1 I

I

Ruth Stout i Richard .Clernence

Vrtbez motike

Tajne organskog uzgoja poor/a i cvijeca meiodom malCiranja

I

r I

;

j

I

f

I

1

I

Zagreb, 1995.

BIB.LIOTEKA ORGANICA

N aslov izvornika

TIlE RUlli STOUT NO-WORK GARDEN BOOK Rodale Press, Inc. Emmaus 1971

Copyrightes 1971 Ruth Stout i Richard Clemence Copyright © Melissa Clemence

© za firvatskcrizdanje pridrzava Darko Petanjek

S engleskog preveo ZELIMIR KISEUEV, prof.

Lektorirala JASMINKA SALAMON, prof.

Korekiura i strucna korektura

DARKO PETANJEK I MIJUANA V ANCAS .

Strucni konzultanti

mr. BRUNO NOVAK, Zavodza.povrcarstvo

mr. INES VRSEK, Zavod za ukrasno bilje i pejsaznu arhitekturu s Poljoprivrednog fakulteta Sveucilista u Zagrebu Nakladnik

PRIRODOSLOVNO DRUSTVO "LJEKOVlTA BillKA", ZAGREB Za nakladnika

prof. ZELJKO SOBOTKA, dipl. ing.

Likovna oprema ovitka DARKOPOLANCEC Graficka priprema "SOFT-US" d.o.o. Zagreb Tisak

MUL TIGRAF Zagreb

CIP - Katalogizacija upublikaciji Nacionalna i sveuciliSna biblioteka, Zagreb

UDK634

STOUT,Ruth

Vrt bez motike: Tajne organskog uzgoja povrca i cvijeca metodom lJIalciranja / Ruth Stout i Richard Clemence; ( s engleskog preveo Zelimir Kiseljev ). - Zagreb: Prirodoslovno drustvo Ljekovita biljka, 1995. - 167 str. : ilustr. ; 20 em, - ( Biblioteka Organica )

Prijevod djela: The ruth stout no-work garden book.

ISBN 953-96425-1-5

1. Clemence, Richard

951127060

SADRZA.J:

Predgovor ... Rijee urednika

1. Poglavlje

Bacite svoju lopatu i motiku ! . ;

Pitanja koja mi ljudi postavljaju

Zasto ? (I zasto ne?) .

Kauc na kojem se bavim vrtIarstvom

Meni malo vise stelje

Cemu me naucilo 40 godina organskog vrtIarstva Molim vas - nemojte toliko raditi! .

Stelja moze pobijediti Djeda Mraza

... I susu ..

2. Poglavlje

Moji odgovori "ekspertima" o dodavanju dusika tIu ..

Kada znanstvenici dodu u posjet ...

Kada kritiziraju organsko vrtlarstvo .

o plasticnom pokrovu .

o oranju, smrzavanju i drugim idiots kim idejama ... Kad navale posjetitelji ... ... ...

. Nekoliko sestrinskih savjeta Rexu Vrtne napasti - nisu tako strasne !

3. Poglavlje

Moj naklon Ijepoti

Gardenije koje sam poznavala Cvijece koje volim . . . . . . .

.5 6

11 15 20 22 25 29 31 33 35

41 41 44 47 51 54 57 62 67

73 78 82

Vrt bez motike

N e salite Sf( s ruzama 86

4. Poglavlj~

Okus je.pqkus .

Sjajna idej~ 0 jedenju bilja .

Nemojte s~ toliko truditi oko sparoga Cjelogodisnja berba jest laka !

v . !

Sto S jagodama ? • . . .'. . . .

I

, ,

5. Poglavlj~

I

Ios, neki p~ijediozi za.vas vrt

Tri vlastorucna trika . . . . .

Pripremanje vrta za zimski san

I

Promjene za sljedecu godinu . I' . . . . . .

v I

Cuvate li s~eme? Pripazite ! . .! ...

Docekajteiprvi mraz - hladnokrvno

I

, 6. Poglavlj1b - Richard V. Clelnfnce Varijacije fa sustav cjelogodisnje stelje Jedanaest ~acinada ucinite stelju ucinkovitom . Ucinitesvoj vrt isplativim .. '. i ....

Kako zapoceti povrtnjak s manje.rada

Treba li.uz1gajati viastito sjeme J. . . .

I ' '.,

... A Iuk? i ' .

I

Mora li se ~jeme tretirati prije sjetve ?

" Novi naci~ sijanja povrca ... 1.

Ideje za u~goj slatkog kukuruza Uzgojite ppvree na ogradi

Mreza za ~erad podizerajcicu I,' • Kako ekonomist vidi Stout-sustav

"

Predgovor

"

92 92 97

· .101 , . 104

Kad je urednistvo casopisa "Organskovrtlarstvo i poljodjelstvo' odlucilo objaviti knjigu ukojojsu sabrani clanci sto smo im Richard Clemence i ja godinama siali, dostavili su nam taj materijal da ga pregledamo. Mijenjati, poboljsavati, korigirati?

U drugom odIomku prvog clanka koji sam napisaia nasla sam nesto sto bi trebalo promijeniti: smrzavanje repe. To ne cinim vee godinama. Jednostavno je ostavim u vrtu, prekrijem balama sijena i iskopamkad zelim, citave zime.

Shvativsi da u tim clancima ima toga 0 cemu sam kasnije pocela misliti drukcije, odlucila sam se za razumni potez - da nista ne mijenjam. A zasto sam tako odlucilafMozda i stoga sto bi to bio preveliki posao, ali to sam si objasnila ovako: drugim vrtlarima mogio bi biti korisnije da doznaju nesto 0 onome sto se cinilo da je u redu, a nije bilo, nego da im se jednostavno.kaze.v'Ja radimovo.ja radim ono."

avo je, dakle, prica 0 onome sto sam na-ucila i "ne-ucila" o vrtiarstvu. Prvi clanak je bio objavijen 1953.,posljednji 1971. Oni stariji sadrze informacije proturjecne nekim misljenjima i postupcima koje navodim u svojim knjigama ovrtlarstvu,

Smeta limi stomoram priznati greske? Ne, ne smeta, "Nitkonije savrsen."

· . 108

· .108'

· . 112

· . 113

; 115 ..... 119

· 123

· 123

· 128

· .134 .. 139

. .. 144

· .146

· .148

· .152

· .159 .161

· .162

Ruth Stout

5

Ruth Stout

Rijec urednika

Urednicima icitateljima' casopisa "Organsko vrtlarstvo i poljodjelstvo?" Ruth Stout nesto je posebno.Tos otkako nam je 1953. poslala svoj prvi clanak, koji smoneobazrivo izgubiIi, ona je nepresusni izvor odusevljenja svakome tko se zadubio u zlatno grumenje njene ovozemaljske vrtlarske mudrosti. Ali sto je vaznije od njenog sarma "obicnog eovjeka"jest logicna metoda njenog sustava uporabe stelje - sustava koji je razvila i usavrsila, te nas 0 njemu izvijestila, na stranicama casopisa OVP.

Ruth je ustvrdila da je veci dio rada u svezi s vrtlarstvom, a narocito s organskimvrtlarstvom nepotreban, osim jedne stvari: stelje. Trajna godisnja stelja, u njenim 'ocima,jest trajan godisnji odgovor na sve vrtlarske duinosti, a sve ostalo na sto utrosite energiju suvisan je napor iIi, jednostavno, "igranje".

Nepotrebno je reci da je .reakcija na njene namjerno proturjecne tvrdnje uvijek oeekivana i uvijek glasna, naglasena. Tisuce i tisuce eitatelja slazu se snjom i najeesee zahvaljuju na njenim sugestijama.

Najveci broj pisamai komentara .koje dobivamo ticu se njenih . elanaka. Ljudi koji se bave pismima citatelja vee su naucili da moraju biti spremni na val reakcija svaki put kad izide neki njen napis.

Evo nekih tipicnih pisama.

Dragi gospodine,

orhideje za Ruth Stout - uzgojene pod steljom! Ona je

* "Organic Gardening and Farming Magazine", dalje u tekstu GVP

6

Vrt bez motike

najveca! Nastojao sam slijediti svaku njenu rijec otkako samje prije pet godina otkrio. J a sam za "zeleni palac bez bolnih leda" i vrtlarstvo u lezaljci. N ajbolje lod svega jest da to I uistinu funkcionira. Svake jeseni besplatno dobivam vozove llisea 'iz grada. Prosle godine, koja je bila najsusnija u posljednjih 80, tikve su prekrasno izrasle bez kapi vode. Sto vise lisca, tp bolje. Posljednjih pet godina nisam rabio nikakve otrove u svcrn vrtu.

Ove mije godine susjeda dopustila da se posluzimlnjenim praznim zemljistem. Grad je tamo iskrcao 15 vozova ~sca, pa se namjeravam prosiriti i oprobatijos neke.od ideja Ruth Stout.

I

0, da, mnogo je ptica doslolotkako sam prestao koristiti

otrove i nacinio kupalista za njih. One se brinu za kukce i stede

mi say taj nap~r. . ,

Ralph F. Spitzer Helena, Montana

Dragi gospodine,

kao novinar zelim pohvaliti J.I.Rodalea i njegovo osoblje zbog izdavanja jednogod najboljih poljoprivrednih c~sopisa koji dospijevaju na moj sto1. Format, tekstovi, fotografije i dekoracija OVP-a besprijekorni suo Ono u cemu n~rocito uiivam jest uvodni clanak, svakog mjesecaBuduci da je moje znanje 0 agrikulturi vrlo ograniceno, ti me cIanci prosvjecuju.

Sma tram da je vas sijecanjski broj bio posebno I dobar.

Fotografija Ruth Stout na koricarna, na kojojse vidi ka~o zraci ponosom u svom vrtu, jest klasika novinarstva.Prica 0 g;ospodi Stout, . uz popratne ilustracije, o?usevila me i fascinirala. Tu pricu stavljam u svoj dosje za vjecnost. Ako se ikada prihvatim obradivanja zemlje, njenu cu pricu stavitina pocetak,

Cestitam na vasem doprinosu americkoj poljopriv~edi.

Tom Cahill Editor, Seedmen' sDigest San Antonio; Texas

7

Ruth Stout

Ali, b~dimo sasvim posteni: neki jiitatelji me tsmatraju Ruthinu m;etodu cjelogodisnjeg steranja stelje potpunim rjesenjem ~a vrtlarske bonance.i Ostro pero Kraljjce Stelje tvrdi, kratko i jasno, da se nijedan vrtlar ne bi trebao zamarati pravljenjenf komposta, kopanjemrlai uporabom poljoprivredne opreme. Te rijeci izazivaju reakcije vecine organskih vrtlara.

Dorotpy Schroeder, dugogodisnja suradnica OVP-a, sazela je njihove prigovore:

"Drzite svoj vrtpod dubokim, poroznim pokrovom stelje radi poboljs~nja k:valitete tla,kon~rolevlage i klimatskih uvjeta, povecanja kolicine humus a i minimaliziranjastete od.kukaca", Parafraza N moja, ali to je misao IRuth Stout, a istinitija misao nikad nije blla izrecena. Do ovoga.sc mjesta.potpuno slazem s njenom me~odom. Ali ona dalje, govori da je ta stelja sve sto je potrebno vrtu - i tu se razilazimol

i--

Moram reci da me Ruth Stout uputila u mnoge vrtlarske tehnike koje su moj vrt pretvorileu moju radost. Moj .je vrt prekriven s~eljom otkako ju je Ruth prije mnogo godina pocola zagovarati, [To nije bio vrt koji lim am dan as, ali bio je tako uspjesan daj sam unovi vrt zahvalno prenijela sve znanje koje

samstekla ~z njenu pomoc, ,

RuthStout naucila.me kakolcusi pristedjeti mucan posao cupanja st~rog korijenja i, koroya: prekriia samga s toliko slojeva novlnskog papira da jei jednostavno izdahnuo pod pritiskoII1j~vnog mnijenja, pa jejtako moj vrt, umjesto.ostarjeloga korova dobio raspadajucu vegetaciju za kojom jevapio.

. ! '. "

Zahvaljujuci ucenju Ruth Stout, moj novi zasad sparoga bio je igrari~a,a nefnzenjerskiprojekt. Bolji je od prethodnog.

Produktivnost je takoder bez zamjerke. Urod rajcice , mozete udvostruciti ,kukuruza utrostruciti, a i salata i rotkva bit ce bolje, sve zbog stelje.-Sve sto sam ispod nje uzgajala napredovalo je. Ali za moj vrt, a [vjerujem i za mnoge druge -

8

Vrtbez motike

nuzan je korak dalje: kompost.

Kad moj kukuruz klone pod vrelim suncem, pretpostavka je da je zedan i da mu treba vode. Ali on se ponasa potpuno jednako kad je tlo natopljeno i zrak ne dopire do korijenja.

- Stelja ga ne ce spasiti od prejake kise iIi pretjeranog zalijevanja, . nego ce kompost u tlu upiti suvisnu vodu i dati je kukuruzu kad

mu zatreba. '

Postoje, zatim, biljke kojima ne odgovara pH vrijednost tla za njihov rast. One, naprimjer, pokazuju manjak dusika u listovima i kad ga u tlu ima mnogo. On nije dostupan gladnim biljkama jerje tlo previse kiselo, pa se mangan unjemu ne moze rastvoriti..a kako je inangan neophodan da bi dusik postao ~ostupan - nema dusika! Taj frustrirajuci problem stalno se ponavlja. Postoje svi simptomi manjka neceg vaznogza razvoj ~iljke,a krivac je. ravnoteza kiselog i alkalnog. Sto uciniti? Zadite u sri problema i korigirajte ravnatezu, Cime? Kompostom u tlu,

Mozete, naravno, kiselom tiu dodati vapnenac, a alkalnom brasno od sjemenki pamuka iIi kiseli treset. Ali, morate uzeti u obzir da pokraj biljaka kojima treba kiselo tIo rastu one kojima treba Iuznato. Krumpir voli kiselo tlo; sparoge, repa, grasak i j abuke vole neutralno, a vi imate sarno jedan vrt, svega nekoliko metara da sve to uzgojite. Odgovor je: humus u tlu, ne sarno po povrsini, Kompost cuva minerale koji su biljkama neophodnii salje ih zajedno s vodom u korijenje,

Priznajem da bi s vremenom Ruthina stelja stvorila taj humus u tlu. U vrlo Iuznatcm tlu moga Kolorada, s fako malo kise, bojim se da bi za to trebalo vrlo mnogo vremena. Cinjenica da je moje tlo bilo tako luznato lead sam ga preuzela, nakon generacija bavljenja vrtlarstvom, pokazuje kako se malo toga moze uciniti,

Ruth je stigla tamo kamo ja idem. Ona je dosegla ono sto ja zelim. Njen je vrt bogatmineralima, za kojima moj vapi. Oni - su dostupni bilju. Ja krecem njenim smjerom, slijedeci u velikoj

9

Ruth Stout

mjeri njen ispruzeni kaziprstvAli .nemam .na raspolaganju previse godina da dosegnem svoj cilj. J a sam zena u godinama, u potrazi za zdravljem, koje dOl1()sigodisnje preporadanje, kakvo poznaje sarno vrtlar, Moj vrt tek trebapostan samodovoljan, .sposoban da nadomjesti Olio sto mu je uzeto. Dobro se snalazi, ali . mora jos bolje. Zdravlje mora biti poznjeveno iz vrtnih gredica, Zbog toga, imajuci na umu grallicesvoga vremena, moram se koristitikompostoni."

Mozete se kladiti da bi o~akvi mlaki zagovornici metode cjelogbdisnjeg prostiranja stelje dobili precizno naciljano opovrgavanje njibovih zadrski, (Dna zna postici da njena bude zadnja!).Ali, umjestoda podjarujemo vrelija proturjeeja, pustimo je da sama govori. Dna to vee dugo uspjesno cini!

Urednistvo

10

vit bez motike

1. Poglavlje

Bacite svoju Iopatuimotikn!

Kadje nedavno jedna gospoda prvi putvidjela moj vrt i cula. za metodu koju sam razradila, usklilaiula je: "Pa, [vi mozete

uzgajati povrce do stote! Ako treba, iz kolica!" !

J a nisam narocito vitalnazena, ali obavljam say tad u vrtu velikoin 12 x 18 me tara i uzgajam dovoljno povr~a za svog muza, sestru,sebe i mnoge goste, Svaku vrstu zamrzavam, od ranib sparoga do kasne repe. ~ikad ne kupujemo pc?vree.

Takoder izvrsavam .svoje kucanske duznosti] uzgajam nesto cvijecai rijetko kada radim nakon jedan sat popodne. Jedva dasam ikad vise nego lugodno umorna. S liranom iz zamrzivaca, na koju se mogu osloniti, pripremanje vecere obicno traje oko pola sata.

I

Ne hvalim se, barem ne zbog svojih izuz~tnih organizatorskih sposobnosti iii neceg slicnog, Ali jesam ponosna zbog toga stosam pronasla takav nacinvrtlarenja i koji daje vrhunske rezultate uz minimum -rada. Mozda bistefvi zeljeli

raditi u vrtu dok god postojite? Pa, mozete, . .

, , . . i

Prije mnogo godina muz ~ ja smopreseliliiz NewYorka na farmu u Connecticutu i jedva sam docekala da zasadim vrt. Imali smo preveliki komad preoranog tla, ito prvo ljeto prave1a sam boreci se s kamenjem i svjefirrrbusenjem koje je tju naraslo, I, naravno, kopala sam motikom, plijevila i kultivirala.

I

Tijekom sljedecih.nekoliko Ijetanastavila sam uzgajati vise nego sto nam treba, glupavo se opiruci tome da *e iskoristim citavu povrsinu, kadsam vee toliko vremenapqtrosila da

11

Ruth Stout

Ali po~ tupno sam <>~laUJ. VUlaSVOj vrt.dok ga nakon

vremena nisam svela na prvohitne velicine. No

JOS Je I hilo previse a ja, naravno, visenisambila

tako pun I poleta, pa sam se rijesiti svegasuvisnog.

: j e n jern , lti"ir<lnipn1 i drugim

pasl kajih

bole baca

jos jedne I

biIjke, c: korove vlagu.

I poslovi u vrtu koje nisam radila su oranje i

drljanje, a· sam ostalo radila I'svakog proljeca, kad hih

s novim kad hih ja htjela posijati

grasak, svi slomili svoje plugove,

posudiliih ! neka druga nezgoda.

Prije dvadeset godina sam, kao i obicno,

biti strplji I cekajuci da mi n dode preorati zemlju, dok,

napokon, gdana nisam a glavom. N e, ne u vezi s

oranjem - I S nacinom mislj Moja sparoga(Asparagus

officinalis . ) krasno se razvij : pa .rekoh sarna sebi: " Ta zemlja.nijejorana vise od deset . . Zasto sparoga ima, a

graska i ? K vragu i' oranje! sijati."

I

I tako . am,pomalo boj azlj' .eocela sij ati grasak i spinat,

12

Vrt bez motike

namjeravajuci isprva iskopati male brazde da omeksamzemlju, Ali otkrila sam .da je stelja (od liscai sijena) koju sam prostrla po polju u jesen (da hi se u proljece zaora~? ~ ~e~j~) odd ala tlo mekim i vlaznim. Sve.sto sam trebala UCIDltI hilo je da malo razgrnem grabljama i ubacim sjeme.

Kad sam jednom uzela stvariu svoje ruke, nastavila sam tako. Pomislila sam: ako obidem uokolo i nagrahim dosta materijala za stelju, pa sasvim prekrijem vrt 15-50 centimetara debelim pokrovom, korov se ne ce moci probiti i sunce ne ce prziti zemlju. Caki krajemlipnja, kad sijem posljednji kukuruz i drugu repu, mrkvu.i takodalje,zemlja ce zasigurno jos uvijek biti meka. I hila je, Ali, dane brzam!

Nas mljekar, farmer, rado mi jeustupio ono sto je onzvao "pokvarenim sijenom" a ja -izvrsnom steljom. ,Prostro1a sa~ debeli sloj po citavom vrtu, osim, naravno, po sjemenJ? ~oJe . sam posijala.Po sparogama sam slagala dosta toga, znaJucI da se one mogu probiti kroz stelju. Za.nekoliko godina napustila sam sva kupovna gnojiva.

Prostrijevsi sijeno, uskoro sam otkrila da se say moj posao sveo na sijanje, prorjedivanjeiubiranje plodova. Kadgod sam pozeljela nesto posijati, jednostavno sam razgrnula stelju i stavila sjeme, a kasnije, kad je sjeme niknulo, primaknula sam stelju mladim biljkama, odrzavajuci taka tlo oko njih vlaznim i

rjesavajuci se korova.· .

Naravno da su mise susjediisprva smijali. Prvihnekoliko godina obicavali su svracati da me jiitaju treha Ii stogod preorati. Ali, malo-malo, bili su impresionirani mojim rezultatima i, kad su napoleon morali priznati da konstantno.trunuca masa lisca i sijena zadivljujuce obogacuje moje tlo, prestali su me zadirkivati, Dapace, zastali bi da "bace jos jedan pogled" prije konacne odluke da i oni prestanu orati i kopati, te da svoje vrtove prekriju steljom.

Moje zemljiste postalo je tako hogato da sada mogu sijati sasvim nablizu i vise uopce ne upotrebljavam gnojivo. Vrt se

13

Ruth Stout

sada sveo na 1/8 prvobitne velicine i tako je raskosan da ga u jesen zovemo dzunglom.Jedna od mojih mrkvi, slatka i njezna, dovoljno je velika da nahrani petoro'ljudi, Moj slatki spanjolski luk prosjecno tezi 45 dag po komadu, a poneki ima i vise od kilograina.

Nikad nisam voljela presadivati (niti bi to bilo prakticno iz tihinvalidskih kolica buducnosti), pa biljke. poput kupusa, cvjetaee i sl. stavljam narazmak od 30 do 35 em i onda ostavim samopo jedan primjerakiz svake skupine,

Jos nesto:.imate liproblema sgrmovima graska koji se savinu, Iegnu na db i trunukad jevrijeme vlazno? Sve sto treba jest da ih sa svih strana poduprete dodatnomkolicinom sijena. Stajat ce ravnokao olovni. vojnici, bez obzira na, to kako su natovareni.plodovima. I lako ilije brati.

Stelju stavljam i ok:o.cvijeea, ali klanjajuCi se ljepoti, Upotrebljavarn lisee i sijenoiz vrta kojeje vee toliko trulo da s~svim liei na z.emlju. Slatki grasak, kojiovdje nije Iakouzgojiti, divno se odaziva mom sustavu: niti kopambrazde, niti rabim gnojivo, nego ga sijem u povrtnjak i prekrivam steljom. Ovo susno ljeto, u kojem su presusili eak i neki lokalni arteski bunari, nije naskodilo mojem grasku.: Nikad nisam ubrala vise i ljepsi, makar ga uopce nisam navodnjavala, a zadnja zrna

pobrala sam sredinom rujna. . . .

Danas se mnogo govori 0 gomilanju komposta, i to jeu

. redu, ali za zenu jeto tezak i neprilican posao. . ...

Vee godinama ne upotrebljavamnikakve insekticide, a nikad ne vidim ni grahove iiske, ni bUsace kukuruza, ni usi, ni

. sovice pozemljuse, Prestala sam rabiti otrove jednostavno zato sto saI_TI ~zila i. samu pomisao na njili. Isprva nisam mogla razumjeti kako to da me kukci nisu preplaviIi. Je li me neka vrsta providenja nagradila za -: no, ne bih znala zasto, iIi su price koje sam cula 0 organskom vrtlarstvu stvarno istinite? Nisam osjecala da znam dovoljno da bili 0 tome raspravljala, pa sam nastaviIa biti zahvalna nekoj maloj viii, organskoj iIi kakvoj

14

Vrt ez motike

vee, koja je zadrzala napasti podalje od mog vrta.

.1

Ako.imate vrt i niste njime narocito odusevljeni] cini mi seda bi yam moja metoda moglaodgovarati, Mozetd obaviti posao uz minimum vremena i rada. A ako, poput mene, volite taj posao, to je i opet odgovor: mozete ga protegnuti u be-

skonacnost, .

Potrazite, dakle,prodavaorpcu .rabljene robe i rijesite se svojih motika, lopata i kultivatora, N ajveci alat za kopanje koji ce yam trebatijestiopatica.Akad se ljudi zaeudt kakav caroban vrtimate, makarste zaslf u godine, pa kad vas zapitaju tko obavlja teski posao, mozete im.iskreno odgovoritii "Nema teskog posla."

PITANJA KOJAMll.JUDIPOST A VLJAJU

Posjetiteljimogvrtauvijek~ipostavljaju mnoga pitanja.

To je razumljivojer sam ja odavno napustila svaku idejuloranja, kopanj a, drIj anj a, sij~nj ap0krd~a,kultiviranj a, plije~ljenj a, navodnjavanja, prskanja j. gomiHmja. komposta. Jednostavno

sve drzim pod cjelogodisnjom st~ljom. .

. J edno se pitanjecesto ponavlja: koliko je materijala~otrebno da se zapocne!sa steljom debljillf 20 em, kakvuja zagovaram? Na to ne mogu odgovoritijer samlsetakvim nacinom vrtlarstva pocela baviti davno prije nego sam i pomislilada eu 9 tome pisati, pa nisam obracala paznju ria detalje. Richard Clemence smatra da je 25 bala sijena tdinep020 kg minimum zap~drueje velicine 15x15 metara, odnosnooko pola tone rasutogsijena,

Mnogi ljudi ne shvacaju da seu vrtusa steljom sjemenje sije na uobicajeni nacin: razgr~emo stelju na tom ~jestu, stavimo sjeme uzemlju, a kad pr?klija, ponovo vratimo stelju blizu, svuda okomladili biljcica, Usjevi malog sjemenjahnorali bi os~ati nepokriveni, makar ih, ako zelite, mozete prekriti s malo piIjevine ili s malo grubog, rasutogsijena. Oni ce se probiti

15

Ruth Stout

kroz.takve prekrivace. To je Ilesto u sto samjedva povjerovala kad mije receno; ali isprobalasam iotkrila da djeluje.

I

V eliko sjemenje, poput kukuruza, graska, graha. i bun-

deve,-~oze se odmah nakon sijanja prekritis nekoliko centimetara rasutog sijenaOnolpotiskuje korove, zadrzava vlagu i, ako se radi 0 kukuruzu, tjera vrane,

,

Uvijek me.iznova pitajukako sestelja moie praviti od sijend koje je.puno sjemena korova. Pa, ako je.stelja dovoljno debela,

I

korov sene moze probiti, Kad to kazem, redovito pitaju kako

. se ondaprobije povrce. To je zato sto je teska stelja prostrta povrh ~orova, ali ne i povrh povrca,

I •

Kako sam vee navela, usjeve malogsjemena ne bi trebalo

prekrivati steljom;: ili barem nicim .tezim: od uskog kartona, trake papira ili centimetra piljevine, sto ce odrzati tlo mekim i vlaznim,

I

Kd,ko moiete sigumo sijati sitno sjeme medu 20 centimetara debelim zidovima stelje?

: .

Odgovor je: takoreci prije nego ste zavrsili prostiranje . stelje,. qua se vee pocinje slijegati i uskoro postaje kompaktna masa debljine 5 - 7 em, umjesto prozracne, visoke 20 em. Po njoj ee be hodati i padat ce kisa; u svakom slucaju, sleci ce se, a 20 em ~e ce yam trebati ni ako koristite Cvrste komadice sijena u balama.·

! .

M~ogi ljudi zele znati zaito ne upotrebljavam gnojivo i sto .

• I·.

Imam protiv nJega.

! -

Nernam nista protiv; zapravo ga malo pretjerano postujem, Ali visega ne trebam.vjecno trunuca.stelja sasvim ga je nadomjestila.

Cesto su me pitalitreba liizbjegavati materijale poput piljevin~ i hrastovog liscajer ani, navodno, cine tlo previse kiselim.

I

Nato ne mogu odgovoriti natemelju vlastitog iskustva, ali

mnogi su me vrtlariobavijestili da su u svojimlvrtovima rabili i

16

Vrt bez motike

piljevinu ihrastovo !iSee sa zadovoljavajucimrezultatima.

Ljudi iele znati sto biupotrijebili za stelju. Sijeno, slamu, lisee, boroveiglice, piljevinu, korov, smece - bilo koju biljnu materiju kojatrune. .

Ne trune li neko lisee presporo'l

Ne, ono samo dulje traje, sto olaksava rad. A sto ako se zamrsi? Ako se to i dogodi, nijevazno, jer ono je izmedu redova biljaka koje rastu, a ne iznad njih.

Moze Ii se upotrebljavati samo lisee, bez sijena? Da, ali mislim da je kombinaeijabolja.

Ne bi li.sijeno moralo biti usitnjeno?

Nemate li previse posl~ s prostiranjem dugackog sijena? Ja svoje ne usitnjavam, a ne mucim se. Imam 86 godina, i

moja je snaga sasvim prosjecna,

-Moze ll se upotrebljavati pokosena trava?

Da,ali ako nemate ogromnu tratinu, ne ce yam dostajati. Uostalom, makar ne znam mnogo 0 tome, vjerujem da je

za tratinu najbolje da se pokosena trava ostavi tamo gdje padne.

Kako cesto stavljati stelju?

Kad god vidite mjesto koje ju treba. tim primijetite da je korov negdje provirio, izrucitena njega rukohvat.sijena.

U koje doba godinepocinjete prostirati stelju?

Ma koji datum bio odgovor je: sada. Barem pocnite prikupljati materijal. Ili barem pocnite konstruktivno misliti: nacinite planove, Ako namjeravate rabiti sarno lisee, morat cete se, nazalost, strpiti dok ono ne padne, ali se mozete pripremiti da ga pocnete .rabiti istog trena. Moogi jJitaju treba li tlo posuti gnojem, preorati ga i onda prostrijeti stelju. Da, ako vase tlo nije bogato. Ako jest, sama ce stelja posluziti svrsi. -

17

Ruth Stout

Kad treba staviti vapno i koliko , i trebali uno biti iznad sijena iii ispod njega?

ad tih triju pitanja prva dV8 nemaju nikakve veze sa steljom. N astavite dodavati vaprio onako kako ste to cinili prije nego ste uopce culiza· moju metodu. Vas poljoprivredni strucnjak moze yam testirati tIo. No cula sam,· i to ne od fanatika,qa moj nacirl.vrtIarstva autoIIlatski rjesavaproblem idseIogtla. 'Clhr se da je bitu tome sto lakav vrt privlaci gliste, pa ti mali pomagaci cine tIo alkalnim.

Vapno mozetestaviti izravnouzemljudoksijete iIi iznad stelje, pazeci da ga dodajete u doba kad mozete ocekivati kisu iii snijeg, koji ce ga protjerati kroz stelju u vrijeme kad ga tIo treba. Ja se vee-pet godina ne koristim vapnom isve je u redu.

... Kolik treba biti razmak medu redovima?

Jednak kao i da niste stavljali stelju. No nakon nekoliko godina stavljanja stelje materija koja truli toliko ce obogatiti vase tlo da cete moci saditi mnogo blize nego sto biste se usudili u vrtIarenju staromodnim nacinom, Jako mi se svida nacin Richarda Clemencea - sijanje u razmacima od 30 do 60 centimetara,

Ne pretvara li velika kolidna stelje cvjetnjake u humke'l

Ne, .ali ne pitajte me zasto. Sve sto znam jest da su moji debelo zastrti cvjetnjaci u istoj ravninis tratinom.

.. Ne izgleda li stelja grozno?

Na to pitanje ima mnogo odgovora, koji.ovise 0 onome tko pravi stelju, to jest u kojoj mu je rnjeri vazno da ona izgleda privlacno. Nemoraizgledati grozno. A mogla bih postaviti i protupitanje: ne izgleda Iisuncem sprzeni iIi u korov zarasli vrt grozno?

Ne privlaci li stelja puieve budud da je zemljapod njom uvijek vlaina?

18

Vrtlbez motike

!

Nikad nisam na to pomislj ~la. G a nemarn puzeva), a' na to pitanje nisam znala odgovoriti ~ve dok nisam procit~la u Enciklopediji organskog vrtIarstva da vrt pod steljom, P9sto se u tIu nakupilo dosta humusa, priv~aci gliste, sto tlo cini lpznatim, a puzevi to ne vole. Nije Ii toolaksanje? Ako su puze'f1 uistinu problem, pokusajte tretman pivom, opisan u odlomku "Vrtne

napasti - nisu tako strasne!"! i

Koliko dugo stelja traje?

I

Ovisi 0 vrsti kojurabite. Nastojteuvijek imati lizvjesnu

kolicinu u rezervi, ako ustreba.' .

Gdje se moie nabaviti steljaf

. I

Ako je dovoljno ljudi u zajednici zatrazi, mislim Ida ce se

netkopotruditi .da je nabavi. Vjerojatno poznajete jos neke ljude koji se bave vrtom i koji ce se rado prikljuciti ~rojektu. Iskoristite sve Iisce uokolo i vrhove trajnih biljaka, nasijecite stabljike svog kukuruza u komade dugacke30 em i upotrijebite ih. Iskoristite i svoje smece - svakubiljnu materiju k6jla truli.

!

Ipokvareno sijeno ( koje.iz nekog razloga nijcdobro za

stocnu hranu, na primjer zato ~to se upljesnivilo jet je bilo vlazno kad suga stavljali u sjenik), jednako je uci~kovito i zadovoljavajuce kao i dobro sijepo, a mnogo je jeftini~e. .

U mnogim mjestima sluzbe; odrzavanja usitnjavaju grane koje su posjekli cisteCi zice, i c~s~o ce im biti drago da ~ izruce kraj vaseg vrta bez naplate. Ali pozurite, prije nego t~ sluzbe primijete da postoji potraznja i odluce ostvariti brzu zaradu, To je iverje izvrsna stelja, i savjetuj~m yam da ignorirateisve koji yam kazu da je one previse kiselo.

I

A ja ignoriram primjedbe ( koje su, uostalom, izuzetno

rijetke) kojima se nastoji omalovaziti cjelogodisnja, netaknuta

stelja. . .

Ako itko, postoje pogledao moj bujni vrt, moze ipronaCi naCin da ga poboljsa, neka to ucini. Ali ako ta "pob9Ijsanja"

19

Ruth Stout I

. zahtijevaju sprejeve,gnojiva, rgomilanja komposta i rad, neka ne oeelcpju da cu ih prihvatitil

, ...

ZAST<:P? (I ZASTO'NE?)

I •

Popekad,kad yam je dosadno i ne uspijevate smisliti nista konstruktivnoCimebisteisP1f1ni1i.sat ili.dva, pokusajte.otkriti zasto·s~ neke biljkykpje rfstu (ionekoje' odbijaju rasti) ponasajlu tako razlicito .. u r4lzlicitimvremenima. Paako: ste osoba ~oja brzo donosi zaklj,ucke- makar oni bili utemeljeni na.upittiim i nepouzdanim prymisalTIa- cij(:mim. dace se mnogi vasi od$ovori pokazati.neodr~ivilna.

Iswricaf cu. raznorazneizgode •• ,koje,sumi •. se dogodile tij~kom godina • bavlj enja yrtlflrstv011l i izaziyaIIl svakoga dami ih pOkpsa obrazloziti,uvje:rljivimodgovorilTIal Pravi poznavaoci.zapravo inepokusa~ajllobjasnitihirovebiljaka, aevo i jednogprimjera:k:ad jeb~a olJjavljellamojaprva knjiga 0 upotre?i stelj~,vrtlari su P9celisvracatidabaee pogled. na komad Ivrta koji nije bio oran~ l~odina.ldogoclilo sedase toga ljeta, wakarsu mojepapr~k~inacev neuobicajenovelike i zdraye,1 nijednapaprikanije 1?pjavila .. Cula sam danekebiljke ne c.v.i9taju i nedonosepl01qveakosupr~visehranjene, pa sammi!sliladase to. dogflda~ojimpaprikaIIla. Ali po eel a Sam sumnja;ti ututf!oriju kad s~TI11?rimijetiladaje svakivrtlar s kojim !samtada kontalctir'11azapaou istumepriliku-na paprikama nije bilo plodova; Napisala sam pismo Carlu Warrenu i~ Joseph Harris and Co, koji mi je godinama neopisivo pomagao, i upitala ga sto se to dogada. A on mi je odgovorio:

"Tako se paprike ponasaju.ove godine." On je nakupio toliko iskustva s biljkama da je odavno shvatio da postoje pojave koje

. nitko ne moze razumjeti ."

Nekoliko napomena oisparogama. Makar su "autoriteti" prestali inzistirati na tome .da je' neophodno kopati vrlo duboku brazdu za korijenje, jos uvijek tvrde da je rupa od 20

! 70

Vrt bez motike

em ?u~n~, a uz todaju i druge instrukcije 0 uzgojusparoga, gnojenju ltd. Kako sam poodavno izgubila vjeru u tzv .. eksperte, ku~~la .sa?I prit~ nekoliko godina dva tuceta sparogiuog korijenja I odlucila da ga zasadim polegavsi ga na povrsinu ze~je ,eu evj,etnja~ bozura) i posuvsi ga sijenom. Od tog korijenja dobivam lijep urod svake sezorie. Primijetila sam da na mnogim mjestima - na livadi,. pokrajdrvarniee i svuda uokolo - nicu sparoge. Ocito su ptice iIi vjetar razbacali=jeme. Neke od tih "divljih" biljaka raskosnije su od onih u mom zasadu. Jedna od njih, koja radavec godinama, triput je veca O? ~?o koj,~ st? samje ikadvidjela, Naravno, ne dobiva gnojivo niti itko plijevi korov oko nje, ustvaritravaraste kroz nju.

Govoreci 0 samoniklom bilju makar je moj ~t potpuno i pa~lj~vo prekri~en steljom -spomenut cui onih nekolikorajcica koje iskrsnu tu 1 tamo svake sezone. One.krenu kasnije od onih za koje se brinem, ali radaju otprilike istovremeno. Cirri se da ~u ~lodnije(ja uvijek kupujem presadniee, nikad ih ne uzgajam IZ sjemena),

. Tikva sorte Buttercup ovdje je vrlo eijenjena. Uzgajamje godinama, .uz jos nekoliko drugih sorti. Til nasa miljeniea ima sv~ju pri~u j~r ~ena njezin!m vitieama rijetko pojavi vise od dVlJU ~?lih tikvica, No proslog je ljeta tikva sorte Buttercup

. na~~asIl,a sve o~tal~ sorte. Tko prebrzo zakljucuje, mogao bi . reci: To Je zato sto Je palo mnogo kise."

" S tim se ne mogu sloziti, jer je ta biljka rodila gotovo J~dnakov tako d~~ro i pretprosle godine, kad kise prakticki nije bilo: ~ st~ s~ bee sorte Blue Hubbard, najveca u ovojkisnoj godini tezila Je svega 4,50 kg, dok je prije nekoliko godina u vrlo susnoj godini, jedna] od mojih Blue Hubbard tikvi teiila 23 kg.

.. Prije nekoliko godina posadila sam kineski kupus i kelj pnlien~ kasno, kao i uvijek. Kelj je bio potpuni promasaj, alije kupus izvanredno uspio. Jedna glava tezila je 3 kg. Prosle ~odine, pak, kupus je bio vrio slab, jedva da je imao cvrstu jezgru, "a kelj je bio" senzacionalan. Posadila sam povecu

21

Ruth Stout

kolicinu jer volim imati u vrtu povrce skrozdo Bozica, Bilo ga je toliko da ga vise nisam imalakome poklanjati.

Ako ne bib sasvim odustala od pokusaja da objasnim hirove biljki, mogla bib zakljuciti da su vitice Buttercup tikve, koje su se proslog ljeta, prosirile po polovicimog zemljista , zagusilekineskikupus. A kad vee govorim 0 kupusu, napominjem da su Dlj rane varijantejedueidruge sorte dobro uspjele,

. dok kasniji'tip nije daogotovo nista, .'

Od mojihsest brokolija; .iranih i kasnih, samo je jedan uspio, a jednako je bilol s purpurnom cvjetacom, Plodovi koji su se uspjeli materijalizirati bili su u oba slucaja.neobicno veliki

i ukusni, Kad citav urod propadne, kao taj kasni kupus, covjek osjeca da tu Ima neki razlog, makolikotajanstven. Ali kad se nekoliko biljaka koje rastu jednapokraj druge ponasaju sasvim . razlicito, to jezasigurno zbunjujuce; kao, na primjer, kadnakon hladne noci odete u svoj vrt . i o~krijete da se jedna biljka smrznula, a druga je, udaljena od nje 2,5-5 em, u dobrom stanju.

Prosle godine stavila sam repu na isto mjesto na kojem je prethodne sezone izvrsno uspjela. Propala je takoreci prije nego je i pocela rasti. Donositeljl brzih zakljucaka reci ce:

"Naravno. Morate imati plodored." Ali to sam povrce istog danastavila u jedan drugi dio vrta; gdje je takoder raslo prethodne go dine, i tu je uspjelo da ne moze bolje. Repe su bile ogromne. Ima Ii pitanja? IIi, bolje, ima liodgovora? Naravno.da sevrtlar ne moze prestati cuditi zasto se nesto dogada, ali ako se povremeno i' pojavi netko s nekakvim odgovorima, cini rni se mudrijim da ih ne objavljuje!

KAve NA KOJEM SE BA VIM VRTLARSTVOM

Kad nekorn kazem da obavljam say posao u svom povrtnjaku, i da se uz to brinem i za nekoliko cvjetnjaka, obicno me pitaju: "Ajcada ustajete~" Odgovor koji-vrijedi za bilo koje

22

doba godine jest:'. "Kad mi dopustaju stelji da obavi navodnjavaju is vremena na steljari mozemo raditi "kako iii ostati u hladu, ako je sunce od pomanjkanja paznje.

ne

Luk mozete jednostavno raznacan stelji i prekriti ga s nekoliko centimetara metodom mozete za nekoliko zelite,prije nego sto se zemlja odmrzne.

23

!

Ruth Stout

I •

. salate niknut ee ako ga jedno~tavno bacite .na smrznuto tIo, ali ne po sitelji. To, naravno, nr .mozete uciniti ako orete prije sjetve. I

Mnogi su ljudi otkrili da sjemenski krumpir mogu staviti na proslogodisnju stelju, ili n~ zemlju, iIi cak nasljunak, prekriti ga s tridbsetak centime tara rafutog sijena i kasnije jednostavno odgrnuii stelju i pobrati no,? krumpir. Ako .niste primijetili, biljka i tvijet krumpira prilicTt0 su lijepi,pa ga mozete posaditi i u cvje~njaku. Nas raste uz.irise.

pdneki korov moze se tu i tamo probiti kroz stelju ako je niste 'n~cinili dovoljno debelom da gazagusi. Lako ga je iscupatt ako yam seda baviti time, ali najjednostavnijeje nabacati na njega malo sijena.Treba liprorijediti gredicu repe, mrkveili neceg takvog, moz:ete to ucinkovito izvesti tako da biljke ~ojih sezelite rij~siti p:tekrijete s malo stelje.

Mbje vrtlarske duznostiu jesen 'ne razlikuju se narocito od onih ljetnih: ubirem. plodove i smrzavam ih. Sredinom studenoga rasprostiremsijeno i lisce, To je dobro vrijeme i da se na v11ama odnese malo sijena do kukuruza i pospe medu redovel N a proljece cu. tim sijenom poduprijeti grasak koji cu tu posijati. Taj posao sa sijenom mogu obaviti za tjedan dana iIi za mjesec, llista me ne pozuruje. Stavit cu nekoliko bala na gredicu mrkve.i iskopavati j~ tijekom zime,kadgod pozelim,

. . ! . . .

P$emli knjigu zimi, na nju potrosim veci dioprijepodneva (na ka~cu, gdjedrugdje?). Buduci da vjerujem kako je vjezba . jedan qd cetirijuglavnihuvjeta za dobro zdr~vlje, nastojim je ne propustiti, Tu pomaze pospremanje kuce, apred kucom, tih zadnjih mjeseci prije snijega, posijecem nekoliko stabala. Nisu to bas neke gigantske sek:voje, ali nisu ni mladice! A kad snijeg dode i ostane, rascistim si put do drvarnice. Tamo, zasticena od vjetra, ! pod toplim suncemi koje mi pomaze, svakog dana cijepam drva,zbog zdravlja]i zbog zadovoljstva - i, da, zbog kamina,

I

Z~tim razvrstavam sjeme i slazem zamotuljke abecednim

, .

24

Vrt bez motike

redom crtam dijagram sjetveza sljedecu sezonu i pisem tjednu kolumnu. Sve to stose moze nazvati "radom" obavim ujutro, do jedan popodne. A otkako je objavljena moja prva knjiga 0 vttlarstvu, tisuce me ljudi naziva - ujutro, popodne, uvecer - da bi iz prve ruke dobiIi informacijuo mom.sustavu stelje. No pokazivanje vrta i odgovaranje na njihova pitanja zapravo se ne moze nazvati radom.

Vjerojatno je najtezi' dio posla odluciti se jer ako ste u svom okruzenju jedina osoba koja primjenjuje metodu bez oranja,kopanja ikultivacije, vasi ce yam prijatelji! susjedi reci da ste Iudi. Ignorirajte ih; zapjevat ce oni drugu pjesmu,

MENI MALO VISE STELJE

Kad mi je neda~o netko predlozio da napisem u odgovor onima koji imaju nesto protiv cjelogodi~nje stel~e, I?oja je ~rva reakcija bila pitanje zastq bih se prepirala s ljudima k~~l ~e znajuo cemu se radio Uvjerena sam da nijedan vrtIar k_OJIvlllJe barem trigodine iskusavao tu metodu nema na temelju cega stvarati protuargumente. A ako se.toliko dugo bavio steljom, zasigurno je vee prihvatioideju!

