Modul: Osnove fitomedicine

Dio: Herbologija
- skripta za uenje

Prof. dr. Zvonimir Ostoji

KOROVI prilagoeno iz: Maceljski M., Cvjetkovi B., Igrc-Bari J., Ostoji Z. (1997). Prirunik iz zatite bilja (za zaposlenike u poljoprivrednim ljekarnama). Zavod za zatitu bilja u RH, Zagreb U jednom od svojih prvih prirunika poznati ameriki znanstvenik A.S.Crafts kae " u poetku nije bilo korova ". Ovim rijeima autor je htio rei da do pojave ovjeka nije bilo korova. I zaista, onog trenutka kad se ovjek poeo organizirano baviti poljodjelstvom , korovi su postali dijelom njegove svakodnevnice. Uzgajajui kulturno bilje ovjek je zajedno s njim "uzgojio" i njihove neeljene pratitelje, koje je kasnije nazvao korovom. Stoga nije sluajno da je poznati botaniar de Candola jo u prolom stoljeu kao korov oznaio "protiv volje poljoprivrednika kultivirane biljke". Po toj definiciji smatramo korovom svaku biljnu vrstu koja raste zajedno s kultiviranom biljnom vrstom. Tako i suncokret npr. moemo smatrati korovom kad se javlja u eernoj repi, soji ili uljanoj repici, jednako kao to su ra, jeam ili zob korovi ako se javljaju u penici ili uljanoj repici. ak to vie, penica odreene sorte jest korov ako raste zajedno u kulturi s drugom sortom penice koju uzgajamo kao sjemensku robu. Iz prikazanog vidi se da su korovi pratitelji kulture. Oni su zajedno s kulturom udrueni u biljne zajednice (fitocenoze). Vezani su uz ovjekovu djelatnost (definicija Crafta) te su zapravo antropofiti kao i kulturne biljke. Nastali su u vrijeme i zajedno s ovjekom. Stoga se s razlogom kae da je korov stvorio ovjek. Botaniar Thellung kae isto ali na drugi nain. Njegova definicija "korove je stvorio plug" upuuje na isti zakljuak. U novije vrijeme pojam korov dobio je ire znaenje. Tako ameriki znanstvenik Klingman kae da je korov "biljka koja raste na neeljenom mjestu, odnosno biljka izvan mjesta". Drugim rijeima, korovi nisu uvijek samo biljne vrste koje se javljaju u kulturi. Danas govorimo o korovima koji se pojavljuju na melioracijskim sustavima (vodotocima, kanalima, ribnjacima, jezerima i sl.). Korovi su veliki problem na eljeznikim prugama, industrijskim objektima, aerodromima, zatim uz putove i staze, na sportskim objektima, parkovima, ispod dalekovodova, u umama i sl. U svim reenim sluajevima govorimo o biljnim vrstama (korovima) na neeljenom mjestu. Upravo tako i glasi definicija Andersena koji kae da je korov "svaka biljka koja raste na mjestu gdje to ne elimo". Slino govori i definicija Georgije koja kae da je korov "biljka koja raste na mjestu gdje elimo da raste neto drugo".U narodu rije korov ima viestruko znaenje. Stoga ga i nije jednostavno definirati. U nas ovaj opeprihvaeni naziv vue podrijetlo iz maarskog

jezika. Osim rijei korov, u naem narodu rabe se i rijei dra, trava, plevel i sl.S gledita poljodjelca korovi su uvijek tetne i neeljene biljne vrste jer svojom prisutnou umanjuju koliinu i kakvou kultiviranoj vrsti. S druge pak strane njihova prisutnost omoguuje zaposlenje ogromnom broju lokalne i prolazne sezonske radne snage. Mnoge korovne vrste slue pelama za skupljanje meda, pticama i glodavcima kao izvorite hrane i kao sklonite, esto ih beremo kao samoniklo jestivo ili ljekovito bilje, ali su istovremeno i domaini mnogim bolestima i tetnicima bilja. Zbog svojstava da brzo niu i izrastu visoko, korovi umanjuju vidljivost uz ceste, mogu usporiti protok vode u vodotocima. Zbog istih karakteristika ovjek ih rabi kod spreavanja erozije, koju gradnjom razliitih objekata sam pospjeuje. Uzimajui sve iznijeto u obzir, nije se teko sloiti s razmiljanjima amerikog znanstvenika W. A. Andersona, koji kae da su korovi "kontroverzne biljke koje nisu uvijek tetne, jednako kao to nisu uvijek korisne". Karakteristike korova Budui da pripadaju malom broju razliitih porodica (vidi tablicu 6), za pretpostaviti je da su i osnovne znaajke korova sline. Veinu korovnih vrsta karakterizira sljedee :- sposobne su nicati u razliitim pedo-klimatskim uvjetima- faze rasta i razvoja od nicanja do plodonoenja prolaze brzo (ir-Amaranthus retroflexus npr. visinom prosjeno dosee 1-1,5 m, moe u nepovoljnim uvjetima cvasti i plodonositi ve i kad visinom dosegne samo 15 cm; sjeme osjaka - Cirsium arvense moe dospjeti za samo dva tjedna nakon cvatnje).- sjeme im je sposobno odrediti i kontrolirati period mirovanja (dormantnosti)- klijavost im je dugotrajna. (divlja zob - Avena fatua ili loboda-Chenopodium album npr. u poljskim uvjetima mogu zadrati klijavost due od 30 godina).- mnoge jednogodinje vrste proizvode sjeme neprestano i u velikim koliinama (jednogodinja vlasnjaa-Poa annua ili mijakinjaStellaria media kratkog su vegetacijskog ciklusa te tijekom jedne kalendarske godine plodonose dva do tri puta)- imaju izraenu sposobnost samoodravanja, odnosno sposobne su prilagoditi se razliitim pedo-klimatskim i agrotehnikim promjenama(Sposobnost prilagoivanja korova kako na promjene koje nastaju kroz due, tako i na promjene koje nastaju kroz krae vremensko razdoblje veoma je izraena)- rasprostranjene su irom svijeta (ubikvisti), to je u direktnoj svezi sa sposobnou prilagoavanja razliitim proizvodnim prilikama- neki korovi proizvode sjeme jednake veliine i mase kao i kultivirane vrste koje zakorovljuju (sjeme broike-Galium aparine masom i oblikom je veoma slino sjemenu penice; stoga ih kombajn nije sposoban razdvojiti ni sistemom sita, a niti ventilacijom;

upravo, s pojavom kombajna, broika se jako proirila te je danas najnapasniji korov strnih itarica)- mnoge se osim sjemenom mogu razmnaati i razliitim vegetativnim organima (vrijee, rizomi, lukovice, stoloni i dr.)- vegetativni organi su im lomljivi te ih upanjem ili motikom nije lako iskorijeniti- podzemni vegetativni organi korova bogati su rezervom hranjiva te lake odole bilo kojem stresu- mnogi korovi imaju specijalni nain irenja na druge prostore- korijen i vegetativni organi korova prodiru duboko u tlo (vegetativni organi osjaka-Cirsium arvense mogu doprijeti do pet a slaka-Convolvulus arvensis ak do deset metara dubine)- korovi su sposobni razviti rezistentnost na herbicide i tako otrpjeti njihov fitocidni uinak (loboda-Chenopodium album, ir-Amaranthus retroflexus "razvile su rezistentnost" na atrazin i neke druge triazinske herbicide). tete od korova Prema izvjeu UN-a (Ujedinjeni narodi) vie od dvije milijarde ljudi svijeta gladuje. Nikad u prolosti nije zabiljeen vei broj gladnih. U istom izvjeu se navodi da e dananjih 6 milijardi ljudi kroz narednih 50 godina biti udvostrueno. Stoga e proizvodnja hrane u razdoblju koje je pred nama biti glavna zadaa ovjeanstva. Naalost, i pored injenice da za proizvodnju hrane ovjek rabi gotovo 2,5 milijuna tona pesticida, biljni nametnici (bolesti, tetnici i korovi) svake godine odnesu 40 i vie posto potencijalno mogueg priroda. Dugim rijeima, i u sluaju kad provodimo sve najmodernije mjere borbe protiv nametnika, prirod poljoprivrednih kultura u prosjeku je umanjen za 50 %. Da nesrea bude vea, u nerazvijenim zemljama svijeta, gdje hrane najvie nedostaje, gubitci priroda su vei od 50 % (vidi tablicu 1,2 i 3).Korovi poljoprivrednim kulturama nanose velike tete na nain da im: - oduzimaju vodu - oduzimaju mineralna hranjiva - oduzimaju prostor nad i pod povrinom tla - oduzimaju svjetlo. Korovi obino rastu bre od kulture te troe vee koliine vode. Tako je istraivanjima utvreno da kulturne vrste prosjeno za izgradnju jednog grama suhe tvari utroe 2,42 g vode, dok korovi za istu koliinu suhe tvari utroe oko 3,57 g. Ovo je vidljivo iz priloene tablice 1. Jo je znaajnije istai da su korovi sposobniji od kulture prilagoditi se

nepovoljnim uvjetima. Tako e u vrijeme sue, pri nedostatnim koliinama vode u tlu, sua prije pogoditi kulturu, jer su korovi i u takvim uvjetima sposobniji usvojiti vie vode. Tablica 1. Potreba pojedinih kultiviranih i korovnih biljnih vrsta za vodom Potrebna voda* Transpiracijski koeficijent

Biljka

Korovi: ir 3,3-3,8 261-305 Loboda 1,5-2,3 435-658 Vjetiin korov 3,9 254 Tut 3,5 288 Kulture: proso 3,7-4,0 251-2,74 Sirak 3,5-3,7 268-285 Penica 1,8-2,5 403-550 Kukuruz 2,77 361 Soja 1,6 646 *=stvoreni grami suhe tvari na 1000g utroene vode Jednako tako korovi oduzimaju kulturi velike koliine hranjiva iz tla. Za izgradnju jednake koliine suhe tvari korovi prosjeno ne utroe vie hranjiva od kulture (vidi tablicu 2.). Meutim, njihova tetnost ogleda se u injenici da se korovi s kulturom nadmeu za ista hranjiva. Kako su obino krae vegetacije, namire se prije kulture, te je time dovedu u podreen poloaj. Tablica 2. Potrebna koliina hranjiva (u kilogramima) za izgradnju jednake koliine suhe tvari Biljna vrsta penica zob jeam loboda ambrozija ir tut gorica duik 5,49 4,86 8,28 7,47 6,57 5,04 3,01 9,72 fosfor 1,17 1,71 2,61 1,53 1,35 1,35 0,76 2,7

Tablica 3. prikazuje rezultate analizom utvrene koliine minerala u toni biljnog materijala kod dvije kulturne i jedne korovne vrste. I iz ovog primjera vidi se da loboda nadmeui se s lucernom i jemom odnosi znatne koliine hranjiva. Tablica 3. Sadraj hranjiva u toni biljnog materijala ( u kg ) Hranjivo duik fosfor kalij loboda 10,5 1,5 17,6 lucerna 9,6 4,92 10,0 slama jema 2,4 1,0 6,5

Koliko korovna vrsta ir - Amaranthus retroflexus odnosi hranjiva kulturi kukuruza vidljivo je iz sljedeeg prikaza. Tablica 4. Usporedni prikaz sadraja hranjiva nezakorovljenog kukuruza, kukuruza zakorovljenog irom i ira bez prisutnosti kulture Vrsta Nezakorovljen kukuruz Kukuruz zakorovljen irom ir bez kukuruza N 100 58 102 P205 100 63 80 K20 100 46 124 Ca 100 67 275 Mg 100 77 234

Iz priloenog se vidi da kukuruz zakorovljen irom sadri znatno manje koliine minerala od nezakorovljenog. Takoer je vidljivo da je nezakorovljeni ir, od pet analiziranih minerala, etiri sadravao u veim koliinama od nezakorovljenog kukuruza. Osim direktnog nadmetanja za minerale i vodu, korovi tete na nain da zauzmu prostor nad i pod povrinom tla. Sve to direktno utjee na prirod. U sluaju kad ne poduzimamo mjere borbe, gubitci su ogromni. Ponekad prirod potpuno izostane. Tablica 5. prikazuje utjecaj korova na prirod nekih znaajnijih kultura. Tablica 5. Usporedni prikaz priroda nekih zakorovljenih i nezakorovljenihpoljoprivrednih kultura prinos t/ha Kultura Kukuruz % poveanja u odnosu na plijevljeno zakorovljeno zakorovljeno 5,1 0,53 862

Soja 1,51 Rajica iz 5,1 sjemena Rajica iz 9,2 prijesadnica Luk iz 10,8 sjemena

0,48 1,5 5,5 0,44

140 240 67 2355

I u sluaju kad se provode sve propisane mjere borbe, korovi i druge tetoinje jo uvijek nanose tete poljoprivrednim kulturama.Gubitci priroda od bolesti, tetnika i korova za etiri znaajnije kulture u svijetu, Europi i u Hrvatskoj prikazane su u tablicama koje sljede. Tablica 6. Postotni gubici priroda vanijih kultura u svijetu (Oerke, 1994) gubitci od Kultura Penica Kukuruz Krumpir Soja bolesti 13,3 10,8 16,3 9,2 tetnika korova 9,3 14,5 16,1 11,2 13,1 13,1 8,9 12,9 ukupni gubitci ukupni gubitci sa mjerama bez mjera zatite zatite 35,7 51,9 38,3 59,5 41,3 73,6 33,4 58,5

Tablica 7. Postotni gubitci priroda vanijih kultura u Europi od nametnika (Oerke, 1994) gubitci od Kultura Penica Kukuruz Krumpir Soja bolesti 9,5 6,4 12,7 5,0 tetnika korova 7,6 9,1 15,9 5,3 9,4 9,3 7,0 10,0 ukupni gubitci ukupni gubitci sa mjerama bez mjera zatite zatite 26,5 52,7 24,8 51,9 34,8 75,6 20,2 45,2

Tablica 8. Postotni gubici priroda vanijih kultura u Hrvatskoj (Maceljski, 1995) gubitci od Kultura Penica Kukuruz Krumpir bolesti 9 6 30 tetnika korova 7 12 8 11 8 6 ukupni gubitci ukupni gubitci sa mjerama bez mjera zatite zatite 27 36 44

Soja

12

10

28

Iz priloenog je vidljivo da tetoinje poljoprivrednim kulturama, ovisno o podruju uzgoja, prosjeno smanjuju prirod izmeu 25 i 45 %. Od reenih gubitaka na tete koje uzrokuju korovi, otpada treina. Osim direktnog utjecaja na prirod, korovi mogu :- umanjiti vrijednost proizvodu na nain to se poveavaju trokovi ienja sjemena- mogu izazvati trovanja stoke ili stonih proizvoda- kod ljudi izazivaju teke alergije, dermatitis i trovanja- pojedine vrste (vilina kosica, vodnjaa i sl.) parazitiraju na nekim kulturnim biljkama- nanose tete na povrinama koje nisu zasijane poljoprivrednim kulturama ( eljeznike pruge, aerodromi, putovi, ceste, kanali i sl. )- mirisom odvraaju stoku te ih ona ispaom proputa- mnogi su korovi domaini ekonomski znaajnim biljnim bolestima i tetnicima.Tako su crna pomonica-Solanum nigrum, loboda-Chenopodium album i ir-Amaranthus retroflexus domaini bolesti crna noga, opasnoj bolesti krumpira. Virusne bolesti na kulturu prenose mnogi korovi. Tako divlji sirak-Sorghum halepense prenosi viruse na kukuruz. Solanum nigrum prenosi mozaik virus krastavca na vie kulturnih vrsta. Mnoge lisne ui prenose razliite viruse s pojedinih korova na kulture. Krumpirova zlatica takoer je prenositelj bolesti crna noga s korova Solanum nigrum na krumpir. Veliki je broj slinih primjera poznat poljoprivrednoj praksi, no kao primjer naveli smo samo znaajnije.

Tablica br. Potencijalna i stvarna proizvodnja te tete od tetoinja u Hrvatskoj (prema viegodinjem prosjeku proizvodnje i procjeni teta- Maceljski, 1995)

Podjela korova Od priblino 350.000 biljnih vrsta koliko ih je raireno irom svijeta, ekonomske znaajnije tete ovjeanstvu nanosi samo oko 250 korovnih vrsta. Ova konstatacija ne iskljuuje mogunost da je u svijetu poznat i vei broj korovnih vrsta, no one esto imaju vie lokalno znaenje. Pogledamo li nadalje botaniku pripadnost navedenog broja korovnih vrsta doi emo do zapanjujue spoznaje. Gotovo njih 70 % vue podrijetlo iz samo 12 porodica (vidi tablicu 6.). Tablica 9. Botanika pripadnost najznaajnijih korova u svijetu Porodica trave iljevi glavoike dvornici sirevi broj vrsta 44 12 32 8 7 postotak 27 68 43

Poaceae Cyperaceae Asteraceae Polygonaceae Amaranthaceae

krstaice mahunarke slakovi mljeike lobode sljezovi pomonice

Brassicaceae Leguminaceae Convolvulaceae Euphorbiaceae Chenopodiaceae Malvaceae Solanaceae 47 ostalih

7 6 5 5 4 4 3 <3

ak to vie, gotovo 50 % ekonomski znaajnijih vrsta korova potjee iz samo pet razliitih biljnih porodica. Promatramo li nasuprot ovome popis najznaajnijih poljoprivrednih kultura, doi emo do veoma slinih zapaanja. Od ukupnog broja biljnih vrsta, ovjek je za prehranu rabio oko 3000 vrsta. Danas, samo 100 vrsta ima globalno ili lokalno ekonomsko znaenje. Od spomenutog broja tek 12 vrsta iz pet razliitih porodica (vidi tablicu) osigurava ovjeanstvu vei dio energijom bogate hrane. Osam od dvanaest navedenih vrsta pripadaju porodici trava. Budui da ovjek irom svijeta uzgaja kulture iz porodice trava, a jedna od brojnih definicija korova kae da je "korov stvorio ovjek", odnosno da je "korov pratitelj kulture", ne iznenauje injenica da su i najraireniji i najnapasniji upravo korovi iz porodice trava. ak to vie, gotovo 50 % ekonomski znaajnih korova potjee iz samo pet razliitih biljnih porodica. Najvei broj korovnih vrsta podrijetlom su iz porodice trava. Tablica 10. Botanika pripadnost znaajnijih poljoprivrednih kultura u svijetu Porodica Kultura jeam, kukuruz, penica, proso, ria. sirak, zob, trave Gramineae eerna trska pomonice Solanaceae krumpir slakovi Convolvulaceae slatki krumpir mljeike Euphorbiaceae kasava mahunarke Leguminosae soja Korove je mogue razvrstati (podijeliti) na vie razliitih naina. Najea, iako praksi ne i najprihvatljivija podjela jest podjela po botanikoj pripadnosti. Tom podjelom korove razvrstavamo u razrede, redove, porodice, rodove i vrste. Ovom prilikom navest emo botaniku podjelu po Horn-Vodakovoj klasifikaciji (vidi tablicu 11.). Praksi je ipak prihvatljivija jednostavnija ali i manje sustavna podjela. Upravo stoga ameriki znanstvenik Andersen smatra da korove treba razvrstati tako da se razvrstavanjem objedine oni korovi,

slinosti kojih su vee od njihovih razlika. S praktinog stanovita korove moemo razvrstati u kopnene, vodene, zeljaste i drvenaste. Drugom podjelom moemo objediniti irokolisne (dvosupnice) i uskolisne (trave ili jednosupnice), drvee, grmlje, iblje i paprati. U odnosu na ivotni ciklus, govorimo o jednogodinjim, dvogodinjim i viegodinjim korovima. Jednogodinji korovi zakljue ivotni ciklus unutar jedne sezone ili u periodu kraem od godine dana. Pojedine vrste mogu ostvariti i po nekoliko generacija godinje (vlasnjaa-Poa annua, mijakinja-Stellaria media). Ovisno o vremenu kretanja, jednogodinje vrste dijelimo na ljetne i zimske. Ljetne niu u proljee ili u ljeto, a plodonose u ljeto ili u jesen. Zimske jednogodinje niu u jesen ili rano u proljee, a plodonose koncem proljea ili u ljeto. Za sve jednogodinje vrste karakteristino je da donose velike koliine sjemena. Sjeme moe preivjeti dui niz godina u poljskim uvjetima. Borba protiv jednogodinjih korova prvenstveno se svodi na spreavanje njihova osjemenjivanja, svim raspoloivim mjerama.Dvogodinje korovne vrste imaju ivotni ciklus dui od jedne, a krai od dvije godine. U prvoj godini tvore vegetativne organe u tlu. Prezime u formi rozete. U drugoj godini plodonose. Razmnoavaju se iskljuivo sjemenom. Iz ove skupine nisu poznati ekonomski znaajniji korovi. Divlja mrkva-Daucus carota i bodkasti osjak-Cirsium vulgare su poznatiji dvogodinji korovi.Viegodinji korovi ili trajnice mogu biti zeljasti, drvenasti, grmoliki. Osim sjemenom, razmnoavaju se i vegetativnim organima kao vrijeama, lukovicama, gomoljima, vegetativnim pupoljcima, stolonima i sl. Veoma su agresivni. Teko ih je iskorijeniti. Raireni su u svim poljoprivrednim kulturama. Znaajnije vrste su pirikaAgropyron repens, divlji sirak-Sorghum halapense, slak-Convolvulus arvensis, osjakCirsium arvense i dr.S gledita sezonske dinamike, korove dijelimo u proljetne, ljetne, jesenske, ozime, jare i sl. Korove kojima ivotni ciklus otpone u jesen i zavrava naredne godine, nazivamo ozimim korovima. Pojednim vrstama teko je na ovaj nain odrediti pripadnost, jer se javljaju u razliitim godinjim dobima. Tako se mijakinja-Stellaria media moe javiti kao ozimi korov ali i kao korov proljetnog i ljetnog aspekta. Stoga u grafikonu br. 2 prikazujemo sezonsku dinamiku kretanja nekih znaajnih korova u klimatu Europe. Korovi se takoer mogu podijeliti u odnosu na kulturu koju zakorovljuju. Prema toj podjeli govorimo o: -korovima kultura gustog sklopa (itarice, uljana repica, lucerna , ljekovito bilje i dr.) -okopavinskim korovima, odnosno korovima irokorednih kultura (kukuruz, soja, suncokret, eerna i stona repa, duhan, povrtnice i dr.)

