MOTOBAJS d.o.o.

KOLA ZA VODITELJE BRODICE - AMACA

PRIRUNIK ZA INTERNU UPORABU

35000 SLAVONSKI BROD Lika 76; Tel/fax: 035/ 273-096 Fax: 035/265-010 (od 9:00 do 17:00 h) Info telefon svaki dan: (08-20 h) 091/ 204 8567 091/ 520 7172 E-mail: motobajs@gmail.com

KOLA ZA VODITELJE BRODICE - AMACA TRGOVINA, USLUGE I PROIZVODNJA

MOTOBAJS d.o.o.-

KOLA ZA VODITELJE BRODICE - AMACA

MOTOBAJS d.o.o.-

KOLA ZA VODITELJE BRODICE - AMACA

MOTOBAJS d.o.o.-

KOLA ZA VODITELJE BRODICE - AMACA

MOTOBAJS d.o.o.-

KOLA ZA VODITELJE BRODICE - AMACA

MOTOBAJS d.o.o.-

KOLA ZA VODITELJE BRODICE - AMACA

MOTOBAJS d.o.o.-

KOLA ZA VODITELJE BRODICE - AMACA

MOTOBAJS d.o.o.-

KOLA ZA VODITELJE BRODICE - AMACA

MOTOBAJS d.o.o.-

KOLA ZA VODITELJE BRODICE - AMACA

MOTOBAJS d.o.o.-

KOLA ZA VODITELJE BRODICE - AMACA

10

MOTOBAJS d.o.o.MOTORI
MOTORI SE DJELE PREMA:
RADU: 2-TAKTNI 1. TAKT - USISAVANJE, KOMPRESIJA 2. TAKT EKSPANZIJA, ISPUH 1. TAKT - USISAVANJE 2. TAKT - KOMPRESIJA 3. TAKT - EKSPANZIJA 4. TAKT - ISPUH

KOLA ZA VODITELJE BRODICE - AMACA

4-TAKTNI

TERMODINAMIKOM PROCESU: OTTO - Benzinski, 2 -taktni i 4-taktni motor, za paljenje gorive smjese koristi iskru sa svjeice... DIESEL - Nafta, mazut, za paljenje koristi kompresiju uslijed koje se grije zrak u cilindru...

etverotaktni motori: Proces paljenja etverotaktnih motora se obavlja u dva okreta radilice. 1. takt - usisavanje: Klip se nalazi u silazu prvog okretaja, usisni ventil je otvoren 2. takt - kompresija: Klip se nalazi u uzlazu prvog okretaja, usisni i ispuni ventili su zatvoreni, obavlja se kompresija zraka 3. takt - ekspanzija: Klip se nalazi u silazu drugog okretaja, usisni i ispuni ventili su zatvoreni. Naziva se jo i radni takt 4. takt - ispuh: Klip se nalazi u uzlazu drugog okretaja, ispuni ventil je otvoren. Dvotaktni motori: Princip rada dvotaktnog motora u osnovi je isti kao i etverotaktnog, s tom razlikom da dvotaktni motori obavljaju proces paljenja u jednom okretaju. Prvi takt ine usis i kompresija, a drugi ekspanzija i ispuh. Sve manje se koriste na manjim plovilima. Diesel motor: Diesel motori mogu biti dvotaktni i etverotaktni. Uobiajeno je da se na manja plovila diesel motori instaliraju kao ugraeni (stabilni) motori i to uglavnom etverotaktni. To je motor sa unutarnjim izgaranjem kod kojeg se goriva smjesa formira u cilindru na taj nain da se ubrizga gorivo u zrak komprimiran klipom, pa do paljenja dolazi samozapaljenjem. Otto motor (benzinski): Mogu biti dvotaktni i etverotaktni. Na manjim plovilima uglavnom se upotrebljavaju kao vanbrodski. Otto motor je motor sa unutarnjim izgaranjem kod kojeg se goriva smjesa pali utjecajem vanjskog izvora na kraju takta kompresije. Priprema smjese obavlja se u rasplinjau, a do paljenja dolazi pomou svjeice koja se napaja iz magnetskog indukcijskog generatora.

PODMAZIVANJE I HLAENJE MOTORA

Na motorima koji se koriste na manjim plovilima - brodicama zastupljeno su dva naina podmazivanja motora. Vanbrodski benzinski motori koriste esto sustav podmazivanja gorivom, pa se zbog toga dodaje odreeni postotak ulja, ovisno o uputama proizvoaa. Takovo gorivo poznato je pod imenom "mjeavina". Ugraeni Diesel i Otto motori podmazuju se prskanjem ulja po njihovim pokretnim dijelovima. Ulje se ne mijea sa gorivom, nego se nalazi u posebnom spremniku koji se naziva karter. Povremeno je potrebno koliinu ulja u karteru dopuniti novom, pa se savjetuje redovito kontroliranje razine ulja - prije svakog ukljuivanja motora. Hlaenje motora moe biti vodeno i zrano. Diesel motori najee imaju vodeno hlaenje. Takovo hlaenje esto je izvedeno na nain da tekuinu koja hladi motor, a koja je radi zatite motora slatka ili su joj dodana sredstva za zatitu, hladi morska voda. Od velikog znaaja za dobro funkcioniranje ovog sistema su crpke, cjevovodi i dovoljna koliina tekuine u zatvorenom krugu. Motor se moe hladiti i zrakom pomou ventilatora i protoka zraka. U tom je sluaju od velike vanosti omoguiti nesmetani dovod zraka do ventilatora.

11

MOTOBAJS d.o.o.-

KOLA ZA VODITELJE BRODICE - AMACA

INSTRUMENTI Gdje je: A - Broja okretaja motora B - Mjera goriva u rezervoaru C - Pritisak ulja u motoru D - Temperatura rada motora E - Napon u akumulatoru

OTKLANJANJE KVAROVA
est uzrok kvaru na motoru je loe odravanje, ali i otkazivanje pojedinog sklopa na motoru uslijed vibracija ili udarca. Motor treba redovito servisirati te poznavati tehnike osnove za provjeru i otklanjanje kvarova te osnovne postupke u svezi sa tim, kao to je kvar u sistemu dovoda goriva, kvar na ureaju za pokretanje motora i elektroinstalaciji, kvar uslijed pregrijavanja motora, osnovni problemi koji se javljaju pri startanju motora, osnovni postupci pri mehanikom oteenju udarca propulzora, te mjere i predostronosti izbjegavanja kvarova uslijed loeg odravanja.