Zasto kazem tri godine? Zato sto svaki uzgajivac zna da se nijedna biljka ne ponasa svake godine jednako. Krene li nesto lose karl pocnete primjenjivati stelju, bit cete skloni tome da krivnju trazite na pogresnome mjestu. Aka je, na primjer, vasa stelja pretanka, pa se korovi probiju, ucinit ce yam se da ideja nije dobra. Ako se pojave puzevi, reci cete da ih je privuklo sijeno i lisce, J a stavljam stelj~ vee god~nama i u ~om vrtu nema puzeva, Ako ih u vas em vrtu una, stavite na tlo 'plitk~ posude natopljene pivom, i umrijet ce sretni. (Tako su IDl rekli: puzevi idu za casicom, pase u njoj - bukvalno utope.)

Ako je t10 u vasem vrtu glinovito, vjerojatno cete morati stavljati stelju nekoliko godina, dok ne dospijete do tocke na

25

Ruth Stout

kojoj mozete odahnuti. Moje je tlo pjeskovito, pa se moram osl?niti na ono sto sam culao tome kako se rjesava taj problem, to Jest, moram ukopavati velike Jkolicine dobrogmaterijala, poputsijena, kukuruzovine, lisca, korova da poboljsam tlo. (Ne

. tresetjer znanstvenicikazu da nema hranjivu vrijednost, i tu se slazemo). Ako ste to cinilidvije do tri sezone, mozete staviti stelju i odmoriti se.

. Tvrdoglavi vole tvrditi da se tlo prekriveno sijenom zagrijava sporije od golog tla, pa to stvaravelike probleme kad zelite uzgojiti rane sorte. No, dakle, ne sumnjam da bi svaki desetogodisnjak znao odgovoriti na to. Sve sto treba uciniti jest da se u jesen odluci gdje ce biti fane sorte, pa s tih mjesta maknemo sijeno i u proljece ga ponovo vratimo. Cak ako to i ne ucinite, moci cete - govorim iz.iskustva - sijati ranije nego sto biste mogli ako prije sijanja orete. . .

Naredna "bapska prica" jest da ce se biIjke koje rastu na stelji smrznuti prije od onih bez stelje. U to ne vjerujem. Kad sam prvi put cula tu prituzbu, eksperimentirala sam nekoliko sezona odmicuci sijeno od nekih biIjki i ustanovila sam da one nisu nista sigurnije od drugih. S tim u vezi protivnici stelje takoder tvrde da ona odlaze sazrijevanje sparoga, a kako je to vrlo rana biljka, vrtlari zele da im cim prije dozre. Dakle, kao prvo, ako se sparoga pojavi prerano, sva je prilika da ce se smrznuti prijenego je uberete, a kao drugo, i nije neki posao odgrnuti stelju i' pustiti tlo da se zagrijava. A s.to je najbolje od . svega, b~duei ?a ta ~iljka r~da 6 tjed~na, a vi biste mozda zeljeli da to tr~Je dulje, zasto ne biste POIOVlCU zasada prekrili steljom, a polovicu ne i tako dobiliosmotjedni urod? .

V' Jedan prof:s~r agron?~ije, protivnik stelje, razvezao je nasiroko 0 strasmm neprilikama koje takvim uzgajivacima stvara mraz. Savjetovao nam je dau vrijeme smrzavice citave noci prs.k~mo biljke vodom. Da je taj covjek bio u stanju zabo~aVlt~ predrasude i uistinu dati steranju stelje sansu, shvatio bi da sve sto treba uciniti u hladnim nocima jest prekriti biljke sijenom, koje je nadohvat ruke, a za sto treba

26

Vrt bez.motike

i nevjerojatno malo vremena. Tada bi gospodin profesof mogao spokojno leci u svoj krevet i sanjati da je razumno ljudsko bice, koje ee isprobati stvar prije nego' sto je prokune.

Cesto 'cujem da se vrtIari koji sve svoje biljke drze pod trajnom steIjom, iz nekog cudnog razloga boje to isto uciniti i s kukuruzom. Voljela bi znati zasto, Sve sto mogu uciniti da ih razuvjerim jest da ih izvijestim kako je moje kukuruzist~ vee 25 godina pod steljom ida, naravno, ne kopam, ne plijevim, .ne navodnjavam, ne gnojim. Glede ovog zadnjeg, uvijek nastojim

. uzeti staro sijeno, koje je vee poceto trunuti, za prostor ~zmedu redova i okostabljika. Tu su jos i. vitice graska, koj] sadim izmedukukuruza.i stabljike soje] koje istrunu i postan~ stelja. Razmak je medu redovima oko 60 em; a izmedu biljaka u

. jednomredu oko 20cm. Na svakoj stabljici budu po dv~ dobra klipa, Kad uberem drugi, odrezem stabIjiku i ostavim jcl da lezi gdje je pala, Razlog zbog kojeg ne vadim korijenje jest sto sljedece sezoneono moze posluziti kao usmjerivac, pa Ivam ne

treba uze da poravnate redove. !

i

Ako se netko cudi kako to da grasak (Lincoln, naravno od Josepha Harrisa) ne spadne skukuruza, odgovaram mu da je razlog sijeno, koje mu pomaze da sepenje, cini ga laksim za branje i odrzava.ga suhim. Tako radim i s rajcicom, koju sadim duz ograde kojaokruzuje citavi vrt. N asuprot njoj stavim velike hrpe sijena i tako je natjeram da se nasloni na ogradu.jl'o nije nikakav dodatni posao jer ce to sijeno biti iskoristeno za

jesensku steIju. :

Donekle mogu razumjeti stay starog farmera kO~i se ne obazire niti na steIju,niti na kompost: on ima svoju rutinu i zadrzat ce je! Ali kad se radi 0 suvremenijem vrtlanf koji bi mogao raditi s cjelogodisnjom steljom, a zamara se s gomilanjem komposta, evo mu jedan savjet koji nije trazio: nekajpotrazi psihijatra.

Jedan od argumenata protiv koristenja s~elje u cvjetnjacima jest da se gubi njihov atraktivni izgled. Mislim da sijeno nije nista ruznije od zemlje i sasvim sam tlvjererla da bi

I

27

,

Ruth Stout

I .

ljudi, dal su eitayog zivotagledali cvjetnjake pod steljom, takve

vise voljeli. Kad bi ih u toIp slucaju neka "nastrana'' osoba krenulaluvjeravati da je gola zemlja oko cvijeca ljepsa od sijena i lisea, s~mnjam da bi daleko dospjela. Isuvise je ljudskih bica pateticno vezanoza svoje navike, osim kad se radi 0 novim

idejam~ u odijevanju.Trizurama i slicnom. .

I ,

Proteklih godina mnogi su uzgajivaci dolazili ovamo da osobno iprouee mojvrt pod steljom, Jednog sam ljeta, uglavnom dai bih vidjela koliko ce posjetitelja to primijetiti, stavila nesto z~mlje povrhstelje C"/ko svojih petunija. Svega ih je nekoliko zapitalo zasto ba~ oko tog cvijeca nisam prostrla stelju. Tada bih razgrnula zemlju i pokazala im sijeno ispod nje.

I •

Ako je i bilo nekih argurpenata protiv uzgajanja krumpira i luka dko da se jednostavno bace na zemlju i' pospu sijenom, umjesto da se sade starim, napornim nacinom .. ja ih nisam cula. Takoder, koliko mi je poznato, nitko nije imao prituzbi na to da se sijeno stavi povrh zre1il?- repa i mrkvi, koje se onda mogu vaditi iz! zemlje citave zime. Zato je najbolje balirano sijeno jer

I .'

je najlakse za rukovanje.

,

Jedno upozorenje: ako je vase tlo vecpostalo gotovo savrseno zbog.tolikotrunuce stelje u njemu( ja vee godinama ne rabim nikakvo drugognojivo), moze yam se dogoditi da budete preplavljeni kolicinom uroda. N a primjer: proslog sam ljeta sa:svojimKfmtuckywon.der grahom morala postupati kao sasortorn Lima, to jest pustiti ga da sazre, a zatim gaoljustiti, Ali nijelbilo problema: bio jei izvrstan;'

I

Prije nekoliko mjeseci dogodilo se nesto sto me podsjetilo da sam ~tekia reputacijuosobe koja ignorira "autoritete", Jednog lijepog dana iz automobila su izisla dva eovjeka. Kad sam se pribFzila da porazgovaramo, zatekla sam ih kraj svojeg zdravog grma bozikovine. Jedan je od njih rekao: "Divimo se, ali bozikovina jednostavno ne ce rasti u Connecticutu!"Nasmijesil~ sam se i slegnula ramenima. A drugi ce na to, s podsmijehom: "Eksperti .kazuda ne ce, gospoda Stout je, bez sumnje] bas zato uzgaja!"

28

Vrt bez motike

CEMU ME NAUCILO 40 GODINA ORGANSKOG VRTLARSTVA

Kad sam prvi put dobila vlastiti vrt, prvih 12 godina naivno sam prihvacala sve stosu mi govorili iskusni uzgajivaci, Nikad mi, primjerice, nije padalo na pamet da se zapitam mora Ii se zemlja prekopavati svake godine. I kemijsko se gnojivo , naravno, moraloposipavati po tlu, makar se covjeku.i gadio taj miris, Mlade biljke.morale su se prskati otrovima, rna koliko ta ideja bila odbojna. Citala sam knjige 0 vrtlarstvu i clanke u casopisima, nastojeci ne primijetiti eesta proturjecja tih pisaca. Rajcica i grasak: moraju se kolcati, bez obzira na utrosak vremena i snage. Za korijenjesparoge moras kopati rupu do Kine. Mogla bih u beskrajnabrajatidezinformacije koje sam dobila.

A uz sve to, i sarna sam grijesila, No kad bih. se i uspjela prisjetiti svih gresaka kojesam pocinila, nista ne bih postigla popisujuci ih. Spomenut cu samo neke. Moje je zemljiste, koje je bilo preoravano svake godine, bilo najmanje 6 puta vece od potrebnog. To sam shvatila nakonnekolikosezona, ali.sam do tada to vrio siromasno tlo vee nahranila gnojivom i liscem, pa mi ga je bilo zao napustiti. Moze li itko smisliti kratkovidniji stav? Moj jenacin razmisljanja bio ovakav; umjesto da uzgojim tucet.stabljika rajcice - sto bi nam bilo sasvim dovoljno jertada nisam konzervirala i smrzavala plodove - posadila sam.stotinu biljki, misleci da cu ako, mnogeod njih ne rode.jos uvijek imati dovoljno od onih koje uspiju. Drugim rijccima, umjesto da uzgojim dvanaest biljaka kako treba, utrosila sam vrijeme i energiju riskirajuci sa stotinom. Rezultat mog pogresnog razmisljanja bio je taj da sam, kad je golemo zemljiste pocelo donositi plodove, bila zatrpana nevjerojatnim kolicinama kukuruza, jagoda, rajcica, krastavaca i takodalje. A, kroz sto sam sve prosla nastojeci ih se rijesitil Napokon sam smogla hrabrosti i razuma da prestanem obradivati veci clio zemljista,

29

Ruth Stout

, pa je moj povrtnjak sada dug oko 13,5 m i sirok 22 m, To ukljucuje dvije gredicesparoga, nestorabarbare i sest gredica kukuruza, po 13,5 m. Proizvodnja pokriva potrebe dvoje Ijudi tijekom sest mjeseci i smrznuto povrce koje upotrebljavamo zum.

Sada cu malo .govoriti 0 tome sto me vrtiarstvo naucilo 0 zamrzavanjuplodova. Akoosjecateda vase voce i povrce koje pojedete • cinL.ga uberete ima bolji okus i da je hranjivije od kupovnoga, moglibiste se sloziti sa mnom da i plodovi koji su smrznutiodmahnakonbranjaimaju prednost nad komercijalnim smrznutim proizvodima. Sparoge su najomiljenije povrce moga supruga, a ipak nije mogao osjetiti razliku izmedu svjeze ubranih i smrznutih. Ono sto stavite u zamrzivac desetak minuta posto je doneseno iz vrta, zadrzat ce okus, koji se gubi ako je vremenski razmak dulji, sto se nuzno dogada kad se smrzavajuvelike kolicine.

, Po mom misljenju, kucno zamrzavanje ima tri prednosti nad kucnim konzerviranjem, Prvo, okus je bolji. Drugo, ono trasi manje vremena, Trece, cesto imozete smrznuti nesto sto ni u snu ne biste mogli konzerviratii N a primjer, mozete ubrati glavu cvjetace koja je dvaput veca nego sto yam treba za rucak, Jasno je da ostatak mozete servirati sutradan, no mozda to radije ne biste ucinili, a konzerviranje cete sigurno smatrati suvisnim naporom'vZasto je onda nebiste zamrznuli i posluzili drugomprilikom? Sparoge se moraju brati svaki dan, a mozda

, se spremate izaci na veceru iii yam se ne da tako cesto servirati isto povrce, Kilogram sparoga ne cete konzervirati, ali ih mozete ubrati,popariti i staviti u zamrzivac, i sve to za 10 minuta, Kad pozelite, brzo cete isprati njezne stabljike, pod mlazom vode i bit ce spremne za kuhanje, '

Uputstva za zamrzavanje kazu da repa ne podnosi taj proces, ali ja sam otkrila. da podnosi. Treba je skuhati da omeksa, ohladiti je, staviti u posudu - razrezanu - da vise stane pa onda u zamrzivac, Ako volite repu Harvard, pripremite je, zamrznite, a onda, volite Ii je jesti hladnu, jednostavno je

30

Vrt bez motike

otopite prije serviranja, Unistava Ii kuhanje reBe .prije smrzavanja njezinu hranjivu vrijednost? Ne znarn.iD tome razmisljajte dok jedete hranu iz supermarketa, koj4 uopce

nema hranjivu vrijednost, .

MOLIM VAS - NEMOJTE TOLIKO RADITI!

U posljednjem broju vrlo popularnog vrtlarskog qasopisa (OVP) nasla sam najmanje osam clanaka koji su u mdni izazvali potrebu da pruzim ruku pomocnicu ljudima koji r~de vise

, nego sto treba da bi bili uspjesni luzgajivacL '

, ,

Prvo, tu je prica 0 covjek~ koji stvara .cuda gomilajuci kompost te fotografija tone - da, tone komposta, spremne za upotrebu, I covjek je na fotogra~iji. Ne izgleda bas mla~, pa se pitarn sto ce biti kad bude u istinu prestar za say taj posao, Mogu se sarno nadatida ce do tada shvatiti da je sve to stvarno nepotrebno. Sve sto treba uciniti jest prostrti lisce i sijeno po

vrtu i oko drveca - za rezervu, . I

Zatim je tu clanak 0 unistavanju crva u kupusu. Aiutorica kaze .da je najprije pokusala s biljkama - zamkama, Ino bez mnogo uspjeha. Onda je prskala Jriljkeotopinorn soli, ali cinilo joj se da iz nekog razloga to mora uvijek .iznova raditil To je, kaze, obeshrabrilo druge kukce, ali zasto bi se bunili stb se ne mogu hraniti kupusom kad u njenorn vrtu imatoliko ~rugih, neposoljenih biljaka? Onda je pokusala s prasinom, s bzinim brasnom, ali nista od toga nije joj se svidalo, pa je nacinila otopinu s Iukomi cesnjakom. Ali 'lto nije prijalo pticama'', kaze, pa je prskala sarno svaki treci iii cetvrti dan. N a posI*tku se

, odlucila za kiselo mlijeko, ciji efekti "trajuvecim dijelom tjednail, ali priznaje da se tako nije uspjelasasvim rijesiti crva,

Sto ne valjau naporima te z~ne?

I

Nije Ii dobro eksperimentirati da bismo otkrili kako

poraziti neprijateljebiljaka?

31

Ruth Stout

Nd ne razumijem zastq osoIjavanje nije obavilo posao.

Dvapuf usezoni, ponekad i triput, ja obidemsvoju gredicu kupusa] srodnih biljaka ina svaku biljku istresem malo soli. To radim.odmah nakon kise ili dokje jos rosa na biljkama. Prvi put to treba uciniti dok su biljkeljos mlade, a onda jos jednom ili dvaput ~ko primijetite da ih nesto jede.

T~ procedure drzim se inekoliko godina i za to vrijeme nisam vidjela nijednog kupusnog erva. '

i

T~ je i prica 0 covjeku koji uzgaja grasak, s podnaslovom "Evo n~Cina koji ce yam dati tri berbezaredoms jedne stabljike graskaq Aja sam mislila da sute tri berbe - rutina. Za mene jesu. Osim toga, taj covjek radi nepotrebne stvari - okopavanje,

. gnojenj!e, stavljanje zicane ograde i kolaca ... Jednostavno, stavite svoj grasak u tlo sa steljom isljedeci je korak da ga poberete. Visoke sorte mogu se penjati uz proslogodisnje stabljike kukuruza, a niskei.se mogu drzati podalje od tla pomoe~ sijena, koje ionako treba biti pri ruci za stelju,

Neki vrtlar kaze da on vadi stabljiku krumpira iz zemlje da bi pobrao krumpirice, pa [e onda vrati natrag. Ako stavite krumpir na povrsinu zemlje ii pokrijete ga liscem i sijenom, sve sto trebate uciniti kad zelite ubrati mlade krumpirice jest da odgrnete stelju. Ne morate uznemiravati biljku. Ideja planskog uzgoja ~lista takoder mi je zagonetna jer ako je vas vrt pod steljom] ne inorate ih ni kupovati, niti se narocito truditi da ih dobijete, Automatski ce se pojaviti sve gliste koje yam trebaju. Sto se ~ice price 0 jestivoj soji, pitam se: zasto bi se morala kultivirati? Nema potrebe.

I

Glede spanjolskog luka savjetujem yam da ne pripravijate tlo i ne Idodajete gnojivo i kompost, kako to cini pisac jednog clauka, ItvrdeCi da je tajna dobivanja najvecegluka u tome da se iskopa 10 em duboka rupiea, po potrebi da mu se daje voda i omoguci duboko obradenol tio.

I

Pa] eto, u onoj strasnojsusi prosle godine moj je luk bio jednost~vno utaknut u zemlju (bez rupice) kojaje bila pok-

32

Vrt bez motike

riven a sijenom, nije bila navodnjavana niti obradivana, a mnogi

primjerci tezili su 70 dag. .

Idem leci. Iscrplo me i sarno pisanje 0 tolikim nepotreb-

nim poslovima u koje se neki ljudi upustaju, .

STEUA MOZE POBlJEDITI DJEDA MRAZA

Godine 1966. vjerojatno je bilo dosta onih koji.su mislili daje moj vrt u opasnosti. Moje je zemljiste u mrazovitoj kotlini, a svibanj te godine bio je neuobicajeno hladan. U lipnjuje bilo jos sedam noci sozbiljnimmrazom-posljednja22.lipnja. Onda je 28. kolovoza opetdosao lubitacni mraz, Kako je moje dobro plitko smjesteno,nisam seysudilaprskati biljkevodom. Sve u svemu, zvuci kaodamoj vrt nijemogaobasosoblto roditi,zar . ne? Ali, rodio je.Na svome zemljistu imam bale sijena, naslagane duz grediea. Kad je mraz.zaprijetio, trebalo uti je iznenadujuce malo vremena da prekrijem biljke sijenom. No ako je kasni lipanj hladan, neke biljke, poput kukuruza i rajcice, kasnije ce sazreti.Moja 35 godina stara sparoga rodila je uobicajeno. Zastitila samje od mraza skupljajuci je kasno popodne ~ stavljajuci sijeno po vrscima mladica koje su pocele nicati.

Te godine imali smo vise salate i persina nego sto smo mogli pojesti, makar smoih [eli svaki dan. Grasak sorte Lincoln obilno je rodio pocetkom ljeta, a Wando namje u rujnu dao nekoliko objeda. Mahune, kakozute tako i zelene, otpale su s vitica, pa smo ih skuhali tako mlade i njezne, I moj mljekar, koji

ih obozava, odnio ih je dosta kuci, .

Korjenasto povrce - mrkva, repa i pastrnjak -izvrsno je uspjelo. Pojedine mrkve bile su dovoljne za dvije do tri osobe, a' neke repe bile su najvece od svih koje sam ikada uzgojila.

Koraba, rani kupus, rani brokoli bili su sasvim u redu, kao i kelj pupcar, ali druge biljke iz te porodice nisu uspjele dozreti.

33

Ruth Stout

Sarno jedna od ~est purpurnih cvjetaca stvorila jeglavu, a bijela je potpuno propala. Kasni kupus i kelj bili su potpuni neuspjeh.

Kosare stlte rajcice u vrtu pod svjezom steljom. Visak sijena, koji se dodaje po potrebi, cuva se u balama.

Paprike, zakoje mislimda vole vrucinu, dobro su rasle, ali morala sam ih pobrati prije nego su sazrelezbog mraza u kolovozu. Jednako je bilo i s tikvama sorte Buttercup i Baby.

Blue Hubbard bile su jedinesorte koje su dozrele prije nego sto je mraz unistio vitice, ali pobrala sam citav urad, i sve

. subile dobre makarse nisu dokraja razvile, Kukuruz je dozrio do 1. kolovoza i brali smo ga dodrugog tjedna listopada. Rajcice su spora dozrijevale.ali su iznenadujuce dobra rodile, pa sam ih mnogo zamrznula jer ihjako volim takve, sirove smrznute.

Grm lima graha, soja i cetiri vrste visokog graha bili su plodniji no ikad. Repe je bilo toliko da sam moral a traziti ljude kojima bih je daIa. Trajnog spinata, kineskog kupusa, slatke repe, korabe, kelja pupcara bilo je jos u studenom, a mrkve su ispod bala sijena cekale zimu.

34

Vrt bez motike

Moj zamrzivac bio je tako pun da ga nisam mogla lispraz-

niti do proljeca, I

Valjdavas ne moram podsjecati da.ipo takollosem vremenu, nista od toga ne bi uspjelo da moj vrt nije imao stelju. Meni mraz i dalje dolazi kad ga u susjedstvu nema, alii! su ove godine u kasno proljece jedan mraz svi osjetili. Nenaviknuti na to, jednostavno su stavili nekakve koseve i slicne predmete preko svojih rajcica i paprika, a repu ikupus ostavili su nepokrivene. Mnogo suizgubili.

Ja sam navikla na jake mrazeve u svibnju.jiak i srJdinom lipnja, pa sve, ukljucujuci i grasaj; i salatupokrivam hrpicama sijena, i sve je u redu. Osjecam se sigurno, ali tko zna? Ako Djed Mraz nade nacin da se usulja ispod sijena, odre6i ell se vrtlarstva i baciti se na pletenje .

.. .ISU8U

Mnogi su me.pitali je li stelja primjerena zastita za povrce i cvijece od ozbiljne suse. Odgovor je potvrdan. U 11 sezona u kojima jecitava povrsina mog.vrta pod trajnom steljom, bilo je nekoliko ozbiljnih susa, a .izgubila sam sarno jedan usjev kasnog kukuruza. Sad mi se cini da sam i njega inogla ~pasiti. A nikad nisam zalijevala vrt, osim jednom: zalila saIni kasni

kukuruz odmah nakon sjetve. . '

I

Sljedece su sugestije za one koji jos nisu iskoristili lizvan-

redne podobnosti koje pruza potpuna i konstantna steljal Pretpostavimo da je sredina svibnja ida nekako znateda se sprema velika susa, Mi u Connecticutu imali smo ih toliko d~ bi ta pretpostavka tesko mogla biti pogresna,

Uz malo pomoci uspjet ce I rani usjevi: spinat, ~alata,

grasak, '

- . I

Sve sto trebate zanjih uciniti jest prikupiti nesto sijena i

35

,

I Ruth Stout

lisea i I okruziti -ih steljom debelom 15-20 em. Ako mozete, zasjenite salatu. Trisu usjeva spasena.

I •

S~aroge cete imati ove godine cak i akonista ne ucinite

za nji~, ali bila bi steta daj i njih ne oblozite steljom zbog narednih sezona.iNemojte] stavljati lisee jer ce se zaplesti i

I . . .

sparoge ce se tesko probitilUpotrijebite sijeno. Ako hocete,

mozetb kupitislano sijeno.iPrilicno je skupo, ali sporo trune, Pa ce trajati godinama. Ako pakznate farmera koji ima "pokvaren?" sijeno (koje je bilo mokro i ne moze se koristiti za stocnu hranu), najbolje je uzeti nekoliko vozova. Ono trune mnog? brze od slanog sijen~, sto je u redu, jer tako obogacuje vase t,lo. Aka imate kosu, ,polje s korovom: i travom i nesto ambicije, mozete si samipribaviti materijal za stelju. Ne bojte se sjerbenja korava. U debeloj stelji nemaju sanse.

I

Takoder mozete spasiti i slatku repu, mrkvu, pastrnjak i korabu, Najprije ih prorijedite vise nego obicno. Zatim prikupite stelju (lisce, sijenovkorov, smece, piljevinu, strugotinu) i.imajte je pri ruci. Potom lagano navlazite biljke i odmah polozite 15 em debelu stelju oko njihi izmedu redova. Ako jF i stelja mokra, timb!olje.

To vlazenje.ne.bibilojpotrebno da steimali stelju u vrtu tijekom zime i proljeca, Nadam se da vam je.jasno da stelja ne sarno Isto zadrzavavlagu, nego i sprecava pojavu korova, koji je za I suse naroeito stetari,jer erpe vodukoja je potrebna povrcu. Ako ste vee posijali svoj grmoliki grah, prorijedite ga, navodnite i oblozite steljorn: Ako jos niste, nacinite-brazdu duboku 10 em, stedljivo po~ijte grah, pokrijte ga s 5 cmzemlje, zalijte ga, prekrijte daskama iii kartonom i odmah zatim steljom. Daske morate maknuti cim grah proklija.

! .' .

Kako pretpostavljamo da ocekujete ozbiljnu susu,

nemojte sijati visoki grah. Umjesto toga periodicno sijte grmoliki grah, a prije toga ostavite ga preko noci u vodi.

Nco je vas prvi kukuruz vee u zemlji, prorijedite ga na dvije biljke po brezuljku, umjesto uobicajenih triju. Zalijte ga

I I

36

Vrt bez motike

i oblozite s 15 em stelje. Ako yam je ponestalo korava, sijena, ·lisca, piljevine, upotrijebite slojeve mokrog kartona koliko god ga mozete pribaviti. Karton se koristi ukrajnjoj nuzdi, On nije tako dobar kao sijeno i lisee, koji trunu i tako obogacuju tlo.

Mislim da cak i pod.susorn mozete dobiti kasni kukuruz ako ga sijetesvakih deset dana tijekom srpnja. Odmah izaberite mjesto za tu kasnu sjetvu i stavite 15-20 em debelu stelju, prema OVOID redoslijedu: sijeno, lisce, korov, piljevina, strugotina, stari papir i karton. Svi su otpaci od povrca izvrsni. U njima nisam mnogo govorila jer kuhinjski otpad nije narocito obilan, a buduci da pretpostavljam da ste staramodnivrtlar, koji ore i kopa umjesto da prastire stelju, bojimse daste vec bacili proslogodisnje stabljike kukuruza i sl, Ako imate mnogo komposta koji jos nije istrulio, naravno dacete ga sada rasprastrti po vrtu, za stelju. Svaki put kad sijete kukuruz, namocite sjeme preko noci.nacinite brazde od 10 em i prekrijte sjeme s 5 em zemlje. Zalijte ga, prekrijte daskom i odmah nagrnite stelju.

Cak i ako ste vee kupili sjeme, mislim da bi bilo pametno da odustanete od srednjesezonskih sorti, poput Golden Cross Bantama, i da posijete one koje brze dozrijevaju, naprimjer North Star. Kasne sorte narastu velike i visoke i zahtijevaju suvise vI age. N ajbolje cete uciniti ako posijete sortu Miniature - nema sladeg kukuruza! Ali nemojte ga sijati gusto, kao u normalnim prilikama, Miniature se obicno sije u redovima razmaknutima 60 em, a razmakod biljke do biljke je 30 em .. Ocekujete li susu, trebalo bi i taj razmak povecati na 60 em. A sad 0 kupusu, brakoliju, cvjetaci, papriei, rajcici, Vas rani kupus vjerajatno ce uspjeti ako'jednostavno nagrnete debelu stelju. Kasni kupus, cvjetacu i brokoli vjerojatno jos niste presadili. Stavite ih vrlo duboko, razmaknite ih 1,2 m umjesto 90 em i stavite obilnu stelju. J ednako ucinite i s .paprikama 'i rajCieama: usadite ih duboko i na vecem razmaku nego sto je uobicajeno. A ako su vee posadene, ako ih zalijevate i stavljate oko njih debelu stelju (15-20 em), vjerajatno cete dobiti dobar urad. J a nikad nisam zalijevala svoje rajcice i paprike, pa sam ipak, otkako rabim trajnu stelju, uvije1c postizala dobar urod, cak i u

37

Ruth Stout

sezonama u kojima je jorgovan venuo.

Menije najmilija tikva sorteBlue Hubbard, ali ako se sprema susa, mislim da bih se odlueila za Butternut, koja je takoder izvrsna. Ako ste vee iskoristili say bolji materijal za stelju, nagomilajte bilo sto oko tikvi - nesto eime cete zastiti zemlju od sun ea. ._

Stogod da upotrebljavate za stelju, javlja se pitanje: sto ako padne kiSiea,a ne pljusak? Neice li stelja zaprijeciti vodu da dode do biljki? Hoce, naravno, No kisica ionako ne bi pomogla sprzenoj zemlji. Vise kisica odrzat ce vasu stelju vlaznom, a jaka kisa prodrijet eel kroz nju. Sto god oblaei odlucili izvesti, sa steljom cete boljeproci nego bez nje.

Sada nesto 0 tratini. Na nju, naravno, ne mozete staviti stelju. Sve sto 0 tome znam jest da nije dobro kositi precesto, ni prekratko i da se ne smije grabljati. Jedinije lijek protiv suse zalijevanje i mozda zasjenjivanje. Ako to ne mozete izvesti, mozete barem ostati optimisticni.: Nasa je tratina ponekad smeda poput kaye od kolovoza do zime, ali, kako je rekao jedan pisae koji me dosao posjetiti, "zasto bi smede bilo ruzno?" U proljece je opet tu, svjeza i zelena kao uvijek.

Sto 6niti sa cvijecem? Smjesta cete staviti stelju oko svojih trajnih cvjetnicaako jos niste naucili biti dobri prema njima i drzati tlo oko njih pod trajnom steljom,

Uzgajate li slatki grasak? Smatra se da on zahtijeva zalijevanje. Ja ga uzgajam u vrtu koji je eitave godine pod steljom. Nikad ga ne zalijevam, aznala sam ubirati obilne - kolicineu ljetima kad kisa nije padala po tri mjeseea. No, ako vas vrt nije pod steljom, a ocekujete susu, moj je savjet da odustanete od slatkoga graska.

Astre ce pod steljom uspjeti ako rastu u djelomicnoj sjenei (knjige, uostalom, kazu da.ih tako treba uzgajati). Vecina ce jednogodisnjih evjetniea prezivjeti ako je oko njih dobra stelja, Lobelija je izuzetak: ona zahtijeva vodu (i moja je dobiva, jer je obozavam),

38

Vrt bezmotike

, ,

Petunije su najzahvalnije cvijece za SUSilO vrijeme. Jos prije nego sto sam naucila sluzitil se steljom, kad je sve ostalo povenulo, petunije su se drzale i cvjetale.

I

Svi evjetnjaei morali hi biti prekriveni konstantnom steljom, bila susa iii ne. To lako mozete izvesti tako da ne izgleda ruzno. Za bozure mozete naciniti stelju od mrtvogj lisca i njihovih vlastitih vrsaka. Oni rastu tako brzo da se til otpaei uskoro vise ne vide.

Ako ne zelite da vase ruze i izgledaju neuredno, morate postupati promisljeno, Dobro je natrulo sijeno, pomijesano sa smrvljenim.Iiscem. Nacinite od njega 15 em duboku ~telju i pospite je zemljom, pa ce izgledatikao da je oko ruz~ sarno zemlja, a kroz tako debelu steljulkorov se ne ce moci probiti. To vrijedi i za druge velike jednogodisnje evjetniee,liPoput

•• , I

cuuja, I

Za male, _ niske jednogodisnje biljke koristim sel finom steljom. Kako je say moj povrtnjak pod trajnom steljom, u njemu uvijek ima materijala koji! nije jos toliko istrulir da bi postao plodna zemlja, ali dovoljno da na nju liei. ITakav materijal stavljam oko malog jednogodisnjeg cvijeca. Ako nemate tako nesto, mozete koristiti smrvljeno] lisce pomijesano sa zemljom i malo! drvenog pepela, To; moze zvucati kao tezak posao, ali ne morate ga obavljati vis~ nego

_ jednom u sezoni. Svakako je lakse uciniti to,nego okopavatl cvjetnjak lopatom i motikom i plijeviti ga citavo Jjeto, i} takva stelja obogacujevase tIo i odrzava gavlaznim i za vrije~e suse,

Sigurno imate miljenika u svojim evjetnjaeima. }vioj je jedan veliki, okrugli, svecani(Phlox d1Ummondi)ob~ubljen lobelijama. Kad cvijecu manjka vode, za tu svoju mazu drzim poseban veliki lonae pokraj sudopera, U njega ide sva ofpadna voda osim one u kojoj ima masti ilii sapuna: voda u kojoj i~pirem sude, povrce itd. Iznenadujuce je] kako je cesto taj lonpe pun

cak i kad imamo problema s nestasicom vode. '

I

Tu je jos i talog od kaye i eaja, mokar i odlican zaii stelju.

i

I 39

Ruth Stout

~omijfsan sa zemljom, suhim liscem, pepelom i sijenom ne lzgledf neprivlacno i zajam4eno sprecava korove.

Ako, dakle, niste bili dcivoljno vidoviti da prekrijete svoj vrt steljom, a ocekujete ozbiljnu susu, prvo s'to trebate uciniti jestda pribavite say moguCimaterijal i zastitite citav svoj vrt.ii zasad~ni i nezasadenidio,l od vrucih zraka sunca, koje ga isusuj1. Gnojivo je izvrsno, naravno. Ako gradska sluzba sijece tr~vu llk?rov duz ceste, istrcite i zgrnite hrpu. Kuhinjski otpaci, OSIm 9nih od.mesa, savrseni suo Nema nicegloseg u otpacima odpo'frca, osim nase lose navike da ih drzimo u kontejnerima bez zraka dok se ne usmrde.

I

I '

qa zakljucimo: stelja i odrzava tIo hladnijim; zadrzava

vlagu, ftiti ga od sunca i takoimu omogucujebolju prozracnosu

1i~koder sprecava rast korova, koji cvijecu i povrcu krade hranu 11 vodu. Sto se tice razmaka medu biljkama, pregusto saden* nikad nije dobra, a za vrijeme suse fatalno je.

I '

qdgovor glasi: pocnitelodmah primjenjivati trajnu stelju na citaroj povrsini vrta. U bilo koje vrijeme njene su prednosti znatne; a u vrijeme suse ona je spas.

40

Vrt bezruotike

2. Poglavlje

Moji odgovori "ekspertima"

O'DODAVANJU DUSIKA TLU

Jednog dana (ne znam koliko je godina od tada proslo) citala sam clanak u staram il uvazenom farmerskom casopisu, u kojem je pisalo da tIo morate hraniti dusikom ako koristite svjezu, neistruljenu biljnul materiju za stelju. Mislim da je namjera clanka bila dalekoseznija: da sprijeci covjeka da ne pocini takvu strasnu gresku; J a se nisam prestrasila. Postala sam

radoznala. '

Poslala sam clanak prijatelju - ekspertu zaorgansko vrtlarstvo i pitala ga u kojoj mjeri da vjerujem napisanom. Rekao mi je da kupim vrecu brasna od pamukovog sjemenaili sojinog brasna i porazbacam ga uokolo, narocito po salati i spinatu, a mislim, i po persinu, slatkoj repi i kukuruzu,

Ucinila sam tako i moj je vrt nastavio bujati. Glave salate Great Lakes bile bi prikladne za obitelji od devet iIi deset clanova. Kad sam htjela napraviti salatuza cetvero, ubrala bih mali dio glave, a ostatak bih iskoristila kasnije.

Godine su prolazile. Moj je vrt cvao. Pisala sam clanke, a onda i knjigu 0 njemu, te pocela drzati predavanja uvrtlarskim ,klubovima i drugim organizacijama.

Otkrila sam da nije isto ohrabrivati prijatelje i susjede da me .slijede ,u stvaranju uspjesnoga vrta koristenjem neortodoksne metode bez rada i pogledati u oci publici od osamdeset ili vise ljudi pametno odgovarajuci na njihova pitanja. I na pisma iz citave zemlje."

41

Ruth Stout

Kad mi neka zena pise.'Radi lito zaista? Ne bih htjela da mi se smiju", nije tesko odgovoriti: "Naravno da radi i sto vas briga sto yam se smiju? Mene su ismijavali godioama.Sad se ja smijem njima; Doci ce i na vas red da se smijete, ne brinite." Ali kadami netko postavi nekakvo tehnicko pitanje na koje ne zn~m odgovoriti, a u vezi je s mojim nacinom pravIjenja stelje, osjecam da sam duzna potraziti pravi odgovor. Takoder, kad" procit~m nesto sto se sasvim kosi s mojim iskustvom, pokusavam otkriti tko je od nas na pogresnom putu.

Primjer za ovu drugu tvrdnju jest clanak koji sam procitala u prosincu 1955. u casopisu OVP. Zvao se "Kako dobivam bespla~_n~ stelju", a napisao ga "je Archer Martin. Bioje zanimljiv I kvalitetan. All ove su me dvije recenice uznemirile: :'~aterija (~~li se na stelju) ne smijese stavljati natlo dokje JOs zelena," tijekom sezone rasta, [jer ce njeno raspadanje oduzeti biljkama dusik, To je mjera opreza kojoj se mora obratiti posebna painja." Kurziv je mojo

Pisala sam g. Martinu da vee 30 godina stavljam zelenu (neistruljenu) materiju na sve i da nikad nisam nasla razlog zasto to ne bih cinila,cak ni u godinama prijenego sto sam " po~~Ia kOri.stiti brasno od sjemena ipamuka za prihranjivanje dusikom. Pitala sam ga otkud zna da to nije pametno. "

Odgovorio mi je (dopustivsi da ga citiram):

"Dusik je n~ophodan za. proces raspadanja, jednako kao i " za proces rasta, Cini se da je proces raspadanja jaci od procesa rasta, jer citavog zivota slusam da ce raspadanje oduzeti dusik biljkama koje ga pokusavaju upotrijebiti za rast."

Gospodin Martin dodao je da on nije ekspert za vrtlarstvo pa .. sam pomislila da mora~ potraziti misljenje znanstvenika. Prije nego sto sam krenula u to, u izdanju OVP-a iz veljace 1956. u rubrici "Pitanja i odgovori" procitala sam:

42

" ... dobro je sto ste stavili [kravlji gnoj, ali rnorao je odstajati. Svjezegriojivo treba dusik da se raspadne.ipa u tlu manjka dusika dok god to traje i tek kad se raspadne.] biljke mogu primiti dusik."

J a nisam koristila gnojivo vee n 0 godina jer je, zahvaljujuci mojoj metodi, tIo postalo tako bogato da mi je ono postalo nepotrebno, ali dok sam ga koristila, uvijek sam vise voIjela da bude svjeze." To je davalo dobrel rezultate, pa je dakle i ta

" biljeska bila u suprotnosti s mojim iskustvom. Zatim samlpisala " dvojici znanstvenika. Jedan od njth bio je povezan s v~likom sjemenarom, a drugi je bio prof. Arthur J. Pratt,s Odsjeka za povrtlarstvo na sveucilistu Cornell. Dr. Pratt poslao I mi je "Cornell Extension Bulletin" br. 1886. Kako su i u pismu iz sjemenare, i u casopisu, i u pismu ~r. Pratta navedene porpuno

" iste tvrdnje, sarno razlicitim rijecima, citirat cu sarno pismo dr.

Pratta, uz njegovo dopustenje: .

~

"Da, lisce, sijeno, slama itd, koji nisu istrunuli, ili sJ sarno djelomicno truli, crpst ce dusik iz tla ako se stave u zemlju. Ali ako se stave na povrsinu, kako vi (0 cinite, ne ce. Nikad nisam vidio da bi upotreba stelje prouzrocila nedostatak ~usika. N aravno, ako zemlji i mace manjka dusika, materija stelje nece nadoknaditi taj manjak, osirn ako se ne koristi vrlo !dugo. Dakle, stelja nema utjecaja na manjak dusika, ne nadoknaduje ga, niti ga potice,

,

Nikad nisam vidio da bi svjeze gnojivo, cak i ~ad se 'pomijesa sa zemljom; uzrokovalo manjak dusika, Ako bi se to i desiJo, bilo bi to zato sto je pomijesano s velikom kolicinom slame, i ne bi dugo trajalo. Kratkotrajni manjak maze prouzrociti cak i brasno od sjemenki pamuka ako ga upotrebljavate

. dokje tlo hladno i vlazno. Razlogje tome sto bakterije najprije

I

moraju razgraditi vrlo slozene organske spojeve da bi ih 4Cinile

dostupnima biljkama u formi nitrata. Dok rade na tom; bakterije se koriste raspolozivim dusikom za svoj vlastiti rast. Za nekoliko dana ili tjedana one umiru i tako se dusik vraca bilju."

, -,

43

Ruth Stout

I

B*duei da se odgovor znanstvenika poklapa s mojim iskustvom, vjerujem da je ispravan, Razlog mojih svada s Ijudima koji pisp 0 vrtlarstvu (iIi 0 bilo cemu drugome) jest sto tvrde da je cinj~nica nesto za sto ne znaju je li cinjenioa. To je zaljenja vrijedno. Ne ell nabrajati sve druge prednosti svoje metode. Ona mi je ustedjela tisucesati rada. Pomislite kakvu su stetu prouzrbcile te nemarne prin~tjedbe osvjezoj stelji ako su sarno jednu qsobu - prezaposlenu, staru, ne previse snaznu iIijednq~tavno lijenu, sprijecile da usvoji taj laki nacin vrtlarenja.

.! .

Dpbila sam brojna pisma od ljudi koji mi vjeruju, ali se boje d~ moj sustav ne bi funkcionirao na njihovom tIu jer je njihov* zemlja tvrda, a mojaje rahla.

, , .

Odgovorila sam im da je velik broj ljudi ovdje, u Reddingu, iskusa~ moju metodu na tvrdom, ljepljivom, glinovitom tlu ida su bililodusevljeni rezultatima. 'Takoder. sam citirala iz onog sveuci~snog casopisa " ... taj organski materijal omeksava tvrdo tlo, cini ga prozracnijimi Iaksim za rad." Zbognevjernih Toma, koji jednostavno ne vjeruju da sam dobila fino i prikladno tlo ne rabeci nista osim stelje, ine kopajuci ga, citirat cu dijelove pisma koje mi je nedavno poslao R.F.Holt, profesor-asistent agronomije na University of Connecticut: "Procitao sam vasu knjigu ii sma tram je vrlozanimljivom. Vjerujem da sustav poput vaseg lima definitivne prednosti, narocito za kucne vrtove."

I . . .

"Prilazem kopiju izvjesea 0 kvaliteti' vaseg tla, koje

I .., . ,. .

pokazuje da je one dobra snabdjeveno glavnim hranjivim

tvarima, Ph vrijednosti gotovo su savrsene."

I

KAD !ZNANSTVENICI DODU U POSJET ...

Jednog.proljetnog dana cetiri profesora agrikulture s University of Connecticut dovezla su se u nase dvoriste, Jedan za drugim izasli su iz automobila. Svi su bili mladi, ugodni, prijat~ljski raspolozeni, cakprivlacni.

44

Vrt bez motike

. Otisli smo u povrtnjak. Mislim da su bili. impresionirani mojom zemljom, crnom i bogatom od visegodisnjeg t!uljenja stelje, ali nijedan od njih nije pokazao odusevljenje. Odgrnuli su stelju i spazili moje saveznike, gliste, na poslu. Jedan je rekaor'Boze, neki sam dan trazio polasata i nasao jednu jedinu glistu za pecanje."

Dvojica su se pocela dosaptavati nad kukuruzom, pa sam ih zamolila da ne budu tajnoviti. Rekli su-mi da prugepo listovima znace da u vapnukoje sam koristilanije bilo dovoljno magnezija. U vrtu nije bilo korova, osim malo mljecike medu sparogama, koju sam namjerno ostavila jer je volim staviti u salatu. Rekli su mi da je pustila korijenje do Kine i da bih mogla zazaliti. Sljedeceg sam je jutra iscupala.

N a vidiku nije bilo nijednog grahovog ziska i posjetitelji su bili zacudeni kad sam im rekla da sam sjeme stavila u zemlju oko 20. svibnja. Rekli su mi da je manje vjerojatnc da ce se kukci pojaviti ako se sjetva obavi u lipnju. Govoreci 0 kukcima opcenito, jedan je od njih rekao da je zdrava biljka sigurnija od napasnika, u sto se osvjedocio promatrajuci polja alfalfe.

Krenuli smo prema [cvjetnjacima. Nadala sam se pohvalama zbog nacina na koji sam ih ucinila privlacnima pomocu poluraspadnute stelje, ali komentara nije bilo.

Otis li smo u kucu. Fred ihje ponudio koktelima. Ocekivali smo da ceih to malo opustiti. Ali znanstvenici su oprezni.

Kad sam napokon prikupila hrabrosti i upitala ih sto misle o mojoj metodi,. trojica su se zagledala u cervrtoga, koji je vjerojatno bio neka velika zvjerka i koji je rekao: "Za cvjetnjake i povrtnjake to je, cini se, odlicna ideja." To me zadovoljilo.