-korovima viegodinjih nasada (vonjaci i vinogradi) -korovima nepoljoprivrenog zemljita. Korovi kultura gustog sklopa jesu Od jednogodinjih irokolisnih vrsta kulture gustog sklopa zakorovljuju: mijakinja Stellaria media, broika - Galium aparine, goruica poljska - Sinapis arvensis, divlja rotkva - Raphanus raphanistrum, crvena mrtva kopriva - Lamium purpureum, potonica - Myosotis arvensis, mak turiak- Papaver rhoeas, jarmen - Anthemis arvensis, kamilica - Matricaria chamomilla, dimnjaa - Fumaria officinalis, estoslavica perzijska - Veronica persica, estoslavica brljenolisna - Veronica hederifolia, ljubica - Viola arvensis, pastirska torbica Capsela bursa-pastoris, abnjak - Ranunculus arvensis i dr. Pojedine vrste navedenih korova sposobne su poniknuti ve u jesen, dok druge niu samo u proljee.Od viegodinjih irokolisnih vrsta u usjevu mogu biti: slak - Convolvulus arvensis, osjak - Cirsium arvense, gavez - Symphytum officinale, grahorica - Vicia spp., svinjak - Sonchus arvensis i dr. Razvijaju se iskljuivo u proljee iz gomolja, vrijea, stolona, rizoma ali i iz sjemena.Jednogodinje trave koje zakorovljuju kulture gustog sklopa jesu: slakoperka Apera spica-venti, miji repak - Alopecurus myosuroides, vlasnjaa - Poa annua, divlja zob Avena fatua, ludovikova divlja zob - Avena ludoviciana i ljulj - Lolium spp. Svi navedeni korovi mogu poniknuti i tijekom jeseni, prezimiti u mlaem razvojnom stadiju i u proljee nakon plodonoenja zavriti vegetacijski ciklus.Od viegodinjih trava najee je prisutna pirika - Agropyron repens i rjee viegodinja vlasnjaa-Poa trivialis. Korovi okopavina (kukuruz, soja, suncokret, eerna i stona repa, duhan povrtnice i dr.) Znaajke korova irokorednih kultura jesu veoma jaka zakorovljenost jednogodinjim mono i dikotiledonskim vrstama. Viegodinje vrste takoer su prisutne iako u znatno manjem broju.Od jednogodinjih irokolisnih korova najee su zastupljene vrste : loboda Chenopodium album, loboda mnogosjemena - Chenopodium polyspermum, ir Amaranthus retroflexus, dvornik perzijski - Polygonum persicaria, dvornik povijajui Polygonum convolvulus, crna pomonica - Solanum nigrum, kunjak - Datura stramonium, limundik - Ambrosia elatior, iak - Xanthium strumarium, lipica teofrastova - Abutilon theoprasti, gorica - Sinapis arvensis, sljezolika - Hibiscus trionum i dr. Rjee mogu biti zastupljene i goruica - Sinapis arvensis, kamilica - Matricaria chamomilla, strac - Stachys annua, estoslavica perzijska Veronica persica, poljska krika Anagallis

arvensis,Jednogodinje trave zastupljene su sa znatno manjim brojem vrsta ali brojem jedinki i biljnom masom esto nadmauju sve reene dvosupnice. Od trava najznaajnije su vrste : kotan - Echinochloa crus-galli, muhar crvenkasti - Setaria glauca i zelenkasti S. viridis, svraica - Digitaria sanguinalis, "proso" - Panicum milliaceum, proso vlasasto - P. capilare i dichotomiflorum od jednogodinjih, te divlji sirak - Sorghum halepense, pirika Agropyron repens i troskot - Cynodon dactylon od viegodinjih.Najei predstavnici viegodinjih irokolisnih korova su : slak - Convolvulus arvensis, osjak - Cirsium arvense, tavelj - Rumex crispus, tupolisna kiselica - Rumex obtusifolius, gavez-Symphytum officinale.Od viegodinjih trava najee su zastupljene vrste: pirika-Agropyron repens, divlji sirak-Sorghum halepense, troskot-Cynodon dactylon i dr.Korovi viegodinjih nasada (vonjaci i vinogradi)Bez obzira na nain uzgoja viegodinjih nasada, korovnu floru moemo podijeliti u tri skupine:1. zimsko-proljetni korovi,2. ljetni korovi i 3. kasno ljetni korovi, odnosno jesenski korovi vinograda.U skupinu zimsko-proljetnih ili ozimih korova spadaju korovi koji kreu u jesen odnosno pred zimu (najee iz sjemena). Prezime u mladom razvojnom stadiju (rozeta) a u proljee se jae razviju i plodonose. To su: mijakinja Stellaria media, crvena mrtva kopriva-Lamium purpureum, pastirska torbica-Capsella bursa-pastoris, estoslavice-Veronica spp., gorica-Sinapis arvensis, obini grbak-Roripa silvestris, jednogodinja vlasnjaa-Poa anua, ljulj-Lolium spp., kamilica-Matricaria chamomilla i dr. Za blagih zima esto prekrivaju cijelu povrinu tla tvorei tako sag koji sprjeava eroziju. Kako su viegodinji nasadi u tom razdoblju u zimskom mirovanju, korovi im u pravilu ne nanose nikakve tete.Prema ivotnom ciklusu ljetne korove dijelimo u:jednogodinje irokolisne (loboda-Chenopodium album, ir-Amaranthus retroflexus, visoka hudoljetnica-Erigeron canadiensis, konica-Galinsoga parviflora, dvornici-Polygonum spp., kamilica-Matricaria chamomilla, kostri-Senecio vulgaris, ostak, mijakinja-Stellaria media, gorica-Sinapis arvensis i dr.),- jednogodinje uskolisne (kotan-Echinochloa grus-galli, muhari-Setaria spp., svraica-Digitaria sanguinalis, vlasnjaa-Poa spp., ljulj-Lolium spp.),viegodinje irokolisne (osjak-Cirsium arvense, slak-Convolvulus arvensis, maslaakTaraxacum officinale, tavelj-Rumex spp., gavez-Symphytum officinale) i- viegodinje uskolisne (pirika-Agropyron repens, troskot-Cynodon dactylon, divlji sirak-Sorghum halepense).Veina ljetnih korova znaajni su kompetitori, pa ih treba pravovremeno suzbijati. Osobito velike tete nanose viegodinje korovne vrste. Osim sjemenom, razmnoavaju se i vegetativnim organima (vrijee stoloni, gomolji, rizomi, podanci).Kasno ljetni odnosno jesenski korovi : koncem ljeta pa do jeseni esto se ponovo znaju javiti u drugom poniku ljetne trave kao npr. kotan, muhar te irokolisne vrste tir, loboda, dvornici,

hudoljetnica (Erigeron canadensis), slak, osjak, maslaak, troskot i pirika. Potreba suzbijanja ovog korovnog sezonskog aspekta ovisit e o vremenu berbe i o agrotehnikim zahvatima koji se u dotinom nasadu provode.Korovi nepoljoprivrednog zemljita (podruja uz eljeznike pruge, ceste, autoceste, industrijska dvorita i dr.)Na nepoljoprivrednom zemljitu znatno vee znaenje imaju viegodinji korovi, odnosno drvenasti korovi. Od viegodinjih uskolisnih korova najee se javljaju: troskot-Cynodon dactylon, pirikaAgropyron repens, prljenasta rosulja-Agrostis stolonifera, ljuljevi-Lolium spp.. Predstavnici viegodinjih irokolisnih vrsta jesu: osjak-Cirsium arvense, slak-Convolvulus arvensis, tavelji-Rumex spp., divlja mrkva-Daucus carota, gavez-Symphytum officinale, preslicaEquisetum arvense, vrbolika-Solidago spp..Vie je vrsta drvenastih korova koji se javljaju naroito uz eljeznike pruge (vrbe-Salix spp., obina amorfa-Amorfa fruticosa, kupinaRubus spp., divlja rua-Rosa canina, joha i dr.)Na nepoljoprivrednom zemljitu mogu se javiti mnoge jednogodinje uskolisne i irokolisne korovne vrste (navedene kod prethodnih kultura). One su ovdje manje vane i lake se suzbijaju od gore navedenih korova. Tablica 11. Bioloka klasifikacija korova (Horn-Vodak) A. jednogodinje a. efemere 1. razmnoavaju (anualne) vrste se iskljuivo b. proljetne generativno, vrste: B. dvogodinje monokarpne rane i kasne vrste vrste c. zimske vrste A. prevladava vegetativno a. podanci razmnoavanje b. korijenje c. vrijee d. lukovice

I. autotrofne korovske vrste (zelene)

2. razmnoavaju se vegetativno i B. vegetativno generativno, a.vretenasati slabije polikarpne vrste razmnoavanje korijen izraeno b. iliasto korijenje busenasti korovi c. lukovice II. poluparaziti (zelene

korovske biljke) 1. parazitira s nadzemnim organima na III. potpuni biljci domainu paraziti (bez 2. parazitira zelenila) podzemnim organima na biljci domainu Grafikon br. 2 prikazuje korove s gledita vremena kretanja. Iz priloenog grafa vidi se da neke korovne vrste otponu ciklus iskljuivo samo u proljee, dok su neke sposobne poniknuti u jesen, prezimiti u stadiju rozete i donijeti sjeme tijekom sljedee kalendarske godine.

Graf 2. Odnos kretanja korova u ozimim i jarim itaricama-prosjek 562 lokacije - M. Hanf

HERBICIDI I POMONA SREDSTVA Herbicidi su sredstva koja su u stanju suzbiti (ubiti) ili zaustaviti rast pojedinim biljkama. Danas je u svijetu poznato vie od 1000 herbicidno aktivnih molekula. Od navedenog broja tek neto vie od 250 razliitih herbicidnih spojeva (djelatnih tvari) ekonomski je isplativo te je na njihovoj osnovi formulirano vie desetaka tisua razliitih preparata. U Hrvatskoj dozvolu za promet posjeduju 92 herbicida na osnovi kojih je formulirano 237 herbicidno aktivnih preparata. Gotovo da ne postoje herbicidi koje u poljoprivredi rabimo u obliku iste djelatne tvari. Naime, te aktivne tvari uglavnom su netopive u vodi. Kako veinu herbicida primjenjujemo upravo pomou vode, to bi primjenom iste aktivne tvari u vodi izostao uinak. Da bi herbicidi bili uinkoviti, u tvornici im se posebnim postupkom dodaju odreene tvari. Ovim postupkom, koji nazivamo formulacijom, dobivamo sredstva za zatitu od korova herbicidnog uinka. Ovako pripremljena sredstva najee primjenjujemo metodom prskanja. Stoga je od osobite vanosti da je svaki pripravak sredstva za zatitu bilja kompatibilan s vodom. Sve pripravke sredstava za zatitu bilja, pa tako i herbicide, s gledita forme (oblika) moemo razvrstati u dvije skupine : u skupinu krutih i skupinu tekuih pripravaka. 1. Formulacija (oblik) herbicida 1.1 Sredstva koja se javljaju u krutom obliku U krutom obliku na trite dospijevaju sredstva kojima dozaciju odnosno koncentraciju odreujemo vaganjem, a koliinu iskazujemo teinskim mjernim jedinicama. Npr. kilogram na hektar, odnosno grama na 100 litara vode i sl. Kruta sredstva najee se javljaju u obliku: - praiva za suspenziju (WP), - disperzirajuih granula (DF, WDF ili WG), - granula (G), - praiva (P ili D) i - pjenuavih tableta (T). Zajednike pozitivne karakteristike sredstava pripremljenih u krutom obliku su:

- ne sadre organsko otapalo, - nakon uporabe lake se unitava ambalaa, - lake ih je pokupiti ako se prospu u polju ili u skladitu - ekoloki su prihvatljiviji od drugih oblika. Negativna im je strana: - to je s njima tee postupati u radu. Praiva za suspenziju ili moiva praiva (WP) Od krutih oblika u prometu se najee nalaze sredstva u obliku praiva za suspenziju ili moiva praiva. Kratica WP dolazi od engleske rijei wetable powder = moivo praivo. Ovakva sredstva s vodom tvore suspenziju te ih u ureaju za prskanje mijealicom treba stalno odravati u tom stanju. Pozitivna strana ovog oblika sredstava jest da su jeftini. Mogue ih je skladititi i u manje zahtjevnim skladitima (ne smrzavaju). Lake je njima rukovati pri transportu i pri radu. Tee dospijevaju u organizam radnika preko koe, pa su i manje opasni od tekuih formulacija. Nedostatak im je to doziranje zahtjeva vaganje. Postupak pripreme kropiva je otean. Osoba koja priprema kropiva udisanjem moe unijeti sredstvo u organizam. Abrazivno djeluju na pumpu i sapnice na prskalici i ostavljaju oku vidljive rezidue na plodovima ili na ukrasnom bilju. Disperzirajue granule (DF, WDG ili WG) Od krutih formulacija sve se vie sredstava javlja u ovom obliku. Disperzirajue granule imaju niz prednosti u odnosu na prethodno opisanu formu. Tako prilikom priprave kropiva manje prae. Konstantne su volumne mase pa im se koliina osim vaganjem moe odrediti i volumetrijski. Iz ambalae se lake istau. Na ambalai ostaje manje rezidua. Volumen ambalae zauzima 2-3 puta manji prostor te ih je zbog toga lake i skladititi. Negativna strana ovog oblika jest cijena. Skuplji su od WP formi. Granule (G) Dosta su est oblik sredstava za zatitu bilja. U ovom obliku djelatna tvar je nanijeta na inaktivnu tvar ili je ugraena u nju. Najee na estice gline ili slino. Prednosti ove forme

jest ta to se moe direktno primijeniti bez pripreme. Nema opasnosti od drifta (zanoenja). Mala je opasnost trovanja radnika. Jednostavna je aplikacija s posebnim ureajima. Granulirana sredstva mogu biti perzistentnija od WP ili EC oblika. Negativna strana pripravaka ovog oblika jest da ih ne moemo primijeniti preko lista. esto tako formulirano sredstvo mora biti uneeno (inkorporirano) u tlo. Nerijetko su potrebne oborine za aktivaciju. Redovito su skuplja od WP ili EC formi. Tablete (T) Posljednjih godina u svijetu se vie javljaju sredstva u formi tableta. U nas jo nisu zastupljena. Prednosti ove forme jest ta to prije uporabe nije potrebna odvaga. Olakan je postupak u radu. ista je ambalaa. No ovako formulirana sredstva su preskupa pa ih za sada proizvode samo u sluaju kad se rabe u niskim dozacijama. Praiva (P ili D) Oblici su koji se sve manje rabe. Na nosa (glinu, prah ili sl.) nanose se male koliine djelatne tvari. Veina ih je odmah pripravljena za primjenu. Opasnost od zanoenja (drifta) je velika. Herbicidi se ne primjenjuju u ovoj formi. 1.2 Sredstva koja se javljaju u tekuem obliku U tekuem obliku na trite dospijevaju sredstva kojima dozaciju odnosno koncentraciju odreujemo volumenom i iskazujemo je u l/ha odnosno l ili ml na 100 l vode. Najei oblici su: - koncentrirana emulzija (EC) - koncentrirana suspenzija (KS, F ili FL), - mikrokapsulirane forme (MC ili CS) i dr. Prednosti ove skupine pripravaka su: - lako se istau, - dozaciju im odreujemo volumenom pa nije potrebno vaganje, - u vodi tvore stabilnu emulziju odnosno suspenziju. Koncentrirana emulzija (EC)

Najei je oblik ove skupine. Sadri jedno ili dva otapala i emulgator koji omoguuje mijeanje s vodom. Prednost ove forme jest ta to su zbog visokog sadraja djelatne tvari jeftina sredstva. Ne taloe se i ne razdvajaju u faze. Nisu abrazivna. Ne ostavljaju vidljive rezidue na plodovima. Prije upotrebe potrebno ih je samo nekoliko puta promukati. Nedostaci su to lake prodiru preko koe u organizam radnika. Mogu biti korozivna. Sadre antifriz. Otapala mogu nepovoljno utjecati na gumene i plastine dijelove prskalice. esto su lako zapaljiva. Koncentrirana suspenzija (KS, F ili FL)Tekua je forma koja sadri fine krute estice djelatne tvari u tekuem mediju. S vodom se raspre u finu suspenziju prije uporabe. Prednost ovako formuliranih pripravaka jest ta to je s njima lako rukovati i ne zaepljuju sapnice. Nedostaci su im to se stajanjem taloe. Kao antifriz sadre glikol. Prije upotrebe treba ih umjereno promukati. esto ostavljaju na biljci ili plodinama oku vidljive rezidue. Mikrokapsulirana forma (MC, CS) Oblici su u kojima je kruta ili tekua forma djelatne tvari obavijena plastinim omotaem i rasprena u tekuoj sredini. Prednosti ovako formuliranih pripravaka ogledaju se u injenici to su manje opasni za radnike. Lako je rukovati njima prilikom primjene. esto su perzistentniji od drugih oblika i manje su skloni hlapljenju. Nedostaci su to ih prilikom prskanja treba mijealicom stalno drati rasprene u vodi, te to pele mogu cijele kapsule prenijeti u konicu gdje nakon otputanja djelatne tvari moe doi do trovanja istih. Osim opisanih formi pojedina sredstva za zatitu bilja javljaju se i u nekim drugim oblicima. Tako su npr. poznate tekue ili krute u vodi topive forme pripravaka koje oznaujemo oznakom S odnosno SP. Ovakva sredstva s vodom ine otopinu i veoma je lako njima rukovati.No, mali je broj takvih sredstava, jer pesticidi uglavnom nisu topivi u vodi. Za neke posebne namjene postoje i neke druge forme sredstava za zatitu bilja. Zbog ogranienog prostora, neemo ih razmatrati ovom prilikom. 2. Podjela (razvrstavanje) herbicida Kao to smo ve rekli, danas je u svijetu poznato vie od 250 razliitih komercijalno interesantnih herbicida. Na njihovoj osnovi u prometu je barem deseterostruko vie trgovakih imena. Upravo zbog injenice da se radi o velikom broju razliitih molekula s razliitim kemijskim karakteristikama i namjenama, zbog praktinih razloga nastoji ih se

razvrstati po odreenom sistemu. Doskora je herbicide bilo relativno lako razvrstati. Danas kad raspolaemo s velikim brojem molekula veoma razliite strukture i mehanizma djelovanja, veoma je teko pronai jednu univerzalnu podjelu. Bez obzira na namjenu i oblik formulacije sve herbicide moemo na osnovi njihovih zajednikih karakteristika razvrstati na vie razliitih naina. Uzimajui u obzir njihove kemijske karakteristike, molekularni sastav i konfiguraciju, nain djelovanja, selektivnost, vrijeme primjene i dr. herbicide moemo razvrstati (podijeliti) na sljedei nain: -podjela na osnovi mehanizma djelovanja -podjela na osnovi kemijske pripadnosti -podjela na osnovi vremena i naina primjene 2.1 Podjela na osnovi mehanizma djelovanja Herbicid u biljku moe dospjeti na dva mogua naina. Kroz list i/ili kroz korijen. Nain ulaska herbicida u biljku kroz list odnosno kroz korijen prikazan je na crteima 1 i 2. Iz priloenog crtea vidi se da sredstvo kad dospije na povrinu lista, kroz kutikulu, epidermu i palisad prodire sve do floema. Odavde se preko asimilata (kroba) sistemino translocira (premjeta) do mjesta djelovanja.

