1

Zajedniki informativni list za pelare opine Graanica i opine Srebrenik

SADRAJ
1 Uvodna rije 2 Radovi na pelinjaku u narednom periodu 3 Vani dogaaji 4 Zanimljivosti 5 Nai pelari 6 Obavjetenja i oglasi Udruenje pelara Roj Srebrenik ul. Radnika bb Srebrenik i Udruenje pelara Bagemovac Graanica ul. M. Pae Budimlije bb Graanica

otovani

pelari,lanovi

IZDAVA

GLAVNI UREDNIK
Paezad Zuki

REDAKCIJA
Sulji Samir Emir Hifziefendi Mehmedovi Mehmed Hasan abi Hadi Abdulah Ibrahim Huskanovi Mujki azim ako Sulejman

LEKTOR
Moranjki Ekrem

Sulji Samir Emir Hifziefendi

DOO HERCEG SREBRENIK DOO PLASTEKS GRAANICA DOO HIDROMONT SREBRENIK DOO EUROCARGO LOGISTIC BH GRAANICA DOO PERSEL SREBRENIK MIRNA GRUPA GRAANICA DOO MANI SREBRENIK DOO RADIJUS GRAANICA DOO AGROPEST GRAANICA DOO BAUWOOD GRAANICA

TEHNIKA OBRADA SPONZOR

udruenja pelara Bagremac Graanica i Roj Srebrenik. Obraam Vam se da pozicije glavnog i odgovornog urednika ilustrovanog pelarskog asopisa Pelarstvo.Poetak izdavanja ovog asopisa je plod konkretnog dogovora udruenja pelara Roj Srebrenik i Bagremac Graanica koji ce izlaziti u tirau od 300 primjeraka u svaka 3 mjeseca. Odavno se osjea potreba za ovakvim asopisom koji e biti edukativno-informativnog karaktera gdje e pelari moi iznijeti svoja iskustva, razne informacije i prijedloge. Ovaj asopis e biti otvoren za sve one koji ele da svoje iskustvo podijele sa drugima. Razmjena informacija je veoma bitan segment u dobroj organizaciji pa i u pelarskoj proizvodnji. Doli smo u poziciju da pomaemo firme iz drugih drava koje ele da nam prodaju opremu i razne potrebtine za pelarstvo, najee i sumnjivog kvaliteta a imamo kvalitetne opreme koju proizvode ljudi, najee pelari sa podruja naeg kantona. Ovo je prilika da promoviemo na domai proizvod putem malih oglasa koji emo tampati u svakom broju asopisa. tampanje ovog asopisa je primjer saradnje dvaju udruenja, put kojim bi se i drugi trebali prikljuiti, a sve u cilju promovisanja pelarstva i dobre pelarske prakse. Ovih dana do mene stiu informacije o prinosima na pojedinim lokacijama i stie se utisak da vlada velika zabrinutost kod pelara jer je i ova godina ispod oekivanja. Po nekim informacijama Hercegovina je ove godine bez meda a u ostalim krajevima gdje je bilo neto vrcanja prinosi se kreu oko 10 kg po konici na bagremu.
Foto: Emir H.

stavi taku na dosadanji nain proizvodnje i da se upita zato se ne oduzimaju drugi pelarski proizvodi kao to su: polen, propolis, matina mlije i dr., pa da onda na toj osnovi sagledamo rentabilnost pelinjaka. Krajem septembra mjeseca poinje sajamska manifestacija u Srebreniku koja iz godine u godinu postaje sve kvalitetnija. Ovo je ujedno i poruka pelarima da su dobrodoli na sajam pelarstva u Srebreniku koji ce se odrati 27.septembra. Na kraju u vam poeljeti da dobro pripremite pelinja drutva jer kao to je poznato to je osnov iskoritenja pelinjih paa u narednoj godini. Lijep pozdrav Zuki Paezad 062/185-681 pasezadzukic@hotmail.com

Foto: Samir Sulji

OBAVJETENJE Pelarsko drutvo Roj Srebrenik dana 27.septembra (utorak) organizuje 3. sajam pelarstva i pelarske opreme Srebrenik 2011. Pravo izlaganja imaju svi oni koji unaprijed rezerviu svoje uee. Izlagai e biti duni donirati po 1 kg meda koji e se pokloniti u humanitarne svrhe. U okviru sajamske manifestacije biti ce odran bogat zabavni i edukativni program. Kontakt osoba: tehniki sekretar udruenja Enes Moranjki. Tel.061/393-250

