Tu se ogledava u zrcalu i veoma je zadovoljna to je postala veoma potrebna stvar.
ZADATAK to bi o tebi ispriala tvoja etkica za zube, tvoj ea1j, tvoj sapun, tvoje cipele?

Pitalica
Pun obor bijelih ovaca. to je to?

13

Tri para obue

ista je dobio iz susjedne kue da isti tri para obue. Najprije uzme mamine sandale. Njih je oistio za dva minuta ko od ale. Zatim je uzeo tatine cipele. Ovoga puta ienje je trajalo etiri minuta. A Miine cipele bile su pune blata. ienje je trajalo blizu pola sata.

ZADACI
I. Prepiite ove rijei: hlale, koulja, cipe/e, suknjica, majica, sandale, gae, papule, pregaa, ali tako da jedne napiete ispod naslova ODJEA, a druge ispod naslova OBUA.

ODJEA

OBUA

2.

Prepiite

u biljenice ove reenice:

Cipe/e i papue ih ovim rijeima: oblalimo,

. Koulju i hlae izuvamo, obuvamo, svlaimo.

Nadopunite

Napiite to jo obuvamo- i izuvamo, a to oblaimo i svlaimo.

Veernji razgovor
- Ba je strano svako vee prati noge! - Mio ree. Al' mu nato baka veli: - A to bi reko, je li, da umjesto noge dvije ima noge k'o stonoge pa da mora prati sve?

14

ala

Zato stoji na kii

ivko upita Pericu: - Hej, Perice, zato stoji na kii? Ta ve si do koe prokisao! Perica odgovori: - Pobjegao sam od kue, jer me mama htjela okupati ...

emu je Mio razmiljao

Mio slomi kota na trokolici i ree: - Mamo, kota se sam slomio. Svukao Mio novu koulju i rekao: - Mamo, koulja se sama poderala. Izgubio Mio cipelu u vrtu i ree: - Mamo, cipela se sama izgubila. . - Kako li su svi oni neposluni - i kota, i koulja, i cipela! - ree mama. - Treba ih kazniti. Kad su nauili da se sami slome, poderu i izgube, treba ih nauiti da se sami i poprave, zakrpaju i nau. A nas dvoje emo sjediti i ekati dok oni to ne urade. Sjedne Mio bez koulje i cipele i duboko se zamisli. A imao je i o emu misliti.
ZADATAK Napiite u svoje biljenice do kraja ove reenice:

Slomljen kota treba Izgubljenu cipe/u treba

. Poderanu koulju moramo . Pranu odjeu moramo etkom

_ .

'J

J
15

Paja kola

Jeste l' uli, djeco? Vjerujte, bez ale: otvara se kola za paie male. Svi paii doli, kao aci stoje; stari patak met' o naoari svoje.

Uio ih, UCIO od srijede do petka, al" se nisu makli dalje od poetka. Nita vie ne naui paurlija ta, nego to je prije znala: Pa-pa! pa-pa! pa!

Crvena koka
Mala crvena koka eprkala po dvoritu i nala zrno penice. - Gledajte, gledajte - veli koka. - Nala sam zrno penice. Tko e ga odnijeti u mlin? Bit e kolaa. - Ja ne - veli mi. - Ni ja - veli patka. - Onda u ga odnijeti ja sama - ree crvena koka. Uzme zrno i odnese ga u mlin. - Tko e brano donijeti kui? - pita koka. - Ja ne - veli mi. - Ni ja - veli' patka. - Onda u ga odnijeti ja - veli koka.

16

- Tko e tijesto umijesiti ? - pita koka. - Ja ne - veli mi. - Ni ja - veli patka. - Onda u ga umijesiti ja - veli koka. - Tko e pei kola? - pita koka. - Ja ne - veli mi. - Ni ja - veli patka. - Onda u ga ispei sama - veli koka. - Tko e jesti kola? - pita koka. - Ja - veli mi. - I ja - veli patka. - Ne vi - ree koka. - Pojest u ga sama.

Kako treba poreati ove slike

Ove slike prikazuju crvenu koku koja je nala zrno. Ali slike nisu poreane kako treba. Razmislite i kaite kako bi ih trebalo poreati. Kad ih poreate, ispriaj te to je sve radila crvena koka.

Knjinica Pedaiokog instituta! Fi!02ofskog fakulteta Zagff~nl

Zagonetka
Na aronja vodu pije, a nad njim se barjak vije.

Dopunjaljka
to nam koka daje, to se zove - - - -

Kako ti meni, tako ja tebi

Ispriajte to vidite na ovim slikama.

Koza i moj doruak

Kad sam ila u djeji vrti, prolazila sam preko travnjaka. Tu je pasla koza. Ja sam joj dala komadi kore od suhoga kruha. Odonda bi svaki dan zameketala kad bi me opazila. A ja sam joj svaki dan davala koricu kruha.

18

Kravica
Rosna je kia kropila, kiicu zemlja popila; zemljicom nikla travica; travu je pasla kravica; kravu je majka dojila, slatkim nas mlijekom pojila.

OBJANJENJE Kravu dojila ZADACI

muzICI kravu.

Koliko nogu ima kon;

ivko pita Milana: -Koliko nogu ima konj? - Osam - odgovara Milan. - Kako to? - zaudi se ivko. - Evo kako: dvije prednje, dvije stranje, dvije desne i dvije lijeve - odvrati Milan.

19

Dohvati mi, tata, Mjesec

- Dohvati mi, tata, Mjesec da kraj mene malo sja! Dohvati mi, tata, Mjesec da ga rukom taknem ja. - Mjesec mora gore sjati, ne smije se on skidati. On mora kod zvijezda biti, put zvijezdama svijetliti da zvjezdice kui znaju kad se nebom naigraju. I na zemlju mora sjati da zec vidi veerati, da je vidi putovati, da mi vidi trkarati, da bi ptice mogle spati i da tebi, moje dijete, Mjesec lagan san isplete od srebrnih niti pa da sniva i ti.

ZADACI
I. Priajte zato zec mora ba nou veerati. Zato je putovati, a mi trkarati?
2. Jeste li promatrali Mjesec kako nou svijetli? Kako plovi meu oblacima, kako obasjava rascvalu voku i drugo? Priajte o tome.

20

NAjLjEPOj

ULICI

Sirena zove
Ustaj! Hajde! Sirena ve zove. Ulazimo u tvornice nove. Naroda gomila cijela, tisuu dvjesta. to ne moe da uradi jeda 'zajedniki uradimo smjesta. .. "

Deset malih pomagaa

Seljanka pripovijeda: - Imam mnogo posla. Svakog dana moram nahraniti i napojiti stoku, moram se brinuti za ivad, kuhati za itavu porodicu i posvravati sve ostale poslove. A moram pomagati i u vrtu i na polju. Ipak se ne tuim, jer imam pet pari malih pomagaa. Prva dvojica su maleni, debeli, ali jaki. Druga dvojica su vei, ali ih nikakav posao ne moe mimoii. Oni u treem paru najvei su od svih. Kad jedan od njih natakne elinu kapicu na glavu, onda vrlo okretno pomae igli pri ivanju. etvrti i peti par pomae u svakom poslu. Mojih deset pomagaa priprema hranu, ije rublje, pere, muze krave, zapisuje raune, pie pisma i vri sve ostale poslove u domainstvu. Ja im samo zapovijedam. Hoe li pogoditi kako se zovu ti pomagai?