Crte 1. Shematski prikaz pretpostavke apsorpcije i translokacije herbicida kroz lista

Osim kroz list, biljka moe herbicid usvojiti i kroz korijen. U sluaju kad herbicid primjenjujemo kroz tla (prskanjem po povrini ili unoenjem u tlo), za njegovu aktivaciju potrebne su oborine. Kia s povrine tla premjeta herbicid u zonu korijena korovne biljke koja ga usvaja u vodi. S vodom herbicid prodire kroz epidermu, korteks i endoderm te dospijeva do ksilema odakle,kretanjem vode u biljci (uzlazno) dospijeva do mjesta djelovanja (vidi crte 13) Crte. 2. Shematski prikaz puta ulaska i translokacije herbicida (sistemino) iz tla(pretpostavka)

Dospijeem do molekularnog mjesta djelovanja, herbicid je sposoban zaustaviti ili usporiti neke ivotno presudne fizioloke funkcije biljke. S gledita utjecaja na fizioloke procese u biljci, sve poznate herbicide moemo podijeliti u sljedee skupine : 1. Herbicide koji inhibiraju proces fotosinteze (supstituirani fenilderivati ureje, triazini, triazinoni, uracili, piridazini, neki karbamati, benzonitrili, benzotiadiazinoni, bipiridili) 2. Inhibitori diobe stanice ( dinitroanilini, kloracetamidi, neki amidi, neki nitrili) 3. Inhibitori sinteze staninih stijenki (nitrili, u Hrvatskoj jedini predstavnik je diklobenil) 4. Inhibitori sinteze lipida (tiokarbamati, benzofuran) 5. Inhibitori rasta ili sintetski auksini ( derivati fenoksikarbonskih kiselina, derivati aromatskih karbonskih kiselina) 6. Inhibitori acetil CoA karboksilaze (ariloksifenoksi propionati, cikloheksadinoni) 7. Inhibitori acetolaktat sintaze (sulfonilureja, imidazolinoni, triazolopirimidini) 8. Inhibitori sinteze karotenoida (triazoli, izoksazolidinoni, neki amidi) 9. Inhibitor EPSP sintaze (aminofosfonati) 10. Inhibitor glutamin sintaze (derivati fosfonine kiseline) 11. Inhibitor protoporfirinogen oksidaze (PPO) (difenileteri, N-fenilftamilidi, oksadiazoli, triazolinoni)

12. Inhibitor dihidropteroat (DPH) sintaze (asulam) U daljnjem izlaganju ukratko emo opisati mehanizam djelovanja osnovnih skupina herbicida. 2.2.Podjela na osnovi kemijske pripadnosti Po kemijskoj pripadnosti, grai, strukturi i zajednikim svojstvima sve herbicide bez obzira na njihov mehanizam djelovanja, vrijeme i nain primjene, moemo razvrstati u 28 skupina. Te skupine su: 1) Anorganske soli ( eljezni sulfat) 2) Triazini (atrazin, cijanazin, prometrin, simazin, terbutilazin) 3) Triazinoni (metamitron, metribuzin) 4) Diazini ili uracili (lenacil) 5) Piridazinoni i fenil-piridazini (kloridazon, piridat) 6) Karbamati (dezmedifam, fenmedifam, asulam, cikloat, EPTC, prosulfokarb, vernolat, profam, kloroprofam) 7) Supstituirani derivat fenilureje (diuron, izoproturon, klortoluron, linuron, metobrumuron) 8) Amidi (napropamid, propizamid, flufenacet, flukloridon, diflufenikan, cinidon-etil) 9) Benzonitrili (bromoksinil, joksinil, diklobenil) 10) Dipiridili (dikvat, parakvat) 11) Dinitroanilini (trifluralin, pendimetalin) 12) Kloracetamidi (acetoklor, alaklor, metazaklor, S-metolaklor, metolaklor, propizoklor, dimetenamid) 13) Derivati fenoksi-karbonskih kiselina (2,4-D, 2,4-DP (diklorprop), MCPA, MCPP (mekoprop)) 14) Derivati aromatskih karbonskih kiselina (dikamba, fluroksipir, klopiralid, pikloram) 15) Ariloksifenoksi propionati (fenoksaprop-P-etil, fluazifop-P-butil, haloksifop-ester, kizalofop-tefuril, propakizafop) 16) Cikloheksadinoni (cikloksidim, kletodim, setoksidim) 17) Sulfonilureja (amidosulfuron, foramsulfuron, jodsulfuron, nikosulfuron, oksasulfuron, primisulfuron, prosulfuron, rimsulfuron, tifensulfuron, triasulfuron, tribenuron-metil, triflusulfuron) 18) Imidazolinoni (imazametabenz-metil, imazamoks, imazapir)

19) Triazolopirimidini (florasulam, metosulam) 20) Izoksazoli (izoksaflutol) 21) Izoksazolidinoni (klomazon) 22) Aminofosfonati (glifosat, sulfosat, glufosinat-amonij) 23) Difenileteri (acifluorfen, bifenoks, fluroglikofen-etil, fomesafen, laktofen, oksifluorfen) 24) Oksadiazoli (oksadiazon, oksadiardil) 25) Triazolinoni ( karfentrazon-etil) 26) Benzotiadiazinoni (bentazon) 27) Benzofuran (etofumesat) 28) Triazoli (amitrol) Razvrstavanje herbicida u skupine po kemijskoj pripadnosti zasniva se na kemijskoj slinosti pojedinih herbicidno aktivnih molekula. Tako objedinjeni herbicidi ine skupinu, koju karakterizira veliki broj zajednikih svojstava. U naem daljnjem izlaganju razvrstat emo 92 herbicida registrirana u Republici Hrvatskoj u 28 razliitih skupina. Na njihovoj osnovi na tritu se nalazi 237 razliitih pripravaka. Stoga ih sve navodimo u jedinstvenoj tablici br. 1. Kako smo ih po prethodno iznijetoj podjeli, prema mehanizmu djelovanja sve razvrstali u 12 razliitih skupina, tablica obuhvaa i tu podjelu. Na kraju tablice su navedeni kombinirani pripravci sastavljeni od dvije ili vie djelatnih tvari. 2.3 Podjela herbicida po vremenu i nainu primjene S gledita vremena i naina primjene, sve herbicide moemo razvrstati na totalne i selektivne. U tablici koja slijedi prikazana je podjela herbicida u odnosu na vrijeme i nain primjene.

Crte 3. Nain primjene herbicida

Tablica 2. Podjela herbicida po vremenu i nainu primjene

1.1.1. TRETIRANJE PO TLU S ILI BEZ 1.1. PRIJE SJETVE ILI PRIJE INKORPORACIJE PRESAIVANJA (presowing) 1.1.2. TRETIRANJE PO LISTU KOROVA 1.2.1. TRETIRANJE PO TLU SELEKTIVNA APLIKACIJA 1.2 PRIJE NNICANJA (pre-emergence) 1.2.2. TRETIRANJE PO LISTU KOROVA 1.1.1.1 REZIDUALNI HERBICIDI (npr. trifluralin, atrazin) 1.1.2.1. KONTAKTNI HERBICID (dikavat) 1.1.2.2 . SISTEMINI HERBICIDI (glifosat) 1.2.1.1. REZIDUALNI HERBICIDI (atrazin) 1.2.1.2. KONTAKTNI HERBICIDI (glufosinat, dikavat, bromoksinil) 1.2.1.3. SISTEMINI HERBICIDI (bentazon) 1.3.1. KONTAKTNI HERBICIDI (2,4-D, dikamba) 1.3.2. SISTEMINI HERBICIDI (2,4-D dikamba) 1.3 NAKON NICANJA (post-emergence) 1.3.3. KONTAKTNO-SISTEMINI (2,4-D dikamba) 1.3.4. KONTAKTNO-REZIDUALNI (piridat + atrazin) 2.1. TRETIRANJE PO TLU TOTALNA APLIKACIJA 2.2 TRETIRANJE PO LISTU 2.1.1. REZIDUALNI HERBICIDI (diuron) 2.2.1. KONTAKTNI HERBICIDI (dikvat, parakvat) 2.2.2. SISTEMINI HERBICIDI (glifosat, sulfosat)

Kontaktni herbicidi (bromoksinil, bentazon, dipiridili i dr.) nakon to dospiju u dodir s biljkom, spre (spale) zelene dijelove biljke. Stoga ih zovemo i dodirni herbicidi. Sistemini (translokacijski) herbicidi (fenoksi derivati masnih kiselina, glifosat i dr.) postupno prodiru u biljku sve do floema te se asimilatima (krobom) premjetaju (translociraju) u druge dijelove biljke. Iz priloenog je vidljivo da herbicid moe djelovati selektivno ili neselektivno (totalno). 2.3.1 Selektivna primjena herbicida Selektivna primjena ima svrhu da se u kulturi suzbiju neeljene (korovne) biljne vrste, a da se pri tome znatnije ne oteti kultura. Selektivni uinak najee se zasniva na razliitom stupnju apsorpcije (usvajanju), razliitom intezitetu translokacije, metabolizmu i biokemijskom djelovanju izmeu kulture i korova. Postoji i prostorna selektivnost, odnosno sluaj kad su sjeme korova i sjeme kulture prostorno na razliitoj dubini. Selektivnost se moe zasnivati i na razliitom vremenu i razliitom nainu aplikacije. Selektivnost nikad nije apsolutna. Ovisna je o mnogim initeljima.Kao to se moe vidjeti, herbicid ne mora uvijek biti selektivan. Naime, herbicid esto moe otetiti kulturu, odnosno, on moe djelovati fitotoksino.Najee se fitotoksino djelovanje javlja zbog: - prekoraene dozacije uslijed: - neispravnih, dotrajalih ili oteenih sapnica ( rasprskivai ) - preklapanja (rad, bez pokazivaa traga i sl.) - neispravni ureaj za prskanje (pumpa, tlakomjer, sapnice i sl.) - nepravilna priprema sredstva u vodi - neispravno odabrana dozacija u odnosu na tip tla - kontaminacijom - neista (neoprana) prskalica od prethodnog tretiranja - neisto izvorite (akumulacija) vode za prskanje - neist rezervoar za vodu - neistom vodom iz kanala i sl. - zanoenjem ( driftom ) - zanoenje kapljice sredstva vjetrom - zanoenje para hlapivih herbicida strujanjem zraka - zanoenje estica herbicida na esticama tla vjetrom - adsorpcijom i ispiranjem

- plitka sjetva - ispiranje u zonu korijena ( potencijalno bazini herbicidi ) - rezidue u tlu - perzistentni herbicid u sunoj godini ne razgradi se do naredne sezone - aplikacija u krivo vrijeme - prije ili poslije propisanog roka u kojem herbicid djeluje selektivno. U odnosu na vrijeme primjene herbicid je mogue selektivno primijeniti : - prije sjetve odnosno sadnje kulture (pre-sowing), - nakon sjetve a prije nicanja kulture (pre-emergence), - nakon nicanja kulture (post-emergence). Primjena prije sjetve (pre-sowing) Prije sjetve odnosno sadnje pojedinih kultura mogu se upotrijebiti kontaktni herbicidi koji e spriti iznikle jednogodinje korove. Primjena se obino obavlja nekoliko dana prije sjetve odnosno sadnje to ovisi o tipu herbicida (npr. Reglone ili Basta prije sjetve povrtnica). Translokacijski herbicid suzbit e uz jednogodinje i viegodinje korove. Primjena se obavlja ranije, esto u jesen za proljetnu sjetvu ( npr. Cidokor prije sjetve penice, kukuruza, suncokreta). Na nezakorovljenoj povrini prije sjetve primjenjujemo i rezidualni herbicid, koji e biljka nakon nicanja upiti preko korijena. Na ovaj nain najee primjenjujemo hlapive i fotolabilne herbicide (Treflan odnosno Devrinol 45 F). Nakon prskanja potrebno ih je oruem (tanjuraa ili sjetvosprema) unijeti u tlo (inkorporirati) na odreenu dubinu. Primjena nakon sjetve a prije nicanja (pre-emergence) I ovaj rok primjene omoguuje primjenu kontaktnih, translokacijskih i rezidualnih herbicida. Kontaktne herbicide primjenjujemo u sluaju kad nakon sjetve korovi niknu prije kulture ( npr. u luku uzgojem iz sjemena, perinu, mrkvi, krumpiru ). Kontaktni herbicidi djelotvorni su samo na jednogodinje korove. Translokacijski ( sistemini ) herbicidi e uz jednogodinje suzbiti i viegodinje korove. No, kako translokacijski herbicidi najee iskazuju i rezidualno djelovanje, potrebno je voditi rauna o njihovoj selektivnosti. Rezidualni e zbog svoje postojanosti (perzistentnosti) nakon primjene zadrati due vrijeme herbicidni uinak. Tako e ih korov kad otpone nicati upiti preko korijena ili klice te e biti suzbijen. Na ovaj nain mogu se primijeniti samo selektivni herbicidi.

Primjena nakon nicanja (post-emergence) U ovom roku primjene redovito rabimo kontaktne, translokacijske i rezidualne selektivne herbicide. Kontaktni su djelotvorni na jednogodinje, translokacijski na jednogodinje i viegodinje, dok rezidualni najee suzbijaju samo jednogodinje korove. Kod primjene nakon nicanja kulture selektivnost se zasniva na dozaciji, zatim na anatomskim, morfolokim i fiziolokim razlikama izmeu korova i kulture. Faza razvoja kulture u vrijeme tretiranja veoma je znaajna za selektivno djelovanje herbicida. Klimatske prilike u vrijeme tretiranja takoer e odluivati o selektivnosti. Pojedini herbicidi mogu iskazivati istovremeno aktivnost preko lista ali i preko korijena (npr. Radazin u kukuruzu, Sencor u krumpiru, Goal u luku i sl.). S gledita vidljivog uinka na korove sve herbicide bez obzira na rok primjene, moemo razvrstati u slijedee skupine: - rezidualni (iskazuju herbicidni uinak kroz due vrijeme, biljka ih upija preko korijena) - translokacijski ( apsorpcija, usvajanje preko lista ili preko korijena ) - rezidualni+kontaktni ( apsorpcija korijenom i uinak dodirom ) - rezidualni+translokacijski ( korijenom + korijenom ili listom ) - rezidualni+kontaktni+translokacijski ( korijenom+dodirom+korijenom ili listom ) - kontaktni+rezidualni ( dodirom+korijenom ) - kontaktni ( nema apsorpcije, djeluju dodirom (kontaktom) ) 2.3.2 Neselektivna aplikacija ( totalno ) Aplikacija na nezasijanim povrinama (pruge, industrijska dvorita, putovi, aerodromi, rafinerije, dalekovodi i dr.), totalno suzbijanje.Totalni ili neselektivni herbicidi suzbijaju svu vegetaciju. Primjenjujemo ih prije sjetve ili sadnje neke kulture, neposredno prije sjetve ( glifosat ) ili na eljeznikom prugama, industrijskim objektima, putovima, kanalima, aerodromima, rafinerijama i dr. U drugom sluaju koriste se perzistentni herbicidi irokog spektra s izraenim rezidualnim uinkom (Arsenal, Radokor i dr. ).

POMONA SREDSTVA

Pomona sredstva za zatitu bilja (aditivi, auvanti) su pesticidno inaktivne kemijske supstancije, koje dodajemo kropivu da bi pospjeili uinak djelatnoj tvari. Aditivi su esto sastavni dio formulacije pripravka koji se direktno dodaju sredstvu u tvornici. Razlozi zbog kojih se pomona sredstva dodaju kropivu su slijedei: - pospjeuju vlaenje - umanjuju isparavanje - poveavaju prodor (usvajanje) sredstva - pospjeuju translokaciju (premjetanje) - produuju period vlaenja - usporavaju otputanje sredstva - mijenjaju (prilagoavaju) pH kropivu - poboljavaju raspored kapljica - pridonose kompatibilnosti sredstva - umanjuju zanoenje (drift) - umanjuju miris Kod primjene herbicida najee se rabe slijedea pomona sredstva: Surfaktanti (rije "surfaktant" zapravo je skraenica izvedena od engleskih rijei "surface active agent") su molekule koje se sastoje od lipofilnog i hidrofilnog dijela (vidi sliku). Lipofilni dio se sastoji od dugih 12-16 lanaca ugljikovodika (CH2) ili benzenovih prstena. Ima visoku topivost u ulju i nisku topivost u vodi. Hidrofilni zavretak ima jako izraen afinitet prema vodi, odnosno ima visoku topivost u vodi. Slika 1. Molekula surfaktanta

S gledita grae hidrofilnog zavretka, sve surfaktante moemo razvrstati u tri skupine:anionske - ioniziraju u vodi tvorei negativan naboj sredine. Mogu negativno reagirati s nekim sastojcima vode, npr.s mineralima tvrde vode.- kationske - s vodom tvore pozitivno nabijenu sredinu. Takoer mogu reagirati stvrdom vodom. Fitotoksino djeluju na zelene dijelove biljke. U Hrvatskoj su registrirani pripravci Armoblen T-25 i Pinovit. Najee se

rabe prilikom primjene pripravaka na osnovi glifosata (Cidokor, Herkules i dr.). Poboljavaju im uinak te se mogu primjeniti u niim dozacijama (do 30%).- neionske najee se primjenjuju u poljoprivredi. Lako se primjenjuju i ne reagiraju s vodom. Po sastavu su polioksietoksilirani alifatski alkoholi s manjim udjelom siloksana koji smanjuju pjenjenje. U Hrvatskoj su registrirani Sandovit, Radovit N, Citowett, Pinovit-N, Okvaiva Caffaro i Chromovit. Rabe se prilikom primjene nekih skupina herbicida (npr. sulfonilureja).Surfaktanti se rabe u razne svrhe, kao:- okvaivai- poboljivai rasprivanja kapljica kropiva- pospjeivai odravanja kropiva u emulziji te- smanjuju napetost sredstva u spremniku. Okvaivai (weting agent) su tvari koja dodana kropivu poboljavaju raspored kapljica kropiva (voda+herbicid) po povrini lista. Smanjuju napetost kapljice na povrini lista (vidi sliku). Slika 2 Primjena kropiva s i bez okvaivaa

Cjelokupni uinak okvaivaa nije u potpunosti razjanjen. Utvreno je da maksimalni uinak okvaivai poluuju s koncentracijom od 0,1%. Daljnjim poveanjem koncentracije ne poluuje se bolja pokrovnost lista kapljicama kropiva, no dokazano je da se zbog boljeg prodora herbicida u list postiu bolji herbicidni uinci.Oito je da okvaiva, osim smanjenjem napetosti povrine kapljice, pridonosi boljem uinku herbicida i na neke druge naine. Aktivatori, doprinose aktivaciji herbicida mijenjajui pH vrijednost kropiva. Rasprivai (spreader), poboljavaju kontakt s povrinom lista (slino kao okvaivai). Emulsifikatori (emulsifaer) doprinose odravanju sitnih kapljica emulzije u kropivu (ulje u vodi). Dispergirajua pomona sredstva (dispersing agent) pridonose odravanju krute formulacije u suspenziji kropiva. Ulja se u herbicidnom kropivu rabe ve dui niz godina. To su pomona sredstva koja ne moemo uvrstiti u kategoriju surfaktanata. Moemo ih razvrstati u tri skupine:- neselektivna fitotoksina ulja. U ovu skupinu spadaju dizel ulja. To su teka nesaturirana ulja s mnogo dvostrukih i trostrukih vezova u molekuli. Redovito se dodaju kontaktnim herbicidima sa totalnim djelovanjem na floru (putovi, kanali, ekonomska dvorita, pruge i sl.).- selektivna fitotoksina ulja. Obino se primjenjuju sama te nisu

pomona sredstva. Najee se rabe za suzbijanje jednogodinjih irokolisnih korova u nekim kulturama (mrkva npr.). Naime, Umbeliferae tretman ovakvim tipom ulja bolje podnose od nekih irokolisnih korova. Razlikuju se u grai membrane stanice. Ova su ulja u poetku kemijskih mjera borbe protiv korova bila selektivni herbicidi. Ne oteuju membranu Umbeliferae i nekih drugih kulturnih vrsta. U Hrvatskoj nisu u primjeni.- biljna proiena ulja su lagana, gotovo zasiena ulja. Sama po sebi nisu fitotoksina. Kad se dodaju herbicidima, pridonose prodoru (penetraciji) kropiva u list. Rabe se s mnogim herbicidima nakon nicanja kulture i korova (Betanal progres OF). S gledita dosad iznijetog UAN gnojivo, prema kemijskom naboju, mogli bi smo svrstati u kategoriju kationskih okvaivaa (NH4+). No UAN se u praksi prvenstveno rabi kao duino mineralno gnojivo. Primjenjuje se na tlo ili preko lista nakon to kultura i korovi izniknu. Preko lista najee se rabi u strnim itaricama. U tom roku UAN moe izazvati odreene fitotoksine uinke. Posljednjih godina sve se vie rabi i kao folijarno gnojivo u kukuruzu. Primijenjen tako, moe na listu kukuruza izazvati jae ili slabije prolazne fitotoksine uinke.