Med,otrov ili lijek

300 primjeraka

TIRA

Iz svega navedenog postavlja se pitanje opravdanosti bavljenja, meutim treba veina pelara da

sam pelar.U nekoj idealnoj dravi pelari bi svakako imali poziciju kakvu i zasluuju.Pravi pelari imaju pozitivan uinak na sveopte uslove ivota na Zemlji kako lokalno tako i globalno.Pod pojmom "Pravi pelari" podrazumijevam onaj dio ove populacije koji se prema pelinjoj

sjeam se privilegovan to

Nain postavljanja "ApilifeVar" na satonoe Uz ovo sredstvo koristio sam i "KAS81" ili prostije odvar od borovih pupoljaka i pelina koji djeluje preko hemolimfe pele, a izvrstan je i protiv nozemoze. I na kraju u novembru kad nestane legla preostalu varou dotuem oksalnom kiselinom. Ove godine sam nabavio "BeeVital" sredstvo iz Austrije.U njegovom sastavu su: eterina ulja, oksalna,limunska i mravlja kiselina.Jedna od njegovih prednosti to se moe koristiti uvijek, iako se preporuuju tri glavna tretmana u avgustu. Pakuje se u plastine boce od pola litra i iz istih se direktno prska po ulicama pela. Podstie higijensko ponaanje kod pela. Primijetio sam da pele sa druge pele skidaju varou.Ve sam dva puta tretirao i veoma sam zadovoljan uinkom.

Na kraju ovog teksta pozdravljam sve pelare koji imaju elju da njihov med bude zaista "med" a ne otrov. Pozdravljam izlazak pelarskog lista i elim mu dug i plodan ivot. Kasim Mujabai Krojica do 195 Tuzla Mob: 061 953 948

Foto: Samir Sulji

Pelarstvo kao terapija za ljude tree ivotne dobi

dlazak u penziju, odnosno

osjeajodbaenosti, nepotrebnosti, suvinosti i usamljenosti.ovjek poinje da eprkapo sopstvenom ivotu traei opravdanje dosadanjeg ivota,sadanjosti i potrebe u budunosti.Obzirom da se ovo dogaa u vrijeme vidljivih znakova starenja ovjek lako zapadne u depresivno stanje. Ovakvo psihiko stanje po pravilu remeti normalne funkcije srca, eluca, nervnog i drugih vanih sistema u ljudskom organizmu.U takvim situacijama ovjek mora sebi da nae neki hobi ili dodatnu aktivnost koja e ga radno angaovati. Poslijepodnevne lagane etnje jesu korisne ali ne i dovoljne aktivnosti, jer e se one vremenom sve vie zanemarivati poto za njih ne postoji prava motivacija,niti ona ovjeka obavezuje na takvu aktivnost. Bavljenje pelarstvom je pravi izlaz iz ovakve situacije.Ono ovjeka obavezuje ba onoliko koliko je potrebno da se radno ne zapusti.Pelarstvo kao hobi je naroito poeljno za ljude koji su svakodnevno psihiki angaovani i napregnuti. Tako e najee boraviti u prirodi, okrueni ugodnom atmosferom koja vlada na pelinjaku. U tim uslovima pelar zaboravlja na sve svoje ivotne, poslovne pa i porodine probleme, te na pelinjaku doivljava psihiku relaksaciju. ovjek je radei sa pelama sve vie ubijeen da u ivotu moe opstati samo u zajednici sa drugim ljudima te postaje drutveno bie u pravom smislu te rijei. U biti ovjeka je da ivi to due i da pri tome radi onoliko da ne osjea breme svojih godina. Napomenimo samo podatak ruskih istraivaa da se meu 130 tamonjih stogodinjaka njih preko 100 cijelog ivota bavilo pelarstvom. Pelari kroz svoja druenja, esto ostvaruju nove kontakte,poznanstva i prijateljstva i to sa ljudima vrlo razliite strosne strukture, stepena obrazovanja i kulture. Na pelarskim terenima esto se drue potpuno ravnopravno i polupismeni zemljoradnici i profesori univerziteta. Prema tome bezbroj je razloga da se ovjek bavi pelarstvom a samo jedan da se ne bavi tim, a to je alergija na pelinji ubod. Emir Hifziefendi U.P.BAGREMOVACGraanica