ZADACI
I.

Nabrojte iz tiva koje poslove obavlja seljanka u staji, u dvoritu, A

u vrtu.
2. Ispriajte kako vaoj majci pomae njenih deset pomagaa. kako i u emu tebi pomau tvoji pemagai od Jutra do veeri? .

emu nam slue ruke

Perica i djed bili su dobri prijatelji. O svemu su voljeli razgovarati. Jedanput djedica upita unuka: ---:- bog ega su, Perice, ljudima potrebne ruke? Z - Da bismo se njima loptali. - A zbog ega jo? --'-upita djed. - Da bi drale licu. - A zbog ega jo? - Da bi maku gladile. - A zbog ega jo? - Da bi bacale kamenie u rijeku ...
22

itave je veeri Perica odgovarao djedici. Dobro je odgovarao. Samo je po svojim rukama mislio i o tuima. Radne ruke, od kojih sav svijet ivi, nije spominjao.

I J!'!

HI!'"

nil

ZA'D'ATAK

Nabrojte Ito proizvode radne ruke u vao] ulici (na primjer kari). Nacrtajte kako to rade.

"II' u pe-

to rade ove ruke

~.
~'~

,,-

I. Na slici su etiri ake i etiri predmeta. Svaka aka treba da dri po jedan od tih predmeta. to dri prva, to druga, trea i etvrta aka? 2. Pokaite kako prsti dre iglu kad ijete; kako drite klju kad otkljuavate bravu; kako etkicu za zube; kako sapun itd.

23

Ko, lonac i metla

. ivjela baka sama s malim psetancem. Bakica je bila stara i slabana. Nije vie mogla sama ii po krumpir i po vodu. Ni mesti nije mogla. Bakica je imala koaricu, lonac i metlu. Koarica ree: - Ja idem po krumpir. Lonac ree: - Ja u donijeti vode. Metla ree: - Ja u pomesti. Tako je koarica nosila krumpir, lonac je nosio vodu, ametla je mela. Pseto je ljutito lajalo na nju, jer [e imala duge brkove. Vidjela neka mlada ena kako koarica sama nosi krumpir, a lonac vodu, i kako metla sama mete. Doe k bakici i ree: - Bakice, prodajte mi vau koaricu, lonac i metlu. - Zato ne? - ree bakica. I proda joj koaricu, lonac i metlu. Kod kue mlada ena ree: - Koarice, donesi mi krumpira! Ali je koarica ne poslua. Onda ena ree loncu: - Zapovijedam ti da donese vode! Lonac ni makac, Ni metla je nije posluala. ena odnese bakici koaricu, lonac i metlu. Ree joj: - Nee da rade. Ne sluaju me. Otad ima bakica opet svoj lonac, koaricu i metlu. Koarica nosi bakici krumpir, brano, maslac i sve to treba. Lonac joj donosi vodu. A metla mete pod. Pseto uvijek laje na nju, jer ona ima duge brkove.

Zagonetna slika
I. Na slici ima predmeta kojima se gotovo svaki dan sluite. Kaite koji su to predmeti i izbrojte koliko ih je. Tko e ih najvie nabrojiti? 2. Nacrtajte svaki predmet posebno i ispod svakoga napiite njegov naziv. 3. Napiite emu slui koji od. tih predmeta.

Bijeli i crni nos

Zavadili se pekar i dimnjaar. Pekar povukao dimnjaara za nos. A dimnjaar povukao pekara. Pekaru ostade crn nos. Dimnjaaru bijel. Kad se pekar pogleda u ogledalo, ree: - Jao, nos mi zamijenio! Zamijenio mi moj lijepi nos! A kad se dimnjaar pogledao. u ogledalo, ree: - Jao, nos mi zamijenio! Umio se pekar i otrao k dimnjaaru. Oprao se dimnjaar i otrao k pekaru. Kad se sretnu, zgrabe jedan drugog za nos i poviu: - Daj mi moj nos! - Vrati mi moj nos! Poslije toga dimnjaar se pogleda u ogledalo: - Kako bih bio ruan s onim nosom! Svi bi rekli: Gleda] dimnjaara s bijelim nosom ! A pekar ree svom ogledalu: - Kakva srea to opet imam svoj nos! Muterije bi se uplaile od onakvog crnog nosa.
ZADACI
I. Otkud dimnjaaru taj naziv, a otkud pekaru? - Kakav posao obavlja kolar. mlinar. stolar? Nabrojte jo nekoliko takvih rijei.
2. Nacrtajte isti dimnjak.

pekara

kako stavlja

kruh

u pe, i dimnjaara

kako

Tko je to izradio

~--------------------------~---------------------------~

Na slici su hlae, stolica, obua i pecivo. Pokraj toga su slike obrtnika koji su ih izradili. Napiite to je tko od njih izradio.

Radoznali Jeek
U rano jutro otac poveo Jeeka u grad. Ulice su gotovo prazne. Proe nekoliko teretnih automobila. Jedni voze mnogo velikih kanti i boca punih mlijeka, a drugi su krcati toplim pecivom. - Vidi, ure da mlijeko i pecivo stigne to ranije u mljekare. - A zato? - upita Jeek. Jutro je vedro, i no je bila vedra. Ve odavna nije padala kia, ali je trg ist i mokar. - Kia nije padala, ali je trg mokar - ree otac. - A zato? - zaudi se Jeek. Zau na trnicu, a tamo mnogo ljudi. 26

- Vidi, vrtlari su i voari poranili. Donijeli su na trg mnogo voa i povra. - A zato? - upita Jeek. Traio tata na trnici jaja, ali je njih toga jutra bilo malo. - Skupa su danas jaja ree on. - A zato? - nije razumio Jeek. Tako razgovarajui dooe pred veliku tvornicu. Tulile su sirene. Mnogi su radnici ulazili u tvornicu, a drugi su izlazili iz nje. - Jedni idu na posao, a drugi s posla kui - ree tata Jeeku. - A zato kui u rano jutro? - upita Jeek. Pred tvornicom je projurio tramvaj. Neki je mladi iskoio iz njega. - Pametnjakovi! To ne bi smio initi! - promrmlja otac. - A zato ne? - upita Jeek. Jo su dugo ili i mnogo vidjeli, ali ja ih nisam pratio do kraja i nisam sve zapisao.

.-:~') 'I,rnr;r

ZADATAK
Razfuis1ite kalto biste Je~eku odgovorili na ~ita,.ja !dospio odgovoiritli DjegO\r o.~ac. Naplhe te ~Cig~vore. na ~o.a mu nije

Tri druga

Vid je izgubio svoj zajutrak. Na odmoru su svi jeli, samo Je on stajao po strani. - Zato ne jede? - upita ga ivko. - Izgubio sam zajutrak. - To je zlo - ree ivko i zagrize velik komad bijela kruha. Do ruka je jo daleko. - A gdje si izgubio zajutrak? - upita Mio. - Ne znam - odvrati tiho Vid i okrene se. - Moda si ga nosio u depu. Morao bi ga nositi u torbi ree Mio. Janko nije nita pitao. On prie Vidu, prelomi svoju kriku kruha na dva dijela i jedan prui Vidu.