AKUMULATOR I GORIVO
U dananje vrijeme sve uestalije koriste se motori koji se pokreu pomou elektro pokretaa. Za pokretanje motora na taj nain potrebna nam je elektrina struja koju dobivamo iz akumulatora koji nam slui za njezino pohranjivanje. Akumulator se uporabom troi, pa je potrebno povremeno na njemu obaviti provjeru razine elektrolita i oistiti spojnice te privrstiti ih. Veina akumulatora sastoji se od olovnih elektroda potopljenih u sumpornu kiselinu ublaenu destiliranom vodom. Zbog toga prevrnut ili oteen akumulator moe biti opasan, pa se pri rukovanju istima savjetuje oprez. U uporabi je najee dizel i mjeavina benzina i ulja za podmazivanje. Vrlo je opasna ova druga smjesa, pa se kod krcanja goriva treba strogo pridravati odreenih pravila: Spremnik goriva uvijek mora biti u ispravnom stanju, ne smije biti izloen suncu ili nekom drugom izvoru topline. Ako se tijekom manipulacije gorivom dio goriva razlije odmah treba osuiti mjesto gdje se to dogodilo, a u blizini treba uvijek imati ureaj za gaenje poara. Potrebno je izbjegavati radove i postupke koji bi mogli izazvati iskrenje u blizini spremnika za gorivo, a za vrijeme dopune goriva na brodici ne smije biti putnika. Nakon krcanja potrebno je provjetriti prostor u kojemu se nalazi motor, kao i ostale prostore kod kojih je mogu dotok benzinskih plinova i para.

ZATITA MORA OD ONEIENJA

Danas se daje poseban znaaj zatiti, okolia, a vezano uz nju i zatitu mora. Republika Hrvatska je potpisnica razliitih meunarodnih konvencija o zatiti okolia pa tako i Meunarodne konvencije o zatiti mora od oneienja uljima i drugim otpadnim tvarima s brodova pod nazivom MARPOL . Konvencija donosi paket propisa o zatiti mora, poglavito za podruja zatvorenih mora: Sredozemno, Crveno, Crno i Baltiko. Budui da je Jadransko more dio Sredozemnog u njega je, po Konvenciji, zabranjeno svako isputanje ulja, goriva i krutih otpadaka, osim otpadaka hrane u razgradivom stanju, ako ne sadrava masnoe. Zbog navedenog svaka brodica mora imati odgovarajuu posudu za prikupljanje otpadaka koji e se potom odloiti na zato predvieno mjesto na obali.

12

MOTOBAJS d.o.o.-

KOLA ZA VODITELJE BRODICE - AMACA

PONAANJE I PROPISI U PLOVIDBI

Ne odreuju li propisi luke kapetanije drukije, motorne brodice i brodice na jedra plove na udaljenosti od 200 metara od obale, osim u sluaju kada je neophodno ploviti blie. Na kupalitima brodice moraju ploviti na udaljenostima od najmanje 50 metara od ograenog prostora, a ako prostor nije ograen na udaljenosti koja je vea od 150 metara od obale. Skuteri, jet-ski plovila i ostala plovila na mlazni pogon ili na zranom jastuku moraju ploviti na udaljenostima koje su najmanje 300 metara od obale, a do tog pojasa dolaze tono odreenim i obiljeenim koridorom i to najmanjom moguom sigurnom brzinom. Gliseri mogu glisirati na udaljenosti od najmanje 300 metara od obale i to samo na onim mjestima gdje glisiranje nije zabranjeno.Vjebanje skijanja na vodi moe se obavljati samo na onim mjestima koja je za tu namjenu odredila luka kapetanija. Kada gliser vue skijaa, u njemu se moraju nalaziti dvije punoljetne osobe. Brodice na vesla mogu ploviti i na udaljenostima koje su manje od 50 metara od obale.

PONAANJE I RED U LUKAMA - odnosi se na sidrenje, pristajanje, kupanje, odravanje istoe i drugo.
Provode ga ovlatene osobe luke kapetanije. U luci je zabranjeno plivati, glisirati i skijati na vodi, zabranjeno je paliti vatru na otvorenom ognjitu na brodici ili obali, premjetati ili uklanjati vezove i sidra drugih plovila - osim ako to nije nuno radi sprjeavanja oite tete i td. Ako brodica dolazi iz inozemstva mora se prije izlaska zatraiti slobodan promet. Svaka promjena posade i putnika mora se prijaviti Lukoj kapetaniji.

ZAKONI, OSTALI PROPISI I PODZAKONSKI AKTI VEZANI ZA PLOVIDBU I PLOVILA

su propisani od strane nadlenog Ministarstva i izdani u "Narodnim novinama". Njihovim odredbama ureuju se plovidba, uvjeti i pravila za plovidbu, pravni status, uvjeti sigurnosti plovidbe, luke, luka podruja i pravila na lukim podrujima, podruja plovidbe, materijalno- pravni odnosi glede plovila, stavljanje na trite, uvjeti i nadzor nad gradnjom plovila, upis i brisanje plovila iz oevidnika plovila, odreivanje oznake i imena plovila, utvrivanje sposobnosti za plovidbu plovila, te isprave plovila, posada plovila, nain i uvjeti za stjecanje uvjerenja i svjedodbi o osposobljenosti plovila i zapovjednika jahti, te nadzor nad provoenjem odredaba vaeih propisa. Tehnika pravila koje se odnose na prevenciju od oneienja unutarnjih voda, mora i morskog okolia primjenjuju se na sva plovila koje plove unutarnjim vodama, unutarnjim morskim vodama, teritorijalnom moru i zatienoj ekoloko-ribolovnoj zoni Republike Hrvatske.