a veinu pelara koji ne sele

svoja pelinja drutva ovo je esto bespani period, te bi trebalo obratiti panje na koliinu hrane u drutvima a naroito novoformiranim rojevima. Za odravanje mikroklime u konicama pele u ovom mjesecu troe velike koliine vode, te je veoma vano da njihova oblinja pojilita ne presue. Veoma je vano obratiti panju na ventilaciju na onim konicama gdje ne postoje varoa podnjae zbog visokih temperatura u ovom mjesecu i opasnosti od topljenja i deformisanja saa. Svkakako treba limene uloke izvui van podnjae kako bi bila maksimalno omoguena ventilacija konice. Mnogi selei pelari ovaj mjesec iskoriste za seobu drutava na kasnu lipu i umsku pau u predjelima sa veom nadmorskom visinom. Ukoliko je medobranje na lipovoj pai bilo uspjeno potrebno je u ovom mjesecu izvriti vrcanje vikova meda vodei rauna o potrebnim zimskim zalihama cvjetnog meda. Mlai pelari trebaju posebno voditi rauna da se ne izazove grabe na pelinjaku koja lako zahvati slaba i obezmatiena drutva a nekada moe potpuno unititi pelinjak. U ovom mjesecu se esto vri zamjena starih matica pa bi trebalo obratiti panju na kvalitet legla mladih sparenih matica. AVGUST I ovaj mjesec je za pele prilino bespaan kako u nektarskoj tako i u polenskoj pai, te pele esto posjeuju i alternativne izvore ugljikohidrata i bjelanevina.

Na fotografiji pele skupljaju mljeveni keks petit kao izvor bjelanevina u bespanom periodu.

Foto: Emir H.

prestanak obavljanja svakodnevnih radnih aktivnosti u ovjeku esto izaziva jedno depresivno psihiko stanje.Tada kod ovjeka lako nastane kriza identiteta,

JULI

U drugoj polovini mjeseca matica poinje nositi jaja iz kojih e se izlei dugoivue zimske pele. Od 1 avgusta je preporuljivo podsticajno prihranjivanje pogaama ili sirupom narednih 30-40 dana, kako

bi matica poloila to vei broj jaja iz kojih e se izlei pele koje e moi preivjeti zimu i odnjegovati prve generacije legla u februaru i martu idue godine. Dugogodinja ispitivanja su pokazala da se meu preivjelim pelama u martu njih preko 88% izleglo imeu 20-tog avgusta i 15-tog septembra prole godine. Ako oduzmemo od 20 avgusta 21dan (koliko traje period inkubacije radilike larve), dobili smo vrijeme kada je matica zalegla prva jaja buduih zimskih pela. To vrijeme je oko 1 avgusta (poetak podsticajnog prihranjivanja). Na bioloko starenje pele radilice najvie utiu dva faktora i to: 1. koliina odnjegovanog legla . 2. vremenski period pele kao izletnice na poslovima izvan konice. Pele izleene u drugoj polovini avgusta i prvoj plovini septembra su upravo pele koje su bile poteene poslova iz gore navedena dva faktora. Stoga one i jesu nosioci prezimljavanja pelinjeg drutva. Pele izleene poslije 15tog septembra su esto njegovane u uslovima loe mikroklime u konici uz prisustvo vee koncentracije varoe po jednoj larvi (male koliine raspoloivog legla u kojem varoa parazitira), te i ove pele esto imaju skraen ivotni vijek. Oko 1og avgusta bi trebalo izvriti prvo tretiranje protiv varoe preko dimnih

listia ili na neki drugi nain. Ovo tretiranje bi trebalo ponoviti jo 2-3 puta u vremenskim razmacima 4-5 dana, kako bi se skinulo to vie generacija varoa koje izlaze iz legla na mladim pelama.

15 septembra kako bi na preradi sirupa bile to vie angaovane ljetne pele koje e ionako ubrzo uginuti. U septembru bi trebalo izvriti jo jedno kontrolno tretiranje protiv varoe, kako bi se skinule poslednje eventualno preostale varoe sa pela. U ovom mjesecu bi trebalo voditi rauna o grabei te suziti leta na konicama na onoliko centimetara koliko pele zauzimaju ulica.

Foto:Emir H.

Pele u julu i avgustu za odravanje mikroklime u konici troe velike koliine vode.