OBJASNJENJE

Krike = komadii.
kruh i dr.

Na krike

reemo jabuku,

lubenicu,

sir, krumpir,

Jeekovi lavovi i tigrovi

Jeek se hvali i hvali. Jedanput ree Jovici: - Ja znam sve. Znam koliko je dvanaest i petnaest, i kako govore Francuzi. - A kako govore? - s nevjericom upita Jovica. - Govore francuski. Jovica uzdahne i smilja ime da se i on pohvali pa ree: - Moj je tata bio u Italiji. - Ha-ha! - smije se Jeek. - Nije to nita. Moj je bio u Africi. Lovio je lavove i tigrove. Proulo se o tome u koli.

- Je li istina, Jeek, da je tvoj tata lovio lavove i tigrove? upita uiteljica. ::- Jest, lovio [e.,; - mrcnu Jeek. Sto je drugo mogao uraditi? Mogao je rei da je sve izmislio. Ali tko da prizna istinu pred svima? t Pisala uiteljica tati i zamolila ga da doe u kolu i pria acima o Mrici, o lavovima i tigrovima. Sam je "Jeek odnio to pismo i nije znao to u njemu pie. - Dobro - ree tata. - A kad sam ja bio u Mrici? I kad sam lovio lavove itigrove? Pocrveni Jeek i promrmlja: - Mislio sam da si lovio. Moete zamisliti kako mu je bilo strano. Ali je Jeekov tata pametan drug pa napie pismo uiteljici. Uiteljica ita i smjeka se, ali nita ne govori. Iona je pametna i dobra i nee da osramoti Jeeka pred njegovim drugovima. Nitko ne zna za Jeekovu nevolju. Ali zna Jeek. I zna tata. Zna i uiteljica. A to je dosta. Smirio se Jeek. Ne hvali se vie.
ZADATAK Zamislite to je pisalo u pismu. koje je Jeekov otac poslao uiteljici. Priajte o tome. Napiite to.

Jednog dana kad je Iskrica pisala zadau ...

1
Iskrice! Dodi na ulicu

I. Dobro razgledajte ove sliice pa ispriaj te to se Iskrici dogodilo jednog dana kad je pisala svoju zadau. 2. Proitajte Iskriinu zadau. Nadomjestite rijei koje je maca zamrila. 3. Pomozite Iskrici pa umjesto nje lijepo i uredno prepiite njenu zadau.

30

Najljepa ulica
Djeca se prepirala zbog ega je njihova ulica najljepa. - Naa je ulica najljepa u itavom gradu zato to su u njoj same peterokatnice - ree jedan djeak. _ - I svaka je drugaije obojena - dometne drugi. - Zato je naa ulica najljepa. Bez toga ne bi bila tako lijepa. - Najljepa je zato jer ih je tako obojio moj tata - ree ponosno Branko. - Ne, najljepa je zato to na prozorima cvate cvijee misli Mira. - Bez cvijea ne bi bilo tako lijepo. - Ne, nego je najljepa zbog jablana i breza, koje je oko kua posadio moj tata, vrtlar - ree Nenad. , - Naa je ulica najljepa zato jer je moj tata ista. On svaki dan mete i pere nau ulicu i polijeva tratinu i breze oko kua ree Zdenka. - Naa je ulica najljepa nou kad se na njoj upale svjetiljke - ree Danica. - To treba zahvaliti mome tati, elektriaru. U njihovu se prepirku umijea neki ia: - Svi vi imate pravo: naa je ulica najljepa zato to se mnogi o njoj brinu. Ali i vama treba zahvaliti to je najljepa. - Nama? - zaude se svi. - Jest - ree ia - jer vi ne arate po zidovima, ne gazite po nasadima i ne trgate ih, ne bacate papir na ulicu .. Naa je ulica najljepa zbog pametne djece koja u njoj ive.

OBJASNJENJE

Tratina -

tako nazivamo zemljite na kojemu raste sitna trava.

"

J. 'es~e .,' pJ,'o~atrali ka~p I istai met~ ,~JJ 'ako je polijevaju mlazovima vode? Kako mijenjaju pregorjelu arulju na ulinoj svjetUjei? Kakve ste radove jo promatrali u vaoj ulici? Priajte o tome. Naertajte to. - Zapiite to pie na ploama koje su postavljene u parkovima.

, 'I'" dill!ljilllililil!

Z"A~AI,',qJII'1 <"" 11'1'" "I' . I!i 1'1'11 'l'II"::lllii 'II'

,'i,

'III",

"

1,1

,I

'

":,

~ "I

I I,

'I,

z, Kuu od pet katova nazivamo, peterokatnicom. kuu koja ima jedan katI dva kata, tri I itd.?

A kako nazivamo

Praznik
Bio je praznik u proljee. Velik praznik. Grad je bio okien zastavama. Na svakoj je kui visila zastava. Bio je tako velik praznik da su zastave visile po svim naim gradovima i selima. Lijepe zastave, crvene, ukraene srpom i ekiem. Bilo je i lijepih zastava od triju boja. Crvena se zvijezda arila na njima. Zastave su visile mirno i aptale meu sobom da je taj dan velik praznik. Sobe, u koje su zavirivale, bile su iste i lijepo ureene. Rue su bile u vazama. Uto se odnekale doskita vjetri. Dodirne prvu zastavu u krajnjoj ulici, i ona zalepra. Njena zvijezda zatrepta. Zastava pogleda razdragano niz ulicu i proapta: - Ovako sam najljepa. Vjetri se nasmijei i odskita se dalje ulicom. Posvud je susretao zastave, mnogo zastava. I vjetri se razveseli. Trao je ulicom i hvatao zastave. Vjeao se o njih i njihao se na njima. Zastave su leprale, vjetar se smijao, plesao je, i zastave su morale s njim plesati.

Kroz prozor su gledali radosni ljudi. Pozdravljali su svoje znance koji su etali ulicom: - Sretan vam praznik, susjede! Kako je danas lijep dan, kako svean! Kako lijepo vijore zastave. Zaista je taj vjetri sjajan.

ZADACI
I. Evo nekoliko rijei iz tiva: skita se, lepraju, tri, etaju, vijore. Izaberite meu njima one kojima moete nadopuniti ovu reenicu: Zastave na vjetriu _ Zvijezda na zastavi treperi. to ste jo vidjeli treperiti? (Svjetlo na nemirnoj vodi. )

z. Napiite naziv praznika kad ste postali piontrt, naziv vaeg praznika na kraju godine i praznika koje slavimo u proljee. Kako ete napisati njihove nazive?
3. Priajte kako je vaa ulica bila okiena o tim praznicima.
o

Kako su preli preko ulice

Djed i Mia poli u etnju. Doli su do raskra i gledaju: mnogo automobila i motorista juri lijevo i desno. A crveno, zeleno i uto svjetlo pali se i gasi. - Kako emo preko ulice? - pita djed. - Pogazit e nas. - Ne boj se, djede, - kae Mia i stee djedovu ruku. Znam ja kad se smije prijei. ekaju oni da se automobili raziu. - A Mia gleda kad e se upaliti zeleno svjetlo za pjeake. - Sad! - kae Mia. Obojica, drei se za ruke, potre preko ulice. - Bre, djede l - vie Mia. - Upalit e se crveno! Kad su preli na drugu stranu, djed kae: - Vidi kako sam te lijepo preveo preko ulice. A Mia kae: - Ba je dobro to sam poao s tobom. Inae se ti ne bi usudio sam prijei preko ulice.
o

ZADACI Ispriajte kako vi prelazite poznaj ete? Nacrtajteih. preko ulice. Koje saobraajne znakove

33

Nisu .svi motori mudri i spretni

Poao momi od tri i po ljeta da proeta kradom velikim gradom sam, posve sam. Ne gazi lijehe, ne dira cvijee, ve posred ceste bezbrino ee sam, posve sam. Stavio momi prsti u usta, zadivljen gleda u uda pusta: bicikle, aute, tramvaj, motore, to bruje i jure pa naglo stanu kad plavokos momi preda njih banu sam, posve sam. 34 Mudri motori dobro su znali kad ne bi odmah naglo stali da bi nastradao delija mali to luta sam, posve sam. No nisu motori svi tako mudri ni spretni da odmah stanu kad delije male pred njih banu. Zato nek momi od tri i po ljeta nikada vie ne eta kradom velikim gradom sam, posve sam.