ISPRAVE NA BRODICI
Dozvola za plovidbu brodice koja sadri:

1. naziv tijela koje izdaje dozvolu; 2. broj, datum i mjesto izdavanja dozvole; 3. oznaku i ime, ako brodica ima ime, pozivni znak i godinu gradnje; 4. namjenu; 5. tip i materijal gradnje, broj trupa, ako ga ima, duljina brodice, nosivost i visinu teretne vodne linije za brodice za gospodarske namjene; 6. broj i snagu porivnog ureaja; 7. ime, prezime i adresu, odnosno naziv i sjedite vlasnika; 8. najvei doputeni broj osoba; 9. najmanji broj lanova posade potreban za sigurnu plovidbu sa osposobljenjima; 10. najvei dozvoljeni broj putnika, za brodice za prijevoz putnika; 11. podruje plovidbe; 12. datum pregleda s rokom valjanosti. Moe se izdati na hrvatskom i engleskom jeziku.
Ostale isprave kao to su propisani atesti ili certifikati za odreene ureaje.

13

MOTOBAJS d.o.o.VODITELJ BRODICE KATEGORIJE "A"

KOLA ZA VODITELJE BRODICE - AMACA

Kandidat za ispit mora imati najmanje 15 godina ivota. S poloenim ispitom moe upravljati s brodicom do 7 m duine i porivnom snagom motora do 15kW u podruju plovidbe III i IV to obuhvaa plovidbu unutranjim teritorijalnim morskim vodama i vodama koje su pristupane s mora. Prema konstrukciji plovila, ova podruja su podijeljena na tri zone ogranienja - na plovidbu 6, 3 ili 1 NM od obale kopna ili otoka. Uvjerenje o osposobljenosti vrijedi doivotno.

VODITELJ BRODICE KATEGORIJE "B"

Kandidat mora imati najmanje 16 godina ivota. Do svoje 18-te godine imat e ogranienje snage motora do 15 kW. Voditelj brodice kategorije "B" moe zapovijedati i upravljati s plovilom koje je upisano u oevidnik kao "brodica". To znai brodica do 12 m duljine ili do 15 BT-a te i prijevozom do 12 ukrcanih osoba kao i jahtom do 12 m duljine ili do 30 BT-a. Sve to samo za osobne (turistike i portske) potrebe, a ne gospodarski prijevoz ljudi ili tereta uz naplatu. Nema ogranienja porivne snage motora - podruje plovidbe III i IV, a uvjerenje takoer vrijedi doivotno.

KATEGORIJE PLOVIDBE
Brodica ili jahta ovisno o svojoj veliini, konstrukciji i drugim tehnikim karakteristikama moe ploviti u sljedeim

podrujima plovidbe: 1. Podruje plovidbe I obuhvaa meunarodnu plovidbu svim morima i vodama koje su pristupane s mora 2. Podruje plovidbe II obuhvaa meunarodnu plovidbu Jadranskim morem 3. Podruje plovidbe III obuhvaa plovidbu unutranjim morskim vodama, teritorijalnim vodama RH i vodama koje su pristupane s mora.
U podruju plovidbe III. mogu postojati sljedea ogranienja:

IIIa do 6 Nm od obale kopna ili otoka; IIIb do 3 Nm od obale kopna ili otoka IIIc do 1 Nm od obale kopna ili otoka Podruje plovidbe IV koje obuhvaa plovidbu lukama, zaljevima, rijekama hrvatskoga Jadranskog slijeva do granicama do koje su one plovne morske strane, te Prokljanskim jezerom.

BRODICA JE PLOVILO DUINE DO 12 m, ISTISNINE DO 30BT, A PREVOZI do 12 OSOBA

PODJELA BRODICA
Brodice se dijele prema: NAMJENI - za javne, gospodarske i osobne potrebe , PORIVNOM SREDSTVU - brodice na vesla, jedra i motorne brodice, MATERIJALU GRADNJE TRUPA - drvene, metalne (eline, aluminijske), gumene, plastine... PODRUJU PLOVIDBE -brodice unutarnje i pomorske plovidbe OBLIKU TRUPA deplasmanske, poludeplasmanske i gliserske Motorna brodica je ona brodica koja za pogon koristi motor. Brodica na jedra - brodica za pogon koristi snagu vjetra. Ako takva brodica plovi s upuenim motorom kategorizira se kao motorna brodica. Gliser jest brodica ili jahta koja pomou mehanikog porivnog ureaja klizi po vodnoj povrini.

Jedrilica

Motorna brodica

14

MOTOBAJS d.o.o.-

KOLA ZA VODITELJE BRODICE - AMACA

ELEMENTI KONSTRUKCIJE I KONSTRUKCIJSKA OBILJEJA

Glavne dimenzije brodica, kao i svakog drugog tijela su visina, duina i irina. Gaz je dio brodice uronjen u more, Nadvoe je dio boka broda/brodice koji se nalazi iznad vode, a Nadgrae je dio brodice koji se nalazi iznad glavne palube. Pramac brodice je, bez obzira na tip brodice, zailjen dok krma moe biti zaobljena (guc) ili brodica moe imati ravnu krmu - krmeno zrcalo (pasara i gliser). Najei tipovi brodica koje danas susreemo su gliser, pasara, guc i leut.

PREDNJI DIO BRODICE NAZIVA SE PRAMAC, ZADNJI DIO KRMA, A STRANICE SE NAZIVAJU BOKOVI

OBAVEZNA OPREMA BRODICE

- brodica duine do 5 m mora imati: sidro s konopom, tri konopa za privez, bitve, crpku ili ispolac, dva vesla s palcima ili raljama, navigacijska svjetla, baterijsku svjetiljku, aklju, alat za odravanje motora, posudu za prikupljanje otpadaka, posudu za prikupljanje otpadnih ulja, rezervno rudo kormila, prsluke za spaavanje za osobe koje se nalaze na brodici. - brodica duine 5-7 m osim navedenog mora imati: prijenosni protupoarni ureaj, kutiju prve pomoi, sjekiru i pomorsku kartu podruja kojim plovi, tri crvene rune buktinje i dovoljno prsluka za spaavanje za osobe koje su na brodici. - brodica duine preko 7 m osim navedenog mora imati: dva navigacijska trokuta, estar, Peljar Jadranskog mora, Popis svjetionika, ureaj za zvuno oglaavanje, est crvenih runih buktinja i dovoljno prsluka za spaavanje za osobe koje su na brodici. - gliser koji vue skijaa mora biti dodatno opremljen retrovizorima i sigurnosnom narukvicom, skuter i jet-ski opremljene sigurnosnom narukvicom, a osobe koje njima upravljaju moraju imati prsluke i kacige. PLOVIDBA BEZ PROPISANE OPREME STROGO JE ZABRANJENA.

