Meta Vrhunc

Dinamika u biodinamici

iolosko-dinamicki pripravci

Izrada i upotreba

DUGA PLUS Cakovec

Sadrze]

Biolosko-dnamicki pripravci Uvod

BIOLOSKO-DINAMICKI PRIPRAVCI

Pripravci za prskanje

Gnoj iz roga (pripravak 500) Kremen iz roga (pripravak 501) .

Kompostni pripravci Opcenito

Pripravak od stolisnika (pripravak 502) Karnilicni pripravak (pripravak 503) Koprivni pripravak (pripravak 504)

Pripravak od hrastove kore (pripravak 505) . Maslackov pripravak (pripravak 506) . Odoljenov pripravak (pripravak 507) ..

Pripravak iz njivske preslice (pripravak 508)

Drugi blolosko-dinamicki pripravci Pripravak iz kravljeg gnoja po Mariji Thun Brezova jama

Primjeri upotrebe biolosko-dinamickih pripravaka Ozime zitarice ..

Salata

Krumpir

Mrkva ...

Vocke ..

..................... 29

. 29

30 ....................... 30

. 31

RAD U SKLADU SA SVEMIRSKIM RITMOVIMA Ritam dana.

Ritarn mjeseca

Ritam godine .

........................................ 32

33 35

Covjek i ritmovi dana, tjedna, mjeseca i godine .

. 36

3

5 9

12 15 17 19 20

.. 22 23

25

26 . 27

Uvod

Or. Rudolf Steiner

3

BIOLOSKO-DINAMICKI PRIPRAVCI

Utemeljitelj biolosko-dinarnickoq gospodarenja je dr. Rudolf Steiner. Metodu rada predstavio je 1924. g. na takozvanom poljoprivrednom teceju, gdje je kao sredisn] cimbenik rada postavio biolosko-dinamicke pripravke. Slijedimo ukratko njegove misli: "Imanje je kao organizam u kojem su organi oranice, livade, vocnjaci, biljke, zivotinje,covjek ". U tom organizmu su biolosko-dinarnicki pripravci kao cjelina, novi organ imanja iii vrta, koj sa svojom cjelovitoscu preobrazbe energije, njihovim redom i povezivanjem daleko prestize uobicaieni pojam gnojenja. Organizam na odredenim qeoloskirn podlogama je dio pokrajine i njenog eterskog potencijala, dio je planete Zemlje s njezinim zemaljskim energijama. Na nju utjece svemir s energijama planeta naseq Suncevoq sustava, zviiezdima zodijaka i energija koje dolaze iz dubine svemira iza njih. Te energije suvremena znanost jos ne zna mjeriti, kao sto ne zna izmjeriti bol iii Ijubav. Te energije postoje i djeluju ... "

Zato dr. Steiner upozorava na slijepo povjerenje tomu sto znanost preporuca iz svojih oqranicenih rnoqucnosf zahvacania istine smatra da "coviecanstvo u buducnosti nece imati drugog izbora nego da ce se ponovno prihvatiti proucavania svih temeljnih pretpostavki sustine svijeta iii ce priroda, kao i coviek, doci u degeneraciju i odumrijeti". Stanje i okolnosti u svijetu vee ukazuju na ozbiljnost spominjanog upozorenja.

Biolosko-dinamicka metoda, koju je kao poljoprivrednu metodu buducnosf Steiner ostavio covjecanstvu, i koja se potvrdila kao najstarija, najtemeljitije istrazena u svim klimatskim podruqlrna Zemlje uspjesno preispitana metoda, ornoqucuie da kormilo covjecjeg zahvata u prirodu okrenemo na put zivota. U dobro svega zivota, ukljucivo i covieka.

Biolosko-dinarnicka metoda temelji se, medu ostalim, na radu s energijama; to nam ornoqucuie upotreba biolosko-dmamickih pripravaka u kojima su koncentrirane energije za vitalnost i reprodukciju. Da bi pripravci spominjane energije mogli zadrzati, kod njihove se izrade tocno drzirno uputa dr. Steinera; upravo su pripravci njegova najdragocjenija ostavstina.