OBJANJENJA Kradom - uiniti neto kada to nitko ne vidi; delija iznenada se pojaviti; spretan = vjet. ZADACI

= junak; banuti

1. Zato djeaia u pjesmi nazivaju memerc a ne momak? Naite na poetku pjesme stih iz kojega se vidi da ga tako treba nazivati. 2. Priajte to se djeaiu moglo dogoditi posred ulice kojom jure mnogi automobili? 3. Prepiite ove reenice i nadopunite ih rijeima Na ulici je plonik i kolnik. Automobili voze po koje nedostaju:

hodaju po

. Ljudi

Gdje ste ih vidjeli i emu slue

t-

~ I

to prikazuju ove slike? to ste od toga vidjeli samo u gradu, to samo na selu, a to i u gradu i na selu? 35

Kako je, Mia spasio vlak

Mia je rsao u kolu stazom uz eljezniku prug,~. Na pruzi opazi slomljenu tranicu. , ,'" Ba je prema-tome mjestu jurio brzi vlak, ' , . " , Mia brzo skine svoj pionirski rubac. Potri prema vlaku i pone mahati rupcem. Strojovoa opazi Miu j zaustavi vlak. Mia pokae strojovoi slomljenu tranicu, Miu su pohvalili i nagradili, ,jer jespasio ivot mnogim putnicima.

ekaju da proe brzi vlak

(Na prijelazu preko pruge)

Smislite veselu priicu o krtu kao uvaru pruge, o maca ma u automobilu i o brzom vlaku.

ZADATAK Od kojih je rijecI sastavljena rije strojovoa? Biste li i sami znali pronai takve rijei? A rije vlakovoa?

PO NJIVAMA ITO KLASNO, U VONJAKU VOE SLASNO

Sunce na prozoriu
Ded proviri, -sunce, na prozori na! ekaju te djeca ekaju te ba.

Prvi proljetni

izlet pela

Nastalo proljee. Nikla mlada trava, a drvee ozelenjelo. Probudile se pele iz zimskog sna i izletjele iz konice. Najprije odlete k -jabuci. - Draga [abuko, ima li meda za nas? - Nemam.vRano ste dole.: Moj je cvijet jo u pupoljcima. Pele odlete k trenji. - Draga trenjo, ima li meda za nas? - Jo mi se pupoljci nisu otvorili. Kad se rascvjetaju, bit ete 'mi dragi gosti. Pele odlete k vinji. - Mila vinjo, ima li meda za nas? '- Doite, pelice, sutra. Jo mi cvjetovi nisu otvoreni. -Ve su pele htjele vratiti u konicu, kad u grmu spaze ljubicu. Svrate k njoj, nasru se mirisa i slasti i zadovoljne se vrate u konicu. -.

se

ZADATAK
Nabrojte (i naplite) cvijee kod kojega jo mogu pele traiti sladak sok.

37

Iviine crvenrepke

r:~': 1
~.

.",..

IVICA

..

..

......~
"

OBJANJENJE Crvenrepke su veoma mile ptiice, koje se vole zadravati uz ljudska naselja. Imaju tanak kljun, do repa im perje crnkasto, a rep im je crvenkastosme. U naoj domovini borave od oujka do listopada. Hrane se malim kukcima i paucima.

39

. Proljee je darovalo
Proljee je darovalo Mladoj brezi haljinicu, Svu zelenu pa svilenu, Ranim suncem obrubljenu. Njoj dolaze kosovice, vorci, zebe i sjenice, Pa su njene grane Sve rascvrkutane. Proljee je darovalo Jabuci, ko bijelu pjenu, Kouljicu snjenotkanu, Rumenilom izvezenu, Mirisima mirisanu. Ona goste doekuje: Sad pelice zlatozuje, A najesen ranu Djecu razigranu.
ZADATAK Objasnite zato pjesnik kae da je proljee darovalo jabuci ko bijelu pjenu kouljicu snjenotkanu, rumeni/om izvezenu? Kako biste protumaili rije snjenotkana? Zato za pelice kae zlatozuje? Od ega su pelice zlatne?

.:

.~.
.... -.
r ,

Tko je bolji ora

I.

Prepiru se vo, konj i traktor i nikako se ne mogu nagoditi tko je od njih bolji ora. - Ja sam stari ora - veli vo. - Mene je ovjek prije vas upotrebljavao za oranje. ~ - Ali si spor - odgovori konj. - Ja sam mnogo bri. Covjeku izorem na dan dvaput vie nego ti. .

40

- Ha-ha-ha! Ba ste mi vi neki orai! Dobri ste orai bili dok ja nisam doao. Ja sam jai od tebe, aronjo, i od tebe, Zekane. Bre orem od obojice zajedno. Orem dublje od svih vas, pa ito bolje rodi na mom oranju- smije se traktor.
2.

Razljute se i vo i konj pa pozovu traktor da se s njima natjee. Traktor pristane. Iziu na njivu. Vo upregne plug, konj isto tako, a traktor upregne est plugova odjednom. . Zapone natjecanje. Traktor zahue, poleti i zaore est dubokih brazda. Konj povue pa zakaska za traktorom, ali zaostane daleko, a vo zaostane daleko iza konja. Kod prvog zaokreta stane traktor i prieka konja i vola. Vo sav zadihan predloi: - Hajde da se izmirimo. Bolji si, i pravo je da nas u oranju zamijeni. Ti e odsad biti prvi i najbolji ora u selu.
ZADACI
I. Ovo tivo ima dva dijela. Svakom dijelu treba dati njegov naslov. Evo dva naslova: Traktorova pobjeda

Prepirka traktora,

konja i vola

Koji ete naslov dati prvom, a koji drugom dijelu tiva?

2. Ora je onaj koji ore. A kako ete nazvati onoga koji kopa, sije, bere? Sjetite se jo takvih rijei pa ih napiite.

Zagonetka .
Nit ga hrani, nit ga tue, a kad ore, est plugova vue.

iv
I.

iv

Neki je nestani djeak stavio jaje iz vrapcjega gnijezda u gnijezdo svraka. Izlegli se mladi svrakovii. Malii bijahu sivi, sa utim grudima, a tuinac siv, s glavicom mrke boje. - Kakav je to porod? - udila se svrakovica. Roena djeca viu: Ti, ti!, a mali tuinac neprestano svoj iv, iv! - Pa to je vrabac - dosjeti se svrakovica. - Netko mi je podmetnuo vrapje jaje!
2.