REZISTENTNOST KOROVA NA HERBICIDE IZVOD Rezistentnost korova na herbicide postaje jedan od glavnih nedostataka kemijske metode zatite bilja. Ovaj pregledni rad nastoji objediniti svu kompleksnost ove problematike. Razmjere rezistentnosti ilustriraju podaci o broju rezistentnih korovskih vrsta i njihovoj geografskoj rairenosti u svijetu od prve potvrde rezistentnosti na triazine 1970. g. Pomou primjera objanjavaju se promjene u populaciji korova nakon primjene herbicida koje dovode do rezistentnosti, kao i razliiti mehanizmi kojima se biljke odupiru fitotoksinom djelovanju herbicida. Sve mjere koje se mogu poduzeti nakon pojave rezistentnosti nee zaustaviti razvoj rezistentnosti ali e znatno pomoi u usporavanju irenja. Ukratko se ocjenjuje stanje u Hrvatskoj i predlau neophodne mjere. UVOD

Rezistentnost korova na herbicide, kao pojava da dotad djelotvorni herbicidi na neku korovnu vrstu vie ne djeluju, postaje u praksi jedan od glavnih nedostataka kemijske metode suzbijanja korova. Razmjere rezistentnosti ilustriraju podaci o porastu broja biotipova kao i povrina na kojima su proireni u pojedinim desetogodinjim razdobljima od prve potvrde rezistentnosti 1970. g. Prvi izostanak herbicidnog uinka na korovsku vrstu Senecio vulgaris opaen je 1968. g. u rasadniku u kojem su simazin i atrazin rabljeni 1-2 puta godinje od 1958. g. Ryan (1970) je prikupio sjeme navedene korovske vrste iz rasadnika i sjeme sa povrina na kojima nikad nisu bili primjenjeni triazinski herbicidi. U pokusima u stakleniku utvrdio je da biljke vrste Senecio vulgaris dobivene iz sjemena iz rasadnika gdje su primjenjivani triazini, preive koliinu od 17,92 kg/ha atrazina. Istovremeno su biljke iste vrste, uzgojene iz sjemena sa povrina na kojima ovi herbicidi nisu koriteni, bile potpuno suzbijene sa 2,24 kg/ha atrazina i 1,2 kg/ha simazina. Od ove prve potvrde rezistentnosti 1970. g. do 1981. g., na triazine je razvilo rezistentnost 30 korovskih vrsta iz 18 rodova. Ti korovi bili su raireni u 40 drava USA, 8 provincija Kanade i 18 drava Europe (SIFAP Bulletin, 1990, Holt i Le Baron, 1990). Procjenjuje se da je u tom desetogodinjem razdoblju do 1990. god., broj rezistentnih biotipova povean 3 puta a povrine na kojima se javljaju 10 puta. Zabrinutost naroito izaziva viestruka ili "kros" rezistentnost biotipova na razne grupe herbicida, jer se smatra da e njihovo suzbijanje biti znatno tee. Kao primjer navodimo rezultate Polosa i Mikulasa (1987), koji su utvrdili da na parakvat rezistentne biotipove vrste Conyza canadensis bile rezistentne i na atrazin, iako ova 2 herbicida imaju potpuno razliita mjesta djelovanja. Jo je drastiniji primjer u kojem korovska vrsta Alopecurus myosuroides rezistentna na klortoluron pokazala i razliite stupnjeve rezistentnosti na izoproturon, metabenztiazuron, pendimetalin, terbutrin, diklofop metil i klorsulfuron (Moss, 1987, 1990). Ovaj primjer ne navodimo zbog velike rairenosti ove pojave, ve zato jer ukazuje da i u budunosti moemo oekivati ovakve sluajeve i sa drugim herbicidima, pa se ozbiljno postavlja pitanje kako sa izmjenom herbicida nadvladati rezistentnost. POJAVA REZISTENTNOSTI - NAIN NASTANKA I RAZVOJ U Prilogu 1. dat je prikaz promjena koje se dogaaju u nekoj populaciji korova prije i nakon primjene herbicida. Nastojat emo na primjerima to jednostavnije objasniti promjene koje mi vidimo kao pojavu rezistentnosti neke korovske vrste na jedan ili vie herbicida. Svaku populaciju korova na kojoj nisu primjenjivani herbicidi karakterizira iroka genotipska razliitost i velika polimorfnost. to to konkretno znai, pokazuje primjer nekoliko

populacija Chenopodium album iz razliitih izvora (Al Mouemar i Gasquez, 1983, Darmency i Gasquez, 1990). Neke su populacije bile skupljene u privatnim vrtovima koji nisu nikad tretirani herbicidima, a ostale su skupljene sa polja pod razliitim herbicidnim tretmanima. Vrtne populacije pokazale su veliku varijabilnost (vie od 28 fenotipova na 100 biljaka). Populacija iz polja hmelja imala je 12 fenotipova, dok je samo 1 fenotip preostao u populaciji rezistentnoj na triazine u polju kukuruza. Bez primjene herbicida u prirodi je prisutna selekcija biotipova iste vrste. Brojna ispitivanja pokazala su da su rezistentni biotipovi po znaajkama rastenja i razvoja slabiji i u inferiornom poloaju u odnosu na osjetljive biotipove. Primjenom herbicida na do tada netretiranim povrinama populacije korova pokazuju razliite reakcije. Bez obzira kako da je herbicid djelotvoran, jednokratnom primjenom nikad ne suzbijemo sve biljke, ve uvijek ostaju odreene biljke iste vrste ne suzbijene. Biljke mogu izbjei herbicidnom uinku sluajno zbog uvjeta okoline (oborine, tlo, humus, glina), ili zato to posjeduju odreene mehanizme pomou kojih mogu sprijeiti ili smanjiti fitotoksino djelovanje herbicida. Do odreenog stupnja zakorovljenosti rezistentnim biotipovima neke korovne vrste, ovjek ne sumnja da je svojim pristupom stvorio novi problem. Izvjesnu zakorovljenost nekom korovnom vrstom, najee pokuava opravdati nepovoljnim klimatskim prilikama prije i nakon primjene herbicida. Slijedeih godina, broj rezistentnih biotipova stalno se uveava. Kad odnos rezistentnih u odnosu na osjetljive biotipove dosegne 30 : 70%, odnosno kad herbicid polui 70% uinak na dotinu vrstu, oito je dolo do rezistentnosti. Slijedee godine na dotinoj parceli znatno su brojniji rezistentni biotipovi reene korovne vrste (Gresssel i Segel, 1982), te dotini herbicid s gledita prakse vie ne zadovoljava. Herbicidnu aktivnost biljke mogu izbjei uslijed morfolokih razlika (debljina kutikule, prisustvo dlaka, uski listovi, dubina korijena), razlika u detoksifikaciji herbicida prije nego oni dostignu cilj tako da vie nisu djelotvorni, i razlika koje su nastale zbog mutacija koje su se dogodile na mjestu djelovanja herbicida (Sexsmith, 1964, Gasquez i Darmency, 1991). Navedeni su primjeri za svaki od navedenih sluajeva. De Ganaro i Weller (1984), istraivali su morfoloke i fizioloke karakteristike vrste Convolvulus arvensis i povezanost tih razlika sa reakcijom na glifosat. Svi biotipovi pokazali su posebnu reakciju, iako i manje osjetljivi biotipovi ne mogu preivjeti visoke koliine herbicida. Istraivanja nasljeivanja pokazala su da rezistentnost na glifosat u populaciji moe biti poveana kod ponovljenih prskanja glifosatom. Detoksifikacija moe biti povezana sa jednim ili vie enzima. Rezistentnost vrste Abutilon theophrasti na atrazin uzrokovana je 3-4 puta veom koliinom enzima glutation-S-transferaze (Gronwald i sur., 1989, cit. Gasquez i Darmency, 1991). Te karakteristike nasljeuju se samo s jednim

dominantnim genom. U veini sluajeva ukljueno je vie enzima. Korovska vrsta Alopecurus myosuroides postala je rezistentnom na klortoluron za oko 10 godina primjene. Ustanovljeno je da rezistentne biljke pokazuju veu aktivnost grupe enzima monooksigenaze koja detoksificira herbicid (Kemp i sur., 1990, cit. Gasquez i Darmency, 1991). Rezistentne populacije sastoje se od biljaka rangiranih od osjetljivih na manje od 1000 g a. t. na ha do biljaka koje preive vie od 17.000 g a. t. na ha. Potomci preivjelih biljaka nakon tretmana u polju daju i osjetljive i rezistentne biljke u vrlo razliitim odnosima od jedne majke do druge. Kod vrste Eleusine indica pokazalo se je da je mjesto djelovanja trifluralina (tubulin) mutiralo (Vaughn i sur., 1990). Ta nova molekula nema afinitet prema herbicidu to daje visok stupanj rezistentnosti. Na sreu, rezistentne biljke rastu vrlo sporo, po reenom autoru vjerojatno zato jer mutacije djeluju na diobu stanica. Zbog velikih posljedica tih mutacija i ograniene povrine na kojoj se trifluralin redovito koristi kao jedini herbicid, te rezistentne biljke nisu znaajno proirene. Rezistentnost na klorsulfuron pojavila se nakon 4 godine primjene u ozimim itaricama u vrsta Stellaria media, Kochia scoparia, Salsola iberica, Lactuca seriola. Ta rezistentnost uzrokovana je mutacijom gena za enzim acetolaktat sintazu koji se prenosi samo jednim dominantnim ili semidominatnim genom (Mallory i sur., 1990a, 1990b). Rezistentne vrste su i dalje u stalnom stvaranju genetske varijabilnosti, ukljuujui tu i reakcije na herbicide, tako da emo i dalje kontinuirano otkrivati nove probleme. Kao i kod svih ivih organizama koji su izloeni nepovoljnim utjecajima, meu koje ubrajamo i herbicide, sva genetska i biokemijska aktivnost biljke usmjerena je na neutraliziranje fitotoksinih efekata primijenjenih herbicida. to znai da sadanji herbicidi ni u kom sluaju nisu konana rjeenja. U postojeim populacijama korova ima dovoljno mogunosti za izmjenu ve postojeih gena u nove otporne genotipske kombinacije, a postoji mogunost stvaranja i novih alelnih kombinacija mutacijama koje mogu dati rezistentne fenotipove. Navodimo primjer koji potvruje da je i u unutar rezistentnih biotipova, prisutna genetska heterogenost. Na rezistentne populacije vrste Solanum nigrum ne djeluje 6 kg/ha a.t. atrazina, ali na vee koliine atrazina neke populacije pokazuju razliite reakcije (Zanin i sur., 1981, cit. Gasquez i Darmency, 1991). Odreene populacije bile su potpuno suzbijene sa 32 kg/ha a. t., a druge su i kod primjene tih koliina imale jo uvijek 70% preivjelih biljaka. IZVORI KOMPETITIVNIH PREDNOSTI OSJETLJIVIH BIOTIPOVA

Postavlja se pitanje zato nema promjene u dominantnosti od strane rezistentnih biotipova u normalnim uvjetima bez primjene herbicida, odnosno zato rezistentne biljke ine znaajno manji udio u populaciji u odnosu na osjetljive biljke. Provedena su brojna ispitivanja sa ciljem da se utvrde izvori kompetitivnih prednosti osjetljivih biotipova. Radosevich i Holt (1983) mjerili su parametre rasta i razvoja u ivotnom ciklusu rezistentnih i osjetljivih biotipova korovske vrste Senecio vulgaris koji su rasli u uvjetima bez konkurencije. Osjetljive biljke imale su signifantno vee vrijednosti visine, broja listova i ukupne produkcije suhe tvari kod svih rokova nakon sjetve (Prilog 2).U istraivanjima Holta i Radosevicha (1982), R i S biotipovi vrsta Senecio vulgaris i Amaranthus retroflexus sijani su zajedno u konstantnoj gustoi ali u razliitim odnosima. Osjetljive biljke obje vrste imale su znatno veu produkciju suhe tvari i sjemena od rezistentnih. Ta produkcija bila je uvijek vea od odnosa prisutnih osjetljivih biljaka. Holt i sur. (1981), usporeivali su performance fotosinteze oba biotipa vrste Senecio vulgaris da bi objasnili bioloku bazu za ove razlike. Osjetljivi biotipovi kod slinih uvjeta osvjetljenja, opskrbe s vodom, temperature, koncentracije CO2 i razvoja listova imali su znaajno vei fotosintetski kapacitet i vee koliine neto fotosinteze. Barnwell i Cobb (1989), utvrdili su da su rezistentne biljke vrste Stellaria media na mekoprop slabijeg vigora od osjetljivih populacija. Osjetljive populacije poele su cvatnju 8 dana ranije a dozrijevanje sjemena bilo je dovreno 14 dana ranije nego kod rezistentnih. U poljskim uvjetima u kojima je kompeticija faktor, frekvencija rezistentnih biotipova bit e potiskivana od strane osjetljivih. To objanjava zato nema promjene u dominantnosti od strane rezistentnih biotipova bez aplikacije herbicida. Prednosti rezistentnih biotipova dolaze do izraaja samo na tretiranim poljima na kojima su preostali samo rezistentni biotipovi u populaciji jer su osjetljive uklonili herbicidi. MJERE ZA SPREAVANJE POJAVE I IRENJA REZISTENTNOSTI U Prilogu 3. saeto su prikazane mjere koje bi trebalo poduzeti kada se kod izostanka djelovanja sumnja ili je potvrena rezistentnost (Parochetti i sur., 1982, Gressel i Segel, 1982 i 1990, Watson i sur., 1987). Posebno je vano ako je to po prvi puta zapaena rezistentnost neke vrste na odreenom podruju. Bilo bi vano odrediti povrinu na kojoj je rezistentna vrsta distribuirana i tu poetnu malu rairenost, ako je mogue, lokalizirati na jednom polju. U tom smislu poduzima se vie mjera pod zajednikim imenom karantena, a cilj je sprijeiti rezistentne korove da se osjemene i ire sjemenom na nova podruja. Te karantenske mjere ukljuuju: ienje strojeva od zaostalog sjemena, spreavanje irenja sjemena silaom, stajskim gnojivom ili sjemenom usjeva, pravovremena obrada kojom se rezistentno sjeme

unese u tlo kako bi se sprijeilo irenje sjemena putem divljai, vjetra i vode, primjena herbicida ili obrade nakon nicanja rezistentnih korova kako bi se sprijeilo osjemenjivanje. Zamjena herbicida koji su do sada koriteni sa onima koji imaju drugi nain djelovanja, slijedea je mjera koja nee zaustaviti razvoj rezistentnosti, ali e znatno pomoi u usporavanju irenja. Praktina je procjena da e jednogodinji prestanak primjene nekog herbicida odgoditi pojavu rezistentnosti na taj herbicid za 1 godinu. Npr. ako 20 godina ponovljene primjene dovedu do rezistentnosti u polju na dati herbicid, potrebno je 60 godina da se postigne rezistentnost ako je herbicid primijenjen svake tree godine. Upotreba kombinacija herbicida obino je prva mjera koja se poduzima, a za izbor herbicida vrijede isti principi kao i kod zamjene. Promjena usjeva moe znatno reducirati kompeticiju rezistentnih korova i to iz vie razloga. Novi usjev, koji sam moe biti bolji kompetitor, raste i dozrijeva u razliitim sezonama, i na taj nain prekida ciklus rezistentnih korova. Novi usjev zahtijeva i izbor herbicida drugaijeg naina djelovanja koji se koriste u drugo doba godine, to takoer spreava osjemenjivanje i prekida ciklus rezistentnih korova. Sve gore navedene mjere mogu biti upotpunjene i s nekemijskim metodama uzgoja. Kod toga se prvenstveno misli na mjere obrade u razliito doba godine. Postoje razmiljanja da se stimulatorima klijanja izazove jednoliko nicanje sjemena rezistentnih korova, kako bi se jednim tretmanom herbicidima ili obradom sprijeilo njihovo osjemenjivanje. U Prilogu 4. kao dopunu predloenim mjerama, dajemo pregled nepoeljnih svojstava herbicida koja doprinose broj rezistentnosti. Rezistentnost se moe oekivati prvo kod herbicida jedinstvenog naina djelovanja, irokog spektra i visokog stupnja djelotvornosti, izraenog rezidualnog djelovanja, kao i kod herbicida koji se viekratno primjenjuju u toku jedne sezone ili se esto primjenjuju unutar nekoliko sezona bez kultivacije i plodoreda (Le Baron i Mc Farland, 1988). Da bi se sprijeila ili odgodila pojava rezistentnosti i pomoglo usjevu, najbolje je suzbiti korov do tog stupnja kod kojeg se eljena biljka moe natjecati sa korovom prirodnom konkurencijom (Gressel i Segel, 1982). RAZLOZI ZA RELATIVNO SPORIJE IRENJE REZISTENTNOSTI KOD KOROVA U biologiji korova kao i u normalnoj agronomskoj praksi ima niz specifinosti kojima moemo zahvaliti relativno sporije irenje rezistentnosti korova na herbicide u odnosu na irenje rezistentnosti kod biljnih bolesti i tetnika (Gressel i Segel, 1982). Veina korova zahtijeva za reprodukciju punu sezonu rasta i imaju samo 1 ciklus godinje (Prilog 5.).

Korovi nisu slobodno pokretni a vrlo esto, kao npr. kod triazina, rezistentnost se nasljeuje majinski pa se ne iri polenom. Plodored, obrada i primjena razliitih herbicida, dakle mjere koje se redovito koriste u praksi, spreavaju razvoj i irenje rezistentnosti. Rezistentni korovi nalaze se zajedno i u konkurenciji s biljkama iz ogromne banke sjemena u tlu i to normalno osjetljivih biljaka. Kao to je ve navedeno, rezistentni korovi su slabiji kompetitori u odnosu na osjetljive biotipove iste vrste. KARAKTERISTIKE REZISTENTNOSTI NA TRIAZINE S obzirom na znaaj u svijetu i kod nas, izdvojili smo neke karakteristike rezistentnosti na triazine (Gressel i Segel, 1982), jer nam one mogu pomoi u lakem razumijevanju problema (Prilog 6.). Sve vrste korova kod kojih se razvila rezistentnost bile su vrlo osjetljive na triazine i do pojave rezistentnosti bilo ih je veoma lako suzbiti s malim koliinama herbicida. Kada se jednom rezistentnost razvila ona je openito apsolutna, pa se djelotvornost ne postie ni s ekstremno velikim koliinama herbicida. Rezistentni biotipovi pokazuju krosrezistentnost na sve triazinske herbicide. Takoer, postoji odreeni stupanj povezanosti rezistentnosti na triazine s rezistentnou na asimetrine triazinone (triazinoni), ureate i dr. Rezistentni biotipovi su jae osjetljivi na herbicide koji imaju drugi nain djelovanja i lake ih je suzbiti nego osjetljive biotipove. Za rezistentnost korova na triazine, vrijede i opi principi rezistentnosti. Rezistentnost se razvila na povrinama na kojima su triazini koriteni uzastopno nekoliko godina bez ili sa minimalnom obradom. Kad se jednom rezistentne biljke razviju i osjemene na nekoj povrini, praktiki vie nikada ne moemo iskorijeniti izvore rezistnosti. OCJENA STANJA U HRVATSKOJ I PRIJEDLOG MJERA Prvu potvrdu rezistentnosti korova na herbicide utvrdili su strunjaci Instituta za zatitu bilja Fakulteta poljoprivrednih znanosti, Zagreb, 1983. godine (Ostoji i sur.). Naime, nakon viegodinje primjene triazinskih preparata na bjelovarskoj regiji, 1982. god. na pojedinim kukuruzitima izostao je uinak na vrstu Chenopodium album. Egzaktnim staklenikim pokusima dokazano je da jedinke R tipova s navedenog podruja nisu reagirale na koliine od 4 kg a.t. atrazina po ha, dok su jedinke uzgajane iz sjemena uzetog od samoniklih biljaka s pokusnog objekta Rim u Zagrebu, gdje herbicid nije bio primjenjivan, bile suzbijene ve s koliinom 0,25 kg a.t./ha. U istom pokusu je utvrena i grupna rezistentnost, jer rezistentni biotipovi nisu reagirali na poviene koliine simazina, cianazina i prometrina. Narednih godina utvrena je i rezistentnost vrste Amaranthus retroflexus na atrazin. Posljednjih

desetak godina rezistentni biotipovi vrste Chenopodium album javljaju se na irem podruju R. Hrvatske pa znaajnije potekoe nanose ratarima osim u bjelovarskoj regiji i u Podravini, podruju Virovitice, a posljednjih godina i u Poekoj kotlini. Slobodna je procjena da se korovi rezistentni na triazine u veem ili manjem stupnju javljaju na vie od jedne treine povrina pod kukuruzom s tendencijom daljeg irenja. Do sada nije bilo sustavnog praenja oblika i razmjera rezistentnosti ve su provedena samo pojedinana ispitivanja o potvrdi rezistentnosti (Chenopodium album, Amaranthus retroflexus). Provedena su i viegodinja ispitivanja kombinacija herbicida u kukuruzu sa svrhom da se izdvoje one kombinacije koje su, osim to su kompletna rjeenja za dominantne korove i djelotvorne na rezistentne korove. Kod ostalih korova, odnosno herbicida, nisu zapaene promjene koje bi ukazivale na rezistentnost. Izuzetak je sumnja na rezistentnost na atrazin korovske vrste Ambrosia elatior. Za podruje Hrvatske bilo bi potrebno prije svega sa dostupnim metodama potvrditi rezistentnost i izvriti kartiranje, kako bi se utvrdila geografska distribucija rezistentnih vrsta. Na osnovu dobivenih podataka u programu zatite preporuivati mjere i herbicide koji e prvenstveno odgoditi irenje rezistentnosti na nove povrine i potisnuti je na ve postojeim.