4

Kod izrade pripravaka upotrebljavamo sastojke iz biljnog i zivotinjskog svijeta, i na njih u fazi zrenja djeluju sasvim odredene kvalitete energije svemira i zemlje. Kod toga je vazna kliucna Steinerova misao, spomenuta vise puta u poljoprivrednom tecajr, da treba kod izrade pripravaka "ostati potpuno u podrucju zivoqa". Zato vazi pravilo: za izradu pripravaka upotrebljavamo nepreradene, kako Ijekovite biljke, tako i zivotiniske organe, koje kod toga upotrebljavamo, dakle zivotiniske organe bez prekuhavanja, dezinfekcije, zamrzavanja itd. Tek takvi prirodni organi mogu u vremenu zrenja pripravaka raditi slicnu funkciju kakvu je imaju u organizmu zive zivotinle i vazno pridonose koncentraciji energija koje biljke trebaju.

Oprez kod upotrebeclvotinjsklh ovojnica

S obzirom na problem u vezi kravljeg ludila i problema zaslite, zelimo istaknuti da zivotinlske organe, npr. kravlji rog, mezanterij, trebamo samo kao "ovojnice" u vremenu zrenja pripravaka, obicno zakopane u zemlji, a ne za hranu. Iezlmo upotrebi organa zivotinja s vlastitog imanja iii iz obliznjeg bio-imanja. Izbjegavamo upotrebu organa zivotinja koje su zivjele na konvencionalnim imanjima.

Kod izrade pripravaka moramo uzimati u obzir propisane higijenske mjere; jos posebno pak trebamo biti pazliivi na propise koji vaze za izradu pripravaka od hrastove kore. Kada su pripravci zreli potrebno je upotrebljene ovojnice pospremiti na propisan nacin.

Medu biolosko-dinamicke pripravke uvrstavarno dva pripravka za prskanje (gnoj iz roga, kremen iz roga) i kompostne pripravke (stolisnikov, kamilicni, koprivni, iz hrastove kore, maslackov, odoljenov) te njivsku preslicu koji se izraduju po preporuci dr. Rudolfa Steinera. Kasnije su se razvili jos neki drugi pripravci, od njih predstavljamo dva najbolje udomacena (pripravak iz kravljeg gnoja po Mariji Thun, brezova jama).

Opcenito

Izrada: sastav, pripremanje, vrijeme zriobe

5

Pripravci za prskanje

Gnoj iz roqa (pripravak 500)

Kada zivotinia probavlja hranu, tvari koje je biljka upotrijebila za svoju izgradnju, se razgraduju. Kod toga se takoder otpusteju energije.

Prezivad, pogotovo krava, imaju cetiri zeluca i dugi probavni trakt, zato zivotinja rnoze probaviti vrlo vel ike koliclne hrane. Kod toga se "otpustaju energije koje rogovi i papci zadrzavaju te ih nakon toga zrace natrag tako da se opet vrate i sudjeluju kod izgradnje tijela". Na nacin zivotinia, ne pobrine se, za svoj organizam i stvaranje mlijeka nego takoder za gnoj, kaze se dragocjenu supstancu sastavljenu iz tvari (mineralni svijet), snage zivota (biljni svijet) i astralnih snaga (te je zivotinia dodala u tijeku probave) koja ornoqucava izgradnju plodne humusne zemlje prozete sa snagama zivota. U gnoju su takoder i energije koje zivotinja kao bice bez vlastite svijesti nije mogla upotrijebiti. Te energije dohvate covieka preko biljaka koje izrastu iz zemlje, njegovane prepariranim gnojem, te su za njega, koji ima takoder duh i svijest, neizmjerno dragocjene i potrebne.

Preparat gnoj iz roga posreduje tlu koncentrirano gnojivo i ozivljavajucu snagu. Biljke koje smo prskali njime, bolje se povezuju sa snagama zemlje i nacine, u biti, vise korijenja.

Pripravak zrije u kravljem rogu, koji je zakopan u zemlji prblizno od Miholja do Uskrsa, to je u vremenu kojeg su alkemicari nekad nazivali vrijeme kad vlada "princip sal".

Za Bozic je zemlja svoju dusu potpuno udahnula, potpuno je kod sebe. Njene snage, snage Perzefone koje ce u proliece ornoquciti budenje biljnog rasta, su potpuno u podzemlju. U priblizno pola godine nesto prije i nesto iza toga dogadaja u kravljem gnoju u rogu, zakopanom u zemlji, koncentriraju sesnage zivota.