Kad vrapi opernati, ree mu svrakovica: - Ti nisi na; ti siju, odleti k svojima. - A gdje su moji? Jaih ne poznajem - ree vrabac. - A ti pitaj - poui ga svrakovica. - Gdje ti odgovore i, iv 1, ondje su tvoji. Mi ivimo u umi, a tvoji stanuju u blizini ljudi.

3
Poleti vrapi da potrai svoje. Doleti u selo, sjedne na staro stablo kraj neke kue i misli: Ne ive li moda ovdje moji ? I pogleda u duplje stabla. - Kva! - drekne na nj srdito avka. Ne, tu nisu moji, pomisli vrapi i preleti sa stabla na pseu kuicu. })Modasu ovdje. .

4
iv! - vikne vrapcic 1 pogleda u kuicu. - Av! - odgovori pas. Ni tu nisu moji, pomisli vrapi i preleti na svinjac. - Hru! - odazove se svinja. Nitko nije mo], rastui se vrapi i poleti na krov staje. Nisu li moji ovdje unutra? - iv! - vikne vrapi ustaju. - Muu! - odazove se netko iznutra. - Ni tu nisu moji - ree vrapi i tuno spusti glavicu.

5
Vrapi se zaleti na ardak. Ugleda ondje maku i uplai se. Maka skoi da ga ulovi, a on od straha odleti u vrt. U vrtu, po tarabama, po strailu i po lijehama ivkahu ptii. . - iv, iv! - vikne vrapie - iv, iv! - odvrate mu ostali ptii i poee ivkati tako da je vrapi ogluio. - Eto, naao sam ih! To su moji - obraduje se vrapie
ZADACI
I. tivo je podijeljeno na pet dijelova. Svaki je dio oznaen brojkom. Umjesto brojaka trebalo bi napisati ove naslove:

Kod psa, svinje i krave U svrakovu gnijezdu Naao sam ihl U duplju kod avke Kako e vrapi prepoznati
Te naslove poreajte kako treba.
2.

vrapce

Prepiite ove reenice: Vrabac

Svinja

. Krava rijeima: laje, roke, ivka,

Maka drei, mijaue,

. avka Pas _ . Nadopunite ih ovim mue.

43

Kos
Crni kos ide bos. Visoko je digo kljun. Ve ga pozna trnjak, dbun. Poznaje ga cijeli kraj, lug i uma, zelen gaj. Skae, zvidi, fuka vran. Radostan je cijeli dan. Ide bos crni kos.

OBJANJENJE Dbun

= grm; gaj i lug = mlada umica; vran

crn.

Dopunialika
Koja ptica ima najbistrije oko? Promislite malo; je li da je

Lisica i roda
Sprijatelji se lisica s rodom i pozove je k sebi u goste: - Doi, kumo! Doi, draga! Lijepo u te pogostiti. Doe roda na objed. Lija skuha kau, razmae je po tanjuru i ponudi rodi: - Jedi, kumo, jedi, golubice moja! Roda tup! tup! kljunom po tanjuru, Udarala je i udarala, ali nita nije mogla dohvatiti. Alija samo lie, te lie kau dok sve nije sama pojela. Veli lija: - Nemoj me kriviti, kumo! Ja te vie neu nutkati. - Hvala, kumo, i na tome - odgovori roda. - Doi ti k meni sutra u goste. Drugi dan doe Iija k rodi, a roda pripremi krumpire. Stavi ih u visok vr s uskim grlom i ponudi liju: - Jedi, kumo! Jedi, mila moja! Ne daj se nutkati. Vrti se lija oko vra, zae ovamo, zae onamo, lizne vr, onjui ga, ali se krumpira nikako ne moe doepati. Roda stoji

44

na svojim visokim nogama i dugim kljunom vadi krumpire iz vra. K1juckala je roda i kljuckala dok sve nije pojela. - Ne krivi me, kumo, ali ja te vie neu nutkati. I tako lisica ode gladna kui. Otada je prestalo njeno prijateljstvo s rodom.

ZADATAK
bila lijina bila ____ Roda je Drugi dan je lija kod rode. Roda je liju krumpir ima. Nadopunite ih ovim rijeima: pogostila, goa,
Prepiite ove reenice:
o

u gostima.

Prijatelji i neprijatelji
Mia dotri ocu i ree: - Tata, izlijei ovog lijepog leptira. Ja sam ga nehotice oinuo batinom. - A kako si to uinio? - pita otac . .. Htio sam udariti abu, ali sam promaio i pogodio leptira. - Krivo si uradio - ree otac. - Runa je aba na prijatelj, a taj bijeli kupusni leptir je neprijatelj naega vrta. Treba poznavati svoje prijatelje, a unitavati tetoinje.

ZADATAK
Nabrojte prijatelje i neprijatelje naih vonjaka i vrtova. Po emu su prijatelji, a po emu neprijatelji?

Jeli

to mogue

Ispriajte to se zbiva na ovom brdacu i podno njega, i je li to mogue. Ako nije, zato nije?

Zato grmiak nije mogao rasti

Bio je veoma lijep, mlad grmiak. Prolazio kraj grmika djeai, otrgnuo list, zgnjeio ga i bacio. Zato sam ga otrgnuo ? pomisli djeai, Ta valjda mu to nee koditi. Jedan listi - malenkost. Gle, koliko mu ih je jo ostalo! Prolazio tuda drugi djeai. On otrgne granicu i pomisli: [edna granica? Malenkost! Jo su mu ostale etiri. Trala tuda neka djevojica i bacala loptu uvis. Lopta padne ba na vrh grmika i slomi ga. teta !pomisli djevojica. Ali ne smeta. Valjda nee grmiak zbog toga uginuti. Narast e mu nov vrh. Prolazio tuda zec i oglodao grmiku komad kore. Neki je ovjek uza nj prislonio svoj bicikl ... Iao tuda djeak s otrim noem. On pomisli: Tu bih mogao iskuati kako ree moj no. Odree granicu. No je zaista bio otar.

Grmiak na kraju usahne. Dou djeca koja su ga bila posadila. - to je to s naim grmikom? zemlja ne valja.
ZADATAK

upitaju. -

Moda mu

Zato se u ovom tivu, umjesto list, kae /isti? - Evo jo takvih rijei: djeak - djeai, djevojka - djevojica, grana - granica. Kakva je razlika meu tim rijeima? Razmotrite to pie u ova dva okvira: [/;st

I list i I. to

biste, na

slian nain, napisali u ovim praznim okvirima: ~, ~? A to u ovom okviru: ~?

~ zec

I'

Cvijet
pobio sam struak cvijeta. Sto da uradim? Ja se sjetih: bit e dobro da ga presadim. Brino sam ga presadio, brino zalio. Trud svoj oko njega nisam alio.

Sini, sunce, ograni ga da se pokrene. Pada], kio, zalijevaj ga da ne uvene.

ZADACI
I. Kakva je razlika izmeu rijei cvijet - cvijee i rijei

cvjeti, cvijetak?
Kad za cvijee kaemo da

cvate, da je procvato, da se rascvato i da je ocvato?