PRILOG BR. 1 Pojava rezistentnosti - nain nastanka i razvoj POPULACIJA KOROVA KARAKTERISTIKA - iroka genotipska razliitost BEZ HERBICIDA - prisutna selekcija jaih biljaka PRIMJENA HERBICIDA - uvijek ostaju pojedine biljke iste vrste nesuzbijene - smanjuje se polimorfnost SUZBIJANJE ZA PRAKSU JO PRIHVATLJIVO BROJ NESUZBIJENIH BILJAKA POVEAVA SE SELEKCIJOM JEDNOG ILI VIE GENOTIPOVA SUZBIJANJE ZA PRAKSU VIE NE ZADOVOLJAVA REZISTENTNOST

MORFOLOKE RAZLIKE

MUTACIJE NA DETOKSIFIKACIJA MJESTU HERBICIDA DJELOVANJA

VRSTE SU I DALJE U STALNOM PROCESU STVARANJA GENETSKE VARIJABILNOSTI MOGU SE OEKIVATI NOVI PROBLEMI

PRILOG BR. 2

PRILOG BR. 3 Mjere za spreavanje irenja rezistentnih biotipova METODA KARANTENE SPREAVANJE OSJEMENJIVANJA I IRENJA SJEMENOM: - IENJE STROJEVA OD ZAOSTALOG SJEMENA - SPREAVANJE IRENJA SILAOM, STAJSKIM GNOJIVOM I SJEMENOM USJEVA - PRAVOVREMENA OBRADA - PRIMJENA HERBICIDA NAKON NICANJA PRIJE OSJEMENJIVANJA ZAMJENA HERBICIDA - DRUGAIJEG NAINA DJELOVANJA - TO KRAE PERZISTENTNOSTI - RAZLIITIH ROKOVA PRIMJENE DODATNI HERBICIDI U KOMBINACIJI PROMJENA USJEVA KOMBINACIJA KEMIJSKIH I NEKEMIJSKIH METODA UZGOJA STIMULATORI NICANJA

PRILOG BR. 4 Karakteristike herbicida i agrotehniki zahvati koji doprinose broj pojavi rezistentnosti (Le Baron i McFarland, 1988) 1. JEDINSTVEN NAIN DJELOVANJA 2. IROKI SPEKTAR DJELOVANJA I VISOK STUPANJ DJELOTVORNOSTI NA SVAKU OD OSJETLJIVIH VRSTA KOROVA 3. IZRAENO REZIDUALNO DJELOVANJE KROZ CIJELU VEGETACIJSKU SEZONU ILI SE VIEKRATNO PRIMJENJUJE TIJEKOM JEDNE SEZONE 4. ESTA PRIMJENA UNUTAR NEKOLIKO SEZONA, BEZ KULTIVACIJE, PLODOREDA, IZMJENE HERBICIDA ILI UPOTREBE KOMBINACIJE HERBICIDA

PRILOG BR. 5 Razlozi za relativno sporije irenje rezistentnosti korova (Le Baron i Gressel, 1982) 1. KOROVI ZAHTIJEVAJU PUNU SEZONU RASTA ZA REPRODUKCIJU I IMAJU UGLAVNOM SAMO JEDAN CIKLUS GODINJE 2. KOROVI NISU SLOBODNO POKRETNI 3. NA TRIAZINE REZISTENTNI KOROVI REZISTENTNOST NASLJEUJU MAJINSKI PA SE NE PRENOSE POLENOM 4. IMA VIE RAZLIITIH TIPOVA HERBICIDA KOJI MOGU BITI PRIMIJENJENI U KOMBINACIJI ILI KAO ZAMJENA 5. PLODORED I PRIMJENA RAZLIITIH HERBICIDA OBINO REZULTIRA SPREAVANJEM ILI SMANJENJEM RAZVOJA REZISTENTNOSTI 6. KULTIVACIJA ILI DRUGI NAIN OBRADE SMANJUJU ILI SPREAVAJU RAZVOJ REZISTENTNOSTI 7. REZISTENTNI KOROVI NALAZE SE ZAJEDNO I U KONKURENCIJI SA BILJKAMA IZ BANKE SJEMENA U TLU NORMALNO OSJETLJIVIH BILJAKA 8. REZISTENTNI KOROVI SU SLABIJI KOMPETITORI U ODNOSU NA OSJETLJIVE BIOTIPOVE ISTE VRSTE PRILOG BR. 6 Karakteristike rezistentnosti na triazine (Le Baron i Gressel, 1982) 1. VRSTE KOJE IMAJU RAZVIJENU REZISTENTNOST NA TRIAZINE BILE SU VRLO OSJETLJIVE I LAKO SU BILE SUZBIJENE TIM HERBICIDIMA PRIJE RAZVOJA REZISTENTNOSTI 2. REZISTENTNOST SE RAZVILA NA POVRINAMA GDJE SU TRIAZINI KORITENI SAMI I UZASTOPNO NEKOLIKO GODINA, POSEBNO BEZ ILI SA MINIMALNOM OBRADOM 3. REZISTENTNOST JE OPENITO APSOLUTNA PA NEMA DJELOTVORNOSTI NI SA EKSTREMNO VELIKIM KOLIINAMA HERBICIDA 4. REZISTENTNI BIOTIPOVI POKAZUJU KROS REZISTENTNOST NA SVE TRIAZINSKE HERBICIDE 5. POSTOJI POVEZANOST REZISTENTNOSTI I TOLERANTNOSTI TOGA TIPA SA REZISTENTNOU ILI TOLERANTNOU NA ASIMETRINE TRIAZINONE (METRIBUZIN), UREATE I DR. 6. R - BIOTIPOVI JAE SU OSJETLJIVI NA HERBICIDE KOJI IMAJU DRUGI NAIN DJELOVANJA NEGO S - BIOTIPOVI 7. NEMA DOKAZA DA SU HERBICIDI DIREKTNI UZRONICI REZISTENTNOSTI ILI DA IZAZIVAJU BILO KAKVE EFEKTE MUTACIJE NA PRIRODNO OSJETLJIVE POPULACIJE

8. KADA SE JEDNOM REZISTENTNE BILJKE RAZVIJU I OSJEMENE NA NEKOJ POVRINI, MI PRAKTIKI NIKADA VIE NE MOEMO ISKORIJENITI IZVORE REZISTENTNOSTI 9. OSTALI AGRONOMSKI I EKOLOKI FAKTORI U INTERAKCIJI SU SA HERBICIDIMA U DJELOVANJU NA POJAVU I STUPANJ REZISTENTNOSTI

HERBICIDI I TLO Uvod Tlo je heterogen veoma dinamian sustav koji se sastoji od krute, tekue, plinovite i ive faze. Istovremeno ono je istovremeno izvorite vode i hrane, te zajedno sa sunevom energijom omoguuje ivot na kugli zemaljskoj. U sustav tla ulaze mnogobrojni anorganski i organski spojevi iju grau ovjek ni danas u potpunosti ne poznaje. Njegovi organski i anorganski sastojci neprestano se premjetaju s jednog na drugo mjesto, sudjeluju u razliitim kemijskim i biokemijskim procesima, transformiraju se u druge vie ili manje komplicirane spojeve. U ovako kompliciran i u potpunosti neistraen sustav, primjenom razliitih agrotehnikih mjera, ovjek unosi i druge kemijske spojeve. Unoenjem gnojiva i pesticida, ovjek direktno utjee na individualne komponente tla, remeti njihove meusobne odnose, utjee na njegovu plodnost. Upravo zbog navedenog, u svijetu se ovoj problematici pridaje poseban znaaj. Predmet naeg izlaganja odnosi se na primjenu herbicida i interakciju izmeu herbicida i tla. U tom smislu nastojat emo u daljnjem tekstu na im je mogue jednostavniji nain prikazati ovu problematiku. Raspored (distribucija) herbicida po fazama tla Primjenu herbicida najee obavljamo direktnim prskanjem na povrinu tla (preemergence). Herbicidi e na tlo indirektno dospjeti i u sluaju kad primjenu vrimo nakon nicanja na ve iznikli korov (post-emergence). U prvom sluaju korovne biljke apsorbiraju herbicid sjemenom, hipokotilom, korijenom ili drugim vegetativnim podzemnim organima, dok ga u drugom osim na ve spomenut nain, apsorbiraju i putem lista. S povrine tla sredstvo oborinama ili mehanikim putem (oruem), biva unijeto u dublje slojeve. Prodor herbicida u zonu korijena i njegov raspored po fazama tla, od presudnog je znaaja za efikasnost, selektivnost, ispiranje, razgradnju i perzistentnost. Raspored herbicida po fazama tla, grafiki je prikazan na crteu br. 1.

Iz prikazanog se vidi da herbicid nanijet na povrinu, s kiom biva unijet u tlo. Najvei dio date dozacije vee se fizikalno-kemijskim procesima na adsorpcijski kompleks krute faze. Dio sredstva zadri se u plinovitoj, a dio u topivoj fazi tla. S agronomskog gledita, najvei znaaj ima upravo taj dio, jer je biljka sposobna apsorbirati (upiti) samo onaj dio herbicida koji se nalazi u topivoj fazi. Premjetanje herbicida iz jedne faze u drugu reverzibilan je proces i u tlu se kao to prikazuje priloeni crte, istovremeno odvija u svim pravcima. Tako e pod odreenim pedo-klimatskim prilikama u topivoj fazi tla biti vie, a pod drugim manje herbicida. Iz do sada izloenog, oito je da distribucija herbicida u tlu prvenstveno ovisi o tipu tla, karakteristikama herbicida i klimatskim prilikama. U daljnjem tekstu, svakoj od navedenih znaajki posvetit emo vie panje. Interakcija herbicid tlo im molekula herbicida dospije u dodir s komponentama tla, uslijedi itav niz razliitih fizikalnih, kemijskih i biolokih procesa, koji direktno odreuju herbicidni uinak i njegovu daljnju sudbinu. U dodiru s tlom, herbicid podlijee procesima koji utjeu na njegov gubitak i procesima koji utjeu na njegovu razgradnju. Prema crteu br. 2 navedene procese Fryer i Evans (1967.), podijelili su na slijedei nain:

1. GUBICI 1.1. adsorpcija 1.2. ispiranje 1.3. isparavanje (hlapljenje) 1.4. apsorpcija (usvajanje od strane biljke) 2. RAZGRADNJA 2.1. fotokemijska 2.2. kemijska 2.3. mikrobioloka razgradnja U procesima koji uvjetuju gubitke herbicida, matina molekula se ne raspada ve zadrava svoj prvobitan oblik. Ipak, herbicid je sa stanovita osnovne namjene izgubljen, jer nije u stanju izazvati herbicidno djelovanje. Nasuprot tomu, u procesima razgradnje, matina molekula razgrauje se (raspada se) na razliite, herbicidno inaktivne spojeve. Tako oni nisu vie u stanju suzbiti korov. Iako s gledita osnovne namjene izmeu navedenih procesa nema bitne razlike, ipak se oni u osnovi znatno razlikuju. Svaki od navedenih procesa, direktno utjee na perzistentnost nekog herbicida, pa im zbog toga valja posvetiti vie panje. 1. GUBICI 1.1. Adsorpcija S gledita djelotvornosti i selektivnosti, proces adsorpcije herbicida od najvee je vanosti. U tlu se proces adsorpcije odigrava izmeu negativno nabijenih estica koloida tla (adsorbent) i pozitivno nabijenih iona molekula herbicida (adsorbat). Ovom procesu redovito predhodi proces disocijacije herbicida. Naime, molekule veine herbicida u vrijeme primjene neutralno su nabijene estice. Tek u kontaktu s vodikovim ionom iz topive faze tla, sposobne su da postanu kationima, odnosno pozitivno nabijenim esticama. Herbicide koji u kontaktu s vodikovim ionom tvore katione, nazivamo alkalnim ili potencijalno alkalnim herbicidima. U ovu grupu pripada itav niz herbicida kao to su: triazini, diazini, triazinoni, dinitroanilini, fenil derivati uree, tiokarbamati, bipridili i dr.. Nasuprot ovima, postoji skupina kiselih ili potencijalno kiselih herbicida. Za ovu grupu herbicida znaajno je da u svojoj molekuli sadre karboksilnu (R-COOH) skupinu. Za razliku od prethodnih ovi herbicidi otputaju vodikov ion s karboksilne grupe, pa postaju negativno nabijene molekule, odnosno postanu anionima. U ovu grupu herbicida spadaju

fenoksi derivati masnih kiselina (2,4-D, MCPA, MCPP, 2,4-DP), zatim derivati karbonskih kiselina (TCA, dalapon, pikloram, dikamba, klorpiralid, fluroksipir i dr.). Budui su potencijalno kiseli, odnosno potencijalni anioni, ovi herbicidi podloni su ispiranju, jer ih tlo nije u stanju vezati na svoje takoer negativno nabijene estice. Zbog navedenog, ove herbicide primjenjujemo iskljuivo nakon nicanja korova, pa ih biljke prvenstveno apsorbiraju putem lista. Na osnovu prikazanog, adsorpcija potencijalno alkalnih herbicida (kationa), odvija se na koloidalnim esticama krute faze tla. Iz do sada iznijetog oito je da tlo s veim sadrajem estica gline i organske tvari ima i veu sposobnost vezivanja herbicida. Kapacitet tla za adsorpciju ne ovisi samo o sadraju ve i o tipu koloidnih estica. Tako estice koje sadre koloide montmorilonit tipa, ima jai kapacitet za adsorpciju od tla koje sadri koloide kaolinit tipa.

Tablica 1 Sorpcijska svojstva pojedinih estica tla (prema Baileyu i Whiteu, (1964.) Tip estice organska tvar vermikulit montmorilonit ilit klorit kaolinit oksidi i hidroksidi karbonati Kapacitet kationske izmjene (mEkv./100 g tla) 200-400 100-150 80-150 10-40 10-40 3-15 2-6 2-6 reakcije specifina povrina 500-800 600-800 > 700 65-100 25-40 7-30 100-800 30-600

Procesom adsorpcije smanjuje se koliina herbicida u topivoj fazi tla. Kao to prikazuje i crte br. 1, proces je reverzibilan, pa e pod odreenim okolnostima doi do desorpcije (otputanja) molekula herbicida i do poveanja njihove koncentracije u topivoj fazi. Budui je biljka iz tla sposobna apsorbirati herbicid samo iz topive faze, to herbicidni uinak moe izazvati samo nevezani u topivoj fazi slobodni dio herbicida. Zbog toga je na tekim i humusom bogatim tlima potrebno primijeniti viu, a na lakim i pjeskovitim tlima niu dozaciju herbicida. 1.2. Ispiranje herbicida Poznavanje kretanja (ispiranja) herbicida u tlu, omoguuje nam da shvatimo mehanizam herbicidnog i selektivnog djelovanja pripravaka. Ono nam takoer omoguuje da pravilno procijenimo potencijalnu opasnost od eventualnog zagaenja povrinskih i podzemnih voda herbicidima. Ispiranje herbicida u tlu moe se odvijati uzlaznim, silaznim i bonim smjerom. Budui je kretanje vode najee u silaznom pravcu, to se pod pojmom ispiranje obino smatra kretanje herbicida u silaznom smjeru. Ispiranje herbicida prvenstveno ovisi o: a) sadraju humusa i estica gline u tlu b) koliini oborina c) topivosti herbicida u vodi d) sposobnosti herbicida za disocijaciju Kao to smo ve rekli, kia s povrine premjeta herbicid u dublje slojeve tla. Ako tlo ima velik sadraj humusa i estica gline, te ako je herbicid u vodi slabo topiv i sklon disocijaciji (tvorbi kationa), vei dio date dozacije adsorbirat e se u plitkom povrinskom sloju, te ga ni

vee koliine oborina nee premjestiti u dublje slojeve. Upravo na ovoj injenici zasniva se herbicidno i selektivno djelovanje veine zemljinih herbicida. S druge strane, u vodi topivi, potencijalno kiseli herbicidi koji disocijacijom tvore anion, mogu ispiranjem (naroito na lakim i propusnim tlima) prodrijeti duboko u tlo, te tako kontaminirati podzemne vode (npr. pikloram). Zbog navedenog se u okviru ispitivanja za registraciju pesticida, redovito provode pokusi koji imaju za svrhu da prate ispiranje herbicida u dublje slojeve tla. Danas se uz pomo relativno jednostavnih kako kemijskih tako i bio-test metoda, ovi pokusi s uspjehom provode bilo u laboratorijskim ili u poljskim uvjetima 1.3. Isparavanje (hlapljenje) Isparavanje ili volatilnost je proces u kojem kemijska supstancija iz krute ili tekue faze prelazi u plinovitu. Isparavanje moe uslijediti evaporacijom, odnosno kad tekua faza prelazi u plinovitu (npr. trifluralin) ili sublimacijom, kad kruta faza direktno prelazi u plinovitu (diklobenil). Isparavanje herbicida redovito rezultira umanjenim herbicidnim uinkom (EPTC, trifluralin) ili fitotoksinim uinkom na susjednim osjetljivim kulturama (vinova loza i 2,4D, oksifluorfen, klortiamid i sl.). Hlapljenje herbicida openito jae dolazi do izraaja na vlanim tlima (EPTC). Ovo iz jednostavnog razloga to se herbicid vre vee na adsorpcijski kompleks suhog tla i to je isparavanje vodom iz suhog tla zbog vre adsorpcijske veze manje izraeno. Hlapivost herbicida iskazuje se tlakom para izraenih u mm ivinog stupca pri odreenoj temperaturi. to je temperatura via, isparavanje je jae. Gubitak herbicida isparavanjem s povrine tla sprijeava se unoenjem istog oruem u tlo, ili spravljanjem specijalnih formulacija kao to su granule (Casoron G-diklobenil) ili mikrokapsulirane forme (Capsulaan-EPTC). 1.4. Apsorpcija Apsorpcija (usvajanje) herbicida od strane biljaka (kulture i korova) jednako kao i od mikroorganizama, nema velik znaaj u smislu ukupnih gubitaka. Gubici koji nastaju apsorpcijom od strane sjemenki, korijena i drugih vegetativnih podzemnih organa korovnih biljaka, ustvari su onaj herbicidno aktivni dio zbog kojeg ih i primjenjujemo. to se tie apsorpcije od strane mikroorganizama, ovaj gubitak ponekad ima makar i prolazni negativan utjecaj na mikrofloru tla. Zbog toga je od posebne vanosti potrebno pratiti utjecaj herbicida na mikroorganizme tla.