U kolovozu je dr. Pratt dosao u Connecticut da pogleda moj vrt. On ima oko 50 godina. Specijalist je za kucne povrtnjake i ddi tecajeve opce hortikulture. Dokpisem 0 ekspertima, nije mi tesko na papiru zadrzati svjezinu svojih misli, ali pomalo sam nervozna kad ih sretnem uzivo. No tada

45

Ruth Stout

nisam trebala bitijer je dr. Pratt neobicno ugodna, inteligentna i prijazna osoba. Toliko se "Zivo zanimao za moju meto.du i toliko ju je odobravao da mi nije padalo na pamet da ga pitam sto misii 0 njoj.

Fred ga je pitao zasto ljudi i daije oru, a on se nasmijao i odgovorio: "Sarno .. zato st6 su to od~vijek ci~ili, pretRostavljam." To i ja uvijek kazem u vrtl~rski~ ldubovll:na Uk?Jlr;a govorim. Kasnije mi je dr. Pratt napisao pIsmo u ~oJ.em k~ze: : .. vase dugogodisnje iskustvo u vrtlarstvu bez oranja 1 uredlvan~a tla moglo bi biti od velike pomoci za sve nas. Ako se bez tih postupakamogu postizati dobri urodi tijekom 10 iIi 15 godina, vjerojatno se mogu postizati vjecno na slicnom tlu."

Rekla sam mu da su momci izConnecticuta reIdi da mom kukuruzu nedostaje magnezij. Odgovorio mi je da se njemu ne eirri da je to u pitanju, nego da mu nedostaj~ dusik, v~~. s~m stavila nesto dolomitskogvapna dalnadoknadim magnezIJ 1 bila sam voljna dodati i dusika, ali sam ipak zapitala: "Ako mu nedostajejedno od toga, ili oboje, zasto bih se za?rinjavala,.kad sam s gotovo svakestabljike ubrala dva dobra klipa 1 kad mkad nije bio ukusniji nego ovog ljeta, makar je bilo hladno, a smatra se da to nije dobro z~ kukuruz? "Namrstio se i r~kao.: '~Dobili biste vece klipove". Cudno: dole profesor govon, osjecam se ponizno i sasvim mu vjerujem, ali 'eim nestane iz mog vidnog polja, pocinjem mis~ti: "Pa, :~?!mljivo ... ak~ je i~tina;" Sad k~~ su sesvi znanstvenici Sa sveucilista Connecticut 1 Cornell vratili kuci, gdje im je mjesto, nisam visesigur~a sto nedostaje mom kukuruzu. Aka mu uopce nesto nedostaje .:

Dr. Pratt je uzeo sa soboni uzorke tla i poslao mi pismo u kojem kaze da nema dovoljno dusika i da je pre~is~ alkaln?:

Proslog ljeta zanemarila sam brasno od pamukovih sJemenk~ 1 stavila sam dasta pepela, da ga se rijesim, Napokon, kad Je covjek toliko zauzet davanjem savjeta drugim vrtlarima, gdje da nade vremena da provede u praksu ono sto propovijeda? U natoc tome dobila sam odlicanurod, kad se uzme u obzir kasni lipanjski mraz, rani mraz u rujnu i strasno hladno ljeto,

46

Vrt tiez motike

!. .

Ishod je svega toga dasu me zamolili za suradnju * iducoj sezoni. Trebalo bi provesti neke testove. Na 2/3 povrtnjaka stavit cu mljeveno pamukovo sjeme, ria polovicu p~eostale trecine stavit cu amonijumnitrat, a na drugu polovic~ ne cu stavljati nista, Dr. Pratt mi je napisao . da bi nam tq mogio pomoci da shvatimo "u kojem obliku i u kojoj bi se kolicini dusik moran dodavati tiu pod steIjom od travei sijena". Nal posao, organski vrtlari- molite se za nasu stvar!

• •. ..... . . . •• ·:.V ..• .1 •.••

Znanstvenici ce dolaziti u Vise navrata, liZ Vise mstitucija,

tijekom sezone rasta da vide kako se stvari odvijaju. I!uistinu ne mislim da piletinai valjusci kojima sam pocast~la dr] Pratt a prosle godine imaju ikakve veze ~njegovom namjeroIIt da me

obide, makar je rekao da su prokleto ukusni. I

Medu pismima kojadobivam sa svih strana, dostaje onih koje pisu ocajne zene: "Moj mi se muz i svi prijatelji smiju zato sto prakticiram vas lagani nacin vrtlarstva". Posebno s~m =. valna dr. Prattu i ostalim profesorima sto sada mogu odgovoriti

tim zenama: "Znanstvenici se ne smiju!" '

i KAD KRITIZlRAJU ORGANSKO VRTLARS1;'VO ...

!

Dalde, dragi moji organski usmjereni prijatelji, P?mirite se s tim: vi se povodite za modom i bavite se carobnHstvom. To je zasigurno istina, jer tako.kazu znanstvenici -a tkoje ikad

CUO da znanstvenik moze pogrijesiti? I

Imam pred sobom knjizicu od 17 stranica, 22JL10 Icm, na glatkom papiru, koja se zove "Znanost protiv carobnjastva''. N a koricama, na plavozelenoj podlozi rijec "Znanost" napi~ana je velikim, dostojanstvenim slovima, bijelim i cistim, rijec "protiv" crna je, mala i neprimjetna, a rijec "carobnjastva" velika, crna, prijeteca i nekako nepraviIna - pravo "vjesticje" pismo. I

I

Pri, dnu, mnogo manjim slovima, pise: "reprint i~ Plant !

47

i I

Ruth Stouf

Food "Rieview, izdavac National Plant Food Institute, 1700K

Street, N.W. Washington, D.,C." .

Krljizica je skupocjeno izvedena - puna jeslika i protka~a zelenom bojom zbog koje je, kako su mi rekli, mnogo skuplja . nego s~o bi bila da je tiskana ~ crno-bijeloj .~ehnici. .Na unutrasnjoj strani korica stOjiPOPlS sponzora.Njih.Zd zaposleno je na r~zlicitim sveucilistima'i ko~edz~a; troje _je P?ve:ano s Odjelom za agrikulturu, aj~dan Je agrikulturm savjetnik, Na prvoj j~ strani nepotpisanipredgovor, prilicno kratak (58~ rijec). Ipak, pisac uspijeva [organske vrtlare 7 puta na~ab "pomo~arcima". Takoder ih naziva "sa~o~an~ eksFertl~~":. kaze da pate od "bubica organskog poljodjelstva ,da brbljaju

i tvrdi I da imaju pomodni pristup zdravoj ishrani, umjesto "zdravog i razumnog". (Pog~date ciji je pristup takav.)

V~atit cemo se na taj predgovor, ali prelistajmo sada sljedec[ clanak ad 5 stranica, takoder ne'pot~isan, a~ pun cita~a razlicitih strucnjaka. Tu stoji,npr.: "Pitanje-kemijsko protiv organskog" u uzgoju biljne hrane vrlo se lako maze razrijesiti tvrdiml hladnim, znanstvenim cinjenicama, kako to gospoda (slijed( nekoliko imena"autoriteta")efikasno.dokazuju ... Rijec "dokazati" upotrijebljena je' i u drugom odlomku predgovora.

U skoro svakoj znanstvenoj knjizi autor na ovaj ili onaj naCinl tvrdi otprilike ovako. "Godine 1900. mislili su (znan~tvenici) to i to - hal ha! Alisadaznamo ... "

~iscu, Cini se, tie pada na pamet da bi' 2000. go dine iii mozdJ 1975., neki "ekspert" mogao napisati a tojznanstvenoj "cinjenici": "Sve do 1975. smatralo se da je to ito istina - hal hal - ali sada znamo ... "

I

rDrugimrijecima, znanstvenik uvijek zna, a onaj tko se ne

slaze s njim hiroviti je sljedbenik mode, da ne kazem - vjestica.

I

cDvdje pise:"Organska materija nije ni bitna ni nuzna za

rast ~iljaka." Skoknimo nacas do 13. stranice, gdje drugi znanstvenikkaze:"Organs~a materija pozeljna je i bitna za postizanje povoljnih fizickih uvjeta u kultiviranom tlu." Ne

48

Vrtbez motike

proturjece Ii ave izjave jedna drugoj? Ta dva gospodinamorala su si dati truda i' usporediti tekstove jer jeglavna svrha ove prilicno skupe propagandehvaljenje kemikalija, a.ne organske materije.

Sljedeca misao na koju to poglavlje upucuje toliko je negativna da prelazi u patetiku. Pisac govori 0 eksperimentima koji su bili "provedeni dabi se usporedili efekti 'organskih' i 'neorganskih' izvora hrane za biljke na nutritivne faktore plodova", pa spominje dva, Jedan je pokazao "tek neznatne razlike u kolicini C-vitamina", a drugi "nije pokazao znacajne razIike u kolicini vitamina C i drugih hranjivih faktora." Zatim:

"Druge su studije pokazaleda na sadrzaj uobicajenih hranjivih elemenata, poputkalcija, fosfora, zeljeza i bakra u plodovima tek neznatno utjece tretiranje umjetnim gnojivima."

Ne znam sto ce drugi zakljuciti iz ovoga, ali moja je pretpostavka da je za sve sto je dobro u tom "utjecaju" zasluzna organska strana. Inace bi bile upotrijebljene drukcije rijeci; pa se covjek mora zapitati kolike su zapravo te beznacajne i neznatne razlike. Cini mise da bi za pisca bilo bolje da je zaobisao tu temu. Zatim je tu pozivanje na Nizozemsku: " ... u Nizozemskoj je najveca koncentracija upotrebe umjetnih gnojiva u svijetu. A Nizozemci u prosjeku zive dulje od svih ostalih ljudi ... To svakako upucuje na toda upotreba umjetnih gnojiva ne moze biti narocito nezdrava." Ja sam narocito alergicna na skokovito donosenje zakljucaka, A, kakavje ova skok! Kako god lose (iIi dobro) misljenje imao netko 0 kemijskim gnojivima, nemoguce je misliti a njima kao a jedinom cimbeniku koji utjece na zdravlje. Koliko Nizozemci vjezbaju? Koliko piju? Jesu li napeti? Koliko patvorene hrane jedu i kolikoje te hrane prskano otrovima? Jedu li previse? Sigurna sam da biste i sami mogli smisliti jos slicnih pitanja. Ne, pisac sigurno nije smio upotrijebiti taj argument.

U predzadnjem odlomku knjizice pise:

"Porast koristenja umjetnih gnojiva na postojecim povrsinama za uzgojbilja, na pasnjacima, pa i u nekim sumarna

49

Ruth Stout

nastavit ce se jer je to jedini prakticni nacin da se udovolji zahtjevima hranjivosti na mjestima gdje se javlja opadanje kvalitete tIa. S tog razloga industrija umjetnih gnojivaigrat ce vecu i vazniju ulogu no ikada dabi odgovorila na povecane

zahtjeve za svojim proizvodima." .

Imajuci to na umu, vratimo se predgovoru, gdje nalazimo: " ... pomodni ljudi i oportunisti ugrabili su priliku za napad na upotrebu v bilo kakvih 'kemikalija' u. proizvodnji i pripremi hrane." (Cini se da se ovdje misli .i na prodavace organski uzgojene hrane, kao i na uzgajivace.) Obratite paznju na naznacenu .razliku .izmedu covjeka koji zivi od prodaje umjetnih gnojiva i covjeka koji prodaje, recimo, "prirodnu hranu". Jedan jeukljucen u industriju, a drugi je oportunist. Prvi igra vaznu ulogu, drugi grabi priliku. 0, Boze! Jedan od "autoriteta" izjavljuje: "Odrzanje trajneproduktivnosti tla zahtijeva da se koriste umjetna gnojiva i vapno kako bi se korigirali nedostaci koji su rezultat kontinuiranog obradivanja, navodnjavanja i gubitaka uslijed erazije."

Makar mi se ne da prepirati ni oko cega sto pise u toj knjizici, moram prokomentirati tu recenicu, ali jednostavno radi toga da bib ustanovila jednu einjenicu, koja ne ostavlja prostora za prepirku. Posljednjih 19 godina nisam upotrebljavala nikakva gnojiva (i, usput, nikakve otrove), osim nesto brasna od pamukovog sjemena; posljednjih 7 godina ne

. rabim vapno, a posljednje 3 godine cak ni mljeveno sjeme pamuka, s izuzetkom prosle. zime . (jersam bila kukavica i

izludjelasam od brige za kukuruz), kad sam ga stavila na polovicu svog polja kukuruza, no ne sjecam se na koju. Svoj vrt citave godine drzim pod sijenom i liscem. Oni trunu i hrane tIo. Kad sam poslala uzorak svoje zemlje na analizu u Connecticut Agricultural College (Storrs); Ph vrijednost bila je zadovoljavajuca, a svih neophodnih elemenata bilo je u "visokom", "vrlo visokom", iii "vrlo, vrlo visokom postotku."

Ako netko misli da me taj atraktivno uobliceni pamflet uznemirio,vara se. Upravo-suprotno, Kad sam, primjerice,

50

Vrt bez' motike

vidjela u casopisu "Rural-New Yorker" clanak s na~lovom "Oranje JEST vazno", bila sam zadovoljna, 'jer sam shv~tila da je poprilican broj ljudi morao napustiti oranje kad je hekom palo na pamet danapise takavclanak. . Isto tako, kad sam. vidjela da se.toliko "eksperata'tpornucilo da uvjere uzgojivace kako moraju upotrebljavati kemijska gnojiva, ne prez*juci ni pred pogrdnim imenima, pomislila sam: dakle,u organskom poljodjelstvu vee ima dovoljno ljudi.da "eksperte" uci4e nervoznima! Odlicno! Triput hura za pomodarce i oportuniste, i

kape dolje - u cast vjesticama! •.

OPLASTICNOM POKROVU ...

. .

Kad pisem 0 vrtlarstvu, nastojim se drzati vlastitih' iskustava,ali kad se postavi pitanje plasticnog pokrova, priznajem da sam neiskusna. Uostalom, sve sto covjeku treba dal shvati sto nije u redu splasticnim pokrovom, po mojem je misljenju

malo maste i zdravog razuma. .

Pretpostavimo da osoba koja nije bila nazocna kad se dijelila mastovitost odluci staviti plastiku umjesto sijena na vrt velicine mojeg vrta.( 13x15 metara). Taj covjek racunal da ce plastika biti jeftinija jer je vjecna, No evo novosti zalnjega: plastika ne ce biti jeftinija, Buduci da ona ne opskrbljuje t10 hranjivim tvarima koje su potrebne da bivrt mogao ~adati, svake ce godine morati kupovati gnojivo kako bi biljke klobile ono sto im daje stelja od sijena.Sijeno, nairne, trune i pribavlja tlu svu potrebnu hranu.

Ja ne koristim gnojivo vee dvadesetak godina,a ddbivam mnogo bolji urod nego prije, dok sam se bavila vrtlarstvom na staromodan nacin, Jedan mi jecovjek, posto je procitao moju prvu knjigu i iskusao metodu stelje, napisao: "Kad raimislis, ocito je da je sijeno koje trune bolje od zivotinjskog gnJja, jer gnoj sadrzi sarno one tvari koje ostanu u sijenuposto sd krava njime nahranila.t.Moje su biIjke take dobra uspijevale dameni

I 51

Ruth Stout

takavddkaz nije bio potreban, ali to je bio debar nacin poticanja ljudi ~oji oklijevaju glede neceg novog,

Naravno da ce i sva druga biljna i organska materija koja trune - slama, lisee, kukuruzovina, iverje, kuhinjski otpad - nahraniti vase tlo. Stabljike kukuruza, rajciee,graha, sparoga, sve totreba ostatina zemlji i dati svoj doprinos plodnosti.

I •

Be~ sumnje vamje poznato da"eksperti" kazu kako treset ne cini ~lo plodnim, i u tome se slazem s njima, ali, molim vas,

• .1 v'

ne pitajte me zasto.,

. I

Cu[a sam kako ljudi govore da s plasticnim pokrovom ima manje ~osla nego s organskim. Bas me zanimakako to izvode onikojise koriste plastikom, Kako je to manji posao, pretpostavljam Ida jednostavno prekriju zemlju plasticnim trakama i

b I w »

za crave citavu stvar.

I

. Idem se na trenutakpraviti da sam iz nekog cudnog razloga !odlucila staviti plastiku na svoj vrt, velik 13x15 metara. Recimo da sam polozila plasticne trake, ostavljajuci male razmake, ~ koje sam usadila sjeme. Ali prvo moram uciniti nesto da obogatim svoje tIo. Mozda kupiti organsko gnojivoT Ali koje? !

I

Stajsko? Hocu Ii gomilati kompost? Ne, to cu sigurno

presk04iti. Previse je posIa dok se prikupi materijal. Osim toga, kad se ~rpa pretvori u plodno tlo, moram je razvesti tackama, E,pa, Cjitava je ta rutina suvisna, ako se mene pita. Sad idem dalje. SJeme sam posijala, bilje je niknulo,a s njim i korov izmedu] biljaka medu kojima treba ostaviti veliki razmak, to jest medu kiukuruzom,krumpirom, tikvama, rajcicama ... zapravo.; skoro sfima. Korov, naravno, nije problem ako upotrebljavate organsku stelju. Sijeno, ili cime se vee koristite, ne lezi samo izmedu/redova, nego i u njima, i sprijecit ce.svaki korov da izbije

bilo gd*. . -.

N apokon je prvo ljeto pod plastikom zavrsilo. Doslo je i novo proljece, vrijeme za sjetvu ranih sorti. Ali, dospjevsi u vrt, dospjeI~ sam u nepriliku: nemoguse osloboditi pomisli da bi

52

Vrt bezmotike

plastika, koja me trebala spasiti od suvisnog posla, trebala biti pomaknuta na drugo mjesto. 'Zastc to osjecam? Pa, razmisljam o svoj toj dobroj zemlji ispod plastike i cini mi se apsurdnim ne iskoristitije.Amaii otvoreni prostor koji sam iskoristila prosle sezone, sad mi se ne cini prikladan, pa mi ne preostaje drugo nego da pomaknem te erne trake, a to je svakako dosadan posao. (Priznajem da sam. mozda nerazumna i da je mozda ispravno prekriti veliki dio tla plastikom te nikada nista ne uzgojiti na tim.mjestima, ali citavami ideja zvuci blesavo.j .

No ako je eovjek dovoljno rnudar da upotrijebi organsku stelju, sve sto treba uciniti u rano proljece, kad zeli zasijati persin i salatu gdje godmu se prohtije, jest da razgrne sijeno (ako to vee nije ucinio ujesen) i stavi sjeme.

Sto se sparoga tice, jednostavno ne mogu vjerovati da bi itko kome je poznato .kako se ta biljka ponasa upotrijebio plastiku. Sparogevole lutati i nicu gdjeimje volja. I vole bogato tlo -kao i korov, nazalost. Ali organska ce stelja zadrzati gotovo svaki korov. Kao sto yam je poznato, stabljike sparoge mogu seprobiti i probit ce se kroz stelju od sijena, a kroz plastiku, naravno, ne ceo

Poznato yam je i to. da zrak, kisa, rosa i sunce mogu doprijeti do tIakroz organsku stelju. Plasticni pokrov sprecava sva ta dobra da dodu do tlai Mada je tocno da ce.pod plastikom tIo biti vlaznije nego da je golo, treba znati da ce sijeno i lisce ne sarno odrzavati tlo vlaznim, nego ce propustiti kisu i rosu, zadrzavajuci vlagu. Otkako sam pocela rabitiorgansku stelju, imali smo nekoliko sezona dugotrajnih susa, Jednog ljeta kise nije bilo tri mjeseca. Makar ne mogu zalijevati biljke za vrijeme suse, jer je moj bunar vrio plitak, ipak tijekom tog suhog

. vremena nisam izgubiIa nijedan plod. Tikve trebaju mnogo vode, ali usprkos tromjesecnoj susi, imala sam ih i previse,

Jucer, kad je naisla jedna od mojih susjeda, afirrnirani organski vrtIar i steljar, razgovarala sam s njom 0 tom napisu 0 plastici. Makar znam daje ona nikad nije upotrebljavala, pitala sam je bi li mogla smisliti bilo sto u prilog plasticnoj stelji. (Ka<J"'

53

Ruth Stout

, sto sam relda, ne volim se uplitati ni u sto u cemu sam neiskusna i nikad nije naodmet pokusati bid pravican.)

Rekla mije da bi plastika trebaia zagrijavati tlo brze nego sijeno.iKad sam je upitala zasto to misli, na trenutak je okIijevala,: a onda je odgovoriia da joj je 'netko valjda tako rekao,

"No, dobro, ako i zagrijava, zasto bi to bilo vazno?" upitala sam. "Salatu-naprimjer; mozes sijatina smrznutuzemlju i cini se da joj to ne smeta. Na krajukrajeva, sarno rani usjevi trebaju zagrijano tlo, Za kasne se brine sunce, Sto se tiee persina, salate, graska, sve stn treba uciniti jest da se s njihovih gredica u jesen makne sijeno i, prema mom iskustvu, zemlja nikad nije toliko hladna da bi omela zeljeni rezultat."

Susjeda je navela jos jednu sugestiju koja bi mogla opravdati plastiku: buduci da tikve zauzimaju toliko mjesta u vrtu, crna plastika mogla bi olaksati suzbijanje korova izmedu brezuljaka. No ja tikvesadim izmedu dvaju redova sparoga, a vee sam rekla zasto ne bih stavljala plastiku oko sparoga, cak i kad bih s nekog razloga odlucila stavljati je umjesto sijena.

Ima jos jedan razlog zbog kojeg ne bih upotrijebila plastiku: pokrov od sijena suzbija(nepitajte me zasto) gotovo

, svaki korov , osim lobode, mljecike i tusnja (Portulaca oZeracea). To je za mene neka vrsta euda jer je upravo taj korov ' dobar za jelo, i za kuhanje i za salatu. Za Iobodu kazu da ima vecu hranjivu vrijednost od bilo kojeg povrca.

o ORANJU, SMRZA V ANJU I DRUGIM IDIOTSKlM IDEJAMA ...

Trgovcima koji prodaju gnojivo, plugove i slicrio moje ideje 0 vrtlarstvu nisu simpaticne. Ujednom casopisu za farm ere pojavio se veliki elanak s naslovom "Oranje-je vazno". Pisac je nadugo i nasiroko objasnjavao, navodeci tehnicke podatke s naglaskom na nuznosti prozracivanja tla. einise da

54

Vrt ~ez inotike

! i

mu nije bilo poznato (iIi nije htio priznati) da u tlu I koje je bogato humusom gliste ucinkovito obavljaju posao rahljenja. N apisala samodgovor na taj elanak, objavljen ~ istom .magazinu, u kojem sam pitala: "Zasto zemlja ispod sparoga, rabarbare i trajnih cvjetnica ne treba rahljenje? Treba 4 covjek orati oko grmova ruza i oko stabala svake godine da bi proz-

racio tIo oko njih?" :

I

Jednosam naucila: ljudi su u stanju reei glupost kad

nastoje nesto dokazati. Jedan vrlo uvazeni pisac 0 vrtlarstvu rekao jeu jednoj od svojih knjiga da je cjelogodisnja stelja losa

, I .

jer se biljke U· takvom vrtu smrzavaju dok se u drrkCijim

vrtovima ne smrzavaju. Kao "dokaz" naveoje slucaj jednog svog poznanika koji je u vrtu pod steljom izgubio rajei~e zbog nocnog mraza, dok su rajcice u jednom vrtu bez stelje, udaIjenom oko 1,6 km, odoljele hladnoci, To je svakako bestnislica. Moj je vrt u mrazovitoj kotlini, pa ce se moje rajcice smrznuti, a one prekoputa ne ce - makar su i jedne i druge pod s'eljom.

Da mi je dobiti novcic od svakog "autoriteta" kojije' izjavio da je jednostavno nemoguce uspjesno uzgojiti gardenije'u kucil Medutim, kamo bih s tolikim novcem? Moja je gardenija veca od mene, proslog proljeca iIjera na njoj je bilo preko 200 cvjetova, a najveci dio svog vijeka provodi u mom drievnom boravku, I mnoge reznice s te biljke, koje sam uzgcjila za prijatelje, dobro se osjecaju, hvala .na pitanju, u njihovim domovima. Autoriteti iz bilo kojeg podrucja tesko ce Pfevaliti preko usana "ne znam". Kad drzim govor u vrtlarskomlklubu, ponekadupozorim publiku: "Procitajte jednu knjigu 0 vrtIarstvu, ako bas morate, ali nemojte eitati dvije - Ii jer ce gotovo sigurno jedna drugoj proturjeciti, a onda ste gotovi." Ja sam u tolikoj mjeri svjesnanepouzdanih savjeta i "informacija" koje kruze da uvijek kad pisem ili govorim 0 vrtlarstvu, nastojim ne davati savjete, nego jednostavno izvijestiti da sam ucinila to

ito, s tim i tim rezultatom. .

Koristeci se metodom stelje, covjek nauci da ni kemijska ni organska gnojiva nisupotrebna. Treba irnati trunucu biljnu

. .. , !

55

, I

I I I I

Ruth Stout

I •

. materiju. Na svorn tlu rabila sam mljeveno pamukovo sjeme

nekolikb godina, ali sam prestala s tim, a vapno nisam stavljala zadnjih 112 godina, Godinama nisam rotiralausjeve i, koliko . vidim,.~as ih briga ...

. Krumpir uzgajam 'tako da jednostavno stavim sjemensku sortu na tIo i prekrijem sijenom. (Kako sam .cula da se krumpir za jelo ~esto prska sredstvima protiv klijanja,uvijek nastojim nabavitf sjemensku sortu). Gredicu luka nacinim tako da razbaeam pregrst. lukoviea uokolo i prekrijemihsijenom, za sto mi ne treba vise od 10minu,ta. Prostor mozete ustedjeti .ako sijete gtasak izmedu redova kukuruza, akonacinite dvostruke redove' salate, persina, repe, mrkve itd., a posao oko presadivanja mozete preskociti tako da pobacate po nekoliko sjemenki kupusnjaca na razmak od oko 30 em, a kasnije ill razrijedite, ostavljajuci sarno jednu biljku, Rajcice naslonite na zicanu bgradu i nemojte se zamarati time da ih vezete uz nju, nego poduprite biljke komadicima baliranogsijena, sto ce ih

I '.

drzati uspravnima,

I •

A! sto je s kukcima u vrtu pod steljom? Godinama sam na

mjesto Ina kojem uzgajam tikve stavljala pepeo od cigareta i nikadnisam imala busace, Mladebiljke iz porodiee kupusa posipam solju, i nemam crva, Sto se tice ostalih kukaea, nikad nisam poduzimala nista, a nisam izgubila niti .jedan usjev, sve do jednog proljeca prije nekoliko godina. Tu tuznu pricu iznijet . cu u najkracim crtama, Godinama sam uspjesno pobjedivala sovice pozemljuse stavljajucistelju blizu biljaka, ali kadse tog' proljeca tri sjetve salate nisu uopce pojavile, a persin, repa, mrkva] i spinat nestali kad su bili visokisvega nekoliko milimetara, telefonirala sam svom agronomu - savjetniku i zapitala ga u cemu je nevolja. Istrazio je moj vrt i otkrio da je inficiran sovieama pozemljusama, Rekao mi je da su soviee pozemljuse naucile neke nove trikove - kako napasti biljku jos prije n~go sto se pojavi na povrsini. Rjesenje je bilo prskanje ili zaprasivanje Rotenonom. Buduci da u Enciklopediji or-

. ganskdg vrtlarstva nisam nasla nikakvo drugo rjesenje, bila sam pred izborom: ili da upotrijebim Rotenon (koji se dobiva iz

56

Vrt bezmotike

biljaka), iii da izgubim say svoj urod i jedem komercijalno uzgojeno povrce, koje je, bez sumnje, prskano otrovima. Odlucila sam se za prvu mogucnost, U tjednima koji su uslijedili otkrila sam da su soviee pozemljuse napale mnoge vrtove .

Mnogo sam toga naucila tijekom svih ovih godina, toliko da ne bih sve to mogla ovdje zapisati. Naucila sam da kad pomislis kako si nasao rjesenje nekog problema, rna koliko siguran bio u to - najvjerojatnije si u krivu,

KADNAV ALE POSJETITEUI ....

Kad sam jednog proljeca dobila pismo u kojem su me izdavaci OVP-a obavijestili da pripremaju broj u kojem ce biti objavljen clanak s naslovom "50 mjesta koja treba posjetiti" i da ce medu njima biti i moj vrt, uhvatila me trema. Mom muzu Fredu vjerojatno se nije dopala pomisao da ce morati zivjeti sa slavnom zenom, pa je rekao: "U Americi vjerojatno i nema vise od 50 organskih vrtova za koje oni iz OVP-a znaju." Sljedeca je njegova primjedba glasila: "Postavi tee ti 5000 pitanja na koja ne cd znatiodgovoriti." Rekla sam: "Pa, sto? 5000 puta reci cu: ne znam."

Sto se tice pitanja, imao je pravo. Ja mogu vrtlarima ponuditi samo jedno: svoje osobnoiskustvo uuzgoju cvijeca.i

. povrca pomocu trajne stelje na citavoj povrsini vrta. Bez oranja, kopanja, okopavanja, plijevljenja, kultiviranja, bez gomilanja komposta i kupovnih gnojiva - rad sveden na nevjerojatni minimum. Nadam se da ne ce zvucati neskromno ako dodam da mi se cini kako je to sasvim dovoljno znanja za jednu osobu. Nije mi ni najmanje neugodno kad me netko, na primjer, pita koji je najbolji nacin uzgoja africkih ljubicica, a ja moram reci da ne znam, Na stranu to sto mislim da to nitko ne zna,

No ako Ijudi budu dosli gledati moj vrt, bolje da se primim posla. Cvjetnjaei pod steljom nisu izgledali bas onako uredno i

57

Ruth Stout

lijepo kakosam tvrdila da mogulizgledati, pa sam ihmalo dotjerala. Tu i tamo korovi su provirili kroz stelju u povrtnjaku, pa sam ih se rijesila po kratkom postupku nabacivsi na njih nesto sijena.

. Jos prije nego sto je taj broj OVP-a objavljen, dobila sam pismood gde Wilson Morse iz Blandforda, Mass, koja je procitala mojclanak u casopisu "Prevention" i zamolila me da joj pokazem svoj vrt. Ona i muz stigli su jednog kisnog jutra u lipnju. Bilo je hladno, pa smopopili salicu kaye prije obilaska.

Odusevio me njihov zivahni interes, a kad smo se vratili u kucu, gda Morse izvadila je iz torbe olovku i papir, postavila mi neka pitanja i zapisala odgovore. Stekla sam dojam da se i njoj i njenom muzu zuri da sto prije stignu kuci i prekriju svoj vrt steljom. Pocetkom srpnja posjetitelji su sepoceli pojavljivati skoro svakog dana. Voljela bih da ih mogu spomenuti sve jer je svaki od njih bio zanimljiv na svoj nacin. Dvojica mladica donijeli su mi suncokret u loncu, i me znajuci koliko je taj dar prikladan: rodena sam u Zemlji Suncokreta. Onda su dosli

. Shepardovi iz Newtowna, zajedno s McEwensom iz Valley Streama, N.Y. Gosp. McEwen dobro je poznavao predmet, pa ga nije bilo lako pratiti, all beskrajno mi se dopao. Kad je otisao, cinilo mi se da sam ga uvjerila - da jepostao stopostotni steljar. G. Shepard me zadirkivao. Kad sam napomenula da imam 71 godinu i da se ovim laganim nacinom vrtlarstva namjeravam baviti do devedesete, zapitao me: "A cirne cete se igrati kad prijedete devedesetu?"

Dosla je i.Helen Hadley. qna je takoder bila na popisu "50 nijesta koja treba posjetiti". Cui a sam 0 njenom cudesnom vrtu i bila sam malonervozna kad me nazvala i najavila posjet, ali bila je divna. Ona je od onih osoba koje uistinu cine nesto za one u sto vjeruju.

Kao primjer cu navesti da je, kad je procitala moju knjigu i zakljucila da joj se moja metodaizuzetno dopada, kupila 25 primjeraka - da "prosiri dobru rijec", Kasnije smo upoznali Franka, njenog muza, i vidjeli to zanimljivo, atraktivno mjesto.

58

Vrt bez motike

Zivotinje koje uzgajaju za jelo hranjene su organskomhranom. Obitelj Greenawalt iz Kutztownanarocito me razveselila, Poput mnogihdrugih, i oni su me gotovo zagrlili kad sam ih uvjerila da goniilanje komposta nije potrebno ako Sf koristi trajna stelja. Vlastitim su seqcima uvjerili da je tp istina . Razgrnuli su stelju i ugledali.cudesno bogatstvo tla. Jedva su

. mi povjerovali kad sam im rekla • da 8 - 9 godinanisam koristila nikakvo gnojivo, nista osim lisea i sijena prostrtogpo povrsini i da ga nikad nisam ukopavala. Dosao je i Earl Dumas, covjek s godinama iskustva u profesionalnom povrcarstvu makar je sada drvece njegova specijalnost. Dok smo isli prema vrtu, rekao je: "0dobravam organsko vrtlarstvo, ali previsejje posla

oko toga". . ,

Odgrnuo je malo stelje, zagrabio pregrst tla ispod nje, zagledao se u bujni kukuruz, rajdicu, persin i rekao: "Odustao

sam od svog povrtnjaka jer nisam imao vremena." !

. I

Zatim se zamisljeno zagledao u mene i dodao: "IVi niste

orali 12 godina? Ne upotrebljavate kemijska gnojiva, *i stajski gnoj, ni kompostl To jecudesno! To treba vidjeti ?a bi se povjerovalo. To ce donijeti revoluciju u profesionalnom povrcarstvu, Sljedeceg proljeca sigurno cu opet uzgajati

povree."· :

I

Naravno da je takva reakcija jednog iskusnog vremesnog vrtlara .bila najveca pohvala koju sam mogla dobiti, i

Ali dobila.sam pohvalu i od druge vrste vrtlara .-, !od zene iz vrtlarskog kluba. Kad mi je voditeljica programa Westport Cluba telefonirala zamolivsi me da govorim .na jedhom od njihovih skupova, nije mi bilo ugodno. Kad je doda~a da bi njihova predsjednica rado pogledala moj vrt, bilo mi je jos

. neugodnije, jer sam bila sigurnada su vrtlarskiklubovi isuvise "tra-la-la" da bi prihvatili moju prakticnu, ali neugladenu

m~~a· . .

!

Nekoliko dana kasnije gospodaMurray Morse, predsjed-

I

niea, dovezla se u automobilu punom elaniea. Nije mogla biti

59

Ruth Stout

ljubaznija, a kad me napokonpredstavila na skupu, pricala je da je bila impresionirana upravo izgledom moga vrta.

I

Svi [su mi postavljali rrinogo pitanja 0 povrcu, pa sam

poslije "rflda jednojclanici: "Imala sam dojam da su vrtlarski klubovi luglavn6m zainteresirani za cvijece", a ona mi je rekla:

"Mi ne [uzgajamo -povrce jednostavno zato sto nemamo vremena, a radnici su postali skupi i tesko ih je naci, Sigurna sam da ~e mnoge od nas sada imati povrtnjak, kadste nam pokazalj kako se mozemo brinuti 0 njemu uz tako malo rada."

U $vimvrtlarskim ldubovima koje sam posjetila to se

iskustvo] ponavljalo, '

I

Kako je ljeto postajalo vrelije i susnije,bila sam sve uz-

nemirenija svaki put kad bi se dovezao neki automobil, makar volim voditi ljude po vrtu, odgrtati stelju i pokazivati im meku, vlaznu zemlju isretne gliste, zahvalne sto sam im dala tako fino tlo da po njemu ruju. Ali oko prvog kolovoza, 'nakon srpnja u kojem ~,mo imali jednu sitnu kisu i jednu nedovoljnu oluju, svaki P4t kad bih razgrnula stelju, ocekivala sam da cu zateci suhuzemlju. Medutim, ostalaje vlaznai tako je ta ozbiljna susa, n~ neki nacin, potpomogla moja nastojanja dadokazem svoje stavove, jer su mi posjetitelji sve cdce govorili:

i

, "N!as se vrt say sasusio ove godine. Svakako cemo iskusati

vas sustav."

,

B~ss i Wilson Morse jos su se jednom dovezli iz Blandfordai torn' su prilikom poveli Irenu i Leonarda Masona, Irena ima kolumnu u "Springfield Unionu" i pisala je.o mojoj metodi s mnogo entuzijazma, ali Leonard jeod onih ljudi koji su se spremni iscrpiti zato sto vole vidjeti zemlju izmedu redova

I ..•

povrca]

I

Medutim, Irena ga jestjerala u kut i naglas mu citala

dijelove moje knjige, pa se, usprkos samom sebi, zainteresirao zamoju gredicu trajnih jagoda.

I

Odonda smo dvaput bili u Blandfordu.Morseovi imaju

60

Vrt bez motike

divan vrt sa steljom. Leonard se jos drzi po strani i ne stavlja stelju ni na sto osim na sparoge i jagode, a mi mu govorimo da ce nam se pridruziti kad ga pritisnu godine.

Svaki put kad bi me ovdasnje radio-stanice zamolile da govorim, to je znacilo da '. mesljedecih nekoliko dana ceka neprestani priljev mogucih steljara. N akonjedne takve emisije, jednog nedjeljnog jutra pred nasom se kucom zaustavio automobil iz Floride. Jedan od posjetitelja iz Connecticuta, koji je upravo bio stigao, rekao mi je: "Mozda biste najprije trebali porazgovarati s tim ljudima s Floride. Oni su se.vjerojatno pozurili ovamo odrnahinakon dorucka i htjeli bi se vratiti prije mraka."

Pretpostavljam da je prirodno sto sam se osjecala polaskano kad su me posjetili ljudi iz Ohaja, Floride, Pennsylvanie, Massachusettsa, Naravno da su navratili usput, iduci nekamo na odmor, ili su obilazili Novu Englesku, ali moje zadovoljstvo time nije bilo umanjeno.

, J asno je kako bih voljela da mogu izjaviti kako je moja metoda nepogresiva i kako su, unatoc nezapamcenoj vrucini i najgoroj susi koju smo ikad imali, moji posjetitelji vidjeli savrseni urod. Ali bojim se da to ne, bi moglo proci. Mnogi ce odnjih procitati ovu knjigu.

Dakle, evo istine: nikad nisam imala bolji kukuruz nego tog ljeta. Iskusala sam novu sortu -Wonderful Josepha Harrisa - koja je potvrdila da je dostojna svoga.imenaRajcice su bile dobre,repa nikad bolja, pastrnjak, kineski kupus, grah, grasak, spinat, soja i kelj bili su dobri kao. uvijek, a salata, persin i luk bili su cudesni.

Ali paprike, koje su: izgledale vrlo zdravo, nisu pocele radati sve do pred kraj sezone, Bilo ih je mnogo, ali se nisu razvile na vrijeme da sazru.

Kupusnjace su vecinom bile vrlo temperamentne, a i mrkve su se raspojasale. A upravo kad sam objavila knjigu u kojojsam ustvrdila da godinama nisam vidjela meksicki grahov

61

Ruth Stout

zizak, sto je istina, ti su kukci izabrali bas to ljeto za veliki sastanak na mojim mahllnama i lima grahu.

Ali mislim da subogata, vlazna zemlja koju sammogla pokazati nakon mjeseci suse, i velicanstveni urod mnogih usjeva uvjerili prakticki sve moje posjetitelje da sam na pravom putu. Istovremeno, cinjenica da nisam pokusala Iagati kako svatko, svuda i uvijek moze imati. savrseni vrt, vjerojatno je ucvrstila njihova misljenje da su moje tvrdnje ispravne. Mislim da su i moje nezgode tome doprinijele.

Osim toga, zar bi netko kome je njegov vrt zadao mnoge glavobolje volio vidjeti da nekom drugom sve polazi za rukom bez ijednog zastoja?

N aravno da ljudi dolaze puni sumnje prema metodi bez oranja ikopanja, ali kad vide da vrt koji 25 godina nije bio ni oran ni kopan rada mnogo dobrihplodova u mekoj i bogatoj zemlji, usprkos najgorim neprilikama, onda vjeruju,

Pokusajte povjerovati da nije potrebno prekopavati vrt.

Pustite gliste da zarade svoju placu,

NEKOLIKO SESTRINSKlH SA VJETA REXU

Kad smo jednom davno moj brat Rex i ja nastupili u radi6-programu, zapleli smo se uprepirku koja je prestala trenutak prije nego sto bismo se pocupali, jerje on tvrdio da je vrtlarstvo tezak posao, .a ja to nisam mogla zaobici. Inace se uglavnom slazemo i, kad sam ga pozvala na rucak da usput porazgovaramo 0 cvijecu, ocekivala sam da cu prihvatiti vecinu njegovih komentara.

Da ga oraspolozim, pripremila sam nacionalno jelo Stoutovih: mornaricki grah, satima pirjan s komadom slane svinjetine. Zatimsmo sjeli u udobne stolice i on je poceor'Od "svih aktivnosti na koje eovjek moze potrositi svoje vrijeme,

62

i

Vrt bez motike

vrtlarstvo je valjda jedina kojamu moze pruziti takvo uz-

budljivo smjenjivanje odusevljenja i razocaranja." :

• i

S tim sam se slozila, ali onda je dodao: "Kad bili! nakon ovih 30 godina koje sam proveo trudeci se da stotinejbiljaka steknu snagu i rascvjetaju se bio zamoljen dati savjet ~ekome tko se sprema baviti vrtlarstvom, rekao bih mu da uvij~k bude spreman na razocaranje. Tako ce odusevljenjekad selpojavi,

biti velicanstveno iznenadenje." ! I

I

Moj sustav, ili temperamentl.upravo je suprotan: iaboga, ocekujte odusevljenjel Ako se razocarate, ne ce yam bi:ti lako, ali pomislite na sve one sate radosnog iscekivahja! A razocaranost ne mora trajati dugo. Vrlo brzo naci eet6 nesto

novo sto ce vas oduseviti, .

!

. Rex je nastavio, govoreci da se niposto ne smije ocekivati

da ce se nesto sto nas je odusevilo ponoviti, is tim sam se morala

I

sloziti. To je i ilustrirao: "Prije nekoliko godina nabavio sam tri

sadnice nove sorte ruza penstemon i smjestio ih u prikladan kut. Kad su sljedece go dine proevjetale, bile su uistinu spektakularne. Neki gosti koji su bili kod mene preko vikenda bili su tako impresionirani da su sljedece godine u isto ~ijeme nenajavljeno doveli citavu gomilu svojih prijatelja Ida im pokazu kakav je genije Stout kad su u pitanju ruz~ sorte penstemon, Ono sto su vidjeli, bile su jedna do dvije pokunjene, uvrnute mizerije, bez pupoljka, bez cvijeta, bez ikakvog

napredovanja." I

i Rekao je da je uvjeren da biljke imaju svoje ~lastite

zakone i da ne vole, da se cak astra opiru covj~kovim pokusajima da uspostavi pravila koja bi morale slijediti]

. ,

. Cak i kad su ti zakoni empirijski, utemeljeni na ~ugom promatranju u uvjetima pod kojima bi ova ili ona biljka trebala rasti, biljkama se. ideja jos uvijek nedopada. Onene zeld da im

I

covjek propisuje gdje i kako ce se snalaziti.

"Da demonstriram tu teoriju", nastavio je Rex, "prij~ nekih 20 godina odlucio sam staviti nekolikorunolista u svoj kamen-

63

I

Ruth Stout!

jar, pa sam se bacio na citanje. Procitao sam cetiri clanka u svojoj kqlekciji.casopisa i po jedno poglavlje u trima knjigama. I tada, o~jeeajuCi da znam sto: su ljudi ikad otkrili 0 runolistu, odabraojsam mjesto, pripremio ga, uzeo biljke iz dobrog rasadnika i stavio drage male ljubimce u zemlju, Iduceg proljeca - ni trag a runolistu; Taka sest godina zaredom, Provjeravao sam informacije opeti opetkako bih bio siguran da nisam negdje pogrijesio. Sedme godine napokon sam bio nagraden: pojavio se jedan maleni runolist, koji sam, sav izvan sebe, odmah presadio na vlazno mjesto na kojem nikad nije bilo puno sunca, iza mojih jaglaca- mjesto S osobinama za koje se pretpostavlja da ih runolist mrzi. I literatura.kaze da ih ne voli. To je bilo prije trinaest /godina. To mjesto - oko 1,5 m2 ·postupno je postalo zasad zdravih i sretnih runolista, kakav sesamo pozeljeti moze."

I

Po~erovala sam u svaku njegovu rijec i,kad je nastavio nabrajati slicna iskustva, koja je imao s plavim encijanom, planikom, hibridnim pakujcem (AquiZegia), balsamom itd., nasalila ,bm se: "Dakle, odgovor je jednostavan: pravi nacin za uspjesni uzgoj bilja jest da procitas pravila, a onda ih pazljivo

prekrsisl sva redom."· ..