2. Evo dva lijepa enska imena: Ruica, Ljubica. Nabrojte jo pet takvih imena. Napiite ih.

Vjetar i kia
Iao vjetar pa naie na kiu. - Kamo e, kio? - Idem tamo gdje ljudi kupe sijeno. A kamo e ti, vjetre? - Idem na vaar. Vjetar kae kii: - Pusti mene da ja idem naprijed, da razbacam sijeno, pa onda ti hajde za mnom. Vjetar poe naprijed i sve naviljke razvali. Kia za njim, pa sve ono popljuska. 'Onda pou na vaar. Vjetar naprijed, kia za njim. Vjetar sve atore poobara, kia-Ih popljuska i sav vaar rastjeraju. Kia poslije ode s oblakom, a vjetar u vihor i nestane ih.
OBJANJENJE

Vaar je isto to i sajam; naviljak = mali plasti sijena na livadi; pljusak kad naglo pada mnogo kie, a popljuskuje onako kako je vjetar zahvati i baci; vihor = vjetar koji zapue
u

vrtlog.

ZADACI
lo Mogu li se ljudi radovati ovakvoj kii? Ali ima i drugaije kie, koja ne pada tako naglo, i ljudi joj se raduju. Ispriajte kad joj se raduju i zato im je drago to pada. 2. Priajte to ste doivjeli kad vas je negdje zatekao pljusak. to ste uradili kad ste mokri ~tigli kui? .

3. Jeste li promatrali ajte o tome.

iz sobe kroz prozor kako vani pada kia? Pri-

4. Nacrtajte kako ulicom prolaze ljudi s kiobrani ma.

Pljusak
Na planinu pljusak pao, svu planinu okupao. Sve u gori isto bilo, sve se pljusku veselilo. A potok se naljutio: - Gle, pljusak me zamutio !

.Zagonetka
jedan lije, drugi pije, trei raste veselije.

Zagonetka
kare imam, a ne kroj im, vrele vode ja se bojim.

Gle ribia, malog Miju, zna on gdje se. ribe kriju ...

Ispriajte to je Mijo doivio kad je jednog dana lovioribe na potoku. 49

Kia -

iz zemlje

Vanjin otac odlazi svako jutro na polje. Jednog jutra ree Vanji: - Poi e sa mnom. Vanja se obraduje. Otac ga posadi uza se na sedlo, i oni odjau. Bilo je vrue jer ve davno nije padala kia. Putem se ispod konjskih kopita dizala gusta praina. Penica je utala suhim klasovima. - Penica prosi kie - ree otac. Dalje su bila krumpirita. Krumpir nije mogao rasti jer je zemlja bila jako suha. - A da li i krumpir prosi kiu? - upita Vanja. - I on - odvrati otac. I danas emo mu je dati. Vanja pogleda u nebo, a na njemu ni oblaka. Otkud tati kia? U daljini je blistala srebrna povrina jezera, na koje je zorom dolazio jelen da se napije. Otac skoi s konja, skine Vanju i ree mu: - Stani tu i gledaj kako e kia priti. Zatim otac ode nekamo po brazdama. Ode daleko, ak do jezera. Vanja je ekao. Najednom poe kropiti kia, ali ne s neba nego sa zemlje uvis. Po itavom krumpiritu, nad svim brazdama, iknuti su uvis iroki prskovi. Zaumjeli su i zablistati na suncu.

50

Vanja klikne od iznenaenja. Potri po brazdama da vidi otkud prti kia. Vanja je sve htio vidjeti: i kakve su cijevi, i otkud voda izbija ... A kia je lijevala po njemu, lijevala. Kad se otac vratio, upita: - to kae, Vanja, je li dobar stroj koji pravi kiu? - Izvrstan je - veselo odvrati Vanja. Nato otac pogleda Vanju i kimne glavom: - Gle, sav si mokar! I cipele si zablatio! Zato si trao po brazdama? - Htio sam sve vidjeti. - Eh, kad si htio vidjeti, onda je razumljivo - ree otac.

PITANJE
Kako biste protumaili ove rijei: prsak, priti, trcati, iknuti, kropiti? Koji je od njih vei: oblak ili oblaak (oblai)?

ZADATAK
I. 2.

Ispriajte kako vi zalijevate vrt ili cvjetnjak i zato ga zalijevate. Nacrtajte kako ga zalijevate.

Zbrka
Gljiva pade, niknula je kia. Maak drhtnu, ugledao mia. ZADATAK
to je u ovoj pjesmici zbrkano? Ispriajte kako treba to je bilo s kiom, gljivom, miom, makom, pukom i zecom, krukom i akom.

Zec odape, poginula puka. ak dozori, pojela ga kruka.

Gljive
Mnogo bijelih eiria, mnogo plavih tanjuria, mnogo crnih kiobrana, mnogo utih padobrana, mnogo raznih naprstaka . i glavica od lutaka.

Repa
Posijao djed repu. Izraste repa golema, pregolema. Stade djed repu upati iz zemlje: povuci, potegni, iupati ne moe. Pozove djed u pomo baku. Baka za djedu, djed za repu: povuci, potegni, iupati ne mogu. Pozove baka u pomo unuku. Unuka za baku, baka za djedu, djedo za repu: povuci, potegni, iupati ne mogu. .. Pozove unuka u pomo uu. uo za unuku, unuka za baku, baka za djedu, djedo za repu: povuci, potegni, iupati ne mogu. Pozove uo u pomo macu. Maca za uu, uo za unuku, unuka za baku, baka za djedu, djedo za repu: povuci, potegni, .Iupati ne mogu. Pozove maca u pomo mia. Mi za macu, maca za uu, uo za unuku, unuka za baku, baka za djedu, djedo za repu: povuci, potegni, iupaj u repu.

Pioniri Starog Duba

Evo jednog sela bijela, ime mu je Stari Dub, staro kao babin zub. Kazat u vam ovo dvoje: Pionire imam svoje. Jo vam dajem to na znanje pionirsko brojno stanje: itava im broji eta trideset i tri djeteta -. O njima ti krue prie, al' najvie im se die, pionirska to je bata. U njoj, drue, ima svatar ' luka, bijela i crvena, i kupusa, mrkve, brena, neto graka,"~~l.~ malo zelja, dosta kelja. Jo kakve su lubenice, da ti rastu zazubice: ta svaka se opruila kolik bomba od sto kila. U brk bih se okladio da je ne bi preskoio.

ZAl>ACI
I. to vi radite u vrtu? Priajte. o tome. to sijete, to sadite, a to presadujete? 2. Kako je napisano ime sela iz kojega su ovi pioniri ? Napiite ime svoga sela (ili grada) i mjesta oko vas.

Zagonetka
Glavu mu odsjekoe, a ni kaplja krvi ne iscuri.

53

sunce
Jarko pee, i sve i sve sunce gori jedra, zori. I dok sunce s neba grije, s vrela ela znoj se lije. Aj, a dolje podno mlina

Po njivama ito klasno, u vonjaku voe slasno.

OBJANJENJE

ubor-voda
i milina.

Jarko sunce = svijetlo

(i toplo) sunce;

jedra

postaje

vrsto

punano.