Trebamo lijepo oblikovane i neostecene rogove i cvrst, dobro oblikovan kravlji gnoj bez stelje.

Rog krave je dulji i lagano spiralno zavinut. 8raj obtuc« govori koliko puta se krava teli/a.

Za punjenje ragova pripremimo poseban lijevak.

Zakopavanje

Rogove slazemo tako da su otvori nagnuti malo prema dolje: dulja strana otvora neka bude gore da u rag ne6e doticati voda.

6

Najbolji gnoj dobijemo u vremenu kad Mjesee putuje pred zviiezdem Lava iii Ojeviee; gnoj je posebno dobar ako je od brede zivotinie, koju smo hranili sijenom iii zobenom slamom. Upotrebljavamo sviezi gnoj (ne stariji od dva dana).

Za punjenje su primjereni samo rogovi krava koje su se barem jedanput telile. Rogovi krava koje se jos nisu telile, bikovski i volovski rogovi nisu primjereni. Ako mozerno upotrijebimo rogove s vlastitog imanja. Kravlji rog razlikujemo od roga bika po tome sto ima deblju stijenku, bolje je vitak i malo spiralan, a vrh roga je pun. Kod svakog telenja se na obodu roga napravi obruc (broj obruca govori koliko se puta krava telila). Bikov rog ima bolje trokutni oblik i nije spiralno zavijen, stijenka je tanja, nastavak kosti pa je skoro jednako dug kao sam rog i seze do vrha roga koji je suplji. Prije nego se pripremimo za punjenje rogova moramo ukloniti u rog urastenu kost. To nacinimo tako da rogove na tjedan iii dva tjedna zakopamo u kompost iii ih zavezemo u plasficnu vrecicu i stavimo na toplo. Kada pocne fermentaeija, kost ce kod udarea lagano ispasti iz roga.

Rogove napunimo gnojem potkraj rujna oko Miholja (29. IX.).

Napunimo ih do vrha, pritom si pomazerno drvenim stapicem iii zlicom. Prilikom punjenja s vrhom vise puta udarimo po tlu da se gnoj slegne. U slucaiu da nemamo rogove, uzmemo papke.

Napunjene rogove iii papke zakopamo duboko u humusno tlo. Izaberemo takvo mjesto koje nije u korijenskom pcdruciu drveca, gdje u neposrednoj blizini nema zidova iii eesta, tamo gdje ne zaostaje voda i da je najmanje 50 metara zakopano od drugih pripravaka.

Jama neka bude toliko duboka da rogovi budu pokriveni s 30-40 em zemlje. Ako tla u toj dubini nisu ziva, iskopamo 50-60 em duboku jamu i na dno nasipamo 20 em humusne zemlje, a kod plitkih tla nasipamo pogodan greben iznad razine tla. Rogove polozimo u jamu s otvorom lagano prema dolje tako da u njima ne rnoze zaostati voda i izmedu njih nasipamo nesto zemlje tako da je svaki rog oblozen s njom. U jednu jamu rnozemo zakopati veci broj rogova, ako je potrebno takoder u dvije iii tri razine, a odvojimo ih slojem zemlje. Jamu zasipamo i dobro oznacimo mjesto (zakopanim kolcicima) gdje su rogovi zakopani da bi ih u proliece bez poteskoca nasli.

Gnoj iz roga (pripravak 500) istresemo iz rogova. Oblikujemo kugle s promjerom oko 8 em te ih nekoliko dana na zraku u hladovini susimo i okrecerno. Ne potpuno suhe kugle spremimo u kerarnicku iii drvenu posudu te u treset da sa svake strane bude oblozeno s 10 em debelim slojem treseta. Ponekad izradimo vecu kolicinu pripravaka, tada neoblikovanog pospremimo u kerarnicku posudu i pospremimo u treset. Pospremimo ~tl-t7'-h!- takoder i prazne i suhe rogove. Pospremimo ih u vreci na prozracnom ~~~~~~Jaa- mjestu u staji. Neostecene mozerno upotrijebiti jos nekoliko puta.