,

Nq oboje smo morali priznatida smo mnogo biljaka uzgojili pcbstujuCi pravila.Rex je zakljucio da je cvijece poput zena: s~aki je primjerak jedinstven, ali se u oba slucaja moze poceti sl postivanjem pravila,bar nekih , ako ih znas ispravno tumaciti,

1 •

"io me podsjeca na pricu 0 cinijama",rekao je. "Neil i Sara kupili su zemlju na selu.i bacili se na vrtlarstvo kao ludi. Pozvali su me na rucak q, srpnja i docekali mes popisom pitanja o hortikulturi. Jedan odproblema bile su i cinije koje nikako nisu htj~le niknuti, ada bi mi dokazali da su kupilidobro sjeme, sacuvali su praznu omotnicu i izjavili da su se strogo drzali uputa. i

,

Sara je rekla: "Evo; naprimjer,na omotu pise da udal-

jenost *~ba biti 39 cm.pa smo iskopali brazde duboke tocno 30 cm. I Cak smo mjerili ravnalom". Uistinu prije nego krenes

64

V rt bez motike

slijediti neko pravilo, najprijebiga morae razumjeti,

A ne skodi da i sam pokusas smisliti koje, pomislila sam, ali sam sutjela. Rex ce se vee vratiti na to, bila sam sigurna. I

tako je i bilo. .

Kad je novi hibrid petunije postao dostupan, rekao je: "Svi cIanci koje su napisali strucnjaci govorili suda se klijanje mora odvijati u plitkim posudama, pa sam taka. radio prve tri-cetiri go dine. Nikad nisam dozivio potpuni neuspjeh, uvijek sam dobio nesto biljaka, ali nikad onoliko koliko sam htio, a male sadnice morae sam vrlo pazljivo njegovati.

Prije tri godine odlucio sam .isprobati drugi nacin, U kolovozu sam prekrio 3,6 .m2 tla steljom od slanog sijena da odrzim tIo vlaznimi unistim korov. Urujnu sam odmaknuo stelju, lagano razrahlio gornjih 5mm tla i.posto sam pomijesao sjeme petunije s granuliranim seeerom, razbacao sam ga po toj povrsini, Nisam ga zagrtao grabljama. Sljedeceg proljeca dobio sam mnogo veci postotak, otprilike 220 biljki nakon -tri prorjedivanja. Sad primjenjujem taj postupak sa svim jednogodisnjim biljkama koje same bacaju sjeme.

Htjela sam ga pitati zasto ih, ako same bacaju sjeme, ne pusti na miru, da same obavesav posao. Mozda je mislio na cvijece koje je sijao po prvi put, ili mozda postoji neki razlog zbog kojegje bolje stavljati svjeze sjeme svake godine, cak i ako ga biljka sarna pusta. Ali nisam ga pitala nista od toga. Ako i postoji takav razlog, ne zanima me. I ovako imam dovoljno

posla. .. .

Rex je krenuo iz drugog kuta: "Postoje dvije vrste vrtlara ~ jedni koji nastoje ovladati zahtjevima i 'temperamentima osjetljive flore, i drugi kojima se ne da gnjaviti s primadonama. Ti drugi, u koje spa dam i ja, pune svoje cvjetnjake prijateljskim sortama koje znaju primati i darivati. Jedan moj prijatelj tako inzistira na ugoju geranije Lady Washington jer ju je tesko uzgojiti, dok ja imam lokalne sorte, koje su mnogo lakse za uzgoj, a jednako su pozeljne. Moje su omiIjene geranije one s

65

Ruth Stout

mirisnirn listovima. Ne cvjetaju tako raskosno kao lokalne, ali velika raznolikostnjihovih oblika to i vise nego nadoknaduje. Geranija je moj posebni ljubimac, Od listopada do svibnja imam oko kuce 4 - 5 komada i rijetko prodem pokraj njih a da ne protrljam listove i omirisem prste."

Zatim se zagledao u mene i predlozio: "Hoces li da za kraj razmijenimo suprotne stavove?"

"Zasto ne?' slegnula sam ramenima, ali bila sam oprezna, pitajuci se sto slijedi.

"Kao prvo, ako ne pripazis.jpretvorit ces vrtlarstvo u religiju", rekao je. "Steljaje u redu, ali ako, na primjer, napravis gustu stelju oko plavih virdzinijskih zvoncica, oni se ne ce prosiriti. Organsko je vrtlarstvo u redu, ali ako imas previse organske materije u tlu na kojem uzgajas potocarke, dobit ces sarno listove, bez cvijeca. Kemijska su gnojivau redu ako ih znas upotrebljavati na ispravannacin i ako si ih mozes priustiti, Nema niceg loseg u prskanju protiv kukaca i bolesti ako tvoj nos moze podnijeti miris, a tvoj dzep trosak. "Zastao je i nacerio se: UTi si na redu."

"Zvucis kao soba puna zena iz vrtlarskog kluba", pocela sam. "Sto se tice plavih virdzinijskih zvoncica, ako se ne ce siriti pod steljom, pusti ih. Stavi potocarke u siromasno tIo, ali stavi i stelju povrh, da zadrzi vlagu i unisti korov. Ako si sklon kemijskim gnojivima, uzivaj u njima; meni ne trebaju. Glede otrovnih sprejeva, gadi mi se.i mirisi posao oko njih. Ne mogu se otarasiti mozda luckaste ideje da otrovi ne prave razliku izmedu dobrih i zlih kukaea. Zato nikad ne prskam, ali nikad i ne izgubim urod. Na listovima mojih ruza ima ernih mrlja, ali ima ih i na listovima koje ljudi prskaju, Ja nikom ne bih savjetovala da ne prskaTo je njegovastvar, ali iskreno zalim one koji to cine."

Dodala sam:"Da si ti uistinu skupina vrtlara, vjerojatno bih zavrsila ovim rijecima: procitajte sto kazu strucnjaci, ako zelite, . a zatim upotrijebite i vlastiti mozak, ne sarno njihov." Kad

66

I

Vrt bez motike

I •

razmislim, is tina jeda je Rex naucicodrnene dvije.stvari: prednosti cjelogodisnje stelje i da malo stelje nece usporiti rast

. irisa. Aja spremno priznajem da sam od njega naucila desetke stvari koje su mi uvelike pomogle. Kako nemam obicaj glumiti da znam mnogo 0 vrtlarstvu opcenito, ugodno je znati da, ako mi ustreba kakva informacija kao npr. sluzbedo ime planinskog karanfila - uvijek mogu upitati Rexa.

VRTNENAPASTI-NISUTAKOSTRASNEl

Ne namjeravam ni pokusavati reci kako dase oslobodite svihmalih neprijatelja svojega vrta, a ako ikad naidete n~ takav clanak, ne dajte se prevariti. Sumnjam da to itko zna. To cudesno stvorenje zvano covjek, koje je naucilo praviti bombe koje jednim udarcem mogu zbrisati povecu kolicinu Islicnih . bica, prilicno je nespretno kad se prihvati eliminiranja' neceg velicine komarea iIi lisne usi, i kad eliminaeiju pokusavalueiniti trajnom, ada pri tom ne zapadneu bilo kakvu nepriliku,

Svisci (Mann 0 tta )

Godinama su mi svisci stvarali probleme. Jednom mi je prijatelj predlozio jednostavno rjesenje, Buduci da je soj~ omiljena hrana tih zivotinja (sto sam vee i prije znala, i motam im priznati da imaju dobar ukus), rjesenjeje da se oko citavpgvrta zasadi ograda od soje, na kojoj ce se svisei zaustaviti. Zvucalo je savrseno. Bez mnogo truda i troska, a takva kolicina soje sigurno ce zasititi sve svisce u okolini, StaVila sam sjbme u zemlju. Niknuloje, a ono sto se dogodilo, bilo je ocito -Ibid se dogodilo. Mudre zvjercice nisu cekale da biljke narastu.Pocistile su citavu ogradu (u jednoj noci) kad su biljke bile lvisoke oko 5 em, a onda su navalile na manje ukusne, ali ipak [estive

stvari u vrtu. • .. j

67

Ruth Stout

Zatim smostavili zieanu mrezu za.kokosinjcesvuda oko zemljista) no ubrzo smo shvatili da su svisci dobri penjaci. Dodali smo jos ziee, okomito na ogradu,ali prilicno labav.,? - da na toj visini zaustavi ziv()tinje. To je bilo prije 5 godin~. ~inilo se da je ideja dobra, pa sam je predocila svima koje je zanimala, . a i govorpa sam 0 njoj pred 'razlicitom publikom.

Medutim, jednoga jutra ovog ljeta otkrila sam da su se prethodne noci neke zivotinje probile u povrtnjak. Nekoliko sam tjedana prije toga iz predostroznosti provjerila ogradu i einilo mi jse da je u redu. Tog sam je jutra jos jednom pregledala i ponovno nisam mogla pronaci greskupa sampozvala Johna Lorenzal svog susjeda, kolegu vrtlara i neproejenjivo vrijednog savjetni~a. Jedini zakljucak dokojeg smo dosli jest da su svisci napokori pronasli nacin .kako da prodru kroz taj provizorni krov, ka~ sto je to prije nekoliko godina uspjelo i rakunima.

Prdgledali smo jo~ jednom citavu ogradu i pronasli mjesto za koje s~o pretpostavili da jebilo put sviscima.John je, nacinio barikadu i namjestio zamku .. Sljedeceg jutradosao Je rano, otisaoJ vrt i nakon nekoliko minuta usao u kuhinju sa sirokim osmijehorn na lieu. "Uhvatio sam gospodina Genija", objavio je, "i postavio jos dvije zamkelizvan ograde,za druge, koji nisu tako pametni," U sljedecih nekoliko dana uhvatio je jos dva pomoc~ tih zamki, ali naravno da vise nikome ne mogu reci da jezicana ograda s labavim krovom siguran lijek protiv svizaca. To nije $amo pogresan zakljucak, nego i vrlo neugodan osjecaj, Moj pnfi jutarnji posjet vrtu uvijek je put u nepoznato.

I

Misevi Ii krtice

I

C~sto me pitaju privlaci li moja metoda stakore i miseve, Nikad ih nisam vidjela u proljece, ljeto i jesen, a ako se u zimi i ususk~ju u sijeno, zar bih: ih trebala tjerati s tog ugodnog mjesta'[ U to doba godine ne mogu naciniti nikakvu stetu; a

I

68

Vrt bez motike

bolje je da su tamo, nego da mi hodaju po kuci,

Glede tvrdnje da ce stelja privuci krtiee i miseve na tulipane, mogu reci samo to da tijekoin 20 godina nisam izgubila nijednu lukovicu. Ljudi uistinu imaju velikih problema kad pokusavaju spasiti svoje tulipane od tih napasnika, ali cini se da ti problemi nisu nista manji kod onih koji ne stavljaju stelju. Jedino zadovoljavajuce rjesenje za koje sam cula jest da se lukoviee stave u zicane kosare, Jane ceznem za tulip anima toliko da bib se zamarala time jer u vrijeme kad oni evjetaju ima i drugog lijepog cvijeca,

Krtieesu me obicavale napastovati svakih nekoliko godina, ali ne otkako sam pocela stavljati stelju. Prije dvaljeta nasa je tratina bila pravi metro, ali u cvjetnjaeima koji su pod steljom nije bilo nijednog prokopa, makar su odmah do tratine, u dvoristu, No, ipak, ne vjerujem da je stelja razlog tome, jer znam da imavrtova sa steljom u kojima ima krtiea. Dobila sam dosta pisama u kojima me ljudi optuzuju da je stelja privukla krtiee i otprilike jednako toliko pisama u kojima mi zahvaljuju jer je stelja otjerala krtiee. Kako drukcije to nazvati nego koincidencijom ?

Rakuni

Dogada li yam se da rakuni ili neke druge zivotinje pojedu vas kukuruz bas kad ste namjeravali uzivati u njemu? Ja ih ovako pobjedujem: kad je kukuruz spreman za berbu (a cini se da ga rakuni bas tada zele), na stabljike naslonim stare zaslone i kosare. Kako nikad nemam vise od jednog 9 metara dugog reda spremnog za branje u isto vrijeme, to i nije neki posao.

Netko mi se smijao zbog toga (muskarac, naravno - jer su zasloni i kosare zenski trik) i rekao je da to znaci sarno to da zivotinje nisu ni dolazile, Ali to nije bila is tina, jer sam to ucinila posto je nekoliko klipova vee bilo pojedeno. Za pokus sam

69

Ruth Stout

. nekoliko stabljika ostavila nepokrivenima. Sljedeceg jutra na njima nije bilo klipova, a ostalesu bile netaknute.

. Sovice pozemljuse

Sve do proslog ljeta nijednu mi biljku nisu unistile soviee pozemljuse citavih 13 godina, makar sam prije muku mucila s njima. A onda, pros log lipnja, dvije stabljike rajcice bile su prerezane. Pronasla sam pocinitelje i otkrila da uz te dvije biljke stelja nije bila nagrnuta blizu. Pobrinula sam se da se to

vise ne dogodi i nisam vise izgubila nijednu biljku. .

Pivo protiv puzeva

Tijekom proteklih godina dobila sam mnoga pisma od vrtlara koji imaju problema s puzevima. Pitali su znam li lijek tome. Ne, nisamznala: Nikad nisam imala puzeve, a nisam ni prisustvovala razgovorima na tu temu. A onda mi je prije dva mjeseea telefonirala prijateljiea Bethany Killgren i rekla da su njen vrt poprvi put napali puzevi, Iznenada sam se sjetila da sam jednom cuI a - ali to je bilo ispricano saljivim tonom - da ce ako preko noci ostavite u vrtu posudu punu piva, drugo jutro ona biti puna puzeva, mrtvih .ili mrtvih pijanih. U svakom slucaju - gotovih.

Rekla sam to prijateljiei, a ona me drugi dan nazvala i uzbudenim gIasom rekla da je postavila zamku s pivom i da uistinu radi. G njenom sam uspjehu pisala u svojoj tjednoj kolumni u trima novinama Conneetieuta, pa smo i ona i ja uskoro pocele primati telefonske pozive zahvalnih i odusevljenih vrtlara koji su iskusali tretman pivom. .

Nekoliko tjedana kasnije, kad je grad Redding slavio 200 godina svojeg postojanja, jedan je dan bio posvecen izlaganju

70

Vrtbez motike

nekoliko vrtova, pa.sam i ja bilapozvana kao gost. Mnogo mi je ljudi govorilo 0 svojim eksprimentima s puzevima. t pivom, kojesu proveli' nakon citanja mog clanka. Jedan od ,zlozaka bio je ired posuda s pivom, punih mrtvih puzeva. JliTeki me covjek obavijestio da je: prebrojaokoliko ih je uloviol u svom vrtu: tisucu u 3 dana.

Busaci

Prije godinu dana procitala sam clanak 0 t0Dte kako pobijediti busace tikve. Iskusala sam i uspjela. Kad su vitiee moje tikve Hubbard .bile duge 30 em, odgurnula sam stelju ispod njih na jednom mjestu, pripazila da vitiee takn4 zemlju bas tamo i prekrila ih sijenom na toj tocki, Tamo s~ pustile korijen. Kako su vitiee rasle, ponovila sam to josnekolifo puta. Busaci su usli u brezuljak u koji sam stavila sjeme i t~j je dio uglnuo,ali je ostatak prezivio, jer je biljka pustila korijenje duz

eitavih vitica. Dobila sam odlicne tikve. .

U 25 godina bavljenja vrtom nikad nisam vidjel~ busaca kukuruza i ne vise od desetak erva koji napadaju klipove. Onda je izisla mojaknjiga u kojoj sam to napomenula. Naredne godine u svakom mom klipu bioje crv. Poukatnemojte pisati knjigu. To je bilo prije nekoliko' sezona. Proslog Ijetal u mom

kukuruzu nije bilo niti jednog jedinog erva. .

I

U svim tim pricama 0 crvima i ziscima vazno je primijetiti ovo: mislim da srno svi culi da svaku bolesnu biljku treba spaliti ida je, rna sto CiniIi, niposto ne smijemo ostaviti u vrtu. Ja nisam odstranila zarazene vitiee graha i stabljike kukuruza, jfr mote mojih aktivnosti jest: "Pit am se .. ." Iii, manje elegantno: "Ma, nemoj!" I unatoc nepostivanju pravila, te sezone nisam imala

ni jednog ziska, nijednog erva u klipu! .

Takoder sam citala da stare sparoge treba spalitil u jesen da hi se sprijecile bolesti. Jane sarno da ne palim svoj1,eak ih

71

Ruth StouJ

niti ne rezem. Do proljeca one umru prirodnom.smrcu i ostavim ih]u vrtu da posluze za stelju. Moj je stari zasad sparoga, koji godinama nije dobio nistaosim sijena, skromno receno, zadovo~javajuci. Sto se tic.e nezeljenih posjetitelja it vasem vrtu - drugim rijecima, napasnika - mogu Ii yam predloziti da se ne brinete pretjerano zbog njih? Zena koja je nosila naocale dosla je obici moj vrt i raspricala se 0 raznovrsnim kukcima koje je vidjela nla svojim biljkama, makar nije bila sasvim sigurna prave Ii oni stytu. Napokon sam joj rekla: "Mogu li .vam dati jedan mali savjet? Ostavite naocale u kuci kad idete u vrt."

I

Dvije sam stvari naucila 0 napasnicima. Jedna je da ne

treba vjerovati u sve sto 0 njima procitate iIi cujete. Druga je da mi oni, rna koliko se pripomogli na plodovima mojeg rada,

u pravilu ljubazno ostavesasvim dovoljnu kolicinu. .

72

Vrt bez motike

3. Poglavlje

MoJ naklon Ijepoti

Evo kakve cete cvjetnjake vidjeti ako me ikada posjetite.

Kod kolnog ulaza velikije trokutasti zasad planinskih karanfila. Jedina paznja koju to cvijecedobiva jestdivljenje (u proljece, . naravno) gostiju i vozaca koji tuda prolaze, cestousporivsi da bi bolje pogledali. Slijedece sto cete vidjeti jest prostor s lijeve strane, djelomicno zasaden mirtom. Djelomicno, zato sto sam prije nekoliko godina stavila desetak malih biljki, pa se sada polako ali sigurno siri prema kolnom prilazu. Travu na njenom putu drzim pod steljom tako dase mirta ne mora ni s cim boriti. Takoder i listovi koji padnu u jesen, ostaju tu. U proljece sam ih obicavala pazljivo razgrnuti rukom, ali to ne sarno da nije potrebno, nego je i steta jer se tako mirti uzima dobra hrana.

Gdje pocinje mirta, nasuprot kuhinjskim vratima, velikije grmsvadbenih zlatnica (Solidago), kojije moja majka zasadila prije 30 godina. Tada je bio puka grancica. Neko sam vrijeme stavljalastelju oko njega,ali semirta rasirila i okruzila ga tako dasada dobiva sarno listove koje vjetar donese do njega.

Ispod kuhinjskih su prozora grmovi pojedinacnih bozura, oko kojih je uvijek duboka stelja od njihovih vlastitih vrhova, koje nikad ne obrezujem, i od lise a koje vjetar nosi prema kuci. U istoj je liniji, ispod prozora ostave, ruza penjacica New Dawn. Ispred svega je toga red kolumbina i tu i tamo koja astra, koja tu dobro uspijeva jer voli polusjenu. Ove godine tu sam posadila i nekoliko sporisa, kao dodatak opcem veselju. Sve to cvijece ima pod sobom debelu stelju od sijena i lisea, ali - da prevarim svoju publiku - prekrila sam stelju tankim slojem

73

Ruth Stout

bogatezemlje (komposta, za vas) iz povrtnjaka. Poneki ce posjetitelj reci: "Dakle, vi ne stavljatestelju u svojecvjetnjake." Onda mu kazem da pogleda ispod zemlje.

Postoje i drugi nacini da se "uljepsa" podloga cvjetnjaka.

Mozete usitniti sijeno i lisee, ili upotrijebiti heljdine ljuske, ili tresetnu mahovinu, ili bilo sto drugo sto yam se svida vise od sijena, J a ponekad upotrebljavam stelju koja je vee skoro trula.

Prije nego nastavim, objasnit cu zasto imam tolikood·vojenihcvjetnjaka. Ne volim vidjeti umjetnicka djela, rna kako lijepa bila, nagruvana na zidu iznad kamina; muzeji me zamaraju; sajmovi cvijeca iscrpljuju. Ako u cvjetnjaku imam vise vrsta cvijeca, zelim ih staviti u neki promisljeni odnos, birajuciih s toliko paznje skoliko bih birala sesir za svoj kostim - kada bih nosila sesir, sto ne obicavam.

Nekoliko stopa ispred kolumbina i astri jest trokut petunija, ruza stolisnica (Rosa gallica var.muscosa) i tusanja (Portulaca grandiflora). U travnju je to mjesto bilo uistinu senzaeionalno: prekriveno safranima, kionodoksama i proejepeima (Scilla peruvianay. Zapravo me nikad nitko nije ulovio. u hvalisanju glede moje sposobnosti uzgajanja cvijeca, jer mi uzgoj cvijeca i nije jaca strana, ali iz nekog razloga safrani vole nieati meni u cast.

Prije mnogo godina utemeljila sam taj evjetnjak safrana tako da sam jednostavno utaknula nekoliko lukovica na jedan njegov kraj. Bili su zuti, bijelii boje lavande, i sigurna sam da . ih nije bilo vise od dvanaestak, ali sada ne samo da su niknuli u velikim nakupinama, nego su se poceli pojavljivati svuda po cvjetnjaku.

Bacam rukavicu u. lice i najprofinjenijem ekspertu za oblikovanje krajolika: neka se pokusa natjecati s time sto safrani rade sami, Kad zavrsivrijeme cvjetanja, njihovi su listovi tako dugi i debeli da ih moram vezati kako bi petunije i tusanj dobili sansu. Taj je evjetnjak, kako vidite, pun niskog cvijeca

raznovrsnih boja. •

74

Vrt ~ez motike

Pokraj njega,· preko puta kamenog putica, dugi .je red tulip ana, koji nisam okopavala godinama. Jos se uvijek dobro drze, a uz njih - da poprave dojam koji stvaraju uveli ~rhovi - rastu kalifornijski makovi, koji sami pustaju svoje sjenie, Zato s njihovog prostora, kao i .iz cvjetnjaka petunija, treba povremeno odgrnuti stelju da bi sjeme moglo proklijati, Biljke uvijek niknu pregusto, a najbolji i najbrzi nacin razrjedivanja jest da stavite stelju na one koje fie zelite. U svibnju sijem sjeme cinija na razmaku od 30 em duz reda tulipana. One osvjezavaju boju kad makovi pocnu tamnjeti.

Sve moje lukovice citave su godine pod steljom. J~dria od osoba koje su mi narocito drage jest jedna zena iz Michigana ili Wisconsina,koja mi je napisala da je otkazala pretplatu na poznati vrtlarski magazin zato sto su objavili clanak ~ kojem pise da stelju treba povremeno odmaknuti s lukovica (zaboravila sam u kojim prilikama i zasto). Prije toga! objavili su moj clanak, u kojem tvrdim suprotno, pa su htjeli pokazati

da oni znaju bolje. Sto kazete na takvu vjeru? .

Na drugoj strani, pokraj cvjetnjaka petunija jest zablja barica oivicena plavim irisima, durdicama, zednjako~. Svo to cvijece, naravno, raste na stelji, Oko toga je bijela ograda, a unutar nje raste i preko nje se vjesa red grmova bozura, koji su svake sezone prepuni cvijeca. Posljednje dvije godine ~ vanjske strane ograde sadila sam slatki grasak sorte Little Sweetheart, kozmos, razlicak i nekoliko nebeskoplavih slakova. VciJlim vidjeti visoko cvijece uz ogradu i slakove kako puzu po njoj, stvarajuci atraktivnu kombinaciju.

Duz kolnog puta rastu jos i tri bujna grma bozikovine, grm Rosa hugonis i nekoliko hibridnih cajnih ruza, koji i su hendikepirani zbog korijenja velikih javora. Prva osoba koja iskaze takvu zelju, dobit ce ih na dar. Oko tog mjesta narocito sam se naprezala, fizicki i psihicki, da ga uljepsam jer one prvo padau oci svakome tko se doveze ovamo. Prosle sam godine posadila sporise duz citavog red a i biljke su se razbujale na kraju koji je najudaljeniji od javora. Ali korijenjedrveca ocito se uplelo u

75

Ruth Stout

ostatak grediee. No mislim da sam sada to nekako ispravila. Covjek~d kojeg svake godine kupujem sadniee raj cice, takoder iadi i sadniee mojih lobelija, kojih ima na desetke. Prije sam .ih koristila za rubove vecine svojih cvjetnjaka, ali ove sam ih godin,b sve posadila u posude, koje sam stavila izmedu bozikovine iruza caievki. Zatim sam stavila stelju svuda uokolo i po njojjbalo zemlje, pa izgleda kao da su lobelije posadene u zemlju, *-orijenje drveca sada ih ne moze uznemirivati, a bit ce ih lako ~aliti ako bude potrebno. Kako znam da ce to biti dobro'? Zato 8tO proslegodine nisam stavila sve .lobelije u cvjetnjake, a one koje su ostale u posudama, makar su bile pregust~, nadmasile su sve ostale. Sporise namjeravam opet staviti na udaljeni krajgredice, Preko putaRosahugonis stavila

I

sam nekoliko razgranatih astri, kao i nekolikopojedinacnih, i

k tome jibs jedan spalir slaka,

Mqj je omiljeni cvjetnjak pri kraju gredice tulip ana. To je jednogodisnji plamenac, biljka koja mi je zadnjih nekoliko sezona stvarala probleme, pa sam ove godine sadnice napravila

u kuci, I u loncima. Kad sam narucila sjeme. i lonce i rekla nabavljacu sto namjeravam, napisao mi je da je neobicno da je netko ~ko nastoji svesti rad na najmanju 'mogucu mjeru, spreman na toliki posao oko nekakvog floksa. Ali otkrila sam da takojima manje posla nego kad stavljam biljke u cvjetnjak:."Tada motam najprije odgrnuti stelju i neko vrijeme ostaviti tlo

I ..•

nepokriveno. Zatim, kad biljke niknu, moram: ih prorijediti, a

I . ' •

to nije pas malen posao. A kad porastu, opet moram vratiti

stelju j~r bih ih' inace morala plijeviti, kultivirati i zalijevati citavo ljeto.

I

Z~to sam ove godine u ozujku, kad vani ionako nema

nikakvog narocitog poslavpomijesala nesto zemlje s vermikulitom", napunila malone posude, u svaku ubacila nekoliko sjemenki plamenca (Phlox), prekrila ih tresetnom mahovinom, smjestila posude na podloske i stavila ih na toplo

* Verrnikulit - inertni supstrat mineralnog podrijeUa. Dobiva se zagrijavanjem stijene biotita.lma svojstvs sorpcije hraniva; koristi se zp rahljenje tta,

76

Vrt bez motike

mjesto. tim je sjeme proklijalo, odnijela sam ih van da.oevrsnu, ali bilo je i noci bid sam ih morala unijeti u kucu, . .

U Ioncu je potrebno ostaviti sarno jednu biljku. Neke su izgledale tako zdrave i jake da sam ih pazljivo izvukla iz zemlje i nacinila jedan dodatni evjetnjak. Kako sam to ucinila dok su bile malene, .razbujale su se . Kako bilo da bilo, za sekciju koju sam prvobitno planirala imala sam dovoljno biljaka u Ioncima .. N akon toga jos sam sarno trebala uzeti lopatieu i staviti ih u evjetnjak, na 15 em razmaka, zbog cega nisam morala remetiti stelju. Mnogo lakse i brzemego dasamstavljalasjeme u zemlju.

Pretpostavljam daje taj evjetnjak moj miljenik zbog boja, koje ukljucuju sve osim zute. Oblici su takoder raznoliki i zgodni. Djeluju uzbudljivo i nikad ne lice na zapusteno siprazje. Kako nesto uspijeva izgledati tako prekrasno, a opet tako skromno, nikad ne cu znati. A nastavljaju cvjetati i nakon nekoliko prvih mrazova, kao i sporisi, koje takoder posebno

volim. .

U dvoristu, nasuprot spremistu raste divlja jabuka, a tu je ijos jedna gredica bozura; u koju sam ove godine stavila i nesto sparogina korijenja. Iza toga kolni put zakrece oko 'velike grediee irisa, koja je pod debelom steljom i izvrsno uspijeva, una toe idej ama strucnj aka da se pod to cvijece ne smije stavljati stelja. Luk i krumpir zasadeni su po rubu.irisove grediee. Oni se probijaju kroz sijeno.

Mozda cetepitati zasto to cinim. Pa, eto, tu je say taj krasni prostor u koji sam namjeravala staviti ljiljane, pa nisam. Kad iris zavrsi svoje, pojavi se krumpir, svjez i oran, i u tom casu izgleda bolje od irisa. Dakle, zasto ne?

Ako netko misli da rnu se taj plebejski ukras ne bi dopao, ne mora se voziti oko te gredice. Moze ostaviti auto na eesti.

77

Ruth Stout

GARDENIJE KOJE SAM POZNAV ALA

Nedavno sam ponudila jednu begoniju covjeku koji je

. dosao iz Long Islanda da porazgovara sa mnom 0 vrtlarstvu, a onmi je rekao: "Ne,:'hvala, njihje suvise lakouzgoji.ti. P.Ji ak~ imate malenu gardeniju, bio bihvam zahvalan. Volio bih neki tezi zadatak da se mogu hvaliti ako uspijern."

Odgovorila sam mu: "Onda ne zelite gardeniju. Ne znam nijednu sobnu biljku koju bi bilo lakse uzgojiti." Pomalo je tuzno i misliti 0 tome koliko pogresnih podataka ljudima govore 0 gardenijama. Evo me opet -lcritiziram tzv. autoritete. Neki od mojih prijatelja i poznanika, koji znaju za moje uspjehe s tom nazovi - teskom biljkom, s vremena na vrijeme salju mi clanke u kojima pise da je gardeniju prakticki nemoguce uzgojiti u "obicnom domacinstvu". U nastavku uvijek pise da biljku trebate, ako ipak zelite pokusati, Citav dan drzati na suncu. Instrukeije kazu da zemlja mora stalno biti vlazna, ali nista od svega sto se nudi na izbor da se to postigne nije tako jednostavno kao najocitije rjesenje: da se lonae s evijetom stavi u posudu s vodom! Ti "strucnjaci" uz to tvrde da ce se crvac skoro sigurno pojaviti , pa biljku treba cesto prskati. A kada - ne "ako" - to ne pomogne, pokusajte ih sakupiti.

Mnoge od tih clanaka napisali su ljudi za koje nikad nisam cula. Prvi clanak kojeg se sjecarni objavio je, prije nekih 16 godina g. Connors s Rutgers Universityu New York Herald

Tribune.

I jedan od posljednjih koje sam procitala takoder jeizisao u njujodkim novinama, na vrtlarskoj straniei, sto je vodi g. Everett, koji je, vjerujem, poznati pisae u tom podrucju. Njegova informaeija 0 gardenijama bila je upudena nekoj zeni koja se zalila kako je njena biljkapocela zutjeti i kako joj pupoljci otpadaju. Cinilo se da jojje jako stalo do toga da je spasi. Naveo joj je uobicajene stvari: izlaganje suneu, zalijevanje (pazljivo, ne previse vlage), dodavsi da nista od toga,

78

,

Vrt ~ez motike

najvjerajatnije,ne ce pomoci, Buduci da mi je bilo Z~,O zene, zamolila sam g. Everetta da mi posalje njenu adresu, n~pisavsi

kakoimam za nju dobre vijesti. - .

Poslao mi je svoj odgovor, sto je ipak vise od·lnicega.

Nairne, g. Connors mi nije odgovorio kad sam mu pisala u vezi s njegovim clankom. G. Everett mi je napisao da zna ~a moje tvrdnje 0 gardenijama, ali da se ne slaze sa mnom. Tjed~n dana kasnije ponovno sam mu pisala, zahvaljujuci za veceru od jastoga u kojoj sam nedavno uzivala, Kladila sam se s prijateIjem da mi g. Everett ili uopce ne ce odgovoriti ili, ako mi i odgovori, da ne ce poslati adresu one zene. I nije, Prijelvise od 30 godina prijatelj mi je darovao malu gardeniju rekavsi da je sve sto joj treba malo sunea i dosta vode svaki dan, te d~ njenu posudu stavim u posudu s vodorn, Za prihranjivanje dovoljno je u njen lonae staviti sve listove koji otpadnu s njeji stare cvjetove kada ih odstranim. I,naravno, treba je premjestiti u

vecu posudu kad naraste. :

i

I uistinu se razbujala, Postajala je sve veca i ~eca, i raskosno je cvala. I makar sam oduvijek osjecala da ncmam talenta za uzgajanje biljaka iz reznica, nisam mogla odoljeti zelji da probam, jer su toliki moji prijatelji zudjeli za gar-

denijama. .

,

. To sam izvela na najobicniji moguci nacin: jednostavno sam odrezala izdanak i zabola gau malu posudu punu Izemlje iz mog vrta. Zemlja je, naravno, morala uvijekbiti vrlo Ylazna.

Rezniee sam stavljala u zemlju svakog mjeseca da ~idim u koje je vrijeme to najbolje uciniti. Cini se da je proljece najbolje. Te su biljke biJe naprednije od ostalih, ali nisam provela dovoljno pokusa da bih to mogla tvrditi sa sigurnoscu. Tijekom Ij.eta. i veliku biljku i mlade rezniee drzala sam vani, u u~jetnoj sjem:

Prije nekoliko godina, kad su me posjetila cetiri prcfesora sa Storrs Agricultural College, moja gardenija bila je krisoka preko 150 em i prekrivena cvijecers i pupoljcima. Tad~ su po

I

79

Ruth Stout

,

prvi pult njeni lis.t~vi bili previse zutL J edan od njih reka? mi je dajoj 1am zeljezai rekao mije sto da kupim, ~li za~or~Vlla~am kako Sf! taj proizvod zvao. U glavnom, uSPJe10 Je: listovi su uskorolopet postali normalni, Nako~.tog~ samshv~~il~ d~ mora postoj~ti jednostaVn~ji nacin pr~hr~nJ1vaIiJ.a garden~Ja zelJezo~. Pronasla sam nekolikozardalihcavala 1 zabola ih u zemlju, Listovil vise nikad ellisubilizuti. Je u to zbog eavala, ostaje

I • ,

otvoreJ;1o pitanje,

"Autoriteti" za biljke - koji ili misle da sve znaju 0 njima ili ne z~le priznati da ne znaju - vjerojatnobi ustvrdili daje moje iskustvb iznimka, mozda zato sto moje "obicno domacinstvo" ima do~oljno vl age da biljku odrzi zdravom. Dakle, kao prvo, imampee na vruci zrak, a osim toga - sto je daleko uvjerlji~je . - prijateljima.i poznanicima razdijelila sam najmanje stotmu malih ~eznica kojegotovo bez iznimke uspijevaju.

Bhduci da su te rezniceuzete s jedne biljke, mozda bi moglireci i to da je ona na neki tajn?vi~ nae~n izni~n~. N e z~a~ sto bi ~ekli na ovo: ponek~d.sF POJ~Vl nekip?ra~en: uz~.aJlvac s gardenijom kojuje kupio ili dobio nadar 1 koja Je OCltO na izdisajili, alise vrlo brzo oporavi i pocne bujati eim je stavi na mjesto] s malo sunca, a zemlju nastaviodrzavativlazn~~ .. ,

Postojei osobe koje.jednostavno Ile mogu ostaVltIb~IJku na miru -: Kad sam prije par mjeseci .driala predavanja u vrtlarskom klubu,jedna.mi je zen a rekla daje procitala moju knjigu) da je pazljivo slijedila ~pute ,6 giu,deniJama i d~ j~ nj:n~ biljka izvrsno uspijevala nekoliko mjeseci. Alisada su JOJ poceli otpadJti pupoljci, pa se boji da je dala svoje. Kako sam prote~lib godina naucila ponesto a ljudskim stavovima prema uzgoju biljak~, .nisam je pitala je Ii je neeim, hr.~nila, nego eime j~ je hranila. Odgovorila je: "Pa, znate, naJpflJe sam probala to I to, a ond~ ... " rekla sam joj; "Ako ponovoprocitate sto sam rekla o toj biljci, vidjet cete da .niste slijedili upute. Ja svojim gardenijarna dajem sarno njihovo mrtvo lisce i odstranjene cvjetove." Biljkama - kao i djeci - moze sarno skoditi ako ih eovjekl razmazi.

I

80

Vrt.bez motike

Kad vee govorimoo listovima gardenije koji postanu smedi i uginu, napominjem .kako sam otkrila da se to dogodi nekim listovima u jesen, kad unesem biljku u kucu, To mi se cini normalnim - kao kad drvece i grmlje gubi svoje listove, makar gardenija ne izgubi sve: Zapravo, .otpadne ih toliko da se to jedva primijeti.

Kad god sam dijelila 'reznice, uvijek bib jednu zadrzala za sebe, bojeci se da bi moja velika biljka jednog dana mogla odluciti da umre - sto je napokon i ucinila, prije deset godina. Kad sam je na kraju Ijeta unijela u kucu, dobila je boles tan izgled i bilo joj je sve gore i gore. Prijatelj koji mi ju je dao i .koji je znao 0 gardenijama vise nego cu ja ikada znati, nije mogao objasniti zasto se tako ponasa. Napokonje zakljucio da

je gotova, da vjerojatno umire od starosti.

Nasla sam se u dilemi: moze Ii osoba koja se predstavljala kao netko tko zna kako se treba brinuti 0 gardenijama do te mjere do koje sam ja to cinila, sada priznati da je njena biljka uvenula, a ne zna zasto? Ocito ne, pa sam malo promislila i odlucila da stavim biljku na trijem i kazem da se smrznula.

I stvarno sam je stavila tamo, ali je nadjacalo moje postenje, iIi mozda ponos, koji mi nije dopustio da izmislim takav kraj nase veze, pa sam citavu pricu ispricala svakome koga je zanimala.

Os tala mi je sarno jedna mala biljka, ali mi je prijateljica . predlozila da se mijenjamo, jer je gardenija sto je niknula iz reznice koju sam njoj darovala postala prevelika za njenu dnevnu sobu. Zamijenile smo se, pa sam opet dobila biljku visu od mene i siru, cak i kad rasirim ruke.

Proslog proljeca odlucila sam prebrojiti cvjetove koje sam ubrala (bilo da ih nekome poklonim iIi da ih vratim u posudu), ali kad sam nabrojala 175, dosadilo mi je pa sam prestala. Takva velika biljka ionako me pomalo zamarala jer bi je tisuce posjetitelja koji dolaze pogledati moj vrt, uvijek primijetili, pa ?i poceli pricati - a togaini je stvarno koji put dosta. Jedna moja

81

Ruth. Stout

prijateljica jako voli kavu,ali je ne pije svaki dan jer osjeca da bilo koja hrana ili .pice, bez obzira na to koliko ih volis, bolje

prijaju ako ih uzivas sarno povremeno. .

Takav stay razumijem, a .ogromna biljka, koju tek dvoje ljudi moze pomaknuti, svakako je konstanta u domu. Jedino rjesenje problema rrjene trajne prisutnosti koje sam uspjela smisliti bilo je da je nekome poklonim, To sam i ucinila.

CVIJECE KOJE VOLIM

Jorgovani su prvo sto sam posadila ovdje, na Poverty Hollow Farm prije mnogo godina. Motikom sam iskopala male izdanke iz velikog grma i zabola ih u zemlju. Bojim se da to nije najbolji nacin sadenja jorgovana. Njima svakako treba rupa pristojne velicine.

Nekoliko godina kasnije stavila sam vece grmove u vece rupe. Kako je vrijeme prolazilo, iskusavala sam razlicite teorije .. Odrezala sam stare cvjetove, pomalo obrezivala, odstranjivala mladice, tu i tamo dodala gnojivo.lukljucujuci i stajski gnoj. Zatim sam odustala od svega toga I, koliko vidim, grmovi su jednako zdravi.

Prije 15 godina cula sam da jorgovani vole pepeo od drveta, i to mi je bilodrago jer sam, pokusavajuci se rijesiti . pepela, tlo u svom vrtu nacinila suvise alkalnim. Tako su mi barem rekli. Onda sam cit ave zimeistresala pepeo na grmove jorgovana. U proljece su imali vise cvjetova no ikad prije, i . ljepsih. Zakljucak: pepeo je izvrstan za jorgovane. A onda sam shvatila da je te godine jorgovan posvuda izvrsno uspio. Pouka: cuvaj se zakljucaka,

Safrani i ozujak - cudncg li para! Ako je itko ikad pobijedio nasilje i grubost dostojanstvom i ravnodusnoscu, onda su toti galantni mali ~etovi. Smiju se mecavama i slijezu ramenima na mraz i snijeg. Ali potrebna im je zastita od jednog

82

drugog plemenitcig stvorenja: zeca, koji obozava i

. I .

njihove rane zelene mladice. Tu moze pomoci d : . komad

zicanog pletiva, od kojeg oblikujete sator i prekrijete .

,

Nadam se da su vasi tulip ani i ~afrani, kao i ostai vrta,

.zimu proveli pod debelom steljom. Sad se tulip ani : pocinju

probijati i uskoro ce tu biti vatromet boja. U inat I •

moji tulip ani rastu na istom mjestu vee vise od 10 - nikad

okopavani, stelja nikad micana. I nikakvo gnojivo nij no, osim konstantno trunuceg sijena i lisea.

. Na istoj gredici kalifornijski makovi sami sjeme, a to cini i portulak u susjednom cvjetnja ..... ' .....

cvijece zahtijeva malo posebne njege u vrtu pod stelj

biljke ne mogu se probiti kroz debelu stelju, pa je

pomaknuti na rub cvjetnjaka, Uskoro ce se pojaviti ,_,.,,_

biljaka nego sto vam je potrebno, ali umjesto da koje su visak, radije ih prekrijte steljom, a nepokrivene

one koje ce popuniti cvjetnjak.

Da bi se postigli najbolji rezultati sa satranima, treba ih citave

pod steljom i zastitl ill od gladnih zeceva zicanom

83

Ruth Stout

U portulak~ (Portulaca grandijlora) ima neceg milog. Svi ga vole. ¥\Ii ima i jednu manu: povremeno zaspi, a najradije to cini bas Ikad se pojave .gosti .. Kalifornijski makovi delikatno lijepi, al] divlji, cvjetaju prilicno, ranD i evjetanje se nastavlja tjednima, Nakon neke vrste poluodmora po novo pocnu u jesen i cvjetaN cak i za vrijeme prvih laganih mrazova.

Im~mo i mnogo bozura; oko kojih nema bas nikakvog posla, osim ako branje cvijecane zovete poslom. Na njih pad~ lisce s obliznjeg drveca, iii ga vjetar donese, pa se zaplete 1 ostane zauvijek tamo, kao stelja. Vrhove bozura takoder ostavljam ~ vrtu da obogate tlo. To mnoge cudi jer vjeruju uono sto su im govorili - da vrhove biljaka treba odrezati i spaliti u jesen. J ~ to nikada nisamucinila, a tesko da bi nasi bozuri mogli biti bolje, Kad bi se od mene zahtijevalo daimenujem svoj najdrazij evijet, bila bih u iskusenju da kazem: jedan veliki bozur, sam. Kod drugog cvijeca, poput dalija, einija, ruza, ne impresionira me velicina, ali bas taj bijeli bozur sa zutim sredistetn izgleda tako krhko i gizdavo da njegova velicina nekako] pridonosi njegovoj ljepoti. Djeluje slabasno, ali odusevljava, mirise, a ako dotaknete jednu od njegovih latica, . otkrit e~te da je meksaod najfinijegbarSuna.

,

Gddinama nisam pokusala sloziti buket od tih bozura jer sam im~la osjecaj da ne bi trajali u vazama. Ali traju, ostaju svjezi danima. Otkrila sam da ih cak mogu.poslati u New York, kao pupoljke, sasvim uspjesno, Kad se sljedeci put rodim, voljela bih biti usamljeni bijeli bozur, pa daljudi nesvjesno uzdahnu kad me spaze - kako sam to vidjela da cine.

Sv~ke godine uzgajam i slakove Heavenly Blue, na visokoj resetki. JBez njih bi nam nedostajala ta Ijupka masa boje, kojoj je nebo] takoprikladna pozadina. Otkako sam.procitala datu biljku tteba uzgojiti u malom loneu, a potom je presaditi s kuglom lod zemlje oko nje, drzala sam se toga upravo religiozno. Ali, proslog ljeta, posto sam izvadila biljke iz lonca, nisubas dobro uspijevale - bilo je vrlo hladno,a zatim prevruce za lipanj. Posijala' sam ostatak sjemena duz bijele ograde, koja sprecava

84

Vrt bei motike

Fredove kornjace da pobjegnu. Sjeme jeniknulo i na .kraju procvjetalo jednako obilno kao i presadene biljke. Ucite putem. Ali nemojte biti previse sigurni u.nauceno, Jeste Ii ikad uzgajali slakIpomoea quarnoclit'l Lisee je njezno i atraktivno, a cvjetovi erveni i bijeli, maleni, zvjezdasti. Imala sam jedan proslog ljeta, duz ograde, uz slakove. Onda sam posadila jos i potocarke blizu kuce. Ako je netko htio staviti u sendvic nesto

. zeleno i svjeze, nije morao.ici do vrta po salatu. Mogao je samo iskoraciti van i ubrati list-dva s, potocarke.

Tunbergija. Ne mogu reci da mi je to najomiljenija biljka, ali svakako je "rio ugodna. Zutih je evjetova s tamnim sredistem, Ako imate ruzicnjak, sigurno cete ga htjeti drzati pod steljom (da suzbijete korov, zadrzite vlagu, obogatite tlo), a tunbergija je vrloatraktivan pokrov za tu stelju. Stavite sjeme iii male biljke na stopu razmaka, Vitice ce se prosiriti i prekriti tlo, a ako ispod ima dovoljno sijena i lise a, ne ce oduzeti ruzama previse hrane i vode. Bit ce ljepse od, na primjer, treseta.

Usput cu reci nesto oruzama, Ako u rujnu procitate da ih treba saditi u jesen, nemojte se previse truditi oko toga. U proljece ce ti isti ljudi, zbog bolje prodaje, reci: "SADAje pravo vrijeme za sadnju ruza."