Bakina trenia
U vrtu stare i siromane ene bila trenja koja je raala svake godine. Djeca su dolazila pod nju i sladila se njezinim plodovima. Baka im je to doputala. Bilo je dosta treanja i za nju. Starica umre, a vrt pripadne bogatu ovjeku. Druge godine dooe djeca opet pod trenju. Gospodar se ljutio na njih. On posijee drvo da ne bude niije kad nije samo njegovo. Meu onima koji su gledali kad se trenja ruila bio je i dobar susjed. Njemu je to bilo ao pa ree: - Da sam mogao, ja bih je bio kupio da ivi, cvjeta i rodi, pa. da djeca dolaze pod nju.

54

Vole isto to i djeca

- Eh, jedva ekam da porumene maline! - uzdahne medo valjajui se pod hrastom. - Samo se ljutim to imaju trnje. - A ja ekam da sazru jagode - zacijue mi iz trave. - Ja uivam u neemu to je okruglo, crveno, a u sredini ima koticu - zazvidue kos. - Znam, to su trenje - promumlja medo. - ao mi je to su visoko pa ih ne mogu dohvatiti - potui se mi. - Volio bih da ih mogu kuati. uo sam da su slatke. - Meni su milije ute kruke u jesen -:- dometne medo. Popnem se do najvie grane i dohvatim one koje su najsonije. Slu~ala to iz prikrajka djeca pa rekla: - Cudno je kako vole ba sve ono ime se i mi rado sladimo.

ZADACI Nabrojte voe koje volite. Nabrojte i napiite koje voe ima koticu. Kako voe raspoznajete po boji i obliku? Koje je slatko, a koje kisela okusa? Koje raste u vrtu, koje u vonjaku, a koje u umi?

55

Crvenkapica
Osobe: Crvenkapica, bakica, lovac, vuk. I uma. Lovac sjedi uz put. LOVAC: Netko ide. A, to je Crvenkapica. CRVENKAPICA: Dobar dan! LOVAC: Dobar dan, dobar dan! Kamo ide, Crvenkapice? CRVENKAPICA: Idem k bakici. Nosim joj jaja, .maslaca, peenja i meda. (Iza jednog stabla izviruje vuk.) LOVAC: Ti si zaista dobra unuica, Crvenkapice. Ali ini mi se da bakice nema kod kue. Mislim da je otila u umu. CRVENKAPICA: Nema je kod kue? Ne smeta; priekat u je dok se vrati. (Ode.) LOVAC: A ja idem kui. (Ode.) VUK: Otrat u do bakine kue da stignem prije Crvenkapice. Lei u u bakin .krevet i, kad Crvenkapica stigne,proderat u je. (Otri.) LOVAC (vrati se): ini mi se da sam uo neiji glas. Nije li to bio vuk? Moram poi za Crvenkapicom. (Ode.)

u bakinoj kui. Vuk lei u krevetu. Pokrio se ponjavom. Na glavi mu bakina kapa. CRVENKAPICA (ude u kuu): Dobar dan, bakice! VUK (snanim glasom): Dobar dan, Crvenkapice! CRVENKAPICA: to vam je, bakice? Zato leite? VUK: Oboljela sam, mila moja, oboljela. CRVENKAPICA: Bakice, imate velike oi! Zato to? VUK: Da bih te bolje vidjela. CRVENKAPICA: Bakie, imate velike zube. Zato to? VUK: Da bih te mogao poderati! (Skoi iz kreveta. Crvenkapica krikne.) (Dotri lovac.) CRVENKAPICA: Love, love, obranite me! VUK: Jao, jao! Propao sam! (Skoi kroz prozor.) (Lovac potri za njim.) BAKICA (bane u sobu): to se dogodilo, Crvenkapice? CRVENKAPICA (potri joj u susret): Bakice, vuk je bio ovdje. BAKICA: Vuk? CRVENKAPICA: Da, bakice. Leao je u tvom krevetu. BAKICA: U mome krevetu? Otkud li se doskitao taj nitkov? CRVENKAPICA: Ne boj se, bakice. Pobjegao je. Lovac je otrao za njim. Gledaj to sam ti donijela: jaja,maslaca, peenja, meda . BAKICA: Hvala ti! Ti si dobra unuica. O, tako se radujem ...
I

ZADACI
I.

Ispripovijedajte

ovu priu onako kako ste je vi uli.

2. Napiite koji su vam predmeti potrebni da odigrate svoju ulogu. (Na primjer Crvenkapica mora imati crvenu kapicu, koaricu i drugo. A to mora imati lovac i drugi i kako moraju biti odjeveni?)

3. Nacrtajte kako se na umskom puteljku Crvenkapica susrela s lovcem. (Ne zaboravite nacrtati kako vuk izviruje iza jednog stabla!)

Veliki brija
Zlati se prostrano itno polje. Teki se klasovi, puni zrela zrnja, njiu na toplu povjetarcu. Prepelica uzletjela prema suncu i pupurie: - Pupuri, bit e etva, bit e etva . A cvrak cvri bez prestanka istu pjesmu: - Srp, srp, srp... Treba otar srp, otar srp ... Zec se uspravio na stranjim apama. Naulio ui i dugo neto sluao. Samo je on uo kako iza brijega neto tutnji. Samo je on znao to je to. - Spasavaj svoju djecu iz penice! - ree trki koja ga radoznalo promatrala. - Dolazi veliki brija. Zec zagrabi stazom uz polje koliko su ga noge nosile. Iz penice prestraeno proviri crveni mak i plavi razliak. - Niste se trebali uvui ovamo u ito! Danas e veliki brija odrubiti vae lijepe glave! - vikne im zec. - Kakav brija? - upita iznenaeno make - Poludio je zec pa pria kojeta! - poe ga umirivati razliak. - Bjeite, bjeite iz penice! Dolazi veliki brija! Sve e vas poiati ...

Mi se uplaio za svoje brke, ispusti klas koji je trusio, i pobjegne u svoju miju rupu. - Sve e poiati... Na polju e ostati samo otar strn, kao jeeve bodljike... - vikao je zec. I stigao je veliki brija. S hukom je i lomotom preao preko mije rupe. Sve je polje oiao i sve zrnje 'pozobao. Ni klasa nije ostavio. Na polju je ostao strn, otar kao jeeve bodljike. Taj je veliki brija bio kombajn.

OBJANJENJE

Kombajn je velik stroj koji sam anje ito, odmah ga mlati i puni vree zrelim zrnjem.

Odredite gdje im je mjesto

0:
,
,

cl 7 ti;

I. U lijevom dijelu slike je pust predio uz more. Sve to bi . moralo biti na toj slici slikar je posebno nacrtao. Ispriajte kamo bi to trebalo smjestiti i zato. 2. Smislite to bi jo moglo biti na slici.

59

Radoznao djeak
to to radi, pripijena na dnu mora, koljka plava? Spava. to ribice male rade kad ribari bace mree? Bjee.

to jeevi morski rade kad ih gleda neko dijete? Prijete.

A kad sa stijene skoim to kae more plavo? Bravo!

ZADACI
I. Ispriajte to ste doivjeli na moru (to ste vidjeli na morskom dnu, kako ste se naboli na jeinca, kako ste lovili ribe ili ste gledali kako ih ribari love, kako ste skakali u more, ronili i tako dalje). 2.

Nacrtajte neto od toga.