Iskopavanje

Cuvanje

Za ve/ike patrosace cetno usk/adistiti pripravak 500 u g/inenu pasudu kaja je u skrinji ab/azena s tresetam.

Priprema pripravka 500

7

Rogove iskopamo u proliece, priblizno u vremenu kad je planet Merkur tjedan dana pred zviiezdem Ovna. Pripravak je uspio ako je tamno smede do erne boje i rnirlsi po sumsko] zemlji. Ako sadrzai jako smrdi i zelenkaste je boje, nije upotrebljiv.

Pripravak gnoj iz roga (500) upotrebljava se kao skropivo. Pripremimo ga ovako: toploj vodi (tjelesne temperature) dodamo pripravak (na 10 litara vode 3 dkg pripravka 500) i to mijesamo s jakim vrtlogom tako da se u sredini nacim Ijevak skoro do dna. Mijesamo jedan sat, malo u jedan, malo u drugi smjer. U tom vremenu voda se ne smije umiriti. S miiesanjem zapocnemo na rubu posude, brzinu povecavamo i na kraju miiesarno prema sredini. Tako nastane vise slojeva razlicite brzine brzo vrtece vode, kod cega se informaeija pripravka prenosi na medij. Pogodna vodaje dobra voda iz bunara iii kisnica (ne prva), u krajnjem primjeru takoder voda iz vodovoda koja je nekoliko dana stajala na suneu. Mijesamo rueno staporn "iz ramena", kod vecih kolicina s metlieom pricvrscenom na visecem stapu iznad posude. Nacin mijesanja je za ucinkovitost pripravka vrlo vazan, dobra je da rniiesajedna osoba kojaje povezana s radom na imanju.

S jednosatnim rniiesaniem osoba se uskladi s kozrnickim ritmom (ritam djelovanja srea i pluca ima svoju podobnost u ritmu sunca). Posuda za miiesanle neka bude dovoljno visoka cilindricnog oblika iz drveta iii keramike (plasticna iii zeljezna nije pogodna, takoder ne iz hrastovog

drveta). .

Upotreba, vrijeme prskanja

Gdje trebama puna pripravaka pasaa si tnoiemo alaksati taka kaa sta vidima na slikama.

8

Kada je pripravak izmijesan, procijedimo ga kroz sitnu cjediljku (najbolje su zenske carape), to je vazno da dobro procijeden pripravak nece zacepf sapnice (dizne) kod prskanja. Pripravak poprskamo fino rasprsen u roku od tri sata od zavrsetka mijesanja jer ucinak djelovanja nakon tog vremena brzo pada.

Za 1 hektar trebamo 12 dkg pripravka 500.

Propusnost sapnica (dizni) prskalice neka bude 40 litara na hektar.

o jedanput tijekom godine izmedu studenog i kraja veliace, u dane kada povrsina tla nije smrznuta i kada nema snijega, tada prskamo sve povrsine, vrtove, ora nice, livade, takoder vocke, grmolike vocke pripravkom 500 u poslijepodnevnim satima kada Zemlja udise,

o tri puta, izmedu okretanja zemlje prskamo pripravak 500 pred sjetvu da se biljka bolje poveze s energijama Zemlje i nacini vise korijenja,

o prskamo pokosene i popasene pasniake i livade,

o pripravak 500 upotrebljavamo za umanjenje posljedica suse, tako da izrniiesan pripravak prskamo u vremenu suse u vecernie sate na biljke i zemlju,

o kao kupku za sjeme spinata (miiesarno 1 sat).

Opcenito

Za pripravak 501 upotrijebimo ako je moquce Cisti kremenov krista! gorska strije!a.

Izrada: sastav, pripremanje, vrijeme zriobe

Krista! zdrobimo tako da je pod prstima jos malo zrnast.

9

Kremen Iz roqa (pripravak 501)

Kremenov pripravak je drugi pripravak za prskanje. Biljkama daje sposobnost da jacaju svemirske snage, bolje upotrijebe snage svjetlosti. Pripravak 501 pospjesuie asimilaciju i zriobu.jaca zdravlje biljaka.