2. RAZGRADNJA

2.1. Fotokemijska razgradnja Izloeni sunevom svjetlu, neki organski herbicidi ulaze u odreene fotokemijske reakcije koje rezultiraju njihovom inaktivacijom (razgradnjom). Ovi procesi odvijaju se najee pod utjecajem ultraljubiastog svjetla valne duine izmeu 40-4000 angstrema. U poljskim uvjetima fotokemijska razgradnja je veoma znaajan mehanizam razgradnje i smanjenja herbicidne efikasnosti pripravaka. U praksi se ovaj nain razgradnje sprijeava inkorporacijom, odnosno unoenjem herbicida oruem u tlo. Fotokemijskoj razgradnji podloni su herbicidi trifluralin, napropamid, neki triazini, ureati i dr. 2.2. Kemijska razgradnja isti kemijski procesi (ne bioloki) koji utjeu na razgradnju herbicida u tlu su slabo proueni. Ono prvenstveno iz razloga to je praktiki u prirodi nemogue te procese razdvojiti od ive faze tj. od mikroorganizama tla. Ipak smatram da herbicidi stupaju u kemijske reakcije s kemijskim spojevima tla i da se te reakcije mogu svrstati u: a) oksidacijsko-redukcijske b) hidrolizu c) tvorbu vodi netopivih soli d) tvorbu razliitih kemijskih spojeva. 2.3. Mikrobioloka razgradnja Od svih procesa koji utjeu na razgradnju herbicida, mikrobioloka razgradnja ima najvei znaaj. Mikroorganizmi tla, naroito oni iz skupine bakterija, gljiva i aktinomiceta sposobni su molekule organskih herbicida koristiti kao izvor energije odnosno hrane. U okviru tih procesa, izmjeni se dio ili cijela molekula herbicida, te tako ona postane herbicidno inaktivna. Mikrobioloka razgradnja herbicida ustvari je ovisna o katalitikom djelovanju specifinih enzima proizvedenim od strane mikroorganizama.. Ti enzimi mogu se nalaziti u samom mikroorganizmu ili ih ovaj lui u tlo, gdje stupaju u reakciju s molekulama herbicida. Enzimi kao organski katalitiki kompleksi reagiraju s molekulama herbicida, a reakcije se mogu grupirati u one koje rezultiraju: a) dehalogenizacijom b) dealkinacijom c) amid ili ester hidrolizom d) beta-oksidacijom e) hidroksilacijom prstena f) redukcijom nitro (NO2) grupa pod anaerobnim uvjetima

Koji od navedenih procesa e u kojem sluaju biti vie zastupljen, ovisi o razliitim faktorima. Ipak, openito se smatra da je mikrobioloka razgradnja jae izraena u uvjetima koji pospjeuju razvoj mikroorganizama. Pri tome velik znaaj imaju: a) vlaga tla b) prozranost tla c) temperatura d) sadraj organske tvari e) reakcija tla (pH) Tako e u tlima s visokim sadrajem organske tvari mokrobioloka aktivnost u vlanom i toplom klimatu biti veoma izraena. Stoga e u takovim pedo-klimatskim prilikama razgradnja zemljinih herbicida bre tei. S druge strane, u suhim, hladnim i humusom siromanim tlima, zbog slabije mikrobioloke aktivnosti, razgradnja istog herbicida tee sporije. Upravo zbog toga i perzistentnost istog herbicida u razliitim pedoklimatskim prilikama je razliita. Perzistentnost herbicida i posljedice koje proizlaze iz perzistentnosti S agronomskog stanovita, idealan herbicid bio bi onaj ija perzistentnost bi bila tolika da kroz potrebno razdoblje kulturu oslobodi od korova, a da istovremeno u tlu ne ostavlja rezidue koje bi mogle tetiti narednoj kulturi. U Kljajievom Rjeniku stranih rijei perzistirati znai: ustrajati, izdrati, tvrdoglaviti se, ne poputati, ostati pri svome, biti uporan. Rije reziduum znai: preostati, zaostati. Otuda se moe zakljuiti da je perzistentnost vremensko razdoblje kroz koje neki herbicid ostaje u tlu u aktivnom obliku, a njegove rezidue su: nepromijenjene u tlu preostale (zaostale) koliine, koje mogu ali ne moraju biti dostupne biljci. Iz prethodnih poglavlja vidjeli smo da je stupanj perzistentnosti zemljinih herbicida rezultat interakcije izmeu herbicida-tla i klime. Budui da je klima iz godine u godinu veoma promjenjiva, a tlo od lokacije do lokacije razliito, to e i perzistentnost nekog herbicida biti veoma razliita. Zbog toga je za svaki herbicid od posebne vanosti utvrditi pod kojim pedo-klimatskim prilikama je vie izloen procesima koji uvjetuju gubitke, a pod kojima razgradnju. U tablici 2 vidi se da je period razgradnje herbicida u tlu relativan pojam i da se kree u odreenom vremenskom rasponu.

Tablica 2 Relativna perzistentnost nekih herbicida u tlu

period perzistentnosti < od tri mjeseca 3 6 mjeseci aminotriazol metobromuron aziprotrin kloridazon karbetamid klortoluron kloroprofam cikloat cijanazin EPTC dalapon etofumesat metoksuron izoproturon prometrin linuron propaklor metamitron profam metazaklor terbutrin metabenztiazuron

> od 6 mjeseci atrazin diklobenil lenacil metribuzin napropamidd oksadiazon fenmedifam pikloram propizamid simazin trifluralin

Iz priloene tablice vidi se da je perzistentnost veine herbicida manja od godine dana. Ipak, poznati su i sluajevi kad perzistentnost nekih herbicida premauje ovo vremensko razdoblje. U tom sluaju potrebno joj je posvetiti posebnu panju, jer rezidui perzistentnih zemljinih herbicida mogu: a) otetiti osjetljive kulture u plodoredu b) suziti plodored a time i izbor herbicida c) doprinijeti akumulaciji herbicida u tlu i biljnim proizvodima naknadno posijanih kultura d) nepovoljno utjecati na mikroorganizme tla Ukupno gledano, rezidui perzistentnih zemljinih herbicida najvee tete nanose osjetljivim kulturama u plodoredu. Te tete mogu nastati na vie naina, a najee su: 1) kad oteen ili propali herbicidom prethodno tretiran usjev, treba u istoj sezoni presijati s drugom kulturom osjetljivom na taj herbicid 2) kad kulturu kratke vegetacije tretiranu perzistentnim herbicidom u istoj sezoni smjenjuje osjetljiva kultura 3) kad kulturu tretiranu herbicidom perzistentnijim od godine dana, naredne sezone smjenjuje osjetljiva kultura 4) kad na povrinu tretiranu perzistentnim herbicidom u jesen, posijemo osjetljivu kulturu u proljee 5) kad zbog nepovoljnih klimatskih prilika proces razgradnje tee sporije od oekivanog Gotovo svake godine deava se da odreene zasijane i herbicidom tretirane povrine, treba iz bilo kog razloga (mraz, sua, suviak vlage, napad bolesti ili tetnika i sl.) preorati i nekom drugom kulturom ponovno zasijati. Tek tada nastupi problem, jer su rezidualni ostaci primijenjenog herbicida jo uvijek prisutni u tlu. Kako je veina herbicida selektivna samo na odreeni broj kultura, to je mogunost izbora nove kulture svedena na minimum. Takav

sluaj imamo u naoj praksi gotovo svake jeseni kad zbog sue uljana repica tretirana Devrinolom 50 WP (napropamid), slabo nikne pa je povrinu potrebno presijati drugom kulturom. Izbor naredne kulture mogue je izvriti jedino uz pomo egzaktnih poljskih i laboratorijskih pokusa. Tako u tabelama 3, 4, 5 prikazujemo osjetljivost 17 razliitih poljoprivrednih kultura na vei broj herbicida, dva tjedna iza tretiranja. Sluaj da kulturu kratke vegetacije, tretiranu relativno perzistentnim herbicidom, smjenjuje druga kultura, dosta je est u povrtlarstvu. Zbog toga je herbicide u povrtlarstvu potrebno primjenjivati sa znatno veim oprezom. U tabeli br. 10 navodimo minimalne rezidualne ostatke za tri u povrtlarstvu esto koritena herbicida, koji su u stanju izazvati vidljive promjene na veem broju razliitih poljoprivrednih kultura. Na osnovu prikazanog, u stanju smo s velikom sigurnou odabrati osjetljive, jednako kao i tolerantne kulture, te time izbjei mogue tete. U naoj praksi ipak je najei sluaj da kulturu (kukuruz) tretiranu herbicidom perzistentnijim od godine dana (atrazin) naredne sezone smjenjuje neka osjetljiva kultura (penica, soja, lucerna, duhan, suncokret i dr.). U svjetskoj i domaoj literaturi velik je broj primjera za navedeni sluaj. Tako ilje (1980.) navodi granine vrijednosti rezidua atrazina za tri tipa tla koje ne ostavljaju vidljive promjene na zobi i uljanoj repici. (Tablica br. 6)

Tablica 3 Stupanj oteenja 17 razliitih kultura kloridazonom, lenacilom i metamitronom kloridazon, kg/ha kultura 0,33 0,65 1,3 ozima penica 2 2 3 ozima ra 2 2-3 3 zob 2 2 3 jeam 2 2 2 eerna repa uljana repica 3 3 3 rauola 3 3 3 postrna repa 3 3 3 crvena djetelina 3 3 3 lucerna 3 3 3 klup. otrica 2 3 3 ljulj 2 2 3 graak 2 2-3 3 grah 1 2 3 grah bijeli 0-1 2 3 rajica 2 3 3 potoarka 3 3 3 0 nema vidljivih oteenja 1 slabo oteenje 2 umjereno oteenje 3 - veoma jako oteenje Tablica 4 Stupanj oteenja 17 razliitih kultura benazalinom, linuronom, metribuzinom kultura ozima penica ozima ra Zob Jeam eerna repa uljana repica Rauola postrna repa crvena djetelina lucerna klup. otrica ljulj graak grah grah bijeli rajica benazalin, g/ha 61 125 250 1 2 2 0 1 1 1 1 2 3 3 3 1 2 3 1 2 3 2 2 3 2 33 3 1-2 2-3 3 0-1 2 2 0 1 2 1-2 2 3 1 2 3 2 3 3 2 2 3 188 2 0 2 2 2 2 1-2 1 1-2 0-1 1 1 1 2-3 linuron, g/ha 375 750 2 3 0 2 2 2 2-3 3 2-3 3 3 3 2-3 3 2-3 3 2 3 1 2 1 2-3 1 2 1 2 3 3 metmetribuzin, g/ha 138 275 350 3 3 3 3 3 3 2-3 3 3 3 3 3 3 3 3 3 3 3 3 3 3 3 3 3 3 3 3 3 3 3 3 3 3 1-3 2-3 3 3 3 3 1-2 3 3 3 3 3 0,2 2-3 2 2 3 2-3 3 3 3 3 3 3 2-3 2 0 3 2 lenacil, kg/ha 0,4 0,8 3 3 3 3 3 3 3 3 2-3 3 3 3 3 3 3 3 3 3 3 3 3 3 3 3 3 3 1 3 3 3 2 3 metamitron, kg/ha 0,44 0,88 1,75 3 3 3 3 3 3 2 2-3 3 2 3 3 0 0 0 3 3 3 3 3 3 2 2 3 3 3 3 3 3 3 2 3 3 2 2 3 2 2 32 0 2 3 1 1-2 2 2-3 3 3 3 3 3

0 nema vidljivih oteenja 1 slabo oteenje 2 umjereno oteenje 3 - veoma jako oteenje Tablica 5 Stupanj oteenja 17 razliitih kultura cijanazinom, izoproturonom i TCA herbicidom cijanazin, g/ha kultura 63 125 250 ozima penica 1 1 2 ozima ra 1 1 2 zob 1 1 3 jeam 1 1 2-3 eerna repa 2 3 3 uljana repica 1-2 2-3 3 rauola 1-2 3 3 postrna repa 2 3 3 crvena djetelina 0 2 3 lucerna 0-2 3 3 klup. otrica 2 2-3 3 ljulj 1 1 3 graak 0 0 0 grah 0 0 0 grah bijeli 1 2 3 rajica 0-1 2 3 potoarka 2 2-3 3 0 nema vidljivih oteenja 1 slabo oteenje 2 umjereno oteenje 3 - veoma jako oteenje izoproturon, kg/ha 0,31 0,63 1,25 2 3 3 2 3 3 3 3 3 1-2 3 3 3 3 3 2 3 3 2-3 3 3 2-3 3 3 3 3 3 3 3 3 3 3 3 2-3 3 3 2-3 3 3 1-2 2 3 3 3 3 3 3 3 3 3 3 2,1 3 3 3 3 0 2 2 3 3 3 3 3 2 2-3 1 1-3 TCA, kg/ha 4,2 3 3 3 3 3 2 2 3 3 3 3 3 2 3 1 2-3 8,4 3 3 3 3 3 3 3 3 3 3 3 3 2 3 3 3

Tabela 6 Maksimalna koliina atrazina (granine vrijednosti) koje ne ostavljaju vidljive promjene uljanoj repici i zobi Lokacija I II III tip tla lesivirano smee ritska crnica pseudoglej uljana repica 0,08 ppm 0,15 ppm 0,10 ppm zob 0,15 ppm 0,40 ppm 0,25 ppm

Maksimalno dozvoljene koliine simazina za tri tipa tla u odnosu na reakciju veeg broja razliitih poljoprivrednih kultura u SSSR-u, prikazuje tablica 8. Na osnovu prikazanog vidi se da su u tlu s visokim sadrajem organske tvari doputene znatno vee ostatne koliine simazina, to je jednako vidljivo i u istraivanjima koja je u Slavoniji proveo ilje. U tabeli br. 7 vidimo da uz atrazin postoje i neki drugi herbicidi koji su u stanju godinu dana iza primjene izazvati fitotoksine promjene na mnogim kulturama. Tako simazin drastino teti lucerni, bromacil lucerni, rajici i penici, a pikloram lucerni i rajici. SSSR je valjda jedina zemlja u svijetu koja posjeduje propis kojim odreuje maksimalno dozvoljene koliine pesticida u tlu. U tabeli br. 7 prikazujemo maksimalno dozvoljene koliine pesticida u tlu. Znaajno je uoiti da su propisane i maksimalno dozvoljene ostatne koliine atrazina i simazina prije sjetve nekih osjetljivih kultura. Na kraju nije na odmet da napomenemo da se rezidualni ostaci herbicida u tlu mogu umanjiti primjenom razliitih agrotehnikih mjera kao i svakim zahvatom koji pospjeuje mikrobioloku aktivnost u tlu. Rezidui u tlu mogu se smanjiti: primjenom minimalne dozacije herbicida u odnosu na eljeni uinak tretiranje povrine znatno prije sjetve primjenom herbicida u trake kultivacijom (aeracijom) tla da bi se pospjeila mikrobioloka aktivnost u tlu umjetnim kienjem pospjeiti ispiranje i mikrobioloku aktivnost u tlu obradom tla neposredno nakon etve, moe se ubrzati svaki od oblika razgradnje herbicida.

Tabela 7 Maksimalno doputene koliine herbicida (preparata) u tlu u SSSR-u Pesticid MDK (mg/kg) atrazin 0,5 atrazin 0,01* banvel D 0,25 betanal 0,25 dalapon 0,55 diuron 0,5 2,4-D 0,15 linuron 1,0 monoron 0,3 prometrin 0,5 simazin 0,2 simazin 0,01* fenuron 1,8 * - maksimalno dozvoljene koliine prije sjetve osjetljivih kultura Tabela 8 Maksimalno dozvoljene koliine simazina u tlu (mg/kg) koje ne tete poljoprivrednim kulturama Kultura duhan krastavci zob krmne trave jara penica ozima penica eerna repa stona repa rotkvica rajica iz sjemena suncokret krmne leguminoze kupus mrkva grah soja rajica iz prijesadnica kupus iz prijesadnica krumpir proso 1-2 0,01 0,02 0,02 0,03 0,03 0,04 0,04 0,05 0,05 0,05 0,05 0,06 0,06 0,06 0,07 0,07 0,08 0,2 0,5 sadraj humusa, u % 2,5-4 0,02 0,04 0,04 0,05 0,06 0,07 0,06 0,07 0,08 0,08 0,08 0,09 0,10 0,10 0,10 0,10 0,11 0,35 1,00 4,5-6 0,03 0,06 0,07 0,08 0,09 0,10 0,10 0,11 0,11 0,12 0,13 0,13 0,13 0,14 0,15 0,14 0,15 0,55 1,60

sirak

0,6

1,10

1,80

Tabela 9 Rezidualno djelovanje nekih herbicida godinu dana nakon aplikacije. veeg broja lokacija Herbicid doz a 4 4 1 4 1 4 1 4 8 32 4 16 4 16 4 16 4 16 4 16 1 4 4 jeam proso e. repa lucerna rajica 9,1 0 0 1,8 4,6 10,0 0,6 1,1 2,0 0 0 0,9 0 2,0 0,4 0,7 1,7 2,0 2,4 2,9 9,6 10,0 2,9 2 4,7 4,1 0,3 7,4 4,6 6,0 0 1,8 0,7 1,3 0,7 1,8 1,4 0,5 3,9 2,8 0 1,7 1,5 2,4 5,2 5,8 0,3 3 penica 4,2 2,6 1,6 3,4 4,3 6,2 0,5 0 1,8 0,3 0,7 2,0 0,2 1,3 0,7 3,3 0 0,8 0,3 1,2 4,7 2,5 0,5 2 Prosjek s

simazin 3,2 1,8 5,6 diuron 3,6 1,9 3,6 prometrin 0,9 0 0,6 prometrin 2,1 1,0 1,5 bromacil 2,5 2,0 3,2 bromacil 4,5 4,2 5,5 trifluralin 0,2 2,1 0,4 trifluralin 1,4 5,3 4,0 DCPA 1,3 0 0,9 DCPA 0,8 3,9 3,0 difenamid 1,9 1,1 1,9 difenamid 2,1 1,4 2,0 benzulid 0,6 2,0 2,3 benzulid 1,4 5,5 3,7 kloridazon 1,2 0 0,5 kloridazon 2,3 1,4 1,9 FW-925 0,4 0 0,5 FW-925 1,4 1,1 1,5 dikamba 1,1 1,3 0,9 dikamba 1,5 1,9 2,0 pikloram 1,4 1,4 4,2 pikloram 2,3 2,9 5,3 TBA 0,4 0,2 0,7 prosjek 7 5 6 lokacija Fitotoksinost ocjenjena po skali 0-10, gdje je 0 rasta, 10 = sve biljke uginule

= bez oteenja, 5 = blaga kloroza, zastoj (Anderson, 1977)

Tabela 10 Minimalni rezidui herbicida u tlu koji izazivaju vidljive promjene na poljoprivrednim kulturama (prosjek s tri lokacije)

rezidue herbicida, mg/kg Kultura u sloju 0-15 cm lenacil linuron trifluralin postrna repa 0,04 0,25 0,43 salata 0,07b 0,28 1,06b penica 0,09b 0,24b 0,19 a jeam 0,10 0,39b 0,14 a b zob 0,10 0,33 0,11b repica 0,11 0,24 0,95b graak 0,13b 0,91 0,82 b ljulj 0,18 0,49 0,10 luk 0,18b 0,77b 0,66 a a kukuruz 0,18 0,41 0,12 mrkva 0,18 0,91 2,45 perin 0,18 0,91 2,45 krumpir 0,21 0,67 0,82 grah zrna 0,23 0,38 0,82 cikla 0,83 0,49 0,10 lan 0,94 1,00 1,72 a)= samo s jedne lokacije b)= samo s dvije lokacije (Caverley, 1978)

OSVRT NA SADANJE STANJE PRIMJENE HERBICIDA U RATARSKIM KULTURAMA Protekla su puna etiri desetljea otkako su u strne itarice uvedeni "hormonski" herbicidi. U meuvremenu, herbicidi su uvedeni i u mnoge druge ratarske kulture, tako da danas bez njihove primjene ne moemo ni zamisliti uzgoj kukuruza, soje, eerne repe, suncokreta ili bilo koje iole ekonomski znaajnije kulture. Posljednjih godina razvoj i primjena herbicida toliko su uznapredovali da danas gotovo za svaku kulturu imamo u Jugoslaviji registrirano po nekoliko desetaka razliitih preparata. Na osnovu ovako irokog izbora preparata i viegodinjih iskustva, moglo bi se zakljuiti da na ovom podruju nemamo nejasnoa ni dilema. No, u praksi je stanje bitno drugaije. Dileme i nejasnoe nastaju ve iz razloga to herbicide moemo primjeniti prije sjetve, nakon sjetve ili nakon nicanja. U pojedinim sluajevima i pri odreenom stupnju zakorovljenosti, herbicide nije ni potrebno primjenjivati. Zbog navedenog, sve se ee postavlja pitanje kada neku povrinu treba tretirati a kad tretiranje izostaviti. Po ugledu na iskustva iz entomologije, sve se ee govori o "kritinim brojkama", "pragu tetnosti", "racionalnoj primjeni herbicida" i sl.. Iako se pod ovim pojmovima krije vie znaenja, u osnovi oni obuhvaaju primjenu pesticida samo u sluaju kad za to postoji opravdana potreba. Tako tretiranje moe biti opravdano sa eljom da se postigne maksimalni prirod, maksimalna ekonomska korist, estetski uinak, smanjena mogunost provjerenim pada egzaktnim priroda poljskim i sl. pokusima. Svaki od navedenih sluajeva zasniva se na odreenim teoretskim postavkama i na Na osnovu kompeticijskih poljskih pokusa Zindahl (1980.) je utvrdio da su odnosi izmeu korova i kulture takvi da grafiki prikazani tvore sigmoidu ili kvazisigmoidu. Drugim rijeima to znai da su pri niskom stupnju zakorovljenosti gubici priroda neznatni, kao i da se moe odrediti kompeticijski prag tetnosti ispod kojeg nema utjecaja na prirod. S druge strane Causens i sur. (1985.) su u svojim pokusima utvrdili da odnosi izmeu kulture i korova prikazani grafiki tvore hiperbolu. Drugim rijeima, autori su utvrdili da je ve kod niskog stupnja zakorovljenosti utjecaj korova na prirod znaajan, te da kompeticijski prag tetnosti ne postoji, pa je tretiranje potrebno izvesti u svakom sluaju (vidi graf. br. 1 b). Iz vlastitog iskustva poznato nam je da se primjer a), odnosi na kulture gustog sklopa kao to su strne itarice i uljana repica, a primjer b), na okopavine kao to su soja, eerna repa, kukuruz i sl..