SEPTEMBAR U ovom mjesecu bi trebalo izvriti dopunu zimske hrane svim drutvima koja imaju ispod 15 kg meda. Dopunu moemo vriti dodavanjem okvira sa medom iz rezervi (okviri iz zdravih drutava koja imaju preko 20 kg meda), ili dodavanjem eernog sirupa koncentracije 2:1 u korist eera. Dosipanje sirupa treba vriti u to veim obrocima koje pele mogu prenijeti za jednu no. Zimsku prehranu sirupom treba izvriti od 1konica,te posjetili kanjon Drinjae i Djevojaku peinu.

Pored ovih tretiranja protiv varoe svakako se preporuuje i tretman rastvorom Oksalne kiseline koji se vri u novembru, odnosno u vrijeme kada u drutvu potpuno prestane njegovanje otvorenog legla (Oksalna kiselina teti larvama u otvorenom leglu).
Emir Hifziefendi U.P.BAGREMOVAC Graanica

Graaniki pelari na praktinom predavanju u Kladnju

Predavanje za pelare optine Graanica

O
Foto: Emir H.

bzirom

da

je

predava

nedjelju 10.07 2011 god.je

Graanike pelare U.P. Bagremovac ugostio na svojoj pelarskoj farmi u Gornjoj Mahali poznati dugogodinji pelar praktiar i inovator Abdulah Vejzovi iz Kladnja.Vejzovi je uz pie, jagnjetinu i povremenu svirku harmonike Rifata Kovaevia prenosio pelarima svoje 40-to godinje iskustvo.Vejzovi je pored predstavljanja svojih inovacija u pelarstvu prenio svoja iskustva kako postii vee prinose u glavnoj pai.Pelari su mogli vidjeti magacin i radionicu u njegovoj vikendici.Nakon posjete Vejzoviu pelari su obili jo jedan veliki pelinjak u Gojkoviima pelara Senahida auevia sa preko 150

Vejzovi gostima

na

svom

pelinjaku

sa

mr.Goran Mirjani bio sprijeen zbog velikog interesovanja za predavanje irom BiH, udruenje pelara Bagremovac angaovalo je 05.06.2011 god. predavaa Abdulaha Vejzovia iz Kladnja, na temu praktino pelarstvo (I dio). Ovo je trebalo da bude tree praktino predavanje USAID FARMA kole pelarstva. Obraeno je nekoliko tema iz oblasti praktinog pelarstva te na kraju dati odgovori na sva pitanja pelara. Pelarima je i prezentirana univerzalna podnjaahranilica koju je patentirao Vejzovi.

Foto: Emir H.

Pelari sa Abdulahom Vejzoviem nakon predavanja

Foto: Emir H.

Pelari ponovo bez bagremovog meda

Foto: Emir H.

periodima zasad se mnogi pelari graanike optine koji ne sele svoja drutva nadaju da e im lipova i livadska paa omoguiti dovoljne koliine meda za kvalitetno zimovanje pelinjih drutava, bez vee jesenje prihrane. Emir H. U.P. Bagremovac Graanica

razgovora

sa

graanikim

Predavanje Abdulaha Vejzovia iz Kladnja

pelarima saznajemo da i ova 2011 godina nije omoguila vremenske prilike za dobro medenje bagrema. Pelari su u prosjeku vrcali oko 5 kg meda po drutvu poslije bagrema,a oni koji su selili pelinja drutva neto malo vie. Rijetki su pelari koji su vrcali ist sortni bagremov med obzirom da kod mnogih pelara udio bagrema u medu poetkom juna nije bio ni 50%. Moglo bi se rei da je to vie kombinacija bagrema i maslaka koji je medu dao prepoznatljivu narandastu boju. Ipak ova godina nije zahtijevala od pelara posebnu prihranu drutava za razliku od 2010 godine, u kojoj su mnogi pelari morali prihranjivati svoja pelinja drutva tokom itave godine, a oni koji nisu to radili, imali su dosta gubitaka tokom zime i jako usporen proljeni razvoj drutava. Poueni prologodinjim dugim bespanim

Foto: Emir H

IFORa za sjeveroistonu Bosnu sa sjeditem u

Predstavnici Modrii 19.05.2011.god. posjetili kancelariju U.P.Bagremovac.

a pelinjaku Abdulaha Vejzovia Graaniki pelari

su se mogli uvjeriti u jedan veoma rijedak fenomen u pelarstvu.Sluaj je zanimljiv po tome to je poznato da u drutvu mogu biti dvije i vie matica samo na kratko, kada se vri tiha smjena i kada se drutvo roji. Vejzovi je otvorio konicu u kojoj je istovremeno radilo 5 matica bez ikakvog ograniavanja ve dva mjeseca. Na fotoaparat je uspio zabiljeiti detalj na kome se vide 3 matice na jednom ramu.
Emir Hifziefendi U.P.BAGREMOVACGraanica

Foto:Emir H.