STABILNOST BRODICE
Stabilitet je svojstvo brodice (broda) da zadri mogunost plutanja u uspravnom stanju.

STABILAN

INDIFERENTAN

LABILAN

15

MOTOBAJS d.o.o.-

KOLA ZA VODITELJE BRODICE - AMACA

SIDRA

a) i b) Pluna sidra ili CQR c) Danforth sidro (dri jae i do 4 puta nego neka vrsta sidara) d) Sklopivo "maak" sidro

ZAVLANO SIDRO

KONOPI
Na brodicama se najee koriste sintetiki konopi. Karakterizira ih velika prekidna vrstoa i trajnost. Ne smrzavaju se i plutaju po povrini, ali su osjetljivi na trenje i toplinu. Svaka brodica mora imati pramani, krmeni i sidreni konop, a uz njih jo i konop za tegljenje i rezervni konop. Pomorska tradicija kae da se konop mota u smjeru kazaljke na satu, najee izmeu dlana i lakta.

16

MOTOBAJS d.o.o.UZLOVI

KOLA ZA VODITELJE BRODICE - AMACA

Uzlovi se koriste za spajanje dva konopa ili za vezivanje konopa za neki objekt.

Muki uzao je uzao koji slui za povezivanje dvaju konopa iste debljine. esto se koristi, lako se vee i dobro dri.

Zastavni uzao je uzao koji slui za povezivanje dvaju konopa razliite debljine Ime je dobio po tome to se pomou njega najee vee zastava na jarbol.

Vrzin uzao |e uzao koji slui za vezanje odbojnika uz bok brodice. Brzo se vee i lako se vertikalno pomie, a dobro dri.

Panjak ili gasa je uzao koji slui za izradu ome na kraju konopa. Tako dobivena oma stavlja se oko bitve, a na drugom kraju konopa nalazio se brod ili brodica.

Plutain uzao je uzao koji slui za vezanje brodice na kariku plutae. Sidreni uzao je uzao koji slui za vezanje sidra na kraju sidrenog konopa

SVAKI KONOP IMA IVI I MRTVI KRAJ. NA MRTVOM KRAJU SE OBINO VE NETO NALAZI (BRODICA, SIDRO...) A IVIM KRAJEM SE VEE UZAO.

DUINA KONOPA KOD SIDRENJA ODREUJE SE PREMA SLJEDEOJ FORMULI: DUBINA MORA (m) X 3 = DUINA KONOPA NA SIDRU

17

MOTOBAJS d.o.o.-

KOLA ZA VODITELJE BRODICE - AMACA

METEOROLOGIJA
Vremensku prognozu kao i izvjea i upozorenja svakodnevno daje Radio Zagreb, ili putem - pomorske radiotelefonske postaje "Split Radio", "Rijeka Radio" i "Dubrovnik radio". Uvid u prognozu vremena takoer se moe izvriti na oglasnim ploama Lukih Kapetanija i njihovih Ispostava.

OBLACI - su pokazatelji vremenske prognoze

18

MOTOBAJS d.o.o.-

KOLA ZA VODITELJE BRODICE - AMACA

Vjetar je jedan od najeih uzroka nezgoda i havarija na moru. Nepoznavanje karaktera pojedinog vjetra poveava mogunosti nezgoda, pa je iste potrebno to bolje upoznati, da bi se u odreenoj situaciji moglo optimalno postupiti.

VJETROVI NA JADRANU:
BURA(GREGO) NE Vjetar Opasan vjetar, dolazi vrlo brzo. Obino pue zimi. Traje par dana. Iznenadan, suh-hladan vjetar, jaine do 12 Bo, Anticiklonalna / bez oblaka i ciklonska / oblana - bura More / nivo - niska voda Barometarski tlak u porastu /Visoki tlak Jaina (2-3) Bo. Donosi lijepo vrijeme, ljeti pue najee nou. Barometar - visoki tlak Ciklona - vjetar s kiom, jaina do 7 Bo, Barometar promjenljivo Ciklona - Opasan vjetar s kiom, jaine do 12 Bo, esto traje do tri dana. More / nivo - visoka voda Barometar konstantno u padu / tlak nizak Vrijeme bez oblaka, jaine do 6 BO, obino se javlja u periodu svibanj-rujan, traje par dana Barometar promjenljivo Opasan vjetar, dolazi brzo. Rijetko pue. Dosee jainu i do 12 Bo. Barometarski tlak - nizak. Opasan vjetar, dolazi brzo. Rijetko pue. Dosee jainu i do 12 Bo. Barometarski tlak - nizak. Obino pue ljeti - poslijepodne, jaine do 6 Bo, na otvorenom moru moe stvoriti dosta visoke valove. Vrlo dobar je za jedrenje. Barometar - visoki tlak.

Burin

Smjer: kopno - more

LEVANAT JUGO-IROKO

E SE

Vjetar Vjetar

JUGO-OTRO

Vjetar

LEBI(GARBIN)

SW

Vjetar

PULENAT

Vjetar

MAESTRAL

NW

Vjetar

TRAMUNTANA NEVERA (Neverin)

Vjetar

Dosta neugodan vjetar, jaine do 9 Bo. Barometar - Visoki tlak Vrlo opasan vjetar. Dolazak nevere moe se prepoznati po tekim tamnim oblacima iz navedenih smjerova, munjama (sijevanje, grmljavina i oborine}. Traje kratko (1-2 sata), jaine do 12 Bo. Obino se javlja u ljetnoj sezoni, pri sparnom vremenu, ali rijetko. Radi sigurnosti preporua se zakloniti od direktnog udara vjetra. Barometar / Promjenljivo.

SW-NW Vjetar

Brzina nekog vjetra izraava se u pomorstvu vorovima, a moe se izraziti i Beaufortovom (Boforovom) ljestvicom. Beaufortova ljestvica istovremeno daje i predvienu visinu valova.