Takoder uzgajam inekoliko pojedinacnih astri zbog njihovih veselih boja. lone evjetaju do kasnog doba go dine.

Zelite li biti sigurni da cete u dvoristu imati bar jednu uspjesnu vrstu cvijeca, posadite petunije, Postoji mnogo lijepih

sorti, a ne znam nijedan evijet koji bi bolje suradivao. .

Sad jos nekoliko rijeci 0 kucnim biljkama. 0 gardenijama sam vee napisala toliko - tukuci usput strucnjake slijeva i zdesna- da cu sada sve jos jednom staviti u jednu recenicu: . drzite ih podalje od sunca i obilno ih zalijevajte svaki dan.

Kad mi je moj muz Fred jednom davno poklonio veliku i skupu lukovieu prugastog sunovrata (Amaryllisy; bila sam malodusna. Mislila sam da stirn vjerojatno ne cu imati srece. Ali, pazljivo slijedeci upute, posadila sam je i uskoro se pojavilo

85

Ruth Stout

.. nesto zeleno. Listovi su brzo raslii napokon sam dobiia .sest velicanstvenih cvjetova.

Tijekom ljeta biljku sam drzalavani, redovno je zalijevala i unijela u kucu prijeprvog mraza. Nicim je nisam hranila, i to je jedino praviIo koje sam ignorirala, U rujnu sam je prestala zalijevati. U sijecnju sam Izvadila [ukovicu; stavila u posudu svjezu zemlju (istrunulu zemlju iz vrta), vratila lukovicu u posudu i pocela je zalijevati. Pojavila su se cetiri cvijeta. Uzgajanje prugastog sunovrata ocito nije pretjerano tesko, Ako zelite imati nesto veselo u svojoj okolini, stavite oxalis u osuncani prozor.

U svojoj knjizi ·0 vrtlarstvu hvalila sam se da barem slatki grasak znam uzgajati uspjesno, .Sve sto mu treba jest stelja. A onda mi se dva proljeca zaredom smrznuo, pa sam se izjadala u kolumni koju pisem za neki tjedni casopis. Neki mi je covjek napisao da ga trebam sijati u jesen, pa sam posijala izvjesnu kolicinu krajem listopada. I 0 tome sam pis ala u svojoj rubrici. Malo nakon toga drugi mi je eovjek napisao da je jesenska sjetva slatkog graska potpuno pogresna,

Kod covjeka koji ih sije ujesen vidjela sam izuzetne primjerke, ali ovog jutra - ovo pisem u mjesecu studenom - izisla sam pogledati svoje biljcice i vidjelada izgledaju dosta slabasno

i pokunjeno. \ ..

Odrasla sam uz slatki grasak iobozavam ga, ali mozdabi mibilo najpametnije da potrazim psihijatra koji bi me os-

lobodio potrebe da ga uzgajam. .

NE SALITE SE S RUZAMA

Mislim da se moze reci da su ruze zasebna klasa u cvjetnom kraljevstvu, makar nisu bas svima najomiljenije cvijece. Vecini se svidaju, mnogi ih vole, a skoro svatko tko se bavi . cvijecem volio bi imati pokoji grm.

86

I

Vr~ bez rnotike ~

A zastome? No prosle godine posjetitelji mojeg vrta gotovo su bez iznimke rekli 0 ruzama: "Volim ih, ali ~ bjima ima toliko posla, a'caki kad se ubijem radeci, jos uvijek nejzgledaju zadovoljavajuce." Bas mi je nekidan jedna zena to !rekla,ya sam joj odbrusila: "Zasto bi bilo puno posla oko ~jih? Sto osjecate da one zahtijevaju?" "Plijevljenje je beskrajan posao, ali prskanje je najgori."

"Zbog cega prskate?"

"Zbog crnih mrlja na listovima." . "Rjesavate li ih se tako?"

"Ne, u tome i jest problem. Jos su uvijek tu."

Postavila sam to pitanje desecima uzgajivaca, od kojih su

I

neki izvrsni vrtlari, i uvijek sam dobila taj isti odgovor,

"Pa, zasto onda prskate?" pitala sam je .. Izgledala je malo zacudeno.

"Sve knjige kazu da to treba raditi." "Da, aliako ne pomaze?"

Rekla sam joj da nikad nisamprskala svoje ru~e i da na listovima ima nesto crnih mrlja, ali ne vise nego na bilo kojoj ruzi koju sam vidjela, a koja je bila prskana bas iz tog razloga. Ja sam prestalaprskati zato sto.ne volim taj posao] a nisam nastavila zbognajobicnijegzdravograzuma. Ako prskanje nije

• I

rijesilo 0110 sto je trebalo rijesiti, u cemu je onda svrha moga

truda?

Imam jednu ruzu penjacicu, New Dawn, jednu Rose Hugonis i 12 hibridnih cajevki. Tri od tih 12 - Peace, Radiance i jedna ljupka koju je moja majka posadila prijevise od 25 godina, a ne znam joj ime, smjestene su u tri kuta portulakovog cvjetnjaka. Ostale su duz kolnog puta, s tri grma bozikovine u istom redu i Rose Hugonis nakraju. New Dawn je inasuprot kuci .

87

Ruth Stout

Nijednu odtihruza nikada ne prskam, negnojim i ne plijevim ~ko njih, S njima ima "rio, vrlo malo posla, U jesen prekrijerri Citavu gredicu s 12-15cm visokom steljom od sijena i lis ea. U ~tudenompokupim zemlju izmedu redova sparoga i nabacam pornalo oko svakog grma hibridnih ruza,

Ta H~ zemlja izuzetnobogata, To je zapravo kompost - stelja koja je istrunula. Mogu je uzeti s bilo kojegmjesta u svom povrtnjaku jer je citav vrt pod steljom od sijena i lisca zapravo bogati kJmpost. Ali tu, izmedu redova sparoga, ta izvrsna

. I

zemlja nije potrebna i uvijek ce je biti dovoljno.

I

U proljece se ta zemlja koja je bila -nabacana oko ruza,

ravnomjerno nanosi u tankom sloju preko duboke stelje. To je najlaksi ~aCin da je se covjek rijesi, a nakon toga ruzicnjak izgleda tako uredno kao da u njemu nema niceg osim zemlje,

! '

Ako: nema dovoljno zemlje da se prekrijesve sijeno, sve 5to trebam uciniti jest dovesti nekoliko tacaka djelomicno istrunuleistelje iz vrta. Tako moj ruzicnjak dobiva primjerenu stelju, eij1 izgled odolijeva kriterijima i najstroze gosce iz vrtlarskog kluba, koja me dolazi pozvati da odrzim govor u njenom klubu i uvjeriti se da moji cvjetnjaci neizgledaju previse grozno. I

I .

Ta stelja suzbija korov, konzervira vlagu, trune i hrani

ruze, Ta~kl sloj zemlje povrh nje, makar biopun sjemenja korova, lite ce proizvesti problematican korov, jer korijenje onih koji Iniknu nailazi na sijeno koje je puno dzepova praznog prostora,1 pa ne mogu dalje rasti. Oni sigurno ne ce ukrasti ruzama nimalo hrane, ali ne izgledaju lijepo, pa ih dva do tri puta tijekom ljeta cupam iIi na njih nabacujem malo trule stelje, Tq mi uzima oko tri sata svake sezone.

U proteklih nekoliko godina vidjela sam da se nude ruze koje odolijevaju temperaturama ispod nule.

On~ bi trebale biti imune na zimsko stradanje, sto me ne zanima narocito jer se kod nastemperatura cesto spusta ispod

88

Vrt bez rnotike

nule, a zbog toga sam izgubila sarno jednu ruzu - Gray Pearl. Vaznijom mi se cini tvrdnja da su neke na niske temperture otporne ruze imune na erne mrlje po liscu, N abavila sam tri komada, ali nisu kod mene dovoljno dugo da bih mogla reci je li to bajka, New Dawn, Rose Hugonis i Radiance skoro da nemaju crnih mrlja. Rose Hugonis - grmoliku ruzu posadila sam prije dvije godine, i voljela bih da ste je mogli vidjeti ovog proljeca. Da sam je barem fotografirala! To je prekrasan, iznenadujuce veliki grm, na kojem je bilo stotine, mozda i tisucu njeznih zutih cvjetova. Dove dvije godine stvorila je jos nova tri grma, koja sam iskopala i poklonila, '

Radiance - hibridna cajevka - cudesno suraduje, Ona ima vise cvjetova i cvjeta konstantnije od bilo koje sorte koju poznam. Nije senzacionalno lijepa, jednostavno je zgodna, ljupka, ruzicasta ruza.

Ima li namojim grmovima velikih kolicina cvjetova citavog Ijeta i jeseni? Nema. Ima li' naicijim? Sumnjam, Cini mi se da je nas stay prema hibridnim ruzama isuvise slican nasim stavovima prema prijateljima: skloni smo od njih ocekivati previse. Ako nam se na nekom svida pola tuceta osobina, zasto osjecamo da bi doticni morae raspolagati citavim tucetom, ili barem s os am osobina koje nam se dopadaju? Ako je on

. ugodno drustvo pri rucku, zasto bi uz to morae biti i vrstaosobe koja nikad ne kasni? Tako je i s ruzama. Zar moramo ocekivati od njih da uvijek cvatu samozato sto trgovci to tvrde?Moramo livjerovati da sprejevi uklanjaju erne mrlje i kad vidimo da to nije istinasamo zato sto ih netko prodaje? Ako ste dovoIjno ambiciozni da se upustate u citanje knjiga i elanaka 0 ruzama, neprestano cete nailaziti na tvrdnju da im treba puno vode. Prosle jeseni, nakon proloma i potopa koji s~ zadesili Connecticut, nase su ruze cvale kao nikad prije. Cak bolje nego u proljece,

Sorta Peace imala je petnaest velikih i lijepih cvjetova odjednom; Radiance eetrdeset. Sve su se ruze odrzale do prvih nekoliko laganih mrazeva, Ako sam prije i sumnjala, tada sam.

89

Ruth Stout

. se uvjerila da ruze vole mnogo vode.

. ..

Ali to himoglo obeshrabriti mrioge od nas. U susnoj

sezoni sve treba zalijevati, ali ako, poput mnogih, imate bunar koji bimogao presusiti, ne mozete trositi vodu na ruze. Zato je stelja .narocito korisna u susnoj sezoni, ako vam manjka vode .. No cak ni obilno zalijevanje ne ce yam dati ruze koje vjecno cvatu. Jedan je nas susjed prije nekoliko godina poceo uzgajati ruze u velikom stil u.Imao je obiljevodei novca i bio je uspjesan vrtlar. Slijedio je sva pravila, ali njegove ruze .nisu bile nista bolje od nasih tijekomljetnih mjeseci, . . .

Sto je, dakle, odgovor za nas koji vol~o ruze i rado bismo ih uzgajali? Sto se tice posla okonjih, ja stavljam stelju i ne moram se zamarati korovima. Pustam trunuce sijeno da ih 'hrani i nemoram se gnjaviti s gnojenjem. Prskanje preskacem jer nikamo ne vodi. Kad su profesori agrikulture posjetili moj vrt, jedan je od njih rekao da je definitivna istina da ce kukci prije napasti bolesnu biljku nego zdravu. Mozda je hrana koju dajem svojim ruzama ono sto ihodrzava zdravima .

. . Jos nesto: naucila sam biti realisticna. Prestala sam ocekivati od ruza vise nego sto mi mogu dati. Zar zato sto ljudi koji ih 'prodaju uzivaju u tome da ih nazivaju "vjecno cvatucima", znaci da im obvezno moram vjerovati?

. Od bozura i jorgovana neocekujemo da cvatu za vrijeme

. mraza ito' nam ne ce niti pasti na pamet sve dok se ne pojavi netko sasjajnom idejom da ih proglasi vjecnocvatucima. Au kakvom cemo se skripcu tada naci, kad i zbog jorgovana pocnemo osjecati takvu frustraciju kakvu sadaosjecamo zbog ruzal

Ja sam sretna i zadovoljna zbog mnogih divnihruza u lipnju, zbog dovoljnog broja tijekornljeta i zbog onih nekoliko koje uspijem ubrati nakon prvih mrazeva, Grmovi pocinju izgledati pomalo sasuseno, ali zar drugo cvijece, a i Ijudi, izgledaju drukcije kad dodu do kraja svog prirodnog puta?

Jesu li ruze krive sto zelimo od njih vise nego sto nam one

90

, I

Vrt bezmotike

I

mogu dati? Netko mi je jednom rekaorVolim irise zat~ sto su

gotovi kad su gotovi. Ne zafrkavaju." . ,

,

. Istina - a ni ruze nas ne pokusavaju zafrknuti.

,

!

Ali cini se da smo mi skloni tome da zafrkavamo satb.i sebe ..

91

Ruth Stout

4. Poglavlje

,

Okus je pokus

! .

. SJAJNA [DEJA 0 JEDENJU BILJA

I

Jednog dana, prije mnogo godina sinula mije sjajna ideja: ako bi svi [eli sirovu hranu, kuhinje bi postale nepotrebne, a usteda rada i vremena bila bi ogromna. Ljudi nesamo da.bi se mogli rijditi svojih stednjaka, nego ne bi morali kupovati ni lonce, tav~ i slicne stvari. I tako sam citavu godinu jela sarno sirovu hranu, na nacin koji' bi tesko mogao biti manje znanstvenl

! •

I •

U to tie vrijeme moja sestra kupovala i kuhala hranu za

nasu obiteb, pa sam je obavijestila 0 svom projektu, dodavsi da zbog mene ne mora kupovati nikakvu posebnu hranu, sarno zato sto s~ moze jesti sirova. Rekla sam joj da se radi 0 tome da sedokaze koliko bi zivot bio jednostavnijikad se ne bi moralo kuhati i da se uopce ne opterecuje razmisljanjem 0 mojoj dijefi,

Ddal!a me za rijec, pa je rezultat bio da ponekadza mene nije bilo nipeg prirnamljivijeg zajelo od, naprimjer slatke repe, Kad bi .me prijateIji pozvali na rucak, ponijela bih sa soborn

! . . .

bananu i Iljlrkvu, a uzina koju samnosila na Bosao uglavnom

se sastojala od grozdica i integralnog zita. Zelim reci kako godinu dana nisam marilaza uravnotezenu ishranu, a ostala sam zdrava. I, koliko se sjecam, nisam ni dobila ni izgubila na tezini, To, naravno, ne dokazuje da je takva ishrana korisna, ali mislim da jasno pokazuje da nije stetna.

I •

Ndtq 0 okusu, Ima Ii iceg uzaludnijeg od pokusaja da nekoga uvjerimo da je ovo .ili one jelo ukusno ako on misli da nije? Nismh jednom cula danetko ne voli neku hranu, a onda

92

Vrt bez motike

se ustanovi da je nikad nije ni probao. Smijem Ii stoga pred.Ioziti da prije nego sto se namrstite nad,naprimje~, sirovim

Autorica zakljucuje da je sirova i kuhana repa jednako ukusna

93

Ruth Stout

krumpirom, probate pojesti jedan?

U ozujku iskopavam iz svog vrta pastrnjak, i na svaka tri - cetiri koja skuham, pojedem bar jedan sirov. Oni nisu hrskavi k~lO mrkvaali su sladi, Sljedecestoidolazijestmaslacak. Neki dan, kad sam gapravila na salatu,mladickoji je dosao ocitati brojiloiast~ojenfl. trenutak u.kuhinji i,gledajuCisto radim, rekao: "Nikad nisam jeo sirove maslacke, Mojaih mama uvijek skuha.tOdgovorila sam mu c:la:ihijayblitrt kuhane, ali ih onda treba ubrati jako puno za pristojan obrok.

Prije nego mas,laccipostanu stari igorki, sparoge pocnu pustati mladice,koje SUj sirove, ill kuhane, pravidodatak salatama. Po mom miSljenjusparoge< sui kao i kukuruz, na vrhuncu okusa odmah.nakon-brarijai cesto pojedem nekoliko dok ih nosim izvrta u kuhinju.

Citave zimeidobardio J?~oIje~ajedem slatki spanjolski luk, najradijesirov e : Mbzda neznateda se on uzgaja iz sadnica, a ne izIucica. Ja ih nabavljam .od Joseph Harris & Co., Rochester, N.Y.

Luk kojiuzgajam Iz cesanja koristim za kuhanje,a ljutiku jedem sirovu.

Preko zime takoder iskopavam mrkve koje sam ostavila u vrtu ispod naslagasijena, Hrskavije su islade od bilo kojih koje mozete tadakupiti, cak i odonih uskladistenih u .. posebnim podrumima. Moogi ljudi, uglavnom muskarci i djeca, sirove

mrkve vole viSeod kuhanih. ' , ,

, Da razmotrimo i mogucnostdasepovrcepije umjesto da ga jedemo - to jest mogucnost pravljenja sokova,

Kad samnedavno.govorilapred grupom •• ljudi u New 'Hampshireu,jedna.mezena upit~la jesu Ii. ostacimrkve propustenekroz sokovnikjednako dobri za steljukao i sijeno. Makar sam. culaza pomamu pravljenja sokova, ipak me zacudilo da bi netkona takav nacin mogao proizvesti dovoljnu kolicinn otpadaka danadomjesti.sijeno. Odgovorila samjoj da

94

Vrt bez motike

s tim kolicinama ne bi daleko dospjela, a ona mi je na ,0 rekla

I·

da u njenoj obitelji ima petoro djece i da sukolicine ~stataka

mrkve uistinu velike.

U jednoj od svojih knjiga napisala sam da sve k~d bih i uzgojila dovoljno mrkve da od nje pravim sok, dok] bih je iskopala, oprala i propustilakroz sokovnik, sumnjam da bi mi ostalo dovoljno snage da dignem casu do us ana. A ta je zena sve to radiIa za sedmeroclanu obitelj! Nejasno sam pretpostavila da se sokovi od povrca rade uglavnom za starijel osobe, kojima nije ostalo puno zuba. Ako .ih netko ima, zastp ne bi

. Zvakaomrkvu? Stojes idejom"grubehrane", za kojusu~ovorili da nam je potrebna. Ali nemojmo brzati. Ako bismo svtf hranu mogli piti, mozda bismo mogli sasvim eliminirati zubare,

I

Vratimo se .salatama, Kad je zelena salata spre¥Ina za

branje, trebalo bi biti i kopra, persina, spinata, a m;ozemo dodati i lobodu ako je ima u blizini. I vrsci mljecike, kao i mlado lisee rotkve dobri su za salatu, a mozda i njezni listovi ~latke i obicne repe, makar se ne sjecam da sam ih probala.

I

Po mome misljenju svi clanovi porodice kupusa suldobri i nekuhani. Sigurno yam je poznato da se i ribani kupus, brokoli, cvjetaca (crvena i bijela), kelj pupcar, kelj, koraba i lisnati kelj

mogu jesti sirovi. '

Sirovu slatku repu i mahune mogu preskociti, ali ihnikad nisam probaJa sasvim mlade, Potpuno zreli grasak mal? mi je pregorak, ali onaj koji sam br~la za probu, dok je bio papola zreo, bio je nevjerojatno sladak, Pravije uzitak sjesti u ~dobnu stolicu, primiti seciseenja graska, bez zurbe, i usput jest~ mlade bobice.

. Kukuruz je takoder izvrstan sirov, dok jos nije sasvim sazrio. A ako se vee kuha, za moj je ukus najbolji kad ga pop arimo tek toliko da postane vruc, Mislim da je tada ~ladi, a zapravo i ne vidim zasto bi se uopce moran kuhati, osirn zbog

toga da se maslac na njemu moze rastopiti. ,

• I

Po mome misljenju, i ljetna je tikva mnogo bolja] sirova

95

Ruth Stout

nego kuhana, Uberite je dokje mlada idodajtesalati ili prelijte majonezom, .Zimska tikva takoderje dobra sirova, ali ja vise volim kuhanu. Sve vrste graha u mahuni dobre su za jelo i bez kuh!lnja,1 a sirova soja prava je delikatesa, s okusom nalik na ljesnjakd, kakav druge mahunarke nemaju, N utricionisti su bez sumnje 4 pravukad kazu da usojiimasvega sto moze zanimati nekoga fko razmislja 0 zdravoj ishrani. Ako imate povrtnjak, nadam sb da je uzgajate.

I

Preporucam sortu Giant Green jer ona ostaje zelena mnogo dulje od ijedne druge sorte koju poznam, a i mnogo je veca, sto ~e vazno, jer su zrna soje inace sitna, pa posao oko njih moze biti dosadan, Teske se ljusti, alisi mozete pomoci tako da je poparite nekolikorninuta prije ciseenja, pa cete lako

I .

izvaditi zrno iz ljuske, Giant Green mozete nabaviti od Farmer

Seed & :Nursery Co., 'Faribault, Minn.

Ne mogu se odluciti volim Ii vise sirovu iii kuhanu repu.

N a oba je nacina izvrsna. Ali paprike definitivno vise volim sirove, a Iprosle zime otkrilasam nesto 0 smrznutima, U mom se zamrzivacu uvijek nade zavidna kolicina paprika jer ih volim pripremati s lukom, a pogotovo ih volim stavljati u jela s jajima,

Slu~ajno sam otkrila da su smrznute sirove paprike skoro jednako dobre kao i svjeze ubrane, N aravno, vise.nisu hrskave, I

. ali nisu ~i toliko gnjeeave da bi to smetalo,

I

Ka4 vee govorimo 0 smrznutom povrcu, razmislite nije li cudno d~ ce yam cak i prodavaci zamrzivaca reci da se rajcice ne mogu ~mrzrtuti? Harem su to obicavali, a kad sam to nedavno spomenula prijateljiei, relda je: "SmrznuterajCiee ne mozes nigdje kupiti."

Zbqg .nekakvog bizarnog nedostatka maste ljudi ne smrzavaju to popularno povrce zato sto nije cvrsto i spremno za rezanje na kriske kad ga izvade iz zamrzivaca. Ni od jednog drugog ~ovrca ne ocekujemo da sacuva Cvrstoeu, niti ga odbacujemo zato sto to nije moguce. Osim toga, sto je sasvim

I

drugirn nacinima upotrebe raj cice, osim rezanja na kriske''!

96

Vrt bez motike

Ako, dakle, i vi, kao i ja.: volite okus svjeze ubranih .zrelih rajcica, sakupite ih, operite i smjestiteu prikladne kutije; Ako treba, narezite ih da ustedite prostor i onda ih smrznite. Otkrit cete da se okus rajcieesacuvao, makar je po konzisteneiji slicnija kuhanoj rajciei.Ako imate sortu Red Cherry, plodovi ce.i.nakon smrzavanja oststi prilicno cvrsti.

Ne zelim 'pretjerati; aliikladim se da ce okus vasih smrznutih rajcieabitineko~komilijunaputa bolji od okusa hila koje rajcice koju budete~upili zimi u trgovini.Sve sto sam napisalau ovom poglavlju,!TIozete .ignorirati osirn primjedbi 0 rajcicama. .Nadam seda c~te smrznuti poneku. To ce sasvim sigurno osvjeziti vas .menuu zirnskim mjesecima.

NEMOJTE SE TOLIKOTRUDITI OKO SP AROGA

Nema mnogo ljudi koji ne znaju sto hi s vremenom, energijom i novcem, Zato cu yam otkriti kako cete ustedjeti sve troje- ako, nairne, uzgajate sparoge,

Staromodni vrtlari obicavali su iskopati brazdu duboku. 60.:90 em, siroku 30 do 60 em i napuniti je do vrha zemljom i gnojem, pa u to staviti korijenje sparoga. Danasnji autoriteti savjetuju mnogo plice brazde.

Svaka pouzdana tvrtka koja prodaje korijenje sparoga dat ce yam iupute za sadnju. U njima pise da treba iskopati brazdu duboku 30 em i siroku 25 em i napuniti je skoro do vrha vrlo bogatom zemljom iIi stajskim gnojem. Ako bas morate, pridrzavajte se onog sto kazuo sadnji, prvom rezanju i roku rezanja svake sezone. Sto se tice svega ostalog, moja je duboka zelja da ignorirate eksperte.Neki ce yam od njih reci da zasijete pokrov od soje i da ga ukopate u zemlju, To je nepotreban posao. Drugi ce reci da zasad treba gnojiti svake jeseni, Ako irnate gnojiva pri ruci, a nista vas ne stoji, mozeteih poslusati, ali ni to nije potrebno, Nekivrtlari stavljaju sol na svoje sparoge

97

Ruth Stout

da suzbiju korov. Receno mi je da je to ucinkovito rjesenje, ali postoji bolje i jednostavnije,

Ovo je zabavni dio: Ruth stabljiku .rabarbare za . iz svoga cudesnog vrta.

Mozda ce yam netko reci da stabljike treba odrezati u jesen, a neki autoriteti cak savjetuju da ih spalite. Preporucarn yam da ne cinite nista od toga. Jednostavno ih ostavite gdje jesu. Kao i sve ostalo, i one ce umrijeti kad dode vrijeme i zato ih ostavite da pocivaju u miru, Takoder ce biti dobre i za stelju.

Preskocit cemo fantasticnu ideju pravljenja zaslona nad

. sparogama da bi ispale sto bljede.: To je za ptice i za neke Europljane koji su navikli nabijele sparoge, a jos se nisu prosvijetIili. Danas nam ljudi koji mare za zdravlje govore da treba jesti zelenu hranu, sto zeleniju, to bolje, Ako je tome uistinu tako, nije li to divno - manjeposla, vise zdravlja?

Procitala sam da je pozeljno staviti stelju na zasad sparoga u kasnu jesen da se zastite krosnjice, ali osim toga pise da u proljece treba odgrnuti pokrov i kultivirati tIo. No ne pise zasto to treba uciniti, a pretpostavljamda ni strucnjaci to ne znaju. To ne moze bitizbog omeksavanja tla iIi suzbijanja korova jer je pod dobrom steljom zemlja uvijek meka, a korov ne nice. Dakle, sto treba uciniti? Vjerujemda cete se odluciti zao metodu

98

, I

V I L UyL. _lllULlJ\.C;

koj a: yam zvuci najrazumnije, N e nagovaram vas, ali teCiicu yam

kakverezultate postizem svojim nacinom. : .

I

. Im.am dva redasparoga, duga 15 metara. Jedanjeposaden

prije vise od 30godina na stari nacin, dok jos nisam .~nala za bolji, to jest u vrlo duboku i siroku brazdu .. Drugi je ~tavljen dvijegodine kasnije u plitku brazdu. Uspijevaju podjednako,