Graf. 1. Dva modela gubitka priroda u odnosu na stupanj (gustou) zakorovljenosti: sigmoidan (lijevo) i hiperbolian (desno)

Graf. 2. Koncept kompeticijskih odnosa kulture i korova (Bleasdale, 1973.)

Graf. 3. Period zakorovljenosti i prirod eerne repe

Daljnjim prouavanjem kompeticijskih odnosa izmeu kulture i korova, moemo uoiti da

korov ne utjee na prirod u svim fazama razvoja kulture jednako (vidi graf. 2). Iz prikazanog se vidi da je u poetku i pri kraju vegetacije utjecaj korova na prirod neznatan. Takoer je oito da u odreenoj fazi razvoja korov znatno utjee na prirod. Autor je taj prirod nazvao "kritinim periodom". elimo li postii zadovoljavajui prirod, neminovno je potrebno suzbiti korov u navedenom kritinom periodu. Grafikon broj 3, zorno prikazuje da korov u eernoj repi nije potrebno suzbijati u poetku i pri kraju vegetacijskog ciklusa. Najvei prirod autori su poluili u sluaju kad je korov runo odstranjen u razdoblju od treeg do devetog tjedna iza nicanja eerne repe. Slina zapaanja iznosi i ameriki istraiva Dowson (1985.). Navedeni autor je utvrdio da kompeticijski odnosi izmeu eerne repe i korovne vrste Echinochloa crus-galli najvie dolaze do izraaja u datim uvjetima u razdoblju izmeu 5. i 11. tjedna iza nicanja. Dikotiledona, korovna vrsta Chenopodium album sposobna je zbog niih zahtjeva za toplinom, otpoeti nicanje ranije te zbog toga nanosi eernoj repi najvee tete u razdoblju izmeu 3. i 9. tjedna iza nicanjaSlina zapaanja iznosi Ammon (1986.). Prouavajui kompeticijske odnose izmeu kukuruza i korova (vidi graf. 5), autor navodi da utjecaj korova na prirod najjae dolazi do izraaja nakon to kukuruz razvije 2-4 lista i traje sve dok biljka ne izgradi 6-10 listova. To razdoblje autor naziva "periodom praga tetnosti". Prije i poslije tog roka, korov kukuruzu ne teti ili mu neznatno teti. Iskustvo naih predaka, ui nas da je upravo u tom razdoblju korov odstranjivan okopavanjem. Na osnovu prikazanog, oito je da korov u veini ratarskih kultura treba suzbijati u "kritinom periodu" odnosno u razdoblju nakon nicanja. U naoj praksi situacija je iz temelja suprotna. Tako u veini okopavina herbicide primjenjujemo prije ili neposredno nakon sjetve. Dodatno post-emergence tretiranje obavljamo samo u sluaju kad pre-emergence tretiranjem ne poluimo eljene uinke. Na taj nain najvie dozacije herbicida dajemo u tlo upravo u vrijeme kad korov ne nanosi tete kulturi. U to vrijeme mlada tek iznikla biljka, najosjetljivija je na prisustvo herbicida, pa je depresivno i fitotoksino djelovanje esta pojava. Fitotksino djelovanje naroito dolazi do izraaja u kulturama za koje do danas nisu pronaeni visokoselektivni pre-emergence herbicidi. Negativna strana pre-emergence herbicida sastoji se i u injenici da su esto nedovoljno ili suvie perzistentni. Nedovoljno perzistentni herbicid moe "propustiti" korov u kritinom periodu. S druge strane suvie perzistentan herbicid (simazin i atrazin u kukuruzu) mogu rezidualnim ostacima nanijeti tete narednoj kulturi. Suvie perzistentan herbicid ostavlja isto tlo tijekom cijele vegetacijske sezone. isto tlo je sklono eroziji i zbijenosti. U takvom tlu duik je podloan ispiranju. Na povrinama bez korova korisni predstavnici entomofaune ostaju bez izvorita hrane, a tetni nanose vee tete kulturi. I kritine brojke pojedinih

tetnika u takvim uvjetima moraju se korigirati na nie. Perzistentniji preparat moe direktno utjecati na mikroorganizme u tlu a indirektno im moe umanjiti broj iz razloga to je suzbio korov kroz cijelu vegetacijsku sezonu. Na kraju, perzistentni preparati direktno utjeu na pojavu rezistentnih korova jer tijekom cijele vegetacijske sezone suzbijaju "S" biotipove a ostavljaju slobodan prostor "R" biotipovima. U strnim itaricama i uljanoj repici pristup suzbijanju korova unekoliko se razlikuje. Kao to smo ve napomenuli, pri svakom stupnju zakorovljenosti nije potrebno vriti tretiranje. Graf. 4. Prirod korijena eerne repe i masa stabljike Echinochloa crus-galli i Chenopodium album

Graf. 5. Period praga tetnosti korova u kukuruzu

Da je to tako , najbolje se vidi i na primjeru prikazanom u tabeli broj 1. Tabela 1- Postotak herbicidima tretiranih od ukupno zasijanih povrina jemom i penicom na drutvenom sektoru SR Hrvatske Godina penica jeam 1977 1978 1979 1980 1981 1982 1983 85,9 87,3 80,3 81,2 73,9 81,0 75,4 71,8* 97,6* 87,5 78,8 73,4 76,8 92,3 1984 83,5 71,3

Na privatnom sektoru postotak povrina znatno je manji. Dati tonu prognozu, odnosno odluiti se kada tretirati a kada izostaviti tretiranje, nije lak posao. U tom smislu u posljednje vrijeme nastoje se pronai najpovoljnije metode po kojima e se utvrditi: - konkurenski prag tetnosti - ekonomski prag tetnosti - ekonomsko optimalni prag - sigurnosni (zatitni prag) - prognozirajui prag (kritini broj). Predloene su i formule po kojima se mogu izraunati gubici i odrediti ekonomski prag tetnosti. PRIMJER ZA IZRAUNAVANJE GUBITAKA PRIRODA PO CAUSENS-u, 1985. YL = I d / (1+ Id / A) d - gustina zakorovljenosti YL - % gubitka priroda I - % gubitka po jedinici zakorovljenosti pri niem stupnju zakorovljenosti A - % gubitka priroda pri viem stupnju zakorovljenosti FORMULA ZA IZRAUNAVANJE EKONOMSKOG PRAGA TETNOSTI D = (Ca+ Ch) / (HLYP) d - ekonomski prag tetnosti Ca - trokovi aplikacije Ch - trokovi herbicida H - proporcionalna redukcija zakorovljenosti zbog primjene herbicida L - proporcionalni gubici priroda po jedinici zakorovljenosti Y - prirod na nezakorovljenim povrinama P - cijena penice po jedinici teinskoj (MARRA i CARLSON 1983.) Prognozirati potrebu tretiranja, kritine brojke, u herbologiji nije ba jednostavan posao. Naime, korov je sposoban vie godina zadrati klijavost. Sjeme e se "probuditi" samo u sluaju kad "osjeti" da su mu dobri izgledi za uspjeh. Tijekom vegetacije korov raste i mijenja masu pa je njegov utjecaj na kulturu tijekom sezone razliit. U gustom sklopu vei

broj jedinki iste vrste dosei e manju masu od jedinke iste vrste na osami. Nadalje, u kulturi je istovremeno prisutno vie razliitih korovnih vrsta koje se u datim pedo-klimatskim uvjetima nadmeu s njom. Zbog toga ih i treba promatrati kao cjelinu. U tom smislu Ammon (1986.) predlae da korove treba suzbiti u "kritinom periodu tetnosti". Prije i poslije tog roka korovi strnim itaricama ne nanose vee tete pa ih ne treba ni suzbijati (vidi graf. 6). Po prijedlogu istog autora, kritini period tetnosti korova u pojednim kulturama prikazan je u graf. br. 7. Graf. 6. Koncept praga tetnosti u herbologiji

Graf. 7. Pokrovnost tla kulturom i korovom u skladu s kritinim periodom zakorovljenosti

Navedene prijedloge treba shvatiti kao orjentacijske jer e oni u jednom klimatu biti neto ranije a u drugom neto kasnije. Takoer je znaajno napomenuti da ovakav pristup zahtjeva

neposredno nakon donoenja odluke u kratkom vremenskom roku. Budui je tretiranje u direktnoj vezi s klimatskim prilikama (vjetar, kia, niske temperature) i fazom razvoja kulture, na velikim povrinama drutvenog sektora, tehniki je gotovo nemogue izvriti pravovremeno tretiranje. Dodamo li k tomu da se odluka o dozaciji i kombinaciji herbicida donosi direktno na njivi, potrebno je u skladitu u svakom trenutku raspolagati s veim brojem razliitih preparata. Svi navedeni momenti ne ulijevaju nadu da e se u skoroj budunosti odustati od dosadanjeg "tradicionalnog pristupa" u zatiti ratarskih kultura od korova.

LITERATURA 1. Ammon, E. et al. (1986.): Die Ziele der Unkrantberkppfung im Wandel der Zeit, Schweiz. Landw. Forschung, in Vorbereitung. 2. Bleasdale, J. K. A. (1973.): Plant Physiology in Relation to Horticulture, Macmillan, London, p. 144. 3. Causens, R. et al. (1985.): To spray or not to spray: The theory behind the practice Brit. Crap. Prat. Canf., Weeds, 671-678. 4. Dowson, J. H. (1965.): Competition between irrigated sugarbeets and annual weeds. Weeds 13., 245-249. 5. Zindahl, R. L: (1980.): Weed Crop Competition. A. Review. International Plant Protection Center, Corvallis, OR.

PROBLEM FITOTOKSINOG I REZIDUALNOG DJELOVANJA HERBICIDA U PENICI, SOJI I EERNOJ REPI Selektivno odnosno fitotoksino djelovanje nekog herbicida ovisi o itavom nizu razliitih faktora. Pored pedo-klimatskih faktora, selektivnost uvelike ovisi i o reakciji tla, nainu aplikacije, rezidualnim ostacima u tlu, tipu i nainu djelovanja herbicida, sortnoj osjetljivosti i mnogim drugim faktorima. Pod pojmom pedoloki faktori, prije svega mislimo na sadraj organske tvari i zastupljenosti glinastih estica u tlu. Gotovo jednaku vanost treba pokloniti reakciji tla i njegovoj sposobnosti za izmjenu jona. Navedeni faktori od presudnog su znaaja kod odreivanja dozacije nekom zemljinom herbicidu jer herbicidni (fitocidni) efekt moe izazvati samo ona koliina herbicida koja ostaje slobodna (nevezana) u topivoj fazi tla. Drugim rijeima, biljka moe upiti (apsorbirati) samo dio od primijenjene doze herbicida. Koliko e herbicida ostati dostupno biljci uglavnom ovisi o tipu tla. Ukoliko je neko tlo siromano s organskom masom odnosno s glinenim esticama i sposobnost za vezivanje (adsorpciju) herbicida mu je slaba. S oborinama herbicid e u takvom tlu dospjeti u topivu fazu, a s veim koliinama kie i u zonu korijena kulturne biljke, pa je i mogunost fitotoksinog djelovanja u ovakvom tlu vea. S druge strane ista koliina herbicida u tlu s visokim sadrajem organske mase i koloidnih estica bit e adsorbirana u veoj koliini pa e u topivoj fazi ostati nedovoljna koliina da izazove herbicidno djelovanje odnosno suzbije neeljeni korov. Iz prikazanog se vidi da dozacija mora varirati s obzirom na tip tla. Zbog navedenog i preporuka za upotrebu nekog herbicida redovito se izdaje u niim koliinama za lake odnosno u viim za tea i humusom bogatija tla. U naoj praksi na alost ne pridajemo dovoljno panje tipu tla. Nerijetko se dogaa da pojedini kombinati od nekoliko desetaka

tisua hektara preporuuju uniformne dozacije za sve povrine. Rezultat ovakvog rada je nedovoljna efikasnost na korove ili nedovoljna selektivnost odnosno fitotoksinost. Fitotoksino djelovanje zemljinog herbicida ne ovisi samo o tipu tla. Klimatske prilike veoma esto su odluujui faktor o kojima ovisi kako djelotvornost tako i selektivnost. Naime, primjena herbicida najee se vri tako da se sredstvo nanosi na povrinu tla. Da bi s povrine dospio u zonu nicanja korova, (2-4 cm) potrebna je kia. Ukoliko due vrijeme nakon aplikacije izostanu oborine, izostat e i djelovanje herbicida. Meutim obilne oborine naroito na laganom pjeskovitom tlu mogu sredstvo isprati u dublji sloj tj. u sloj razvoja korijena kulturne biljke. U tom sluaju biljka e biti izloena veoj koncentraciji (neselektivnog) herbicida pa e uslijediti fitotoksinost. U praksi su veoma esti sluajevi fitotoksinog djelovanja herbicida izazvanog uslijed jaih oborina i to naroito u prvom dijelu vegetacije dok se korijen kulture nalazi u plitkom povrinskom sloju. Primjenom herbicida nakon nicanja odnosno post-emergence primjenom, situacija je unekoliko drugaija. Selektivnost je u ovom sluaju ovisna o anatomsko morfolokoj grai kulture odnosno sorte ili hibrida s jedne strane i klimatskih faktora s druge strane. Naime, selektivnost se u ovom sluaju zasniva na injenici da korov, zbog poloaja i anatomske grae lista upija veu koliinu herbicida od kulture. Zbog apsorpcije neznatne koliine sredstva, kultura nastavlja rasti neoteena ili s odreenim depresijama dok korov ugiba. Iz prikazanog se moe zakljuiti da e kultura u dobroj fiziolokoj kondiciji bolje podnijeti primijenjenu koliinu herbicida od oslabljene. Zbog navedenog nerijetko se deava da usjev oslabljen golomrazicom, nepravilnom gnojidbom oteen od bolesti, tetnika, vode ili rezidualnih ostataka biva jae oteen. I klimatske prilike u vrijeme post-emergence primjene uveliko utjeu na selektivnost. Ukoliko se temperatura zraka neposredno nakon aplikacije spusti ispod 8C itarice e tee podnijeti hormonske herbicide. S druge strane visoke temperature ubrzat e apsorpciju kontaktnih herbicida pa e i fitotoksini uinak biti znatno jai. Za nau zemlju od osobite vanosti su i rezidualni ostaci nekih perzistentnih herbicida. Naime, kukuruz u strukturi sjetve zauzima preko 50% povrina. Kako za suzbijanje korova u ovoj kulturi koristimo atrazin kao osnovni herbicid to rezidualni ostaci ovog perzistentnog herbicida priinjavaju veoma velike tete kulturama koje ga smjenjuju u plodoredu. Naime, zbog nepravilno izabrane dozacije ili nepovoljnih klimatskih faktora (sua) primijenjena dozacija do kraja vegetacije se ne razgradi. Posijemo li na iste povrine osjetljive kulture na atrazin biti emo svjedoci velikih teta. teta moe uslijediti i u sluaju kad se u tlu nalaze subletalne dozacije ukoliko se novozasijana kultura tretira nekim od manje selektivnih herbicida. Vezano na navedene momente, u daljnjem izlaganju osvrnut

emo se na najee pogreke koje se u naoj praksi deavaju kod izbora i primjene herbicida u penici, eernoj repi i soji. Penica Openito gledano, bijele itarice kao kulturee gustog sklopa ne zahtijevaju primjenu herbicida na svim povrinama. Zbog svog habitusa i gustog sklopa penica spreava razvoj veini korova niskog rasta, pa je njihov utjecaj na prirod pogotovo ako nisu zastupljeni u veem broju od malog znaenja. tete priinjavaju korovi visokog habitusa kao i oni koji u penici nalaze oslon. Zbog toga je prije donoenja odluke potrebno pregledati sve povrine te na osnovu botanike analize donijeti odluku da li ili ne prskati, kao i kojim herbicidom obaviti tretiranje. Najee pogreke koje se deavaju kod primjene u odnosu na fazu razvoja itarica. Selektivnost fenoksiderivata masnih kiselina (2,4-D, MCPA, MCPA i 2,4 DP) zasniva se na injenici da itarice u odreenoj fazi razvoja imaju uspravno, a korovi vodoravno poloen list. Zbog toga korov upija veu a kultura manju koliinu herbicida. Iz prikazanog se vidi da je pravovremeno tretiranje odnosno utvrivanje rokova tretiranja od najvee vanosti. Navedene herbicide itarice najbolje podnose u vrijeme punog pa do zavretka busanja. Po Feekes skali navedeni stadiji oznauju se sa G-H. Odrediti tono navedenu fazu razvoja u polju nije jednostavno. Ba zbog tog razloga u poetku primjene "hormonskih" herbicida praktiari su se pomagali brojanjem listova. Tako je ve prije dvadesetak godina utvreno da su penica odnosno jeam najtolerantniji prema 2,4-D i MCPA herbicidima u vrijeme kad se ve razvio 6. list na osnovnom busenu. Kasnije je utvreno da se brojanje listova ne moe uvijek uzeti kao meritoran momenat za odreivanje roka tretiranja, naroito ne kod ozimih itarica. Naime, ozimine esto preko zime "izgube" donje listove pa to moe praktiara dovesti do zablude. Zbog toga je od strane Zodaksa, Changa i Konzeka (Wed. Resh. 1974) predloena nova metodika za odreivanje roka primjene herbicida. Predloena decimalna metoda istovremeno obuhvaa broj listova i fenoloke faze. Tako se npr. stadij 5 listova istovremeno oznaava i brojem primarnih i sekundarnih busenova (4) a i opisom poloaja glavne vlati. Na ovaj nain mogue je tonije odrediti pravovaljano vrijeme primjene. Pravilan moment primjene od osobitog je znaaja za selektivnost. Naime, ranija primjena herbicida izazvat e oteenja koja se reflektiraju u vidu smotanog lista.