Morske struje su horizontalna kretanja mora. Svaka struja ima svoj smjer, brzinu i stalnost. Mogu biti stalne i promjenjive. Za razliku od vjetra iji se smjer odreuje "u ruu" vjetrova smjer struje se odreuje "iz rue" odnosno ako struja dolazi iz pravca sjevera naziva se junom strujom. Stalne struje u Jadranu imaju smjer jugoistok - sjeverozapad uz nau, a obratan uz talijansku obalu. Za plovidbu morska struja moe biti smetnja utoliko to usporava i skree brodicu sa kursa, pa je pri plovidbi potrebno ee kontrolirati svoju poziciju. Plima (podizanje razine mora) i oseka (sputanje razine mora) su vertikalne oscilacije morske razine, a nastaju pod utjecajem gravitacionih sila Sunca i Mjeseca na Zemlju.

19

MOTOBAJS d.o.o.-

KOLA ZA VODITELJE BRODICE - AMACA

20

MOTOBAJS d.o.o.-

KOLA ZA VODITELJE BRODICE - AMACA

PRAVILO IZBJEGAVANJA SUDARA

PRAVILO KANALA Sva plovila, pod jedrima ili motorom, moraju se drati obale desnim bokom pa prolaze jedan pored drugoga lijevim bokom

PRAVILO PRETJECANJA Plovilo koje pretjee duno je sklanjati se, ak i onda ako je to jedrilica koja pretjee plovilo s motornim pogonom.

KRIANJE BRODOVA S MOTORNIM POGONOM S puta se sklanja brod koji vidi preko svoje desne strane drugi brod; ne smije mu proi ispred pramca,

BRODOVI U PROTUKURSU Pribliavaju li se brodovi motorom iz suprotnih kursova, svaki mora skrenuti na svoju desnu stranu.

JEDRILICE SA VJETROM NA ISTOJ STRANI jedrilica u privjetrini sklanja se s puta jedrilici u zavjetrini i prolazi iza nje.

JEDRILICE SA SUPROTNIM VJETROM Jedrilica koja ima vjetar s lijeva mora propustiti jedrilicu koja ima vjetar s desne strane

BRODOVI I BRODICE KOJI IZLAZE IZ LUKE imaju prednost nad onima koji u luku ulaze. VEI BRODOVI IMAJU PREDNOST nad manjima bez obzira na vrstu pogona. BROD NA MEHANIKI POGON MORA SE UKLONITI S PUTA jedrenjaku, brodu koji ribari, brodu s ogranienim sposobnostima manevriranja i brodu koji ne moe manevrirati.

Jedrenjak se mora ukloniti s puta brodu koji ribari, brodu s ogranienim sposobnostima manevriranja i brodu koji ne moe manevrirati. Brod koji ribari mora se ukloniti brodu s ogranienim sposobnostima manevriranja i brodu koji ne moe manevrirati.

21

MOTOBAJS d.o.o.-

KOLA ZA VODITELJE BRODICE - AMACA

U sluaju smanjene vidljivosti (magla, jaka kia, snijeg) mora se ploviti sigurnosnom brzinom. To je ona brzina koja e nam omoguiti pravodobno reagiranje na promjene u okolini koje bi mogle utjecati na sigurnost plovidbe. Ona nije propisana, nego je stvar procjene zapovjednika plovila koje plovi u uvjetima smanjene vidljivosti. Plovidba nou nije plovidba po smanjenoj vidljivosti.

Budui da je u gore navedenim uvjetima vidljivost znatno smanjena, koriste se odreeni zvuni signali da bi brodovi makar na taj nain - zvukom -upozorili na svoju prisutnost.

22

MOTOBAJS d.o.o.-

KOLA ZA VODITELJE BRODICE - AMACA

SVJETLA I OZNAKE NA PLOVILIMA

SVJETLA
Istiu se nou i danju pri smanjenoj vidljivosti: - jarbolno svjetlo, uvijek bijele boje, svijetli u luku horizonta 225 = 20 vjetrova) - bona svjetla: lijevi bok, uvijek crvene boje; desni bok, uvijek zelene boje; svijetle svako u luku horizonta! 125 - 10 vjetrova - krmeno svjetlo: bijele boje, svijetli u luku horizonta 135 = 12 vjetrova - svjetlo za tegljenje: isto kao krmeno svjetlo, ali je uvijek ute boje - kruno svjetlo: svijetli u luku horizonta (puni krug) 360 - bljeskajue svjetlo: vidljivo u cijelom luku horizonta. Bljesak u pravilnim razmacima s uestalou od 120 ili vie bljeskova u minuti. Upotreba: plovila na zranom jastuku, policija, kapetanija, carina i slino.

SIGNALNA TIJELA
Crne su boje i istiu se tijekom dana - dvostruki unjevi - kugla - unj - cilindar

VIDLJIVOST SVJETALA plovilo <12 m Jarbolno svjetlo 2 Nm Bona svjetla 1 Nm Krmeno svjetlo 2 Nm Kruno svjetlo 2 Nm

plovilo 12-50 m 5 Nm 3 Nm 2 Nm 2 Nm

plovilo >50 m 6 Nm 3 Nm 3 Nm -

VIZUALNE OZNAKE

Zabranjen vrsti vez

Podruje za skijanje na vodi

Podvodni radovi

Oznaka ronioca balon ute ili naranaste boje

23

MOTOBAJS d.o.o.-

KOLA ZA VODITELJE BRODICE - AMACA

SVJETLA I ZNAKOVI ZA PLOVILA

Svi brodovi u plovidbi nou moraju isticati svjetla po kojima se moe odrediti smjer plovidbe, a u svrhu izbjegavanja sudara. Brodska svjetla plovila moraju imati upaljena od zalaska do izlaska sunca ili danju za ograniene vidljivosti. Svjetla trebaju imati propisanu vidljivost, sektor i intenzitet.

PLOVILA S MEHANIKIM POGONOM

BRODOVI DUI OD 50 M:

Ovakav brod kad plovi mora isticati: bijelo jarbolsko svjetlo na prednjem dijelu broda, drugo bijelo jarbolno svjetlo iza i iznad prvog, bona svjetla (crveno i zeleno) i bijelo krmeno svjetlo. BRODOVI KRAI OD 50 M:

Ovakav brod kad plovi mora isticati bijelo jarbolno svijetlo, bona svjetla (crveno i zeleno) i krmeno bijelo svijetlo. BROD KRAI OD 12 M:

Ovi brodovi umjesto jarbolnog i krmenog svijetla mogu isticati: jedno bijelo svijetlo vidljivo sa svih strana horizonta i bona svijetla. Bona svijetla mogu biti kombinirana u jednoj svjetiljci (zeleno-crvena). BRODICE KRAE OD 7 M I BRZINE ISPOD 7 VOROVA:

Ovakvo plovilo moe umjesto jarbolnog i krmenog svijetla isticati jedno bijelo svijetlo vidljivo sa svih strana, a ako je mogue i bona svijetla (ili kombinirano zeleno-crveno svijetlo).