Dogaaj je svakako dao povoda ljekarima i farmaceutima da rade ispitivanja mogunosti primjene pelinjeg otrova u ove svrhe i svakako pravljenja nekog seruma sa upotrebom pelinjeg otrova u te svrhe. Dotle se svakako preporuuje uobiajeni postupak primjene seruma za ujed zmije otrovnice.
Hasan abi U.P.BAGREMOVACGraanica

Foto:Emir H.

Lijek za pelinji ubod

Babiima

nedaleko

od

Graanice

nalazi

se

vima je bolno ono mjesto uboda pele i neugodan

otok koji nastane pri tome, pogotovo ako je to u predjelu lica, oka, uha i slino.Ovdje elim rei da i za to imamo lijek u prirodi, najee blizu naih konica.To je biljka zvana u narodu Haluga ili Havdika. Dovoljno je odmah izvaditi aoku i ubod (mjesto uboda) natrljati zgnijeenim listom te biljke.Nakon toga nema ni bola ni otoka.

Pelinji otrov kao protuotrov za zmijski ujed

ije nam namjera da eksperimentiemo i igramo se

sa ivotima jer ujed nekih otrovnica nije ala, potreban je hitno serum protiv ujeda zmije. elim vam prenijeti jednu priu o dogaaju vezanu za ovu temu. Deava se da u jednom gradu u Australiji daleko od drugih veih centara dijete ugrize zmija otrovnica. Poto nije blizu bolnica roditelj pelar puta da dijete ubode vie pela u predjelu ujeda zmije. Ovdje se naravno ide u bolnicu koja je daleko nekoliko sati. Tu nema seruma protiv ujeda zmije. Idu u najblii grad koji je udaljen itav dan vonje. Kad je na kraju ljekar koji primio dijete vidio i sasluao roditelje,vidio mjesto ujeda pitao je kad se desilo, udio se i dao serum protiv ujeda zmijeprotuotrov. Tvrdio je da je udo da poslije toliko sati nakon ujeda ovjek uopte moe biti iv, kao i to da je dijete jedino zahvaljujui pelinjem otrovu u organizmu ostalo ivo. Treba rei da je dijete preivjelo. Ponavljamo, pria govori o snazi pelinjeg otrova a nije nam cilj da tvrdimo da to treba da bude jedina terapija.

pelinjak Ibre Imamovia, sa oko 50-tak drutava. Imamovi nekadanji uitelj, danas penzioner ve se preko 30 godina bavi pelarstvom. Na svom pelinjaku je svakodnevno, a u ovim julskim danima najvie vremena provodi snadbijevajui vodom pojilice na svom pelinjaku. U bespanom periodu jula i avgusta njegov pelinjak svakodnevno potroi od 50 do 70 litara vode. Imamovi kae da se ne smije dozvoliti da pojilice ostanu ni nekoliko sati bez vode, jer je kasnije pele teko naviknuti na pojilice to je svakako problem ako se u blizini nalaze zagaeni izvori vode. Na njegovom pelinjaku se nalazi i stari paviljonski pelinjak sa A konicama u kojem i danas uva nekoliko drutava. Tokom itave godine svoja drutva dri na tri LR nastavka, te na taj nain uva staro sae od voskovog moljca. U prizemlju svoje porodine kue, u svojoj pelarskoj radionici on samostalno izrauje kompletnu opremu za svoj pelinjak.Ove godine je sa svog pelinjaka poetkom juna izvrcao oko 250 kg meda od bagrema i maslaka.Med od lipe nije htio ni vrcati plaei se da drutva ne bi ostala bez dovoljno hrane obzirom da je lipa slabo medila.Na svom pelinjaku redovno skuplja polen i propolis a uskoro e poeti proizvoditi i matinu mlije.Kao aktivan lan udruenja i lan upravnog odbora U.P.Bagremovacnesebino prenosi svoje iskustvo i na mlae pelare, kako u prostorijama udruenja tako i na svom kunom pragu za koje je uvijek imao dovoljno vremena.Svake godine imamovi pokloni nekolio rojeva mlaim pelarima koji pokuavaju da proire svoje novoformirane pelinjake ili da nadoknade stradala drutva zbog loeg zimovanja i drugih razloga. Za Imamovia bi se moglo rei da je jedan od uzornih naprednih pelara optine Graanica.