Kremen (SI02) u nsjjepsem obliku je kristal gorska strijela i glavni je sastav zemljine kore. U cistern obliku je potpuno proziran i tvrd. Nalazimo ga takoder u biljkama (njivska preslica), takoder i u tijelu zivotinia i covieka (koza, oko, zivci). U tlu je kao zrnat pijesak, u glini kao aluminijev silikat, nalazi se takoder u koloidnom obliku. Kremen je fino podijeljen takoder u atmosferi. Kremenov kristal upotrebljava se u izradi racunala, kod izrade satova i drugdje.

Za izradu pripravka 501 uzmemo lijepi kravlji rog s vise obruca i kremen u kristalnom obliku (kristal gorska strijela, kvarcit iii amoforni oblik kao ahat, flint iii ortoklaz, koji neka bude sto cisci.).

Kremen za prepariranje neka bude zdrobljen tako sitno da osjecamo pod prstima sitna zrnca, pod povecalorn pa jos vidimo male kristale. Kristal najprije usitnimo na vece komade, grubo ga razbijemo cekicern iii u kisikovoj boci (vrh otpiljen) sa zaobljenom zeljeznom palicom slicno kao velikim rnuzarorn. S prosijavanjem vise puta kroz kuhinjsku cjediljku, ponovnim grubim usitnjavanjem u muzaru i nakon jos usitnjavanja u manjem rnuzaru dobijemo sitno zrnat materijal. To usitnjavamo jos dalje tako da kremen istresemo na debelu staklenu plocu te ga staklenim poklopcem (npr. laboratorijskom petrijevkom) kruznirn pokretima taremo. Kremen mozerno samljeti u mehanickorn kruznorn mlinu. Ako smo kremen usitnjavali u zeljeznim posudama, s pornocu magneta pred upotrebom ocistimc ostatke zeljeza. Odmah iza Uskrsa na dan za cvijet usitnjen kremen jedan sat neprekidno miiesarno u porculanskoj posudi, iza toga ga izmiiesamo kisnicorn u gustu masu i s njom napunimo rogove. Postavimo ih okomito i nakon 24 sata vodu na vrhu odlijemo. Kada se smjesa stvrdne, otvore rogova zarnazerno vlaznorn ilovacom.

Zakopavanje

Iskopavanje

Cuvanje

Priprema pripravka 501

10

Zakopamo na isti nacin kao rogove s gnojem, razlika je u tome da zore u zemlji kroz Ijeto, a ne kroz zimu. Posto zemlja do Ivanja potpuno izdahne, ritam zrenja preparata iz kremena je umetnut u drugu polovicu udaha, to je vrijeme kada je zemlja vrlo "prazna" svojih zemaljskih snaga te je u njemu rog s kremenom izlozen jakom Ijetnom djelovanju svjetlosti i topline koje se kao svemirske akumuliraju u kristalu. Jamu pripremimo na suncanom mjestu, odaberemo tako kao kod gnoj iz roga.

Rogove iskopamo na dan za cvijet u prvoj polovici studenog.

Iskopane rogove ocistirno i sadrzai istresemo u staklenu posudu, koju stavimo do upotrebe na suncani prozor. Pripravak mozerno takoder ostaviti u rogovima.

Skropivo nacinimo tako da na 40 litara mlake vode dodamo priblizno naprstak prepariranog kremena. Jedan sat miiesarno izrnienicno u jed nom ~ smjeru, nakon toga u drugom smjeru da kod toga nastane do dna lijevak. U ~ roku od tri sata nakon mijesanja poprskamo sitno kao magla rasprsen.

~'

'?

Ojelovanje pripravaka je ovisno ad kvalilele mijesanja. Mijesamo snaino u jednu, zalim u drugu slranu, da se u sredini nacini dubok ljevak.

Upotreba, vrijeme prskanja

Pripravak 501 je takozvana visa matematika biodinamike. Budite pozorni. Vrlo vazno je vrijeme prskanja, prskanje u pravo vrijeme jaca zdravlje i povecava prinos, povoljno utjece na stvaranje zrelih zdravih tvari. Prskanje u nepovoljno vrijeme prinos moze unistiti.

Pripravak djeluje preko zelenih dijelova biljke, zato ga prskamo u vremenu vegetacije.