JEDRENJAK (JEDRILICE)

Jedrenjak koji plovi nou mora imati bona svijetla (lijevo-crvena, desno-zelena) i bijelo krmeno svijetlo. Osim tih svjetala mogu (ali ne moraju) isticati na vrhu jarbolu dva svijetla vidljiva sa svih strana, od kojih je gornje crveno, a donje zeleno. Jedrenjak krai od 20 m, moe umjesto bonih svjetala i krmenog svijetla istai na vrh jarbola jedno kombinirano crveno-bijelo-zeleno svijetlo. Ukoliko jedrenjak plovi s upaljenim motorom tada mora pokazivati svijetla propisana za brod na mehaniki pogon. Danju takav brod mora isticati znak u obliku stoca, s vrhom okrenutim prema dolje. Brod na vesla moe isticati svjetla za jedrenjake ili imati samo bijelu svjetiljku koju istie dovoljno na vrijeme da izbjegne sudar.

24

MOTOBAJS d.o.o.RIBARSKI BROD

BROD ZAUZET KOARENJEM:

KOLA ZA VODITELJE BRODICE - AMACA

Ovakav brod vue povlanu mreu kroz vodu i mora isticati dva svijetla jedno iznad drugog, vidljiva sa svih strana horizonta od kojih je gornje svijetlo zeleno, a donje bijele boje. Danju takovi brodovi moraju isticati znak od dva stoca crne boje okrenuta jedan prema drugome vrhovima. Brodovi od 20 m mogu umjesto tog znaka isticati koaru. BROD KOJI JE ZAUZET RIBARENJEM:

Brod koji je zauzet ribarenjem (ali ne koarenjem) mora nou isticati dva svijetla vidljiva sa svih strana horizonta, postavljeno jedno iznad drugog. Gornje svijetlo je crvene a donje bijele boje. Ako se sputena mrea protee od broda preko 150 m, u smjeru pruanja mree mora se nou istaknuti jedno bijelo svijetlo vidljivo sa svih strana. Danju ovakav brod istie znak kao i koa, a ako se ribarske naprave proteu preko 150 m, u smjeru mree istie se jo jedan stoac s vrhom prema gore. Ako se ovakav brod kree kroz vodu osim propisanih svjetala mora isticati bona svijetla i krmeno svijetlo.

USIDRENI BROD
DUI OD 50 M KRAI OD 50 M:

Usidreni brod dui od 50 m mora nou imati dva bijela svijetla vidljiva sa svih strana, od kojih je jedno na pramcu, a drugo na krmi, pri emu je ono na krmi nie od pramanog. Brod krai od 50 m mora nou isticati samo jedno bijelo svijetlo, postavljeno na prednjem dijelu broda. Danju usidreni brod, bez obzira na duinu, mora isticati jednu crnu kuglu.

NASUKANI BROD

Nasukani brod mora imati svijetla kao usidreni brod, te dva crvena svijetla vidljiva sa svih strana, postavljena jedan iznad drugog. Danju mora istai tri crne kugle.

BROD NESPOSOBAN ZA MANEVIRANJE

Ovakav brod mora nou na najvidljivijem mjestu isticati dva crvena svijetla jedno iznad drugog vidljiva sa svih strana. Ukoliko se kree, mora jo isticati bona svijetla i krmeno svijetlo. Danju takav brod istie na jarbolu dvije crne kugle jednu iznad druge.

25

MOTOBAJS d.o.o.-

KOLA ZA VODITELJE BRODICE - AMACA

BROD S OGRANIENIM SPOSOBNOSTIMA MANEVRIRANJA

Ovakav brod nou mora isticati tri svijetla vidljiva sa svih strana horizonta, postavljena jedna iznad drugog, od kojih je gornje i donje svijetlo crvene, a srednje bijele boje. Ako se takav brod kree, mora isticati jo i bona svijetla i krmeno svijetlo. Ukoliko je usidren pokazuje jo i svijetla za usidrene brodove. Danju istie vertikalno jedan iznad drugog tri crna znaka, gornji i donji znak u obliku kugle, a srednji u obliku dvostrukog stoca (romba).

BROD KOJI TEGLI

Brod koji tegli (teglja) mora nou pokazivati umjesto jednog jarbolskog svijetla (na svom prednjem dijelu), dva svijetla, jedan iznad drugoga. Ako je tegalj dui od 200 m, umjesto dva, pokazuje tri jarbolska svijetla. Pored naznaenih svjetala teglja jo pokazuje: bona svijetla i uto krmeno svijetlo za teglenje (smjeteno iznad krmenog). Tegljena plovila istiu bona svijetla i krmeno svijetlo. Ukoliko je duina teglja vea od 200 m svaki brod mora pokazivati znak dvostrukog stoca.

PELJARSKI BROD

Ovaj brod nou mora imati na jarbolu dva svijetla vidljiva sa svih strana, postavljena jedno iznad drugog, gornje bijelo, a donje crveno. Ako plovi pokazuje jo bona svijetla i krmeno svijetlo, a ako ne plovi, pokazuje jarbolska i sidrena svijetla propisana za brod njegove duine.

MANEVRIRANJE
Kada je more mirno, tekoa u plovidbi zapravo nema. Potrebno je pratiti ponaanje brodice, rad motora i povremeno pregledavati horizont i more oko brodice zbog mogue potrebe za izbjegavanjem sudara.

Kod plovidbe po valovitom moru i vjetrovitu vremenu potrebno je potivati nekoliko pravila : nikada ne dozvoliti da vjetar i valovi udaraju u bok brodice ne dozvoliti da vjetar i valovi udaraju direktno u pramac jer je takova plovidba spora i neugodna uz veliku potronju goriva uvijek usmjeriti brodicu tako da vjetar i valovi dolaze pod kutom do 30 po pramcu.