Priprema pelinjih drutava za zimu i zazimljavanje u L-R konicama

PAEZAD ZUKI - TINJA

Foto:Paezad Zuki

Foto:Emir H.

Ibrahim Imamovi iz Babia kod Graanice se preko 30 godina bavi pelarstvom Emir H. U.P.Bagremovac

ada se govori o pripremi peljinjih drutava za

zimu onda se mora naglasiti da taj proces traje neto due nego to se to,ustvari misli i prakticira. Neu se vezati za datume,jer u pelarstvu je to gotovo nemogue. Treba istai da je to vrijeme prestanka vee izraenosti rojevnog nagona. U principu se moramo od

tog momenta ozbiljnije posvetiti onim peljinjim drutvima koje planiramo uvesti u zimu.Posebnu panju moramo posvetiti jaini peljinjih drutava, poto je to vrijeme jo aktivne sezone, kad nerijetko ima i dobrog unosa nektara,onda je to jo jedan od razloga da se posveti posebna panja jaini peljinjih drutava. Ako kod pojedinih pelinjih drutava nismo zadovoljni sa jainom onda se mora traiti razlog takvog stanja. Najei razlozi su nekvalitetne ,stare istroene matice i slab unos nektara i polena u bliskoj prolosti.Jedino rjeenje takvog stanja,da nam se u budunosti ne bi deavali takvi problemi, je da moramo voditi rauna o mladim,kvalitetnim maticama i koliini hrane. Period mijenjanja matica je upravo juli i avgust mjesec,zavisno od line prakse koju svaki pelar po svom uvjerenju primjenjuje. Moje miljenje je da je matice najbolje zamijeniti krajem avgusta mjeseca. Matice koje dodajemo su uvane u nukleusima i nisu imale mogunosti da se istroe zbog male zapremine nukleusa. Drugo, one nee uestvovati u proizvodnji zimske pele, to je jo jedan argument koji ne moemo zanemariti. Vano je napomenuti da je juli mjesec kada trebamo veoma ozbiljno razmiljti o suzbijanju varoe. Jo smo u periodu, kada primjenjujemo tzv.bioloku borbu protiv varoe, a ona se sastoji u tome da se dodaje okvir bez ice i satne osnove na gradnju pelinjem drutvu sa jedne strane legla. Kada trutovsko leglo u njemu bude zatvoreno, okvir se vadi i nosi na topljenje. Na takav nain moemo odstraniti, po nekim autorima i do 50% varoe. Kod dodavanja graevinjaka moramo voditi rauna o kontinuitetu dodavanja takvih okvira zbog uspjenosti tog naina borbe protiv varoe.Prije hemijskog