Ovaj simptom u praksi se jo naziva "lukov list" . Iz ovako smotanog lista klas se teko

izvlai pa i kad se izvue jako je deformiran. Budui da ranija primjena herbicida pada u vrijeme poetka formiranja klasa na konusu rasta, to su kasnije oteenja vidljiva na klasiima u vidu izduenih gluma i lema, i u nepravilnom rasporedu klasia, koji su na normalnom klasu rasporeuju pravilno alternativno. Ova oteenja ne moraju rezultirati umanjenim prirodom. ee se deava da je u gornjem dijelu oslabljena os klasia pa ju vjetar lako slomi. Kvaliteta zrna u ovakvim klasiima opada, a brano je s manjim sadrajem duinih tvari. Klijavost najee nije umanjena. Da bismo izbjegli ova oteenja treba izbjegavati tretiranje prije 5-6 lista kod jarih itarica, tj. Nakon razvoja 6. lista kod ozimih itarica, odnosno u vrijeme kad list iz prostatnog zauzima erektivan poloaj. Stupanj oteenja kod ranije primjene u mnogome ovisi o herbicidu, primijenjenoj dozaciji i formulaciji. Tako 2,4 D u formi estera izaziva najvea oteenja, dok nie doze (0,75 kg/ha) MCPA ne ostavljaju nikakve tete. Kasnija tretiranja imaju znatno vei utjecaj na prirod. Budui se ova tretiranja poklapaju s formiranjem polena i sjemenskog zametka, utjecaj na diobu stanija je veoma izraen. Rezultat ovakvog kasnog tretiranja su sterilni klasii sa turim zrnjem. Klas se uslijed toga stanji, klasii se priljube uz os i itav klas poprimi izgled mijeg repa. Sline simptome izazivaju i herbicidi na osnovi dikambe, TBA i DCPA s jo jaim utjecajem na prirod. Kao to smo ve rekli, do ovakvih oteenja dolazi ukoliko se herbicid primjeni nakon poetka vlatanja. No esto se deava da izvjestan broj klasova iskazuju ova oteenja i u sluaju kad je herbicid pravovremeno primijenjen. Ako su u vrijeme primjene vladale nepovoljne klimatske prilike ili ako je herbicid upotrebljen u vioj od propisane koliine, oteenja su veoma izraena. Openito gledano, itarice lake podnose primijenjeni herbicid ukoliko su uvjeti za rast i razvoj povoljni. Stres bilo koje vrste doprinijet e jaem oteenju. Niske temperature u vrijeme i neposredno nakon primjene herbicida redovito rezultiraju jaim oteenjima. Penica uzgajana na povrinama sa subletalnim dozama atrazina takoer tee podnosi primijenjeni herbicid. Zbog toga u takvim sluajevima prednost treba dati herbicidima s kontaktnim nainom djelovanja. Kontaktni herbicidi ukljuuju benazolin, bentazon, joksinil, bromoksinil i dinoseb s veom sigurnou i boljom selektivnou mogu se primjeniti ranije i kasnije od propisanog roka za fenoksi herbicide. Iz prikazanog se vidi da je rok za primjenu herbicida u ozimim itaricama veoma kratak. U naim klimatskim uvjetima on najee iznosi 10 dana i pada u razdoblju od konca oujka pa do sredine travnja. Oduzmemo li dane s vjetrom, zatim one kad se none tempe. zraka sputaju gotovo do 0C, te dane s kiom koja ne smije pasti 4-6 sati nakon tretiranja, broj dana povoljnih za tretiranje jo se vie smanji. U tako nepovoljnim godinama povrine zasijane penicom ili se ne tretiraju ili se tretiranja obavljaju kasno. Zbog toga su u takvim

godinama i oteenja jae izraena. Osjetljivost sorata na spomenute herbicide nema osobitog praktinog znaenja. Selektivnost je znatno vie uvjetovana vremenom busanja i izgledom sorte nego genetskim faktorima. Naime, itav niz sorata ranije busa pa ranije i prolaze odreene organogenetske etape. Takve sorte treba prve ukljuiti u program tretiranja. I sorte koje tvore prostatni oblik busa manje su selektivne. U ovom sluaju s prskanjem treba priekati dok list ne poprimi uspravan poloaj. Sortna osjetljivost dolazi meutim veoma esto do izraaja kod herbicida namijenjenih za suzbijanje korova trava (Avena fatua, Apera spica-venti, Alopecurus myosurioides i dr.). Za ovu svrhu koriste se herbicidi sa specifinim zahtjevima. Naime, od ovih herbicida zahtijeva se da suzbijaju korove trave u kulturi- travi. Ovdje postoje sluajevi veoma izraene genetske osjetljivosti kao i potpune selektivnosti. Zbog toga bi prije upotrebe metoksurona, klortolurona, metobenztiozurona, nitrofena, izoproturona i mnogih drugih herbicida trebalo ispitati domai sortiment na ove herbicide. Takoer je jednako vano da se na grupu antigraminearnih herbicida ispita svaka nova kreacija prije no to ue u iru proizvodnju. Na alost, moramo konstatirati da ovakva istraivanja u naoj zemlji nisu sistematska te da za veinu naih sorata nemamo podatke. Soja Industrijski uzgoj soje kao okopavine praktiki ne moemo ni zamisliti bez primjene herbicida. U svijetu a i u naoj zemlji za ovu svrhu raspolaemo velikim brojem razliitih herbicida. Svaki od njih ima uz poznate nam prednosti i itav niz nedostataka. Naime, vezano na agrotehnike i klimatske faktore selektivnost mnogih herbicida koji se koriste u soji esto nije dovoljna. Tako npr. itav niz iroko koritenih dinitroanilina pod odreenim nepovoljnim klimatskim prilikama izazivaju veoma uoljiva oteenja. Zbog fotolabilnosti i sklonosti isparavanju dinitroanilini (trifluralin, dinitramin, kloretalin, nitrolin i dr.) oruem se unose u tlo na dubinu 8-10 cm prije sjetve soje. Ukoliko su prilike za nicanje i razvoj povoljne, navedeni herbicidi nee izazvati nikakva oteenja. Meutim, nerijetko se deava da neposredno nakon sjetve padnu jae oborine. Ukoliko je tlo finije strukture i ako postoji sklonost stvaranju pokorice primijenjeni herbicid u takvim prilikama razvit e veu koncentraciju lako hlapljivih para. Budui u nepovoljnim uvjetima naklijala biljka ne moe probiti sloj pokorice, izloena je due vrijeme vioj koncentraciji herbicida. Kako navedeni herbicidi utjeu na nepravilnu diobu i izduivanje stanija, to e parama izloeni hipokotil pretrpjeti veoma jaka oteenja. Rezultat tih oteenja je slabo razvijeno sekundarno korijenje te skraen i odebljao hipokotil. Kad biljka izbije na povrinu jedno vrijeme zaostaje

rastom za netretiranim biljkama, a korijenu je potrebno due vremensko razdoblje da rastom stigne biljke s kontrolnih parcela. U praksi smo esto bili svjedoci ovakvih oteenja izazvanih trifuralinom (Treflanom) koji se dosta esto koristi kao selektivni herbicid u soji. Na nau sreu oteenja nemaju bitnog utjecaja na prirod jer se biljke kasnije regeneriraju. No bilo je sluajeva da trifuralinu dodani komplementarni herbicid linuron (Afalon) ili prometrin (Gesagard) s kiama takoer s povrine dospije u zonu razvoja korijena. U tom sluaju posljedice su znatno gore jer navedeni inhibitori fotosinteze znaju znatno prorijediti sklop. U naoj praksi protiv irokolisnih korova najee se koriste herbicidi na osnovi prometrina ili linurona. U posljednje vrijeme osjea se tendencija da se navedeni herbicidi zamijene metribuzinom (Sencorom). Svi navedeni herbicidi po tipu djelovanja spadaju u grupu inhibitora fotosinteze. Selektivnost im se zasniva na injenici da s povrine tla ne dospijevaju ni s jaim oborinama u zonu razvoja korijena (prostorna selektivnost). Meutim, soja veoma esto smjenjuje kukuruz u plodoredu. Kukuruz se redovito tretira s veoma perzistentnim herbicidom atrazinom. U sunijim godinama i pravilno odabrana dozacija atrazina ostavlja izvjesnu koliinu nerazgraenih rezidua sve do sjetve soje. Najee te koliine atrazina uz normalnu obradu i distribuciju u oraninom sloju ne predstavljaju veu opasnost po uzgoj soje. Ako na ovako atrazinom kontaminiranu povrinu primijenimo jedan od navedenih herbicida pa ako se do korijena isperu i samo subletalne dozacije, onda se sumira neeljeni efekt subletalne doze npr. sencora i atrazina koji takoer djeluje kao inhibitor fotosinteze. U tom sluaju vie ne govorimo o subletalnim ve o letalnim dozacijama koje mogu znatno prorijediti sklop. Zbog toga se na povrinama za koje je utvreno da sadre subletalne dozacije atrazina treba izbjegavati tretiranje s navedenim herbicidima. Drugi nain da se izbjegnu tete jest dublja sjetva. Na ovaj nain korijen biljke otpoinje razvoj u dubljem sloju pa je manja mogunost da e navedeni herbicidi ispiranjem dospjeti do korijena. Zbog tog razloga se uz dozvolu za primjenu Afalona ili Sencora u SAD-u propisuje i minimalna dubina sjetve. Ve smo u nekoliko navrata napomenuli da je dozacija nekog herbicida u tijesnoj vezi s tipom tla. Tlo s visokim sadrajem organske mase, odnosno koloida adsorbirat e veu koliinu primijenjene dozacije pa e u topivoj fazi ostati manja koncentracija biljci dostupnog herbicida. S druge strane manji sadraj org. mase i koloida u tlu ostavljaju veu koliinu aktivnog herbicida u topivoj fazi pa je i fitotoksino djelovanje na takvim tlima ee. I pH uveliko odluuje o selektivnosti. Tla s niom vrijednou pH sposobna su zbog bolje disocijacije vezati veu koliinu herbicida. Zbog toga se deava da alkalina tla naroito s pH veim od 7,4 veu malu koliinu prometrina, linurona ili metribuzina pa su i fitotoksinosti na ovakvim povrinama znatno ee.

Neselektivno djelovanje herbicida naroito dolazi do izraaja na neujednaenim tablama. Zbog toga na ovakvim povrinama prednost treba dati herbicidima ueg terapeutskog indexa (selektivniji) ili onim koji ne iskazuju jaku adsorpciju. Rezidualno djelovanje atrazina i njegov fitotoksini uinak na soju, poznat je od samog poetka uvoenja ovog herbicida u praksu. Neeljeno fitotoksino djelovanje ostataka atrazina naroito dolazi do izraaja u sunim godinama kao i onim sa otrim zimama. U takvim uvjetima mikrobioloka aktivnost tla je usporena pa je time usporen i raspad atrazina. I na tlima s viom pH vrijednou sadraj ostataka je vei. Zbog toga se nastoji, na povrinama za koje znamo da e u narednoj godini biti zasijane nekom osjetljivom kulturom, u kukuruzu dati prednost manje perzistentnim herbicidima od atrazina. Takav preparat je na primjer cianazin. Dubokom obradom mogu se donekle ublaiti neeljeni ostaci kod atrazina. No ova mjera ne prua veu garanciju jer fitotoksini efekti ovise prvenstveno o tipu tla. Tako ista koliina rezidua u jednom tlu ne mora biti fitotoksina dok u drugom moe izazvati jaa oteenja. Postemergence herbicidi u soji od manjeg su znaenja u naoj zemlji. Za ovu svrhu koristi se protiv irokolisnih korova bentazon odnosno diklofop-metil protiv trava. Pri viim temperaturama i u sluaju kad se bentazonu doda ulje ili okvaiva, apsorpcija od strane biljke je vea. Ukoliko je istovremeno i sadraj vlage u zraku velik, navedeni preparat moe izazvati nekrotine oegotine na listu soje, koje redovito imaju samo prolazni karakter. eerna repa S gledita primjene herbicida , eerna repa je jedna od najosjetljivijih kultura. Doskora smo raspolagali s veoma malim brojem selektivnih preparata pa se je i praksa vezala iskljuivo na nekolicinu. Danas raspolaemo s prilinim brojem herbicida a najee se koriste kloridazon, lenacil, fenmedifam, metamitron i etofumesat protiv irokolisnih te metolaklor, cikloat i diklofop-metil protiv uskolisnih korova. Od navedenih preparata relativno dobru selektivnost iskazuju kloridazon, metomitron i diklofop-metil pa su fitotoksini efekti izazvani njihovom primjenom veoma rijetki. Kloridazon se primjenjuje nakon sjetve, a prije nicanja, tj. preko tla, a u posljednje vrijeme sve mu je ea primjena i nakon nicanja eerne repe, naroito protiv kasnonicajuih ljetnih korova. Za ovu svrhu prednost se daje formulaciji u obliku koncentrirane suspenzije (flowable). Budui su estice kloridazona u ovakvoj formi finije, a i aplikacija pada u toplije vrijeme, to se esto deava (naroito kod primjene koktela) da ova post-emergence primjena izaziva odreena , dodue prolazna nekrotina oteenja. Znatno ee i po konanom utjecaju na sklop tea oteenja izaziva herbicid fenmedifam (Betanal).

Betanal je kontaktni herbicid s izraenom inhibicijom procesa fotosinteze. Kao i kod veine herbicida s kontaktnim djelovanjem, apsorpcija se bolje odvija u uvjetima vee relativne vlage i viih temperatura. Ukoliko je i intenzitet svjetla jai (pojaana fotosinteza) i fitotoksini uinak je vei. Zbog toga tretiranje ovim preparatom treba izbjegavati tokom jutarnjih sati, u vrijeme podneva kao i pri visokim temp. zraka i pri visokom sadraju vlage. Lenacil je s druge strane veoma potentan herbicid. Terapeutski index u eernoj repi mu je prilino irok, to e rei da je koliina potrebna da izazove fitotoksino djelovanje veoma blizu potrebne koliine da suzbije korov. Selektivnost ovom preparatu iskljuivo se zasniva na injenici da je sredstvo veoma adsorptivno pa ga ni jae oborine ne ispiru u zonu korijena. Na lakim tlima i pri jaim oborinama i kod plitke sjetve veoma esto ovaj preparat izaziva prolaznu intravenalnu klorozu na listu eerne repe. Zbog toga je njegova primjena na tlima sa niskim sadrajem humusa i koloidalnih estica problematina pa ju treba izbjegavati. Poetkom sedamdesetih godina kad smo u praksu uvodili cikloat kao komplementarni herbicid lenacilu, u odreenim proizvodnim podrujima oteene su vee povrine eerne repe. Do oteenja je dolo iz razloga to se cikloat kao lako hlapiv tiokarbamat mora oruem unijeti u tlo prije sjetve repe. Da bi izbjegli dvostruko tretiranje, proizvoai su zajedno s cikloatom u tlo unijeli i lenacil. Ovim zahvatom neselektivni lenacil unijet je u apsorpcionu zonu mladog korijena. Da nesrea bude vea, 1973. uslijedilo je hladno i vlano proljee. U takvim uvjetima razvoj mlade biljke sporo se odvijao pa je korijen due bio u dodiru sa tretiranim slojem tla. Rezultat ovako nepravilne primjene bio je znatno prorijeen sklop eernoj repi. I sam cikloat u hladnim i vlanim uvjetima zaustavlja rast i razvoj eernoj repi. Zbog toga je u takvim uvjetima lako uoiti tipinu deformaciju mlade biljke koja listove formira u obliku "kupusove glave". Na sreu ova pojava nikad nije masovna i ima samo sporadino znaenje. Posljednjih godina protiv monokotiledonskih korova iroko se primjenjuje metolaklor (Dual). Kao pripadnik grupe kloracetanilida metalaklor prvenstveno utjee na sintezu proteina. U pojedinim godinama na tlima sa manjim sadrajem organske mase i kiselom reakcijom, sredstvo lake dospije u zonu korijena gdje zbog bolje disocijacije biljci ostaje dostupno u veoj koliini. Ukoliko se primjeni i via dozacija (3 L/ha Duala 500), biljke izvjesno vrijeme zaostaju rastom i sporije se razvijaju. Na sreu ova fitotoksinost ima samo depresivan karakter. Kad biljke korijenom probiju dublje uslijedi i bri rast i razvoj. Za uzgoj eerne repe znatno veu opasnost od svih do sad spomenutih selektivnih herbicida predstavljaju ostatne koliine atrazina iza kukuruza. Naime, zbog potrebe za eernom repom plodored je veoma uzak, pa eerna repa dolazi iza kukuruza najee u drugoj godini. Ukoliko su na dotinim povrinama primijenjene vee koliine

atrazina te ako su i klimatske prilike bile sune, raspored ovog perzistentnog preparata je usporen. Dospije li eerna repa na povrine i sa subletalnim dozama atrazina u najboljem sluaju uslijedit e usporen rast i razvoj. Znatno ee ostaci atrazina imaju direktan utjecaj na prirod. Koja koliina atrazina e izazvati odreena oteenja teko je rei. Naime, kritinu vrijednost uvijek treba promatrati u odnosu na tip tla. Tako ista koliina rezidua na lakem tlu moe potpuno prorijediti sklop dok u teem izazvati zaostajanje u rastu. Za primjer navodimo pokus iz 1977. godine. eerna repa sijana je na kontaminiranim povrinama lesiviranog smeeg tla. Tokom svibnja biljke su pokazivale izraene simptome fitotoksinosti. Traei koliine atrazina kao uzrok ovom stanju naili smo na sljedee: - biljke zaostaju u rastu, rubovi starijih biljaka pokazuju uenje. U tlu je metodom plinske kromatografije naeno 0,05-0,073 ppm atrazina. Neoteena eerna repa razvijala se je u tlu sa 0,02 ppm. Kontaminirana pokusna parcela odavala je po vidljivim simptomima neujednaenu distribuciju ostataka atrazina. Mjerenjem priroda naeno je da je on u usporedbi sa susjednom nekontaminiranom parcelom manji za 25-30%. Za uzgoj eerne repe a i mnogih drugih ratarskih kultura znatno veu opasnost od svih do sad spomenutih selektivnih herbicida predstavljaju ostatne koliine atrazina od kukuruza. Ve od samog poetka uvoenja triazina u praksu, uoene su tete na kulturama koje smjenjuju kukuruz u plodoredu. Zbog toga su glavna istraivanja usmjerena u ovom pravcu. Iz rezultata mnogih autora danas znamo da osjetljivost pojedinih ratarskih kultura prema atrazinu raste ovim redom: kukuruz, sirak, soja, penica, lan, suncokret, jeam, eerna repa, zob, uljana repica itd. U veoma osjetljive kulture spada duhan, lucerna, djetelina, i mnoge povrtne kulture. Prouavajui faktore o kojima ovisi perzistentnost veina autora na prvo mjesto svrstava tip tla. U gotovo svim istraivanjima utvreno je da raspad atrazina bre tee u tlima bogatijim humusom. Zbog toga su i rezidualni ostaci vei u pjeskovitijim tlima. Bri raspad atrazina u navedenim tlima u uskoj je vezi sa mikroorganizmima. Naime, najvei dio razgradnje (inaktivacije) atrazina odvija se uz pomo mikroorganizama tla. Kako je mikrobioloka aktivnost u humusom bogatim tlima vea, to i inaktivacija u ovakvoj sredini bre tee. Ukoliko su prisutne i obilnije kie, pa ako se itav proces odvija u toplijem klimatu, razgradnja e biti jo vie ubrzana. Iz prikazanog se vidi da su opasnost po rast i razvoj kultura koje smjenjuju kukuruz u plodoredu vee u sunijim i hladnijim podrujima. Da je tomu tako, u vie navrata uvjerila se i naa praksa. Vee tete na osjetljivim kulturama redovito se javljaju u istonim tj. kiom siromanim podrujima, a najvea oteenja javljaju se u godinama koje nastupaju po izrazito sunoj prethodnoj sezoni. Doavi do spoznaje da

atrazin i pored ogromne koristi nanosi esto jo vee tete, praktiari su postavljali pitanje koje ostatne koliine atrazina tete pojedinoj kulturi. Odgovor na ovo pitanje veoma je teko dati. Tako npr. ista koliina rezidua u lakem tlu moe potpuno prorijediti sklop, dok u teem i humusom bogatijem tlu djeluje depresivno ili izaziva zaostajanje rasta. Za primjer navodimo pokuse iz 1977. godine. Zbog toga kritine vrijednosti treba uvijek promatrati u odnosu na tip tla. Dosadanja istraivanja na podruju IPK-Osijek na tri tipa tla, a u odnosu na zob i uljanu repicu dozvoljavaju sljedee preporuke: - smee lesivirano tlo, 0,08 ppm za uljanu repicu i 0,15 ppm za zob- ritska crnica: 0,15 ppm za uljanu repicu odnosno 0,40 ppm za zob- ravniarski pseudoglej: 0,09 ppm za uljanu repicu, odnosno 0,25 ppm za zob. Kao primjer razliitog ponaanja penice i eerne repe na ostatke atrazina navest emo jo dva primjera ispitivanja iz 1977. sa istog podruja. Na ritskoj crnici dolo je do znatnog oteenja penice sijane iza kukuruza. Budui su oteenja uzdu parcele bila neujednaena, uzeti su uzorci tla sa razliitih mjesta. Metodom plinske kromatografije naeno je sljedee: jako oteena penica (potpuno odumiranje biljaka) razvijala se u tlu koje je do 10 cm dubine sadravalo 0,698 ppm. Srednje oteena penica (listovi znatno nekrotizirali) zapaena je na povrinama koje su sadravale 0,204 ppm atrazina. Zdrav usjev na istoj lokaciji razvijao se na tlu koje je sadravalo 0,02 ppm atrazina. Na smeem lesiviranom tlu iste godine posijana je eerna repa iza kukuruza. Tokom svibnja biljke su iskazivale tipine znakove fitotoksinosti. Traei koliine atrazina kao uzrok ovom stanju naeno je slijedee: - biljke zaostaju rastom, rubovi starijih listova pokazuju uenje. U tlu je metodom plinske kromatografije naeno 0,05-0,073 ppm atrazina. Neoteena eerna repa razvijala se je u tlu koje je sadraavalo 0,02 ppm. Kontaminirana pokusna parcela odavala je po vidljivim simptomima neujednaenu distribuciju atrazina. Mjerenjem priroda na ovoj parceli utvreno je da je u usporedbi sa susjednom neoteenom parcelom bio manji za 25-30%. Vee koliine atrazina (naprijed naznaene kao kritine brojke) mogu se umanjiti dubokom obradom. Nakon obrade analizu bi trebalo ponoviti. Ukoliko se utvrdi da tlo i nakon obrade sadri vee koliine atrazina, povrinu treba zasijati manje osjetljivom kulturom. Ukoliko se ista povrina zasije ponovno kukuruzom, treba nastojati da se atrazin zamijeni manje perzistentnim drugim preparatom. Opasnost od rezidualnog djelovanja atrazina u narednoj godini moe se izbjei i tako da se uz reduciranu koliinu atrazina primjeni neki komplementarni herbicid s brim raspadom (Lasso, Dual).