Kod izlaska iz luke i ulaska u luku uvijek se treba kretati najmanjom sigurnom brzinom i naroito obratiti pozornost na konope koji plutaju u blizini drugih plovila i plutae, jer se mogu zaplesti u pogonski vijak i prouzroiti tetu ili neugodnosti. Kada brodicom obavljamo nekakvo pomicanje u svrhu pozicioniranja - manevriramo njomesnaga motora koju upotrebljavamo mora biti optimalna. Nije dobro upotrebljavati preveliku snagu za manevar, jer moe doi do udaranja u druge brodice ili molo. Bolje je upotrijebiti manju snagu motora jer je snagu uvijek lake dodati nego oduzeti.

26

MOTOBAJS d.o.o.-

KOLA ZA VODITELJE BRODICE - AMACA

27

MOTOBAJS d.o.o.-

KOLA ZA VODITELJE BRODICE - AMACA

28

MOTOBAJS d.o.o.-

KOLA ZA VODITELJE BRODICE - AMACA

29

MOTOBAJS d.o.o.-

KOLA ZA VODITELJE BRODICE - AMACA

30

MOTOBAJS d.o.o.-

KOLA ZA VODITELJE BRODICE - AMACA

SIGNALI OPASNOSTI

Pucanj vatrenim orujem ili koji drugi eksplozivni signal ispaljen u razmacima od oko jedne minute.

Neprekidan zvuk bilo kojom spravom za davanje signala u magli.

Rakete ili prskalice koje bacaju zvjezdice crvene boje, a koje se ispaljuju jedna za drugom u kratkim vremenskim razmacima.

Signal radio-telegrafijom ili bilo kakvim drugim signalnim sustavom koji se sastoji iz grupe (SOS) Morseovim znacima. Signal radio-telefonijom koji se sastoji iz izgovorene rijei "MAYDAY".

Signal opasnosti N.C. predvien Meunarodnim signalnim kodeksom.

Signal koji se sastoji od etverokutne zastave, iznad koje ili ispod koje stoji kugla ili predmet slian kugli.

Paljenje vatre na brodu (npr. gorenjem baava katrana, ulja i td.).

Raketa s padobranom ili runa buktinja koja daje crveno svjetlo.

Dimni signal koji isputa dim naranaste boje.

Ponavljanje rairenim rukama laganih pokreta od gore prema dolje.

Signali koje daje radio-plutaa za nudu s podacima za odreivanje poloaja.

Obojene mrlje vode.

31

MOTOBAJS d.o.o.-

KOLA ZA VODITELJE BRODICE - AMACA

POSTUPCI SPAAVANJA, OTKLANJANJA I UBLAAVANJA NEZGODA

PAD OVJEKA U MORE U najveem broju sluajeva posljedica je nepaljivog kretanja po plovilu. U tom sluaju postupak je slijedei: kormilo je potrebno naglo okrenuti u istu stranu na koju je ovjek pao da bi se izbjeglo ranjavanje propelerom i unesreenom dobaciti bilo kakav plutajui predmet. Zatim s brodicom napraviti puni krug i ovjeku u moru prii sa zavjetrinske strane. SREDSTVA ZA SPAAVANJE Postoje mnoga sredstva za spaavanje kao to su koluti, pojasevi, amci, splavi, termalna zatitna odjea, plutae, jastuci... i dr. od kojih su najei kolut i pojas - prsluk. Kolut za spaavanje Pojas za spaavanje NASUKAVANJE Moe biti sluajno (nepanja, kvar) ili namjerno (spreavanje potonua). U prvom sluaju potrebno je prije pokuaja odsukivanja provjeriti stanje plovila i ne odsukati prije nego se privremeno saniraju otvori nastali nasukavanjem. Kod odsukivanja potrebno je olakati nasukani dio plovila ili rasteretiti cijelo plovilo i zatim pokuati odsukivanje motorom, sidrom ili akijom. Ako je nasukavanje bilo namjerno (radi sprjeavanja prodora vode u plovilo), potrebno je prije poetka odsukivanja i nastavljanja plovidbe zatvoriti otvore kroz koje prodire more. To se ini pomou ponjave od gumiranog platna koja se postavlja na otvor s vanjske strane pomou konopa privezanih na njezine krajeve. POAR Najee nastaje radi nepanje, rijede radi kvara. Kada je u pitanju nepanja najei je kod plovila s vanbrodskim motorom radi nepaljivog rukovanja spremnikom za gorivo, posebno kada je poluprazan, pa se iznad povrine goriva stvaraju eksplozivne benzinske pare. Zatita se provodi pridravanjem propisa o rukovanju gorivom i posjedovanjem propisane opreme za gaenje poara.

OIVLJAVANJE
PRVA POMO UTOPLJENIKU 1. Utopljenika izvui iz mora na plovilo ili kopno. Plovilo odmah usmjeriti prema mjestu koje ima medicinsku pomo. 2. Iz organizma (plua i eluca) utopljenika izbaciti vodu. Jedan od naina je da spasilac utopljenika poloi preko svojega koljena s time da je lice utopljenika prema dolje. 3. Na umjetan nain pokuati uspostaviti disanje. Utopljenika poloiti na prsa i ritmikim (ritam oko 15 u minuti) pritiskati lea utopljenika a zatim njegove ispruene ruke podizati prema gore iznad njegove glave, tako dugo dok ne doe do disanja (radnja se moe ponavljati i do dva sata). Slina reanimacija se moe izvesti ako se utopljenik poloi na lea. Tada se laktovima utopljeniku pritie prsni ko a zatim ispruati njegove ruke preko njegove glave. Moe se pokuati i usta na usta (utopljenik se poloi na lea) s time da se kod upuhivanja zraka utopljeniku zatvori nos rukom (ritam takoer oko 15 u minuti). 4. Ako utopljenik pone disati i osvijesti se, dati mu po mogunosti topli napitak. 5. Utopljenika presvui u suho i skloniti ga u zatieni prostor. 6. Po potrebi otii do lijenika.