Jasna pozdravlja domovinu

Jasna sa svojim tatom putuje vlakom i s prozora nekoga pozdravlja. Tata pita Jasnu: - Koga to pozdravlja? - Pastira na livadi. - A kome sada mae? - Prometniku na eljeznikoj stanici. Nato tata ustane pa i on stane kraj prozora. Pored pruge nema nikoga. Samo usamljena stabla mau zelenim rukama i samo se ito leluja i klanja. A Jasna i dalje pozdravlja. Tata je opet upita: - Kome sada mae? - Pozdravljam ito, pozdravljam ptice, pozdravljam umu, i djecu, i krave, i vjetar, i rijeku i oblak - zadihala se Jasna i mae as jednom rukom, pa drugom, pa objema rukama. Sve je htjela pozdraviti, itavu nau lijepu domovinu.
ZADATAK Razmislite kome biste jo (osim prometniku na stanici i pastiru) mogli mahati iz vlaka. to je jo Jasna mogla pozdravljati u naoj domovini? (Nov.most, tvornicu, traktor .. Dalje nabrajajte sami.) Napiite to.

61

Zalazak sunca
ud~ se ptice, ude se ptice: Nestalo sunce iz umice! Pobjeglo s livada i sa njiva Gdje se to skriva? Da li tko zna? Da li tko zna? Ja sam ga vidjela! Ja! Ja! Ja! Nekud se preko gora urilo, Onda je klonulo, U more se zatim zagnjurilo I utonulo ... to emo raditi? to emo raditi? Tko e iz mora sunce izvaditi?

t sve
OBJANJENJE

su ptice tune bile, Cak su i pjesme zaboravile.

klone

Sunce je klonulo = nagnulo se, spustilo kad smo pospani). ZADACI

se (ruka klone kad se umori; glava

lo Zato se U:. pjesmi triput kae: Ja! Ja! Ja!? (Tri ptice svaka za sebe' kae: Ja!) To bi' mogle itati tri uenice - svaka sv~j U pjesPlj'im~ jo takvih mjesta. Naite ih i it~jt~. ' 2. Sunce zalazi iza ume, iza brijega ili iza velike vode. Je li se i

1~!

vama; kad ste bili na moru, priinilo kao da je sunce uto~ulo? .Pniajte kako je to bilo.

SADRAJ
ZNA JA *~ema za make kole. . . . . Grigor Vitez *Jednog jutra u 'gaju .,.,."..,... Grigor Vitez Tri pisanke,' . . . . . . . . . . . .' . . . . Ela Peroci (sa slovenskog prev. V. C.) *Zagonetka (olovka) . . . . . . . . , etiri prozora (slika za govorne vjebe) 3
4

6
7 7

OH Ar
Mama . *Moja baka . Da slika bude ljepa (slika za govorne vjebe) Mali kuhar . ic, zar ne zna to je red! . Koje noice valjaju (slika za govorne vjebe) . . Veoma potrebna stvar ' Pitalica (zubi) . *Tri para obue . *Veernji razgovor Zato stoji na kii (ala) O emu je Mio razmiljao

MI, TATA,

MJE 8 8
9
10 II II

Zlata Kolari-Kiur Miroljub Jevtovi R. Baumvol (prev. V. C.) OktavPankuJa (sruskogprev.

V. C.) ....

12

Gvido Tartalja Gvido Tartalja Evgenije Permjak (s ruskog prev. V. C.) Zmaj Jovan Jovanovi

13 14 14

15 15
16 16 17 18 18 18 18 19 19
20

*Paja kola . . . . . Crvena koka ..... Kako treba poredati ove slike *Zagonetka (pijetao) narodna. *Dopunjaljka . . . . . . . . Kako ti meni, tako ja tebi (slika za govorne vjebe). . . . Koza i moj doruak Zdenka Bezjak, u. *Kravi<:;a . . . . . . . . . . Josip Milakovi Koliko nogu ima konj (ala) *Dohvati mi, tata, Mjesec Grigor Vitez *Sirena zove . . . . . Deset malih pomagaa emu nam slue ruke to rade ove ruke (slika za govorne vjebe) Ko, lonac i metla . . . . . . . . . . Zagonetna slika (slika za govorne vjebe) Bijeli i crni nos . . . . . . . . . . . Tko je to izradio (slika za govorne vjebe) Radoznali Jeek Tri druga . Ieekovi lavovi i tigrovi

1 razreda

Vladimir Majakovski .
. . . . . . . . . .

21 22 22

Evgemje Permjak (s ruskog preo,

V. C.) . . . . . . ..

po ekom (sa slovenskog preveo V. C.) Dragan Luki Danko Oblak V. Osejeva . Danko Oblak

-------

- ---

Jednog dana kad je Iskrica pisala zadau Najljepa ulica Praznik Kako su preli preko ulice *Nisu svi motori mudri i spretni Gdje ste ih vidjeli (slika za govorne vjebe) Kako je Mia spasio vlak . . . . . . . . ekaju da proe brzi vlak (slika za govorne vjebe) PO NJIVAMA ITO KLASNO, *S unce. na prozoriu Prvi proljetni izlet pela Iviine crvenrepke *Proljee je darovalo Tko je bolji ora . *Zagonetka (traktor) iv - iv. *Kos . . . . *Dopunja1jka Lisica i roda Prijatelji i neprijatelji Jeli to mogue (slika za govorne vjebe) Zato grmi ak nije mogao rasti *Cvijet . . . Vjetar i kia . . . . . *Pljusak. . . . . . . . *Zagonetka (kia, zemlja, biljke) *Zagonetka (rak) Gle ribia malog Miju; zna on gdje se ribe kriju Kia iz zemlje *Zbrka *Gljive . . . . Repa *Pioniri .Starog Duba. Zagonetka (kupus) *Jarko sunce Bakina trenja Vole isto to i djeca Crvenk~pica

(slika za govorne vjebe) Viktor Cvitan. . . . . Marija Vogelnik (prev. sa slovenskog V. C.) . V. Stanoji Zlata Kolari-Kiur

30 3I 32 34 34 35 36 36

U VONJAKU VOE_ SLASNO ime Fui . . 37 K. D. Uinski 37 . . . . . . 38 Grigor Vitez 40 Ivo Toi 40 42 42 Rikard Katalini JerelOv . 44 44 narodna. 44 45 46 A. Kuznjecov 46 Zmaj Jovan Jovanovi 47 narodna. . . . 48 Stevo Pupovac 48 narodna. . . . 49 narodna. . . . 49 (slike za govorne vjebe) 49 L. Voronkova 50 Kornjej Cukovski. 5I . . . . . . 52 ruska narodna 52 Branko opi 53 . . . . . . 53 . ime Fui . 54 Dauorin Trstenjak 54 . . . . . . . . 55 po ekom (prev. sa slovenskog V. C.) 56 Veliki brija . . . . . . 58 Odredite gdje im je mjesto (slika za govorne vjebe) . . . . . 59 60 *Radoznao djeak . . . . . Dragan Luki Jasna pozdravlja domovinu Dragan Luki 6I 62 *Zalazak sunca . . . . . . Grigor Vitez
. Izdavako poduzee Skolska knjiga", Zagreb, MasarykQva 28 Za izdavaa Ante Marin Tehniki urednik Ma;a Koi Korektor Anfisa Cinotti Stampanje dovreno u veljai 1967.