tretiranja pelinjih drutava potrebno je oduzeti viak meda. Sada je to idealna prilika jer se ionako nalazimo na kraju sezone. Posebnu panju moramo voditi o koliini meda kojeg ostavljamo za zimovanje. Kada govorimo o varoi onda moramo spomenuti da se na naem tritu u posljednje vrijeme pojavljuju lijekovi raznih komercijalnih naziva. Pelari su zbunjeni nametanjem takvih lijekova koji su uglavnom na biljnoj bazi i ne zagauju pelinje proizvode. Svoj sud o tome nebih sada iznosio, jer sam miljenja da vrijeme treba pokazati vrijednosti i realan uinak takvih aparata. Ja na svom pelinjaku,koristim uglavnom organske kiseline, pripravak koji ima amitraz, supstancu prakaste materije kao to je peludal a od ove godine i bevital. Vana stvar o emu pelar mora voditi rauna je hrana, odnosno koliina, kvalitet i raspored. Treba prije svega razluiti dva termina koji se koriste a to je obezbjeenje potrebe koliine hrane za zimu i stimulativno prihranjivanje. Na svom pelinjaku,od 20-25 jula vrim detaljan pregled pelinjih drutava koja su odreena za zimovanje. Pregled se najvie praktikuje u cilju dobijanja informacije o koliini hrane i kontinuitetu polaganja matice. Po dobivenim informacijama postupam na sljedei nain. Ako je u pitanju nedovoljna koliina hrane onda postupam po sljedeem redoslijedu: ne remetim raspored nastavaka koji se u tom periodu ustanovi. Hrana se dodaje u velikom koliinama, 2-3 l u vremenu od 25.jula do 01.avgusta. Sva dodata hrana e biti uskladitena u nastavak iznad legla. Slijedeca operacija koju radim se odnosi na to da poetkom avgusta vrim manipulaciju s nastavcima tako da nastavak u kome je veina hrane stavljam ispod plodita. Tog momenta smo dobili situacije da e pele u veoj ili manjoj mjeri prenositi hranu iz nastavka ispod plodita koja e ujedno i potisnuti maticu da lee u niim dijelovima gornjeg nastavka. Time smo dobili efekt stimulativnog automatskog prihranjivanja,sto je i potrebno u mjesecu uvgustu. Drugi ostvareni cilj je da smo dobili savren raspored hrane na nain kako to pele najbolje znaju i uraditi. Ne smijemo zaboraviti da smo kalendarski u avgustu mjesecu gdje u veini krajeva nema pae pa se zbog toga moe desiti grabe na pelinjaku. Da bi predupredjili tetno stanje na pelinjaku moramo preduzeti potrebne mjere da ne doe do neeljenih situacija. Svo vrijeme mjeseca avgusta moramo voditi rauna o koliini legla u konici. Ako elimo da zazimimo jaka pelinja drutva onda taj broj okvira sa leglom se mora kretati od 7-8, ako nije takav sluaj onda okvire sa zatvorenim leglom moramo dodavati iz pomonih drutava. Veoma esto sluam prie pojedinih pelara da im se dogodi, da pored velike koliine hrane u gornjem nastavku, pele ugibaju od gladi jer su formirale kube u donjem nastavku koji je u zimskom periodu sa malom koliinom hrane. Da se takvi problemi ne bi deavali, nesebino predlaem prezentirani nain dodavanja hrane jer je to nain koji se praktikuje na mom pelinjaku vie godina i koji je preao sve stroge kriterije ocjenjivanja. Napominjem da potrebna koliina hrane koja mora biti dosupna pelama uvijek treba da iznosi u naim klimatskim uvjetima iznad 15 kg. Ono pelinje drutvo koje nema tu koliinu hrane mora se prihranjivati sve dok ne dostigne potrebne zalihe s tim da treba voditi rauna da hranu ne smiju preraivati pele koje e nositi teret zimovanja. U sluaju da se pojave znaajni periodi bez polena,a koji je bitan za uzgoj zimske pele onda se mora intervenisati

sa polenom iz rezerve. Ako pak nemamo nita u rezervi onda moramo koristiti zamjenu, ali emo postii mnogo manji efekt u odnosu da u prirodi ima polena u izobilju. U septembru mjesecu uglavnom trebamo kontrolisati da li smo uradili prave stvari u prethodnom periodu. Ja,u tom vremenskom periodu vadim krajnje okvire tako da umjesto 10 u svakom nastavku ostavljam po 8 okvira. Ako eventualno ima meda na tim okvirima,a oni budu sa saem loijeg kvaliteta, isijecam sae sa medom i stavljam ga u velike hranilice ispod krova konice, gdje pele imaju pristup. Pele e svo sae oistiti od meda i med uskladiiti na njima najpogodnije pozicije. Sa ovakvim nainom rada pelar moe ujedno da eka period dodavanja prvih pogaa. Jo nam ostaje faza tretiranja oksalnom kiselinom koja se daje u periodu kada pelinja drutva nemaju legla,a to je najee period novembra i decembra. Kao posljednja operacija u kalendarskoj godini vrim utopljavanje pelinjih drutava sa nekoliko listova novinskog papira, ali i tu operaciju vrim u novembru mjesecu. Pogrena je praksa pojedinih pelara da utopljavanje vre u periodu od mjeseca oktombra zbog toga to taj mjesec zna esto biti topliji nego obino. Tada se matica usred povoljnije mikroklime u konici ponovo aktivira pa imamo za posljedicu 2-3 okvira potpuno nepotrebnog legla. Na odgajanju legla u tom periodu zimske pele e se u dobroj mjeri istroiti. Na mom pelinjaku odavno je praksa da se poetkom oktombra svi uloci na mreastim podnjaama s ciljem da se to je mogue aktivira matica u mjesecu oktombru. Pie: Paezad Zuki tel.: 062/185-681 e-mail:pasezadzukic@hotmail.com