32

MOTOBAJS d.o.o.-

KOLA ZA VODITELJE BRODICE - AMACA

POMORSKA RADIO TELEFONIJA

Pomorska radiotelefonska sluba namijenjena je zatiti ivota na moru i sigurnosti plovidbe. Meunarodnom konvencijom o zatiti ljudskih ivota na moru SOLAS i Pravilima za tehniki nadzor pomorskih brodova Hrvatskog registra brodova propisano je koji brodovi moraju imati radio-postaju. Za brodice tu materiju regulira Pravilnik o brodicama i jahtama. BEZ OBZIRA DA LI NA BRODU ILI BRODICI POSTOJI RADIO-POSTAJA PO SILI ZAKONA ILI PO VOLJI VLASNIKA BRODICE, OSOBA KOJA NJOME RUKUJE MORA POSJEDOVATI OVLATENJE BRODSKOG RADIOTELEFONISTE.

ISPRAVE RADIJSKE TELEFONSKE POSTAJE Dozvola za radijsku postaju - je dokument kojim se dokazuje da brod ili brodica moe upotrebljavati radiopostaju. Izdaje ga Hrvatski zavod za telekomunikacije, vrijedi trajno, a sadrava ime plovila, pozivni znak, vrstu slube, tip ureaja i doputene frekvencije. Mora biti istaknuta na vidljivom mjestu na brodu. Radio dnevnik - je knjiga u koju se kronolokim redom unose podaci bitni za rad radio postaje (poetak i kraj rada, rad sa drugim radio-postajama itd). Sve poruka koje se odnose na pozive za POGIBELJ, HITNOST I SIGURNOST upisuju se posebice paljivo i punim sadrajem.

INDETIFIKACIJA U pomorskoj radiotelefonskoj slubi postoje dva naina identifikacije: Identifikacija pozivnim znakom 9A654 Identifikacija imenom radio postaje (naziv brodice) MB "Pag" Identifikacija registracijskom oznakom brodice - amca npr. SB-150 Sluba bdijenja obavlja se neprekidno na brodovima koji moraju imati radio-postaju. Na onima koji ne moraju imati radiopostaju obavlja se po osobnom nahoenju. Sluba bdijenja obavlja se na VHF-u na frekvenciji od 156,8 Mhz na 16. kanalu. Obalne radio-postaje Obalnu radio-slubu u Republici Hrvatskoj obavljaju tri obalne radio-posiaje. To su: RIJEKA RADIO, SPLIT RADIO i DUBROVNIK RADIO. One svojim radom osiguravaju normalno odvijanje plovidbe, emitiraju meteoroloka izvjea, na zahtjev medicinske savjete i drugo. Brodska radio- postaja Je skup ureaja za odravanje radio veze, a sastoji se od prijemnika i predajnika sa antenom, izvorom elektrine energije i ostalom opremom, smjetenim na jednom mjestu na brodu. VHF radioureaj VHF radio ureajem postie se doseg od nekoliko desetaka milja. Svaki pomorski VHF ureaj mora osigurati rad na frekventnom podruju od 156-163 Mhz, a razmak izmeu frekvencija mora biti 50 kHz. Snaga odailjaa takovog ureaja je 25W, s mogunou smanjenja snage na 1W. Smjetaj radijske postaje Brodska radio postaja ugrauje se na najvie mogue mjesto iznad glavne palube. Tako se postie bolji prijam i via razina sigurnosti.

OPI POSTUPAK USPOSTAVLJANJA VEZE

Prije svakog emitiranja operater e utvrditi da njegova emisija ne ometa emisije drugih brodova koje su ve u tijeku. Ako takova emisija postoji saekati e da ista zavri. Prilikom uspostave veze operater se slui POZIVNOM frekvencijom 156,8 Mhz - 16. kanal VHF, a razmjenu priopenja obavlja na RADNOJ frekvenciji. RAD NA POZIVNOJ FREKVENCIJI NESMJE TRAJATI DUE OD MINUTE OSIM U SLUAJU OPASNOSTI Radio postaju pozivamo: IME POZVANE POSTAJE 3X OVDJE IME NAE POSTAJE 3X Kada je poziv primljen pozvana postaja odgovara: IME NAE POSTAJE 3X OVDJE IME SVOJE POSTAJE 3X PREDLAE RADNI KANAL PAG, PAG, PAG OVDJE SILBA, SILBA ,SILBA

SILBA, SILBA ,SILBA OVDJE PAG, PAG, PAG PRIJEITE NA KANAL ...

33

MOTOBAJS d.o.o.-

KOLA ZA VODITELJE BRODICE - AMACA

Ako je ujnost dobra u danjem radu imena radio postaja izgovaraju se samo jednom. Ako su plovila blizu prelazi se i na smanjenje snage radio postaje sa 25W na 1W.

RADIO TELEFONSKI POSTUPAK U SLUAJU OPASNOSTI MAY DAY (mejdej) - znak opasnosti - pogibli, oznaava da brodu i osobama na njemu prijeti ivotna
opasnost i da trai hitnu pomo; uslijed eksplozije, prodora mora, poara itd. Ima najvei prioritet u radio prometu.

PAN-PAN - znak hitnosti - urnosti oznaava da radio stanica ima vrlo hitnu poruku u svezi s sigurnou
plovila ili osobe na njemu (ovjek u moru, kvar stroja, bolest itd.). Drugi je po prioritetu u radio prometu.

SECURITE (sekurite) - znak sigurnosti, daje se kad je na bilo koji nain ugroena sigurnost plovidbe (vano
navigacijsko ili meteoroloko upozorenje) npr. pogaeno pomorsko svijetlo, olupina, iznenadna oluja itd.

POSTUPAK SLANJA PORUKE: - MAY DAY 3x - THIS IS (ili OVDJE) 1x - ime (ili oznaka) broda 3x - MAY DAY, ime i pozicija broda u pogibelji - vrsta pogibelji i kakva se pomo trai - U koliko je ujnost i odailjanje slabo tada se za svaku slovnu ili brojanu oznaku izgovara tekst iz Meunarodne tablice sricanja.

- Na novijim radio postajama postoji tipka DISSTRES - odailjanje poziva u nudi.

POZIVOM NA BROJ

9155 MOEMO OSTVARITI POZIV U POMO - MOEMO GA ZVATI I MOBITELOM.

To je samo inaica "Svjetskog pomorskog sustava za pogibelj i sigurnost" - GMDSS sustava koji je kompleksan i bogat mogunostima i informacijama.

34