Prvih 14 godina svake sam jeseni gnojila sparoge s~ajskim gnojem, kultivirala ih svakog proljeca, plijevila citavo ljeto, A onda sam jednog lijepog travanjskog dana - pricu vee Iznate - dobila divnu ideju: da prestanem s oranjem, kopanjem i

~~~~ i

-. I

Prekrila sam vrt sijenom, ostavila ga, tu i tamp malo

dodavala. Moj se posao u sljedecih 26 godina s~eo na popravljanje stelje te sadnju i berbu mojih izvrsnih plodova,

• ~. I

Medu .njima su, naravno,i sparoge: i, kako s~m vee spomenula, nikako ne mogu shvatiti zasto bi stelju !trebalo maknuti u jesen, a u proljece kultivirati zemlju, Mladide ce se

probiti kroz sijeno, pa zasto ih onda uznemiravati? !

Istina. je da ce stelja sprijeciti da se u proljecel zemlja zagrije tako brzo kako bi se zagrijala da je gola, sto zn*i da ce vasa sezona poceti malo kasnije, ali ce zato trajati dulje ..

• i

Za mene je to prednost, jer nas mrazovi pogadaju i u

svibnju, a ponekad cak i u lipnju, a .kako mraz ubij~ svaku

izlozenu stabljiku sparoga, ta mi je odgoda draga. I

i

No aka yam se iz nekog razloga zuri - aka, naprimjer, prodajete sparoge pa zelite da sazru rano, kad su najskuplje - nije veliki posaoodgrnuti stelju dok se tlo ne zagrije, a ~atim je vratiti. To mozete uciniti sarno nadijelu zasada, pa cet,e dobiti dulju sezonu, Prvi urod mozete rezati tjedan dana ranije, a

drugitjedan dada kasnije. .

Lisee je opcenito dobro zastelju, alije zasparoge ~ajbolje rasuto sijeno. Lisce ili balirano sijeno moze zaprijeciti put mladicama. Slama jeu redu, J.AEIiot iz New Jersya, s~rucnjak

99

xuen Stout

za sparoge, vjeruje da je sijeno ipak najbolje .. Kaze da je njegova hranjiva vrijednost veca od one stajskoga gnojiva. On smatra d~ se dio hranjivih tvari iz sijena kojimse hrane konji i krave trosi na izgradnju tijela i stvaranje ml:ijeka. Gnoj je ostatak . .1\ trunuca stelja odsijena sadrzi sve te tvari,

Posljednjih 26 godina ni najednom dijelu svog vrta nisam rabila nikakva gnojiva, .osim trunuce stelje i mljevenog pamukovog sjemena, koje samsfavljala'zimi, u kolicini od oko 2 kilograma na svakih 30 kvadratnih metara tla. Nisam sigurna da jeto bilo potrebno, ali rekli su mi da jest, zbog dusikaKad vrtlari nelbi navracali ovamo tako cesto da provjere moj sustav, mislim da bih jedne sezone prestala upotrebljavati mljeveno sjeme pamuka da vidim hoce Ii biti kakve razlike.

I

Ali dokgod izlazem odlicne rezultate koje postizem

svojom nietodcm, uz tako malo rada, ne mogu si priustiti neuspjeh] Tko bi mi povjerovao da je urod slab sarno zato sto te godine] nisam upotrijebila pamukovo sjeme?

I

MislVn da yam je sada jasno zasto ne upotrebljavam sol za suzbijanje korova. To je sve sto sol cini, dok stelja uz to jos i obogacuj~ zemlju uklanjajuci tako potrebu za gnojivima i odriavaju, tlo mekim i vlaznim ...

Jos r~jec - dvije 0 branju sparoga. Cini se da Ijudi ne znaju prestati o;bavljati taj posao na spori nacin, ostrim nozem iIi posebnimldvostrukim sjekacem, malo ispod povrsine tla, Na to imam cet¥ zarnjerke. Prvo: oduzima mnogo vremena; drugo:

Iako se moze dogoditi da se ozlijedi susjedna mladica koja se jos nije p6kazala na povrsni; trece: ubrane mladice prljave su; i cetvrto: ~reba ih rezati jos jednom da se odstrani tvrdi dio.

Moj~ je metoda mnogo jednostavnija: hodam duz reda i berem svt1 mladice koje su sazrele, a kako ih lomim tamo gdje su mekane, ne trebam ill obrezivati. Tako suciste da ih je dovoljno riakratko isprati pod mlazom hladne vode.

Kolicina novea koju ce yam moja metoda uzgoja tog povrca .. us~edjeti ovisi 0 tome koliko cete platiti sijeno i koliko

100

biste platilignojivo da uzgv~jat~ na ~ta~om?dan ~~~.in. Alisigurna sam da ce yam moj nacin ustedJetI ve.li~koh~lO~ ~emen~ i energije. Asto se re~ultata ~ic~, napOmlOje~ d~j.e cOVJ.ek koji vee 40 godina uzgaja 1 prodaje sparoge, ka~ j~ vidio I?oJ zasad, rekao da tako stare biIjke ne bi mogle bolje lzgledatl ..

CJELOGODISNJA BERBA JEST LAKA!

U SAD-u mozdapost()je podrucja u.~ojimaj'7. uobicaj~no neku vrstu povrca bratisyakodne;mo, tIj,~k01n elJ~I~godm~. Ako je vas vrt-: 'takav; nemojte nu to reci, KOlTI~JOS trebaju

zavidnemisli?

Za one.koji zive u jnanje zahvaIID..m podru~jima, avoljni su uloziti.malo truda da bimogliponest? ubratI.~ svak~m od 365 dana, imam dobre vijesti. Prosle godme ~o mlJeuSpljeV~~O s jednom do cetiriju~stap_ovrca, a prek? l~eta s.n:'-no~o Vls~ vrsta, naravno, makar Je moj vrt u ~azov~toj .k9tli~1. ~ prak ticki uvijekimamo pravi mraz polovmofi1lipnjal vee pocetkom

listopada.

U godinama dokjos nisamstavljalatr~jnustelju ~ ~vo~ vrt, sticenje biIj::lka odmraza i bila je ~rava. bitka,: u kOjoJ.msam uvijek . pobjedivala.Ali. ~ada. pob]equJ.em. Tr~ba ?II sv~ga nekoliko.minuta danabiIJkenabCleam.slJ~no, koje mljellvljek

pri ruei .

. Grmove malina.stitim starim pokrivacima, k?je po~.ekad stavirni po sirokim gredieamalukai kru~pJra. U J.esen nj~.tko pokusavam nesto spasiti, osim poneku raJeleu,koJuprekrl~em tim pokrivacima. Sve rajciee. k?je su ost~.le zelene ~aJ~m prijateljici koja od njih spravlja izvrstan .zaem. <?stale nJezn~ plodove, poput bundeva, paprika, graha 1 krumpira poberem 1

skladistim iIi smrzavam.

Kako, dakle, s mrazom u pocetku listopada u~pijeva~ odrzati biljke u vrtu sve do iduceg ozujka? Bez sumnJevam Je 101

pozna to da neke biljke mraz ne sarno da ne ranjava, nego ih poboljsava, Kupus, kelj pupcar, repa, kelj, pastrnjak - sve to ima bolji okus nakonmraza. IIi cak nekoliko mrazova. Salata maslenka podnijet ce nekoliko mrazova, kao i. novozelandski splnat. Ne znam yrijedi Ii to i za mrkvu, jer jos nikad nisam dopustila da je mraz zgrabi - nego je, kad zaprijeti, prekrijem balama sijena i kad mi zatreba, jednostavno odmaknem sijeno i iskopam si koju. Prosle godine pocetkomlipnja posluzila sam nekoliko takvih sitbVihmrkVi za nlcak. Prijateljisu me pitali gdje sam nasla tako dobre i hrskave mrkve u to doba godine,

los se sijena dadaje na stelju aka gredida mlade salate.

Dakle, koje cetiri vrste povrca mogu ubirati citave zime?

Mrkvu sam vee spomenula. Kelj, za koji nista ne cinim. Prosle se godine za njega pobrinuo snijeg, koji ga je odrzao svjezim i

102 .

,

Vrtbez motike

zelenim. Ne znamkako bi bez snijega podnio zimu. Zatim repa, na koju, kad se smrzne, nabacim nesto sijena. Pastrnjaci su, valjda znate, najbolji kad citave zime ostanu u smrznutoj zemlji, pa ihiskopamo u proljece.

Prilicno sam sigurna da se sa slatkom repom ~bze pos-: tupati jednako kao i s mrkvom, ali toliko je volim kuha~u i zatim smrznutu da u jesen citav urod stavljam u zamrzivac, Sto mogu uzeti iz vrta tijekom ozujka i travnja dok ne sazori spciroga?

I •

Repa i kelj do tad~ ce vee dati svoje, ali pastrnjak i mrkva jos su dostupni.a osim toga tu su vee tako brzo da jedv~ mozete povjerovati - i maslacci i vlasac, spremniza berbu. To dvoje nikada mi ne dosadi - spravljeni na salatu, s francusIdim prelI

jevom.

i

Jeste Ii ikad skuhali krumpir (u ljusci, naravno) i mrkvu,

odvojeno, a zatim od njih napravili pire i zacinili ga solju, paprom i maslacem? To je izvrsno jelo. Jedan o~ mojih kuhinjskih ormarica pun je proslogodisnjeg krumpiral a ispod

I

kuhinjskog stoIa zgodanje niz tikvi Blue Hubbard i Bu~tercup.

"Autoriteti" kazu da se kelj moze sijati u rano proljece da bi se mogao jesti ljeti, a za zimsku upotrebu treba g~ sijati u lipnju ili srpnju. Time valjda hoce reci da travanjski i svibanjski keIj ne bi prezivio .hladno vrijeme. Toga sam se manje-vise drzala, ali proslog Ijeta iz nekog razloga srpanjski ~elj nije sazorio. Ali je zato svibanjski bio tako obilan da ne samo da

. sam ga poklanjala uokolo, nego sam ga imala sve do v~Ijace.

Prosle zime otkrila sam nesto 0 repi, Makar sam znala da joj je okus bolji ' kad se smrzne, uvijek sam mislila da je treba skuhati tim se izvadi iz zamrzivaca. No otkrila sam d!a je jos boIja ako je pustite da se sasvim odmrzne prije kuhanja.

Ponekad se pitam zasto seuopce zamaram smrzavanjem povrca za zimnicu kad bih uistinu bila zadovoljna ako ~ih zimi svakog dana jela samo jedan sendvic od spanjolskog luka i sojinog kruha koji mi dostavlja pekara Mease iz Schoenecka, Pa. Taj se kruhmoze nabaviti u mnogim trgovinamalzdrave

103

Ruth Stout

hrane. Ne sadrzi brasno i prava je delikatesa.

I •.

Sad~ sam napokon shvatila da je punjenje zamrzivaca povrcerol vise-manje gubljenje vremena jer sam nasla nacin kako da ~a sacuvam u vrtutijekom eijele godine. No buduci da je zivot tako nepredvidiv, sezona u kojoj cu odluciti da nista ne zamrznem, sigumo ce biti sezona u kojoj ce sve biljke sto ih

uzgajam bdlueiti prestati radati u rujnu. ' .

I

STO S lAGODAMA?

I

. Jednog Ijeta prijatelj mi je rekao: "Morala bi se obratiti psihijatru zbog svoje nenormalne sklonosti premajagodama. Pazis i niazis one koje ce roditi iduce godine, dok tvoje zrelc maline, foje uostalom smatras boljim voeem,. placu da ih

. uberes." !

Imao je pravo. Uistinu bi se moglo reci da je uzgajanje jagodamoja strast, ali jos uvijek ne mogu shvatiti zasto je njihovo mjesto u earstvu vocatako posebno.

Na iprimjer: veljaca je i ocekujete drustvo koje zelite impresionirati, a nernate vremena napraviti pitu od tresanja ili se uhvatiti u kostac s nekim kompliciranim reeeptom za koji nikad ni~te imali dovoljno hrabrosti.Zato lijepo kupite kutiju jadnih, bezukusnih Jagoda (ne trazite bolje po okolnim trgovinama: sve su uzasne), operete ih, rashladite bijedniee i vasi ce g1sti kliknuti: "Ah.xvjeze jagode!" I uzivatce.

Te j~gode stvarno nisu narocito dobre, pa, zasto onda ... ? Je lilto jednostavno iskrsnulo kao bezrazlozni inerazumni

strah od] neotrovnib zmija, iskrsnulo i uzelo zamah? .

,

A u~ say taj pretjerani entuzijazam za sve vrste jagoda, iznenadujuce ih malo Ijudi uzgaja, Svi kazu da je s njima previse posla.

104

Vrt bezIIld,iike

. . .

I jest. Bilo da svake godine stavljate nove sadnice ill se koristite 2-3 go dine starima, to.je veliki posao. Presadivanje je rad, a cak ako i stavljate stelju da suzbijete korov.jos cete uvijek dosta vremena potrositi na razmjestaj i kontrolubiljaka koje nicu.

Pocela sam sa sortom Premier, jer mi je netko darovao sadnice, a u to vrijeme znala sam vrlo malo 0 razlicitim sortama. Kasnije sam dobila sorte Fairfax i Catskill i otkrila da bi se Premier morala sramiti svog Iijepog, ali gotovo bezukusnog Iiea kad raste u istom vrtu gdje i Fairfax. No, kako zivim u hladnoj dolini Conneetieuta, a Premier je sorta vrlo otporna na mraz, nastavila sam i nju uzgajati za prhke kolace, marmeladu i za Ijude koji vole svjeze jagode u veljaci,

A onda je jednom u lipnju dosao na veceru nas prijatelj, dobar poznavalae Jagoda: Sorta Premier bila je zrela, Fairfax jos nije. Kako sam otvorila staklenku Fairfaxa (tada ih jos nisam smrzavala), tako sam pomislila: ako se toliko sramim Sorte Premier, morala bib je prestati uzgajati. I prestala sam.

S vremena na vrijeme prodamnesto Jagoda prijateljima i susjedima. Tako sam stekla prilicnu reputaeiju, sto i nije bilo pretesko, jer konkureneije gotovo da nemam.

Nakon 25 godina eksperimentiranja .napokon sam se, barem privremeno, odlucila za Fairfax i CatskilL Imam 21 metar prve i 6 metara druge sorte. Catskill uzgajam za slucaj da Fairfaxpodbaci, imakar tu sortu upotrebljavamo kao desert, posluzilabi i za druge svrhe da.nema Fairfaxa,

Godinama sam prekrivala jagode sijenom kad god bi zaprijetio mraz iako nikad nisam voljela opterecivati te uspravne biljke i ujutro s njih skidati sijeno.

Napokon sam zakljucila da hladne noci ostecuju jagode cak i ako se ne smrznu, pa sam prestala uzgajati toliko da bib imala za prodaju. Ali ih se nisam mogla sasvim odreci, pasam zamolila muia da .pokusa smisliti nekakve pokretne zaklone

105

Ruth Stout

protiv hladnoce. Nacinio ih je deset. Dugi su 2 metra, siroki 1 metar; poklopci imaju zglobniee, pa se mogu zatvarati nocu i otvarati ujutro. Tako smo rijesili problem mraza.

_Istovremeno smo doskocili i jadnim pticicama, Okviri su opremljeni zaslonima.koji se lako stavljaju i vade, a micemo ih sarno za vrijeme berbe.

No, bez obzira na zaklone, os tao je problem rada koji ne cu moci obavljati kad pocnem teturati od starosti.

.Trajna stelja rijesila je tar problem u ostatku vrta, ali makar sam sespasila od plijevljenja, nisam se spasila od presadivanja i razmjestanja izdanaka.

Sklona sam kliseu "sve se moze, kad se hoce."

. Tako je bilo sa mnom i s jagodama. Tko ih zeli uzgajati, a boji se pretjeranog posla, moze iskusati moj nacin.

Zasadila sam 3 reda jagoda, na razmaku od oko 20 em.

Mozete zasaditi i 4 red a ako zelite. J a sam nacinila 3 da biljke ne bi bile prenapucene u okvirima. Razmak izmedu biljaka bio je 1 metar.

Prvoj biljei u svakom redu dopustila sam da pusti sarno jedan izdanak, niz red, a ostalim biljkama da puste dva izdanka - jedan uz red, drugi niz red. Kad sam zavrsila, dobila sam 3 red a biljaka, razmaknutih 20 eentimetara, a razmak medu biljkama iznosio je 30 eentimetara. Ali sveje izgledalo kao jedan red, sto je zapravo i bio.

Sadila sam ih u rujnu. Opcenito, radije to cinim u jesen.

Godinu dana nakon iduceg proljeca, iza prve berbe, iscupala sam prve biljke iz svih triju redova, ostavila biljke broj 2 i 3 , iscupala broj 4, ostavila 5 i 6 i tako dalje. Drugim rijecima, odstranila sam biljke - majke i ostavila izdanke koje su pustile. Zatim sam tijekom ljeta biljkama koje su os tale dopustila da puste taman toliko izdanaka da nadomjeste one koje sam pocupala,

106

Vrt b~z motike

. Godinu za godinom stare' su biljke odstranjivanel mlade

ostavljene, i to nije veliki posao. . .

Time dobivate trajan zasad' jagod'a i nikad vise ~e 'cete morati. presadivati, osim.. naravno, ako zelite iskusati novu sortu. Moratekontrolirati i izdanke, ali je znacajna] razlika . izmedu usmjeravanja jednog iIi dvajuizdanaka sa svake biljke i starog nacina razmjestanja velikog broja izdanaka pomalo nasumee.

Aka je zasad pod dab rom steljom, ne ce biti karaya. Aka imate gomilu komposta, mozete svakoj novoj biljei datilpregrst

mislite Ii da je nuzno. '

Buduci da ja ne upotrebljavam ni kompost nignojivo, pustam trunucustelju da obavi posao, Ako bih ikad osjetila da to biljkarna treba, dala bih im nesto zemlje s prostora izmedu

. I

redova sparoga, koja je nevjerojatno bogata, a nastala je od

stelje stare godinama. U kolovozu, kad biljke stvaraju pupoljke za sljedecu godinu, tretiram ih s malo mljevenog pamukovog

sjemena, zbog dusika. .

Mislim da je zbog stelje moje tIo sada toliko bogato da bih mogla saditi i gusce, Vjerojatno cu i to probati jednog dana.

. '!

Jedna rijed a trajnimjagodama: fujI Ne, ipak evo jos nekoliko rijeci, Kao prvo, meni ne zele radati. Drugo, lj~di koji ih uzgajaju, koliko mi je poznato,nikad ih nemaju dovoljno da bi vas mogli ponuditi, makaruvijekmogu otrcati u vrt i donijeti

. ". • I

pet-sest Jagoda klicuci: "Gle, jagode iz vrta uovo doba godine!"

I

Ako su trajne jagode isplative,' zasto ih ne vidamoria

trznici u jesen? J a ih nikada nisam vidjela, '

Ali zasto se brinuti sto su svjeze jagode u zimi grozne, a trajne, takoreci, nepostojece, kad mozete otvoriti zamrzivac i izvaditi posudu punu proslogodisnjihukusnih Jagoda i Iveseliti se novom Iipnju koji ce yam ponovo darovati svjezuFairfax jagodu.

107

:

Ruth Stout

I

5. Poglavlje !

i

I ,

Jos neki prijedlozi za vas vnt

! . .

TRI YLASTORUCNATRIKA

Kad smo kupili zemljisteu dolini Poverty Hollow, mojaje majka sagradila kolibu kraj nase .kuce i brinula se za cvjetnjake u svom il u nasem dvoristu, Porazmjestila ih je svuda - pokraj obiju ku~a, nasuprot spremistu ,i nekoIiko na tratini. .

!

I F~edu, i mojoj sestri, i meni to se dopalo: mnogo malih

cvjetnjaka, a usvakom sarno jedna vrsta cvijeca iii najvise.dvije

I

do trio AV neki profesionalni vrtlari i ljudi koji su smatrali dasu

bolje upuceni, rekli su da je to ne sarno staromodno, nego i stvara dqdatni posao jer se trava uvijek uvlaci u cvjetnjake, sto znaci da stalno treba kositi rubove zelite Ii da izgledaju uredno.

I •

!

Majka nije previse marila za te savjete, a i mi smo je

podrzali [zato sto su njeni aranzmani bili toliko atraktivni da nitko od Inas nebi zelio zamijeniti te relativno male cvjetnjake s jednorri vrstom cvijeca za dva-trivelika u kojoj bi vise vrsta bilo ispremijesano.

i

Kad sam, mnogo kasnije,prihvatila lagani nacin vrtlarstva

sa steljom, to nije razrijesilo problem urednosti cvjetnjaka, makar sam si ustedjela nesto kosenja.

! •

,

Onda je proslog ljeta moja sestra pronaslarjesenje, toliko jednostavno da je upravo apsurdno kako se nitko od nas nije toga prije sjetio. Duz ruba duge i prilicno uske gredice tulip ana - oblik naravno nije vazan - polozili smo povrh trave debeli sloj novina, chsopisa, kartona i slicnih materijala te s'£_e skupa prekriIi polutrulom steljom.

108

Vrt bez motike

Takvu granicu mozete naciniti od bilo kojeg materijala koji smatrate prikladnim, sarno pripazite da bude dovoljno sifoka da se kosilica ne priblizi previse cvijecu.

Sada prekrivam papire. zemIjom i, ako je slojdovoljno

. debeo mislim da ce trebatinekoliko godina da istrunu i da trava pocne' ponovo nicati. Ne smeta. akc:>,.u, zemlji ~a _sjen:enja korova. Korijenje koje ,ono push naici ce na paprr 1 ne ce se

dalje razvijati. '

Naravnoda je moguce jednostavno prosiriti cvjetnjak, ali postoje dva razloga da se tone ucini, P~je taj s~o. ce tr~va uz rub nastaviti rasti unutra, sto se ne moze dogoditi kad Je. rub zasticen slojem papira. Drugi je razlog sto malo koji vrtlar moze odoljeti da ne posadi n~s~o u siroki ~ra~icni P?jas,. a .onda kosilica tuda ne moze kositi, Kad upotrijebite ovaj novi tnk, ne treba yam vise samokontroIa, nego sarno mnogo pap ira.

Druga ideja 0 kojoj zelim govoriti sinula mi j.e prije nekoliko godina. Pocela sam se pitati, a pitala sam ~0.1 J~.h~a Lorenza i jos neke upucene ljude, zasto se neko povrce 1 cvijece razmnozava samo, a neko ne. Je li to zbog toga sto se ne~o sjemenje smrzne, a drugo jeotpornije? J?hnje rekao d~ ~~Je tako. Onda su nasa dva velika urn a, radeci zajedno, zakljucila da veci dio povrca ne ostaje uvrtu dovoljno dugo da bi pustio sjeme. Kopar ce se razmnoziti sam, a.~a~? i p~r~in na~e~ne godine. Tikvice ce niknuti posvuda, ~a~c~s~e gdJe ~ ne z~l.lte. Pretpostavljam da su mnogi od ~as vidjeli 1 sa~oniklu raJclcu, makar je nema mnogo ako pravimo debelu stelju,

Zakljucila sam da se kupus, naprimjer, ~e razmnozava. s~m sarno zato sto ga ne pustamo da se osjemeni, pa sam pomislila da bi moglo biti zanimljivo pripornoci Prir?di. P~sala s~~ J. Harrisu & Co., obavijestila ga 0 svom projektu 1 narucila 9 razlicitih vrsta sjemena, koje sam posijala u rujnu: slatku repu: brokoli, rani kupus, mrkvu, kopar,korabu, salatu, rotkvu 1

spinat.

Kako vidite, bila sam konzervativna nisam posijala grah, 109

Ruth Stout

kukuruz, tikvu - drugim rijecima, .nista sto zauzima mnogo prostora i 0 cemu se treba brinuti da prezivi bezbrojne mrazove. Po mom grubom proracunu, povrce je trebalo poceti ldijati krajem ozujka iIi pocetkom'travnja, dovoljno rano da ga stignem zastititi' od smrzavanja.

Jednog jutra krajem veljace otisla.sam u povrtnjak s prijateljem iskopati nekoliko mrkvi. Zaboravila sam reci da sam u vrt stavila metalni okvir protiv hladnoce u koji sam posijala sjeme. Ali nemojte stecipogresan dojam: okvir sam ostavila otvoren, a upotrijebila sam ga sarno radi toga da bih mogla zastititi biljcice ako se ili kada se pojave. Dok smo prolazili pokraj okvira, prijatelj me upitao: "Cemu ti to sluzi?"

Kako sam pocola objasnjavati, tako sam podigla jednu od uskih dasaka koje samstavila povrh gredica i zacudila se ugledavsi masu biljcica, Zavirila sam ispod svake daske. Spin at, rotkva, salata, kupus i brokoli pojavili su se u kolicini vecoj no ikad.

Pretpostavljam da sam ih posijala narocito gusto, nadajuci

seda ce bar poneka biIjka prezivjeti, .

Ali predugo sam ostavila daske, pa su biljcice bile blijede i povinute. Dodatna je nesretna okolnostbila da sam se u to vrijeme okliznula na ledu i sIomila rucni zglob, pa tijekom prilicno ostrog ozujka nisarn nista stavila povrh okvira iIi se bilo kako drukcije pobrinula protiv smrzavanja biIjaka.

Moji susjedi i prijatelji bili su tako ljubazni nakonmog pada da sam osjecala kao svoju duznost da ne izIazimkako ne bih jos i nogu slomila.

Prezivjelo je nesto malospinata, a neke mrkve i repe niknule su kasnije i dobro su uspjele. Nadam se da cu u jesen ponoviti taj eksperiment i da mi sene ce dogoditi nista sto bi me omelo u nadgledanju 'projekta:

Treci moj trik moze yam pruziti zadovoljstvo, otmjenost i, ako zelite, uzitak u nadmudrivanju svojih neprijatelja. Veci '

110

I

!

,I,,,

i,

, .

Vrt b~z motike

dio proslog Ijeta slusala sam od svojih posjetitelja tuzn~ price o rakunima i/ili vjevericama i unistenom kukuruzu.ypasam razmisljala kako da zastitim vIastiti usjev od tih diverzanata.

Dostami je ljudi reldo da zbog njih vise ne ce '~zgajati kukuruz jer je to uzaludan trud.

U svojoj posljednjoj knjizi opisala sam tri razlicita Inacina zastite kukuruza, ali su se sve metode na kraju pokazale neuspjesnima. IIi su te zivotinjepametnije od 'ostalihl iIi su poput drugih ljubitelja kukuruza - medu kojima sa~ i ja -

odlucne da ga se dokopaju po svaku cijenu. .

. Oko vrta sam imala ogradu kojaga je stitila od zbceva i svizaca, a topio sam se nadala da ce mi pomoci i protiv o~snika okukuruzu. Medutim nije. ledne sam zime relda nekolicini vrtlara da namjeravam staviti u vrt kavez za kukuruz sa zfcanim krovom cca 6 x 9 metara i 2 metra visok. U jedan njegov dio odlucila sam staviti grmove malina zbog ptica, jer makar ih volim - kao svi mi - ipak ih malo vise volim kad ne jequ moj urod.

Svaki vrtlar s kojima sam razgovarala imao je d~ukciju ideju 0 tom kavezu, i to me izbezumljivalo. Napokons~m say posao povjerila svom bratu Rexu - planiranje, narucivanje materijala, radnu snagu, On, njegov vrtlar i jos jedan ?ovjek smijesali subeton'vpostavili celicnc::.sip~e, .upo,trijeb~~i zafezace (sto je to?) i zavrsena konstrukcija.uistinu Je velicansfvena. Ako bilo koji rakun sada iznade nacin da se dokopa rna i jednog klipa mog kukuruza, iz postovanja prema njegovoj genij~lnosti .:.. ne eu mu to zamjeriti.

Kavez nije jeftin - nekoliko stotina dolara -ali ga mozda mozete naciniti sami i tako ustedjeti. Mislim da cete [se svi sloziti da nitko ne odobrava nacin na koji drugi ljudil trose novae, pa kad menetko upita s ocitim kriticizmom: "Zar ste stvarno ria to potrosili stotine dolara?", odgovorim protupitanjem: "Biste Ii vi potrosili nekoliko stotina dolara za put u Europu?" Odgovor je obicno potvrdan, a fa onda kaze~: "E,

• !

111

Ruth Stdut

pa ja ~e bib. Ali kavez mi vrijedi toliko.koliko sam ga platila jer sada mogu do kraja zivota uzgajati kukuruz ne morajuci se boriti za svaki klip. A, kako je tek ugodna pomisao da vise ne moram mrziti rakune! Makar cu se ja njima sigurno gaditi ... "

I

,

I •

PRIP~EMANJE VRTA ZA ZIMSKI SAN

J agode su jedino zasto se treba pobrinuti vrtlar ciji je vrt pod steljom kad ga priprema zazimski pocinak, Ostalim biljkarna moze jednostavno reci: "Laku noc."

I .

I

Zf,a one koji jos nisu prestaliorati i poceli upotrebljavati

stelju, la spremaju se okrenuti novi list, jesen je najbolje doba. Stavite u vrt sve mrtvo .lisce i nabacajte po njemu stabljike kukur~za da ga vjetar ne otpuse, Zatim nabavite mnogosijena - "pokfarenog", dobrog ili slanog.

Odlucite gdje cetesljedece godine staviti rajcice i prostrite po t0111 rnjestu stabljike kukuruza, korijenje kupusa itd. (J a rezemstabljike kukuruza na komade duge 30crn da mogu lakse rukovati njima). Preko togastavite debeli sloj sijena i kad dode vrijeme za sadnju rajcice - kod nas, u Connecticutu, to je krajem . svibnja ili pocetkom lipnja - vasa ce zernlja biti rneka, vlazna i bez ko;rova. Ne rnorate se bojati sjemenjakorova: kroz debelu

stelju nikad se ne ce probiti, '.

i

Prekrijte sparoge s 20 centimetara rasutog sijena. U proljece ce niknuti kroz stelju.

,

Na ostatak vrta trebate staviti laganiju stelju jer cete u prolje1e , umjesto oranjasamo razgrnuti sijeno i saditi. Tesku stelju mozete staviti kad sjerne proklija.

!

To vrijedi i za kukuruz. Redove mozete oznaciti vee u jesen tako da ~asvakorn kraju ostavite po jedan evrsto usadeni batrljak da viri iztla 2,5 crn.Ako su visi, rnogli bi se slomiti. U proljeqe sarno odgrnete stelju i sijete.

112

Vrt bez motike

J agodarna dajem lagani pokrov od sijena nakon 'prvih slabijih mrazova, dovoljan da zastiti pupoljke, ali ne takav da omete biljke u njihovu rastu kad ponovo zatopli. Kad termometar pokaze 5 stupnjeva C, oko Jagoda stavim stelju od 25 centimetara.

A sad jos 0 cvijecu. Krajem rujna nabacajte zemlju (ne stelju) oko svojih ruza. Ja rabim nevjerojatno bogatu zemlju iz povrtnjaka, nastalu od trunucestelje. Vjerujem da je bolja od stajskog gnoja, i to je jedino gnojivo koje moji cvjetnjaci dobivaju, a ruzama penjacicama ne vodim nikakvu posebnu brigu preko zime, i one se nikad ne tuze na tu moju prividnu ravnodusnost. Divno mi cvjetaju.

Nikad ne rezem vrhove bozura prije zime. U proljece oni umiru prirodnom smrcu, Tada ih ponekad treba odrezati. ad njih i od mrtvog lisca pravim trajnu stelju oko bozura,

Jednako tako i oko tulipana, Velika kolicina mrtvog lisca lezi oko njih Citave zime, zajedno s mrtvim cinijarna koje sprecavaju da ga vjetar otpuse; I cvjetnjaci za jednogodisnje biljke idu na spavanje s debelimpokrivacem od lisca. Citav moj . vrt spava pod toplim pokrivacem.

Prirodno, zar ne? Kako bi varna bilo da se nemate cime pokriti u hladnoj zimskoj noci?

PROMJENE ZA SUEDECU GODINU

Vrt imam vee 35 godina. Ne bi li se moglo pretpostaviti da nakon tolikog iskustva vise nemarn sto nauciti? E, nije tako. Naprimjer, jednog se proljeca moj spanjolski luk smrznuo DOC iii dvije posto sam ga zasadila. Luku se to ne bi smjelo dogoditi, ali nakon obeshrabrujucih iskustava s graskom, kupusom i slatkim graskom, koje samizgubila zbog mraza, naucila sam ignorirati propise koji govore sto biljke smiju a sto ne. Ali

113

Ruth Stout

nekako se dogodilo da nisam ni pomislila da bi Iuk mogao biti u opasnosti. Tu gresku vise ne'cu ponoviti,

Katalozi jos nisu stigli, ali vee imam nekoliko ideja za svoj vrtsljedece godine. Prvo: nema vise rutabaga. Iz nekog razloga

ne zeli suradivati samnom. ' .

Drugo: makar su .klipovi kukuruza Illini Chief sitni i trebalo bi ga sijati 180 metara daleko oddrugih sorti, sto ja ne mogu, ipak cu posijati red iii dva jer je nevjerojatno sladak.

Trece: staviti eu vise trajnog spillata i kineskog kupusa nego prosle sezone. Izvrsno podnose mraz, avolimo ih i sirove i kuhane.

Cetvrto; sigurno cu posijati paketic sjemena nove hibridne mrkve 318 Pioneer, sto je za jednog posjeta Chaley Wilson iz Joseph Harris Co. dao Rexu i meni,

Peto: proslog sam ljeta odlucila uzgojiti manje graska, Makar smo ga jeli skorosvakog dana, smrznuia sam vise nego sto sam mislila da cemo uspjeti potrositi, Greska: pocetkom prosinca vee smo pojeli vise od polovice zalihe, dakle opet ell posijati 4 gredice od 9 metara. Sortu Lincoln, naravno.

Sesto: posadit cu vise zutihrajcica. Skoro su jednako slatke kao i ruzicaste, asorta Ponderosa tako je hirovita da bi se sarno okorjeli kockar usudio staviti citav ulog na njih.

Sedmo: nadam se da cu uciniti nestoo cemu razmisljam vee nekoliko godina. N arucit cu paketic sparoginogsjemena,

. izabrati mjesto negdje na livadi i pros uti sjeme po travi. To zelim pokusati jer najbolje i najvece sparoge nalazim na takvim mjestima - samonikle, naravno. Uz sve te pripreme treba i posebni tretman koji bi ta biljka trebala dobivati. Bilo bi zanimljivo kad bi jednog dana strucnjaci zakljucili da je najbolji nacin uzgoja sparoga taj.da sesjeme jednostavno razbaca po travi.

114

v rt uez mouxe

CUVATE LI SJEME? PRIP AZITE!

I

Citaia sam clanak "Kako se uzgaja sjeme povrca i cvijeca'', . kojije napisao Charles B. Wilson iz J. Harris Co. u Rochesteru, N.Y. Bio mi je fascinantan jer, kako naslov kaze,rij~c je 0 uzgoju sjemena. N adam se da ee yam citati koje yam nudim biti od pomoci, narocito ako biste voljeli sacuvati sjeme] svojih biljaka, sto ja nikad ne cinim.

Ponajprijeg. Wilson spominje grah, salatu i ~pinat.

Njihovo je sjeme.lako sacuvati i upotrijebiti u sljedecoj ~ezoni.

Zatim skrece paznju nakupus, slatku repu, mrkvu, celer i repuobjasnjavajuci zasto ne vidamo to povrce osjemenjeno, To je stoga sto su to dvogodisnjebiljke, Tojest "prve su godine usmjerene na vegetativnirast, preko zime pohranjuju se u skladiste i tek 'kad se narednog proljecastave u] polje, procvjetaju i osjemene se, "G. Wilson kaze da kupus stvara masu malih cvjetova koji "ako sve ide kako treba", proizvode

sjemekoje se moze sijati. .

! Kaze i to da sacuvati sjeme spinata i saIate,nije tako lako

kao sto se cini. "Pod odredenim uvjetima te se biljke mogu osjemeniti preko n06, ali, nazalost, kad se to dogodi, sjbmenju moze nedostajati vitalnosti, iIi je moguce da je produkcija osjemenjenih stabljika taka ogranicena ili neregularna da to ·znatno otezava zetvu. Dodaje da jepovoljnovrijeme Inuzno. Ustvari, "prinosi koji iznose manje od 10% od ocekivariihnisu neuobicajeni ako imate neprilikas vremenom."

Zatim nastavlja 0 tom kako proizvodac sjemena mora biti pazljiv glede udaljenosti izmedu polja. Neke sorte mogu pres-

kociti razmake vece od kilometar i pol. .

To znaci da onaj tko zeli odjednom uzgojiti vise vrsta tikvi, mora pazljivo planirati. Kad sam to procitala, post~lasam pomalo nervozna zbog dviju vrsta tikvi koje najvise volim - Buttercup i Blue Hubbard - koje u mom vrtu rastu jedna preko

115

druge.IAli slj~deCi mi je odlomak donio olaksanje jer tamo pise:

~ :'¥akar se!rrizanja izmedu nekih sortijavljaju tako cesto, kucm se vrtlari ne moraju brinuti zbog toga, jer se efekti unakrsnog oprasivanja ne pokazuju u prvoj sezoni. Sarno ako vrtlar.9uv.a s~o~e sjem~ za sjetvu, iduce godine rezultati krizanja postaJ~ VldIJIVl. (Kao sto sam vee rekla, jane cuvam sjeme.)

. Vi n~sta~~?mrorid? se, unatoc vjerovanju mnogih, krasta:cl nf c: ~nzatI s luberucama, niti ee se jedno ad toga krizati s .~lkvarpa .l~l ?undevama. Dvije razlicite sorte rajcica takoder se flJetkoikrlzaJu., ' ,

" Rf~i cu nesto 0 svom iskustvu s kukuruzom. Zapravo se ~Je ra~Ilo 0 problemu krizanja sorti, nego 0 pokusaju da se

,Jednatorta uzgoji previse blizu druge. U katalogu tvrtke ~armel Seed &.:-r.urs.e~ Co. iz Faribaulta, Minn. - 0 kojoj inace Ima~ '1soko ml~IJe~Je 1 odkoje nabavljam sjeme soje.jer ga J. Harris pe prodaje - jednom sam pronasla kukuruz Illini' Chief o.kojerp sunapisali, s puno entuzijazma, daje mnogo sladi od bilo ko~e druge sor~e. Zato sam narucila paket sjemena. Bilo je tak~ kf~o su rekli - prva dva klipa koja sam ubrala bila su ~~VJ~r.qJatno slatka.Ali je ostatak uroda propao. Klipovi su bili sicusru ~ gotovo bezukusni, No nastavila sam se nadati i naredne 2 - 3 sezone stavljala sam po nekoliko komada Illini Chief ku~r~Fa na kraj sv.ako~ red a s drugim sortama. U to vrijeme pos~e~J(~ ~egospodrn WIlson, pa sam mu iznijela svoja iskustva s Illini ~hlefom. Rekao mi je da, zelimo li postici dobre rezultate? ta'i .sorta mora biti ~.aleko od 'ostalih .. Inace nazaduje, ~o~o !~aleko? Kornpanija za prodaju sjemena sada kaze:

NaJmarJe 180 metara od bilo kojegdrugogkukuruza."

T~~o s~~ .s~ zalj~njem odustala od IlliniChiefa jer nisam ~ stanJ~ nacrniti novi vrt na drugom kaju livade sarno zbog lzuzet?-p. s!~tkog kukuruza. Osim toga, tamo bih morala ~agradl~I JOs Jedan.kavez poput ovog koji su minacinili moj brat 1 Ha~011 Salmon, jer mogu zamisIiti sto bi rakuni ucinili s tako slatkim kukuruzom!

116

Druga polovica clarika g. Wilsoua posvecena je hibridizaciji. Nakon pazljivog citanja mislim.da mi je napokon jasno sto se zbiva. On kaze da je "hibrid krizanac" prve generacije izmedu dviju srodnih sorti. Rezultat je vitalnija biljka koja proizvodi vece i ujt:!dnacenije plodove i daje veci

~ "

pnnos .

, Zatim kaze da jedna od biljki koje se krizaju mora biti muska, a druga zenska, pa uzgajivac mora pripaziti na to da zenska biljka bude oprasena peludom samo druge sorte. A da bi stvar bila jos slozenija, mnoge biljke, naprimjer rajcice, kombiniraju rnuske i zenske dijelove u jednom cvijetu. Ostale, poput kukuruza i krastavaca, imaju odvojene muske i zenske dijelove, aIi se i.jedni i drugi pojavljuju naistoj biljci.

N a' kukuruzu je metlica muski dio, a brkovi su zenski.

Redovi svake vrste rastu u blokovime i cim se brkovi pojave na zenskim biljkama, ljudi moraju nekoliko puta odlaziti u polje i uklanjati ill. Inacc ce sjeme biti prirodno, a ne hibridno. Sve u svemu, zvuci kao veIiki posao.

Neke vrste cvijeca takoder sadrze muske i zenskc dijelove u jednom cvijetu i g. Wilson kaze: "Da bi se sprijecila samooplodnja, muski dijelovi moraju biti ukIonjeni, sto je deIikatan zadatak ako promjer cvijeta nije veci od pola centimetra. Pelud se uzirna s muske biljke i stavlja na cvijet koji je sada potpuno zenski. N a petunijama se to [zvodi pomocu malog kista od devine dlake iii Cistaea za lule. To objasnjava zasto je gram sjemena hibridnih petunljaskuplji cak iod gram a platine,' N a Harris Seed Farm radnici provode mjesece iduci od cvijeta do cvijeta, oplodujuCi ih unakrsno Gim se otvore. I ta djelomiena informacija pomogla mi je da shvatim da bih, da nisam vee prestala sijati sjeme petunija svake go dine, to ucinila sada, jer makar moj cvjetnjak, koji se razmnozava sam, mazda i nije tako atraktivan kao onaj s hibridnim sortama, nitko od nas ne mora ulagati tolikitrud u proizvodnju cvijeca.

Vracam se na uvodni odlomak clanka g. Wilsona, gdje

117

pise: "Dok razgledavate sjeme u prodavaonici, prirodno je da ne cete previse misliti 0 tome kako jeono proizvedeno, N ajzad, toi nije neka mudrost. Ako uzgojite gredicu graha i pustite da . se mahune osuse na viticama, pa poberete sjeme, imate velike sanse da sljedece godine dobijete prilicno dobar urod."

(i.Wilson ne spominje da kupovanjesjemena u trgovini moze biti pomalo riskantno, Prilicno sam,· nairne, sigurna - makar nemam za to dokaza ~ da sjemenare cuvaju preostalo sjeme i prodaju ga iduce sezone, pa se moze dogoditi da one

ne proklija, .

Prije nekoliko godina odlucila sam uzgojiti jednu vrstu dinje, koju bas tad a, po prviput, nisam nasla na popisu u Harrisovom katalogu. Pisala sam tvrtki i pitala ih jesu li prestali prodavati tu sortu. Odgovorili su mi da nisu, ali im se prethodne sezone dogodio neuspjeh s urodom. Poslali su mi paket tog sjemena, ali mi nisudopustili daplatirnjer sjeme nije bilo svjeze i novo. U skladu s okolnostirna primila sam paket i zahvalila. (Kad pisem i govorirn 0 vrtlarstvu, uvijek naglasavamcinjenicu da sve sjemenje koje dobivam od Josepha Harrisa placam, jer ne bih htjela da itko steknedojam da mita tvrtka na bilo koji nacin placa zbog moje navike dacesto spominjem njihovu pouzdanost. G. WiIsonjednom mijepoklonio sjeme nove sorte tikve, upozorivsi me da je tonjegov osobni poklon, a ne dar tvrtke.) .

No, skrenula sam sterne njegovog clanka, koji zavrsava ovim rijecima: "U nastojanju da snize visoku cijenu rucne oplodnje, uzgajivaci su postigli nekeuspjehe, makar se veci dio unakrsne oplodnje jos uvijek mora uciniti rucno ... N a pocetku stoljeca skoro sve sjeme naseg cvijeca proizvodilo se u Europi,

a zanimljivo je da je prva vaznija americka sjemenara bila smjestena ovdje, u Monroe County (N.Y.), oko 1900.godine.To jebila jedna od tvtki James Vick Seed Co., Ciji su veci dio u meduvremenu progutala predgrada. Ali jedna od tih tvrtki sada pripada Harris Seed Co. i jos uvijek proizvodi sjeme povrca i cvijeca."

118

Vrt bez motike

. G. Wilson rekao mi je da se mnogi ljudi protive hlbridima jer osjecaju da oni nisu "prirodni", a.ne razumijuda sve sto raste ima hibride usvojim genima, koji su rezultat prirodnog krizanja. Rekao je: "Zabavno je voditi posjetitelje.uokolo i traziti od njih da prepoznaju neke biljke. Kad im kaz~te da je atraktivni grm koji gledaju zapravo kupus, tesko im] je u to

. povjerovati. Naravno da ce svatko Iako primijetiti divlju mrkvu (Daucus carota) - sarno sto na kraju ispadne da je ito lisce

kv I" I •

mr e.

DOCEKAJTE PRVI MRAZ - HLADNOKRvNO

Vjerujem da je vecina vrtlara vise-manje nervozna kad u jesen zaprijeti prvi mraz, "Djed" se nije pojavljivao ovdjc sve do prosle noci - mjesec dana kasnije no ikad u cetrdeset i jednoj godini mog bavljenja vrtlarstvom - a kad sam ovog jut~a otisla u vrt, nasla sam dvadeset razlogazabezbriznostTko u to doba godine jos ima toliko povrca koje jos raste, sigurno s~ moze strpitido iduce sezone da uziva u povrcu kojemu bi ~e sada moglo dogoditi da ne uspije. Osirn toga, moj je zamrzivac pun svega i svacega.)

,

Vitice mojih .rajeica smrznule su se, ali su plodovi uglavnom zreli, evrsti idobri kao i uvijek. Imam ih previse, alije tesko naci nekoga tko ne uzgaja svoje vlastite iIi mu ih i1~tko ne nabavlja. Krumpira irnamo dovoljno za citavu zimu i Inije se

. smrznuojer je ispod sijena, ali sada cu ga unijeti u kucu, lledino sam paprike since prekrila pokrivacem, i sad su dobro. ivise ih volim kad pocrvene i mislim da su onda hranjivije, pa ih volim ostaviti neubrane do tada. Neste crvenih vee sam ubral~.

Obicno posijern na vrijeme i grmoliki i visoki grah, 6li sam ovaj drugi ove godina stavila tako kasno da sam mislila kiako ne ce sazoriti i gotovo sam zaboravila na njega. N akon I mraza baciIa sam pogled i vidjela da su se vitice smrznule, ali j~ zrnje,

I

,

:, 119

I

Ruth Stout

visoko kore naogradi, bilo u redu, pa sam ga pobrala, Dva red a kukuruza jo~ uvijek imaju dobre klipove, a novozelandski . spinat ilsalata maslenka dobro se drze.

I

. Pr~je neko~iko tjedana jedan moj prijatelj, vrio uspjesan

vrtlar, upitao me jedem li maslacke sada jer, kao sto je poznato, mladi s~da nicu .u mnogim dvoristima, Dosad senisam na njih obazirala jer imamo toliko raznovrsnog povrca, ali bas sam maloprije spazila nekoliko veIikih u dvoristu, kojima, mislim,

ne cu ntoCi odoljeti. .

Uzgajate Ii lisnati kelj? Proslog ljeta sadila sam ga triput, u razm*ku od nekoliko tjedana, jer sam mislila da je bolji dok je mladi, ali sad mi se cini da nije tako. N e vidim nikakvu razliku,

I

a kako [dobro podnose mraz, i njega imamoprevise. (Ali, na

srecu, ~olirrio ga jesti.) .•.

Mbj luk ne bi mogao biti bolji. Imam ga dovoljno za kuhanje tijekom Citave zime, i uz.to dva busena slatkog spanjolskoglluka, koji je u sendvicu izvrstan sirov. Osim toga, u vrtu imam n;mogo luka multiplying, koji mozemo ubirati sve dok se zemlja *e smrzne, a onda opet u proljece, kad se otopi. Posadite koji. Ako postoji nesto sto vas nikad ne ce iznevjeriti, onda je to luk futltiplying.

V ~ni jos uvijek i~am nesto korabe, ali ona ce se smrznuti prije svih drugih clanova porodice kupusa. Brokoli ce izdrzati jos neko vrijeme, a tu je i nekoliko dobrih glaviea crvene i bijele cvjetac¢, koje se takoder ne ce smrznuti dosta dugo, a ne ce postati] ni prestare po vremenu kakvo ocekujemo iducih nekoliko tjedana. Uzgajate li crvenu cvjetacu? Vrlo je dobrai

cirri se da je pouzdanijaod bijele. '

I

K~lj pupcar izvrsno uspijeva i mozemo cekati sve do konca studenog - mozda cak i do Bozica - da ga uberemo. Usput, evo necega Isto 0 toj biljci mozda niste znali. 1.Harris kaze u svom katalogu: "Sredinom listopada iscupajtevrske koje rastu na vrhu bilnke. Tada ce se izdanci koji rastu iz gornjeg dijela poceti bde_raFjati i bit ce veci." (To .radim.vec nekoliko godina i

120

Vrt.bez motike

uistinu je tako.)

Celer ne uzgajam, ali nekako namse cini da ga kineski kupus nadmasuje. Kupus se obvezno mora rijediti da bi dobra uspijevao, ali je to zadovoljstvo jer sve male biljke koje pocupamo skuhamo iIi napravimo na salatu. Zreli kineski kupus ima veliku cvrstu jezgru i izvrstan je kad se jede sirov,

Sadim i rani i kasni kupus. Kasni odlicno podnosi mraz, Sadniee rane sorte 40 godina kupovala sam od jednog covjeka iz Bethela, On je otisao u miravinu, a sadnice koje sam nabavila drugdje nisu bile dobre, pa sam proslog proljeca odlucila uzgojiti rani kupus iz sjemena. Izabrala sam sortu Market Topper

. jer Harrisov katalog kaze da ta vrsta cvrsto stoji i ne siri pretjerano listove.

Sjeme sam stavila u klijaliste 26. veljace, a sadniee koje su se razvile posadila sam u vrt 13. travnja. I jos je jednom Harris bio upravu: glave su stajale skoro citavo Jjeto i nisu se rastvorile. Ali vrhunac je bio ovog ljeta. Karl sam ubrala jednu glavu, iz nekog razloga iii bez nekog razloga nisam iscupala korijen. Jedna za drugom oblikovale su se nove glavice u sredistu stare biljke, i sad 'sjede tamo - cvrste i izazovne. Na jednoj biljci ima sest takvih malih glava, sto vas mozda necudi, ali za mene jeto bila novost. Moji pastrnjaei izgledaju izvrsno, ali strpit cemo se do ozujka iii travnja jer imamo mnogo drugog povrca. Persin u vrtu biti ce jestiv tijekorn rujna i listopada, a onda cu unijeti u kucu dva puna lonea, koji su trenutno u rupama u zernlji, a biljke u njimaredovno zalijevam. A kopar, koji jedemo sirov skoro svaki dan, ove sezone izvrsno je uspio i jos uvijek napreduje.

Cetiri vrste povrca mogu donositi iz vrta citave zime (osim ako me zatrpa snijeg!): kelj, koji, kako vamje poznato, ima bolji okus kad pretrpi mraz, a os tale su tri vrste korjenaste -mrkva, slatka repa i obicna repa. Po njima sam stavila bale sijena. Kad odmaknem sijeno i pokupim nesto od tog povrca, nikad ne zaboravim staviti sijeno natrag, a ni vi nemojte "zaboraviti sjetiti se" ako se bavite tom metodom. N aravno, i taj urod mozete

121

Ruth Stout

staviti u zamrzivac ako varn se ne dopada pornisao 0 izlazenju u vrt pO hladnorn vremenu. Ja to, ionako, cinim svakodnevno . kad baeam smece.

. SIatku repu .i rnrkvu ne rijedim na uobicajeni nacin, .nego berem one vvrlo mlade, velicine zaIogaja, i tako se grediea prorjeduje. Sto se tice repe, kojabi isto trebala biti razmaknuta 8 -10 em, ni nju ne prorjedujem, a bas bih voljela da vidite kako izgleda: golemi primjerci kojise naslanjaju jedan na drugi, (Necu yam reci koliki SUo MisIlli biste da vas varam.)

Jos sarno rijec o mrazu i cvijecu, Portulaku mom dvoristu, kao ni petunije, cosmos, Phlox dtumondi, krizanteme i sporisi nisu se since smrzli, a isad vjerojatno pokazuju dugi nos losem vremenu.

122

I

Vrt bez motike

6. Poglavlje

Varijacije na sustav cJelogodisnjle stelje

RICHARDv. CLEMENCE

JEDANAESTNACINA DA UCINITE STEUU; UCINKOVITOM

i

.: I

1. SJETV A. SIatki kukuruz, kako sam otkrio, $oze se

uzgojiti tako da se sjeme jednostavno utakne u zemliu kroz stelju od sijena .. Nit kojorn ceteoznaciti redove olaksat ce i

ubrzati taj posao, a prinosi su obicno natprosjecni, :

i

2. BILJNI OTP ACI. Iskusao sam mnogenacine upotrebe

stabljika kukuruza, od pravljenja komposta do usitnjavanja i razbacivanja, i napokon sam pronasao gotovo idealnu Ishemu. Odmah nakon berbe sravnim stabIjike sa zemljom tako da ih savinem i stanem na njih, Zatim sravnjenu masu prekrijem sijenom.T! proljece se bilo koja biljka moze posaditi ~oz tu steIju uz pomoc motike. Ako se po vrhu stavi malo komposta, ilovace iIi treseta, cak i malo sjemenje moze uspjeti, a k~rijenje ce se lako probiti do trunuce mase koja je ispod. Rezultati ce oduseviti svakoga tko dotad nije iskusao tu metodu, ~ rad je sveden takoreci na .nulu. Moram dodati da nikad nisam imao problema s busacimakukuruza makar, naravno, ne ~oristim nikakve sprejeve i praske,

3 . JESENSKO CISCENJE. Moje godisnje pospremanje -vrta sastoji se odtoga da sve ostavim tamo gdje jest i prekrijem

123

Richard V.iClemence

ostatke bilja sijenom. Vise volim da je taj pokrov tanji, Ako je stelja duboka samo 10 - 12 centimetara, do proljeca ce biti skoro poravnata sa zemljom i sjeme se moze stavljati kroz nju bez odgrtanja. To ne sarno da smanjuje rad, nego i omogucuje daredo~ budu mnogo blizejedan drugome, tj. da se vise biljaka stavi na ~anji prostor,

Rafmjestaj redova uglavnom ovisi 0 uvjerenju vrtla~a. Za vecinu usjeva razmak koji ostavljam izmedu redova nije veci od razmaka izmedu biljaka u jednom redu. Slatkikukuruz cije su stabljik9 u svim smjerovima odmaknute 15 eentimetara jedna od drugruspijevat ce jednako dobro kao i onaj koji je stavljen u redovd razmaknute 1 metar. Tri reda lukazauzimaju prostor ~irok svega 30 em, a to vrijedi i za ostalo bilje. Uski putici izmedu gredica razlicitih vrsta povrca omogucit ce yam pristup.

I

4. fLIJEVLJENJE. Sijeno je izvrsni nadomjestak za . rijedenj¢ i plijevljenje. Umjesto da cupam nepozeljne biljke, cime bih!uznemirio korijenje ostalih, savijam korov i prekrivam

ga sijenqm.· .

5. CPKOP A V ANJE. Veci dio novog tla nekoliko ce eentimetara' steIje, stavljene u jesen, uciniti pogodnim za sjetvu bilo koN~g bilja nagodinu, bez .uznemiravanja tla, Uz sustav Stout, kopanje, oranje i kultiviranje nepotrebno je i moze donijeti !vise stete nego koristi. 1 najtvrde tio do proljeca ce omeksati pod teskimpokrovom sijena stavljenim u ljeto, aonda Se sjetvaj moze obaviti bez ikakvih drugih priprema.

6. tRESABIV ANJE. J ago de, rajcice idruge biljke nevjerojatno je lako usadivati kroz tanku steljuod sijena. Treba yam nit kojom cete obiljeziti redove, kosara ilikutija za biljke, pa mozete krenuti zabadajuci motiku u zemlju ipraveci duboke uSj:ke. Vkopajte biljku u usjek, zatapkajte zemiju oko nje i mozete dalje. Ja mogu tako posaditi 100 sadnieajagoda za pol a sata, bezlvelike zurbe. A uspijevaju izvrsno.

7. liZGOJ KRUMPIRA. Visoki prinosi.najkvalitetnijeg krumpir~ mogu se postici tako da se sjeme - najbolji su sitni

124

Vrt bez motike

cijeli krumpiri - stavi povrhostataka proslogodisnje.stelje. Ja pravim dvostruke redove, razmaknute 35 eentimetara, a jednak je razmak i izmedu sjemenja u redu. Tone cinim samo zbog veceg uroda, nego i zato da bisepovremeno moglo provjeravati stanje cime s obiju strana i otkriti poneka zlatiea iIi jajasce koje su bozje ovcice propustile pojesti. Posto sam uz pomoc niti polozio sjeme u rayne redove, prekrivam ih s 15 - 20 eentimetara sijena i narednihnekoliko tjedana nista vise ne cinim, Posto cvijece otpadne, polako pocinjem odmicati sijeno da vidim kako stvari napreduju. Krumpirici promjera 2,5 - 5 eentimetara mogu se skin uti s peteljki a da to ne uznemiri roditeljsku biljku, a onda se sijeno moze vratiti. 0 okusu tih krumpirica ne treba govoriti nijednom citatelju ove knjige. Prinos u kilogramima reduciran je, ali je zadovoIjstvo zbog okusa proporcionalno uvecano, Sorta Irish Cobblers najbolja je na taj nacin, ali i bilo koja druga sorta, s mnogo maslaca i domaceg persina, prava je gozba.

8. KISELOST I LUZNATOST. Ako se koristite steljom od sijena kontinuirano tijekom vise godina, mozete prakticki zaboraviti sve probleme glede kiselog ili luznatog tla, a tako i prskanje, zaprasivanje, upotrebu kemijskih gnojiva i tvari za "poboljiavanje kvalitete tla". Ja uzgajam sve, od sIatke repe do kupina, po Stout sustavu i ne obracam paznju na kiselost iIi luznatost. Iskustvo mi govori da temeljne organske tvari djeluju kao ucinkoviti stitovi, koji pomazu u neutralizaciji ekstremnih pH vrijednosti u bilo kojem tlu.

9. TEMPERATURA. TLA. U nekim casopisima pronasao sam razne diskusije 0 sustavu Stout i 0 prividnim teskocama da se njegovom primjenom postignu zadovoljavajuci rezultati. Vjerujem da je sva neprilika u nerazumijevanju metode. Gomilanje teske stelje od sijena na hladno i vlazno tlo u rano.proljece nije dobar nacin da se pocne s tim sustavom. Ako tlo nije pjeskovito ili bogato humusom, sijeno ce dati slabe trenutne rezultate. Kad se stavlja prvi put, one ne cini za tlo nista vise nego da ga izolira nekolio mjeseei, pa ako se pocne ~ proljece, sjeme mora dobro isklijati prije

125

Richard V. Clemence

nego se stavistelja. Da bi se pospjesilo klijanje i.sprijecilo ispiranje sjemena, nema niceg boljeg od vrlo tankog sloja treseta posutog pO gredieama. Taj lagani pokrivac takoder i oznacava grediee, pa se sijeno moze prostrijeti po pravim mjestima.Ako se tako upotrijebi treset, steljase moze stavljati izmedu redova u bilo koje vrijemenakon sjetve.

10. GRANICE VRTA Obicavam drzati nekoliko bala sijena, koje su visak, duf stranica vrta. U roku 1.- 2 godine one se pretvore uhumus, prepunglista koje su usle odozdo. U meduvremenu sprecavaju travu da ne ude u vrt.

11. ROTACIJE. Mozda ce yam biti zanimljivmoj dodatak sustavu Stout 0 rotaeiji jagoda, kukuruzai krumpira. Te tri biljke predstavljaju narociti problem jer obicno zahtijevaju vrlo mnogo prostora. Za malog vrtIara najcesce ne dolazi u obzir uzgojsvih triju, pa sam rjesavanju tog problema posvetio godine eksperimentiranja. Odgovor do kojeg sam dosao zadovoIjava, ali vjerojatno su moguca i daljnja poboljsanja.

Buduci da je to metoda rotacije, mozemo krenuti iz bilo koje tocke, pa pocnimo s jagodama. Jagode sam jeo pripremljene na sve mile nacine, a sma tram da su najsavrsenije kad se uberu potpuno zrele, kad sunceisusi iz njih svu suvisnu vlagu, i kad se pojedu dok su jos tople, ali potopljene u jako rashladeno vrhnje. Ako jos niste kusali tako pripremljene organski uzgojenejagode, vjerojatno se pitate jesu li one vrijedne tolikog vremena i truda.

A sad 0 rotaeiji. Svake godine pravim novi zasad, za koji kupujem 100 sadniea zasticenih od virusa. Stavljam ih u cetiri reda razmaknuta 30 eentimetara, a toliki je i razmak medu . biljkama. Sadniee ukopavam kroz tanku stelju koja je ostala od prosle sezone, a dodatno sijeno stavljam kad pocnu rasti i kad treba suzbiti korov. Buduci da zeliID dobre rezultate, nesamo s jagodama, nego i s kukuruzom koji slijedi, na zasad stavljam 40 kilograma bovunga * i 20 kilograma kostanog brasna cim se biljke dobro prime.

* preparat na biJjnoj osnovi 126

Vrtbez motike

Prve godine odstranjujem sve izdanke.sto zvuci khaveliki

posao, azapravo mi uzima oko 10 minuta tjedno. I •

Setnja duz. graniea zasada, sa skarama za travu U' ruei, rijesit .ce vas izdanaka u roku ne vecem od onog koj, bi vam trebao za obicnu inspekeiju.

Iduceg proljeca.sto ranije, prije nego sto se jagodp sasvim . razlistaju medu redove i duz straniea, sijem sjeme I siatkog kukuruza, Nit rni pomaze da ih poravnarn, a sjemenke uticem u tlo prstima, nablizu, uzimajuci U obzir nacin na koji se razvijaju jagode. U lipnju, kad su jagode spremne zal berbu,

kukuruz bi moran biti visok 10 - 20eentimetara, tak~ da ne ometa berbu jagoda. Treba izabrati ranu i snaznu sortu.N ajvise sam srece imao sa sortama Northern Star i Golden Be~uty, ali i druge bi mogle biti jednako dobre. Iz pet redova a? po' 25 stabljika kukuruza ocekujem najrnanje 180 dobrih fIipava. Dosad se jos nisam razocarao. Dok kukuruz raste, 0 njernu se uopcene treba brin uti. J agode zive i nakon berbe i njih9vo lisce daje sjenku korijenju kukuruza, aurastu mu pomazu i pavung

i kostano brasno koje je prije stavljeno, '

Nakon berbe kiikuruza stabljike se jednostrano obore na tlo preko prezivjelih jagoda i prekriju s nekoliko centimetara sijena. U proljece se povrh onog sto je ad svega toga ostalo stavi krumpir i prekrije teskim pokrovom ad sijena. I opet vis;e nema nikakvog drugog posla nego' da se krumpir ubere kad zatreba. Prema skoli kemijske poljoprivrede,' sve bi trebalo vryjeti ad kukaca i uzrocnika bolesti, ali ima 'ih jedva toliko da bi s~ moglo naslutiti sto bi to trebalo unistiti moj urod. Krumpir] berem go lim rukama jer.volim dirati zivu zernlju i atkrivatigafnaIj za

gamoljem. i

Nakon berbe u tam prostoru ostaju savrseni ufjeti 'za sljedecu kulturu. Tlo jedva primjetno prekrijem sijenom i cekam da stignu sadniee jagoda.

Uvjeren samda sustav Stoutima veliki potencijaljbarem za kucne vrtIare,i da se Iako maze prilagoditi svakojposebnoj

127

Richard V ~ Clemence

situacijiJ Toplo se nadam da ce ovebiljeske ohrabriti i druge da iskusajJ varijacije tog sustava.

i

I

UCINtTE SVOJ VRT ISPLATIVIM

U ~dredenom smislu, svaki se organski vrt vise nego isplati jer se ulbzeni novae visestruko vraca u vidu izvrsne hrane koju proizvo~i, ada i ne govorimo ? zadovoljstvu koj~ pruza ~kti:n0 bavljenje vrtlarstvom, No osim toga, na mnogim lokalitetima

moguc~ je postici da vrt bude i novcano isplativ. .

NJ takvim mjestima moze se besplatno uzivati u prednostima bJvljenja vrtlarstvom, Drugim rijecima, mozete biti placeni ka posaokoji biste i sami rado platili. Sve sto yam treba jest neMoliko bliskih susjeda i malo vise prostora negosto bi yam trebalo da uzgajatesamo za sebe. Vasi sl.lsjedi:ierojatno kupuju i povrce, pa nema razloga da ga ne kupuju od vas, pogotovo stoga sto im vi mozete ponuditi svjezinu i kvalitetu kakvu ~rugdje ne mogu naci,

Rdzultat testova koje sam proveo u razdoblju od nekoliko godina jest zakljucak dapostoje dva osnovnanacina stjecanja novca ti. bavljenju kucnim vrtlarstvom i dabi vrtlar trebao odluciti I koji je od .tih nacina u skladu s njegovim okolnostima,

Ukratko, prvi nacin sastoji se u svodenju rada na minimum i koncentraciji na jedan urod visoke vrijednosti, .Drugi nacin ukljucuje metode proizvodnje i prodaje koje traze vise vremena i truda. Taj je nacin prikladan za vrtlare u mirovini, koji nalaze uzitak u dodatnim aktivnostima. Razmotrit cemo te alternativedetaljnije,

Vrhar koji ima stalan posao i moze se bavitivrtom sarno navecer' i preko vikenda.ucinit ce svoj vrt isplativim ako uzgaja specijalnu kulturu, Jedina je prava poteskocaizbor prave kulture i slav vas uspjeh ovisi gotovo iskljucivo 0 tom izboru. Pogledajmo kakav bi to proizvod trebao b1ti.