PAEZAD ZUKI TINJA : PROIZVODNJA VRCALJKI

Foto:Paezad Zuki

ed sadri kalij , eljezo , kalcij , fosfor , magnezij ,

kao i neke vitamine (naroito one iz grupacije B) . Sadri enzime i antioksidanse . Slui za odravanje zdravlja dinog sustava te pomae u uspostavljanju bolje cirkulacije . Poboljava probavu te potie san , pa zato ga ne koristiti vie kod preventivnog lijeenja ? Evo nekoliko recepata sa medom: Bolesti sinusa Uzmite 1-2 june lice meda u sai , 4-5 puta u razmacima od jednog sata . vakati cca 10min ostatak ispljunuti ili progutati . Ako je zapaljenje kronino , 4-5 uzimanja treba Vas za pola dana , a najdue za jedan dan osloboditi tegoba i svih simptoma bolesti . Nos e se otvoriti , a bol e nestati .Bilo bi dobro slijedei tjedan po jednom dnevno uzeti istu koliinu da se bolest ne vrati . Za osobe koje nemaju zdravstvenih problema preporua se da sae koriste svaki trei ili etvrti dan radi preventive . jaanje imuniteta organizma - 1 liica cvjetnog praha - 2-3 liice mijeanog meda - 2-3 liice jabunog octa - 20 kapi propolisa - 2 dl vode Cvjetni prah rastopiti u alici vode, dodati med, jabuni ocat i propolis pa sve dobro promijeati. Popiti ujutro ili nakon dnevnih napora. - 50 g cvjetova kamilice - 150 g kestenovog meda Smrviti cvjetove kamilice i mijeati s medom dok se ne dobije jednolina smjesa. Uzimati 1 licu tri puta dnevno prije obroka.

Foto:Paezad Zuki

Interesantan nain spreavanja izlazka roja iz konice

ojenje kao prirodna i normalna pojava u pelinjoj

zajednici je za napredne pelare nepoeljna meutim za pelinju zajednicu je veoma korisna iz razloga to je to jedini nain razmnoavanja i prilikom tog ina pelinja zajednica se u dobroj mjeri oslobaaodreenih bolesti kao i varoe koja je ujedno i najvei neprijatelj pelinje zajednice. U ovom tekstu elim da objasnim jedan od nekoliko sigurnih naina borbe protiv rojenja koji je u 100 % sluajeva uspjean ak i kada mlade matice izlaze iz matinjaka. Postupak se sastoji iz toga da se iz pelinje zajednice koja je u dobroj mjeri ula u rojevni nagon povade svi okviri sa pelama i leglom i pele stresu u prazan nastavak.Matinjak je na okvirima unitio i te okvire sa leglom i hranom podijelimo u druga drutva. Pele koje smo stresli u praznu konicu poklopimo i tako ostavimo do sutranjeg dana kada tim pelama koje su se uhvatile za poklopnu dasku kao i normalan prirodni roj dodamo satne osnove i jedan okvir sa leglom. Poeljno je takav roj njegovati kao i svaki drugi prirodan roj i on e nam izraziti zahvalnost svojim brzim razvojem.Kroz 10 dana moemo mu vratiti okvire sa leglom koji su oduzeti.Ovaj postupak se odnosi na roj prvenac,meutim ako su u pitanju drugenci i treenci gdje u jednom vremenskom periodu u konici nema matice nego samo zreli matinjaci onda se mora ekati izlazak matice iz matinjaka pa postupak uraditi na opisan nain.ekajui izlazak matice u drugom postupku poeljno je na lijeto konice postaviti komad matine reetke radi sigurnosti da se nebi pelinja zajednica izrojila prije nego to mi ne reagujemo. Treba napomenuti da u ovakvom nainu razrojavanja rojevi izuzetno brzo napreduju jer imaju svu potrebnu pelu koja je ranije bila u konici i ja sam izuzetno zadovoljan ovakvim nainom formiranja rojeva. Pie: Vikalo Esad tel.: 061/687-835 Sladna

eluani problemi

Recepti preuzeti sa Internet stranica.

MEDOM DO ZDRAVLJA 10