128

Vrt bez motike

1. Morao bi se dopadati svakome da gao mozete prodati bez posebnog napora. Vase omiljeno povrce mozda necc naici na takav odaziv.

2. Morao bi biti lagan za uzgoj, uz minimum vremena i rada. Bilje koje zahtijeva plijevljenjc i prorjedivanjeiIi nekakvu drugu vrstu posebne paznje nepodesno je.

3. Berba bi morala biti jednako lagana. Grasak, grah i slicno bilje ne zadovoljavaju tajuvjet. Jagode, maline ikupine nisu mnogo bolje.

4. Mora imati visoku vrijednost u odnosu na prostor koji zauzima. Rotkve, krastavci, tikve, mrkve, slatke repe i slicno

bilje ne dolazi u obzir. .

5. Citav urad moraobibiti spreman za prodaju u kratkom roku. Kako yam je vrijeme ograniceno, zelite nesto sto se moze prodati u nekoliko veceri iii preko vikenda.

6. Kvaliteta proizvoda mora ovisiti ponajvise 0 njegovoj svjezini da bi vasi potencijalni kupci shvatilida nista tako dobro ne mogu kupiti drugdje.

7. Vasa specijalnost ne smije biti nesto sto uzgaja svaki susjed koji raspolaze s.nekoliko kvadratnih.met~:~ tla. U n~kim podrucjima, naprimjer, skoro svatko uzgaJa raJclcu, pa bi ona tamo bila najgori moguci izbor.

. Kad razmotriteove kriterije, mozda cete zakljuciti da je tesko pronaci nesto sto bi ih- moglo zadovoljiti. Ako je tako, niste jedini. Godine iskustva pokazale su mi da sarno jedna kultura idealno odgovara svrsi - slatki kukuruz. Svjez] slatki kukuruz je delikatesa koja se svida gotovo svima, a relativno ga

. mali broj kucnih vrtlara uzgaja.

Uz pomoc nekih varijacija na Stout sustav pravljenja stelje od sijena, u kombinaciji sa sfa~ljanje~ biljaka n~ male r~zv~a~e i koristenjem stajskog gnoJa I drugih organskih pospJeslvaca plodnosti, moguce je uzgojiti vrlo veliku kolicinu kukuruza na

129

Richard V. Clemence

vrlo malom prostoru, Izmedu sjetve i berbene treba raditi takoreci nistaaberba je izuzetnobrza i laka. Po cijeni od 60 do 80 centi za tucet, kolicina vrijedna 10 $ moze se ubrati i . prodati za sat - dva. N a prostoru ne vecem od 4 x 8 metara mozete lako uzgojiti vise od,30 tuceta kIipova, koje mozete prodati za najmanje 20 $. To stvarno nijemnogo; ja sam uvijek uspijevao zaraditi vise -i mislim da bi to moralo uspjeti svakom boljem vrtIaru.

Evo jos .nekoliko sugestija 0 proizvodnji i pradaji. Pretpostavljam da svaki zainteresirani citatelj vee zna kako se uzgaja kukuruz, a ako i ne zna, lako moze doznati, pa cu preskociti diskusiju 0 tom.

1. Ako zivite u podrucju koje ne pogadaju kasni proljetni mrazovi, najbolje je da se koncentrirate na monokulturu kukuruza i da nastojite da bude spreman za prodaju kad ga jos nema u trgovinama. Tako cete stecilokalni monopol u vrijeme najvece potraznje i stovat ce vas kao javnog dobrocinitelja ako budete prodavali po povoljnimcijenama.

2. Ako vas kukuruz ne moze prestici onaj komercijalno uzgojeni, radije uzgajajte dvije sorte. Tako ce vas rani kukuruz biti spreman bas kad vasi kupci budu siti onog iz trgovine, pa ce uvidjeti koliko je vas kukuruz. bolji, a onda ih mozete obavijestiti da ce yam za nekoliko tjedana sazoriti jos bolji.

3. Nekoliko telefonskih poziva morale bi Iocirati sve kupce na koje mozete racunati .. Ako je moguce, neka dodu po svoj kukuruz osobno i neka vas gledaju kako ga berete. Kupci koji gao dobiju malo prije rucka i odmah ga skuhaju sigurno ce doci po jos, Vjerojatno ce reci da nikad nisujeli bolji.

4. Ogulite say kukuruz eim ga uberete, odstranite brkove i vrske bez zrnja. Taj mali trik ne ce yam oduzeti mnogo vremena, a kupci ce dobiti savrsene kIipove, spremne za kuhanje. Objasnite kupcima da je' kukuruz najbolji ako se odmah skuha. To nije sarno dobra psihologija, nego je i istina.

5. Pitajte kupce koji stadij zrelosti najvise vole i pokusajte

130

Vrtb~z motike

im ispuni ti zelj u. Kako nadzirete sve kIipove, to ne ce bi~i tesko, a kupci ce biti zadovoljni.

6. Dajte imklip vise i nemojte to isticati, IIi cak diva, ako . su klipovi maleni, Koji misle da ste skupi, promijenit .ce misljenje kad to otkriju. Mozda zvuci cudno, ali klipvise

primamljiviji je od nize cijene. i

7. Inzistirajte na tome kako je vrlo vazno da vas kjukuruz dospije na stol bez odlaganja, Kupac koji ne moze tol uciniti neka ga sto prije stavi u hladnjak, Ono zasto placa jest kvaliteta i bit ce mu drago kadvidi da yam je stalo do toga da je !dobije. Vrtlar koji ima vise vremena moze ga iskoristiti za to da uzgoji malo vise svog omiIjenog povrca i ponudi ga susjedima Maze ih opskrbiti ranim graskom u proljece i keljom pupcarom nakon jesenjih rnrazova. U meduvremenu moze im pbnuditi delikatese poput sasvim mlade mrkve i slatke repe, [lisnate salate.Jjutike, ranog kupusa i lubenica - najmanje jeda9 do dva proizvoda svakog dana Gija kvaliteta daleko nadmasujelsve sto se moze kupiti u.trgovini,

I Koliko cete novca pritom zaraditi, ovisi, naravno, 0

kolicini. Moze to biti20$ ili 100$ iIi vise ... U svakom ~Iueaju,

taj cenovac sigurno pokriti troskove vrta. I

I Makar svakivrtlar mora razviti svoj vlastiti program u

svjetIu lokalnih okolnosti, iskustvo govori dapostoji odredeni

brojopcenitih nacela koja vrijede posvuda: .

. !

. 1. Bolje je da opskrbite nekoliko susjeda svim povrcem

koje im je potrebno nego da proizvedete vecu kolicinu banjeg broja kultura. Ako mozete racunati na stalan, mada sifoman, zahtjev za svojim proizvodima, mozete planirati proi~odnju umjesto da uzgajate nasumce i trazite kupce. Ako su vasi kupuci stalni, s vremenom cete upoznati njihove skI<jmosti i lakse cete ih zadovcljiti. Takoder ih mozete obavijesfiti unaprijed cime cete uskoro raspolagati, a i oni vas 0 tom~ sto ce

im trebati u bliskoj buducnosti. . .

2. Zapamtite da je-riajocitjja" prednost koju ~a vase

131

Richard v. Clemence

povrce nje~ova svjezina i dobrostanje,pa se potrudite da kupci to i dobiju] Obj asnite im da je vazno da grasak i kukuruz dospij u na stol nefoliko minuta nakon berbe i unaprijed se potrudite da ta~ osjetljivi proizvodi budu isporuceni u vrijeme objeda. Potaknite Iljude da kupuju za.trenutne potrebe i nastojte ih odviknuti pd skladistenja. Preporucite im nadine pripreme i serviranja foji ce sacuvati punocu okusa vasih biljaka,

3. 04riavajte svoj vrt urednim i privlacnim i ponudite kupcima ~ekasami izaberu sto im se svida.Ako ih naviknete _ na to da osobno do laze po svoje povrce, mozete s njima raspravlja~'i 0 vrtu i dopustiti im da gledaju kako "radite". Kad iscupate svezanj mrkve i kad kupac vidi da ste maknuli jednu iii dvije sai sitnim nedostacima, bit ce zadovoljan sto dobiva

bolju robu] no igdje drugdje, -_ - -

4. Potrudite se da izgled onoga sto prodajete odgovara kvaliteti. puduci da skorosve povrce koje .se prodaje u - trgovinama, izgleda bolje nego sto u stvari jest, znaci da se mor~te potruditi za narocito privlacan izgled svojih proizvoda. Svaki vrtlar zna da su iskrivljena mrkva ili slomljeni kupus jednako dobri za jelo kao i oni koji izgledaju savrseno, i dobro je da se to~nanjepokusa prenijeti kupcu, Ali bolje je da takve biljke ostavite za vlastitu upotrebu. Ako morate isporuciti nesto sto tie izgleda najprivlacnije, snizite malo cijenu. Budite odlucni, ali ne i tvrdoglavi. Takav postupak ostavit ce manje prostora zt sumnju u vase standarde od bilo kojeg razgovora.

5. Ne ustrucavajte se staviti postenu cijenu na svoje proizvode. Oni *u mriogo bolji od icega sto se mozenabaviti u lancu samoposluzivanj a iIi na staudovima uz cestu. Vas adut mora biti izn~na kvaliteta, a ne niska cijena i morate se' potruditi da to kUpCI shva~e. Ako netko tonije ustanju, onda ga niti ne zelite za kupca. i

Debar nacin da odredite svoje cijene jest da povremeno provje~ite tijene u trgovinama u kojima vase musterije kupuju, pa .~taV1te rral? visu cije~u. Zaokruzite je. To.olaksava vodenje knjiga, vrafanJe kusura 1 odrzava vase cijene u marketiqskom

trendu. -

132

Yrt bez motike

6. Precizno biljezite prihode i izdatke.Nabavite si jeftin i prildadan petogodisnji dnevnik u koji cete unositi sve podatke koji su yam potrebni. Korisno je dazaokruzite ili nekako drukcije izdvojite dnevni utrza k od drugih br ojki, U petogodisnjemdnevniku ima dovoljno prostora za upisivanje dnevnih utrzaka, a to yam moze omoguciti da usporedite ovogodisnje rezultate s onima iz prijasnjih godina.

7. Ne upustajte se u tu metodu stjecanja novca ako niste sigurni da imate dovoljno vremena. Ako svakodnevno snabdijevate povrcem jednu iii vise obitelji, morate im biti na raspolaganju kad god im zatrebate, S vrelllena na vrijeme, u dogovoru s njima, mozete si uzeti slobodan dan iIi dva, Ali ako ne mozete stalno biti kod kuce, nemojte ni pokusavati traziti stalne kupce, Drugi ce vamnacin u tom slucaju vise odgovarati.

Malo je vjerojatno da ce se vrtlari koji nemaju mnogo vremena upustiti u proizvodnju i prodaju jos necega osim svojeg specijaIiteta, ali koji imaju vremena mogii bi pasti u iskusenje da se, uz ostalo, posvete i kukuruzu. Buduci da taj napor lako moze dovesti do neprilika, rijec upozorenja ne ce biti na odmet. Teskoca koja proizlazi iz pokusaja da se ta dva nacina kombiniraju jest u tome sro morate razdvojiti svoja trzista, a to nije lako izvesti. eim vasi brojni kupci kukuruza otkriju da nekim stalnim musterijama isporucujete i drugo povrce, j oni ce pozeljeti jos pones to. Ako im to odbijete, razocarat cete ih. Ako im pokusate prodati one malo viska, ne ce biti zadovoljni. Osjecat ceda' im nudite one sto je ostalo iza drugih, koji su pobrali najbolji dio, i ne ce biti u krivu; I bolje da ne budu. Jer ako vas uspiju demoralizirati, moglo bi se dogoditi daim pokusate udovoljiti na racun stalnih kupaca i da upropastite citavu stvar.

Stoga je moj savjet da izaberete varijantu koja odgovara vasoj situaciji i izvucete iz nje sto vise mozete.Ako tako ucinite uvidjet cete da nije tesko postici da vas vrt pokrije svoje troskove. A isplatit ce vam se i u tom smislu sto ce yam donijeti

133

,'Ul;l1c:UU v , \.....lcrnenl:C

vise zadovoljstva no ikad prije, neovisno 0 novcu,

KAKO ZAPOCETI POVRTNJAK S MANJE RADA

Povrtnjak "bez rada".pod trajnom steIjom mozete naciniti vee u proljece. Ne morate cekati da vas vrt bude zasaden da biste prostrli stelju.Tvlozete sijati isaditi povrh teske stelje!

. Svoje eksperimente izvodio sam na maIoj povrsini 4 x 6 metara na kojoj su trava, korov i maIogrmlje slobodno rasli do prvog ypnja. ~o tog datuma bilje je bilo visoko do pojasa _. depresivan pnzor za svakoga tko bi htio tu uzgajati nesto bez mnogo napornog rada, Testovi su izgledali ovako:

L Sitan krurnpir, nerezan napola, sorte Green Mountain ~io je stavljen na tIo, u redove razmaknute otprilike 35 eent~etara. ~u ga je sasvim sakriIa visoka vegetaeija, koja je zatim bila sravnjena sa zemIjom iprekrivena s 15 centimetara debelim slojem sijena, Sjemenskikrumpir os tao je ispod. N akon dva tjedna proklijao je, narasle su izuzetno velike vitiee i dobio sam visoki urod izvrsnogkrurnpira.

Sorta Green Mountain izuzetno je osjetljiva na napade . kukaea i bolesti, ali ovajkrumpir jedva da je bio ugrozen, Krumpir, kao sto je pozna to, uspijeva na potasi, * a dusika mu tt.eba rel.ativno malo. Kemijski "pospjesivaci plodnosti krumpira", koje rabe mnogi komercijalni uzgajivaci, obicno sadrze dvostruko vise potase od dusika,

Trunuca vegetaeija tezi tome dazarobi dusik, pa bi teska stelja od sijena polozena preko karova i trave mogla uzrokovati nedostatak dusika za mnoge biljke. Za krumpir to ne predstavlja problem. Osim toga,potasa - koja se inace moze n~dokn.aditi ?~enim pepelom - oslobada se u proeesu truIjenja bilo kojeg bilja, pa ova shema osigurava krumpiru dovoljnu

* kalijev karbonat

134

kolicinu te tvari, (To je tako savrsen nacin uzgoja krumpira da mi je zao sto se ne mogu pohvaliti dasam ga ja izumi<?D

2. Pocevsi lopet s jednako bujnom travom, korovom i slicnim, sravniosam raslinje sa zemljom i prekrio ga s~jenom, ali ovaj put nisam nista ostavio ispod. Zatim sam na sest mjesta prokopao lopatom stelju i usadio "brezuljke" tikvi, krastavaca, bundeva i lubenica, Sve je izvrsno uspjelo, a plodove nisu

napali ni kukci ni bolesti. '

Plodovi su se razvili na povrsini sijena, gdje su ostaIicisti i nakon kise brzo se susili, Na citavom prostoru jedva da se pojavio gdjekoji korov. SjeI11e korova koje je biIp blizu povrsine, proklijaIo je,aIi kad sam visoki korov prekrio sijenom, vecim sam ga dijelom unistio, Sjeme koje je ostalo u zemlji nije bilo izneseno na povrsinu kopanjern iIi oran~em,pa nije ni proklijalo. Jedine strane biljke koje su se pojavile bili su maslacci, 4 - 5 komada, koji su izvirili iz stelje sredinom sezone.

I

3. Treci projekt ne bi se mogao nazvati eksperimentom jer se radilo 0 ocitoj proeeduri za koju sam bio siguran da ce uspjeti, Say se posao sastojao u tome da se kroz svjdh stelju utaknu sadniee rajcice, na jednak nacin kao i kroz stelju koja je dulje bila na tlu. Malo samodgrnuo sijeno i nacinio usjek kroz bilje ispod nje da bih mogao izbusiti rupe za sadnice. U rupe sam stavio kravlji gnoj i kostano brasno te ukljuciolspravu za zalijevanje na.nekoliko sati cim su sve biljke bile sta~ljene u zemlju,

Kao sto pretpostavljate, rezultati su bili kakvi s~ sarno pozeljeti mogu, sto je dokazalo da se rajcice mogu uzkojiti u novom vrtu bez prekopavanja tla .. Mozda i nije neka novost, ali . pitamse koIiko je ljudi to ikada pokusalo. Isto bi baralo vrijediti za papriku i druge biljke.

Mozda bih morao dodati da sampokusao saditi.rajcicu u travu i korov prije nego sto sam stavio sijeno. Ispalo je4aje to znatno veci posao, narocito gdje je postojece raslinje bilo bujno. Karl je sva vegetaeija sravnjena i prektivena steljom,

135

Richard V. bemence

nista nelometa vrtlarov trud.

i •

4. qetvrti eksperiment - uzgajanje drugog povrca, poput gra~ka, graha, .sala te i td. - poceo je na jednak nacin: polaganjem stelje pr~ko visoke trave,korova islicnog bilja.

!

U jednom testu upotrijebio sam i stabIjike kukuruza koje ~u ostal9 stajati od proslegodine. U drugom sam rasprostro jako prufe od malina na udaljenosti oko jedan metar od glavne

gredice. ! .

U prij asnjim pokusima sijeno sam stavljao.u prilicno obimnim kolicinama. Za krumpir je to bilo pozeljno, a za druge kulture !fije bilo narocito vazno. Sadasam stavio tek toliko da ~eznatn~ prekrijem postojece.raslinje kako bi ostalo sravnjeno 1 bez svj~t1a. I takva stelja bila je dosta duboka, nekih 7 - 10 centimet;ara. Trebalo mi je 3 bale sijena za prostor velicine 4 x

6 metaral .

Prijf nego prijedem na opis ostalih eksperimenata, reci cu n~sto 0 problemirna koji sejavljaju kad se sjeme stavlja povrh teske st~IJe I 0 tome kako ih rijesiti. Sjemenje, narocito one malo, smjesta ce isceznuti ako ga stavite na sijeno i vise ne cete cuti za njega, Sijeno pospite tresetom duz redova, koje cete ~znaci~i I koncem, i sjeme stavite na treset. Za najmanje sJemenJel mozete pomijesati treset i 'ilovacu da pop unite prostor izme<;tu grubljih cestica.

. . SjeIfe ce klij~ti sporo «ako u~.pce ~roklija - zbog toga sto ~evIso~~llzna.dvlaznog tla. No to.nijetezak problem. Rjesenje Je uzalijevanju treseta.

!

. Sa~ ~os 0 proceduri i rezultatima. Proces sjetve ukljucio je p.oslpanJ~ t!e3.eta, suhog ~tajskog ~oja i ilovace (za najsitnije sjeme) quz siroke gredice oznacene stapovima i koncem bacanje Ii utiskivanje sjemena u pripremljenu povrsinu polaganim hodanjem duz redova. Redovi su bili razmaknuti 45 centimetara,

a) Cf,rasak sorte Lincoln pisijao sam u dva reda duga 6

,

136

Vrt bei motike

me tara krajem lipnja. J edan je red bio sijan prema prethodnom opisu; drugi takoder, sarno sto sam izostavio stajski gnoj, Pognojeni red otpocetka se dobro razvijao, procvjetao je za val a vrucine sredinom kolovoza i donio bogati urod.Naravno, ne tako bogat kao .grasak posijan u rano proljece, ali ravan urodu kasnih sorti koje sam uzgajao uobicajenom metodom,

. Red bez gnojiva poceo je jednako dobro, ali su biljke uskoro pozutjele, zatim posmedile i sasusile se. Sarno su dvije biljke procvjetale i svaka je rodila jednu mahunu s jednim zrnom,

b) Grmoliki grah ponasao se slicno kao i grasak. S gnojivom je uspijevao jednakodobro kao da je stavljen izravno u dobro tlo.

'c) Slatka repa i rotkva. Kao sto sam unaprijed sumnjao, pokazalo se da ta metoda nije dobra ni za slatku repu ni za mrkvu, a pretpostavljam da ne bi valjala ni za obicnu repu, ni za rutabagu. Klijanje i razvoj lisea djeluju obecavajuce, ali i jedna i drugabiljka razviju dugo, tanka korijenje koje tesko podnosi usporedbu s kuglastim primjercima sto se dobiju uobicajenim nacinom,

d) Salata sorte Black tvrtke Seeded. Simpson jedina je sorta salate koju sam uzgojio ovom metodom. Uz pomoc gnoja dobro je uspjela, ali to je jaka i brzorastuca sorta koju je i in ace tesko obeshrabriti.

e) Mrkva. Kako je glavnicilj ove tehnike usteda vremena i rada, mislim dase treba smatrati uspjesnim svaki dobar urad, makar i ne bio takobogat kao onaj dobiven konvencionalnim metodama. Prema tom kriteriju, test koji sam praveo sa sortama duge mrkve dao je spektakularne rezultate.

Odlucio sam se za sortuTendersweet. Prije sjetve pomijesao sam treset, ilovacui stajski gnoj. Snaznoje isklijala, a rasla je tako brzo da je prorjedivanje postalo nuzno vee nakon tri tjedna.

137

Richard V. Clemence

Mrkve su bile neobicno. duge i ravne,glatke i Iijepo oblikovane.Na temelju jednog testa nije sigurno donositi nikakve generalizacije, ali einise da bi ta metoda mogla biti posebno prikladna za uzgoj duge mrkve,

. ,

Svakoga tko je zainteresiran zataj program treba posebno upozoriti na dvoje:

1. Odgovarajuca kolicfnavlage nuzna je za postizanje dobrih rezultata. Ako priroda nije narocito raspolozena za suradnju, morate si nabaviti nesto cime cete zalijevati bilje. Uobicajeni testovi za vlaznost tla ne dolaze u obzir, ali sijeno mora biti vlazno od vrha do dna. To stvara povoljne uvjete u svakom dobrom tlu i korijenje se dobro razvija. Istovremeno, tako se ubrzava razgradnja donjih slojeva vegetacije, pa korijenje nalazi da je njegov dugi put vrijedan truda.

Odrzavanje stelje vlaznom zahtijeva mnogo manje vode nego sto mislite. Prvo zalijevanje da bi se pospjesilo kIijanje i mozda jos pokoje ako izostane kisa bit ce dovoljno. Pokrov od sijena susi se odozgo nanize, pa u donjim slojevima uvijek ima vise vlage nego u gornjim, Aka bilje ne pokazuje znakove verruca, navodnjavanje nije potrebno,

Dovoljnovlage na pocetku igre stedivodu prikraju jer kad se korijenje jed nom razvije, naci ce dovoljno vl age u dubljim slojevima cak i za vrijeme ozbiljne suse.

. 2.Priliena kolicina suhogstajskog gnoja, komposta ili

nekog drugog kompletnog organskog fertilizatora neophodna je za prihranjivanje izdanaka sve dokkorijenje ne dopre do tla. Kupovno gnojivo, osuseno i usitnjeno, u ovom je slucaju vise nego dobro. Buduci da je pretvoreno u prah, ono seprobija kroz stelju i osigurava hranu za biljke dok se korijenje razvija.

138

Vrt bez motike

TREBA LI UZGAJATI VLASTITO SJEME .~.

Je Ii uzgoj sjemena posao za specijaliste? IIi mozy li mali vrtlar uvecati svoje vrtlarsko zadovoljs tvo uzgajajuci nesto vlastitog sjemena? Moj je odgovor na oba ta pitanja odlu9no DA. o cvijecu znam premalo da bih mogaoiznijeti bilo kakvo

misljenje. .

Ali kad je povrce u pitanju, uvjeren sam da kucrii vrtlar, kao icovjek koji zivi od poljoprivrede, mora pronaqi proizvodaca sjernena koji mu najvise odgovara i potruditi se da postane stalna i uvazena musterija, Ono sto ce dobiti zauzvrat, nije sarno prvoklasno sjeme. Njegovim narudzbama bit ce posvecena posebna paznja, dobivat ce 'dio rijetkih sorti, trenutacnu zamjenu sjemenja iIi sadnica koje ne zadovoljavaju visoke standarde isavjet za specificne problerne, koji pi tesko dobio drugdje. Uzgajanje sjemena danas je specijalnost, Najboljispecijalisti u min uti ce znati 0 sjemenu vise nego s~o bismo vi iii ja doznali za cijeloga zivota. Nadalje, eticki kode~ kojeg se drze svi bolji sjemenari gotovo je unikatan u poslovnom svijetu. Ako u: komuniciranju s njime pokazete r~zurnne simptome postenja, izacice yam u susret i vase sanse d~ budete

. prevareni biti ce ravne nuli. .

I

.Ako tako topio preporucujern specijaliste, kako to da

istovremenozagovaram i uzgoj sjemena kod kuee?j Prema. mom iskustvu, postoje mnogi dobri raziozi zbog kojih bi organski vrtlar trebao uzgajati nesto vlastitog sjemena. Sppmenut

cu dva najvaznija: . .

• I

1. Kao sto je vecini vrtlara poznato, neki primjerci poz-

natih sorti boIje rastu i boljeg su okusa od drugih. Ako ~te imali srecu i dobili takav primjerak, trebate ga razmnoziti ~, ako je moguce, poboljsati,

2. Ovaj je razlog u uskoj vezi s prvim. NajboIji vrtlari koje poznajem vjeruju do neke mjere u teoriju aklimatizacije. To _

139

,

Richard V. Clemence

jes~, n~~hovo }sku~tvo, kao i ~oje, ~~kazuje ~a ~iljke koje naJbolJ!e usplJeva~~ na da_noJ 10k~CIJl stvaraju sjeme koje ta~odef bolJ~ usp1Je~a,. a tt posebru primjerci mogu se dalje . pr.il~go~avatI posebrum uvjetimaselekcijomsjemena. Koliko IIl1)e I?oznato, nema pouzdanih eksperimentalno izvedenih dok~~al 0 tome. Ali u nedostatku protudokaza.iglasujem.za tu teoriju]

I

Primijetit cete da oba' ova razloga predstavljaju izazov za zna~lOsf- I?0t:'ust!te mi da dodam: aka uzgoj vlastitog sjemena moze ureeatt v~se vrtlarsko zadovoljstvo, to je najjaci moguci argumf1nt u prilog tome. Ako joj se da dovoljno vremena znano~t ce mozda ukljuciti i osjecaj, ali zasto cekati? Tu su i i neke materijalne prednosti koje treba postici, Mislim d~. cete Ina taj nacin otkriti- ako ih jos niste isprobali - ideje koje slijede. !

I

Z~p'?ee~a,k treba izbjegavati pokusaje da se sacuva sjeme dv?god~sJIh bllJak,a poput slatke repe, mrkve, obicne repei veclll~ 1rugo~ k?~Jenastog po~ea. Kad i?jedn,om posijete, one ~oraJ~ I pr~~lm1tI na ~ome ~Jest,u da bi se sljedeceg Ijeta osJemerulp. Tijekom treee godine sjeme se mora iskusati i tek ce vamon~a rezultati biti poznati. Takvaje avantura.dakle, dugo pod plaftom tame. A kad osvane zora, vjerojatno cete otkriti da ,su ,kp,mercij~lni sjemenari mnogo uspjesniji, Sljedece sto valja Izr~,egavatI - v."aljda je ~? o~ito -jesu hibridi, bilo koje gen,era~,l~,e. Ja vrs,lmsele~c1J,~sJ~m,ena na najnizoj razini k?n~te91 ~~agovoIJn,u tehniku , koju cu ukratko opisati. A sve hibride IdrzlID podalje od svog glavnogvrta .jer se onimogu pretvor~ti u z~~!ras~ju~e i zacudne stvari. "Ljetna tikva", duga 90 em, is ruzicastim 1 purpurnim crtama tesko .da unoze pota~~ti apetit, ~ak~r je ~ozda izvrsna - zaonoga tko skupi dovolJn? hrabrosti da Je kusa. Toliko 0 tome sto ne trebaciniti, A s~da r~koliko ~ozitivnih preporuka. Eksperimentirao sam ~a sJ~m~nJem g~~lll~ma isiguran sam da se pravo zadovoljstvo

1 kons,t If ~elekc1Je sJ~mena I?ogu izvuci ako se vrtlar pridrzava n~~olikf Jednc:.stavmh pr~Vlla. Prvo: odaberite jednogodisnju biljku -kukuruz, grah, grasak, salatu, tikvu, rajcicu iii krumpir - 140 '

Vrt bez motike

bilo koju od onih koje posebno volite.

Drugo: usmjerite sena razvoj eistih primjerakasvoje omiljene sorte, koji ce biti bitno bolji od onih koji nastaju iz kupovnog sjemena, ili barem bolji u vasim specificnim uvjetima. Odrzite lozu cis tom uzgajajuci svake godine istu sortu, pa cete mogucnost krizanja svesti na najmanju mjeru .. To je, cini se, . najteze izvesti s tikvama, ali .samo zato sto vecina vrtlara voli uzgajati nekoliko razlicitih VIsta c:idjednom.

Ako mozete sorti kojavas zanirna osigurati dovoljan raz-

. mak od ostalih, tikve ce vamuspijevati kao i ostalo povrce. Ali ako niste sprernni za razvijanje eiste loze bilo koje vrste povrca, bolje odustanite jer karl se jednom sorte pomijesaju, ne cete znati sto mozete ocekivati od svog sjemenja.

Trece: sposebnom paznjom izaberite svoje "nos ace sjemena". Da bistepoboljsali svoje omiljeno povrce, morate svaku biljku sagledati kao ejelinu i ne smijete dopustiti da vas zavara nekoliko lijepih plodova koji se pojave medu pretezno slabima. Ono sto zelite sacuvati za sjeme, nije ona jedna najbolja rajcica ili tikva iz vasegvrta, nego svi dobri primjerei s vase najbolje biljke. Kad se radi 0 salati ili kukuruzu, ta su dva eirnbenika obicno sjedinjena. Ali pri selekciji sjemena, sjeme jeu sredistu paznje i morate misliti 0 oblieima sjemenki koje ste posijali, 0 tomesto su one proizvele i kako bi se taj rezultat mogao poboljsati,

"Dragovoljna tehnika" selekcije sjemena tako jeblisko povezana s prirodnim procesima da bi skoro svi citatelji OVP-a morali imatibar neka slicna iskustva. Svakako jos ima mnogo "vrtlara" koji dozivljavaju uzgajanje povrca kao bitku protiv prirode i koji stoga prakticiraju takve lose tehnike poput "godisnjeg ciseenja u jesen", kad iz svojih vrtova odstrane sve organske tvari i ostave zemlju golu Citave zime. Ali svatko tko izbjegava takve ekstremne mjere, sigurno ce .otkriti nekoliko biljaka koje su vee prilicno narasle u uobicajeno vrijeme sjetve i zapitat ce se bi Ii ih pustio da rastu na cudnim mjestima koja su izabrale ili bi ih tretirao kao korove. S tim pitanjem suocavao

141

Krcnarn V. Clemence

sam se godinama, dok minapokonnije postalo jasno da je to Iazni problem, .narocito za one vrtlare koje je iskustvo naucilo da su najbolji postupci oni koji su najslicniji postupcima prirode. To me razmisljanje dovelo do sljedeceg: kad ubirem plodove, imam na umu dvoje. Prvo: opci plan vrta za sljedecu godinu i kama cu staviti razlicite.vrste sjemena, To mozda ZVUGi kao tezak zadatak.ali zapravo nije tako. Oko vrta imam ogradu sa stupovirna koji su udaljeni jedan od.drugoga 2 metra i svoje usjeve "rotiram" tako da gredice svake godine usmjerim u suprotnom pravcu. Tako.rzahvaljujuci godinama iskustva, nije . mi tesko precizno vizualizirati gdje ce koja gredicabiti nagodinu. Prije mi je trebalo nekoliko min uta razmisljanja, a na svaku kriticku tocku zabio bih obiljezeni stap,

Sljedece na sto pazim jesu sve izuzetno dobre biljke - rajcice, tikvice, bundeve iii krumpir -s kojih sam sacuvao jedan iii vise plodova. Te plodove stavim u vrtnu stelj u, na jedan kraj gredice iste sorte koju namjeravam posaditi u proljece, i prekrijem ih s nekoliko centimetara sijena.

Zapravo, prekrivanje tih "nosaca sjemena" nije zaseban posao. Jednostavno ih stavim tamo kamo hocu i nakon toga citavo podrucje prekrijem sijenom. Sa znanstvene tocke

. gledista, time nisam ucinio takoreci nista da bih poboljsao kvalitetu sjemena. Ali moje Ponderosa rajcice i Young Beauty bundeve na koje sam primijenio tu "dragovoljnu tehniku" bile su toliko bolje od ostalog . bilja kao da su namjerno htjele izazvati komentare svakoga tko jepogledao moj vrt.

Osim "dragovoljne tehnike", za koju ne znam jesam Ii je izumio, praktieiram vrlo malo drugih nacina selekcije sjemena i ne preporucam ni drugima da to cine. N apokon, profesionalci su uistinu dobri i tesko ih je nadmasiti. Ipak cu spomenuti jos jednu tehniku koju povremeno rabim i koja je zapravo tek jedna varijacija dragovoljne sheme, a takoder yam moze osigurati vas dio kolaca.

Opet se radi 0 cuvanju sjemena biljaka koje posebno obozavam, a nisam uspio spasiti "nos ace" od kuhinjskog stoia.

142

Vrt ~ez motike

Posao je nestoopsezniji, ali je prednost u tome sto\ mozete pojesti "nosace sjemena", tj. iskoristiti njihovu hranjivu vrijednost i istovremenoprovjeritije li im okus jednako debar kao i izgled. Smatramda su zimske tikve idealno povrce za Pfovedbu tog plana. Za jesenske berbe odaberite najbolje vitice, pa plodove s njih spremite malo podalje od ostalih. Ako yam se njihov okus svida, sacuvajte sjeme, osusite ga na zraku i pohranite na suho mjesto (toplo ilihladno) sve dok nei budete .spremni za narednu sjetvu. Iz ocitih razloga tu shemu ne mozete primijeniti na kukuruz i salatu, a niti na grasak, grah i rajcicu bez velikih poteskoca. Alikad se radi 0 tikvama] postoje mnogi razlozi da to ucinite, a isto bi trebalo vrijediti i za lubenice svih vrsta.

Krastavci su druga prica jer se moraju pojesti I dok su zeleni, pa je sjeme veIikih zutih primjeraka jedino ~oje ce proklijati. Ako se zelite specijalizirati za krastavce, [trebate pustiti najbolje biljke da sasvim sazru. Zrele primjerke zatirn poberete, isperete sjeme.i dalje postupate kao i s tikvama. To vrijedi i za rajcice, Plodovi koje jedete nisu jos dovoljno zreli da bi se sjeme sacuvalo: nosaci sjemena moraju ostati na biljei

dok sami ne otpadnu. .

• '. I

Kao sto vidite, moje je bavljenje uzgojemsjemena prilicno

ograniceno i uvjeren sam da malo koji kucni vrtlarmoze dospjeti dalje od pokusaja da pobijedi profesionalce na njihovom terenu. Jpak vjerujem da svaki gorljivi vrtl~r moze uvecati 'svoje zadovoljstvo iskusavajuci takveskromne nacine selekcije sjemena kakve sam sugerirao i razvij ajuci vlastite loze svog omiljenog povrca. Komereijalni sjemenatii su u mnogocernu iznad nas, ali mi ipak imamo jednu prednost. Mi iz dana u dan radimo na svom tlu, sa svojim biljkama ijznamo

. koje od njih najbolje uspijevaju u nasim okolnostima] S tom vrstom specijalnog znanja mozemo nadmasiti profes~onalce baremsto se ticenaseg omiljenog povrca u nasem vrtul

143

Richard V. Clemeuce

... ALUK?

. Uzgoj malog luka iz sje~ena nije pretjerano tezak. Ali kad uzgajamo luciceza sadnju, vrlo je vazncida one ostanu malene dok sasvim ne sazru. Inace ce se vrlo brzo pokvariti u spremistu, Komercijalnouzgojene lucice cesto rastu na siromasnom tlu, pa pitanje velicine nije relevantno. No cak su i mnoge lucice koje se prodaju vrtlarima- amaterima dovoljno velike dJ se osjemene, umjesto da stvore dobre glavice. Kako se prodaju na kilograme, beskrupuloznom trgovcu ocito je u interesu Cia prod a sto vece lukovice. Iskusni vrtlari zahtijevaju da one thudu velicine maslina, a svekoje su vece smatraju smeeem.IZelimo Ii da na bogatom tiu sazori maleni luk, on mora rasti tako gusto da ne uspije doseci uobicajenu velicinu, To znaci da ~e mora sijati vrlo gusto, ne u redovima, nego u gredici u kojoj ce svi primjerci osim onih na vanjskimstranicama biti stisnuti i* svih smjerova .. U jednom eksperimentu posijao sam 8 gram a sjemcua'bijelog slatkog spanjolskog Iuka u grubom krugu promjera 1 metar, Odlucio sam se za tu sortu djelomicno stoga stq mi je jedna od najmilijih, a lukovice se ne mogu kupiti ni na jednom mjestu koje znam, J ednakoje vazno i to sto taj luk obicno uzgajam iz sadnica koje dolaze S juga. Sadeci lukovice Ikoje sam proizvodim u istoj gredici ukojoj uzgajam i

kupovne] mogu naciniti korisnu usporedbu, .

Posto sam razbacao sjeme, posuo sam zasad tankim slojem treseta, ~tisnuo treseti sjeme nogama u zemIju i zalio gredicu,

I

Zatim sam, slikovito govoreci, sjeo i cekao. Drugim

I

rijecima, nisam cinio nista drugo osim povremenog promatran-

ja. Sjem~ je brzo proklijalo.i listici su tako popunili prostor da je licio na travnjak. Lukovice su se lijepo oblikovale i vecinom bile veli~ine spekule karl. su sazorile. Kad je s vecine biljaka otpalo Ii~ce, iskopao sam lukovice, obrezao ih skarama ostavljajuc~ sarno mali dio zelenog vrska i izabrao 50 najljepsih, koje sa~ uskladistio. Uistinu su bile lijepe: okrugle, bijele i

144

Vrt bez motike

sjajne, ugodnog mirisa, U .interesu istrazivanja pojeo .sam nekih 12 - 14 komada i zakljucio da zadovoljavaju vrlo visoke standarde. . U daljnjem interesu istrazivanja uspio 'sam se suspregnuti da ne pojedem i' 500dabranih, kojesam ~tavia u malu mrezastu torbu nabavljenuza tu svrhu,

Sve dotle nisam naisao ni na kakve poteskoce, a nisam ih ni ocekivao. Kao i mnogi vrtlari, mnogo sam puta uzgajao 'Iuk . iz sjemena i gusto je sijanje bila ocita varijanta uobicajene procedure. Skadistenje je, medutim, bilo nesto drugo. Luk se najbolje drzi na suhom i hladnom mjestu, pa sammorao pronaci takvo.

No svojim sam eksperimentom htio pokazati sto moze posticipocetnik koji se nicim ne zamara. Zato sam izabrao mjesto u svom podrumu koje je toplo i suho, radije nego hladno i suho, i objesio vrecu na cavao. Ono sto sam shvatio kad je vee bilo prekasno jest da sam trebao 'razdvojiti lukovice: polovicu staviti na hladno mjesto, a ostale ostaviti gdje jesu.Tada bih mogao reci nesto definitivno a efektima neprimjerenog skladistenja i usporediti ih s boljim metodama. Ali i ovako mogu reci da je vrucina nanijela manje stete nego sto sam ocekivao. Vrecu nisam ni dirnuo sve do kraja travnja, kad sam bio spreman za sadnju prezivjelih lukovica.

Istresao sam vrecu na kuhinjski stol i sjeo da na miru ispitam ostatke. Uzodredenu kolicinu ljusaka, tu je bilo i 40 komada neceg s to bi semoglo nazvati lukovicaina. N eke su bile malo mekane, a jedna ili dvijesasusile su se. Kad sam eliminirao sve osim najboljih, ostalo mi je 30 komada, kojesam smjesta posadio.

I moje lukovice i sadnice koje su rasle uz njih sazorile su krajem srpnja. Izmedu njih nije bilo nikakve znacajne razlike u brzini rasta, velicini i broju dana potrebnih da sazru (90 -100). Da nisam obiljezio koje su koje, ne bih ih znao razlikovati. Za usporedbu okusa angazirao sam nezavisnog strucnjaka (svoju zenu),k,oja je probala oba p~odukta u sirovom stanju i slozi!~ se sa mnom da medu njima nema razlike. Usudujem se ustvrditi

145

Richard V. Clemence

da je taj pokuss okusom bio suvisan, ali izveo sam ga s uzitkom,

, sto u interesu znanosti, sto iz osobn:ih razloga. Mislim da je taj eksperimerit pokazao da je moguce.bez mnogo muke, uzgojiti visoko kvalitetni luk sorte koja se ne' moze nabaviti uobicajenim kanalima, Na to sam pitanje zelio odgovoriti i mislim da su rezultati zadovoljavajuci, No ocito je da nisam mogao iei daljeod tog ogranicenog otkrica sredstvima.kojima

.raspolazem. Moram reci i to da ne vidim nikakvu znacajnu prednostu uzgoju slatkog spanjolskog luka iz lukovica, osim male ustedenovca. Sadnices juga daju jednake rezulate uz mnogo manje vremena i truda.

MORA LI SE SJEME TRETIRATI PRIJE SJETVE?

Mora Ii se sjeme tretirati prije sjetve? To jest.moze li se kJijanje i rast poboljsati tako da se sjemenu da nekakva posebna terapija prije nego dode u dodir s tlom? Buduci da je moje iskustvo u uzgoju cvijeca sasvim ograniceno, razumjet cete da govorim sarno 0 povrcu odgovarajuci na to pitanje vrlo odlucno NE.

Za pocetak cu recida vjerojatno i mnogim drugim vrtlarima smeta sto je sve teze nabaviti sjeme koje nije bilo tretirario mekakvim kemikalijama. Ruzicasto iii purpurno obojeni kukuruz, grah i grasak ne rastu nista bolje od drugih sjemenki u mom vrtu, a prljaju mi ruke i odijelo. Sto te

kemikalije rade mojoj zemlji? '

Ne vjerujem da ikako mogu potaknuti razvoj mikroorganizama 0 kojima plodnost tla toliko ovisi. Ne odobravam ni rezanje sjemenskog krumpira ipotapanje u otrov prije sadnje. ' Nije Ii bolje saditi citave krumpire?

Vjerujem da ce se vecina iskusnih organskih poljodjelaca sloziti sa mnom. No mogu se pojaviti i razlicita misljenja, narocito uvezis ovimtrima tockama:

146

Vrt bez motike

1. Salatu je tesko uzgojiti po vrucem vremenu jerjsjeme ne ce proklijati ako nije dovoljno hladno. Zato neki ivrtlari pripremaju sjeme zaljetnu sjetvu tako stavljajuci ga u hladnjak ili potapajuci ga u hladnu vodu. Taj je postupak ueinifovit i jedini razlog .zbog kojega ga ne rabim jest sto mislim da je to

nepotrebno gubljenje vremena. I

i

2. N amakanje skoro svakog sjemena ornogucit ce qa one

brze proklija nakon sjetve. Moj je prigovor toj praksi da u uobicajenim uvjetima morate narnakati sjeme u kuci jednako dugo koliko bi mu bilo potrebno da proklija u vlaznofn tlu.

Povrsinsko je sijanje i brze i lakse. .

. , ' , ' " I

3. "Inokulacija" graha.graskai mahunarki opeenit~, koja

se provodi bilo prepariranjem tla komercijalnim sredstvima, bilo stavljanjem sjemena u tlo u kojem je ta kultura nepavno uspijevala, uobicajena je i po momemisljenju suvisna praksa. Ako yam je "inokulacija" vazna, jednostavnoostavitel stare vitice graha i graska gdje jesu i prekrijete ih laganim pokrovom od sijena, iIi kakvom se vee steljom koristite. U proljece ~tavite svoje mahunarke na to isto mjesto i "inokulacija" ~e biti automatska.

I

Ako vas sjemenski krumpir stigne dok je tlo jo~ pod

snijegom, mozetesi ustedjeti vrijeme tako da ga raspro~trete vani na.svjetlu, Tako ce niknuti zeleni izdanci koii ce nastaviti

, ,J I

rast kad posadite krumpir. Dugi bijeli izdanci koji se razjviju u

mraku, ne ce se primiti u zemlji i uzaludno ih je pokusavati potaknuti. Poticanje klijanja jednostavan je tretman, kJji bih odobravao da nisam otkrio bolji postupak. Svoj krumpir ~adim u jesen, prekrivajuci ga s 20- 25 centimetara sijena ili Iis'fa. N a taj je nacin. sigurno uskladisten i ne ce proklijati do proljeca.

'Tako dobivam lijep urad ne upotrebljavajuci nista osim svojih

najmanjih citavih krumpira za sjeme. .

I Buduci da tako malo toga mogu reci u prilog tretiranju

sjemena, sto zagovaram umjesto toga? Poboljsanj~ tla, povrsinsku sjetvu i manje slijepe vjere u vrline plod~reda.

147

Richard V. Clemence

Glede plbOlj~anja tIa, nijedan kompetentni organski vrtlar ne treba mdj savjet. Sustav Stout- trajnu stelju odlsijena - cijenim vise od drugih tehnika iz nekoliko dobrih razloga. Ali osnovno je da se trebamo usredorocitina hranjenje zemlje, umjesto da pokusavamo hraniti.biljke, ida trebamo pomagati Prirodi, a ne boriti se protiv.nje. Citavo moje vrtlarsko iskustvo uvierilo.me da je rotiranje usjeva, dodavanje specijalnih tvari zemlji za pojedinel biljke.itd, nepotrebno u bogatom izivom organskom tIu, a dobiva na vaznosti tim vise stoje tIo siromasnije.

Ka~o je to pokazala Ruth Stout, tajna smanjivanja vaseg . doprinosa rastu biljaka jest u tome da pustite Priroduneka obavi st9 vise posla. Ona toi eini, bolje od vas,i besplatno.

I •

Ak9 je tlo dovoljno bogato, povrsinska cesjetva dati bolje rezultate od bilo kojeg tretmana koji mi je poznat. Sarno oznacite !redove, ugurajte velike sjemenke prstima u zemlju, i razbacajte male po povrsini posutoj tresetom. Zatim zalijevajte dovoljno/ eesto da se sjeme ne osusi-pa ce, ako ista valja, vrlo brzo proklijati. Tako se moze postici dobar urod salate i graska i po vruc¢m vremenu. eim porastu, oko njih treba staviti dobru

1· I

ste JU. !

NOvrrtACIN SIJANJA POVRCA

i

. Sjetlva prema "uobicajenim'tuputama ne uspijeva uvijek najbolje.) Eksperimentiraj uti, otkrio sam neke' ne-konformisticke metode koje pospjesuju klijanje, ubrzavaju rastmladih biljaka ~. manje su naporne i rizicne za vrtlara. Stovise, te nekonvencio nalne ideje povecavaju prihode malog povrtnjaka, a smanjuju ulozeno vrijemei trud.

Ka~o duboko zapravo treba stavljati sjeme? Jeste Ii ikad mislili 0 tpm? Ako jeste, mozda ste se zapitali zasto bi se uopce moralo s!tavljati ispod povrsine, Sjeme koje je stavljeno na vlazno mtiesto proklijat ce i na zraku. Je li cilj sijanja sarno to

I

148

da se osigura dasjeme os tane vlazno? Ili se to radi zato da hi se naslo u sloju u kojem ce se korijenje raZviti?O cemu se zapravo radi?

Jos kao djecak shvatio sam da grasak neuspijeva.dobro na vrucini, Vjerovalo se da je to stoga sto vrucina smeta korijenju, sto usporava rast i jos bi se mnogo toga moglo reci tome u prilog. Preventivne mjere zasebno su pitanje. U mojoj mladosti prihvacena je tehnika bila kopanje duboke brazde, na cije bi se dno stavilo sjeme, a .nakon popunjavanja brazde cekalo bj se da se grasak pojavi.

Na to se, naravno, trebalo cekati prilicno dugo. Ali vrtIar je bio siguran da je korijenje duboko u hladnoj zemlji, zasticeno od pogubnog utjeeaja sunca.Mnoge tisucekubika zemljebile su iskopane u ime znanosti i mnogo je graska naraslo unatoe bendikepu kojem je bio izlozen. Mnogevrste povrca raspolazu zacudnim mocima prezivljavanja i svakovrsna ometanja.cesto su bivala pogresno shvacena kao narocite tajne uspjeha. Sto se tice graska, malo koji vrtIar danas ne zna da cese njegovo korijenje probiti do iste dubine i kad se posije blizu povrsine i kad.se zakopa duboko. Ali.koliko blizu povrsine trebabiti?A, drugo sjemenje? .

. Razmisljanje upucuje na to da postoji vrlo jednostavna logika sijanja. Za pocetaksjeme treba staviti tamo gdje zelite da budu biljke,. dakle u "brezuljke" iii gredice. Zatim, sjeme treba nekako usidriti da ga vjetar ne otpuse i kise ne isperu. Takoder je vazno da sjeme bude u dodiru s tlom, da bi ostalo vlazno i brzoproklijalo i da bi korijenie dobilo sto mu treba kad . pocne rasti. Ima Ii jos nesto vazno? Cini se da nema. Krumpir

i slicne biljke nisu izuzetakjer se krumpir ionako rijetko uzgaja iz sjemena. Izgleda, dakle, da qe sjeme to brze proklij ati sto ga

. stavimo blize povrsini, pa cemo brze dobiti urod. To je, uos- . talom, u skladu s prirodnim procesima. Sjemenje divljeg bilja pada na povrsinu zemlje i, .makar veci dio mozda ne ce pasti na povoljno tIo, ono koje pronade prikladno mjesto, bez teskoca ce proklijati i pustitikorijenje duboko u zemlju. Sad dolazimo

149

do cudnovatog zakljucka: u suprotnosti s konvencionalnom praksom, Iogikanas vodi do tvrdnje da sjeme treba sijati po povrsini tla, a ne ispodnje. Priznajem da sam do te teoretske pozicije dospio tek prije nekoliko godina i da sam je kolebljivo .

provodio u praksi. , .

No onih nekoliko eksperimenata punihoklijevanja -ispali su tako obecavajuci da sam nastavio malohrabrije i rezultati koje samdobio bili su.snazna potvrdateorije.

Ubrzo sam otkrio da za svoje prve uspjehe imam zahvaliti povoljnim vremenskim prilikama, kak:ve se dogode jednom u ~esetgodina~ Oblacno nebo i povremena blaga kisa pobudit ce sjemerazbacann po povrsini u zacudujuce kratkom vremenu. Jaki vjetr?vi; vrelo sunce ili jake kise jamac su neuspjeha. Problem Je, dakle, kako zadrzati sjeme na mjestu i dati mu dovoljn? vlage .. da. proklija. Ako u tome uspijemo, bilje se nastavlja razvtjati.ionorn brzinom kak:vu je dao naslutiti pocveta~ '. Rjesenje do kojeg sam dosao.nakon mnogih pokusa, mo~e bl~l predmet daljih istrazivanja, ali i ovako one osigurava bolje pnnose I mnogo je brze od tradicionalnih metoda.

Sve stovam treba da bisteosigurali savrseno klijanje u rekordnom vremenu jest nesto treseta i sprava za zalijevanje. Preporucujem fini treset i plasticni cjevasti poljevac, ali i nesto drugo moze biti jednako dobro. Grubi se treset u dodiru s atmosferilijima rnoze zgrudati, a neki poljevaci strcaju prejake mlazove. Imajuci dobru opremu, trebate uciniti sljedece:

1. Oznacite gredieu stapovima ikoncem preko golog tla i pobacajte sjeme po povrsini,

. .2. N apunite veliku kosaru tresetom i hodajuci duz gredice sipajte treset po sjemenju. Stopalima - po mogucnosti velikima - utab~j.te s~jesu !reseta . i sjemena, a rnozete upotrijebiti i da~k~.ili valjak, StI~avsi dokraja reda,vratite se istim putem, stajuci na mjesta koja ste propustili, Za varna ce ostati savrseno posijano tIo.

3. Sprava za zalijevanje jamci dobre rezultate, Treset

150

Vrt bdz motike

treba dobro navodniti da bi sjeme ostalovlaznodok ne proklija, I dobra kisa u pravo vrijeme .uvelikece pomoci, a sprava za

zalijevanje tu je da otkioni svaku sumnju, - I

Kako vidite, ovaj sustav povrsinske-sjetve eliminira mogucnost truljenja sjemena,kao i mogucnost da gal vjetar otpuse iii kisa ispere, a svaki "zivahni" primjerak odmah ce proklijati. Nista slabije od proloma oblaka ne ce odnijeti sjemenje jer treset pije vodukao spuZva. Istovremenol i najmanji izdanci odmah dobivaju zrak i svjetlost, pa je 'truljenje vrlo rijetka pojava. Sunce i vjetar ne mogu isusiti iii pornaknuti vase isjemenje ako je sprava za zalijevanjcspremna za upotrebu. Mozemo dodati ito da su vrijeme i posao okq sjetve svedeni na minimum, Kod povrsinske sjetve ne prave se nikakve brazde, pa se postavlja pitanje kako se sjemenje biljaka poputsalate, mrk:ve i sIatke repe moze staviti u ravne redove.

Odgovor je: nikako. To ne pokusavajte. .

!

Naprotiv.sjeme baeajte po prostoru sirokcm oko ~O cen-

timetara, a nit za oznacavanje neka yam sluzi sarno radi toga da biste znali gdje je rub gredice. Tako cete .u tom prostoru dobiti vise biljaka, a kad ihpocnete rijediti, opet cete ustedjeti vrijeme i trud. Siroke redove mozete rijeditigotovo jednako brzo kao i uske, a biljke mozete razmjestiti u oba smjera odjednom. Nakon prorjedivanja mrkve, na primjer umjesto jedne tanke crte imat cete red sa 4 - 5 mrkvi po sirini.!Slieno vrijedi i za drugo povrce, Primijetio sam da se mnogi [vrtlari stresu na pomisao 0 redovima koji bi bili siri od jedne ibiljke. Nisu bas sigurni zasto to ne bi bilo dobro, ali sugurni sy da ne bi. Mozda je teskoca u tome .sto siroki redovi nisu u skladu s tradieionalnom praksom. Ali zasigurno ne postoji razlog zbog kojeg bi biljei trebalo vise mjesta u smjeru istok - zapad nego u smjeru sjever -jug i obratno. Teske je povjerovati da ima mnogo biljaka koje znaju .razlikovati strane svijeta. Uski reqovi sa sirokim prazninama izmedu njih sarno trose prostor vrta, bez ikakve svrhe. Oni su, zapravo, kopije komercijalnih plantaza, na kojimatreba biti dovoljno prostoraza mehanizaciju i

151

Richard V! Clemence

,

i

v I .,

Siroke aleje u kucnim vrtovima otprilike su jednako

logicne /kao i sest nogostupana autoputu, Takav izgled .dizajniran jel zadrukciju situaciju.

,

- Sjemenje krastavaca.Jubenica i tikve moze.biti povrsinski

sijano ~ "brezuljke", Kakosama rijec kaze - meni, doduse, ne kaze - "brezuljak'' je plitka udubina u tlu, poboljsanje izvorne humke koja se nekad koristila .. Udubina obicno nastaje taka da se mal~ rupa ispuni kompostom iIi stajskim gnojem, pospe zemljoni i ugazi. U povrsinskoj sjetvi mozete pripremiti takve brezuljke ili, ako je vase tlo dovoljno bogato.rmozete baciti sjeme IJta bilo koje prikladno mjesto, koje zatimpospete tresetorn i sve skupa utabate u tlo. Sprava za zalijevanje i opet ce osigurati brze rezultate.

. . svhe. ~ijeme i ~~agu.m.?zet~. eko~on:izirati razbacujuci sjeme ~nlicno bezbnzno 1 rijedeci brezuljke kako bi os tale samo bjljke koje najvise obecavaju. Kad rijedite, rezanje je bolje oq cupanja jer njime ne uznemiravate korijenje preostalih biljaka,

PO~dinslca sjetva kakvu sam opisao ima mnoge prednosti u odnosu na uobicajene metode. Uspjesno se moze primijeniti na skoro sve vrste povrca. Poznata mi je sarno jedna vazna iznimka] Kad sijete bilje poput kukuruza i visokog graha, isplati se sjeme staviti tocno na mjesto na kojem ce i ostati. Najlaksi nacin da to ucinite jest dasvako zrno Iagano utisnete prstima uzemlju.

! .

Kalco onda ne leze slobodno na povrsini, nije potreban treset d~ ih ucvrsti, a bilo kojadobra stelja posluzit ce da zadrzi vlagu. I

i

IDEJEIZA UZGOJ SLATKOG KUKURUZA

! . •

SIafki kukuruz jest - iii bi trebao biti - nesto za gurmane.

152

Vrt bez motike

Stara izreka kojakaze da voda mora uzavreti prije nego sto je kukuruz ubran, vise je nego istinita. U toj delikatesi jednostavno nije moguce uzivati.ako je ne pojedeteu roku od 20 minuta nakon branja.

Ipak, malo nas je koji uzgajamo slatki kukuruz, a koji to He cine, propustaju jednu od najvecih nagrada sto ih maze pruziti bavljenje vrtlarstvom. Argument koji se najcesce spominje jest da kukuruz uzima previse prostora umalom vrtu, u kojem svaka stopa mora biti.produktivna. To jednostavno nije istina, sto je mnogo nas, organskih vrtlara, uspjelo demonstrirati proteklih godina,

U. bogatom organskom tlu kukuruz mozete stavljati na razmakod 15 centimetara u oba smjera i postizati izvrsne rezultate. Kad sam provodioseriju eksperimenata u kojima sam istrazivao moze li kucni vrt pokriti svoje troskove, otkrio sam da se zacudna kolicina slatkog kukuruza moze uzgojiti na vrlo ogranicenom prostoru.

Promo trite to na ovaj nacin: slatki se kukuruz cesto uzgaja u redovima iIi "brezuljcima" u kojima je 4 - 5 biIjaka stisnuto unutar nekoliko kvadratnih centimetara, a izmedu njih je nekoliko metara praznog prostora . za traktore i njihove prikljucke. Nema razloga zasto bi kucni vrtlar morae slijediti takvu praksu. Ako imate prostor dug 7 metara i ne siri od 30 centimetara, mozete posijati .kukuruz na 15 centimetara razmaka u oba smjera i dobiti 3 reda kukuruza sa po 48 stabljika.

To je vrlo malirazmak, pa cete, aka vase tIo nijebogato, mozda mora ti dodati stajskog gnoja, kostanog brasna iIi neki drugi dodatak koji ce yam omoguciti najbolje rezultate. Iskustvo mi govori da s tolike povrsine mozete racunati na najmanje 120 Idipova, medu kojima ce biti i nesto malenih, a poneka stabljika mozda ne ce ni roditijestivi kukuruz. Ali, sve u svemu, dobit cete znacajan prinos. Osim toga, isto to mjesto mozete istovremeno rabiti i za druge kulture. Meni su najbolje uspijevale .bundeve i zimske tikve. Posijaneduzrubova, dobra se prime, a kad porezete kukuruz, rasire se po citavom prostoru.

153

Richard V. Clemence

Dakle, nemoguce je ne imati dovoljno prostora za slatki kukuruz. Preporucamveci razmak, ako si ga mozete priustiti, ali izvrstan urod moze se dobiti i na malenim mjestima, cak i izvan vaseg vrta, U. " blokovima"tu i tame po dvoristu. U eksperimentima s kukuruzom, nekoliko sam puta dobio vise od 6 tuceta klipova jednostavno uguravsi sjeme kroz stelju izmedu

. grmova kupina, nakon cegasam sarno cekao rezu1tat.

N ajbolji nacin uzgoja kukuruza koji mi je poznat jest onaj u trajnoj stelji. U vrijeme sjetve obiljezite redove stapovima i koncem i protisnite prstima sjeme kroz stelju. To moze zvucati kao tezak posao, ali u malom opsegu uistinu je lagan. N ajbolje rezultate dobit cete ako za svako sjeme nacinite u stelji maleni "dzep" i utisnete zrno u tlo. Cilj je da se stvore otvori u stelji za svako zrno tako da moze brzo proklijatiu vasoj najboljoj zemlji i primiti vlagu, toplinu Isvjetlost odranog pocetka,

.Osobno preferiram sustav Ruth Stout s permanentnom steljom od sijena. Ali dobre rezultate postizao sam i uporabom lisca i drugih materijala. Ako'- poput mene - svake godine uzgajate kukuruz na istom prdstoru i vracate sve stabljike i komusinu u zemlju, uskoro ce materijalod kojeg je vasa stelja nacinjena postati neprepoznatljiv .. Neki organski vrtlari izvjescuju da drugo prihranjivanje ubrzava rast kukuruza.

Kad stabljicice nadrastu stelju, vrijeme je da obratite paznju na njihov izgled, narocito na boju.U dobrorn organskom tlu svemoraju biti tamnozelene. Ako su takve, sve sto vam je cinitijest da im se diviteicekate vrijeme berbe.

Svijetlozelena ili zuta boja,medutim, ukazuju na nedostatak dusika.ipa ga smjesta morate nadoknaditi. Ali nemojte stavljati nikakva kemijska gnojiva! Manjak dusika u ranoj fazi siguran je znak da je tlo siromasno, pa ako jednostavno dodate brzi dusik, poslije cete imati neprilika. Vasern tlu treba organski fertilizator, poput zivotinjskog gnoja. Teske vam se moze dogoditi da pretjerate s kolicinom, To gnojivo ne ce "spaliti" biljke, a sve sto ne apsorbiraju ove godine, os tat ce za sljedecu ..

154

Vrt bez motike

Kao sto vidite,jossam jednom izrazio svoje ocekivanje da cete se sloziti sa mnom glede " rotacije usjeva'', barem s~o 'se tice kukuruza, koji bi .trebalo uzgajati na istom mjestu Inekoliko godina. Isprobajte nekoliko lokacija, izaberitenajprikladniju i ostanite na njoj dok je ne poboljsate. Katalozi sjelIl:4nja nude golemi broj sorti slatkog kukuruza, Kao i drugi vrtlari,i, isprobao sam mnoge. Prema 'mojoj procjeni, ne postoje Ios~ sorte ni izrazito superiorne. Gotovo svaka sorta uzgojena u o~ganskom tIu ipojedena odmah nakon branja jest delikatesa.Tfilo koja s kojom se nije tako postupalo, ne ce biti delikatesa. I~medu tih ekstrema izbor sorte pitanje jeosobnih skIonosti ·1 Koja ce najbolje uspijevati u vasim okolnostima? Cesto samje? izvrstan kukuruz u dornovima svojih prijatelja ., vrtlara i otkrivao da se radi 0 sortama koje u mom vrtu nisu uspijevale. Isto i!tako sam cesto preporueivao svoje miljenike drugima, a oni bi mi obicno odgovorili da 0 tim sortama nisuni mislili. Uvjeren salm, dakle, da je pravi nacin biranja sorte taj da se nastave iskus~vati one koje nesto obecavaju, sve dok ne odlucite koja vani najbolje odgovara. N a tu se sortu koncentrirajte, a nove sorte Inastavite uzgajati u malim blokovima radi usporedbe. U vecinf kataloga sortesu klasificirane kaorane, srednje i kasne. N ajranije sorte obicno su slabije kvalitete od ostalih, ali su razvijene ugtavnom zbog svoje sposobnosti da dobra rastu i p~ hlad~om tr~~en~:

Okus imje dovoljno dobar da vas zadovolji dok cekat~ lOS bolji kukuruz. Ako ste ljubitelj slatkog kukuruza, pozeljet ~ete dvije, mozda i tri, sorte da biste ga imali citavo Ijeto i dio je~eni.

Suprotno uobicajenim.savjetima, ne preporilca~ sijanje svihsorti istovremeno. N ajranije treba posijati cim pr~de opasnost od mraza. Ali ako istovremeno posijete i kasnije sorte, sjeme ce prok1ijati, pa ce njeznije stabljike ~iti i.zlozrne hla~~ noci za koju nisupredvidene. Rezultat ce vJero]rtno bIt! nezadovoljavajuci glavni urod i uzaludno traganje z~ sortama koje podnose uvjete kojima nisu prilagodene. Zato sf( strpite s kasnijim sortama dok se zemlja ne zagrije i sunce ne popne visoko. Tada ce rasti brzinom vise nego dovoljnom da

nadoknade kasniji start.'

155

Richard ~. Clemence

St<p se tice sorti.jmamjedan dobar prijedlog, koji je rezultat desetogodisnjih pokusa. Izaberite "slobodno oprasenu" sortu k?ja yam se svida (ja koristim Golden Bantam) i posijte je svakf godine pa ~sto.m ~j.e~tu. Nast.avit~ obogacivati tIo organskim dodacima I svnn biljnim otpacima I pokusajte dobiti l~zu sPfcijalno prilagodenu svojim uvjetimaselekcionirajuci

~~~,. .

N~ mogu jamciti uspjeh, jer su prosle jeseni, dok su jos rasli, k1fp~vekoje sam cuvaoza sjeme pojeli rakuni i tako je progres bio grubo prekinut. Golden Bantam "patuljasti" je ku~uruf' a moje stabljike bile su visoke..S metra, a klipovi kojima ~u se osladilirakuni bili su dugi eitavihi30 centimetara! Da sam posumnjaoda je ijedan u blizini, mogao sam lako sprijeciti k.atastrofu. Kako sada stvari stoje, ne mogu vam ponuditi nikakav dokaz, ali ako ipak zelite krenuti u slicne eksperimente.zapamtite dase hibridi ne ce dobro razvijati iz vaseg sjernena i da morate uzeti slobodno oprasenu sortu ako zelite poboljsati lozu.

.. O~im ~ak~na, . koji su nekim uzgajivacima ozbiljna pnJetnJ~, najgon su napasnici vrane, europski busaci kukuruza i crvi kdji napadaju klipove. Krenimo redom.

! . .

R~lmne moze zadrzati ograda od zieane mreze za kokosi9j~e, koj~ je pricvrscena za stupove tako da ih nadvisuje za otpr~hke tndesetakcentimetara. Kako se rakuni radije penju niego da kopaju ispodograde, naci cese uhvaceni kad se zi~~ ?bj~si pod ~ji~?:bm tezinom. One koji se ipak uspiju probiti fIIozete sprijeciti da ne pocine ozbiljniju stetu tako da I~~ svaki k!~P koji zelite osigurati pricvrstite papirnatu ili plasticnu vreclcu omotanuzicom. Zica ce sprijeciti rakuna da podere ["feCicu, a vrecica ce ga sprijeciti dadohvati kukuruz kroz ziqu. To je dobra zastita cak i ako nema ograde makar copor r~kuna koji se pokusava dokopati vaseg kukuru~a moze saviti i polomiti prilican broj stabljika prije .nego odustane. yrane, rk~.su u ~~izini, iseupat ce mlade biljke cim se pojave iznad p~vrsme. NJIh ne zanimaju listici, nego njezne sjemenke

156

v rt oez mULl1\.!;

ispod biljcica, J edna je rjesenje da se netretirano sjeme sije kroz trajnu stelju koja omogucuje biljkama da se dobro razviju prije nego ih vrane opaze, pa ce svaka iseupana biljka razocarati prosjecnu vranu, koja ce to prenijeti prijateljima i jato ce krenuti upotragu za sretnijim mjestom. Europski busaci i crvi u klipu neinaju mnogo toga zajednickog s velikim napasnicima, ali medusobno su vrlo slicni. I jedni i drugi su paraziti koji vole kukuruz koji jos raste, a razvijaju se iz jajasaca sto ih legu mala leteca bicakoja izgledaju sasvim bezazleno.

Busaci se razvijaju iz jajasaca polozenih na cvatuci kraj stabljike i ukopavaju se u slatke jezgre ispod brkova. Kad se nadu unutra, pocinjugristiprema dolje i dok dospiju do klipa, vee su veliki, a kako su jos gladni, u stanju su vrlo brzo unistiti: urod. Crvi su slicni busacima, ali djeluju brze jer pocinju od svilenih brkova, a ne od metlicastog cvata. Krecuci iz suprotnih smjerova, te suzivotinjice uistinuu stanju prirediti pakao vasem kukuruzu.Na svu srecu, nije ih tesko kontrolirati. Busace je lako uociti u uobicajenoj inspekciji i obracunati se s njima prije nego nacine vecu stctu. Rupe koje iskopaju da bi dosli do stabljike uzrokuju naginjanje metlica prema dolje. Svakih nekoliko dana provjerite dogada Ii se nesto takvo pa ako toprimijetite, rascijepite noktima stabljiku malo ispod ulazne rupe i uklonite busace. Ta je jednostavna shema 100% ucinkovita.

Sjeverno od linije Mason- Dixon, 1. travnja stabljike se usitne iprekriju zemljom, sto ucinkovito sprecava bus ace da ih zaraze svojim jajascima. Neki vrtlari vjeruju da bi siroko prih-

vacanje te mjere vrlo brzo mogio eliminirati bus ace. .

Izravna kontrola crva koji napadaju klipove jednako je jednostavna. Ako nadete jednog iIi vise njih u prvom klipu koji uberete, uzmite jeftinu limenku, napunite je prozirnim mineralnim uljem i stavite malo na vrske klipova.

Makar te metode pouzdano djeluju, to su hitne mjere koje na dulji rok ne bi smjele biti potrebne. Ako vas gnjave busaei i crvi, znaci da se niste dobro pobrinuli za svoje tIo. Na temelju

157

Richard V. Clemence

mnogib eksperimenata zakljucio sam da je pojava tih napasnika siguran znak pogresnog tretiranja podrueja u kojem se uzgaja kukuruz.

. NekoIio sam puta naprimjer, posijao bIok kukuruza u najbolju zemlju i produIjio red kroz siromasnije tlo.Busaci i em redovno su napadali pothranjene biljke, a os tale su ostaviIi na miru. Kako su moji pokusi sa .svim ostaIim biIjem takoder doveli do toga, siguran sam da je bogato organsko tlo odgovor na mnoge uobicajerie probleme s inapasnicima i bolestima. Pokusao sam vamdati najboljesavjete kojima raspolazem. zahvaljujuci poJa stoljeca dugom iskustvu uzgoja .slatkog kukuruza. Vjerojatno sam mnogo toga preskocio. Sad mi. padaju na pamet jos cetiri savjeta koja yam dosad nisam dospio reci.

Nikad ne ostavljajte kukuruz u komusini nakon berbe.

Ogulite kIipove, pregledajte ib i vratite u zemIju sve koji nisu savrseni, Ako ne mozete odmah skuhati kukuruz, svjeze oguljene k1ipove stavite u hladnjak,

Posijte vise kukuruza nego sto riamjeravate pobrati. Inferiorni klipovi i stabljike nisu gubitak ako ih ugradite u tlo.

Ako yam nedostaje prostora, kukuruz mozete uzgajati u malim blokovima bilo gdje. Redove mozete staviti niz jagodnjak, u zasad sparoga, itd. Usamljeni redovi teze se oprasuju nego blokovi.

Kad vracate stabIjike u zernlju.todrezite ih pri povrsini i usitnite skarama za obrezivanje iIi ih iscupajte s korijenom i kasnije sve odjednom iscijepajte sjekirieom. Druga mogucnost, koja mi je mnogo draza, jest da se sravnesa zemljom i prekriju zimskim pokrovom od sijena. Tako. stedite vrijeme i trud i dobivate odlicnu stelju kroz koju cete sijati u proljece,

158

Vrtdez motike

UZGOJTE POVRCE NA OGRADI

Svaki povrtnjak' moran biimati neku vrstu ogra~e - ne samo zbog nezvanih posjetitelja.inego .i zato da bude qdae za biljke. Uzmite maleni vrt, recimo 6x 8 metara, ogradite ga . mrezom za kokosinjce do visine 1,5 - 2 metra i pove;cali ste

efektivni prostor za 50 % iIi vise. .

Osim togaustedjeli ste si trud oko trazenja kolaca za

rajcice.visoki grah i drzaea za grasak, :

Prikladna je takoreci svaka vrsta ograde. 'Unutamji dio lako se moze pretvoriti u kontinuiranu nosivu resetku pomocu mreze .za perad, iii dvostrukim cik-cak pletivom, koj~ se pri

vrhu i pri dnu pricvrsti cavlicima. .

Ocito je da sve svoje rajcice, visoki grasak i grah tnozete staviti uz ogradu. Manje je ocito da i mnoge druge kulture mozete sijati duz te gotove resetke i racunati na njih jednako kao i kad bi im bilo dopusteno da se prosire po 9itavom

povrtnjaku. .

Krastavei izuzetno dobro uspijevaju na ogradi. Umjesto da ih stavljate u "brezuljke", ugurajte desetak sjemenki 4 tIo 2,5 - 5 eentimetara od ograde na razmakuod 7 centimetaral Vitiee ce sasvim prekriti taj dioograde i ne cete imati"kovre~" koje se eesto dogode kadkrastavci leze na zemlji. I boja ice biti ujedriacena, Plodovi ne ce Imati bijelih mrlja, koje r~dovno

kvare njibov izgled, ako ne i okus. . !

Lubeniee takoder izvr~no rastu na ogradi, N aroeitp sorta Icebox, ne treba druge podupirace. Dinje bi morale imati svoje "kolijevke" nacinjene od guste gaze, starih plahti iii !slienih materijala, prostrtih ispod plodova .i pricvrscenih za ggradu. Ako to ne ucinite, plodovi ce pasti na tIo kad sazore i ppteljka im postane labava.

Poput ostalib kultura s viticama, tikve i bundeve p~pet ce

159

Richard vj. Clemence

se na o~radu jednako spremno kao sto bi se prosirile pO tIU. Ako vas muce busaci, bolje je da ih pustite da puzu pO tlu i da se ukorijene na zglobovima, koje zbog toga treba prekriti . zemljom, Tikve Butternut, koje su imune na busace, mogu se uzgajati na ogradi u velikim kolicinama bez poteskoca,

Zapamtite da i za uzgajanje na ogradi vrijede .nacela nizanj~ kultura, Svaki dio vase ograde moze podrzati vise od jedne Rulture po sezoni. Telefon-grasak i os tale visokesorte mogu Biti posijane prve. Visoki lima grah i Kentucky Wonder _ grah ~ogu se staviti malo kasnije i nekoliko centimentara dalje o~ ograde. RajCice se.mogu odma~~ti za citavu dulj~~ korijena, a krastavci, Iubenice.bundeve 1 tikve mogu se stavitt

u meduprostor-

I •

Ljudi iz gradova i predgrada stalno mi govore da bi rado

"uzgojili poneku rajcicu" iii tako nesto, ali nemaju prostora, Nakonl godina eksperimentiranja, moj je odgovor dobio ovaj

obIik: i

! .

"Ako imate prostorazaogradu, imate prostora zarajcice

i za mnoge druge kulture." Nitko od onih kojisu isprobali tu shemul nije mi jos javio da bi ona mogla biti neuspjesna.

!

Stoim govorim, svodi se na ovo: ako zelite uzgojiti rajcice,

uzmitd tucet jakih sadnica i stavite ih tridesetak centimetara dalekd od ograde, po mogucnosti na suncano.mjesto. Iskopajte duboke rupe za njih tako da sarno vrsci vire iz paB~atih "ovratnika" koji ih stite.od sovicapozemljusa. Dodajte stajskog gnoja, ! kostanog brasna Ili stavite neki slican organski fertilizatdr po povrsini, dosta obilno. Navodnjavajte ih stalnim tankim mlazom iz sprave za zalijevanje nekoliko dana. Kad se sadnice prime i pocnu rasti, stavite oko njih stelju od sijena, piljevine, tanki sloj treseta ili pokosenu travu s tratine, Kad pocnul puzati, odrezite sve glavne izdanke osim 2-3 najbolja, a

. njih privezite za ogradu vrpcama tkanine tako da evor bude prislonjen uz ogradu. Tako dobivate "longetu" za svaku granci~u, koja poput longete za slomljenu ruku, ucvrscuje bez opasnosti od ozljede. N akon toga na jednak nacin povezite

160

Vrt bez motike

nove grancice i dobit cete lijepiurod. Ostavite rajcice da sazore na svojimviticama. Bit ce bolje od bilo kojih kupovnih:

Toliko _0 rajcicama. Jednako vrijedi i za sve prije spomenute kulture, a mozda i za jos neke koje nisam isprobao. Svatko tko ima komadic ograde iIi mjesto na koje ju moze staviti, ima mjesto za dobarpovrtnjak odgovarajucih dimenzija. Prihranjujuci tlo organskim fertilizatorima - ukljucujuci sve biljne ostatke -u tridesetak centimetara sirokom pojasu duz ograde, dobit ce iznenadujuce kolicine biranog povrca po cijeni ne mnogo vecoj od.one koju ce platiti zasjemei sadnice,

MREZA ZAPERAD PODIZE RAJCICU

Okviri za rajCICe koji pridrzavaju vitice na dvjema razinama i dopustaju biIjkama da rastu kroz 75 centimetara siroke pane1e od mreze za perad, sto su razapeti izmedu dvaju redova teskih stupova, omogucili su Leu Mauriceu iz Barrea, Vemont, da tijekom mnogih godina neizgubi vrijedanplod, Prema njegovom izvjescu, ti ucinkoviti i originalni okviri stoje 5 s,

, Leove biljeske dokazuju da je pomocu tih okvira ostvario vece prinose nego bilo kojom drugom metodom koju je iskusao, Smatra da zicana,mreza spada u prednosti elektricne kulture, Okvir je oblikovan tako da dopusta biljkama rast prema gore kroz dvije razine zicane mreze, koja je smjestena tako da podrzi neobrezane.vitice i zrele plodove bas tamo gdje je tezina najveca,

Okviri su podignuti na osam stupova u dva reda, koji su ukopani 60 centimetara u zemlju. Redovi su razmaknuti 1 metar, arazmak izmedu stupova u redu jest 2 metra. Poprecne letve, pricvrscene cavlima za stupove, nose mrezu za perad, polozenu ravno, na visini od 45 i 80 centimetara iznad tla, Na tim visinama, prema Leovim testovima, javljaju se najveci

161

Richard V. Clemence

tereti koje okvi~i' trebaju nositi.

Sadnice rajcica stavIjaju se u tlo Gim se ono u proljece zagrije, razmaknute 60 centimetara u oba smjera ispod donje razine mreze. Razvijajuci se, biljke rastu okomito kroz mrezu radajuci najvece kolicine plodova upravo iznad zicanih drzaca, Kako razmak izmedu biljaka i rubova mreze iznosi oko tridesetak centimetara, vrlo malo plodova visi prekoruba,

Leoima u svom vrtu vrIo bogato. organsko t10 i otkrio je danjegovo povrce bolje uspijeva ako se svake godine stavlja na iste, posebno odabrane, lokacije nego ako se rotira. Zato isti okvir upotrebljava vee godinama. Mnoge drvene dijelove zamijenio je metalnima, sto je mnogo Iakse nego svake godine graditi novi okvir, koji mora biti dovoljno jak da izdrz] teret od nekoliko stotina kilograma stabljika i plodova.

KAKO EKONOMIST VIDI STOUT-SUSTAV

Nijedan sustav vrtlarstva ne moze biti jednako prikladan za sve vrtlare, pa to vrijedi i za sustav Stout. Shvacena kao metoda proizvodnje, svaka vrtlarska tehnika moze biti predmet ekonomske analize. Pokusajmo primijeniti takvu analizu na sustav Stout i vidjeti kakvi sunjegovi dosezi i ogranicenja, Cinecito, moramo biti svjesni da se cmjenice koje analiziramo, makar su prema mom sadasnjem znanju istinite, mogu promijeniti u buducnosti, a moguce je da ni sada nisu sasvim precizne, sto znaci da ce rezultati mozda zahtijevati modifikaciju.

Buduci da je sustav Stout sarno poseban tip organskog vrtlarstva, njegove ocite prednosti nad kemijskim tehnikama jesu prednosti prirodnih tehnika opcenito i ne treba ih popisivati. Ekonomska analiza zahtijeva bavljenje prihodima i izdacima u proizvodnji hrane (cvijece iskljucujem zbog vlastitog neznanja) .. sustavom Stout u usporedbi s drugim, dulje

162

poznatim, organskim metodama.

Prihodi

U povijesti izdaci prethode prihodima, ali ovdje smo obrnuli redoslijed da bismo brze presli preko togpitanja. Nista u mom iskustvu sa sustavom Stout, niti u iskustvu bi19 kojeg vrtlara kojeg poznajem, ne upucuje na to da.su urodi ~eei niti da je hrana kvalitetnija od one dobivene bilo kojom drugom organskom metodom. Moramo primijetiti da ni Ruth Stout nikadnije ustvrdila tako nesto, unatoc cinjenici sto mnogi ljudi misle da jest. Koji su posjetili njen vrt, znaju bolje jer jf tocno preko puta njenog vrta jedan veci organski posjed, ciji sf izgled mozeusporediti s vrtovima Versailles a, sarno .sto se tanro osim ukrasnog bilja uzgaja i hrana .. UCinak je uistinu tako velicanstven kao da se hoce odvratiti paznja od proucavanja stanja jestivog bilja. No, ako se poblize promotri, vidi $e da je one identicno kao i bilje istih sorti koje, poluskriveno s~jenom, raste u Ruthinom vrtu.

i

Moze se ciniti da stroga ekonomska analiza ovim navodima ne otkriva nikakvu razliku izmedu sustava IStout i konvencionalnijih organskih metodaglede prihoda. l'fo ipak . nije taka. Suprotno popularnomvjerovanju, izgled vrt~ spada u prihodeizocistaekonomske znanosti, a vrt kojije organiziran po sustavu Stout nije lijep nikome osim vrtlarima koji se tim sustavom bave.

Izdaci

U skladu s iskonskomekbnomskom tradicijom, izdatke mozemo svrstati u tri kategorije: zemlja, rad i Itapital. Pokusajmo ih razmotriti, prikladnijim redoslijedom:

163

Richard vi Clemence

1. Zemlja, u smislu koji nas zanima, znaci svako mjesto na kojem j~ vrtlarstvo moguce.: Kako je sustav Stout vrstaorganskog vrtlarstva, morae hi biti moguc svugdje gdje je moguce takvo vrtlarstvo, i to je, vj eruj em, Istina-Poznavao sam nekoliko vrtlara koji su u pocetku imali poteskoca u primjeni sustava ~tout, na tvrdom,glinovitom tlu. Neki su se odmah vratili al~tu za prekopavanje .• Ali drll~ s\1 otkrili da trajna stelja pocinjeldj.eloyati nakon prve god.ine - i stodalje,to bolje. Primijetit cemo, medutim, ,0 da stara izre,ka kako je najbolje vrijeme I~a se pocne s vrtciI,TI- Iani'llarocitoyrijecli zasustav Stout ida 0 se J1ajbolji rezultati ne mogu ocekivati prije trece go dine, ~koje stelja stavljeha malo prijeprvesjetve.' ,

I • 0 0

Ak~ stelja nije bilastavljenaprethodne go dine, najbolje ju je staviti kad se bilje u vrtu koji je obradivanuobicajenom

metodom vee razvilo,dakle tijekom ljeta. '

TIol koje je previse kamenito 'za ptekopavanje moze se pretvoriti u dobar vrt koristenjem sustava Stout, a to vrijedi i za kosine koje su toliko strmeda imprijeti opasnost od erozije i ispiranja ako nisu nacinjene terase,

!

2. Kfapital u vidu alata i opreme u sustavu Stout sveden je na jedva [nesto vise od motike i vila, za razliku od bitno vecih zahtjeva I drugih metoda. Noiskusni ce vrtlari shvatiti da je realni ~imum kapitala za bilo koju vrstu organskogpoljodjelstva ravan nuli i da Say posao moze biti obavljen golim rukama.IIznad nulte razine ulozeni kapital varira, grubo receno, ?visno 0 velicini vrta, ali pravicimbenici kontrole zapravo ~u ukus i in teres vrtlara. Malo je onih koji tijekom godina nisu nabavili inventar koji rijetko - ako ikad - upotrebljavaju. Mnogi nabave mocnu mehanizaciju koja daleko n~dilazi stvarne potrebe. Cinjenica je da skoro svi vrtlari uzivaju t! posjedovanju dobre opreme. Dna moze znatno doprinijeti zadovoljstvu koje proizlazi iz bavljenja vrtlarstvom, a buduci ~a je tome tako, ona je dio vrtlarske ekonomije.

Mislim da ses pravom moze reCi da sustav Stout stavlja

164

Vrt bez motike

ljude pred mnogo manje iskusenje nego druge.metode-dauloze kapital. u opremu. Koliko je-ta prednost. znacajna, ovisi 0

~~in~ .

3. Rad, u obliku vrtlarovog vremena i energije, najvaznija je vrsta izdatka za vecinunas .. Naslovi tekstova Ruth Stout - "Kako imati zelenipalac bez bolnih leda" i "Vrtlarstvo bez motike" - upucuju na to da.se nacelne prednosti sustava Stout odnose na te izdatke. Trajna stelja,koja se sastoji uglavnom od sijena, trazi jedva nesto vise rada nego sto ga zahtijeva stavljanje uobicajene ljetne stelje. Ali, osim sto osigurava kontrolu korova i cuvanje vlage, te ima i druge prednosti koje pruza ljetna stelja, sustav Stout, jednom uspostavljen, pretvara vrtlarov rad oko prekopavanja, kultivacije i gnojenja u prirodne procese. Sarna, ta Cinjenica vee je dovoljna da se ta metoda preporuca onima koji zele da njihov rad uvrtu bude sto slicniji radu Prirode. Za njih nasa ekonomska analizaovdje zavrsava jer vee znamo kakvu odluku trebaju donijeti. Oko ostalih jos se moramo potruditi.

Sumiranje rezultata

Prijenego sto upotpunimo svoju ekonomsku analizu, bilo bi dobro da sumiramo glavne tocke na kojima temeljimo svoje zakljucke.

1. U pogledu prihoda sustav Stout nema znacajnih prednosti pred ostalim vrstama organskogvrtlarstva.Vrtlari kojima je vazno da njihovvrt liei na park, zakljucit ce.daje sustav Stout , inferioran u estetskom smislu.

2. U pogledu izdataka sustav Stout pokazuje male prednosti u vezi sa zemljom i prakticno nikakve u vezi s kapitalom. Njegovanajveca prednostfice.sc rada, definiranog kao kombinacija vremena i intenziteta napora.

Da bismo shvatili kako se odreduje vrijednost izdataka 165

Richard V. Clemence

rada, mo ramo primijeniti ekonomsko nacelo druge mogudnosti.iPrema tom nacelu, prava cijena bilo kojeg rada odgovara najboljoj varijanti od koje se zbog tog rada mora odustati. Tako prava cijena citanja ovih redova odgovara najvecoj koristi koju bi citatelj stekao da je nekako drukcije utrosio vrijeme ienergiju.

. Svjestan sam togada meupotreba ovog primjera moze

stajati.gubitka nekih citatelja~ koji hi se mogli sjetiti da moraju i vaznije poslove obaviti. No.taj eerizik posluziti tome da se naglasi da sarno osoba koja je najizravnije zainteresirana (u . nasem slucaju vrtlar) moze precizno odrediti realnu cijenu bilo cega cime se bavi (ovdjesu to izdaci rada) vlastitim promisljanjem,

Zakljucci

Nijedan ekonomist nemoze odrediti pravu cijenu izdataka rada nikome osim samome sebi, Logicno je, medutim, da ce cijena tih izdataka za svakoga biti obratno proporcionalna broju njegovih mogucnosti.Tako vrtIari s najmanje vremena

. ienergije moraju svakom utrosenom satu pridodati vecu vrijednost od onih koji raspolazu s vise toga: Primjena tog ekonomskog nacela na sustav Stout omogucit ce nam da nacinimo grubu klasifikaciju vrtlara prema vjerojatnim sklonostima:

1. U prvu skupinu mozemo smjestiti vrtlare, ione koji bi to htjeIi biti, kojima izdaci rada predstavljaju najvisu vrijednost. Podnaslov teksta "Vrtlarstvo: bez motike" jest "za starije, zaposlene i Iijene", i to pokriva .vecinu takvih. Ima mnogo potencijalnih vrtlara koji ne moguiIi ne zele odvojiti dovoljno izdataka rada od· ostaIih svrha za bavljenje vrtlarstvom po nekoj drugoj metodi. Za njih vrijedi: Ili sustav Stout iIi nista.

2. Ljudi koji raspolazu s vise vremena i energije pridat ce

166

Vrt b~z motike

I

. . .1 •

manju vrijednost svojimizdacima rada i zato bi ih viselmogao

zanimati izgled vrta i slicni cimbenici nego om iz prve] grupe. Sto su im vrtovi veci, to ce im sustav Stout - iIi kombinacija tog sustava s drugim metodama - biti prihvatljiviji, jer su i injihovi izdaci rada napokon ograniceni,

,

3. Mladima, bezbriznima i energicnima izdaci racta najmanje su vrijedni isustav Stout ne ce ih privlaciti, osimlako se . radi 0 velikim podrucjima, Kako sam ja star i zaposlen, a Iwozda cak i lijen,da i ne spominjem dasam ekonomist po profesiji, sa svojim izdacima rada baratam tako da nastojim dobiti rnaksimalne prihodeiz svega sto upotrijebim. Nosvjestan ~am da postoji veliki broj inace razumnih ljudi kojima fizicki rad sam po sebi predstavlja zadovoljstvo. Oni bi mozdaradije krenuli u pravljenje teras a na kosini koja je vee pretvorena u vrt sus-

tavom Stout. '

Na kraju mozemo zakljuciti da ekonomska-analiza

. pokazuje da je sustav Stout ograniceno privlacan z~ neke tipove vrtlara, a neke druge snazno privlaci. Koji je tip brojniji, pokazat ce se tek kad tehnike "bez rada" postanu sire pdznate. U meduvremenusa sigurnoscu mozemo reci da najveca vrijednost tog sustava lezi u tome sto priblizava organsko vrtlarstvo velikom broju potencijalnih vrtlara,koji se inace ne bi luopce bavili vrtlarstvom,

167