11

Vrijeme prskanja je u pravilu u proliece u vremenu rane vegetacije pol a sata nakon izlaska sunca, a u jesen kod ubiranja plodova poslije podne. Prskamo uvijek na biljku odreden dan (npr. biljke korijena na dan za korijen). Najbolji rezultati su kod prskanja tri puta kod razlicite zodiiacke pozadine, a kod djelovanja istog elementa.

Za vrijeme prvog prskanja vaze za svaku biljku druga pravila tako da npr. zitarice prvi put prskamo u fazi oblikovanja drugog para listova, a to je kod busanja, nakon toga pak u razmaku 8-9 dana jos dva puta tako da smo kod triputnog prskanja prskali po jedan put u svakom od razlicitih zviiezda, iz kojeg dolazi odredeni impuls. Za povrce: okopavine itd. opcenito vazl da prskamo pripravak 501 prvi put kada pocinie biljka vee oblikovati tipican plod: mrkva kada se korijen pocin]e bojati, salata kad se pociniu savijati listovi, celer korjenas kad se pocinje razvijati korijen ... Kod buca, rajdce i krastavaca jedanput u mjesecu tako da svaki plod dobije najmanje jedno prskanje.

Vocke i jaqodicasto voce prskamo kada biljka razvije listove; prskamo vrlo rano ujutro, ali nikad u vrijeme cvatnje. U vremenu vegetacije prskamo rano ujutro, kod obilnih kisa, kod toplih vremenskih uvjeta zbog opasnosti za gljivicnu zarazu.

U jesen, kada kulture sazrijevaju, poslijepodnevno prskanje pornaze biljci kod oblikovanja najodlicnijih supstanci i oblikovanja pravog odnosa medu njima. Tako prskamo mrkvu i ciklu pripravkom 501 priblizno 4 tjedna pred berbu u poslijepodnevnim satima. Jabuke i grozde prskamo poslijepodne priblizno dva tjedna pred branjem.

Vocke, vinovu lozu i jaqodicasto voce prskamo pripravkom 501 takoder nakon branja dva puta ujutro i jedanput poslije podne za sazrijevanje lisca i stabla.

Livade i pasnjake prskamo kad je trava visoka tucm. Nikada ne prskamo preparat 501 u podne.

Opcenito

12

Kompostni pripravci

Sunce daje toplinu i svjetlost i bez toga ne bi bilo zivota. Takoder Mjesec ima svoje djelovanje: prouzrokuje plimu i oseku ... Na slican nacln, ali manje ocito, djeluju svi drugi planeti i zvijezde.

Dr. Rudolf Steiner upozorio je da iz svemira pristizu snage koje omogu6uju zlvot na Zemlji. To su na jednoj strani snage podsuncanih planeta Merkura, Venere i Mjeseca koje biljkama posreduju snage reprodukcije, to jest sposobnost oblikovanja dobre klijavosti sjemena, te na drugoj strani snage vitalnosti koje pristizu od nadsuncanih planeta Marsa, Jupitera i Saturna. Tu su jos snage koje pristizu iz zodijaka, niza zvijezda stejacica, pred kojima se krecu planeti naseq Suncevoq sustava. Te snage zovemo Etri iii snage koje oblikuju zivot, a takoder i snage koje pristizu iz dublje svemirske pozadine.

Zemlju u danasnje vrijeme okruzule zagadena atmosfera koja smanjuje dotok vitalnih snaga iz svemira. Takoder razna zracenja, koje uzrokuje suvremena tehnika, kao npr. sateliti, radari, televizija i telefonija, avionski promet ... , smetaju ucinkovitost snaga iz svemira i prouzrokuju degeneraciju zivota na Zemlji. Upravo zato je metoda, kojom preko kompostnih pripravaka privlacimo iz svemira snage zivota koje im zatim preko komposta posredujemobiljci i time u prehranu, izuzetno vazna.

Kompostni pripravci posreduju gnoju sposobnost da zemlja ozivljava, biljni rast pak potice tako da se biljke zdravo razvijaju.

Kompostni pripravci su predstavnici tih energija: kopriva energije Sunca, kamilica reprodukcijske energije podsuncanoq toplotnog Merkura, stolisnik reprodukcijskih energija podsuncane svjetlosne Venere, hrastova kora vitalnih nadsuncanih energija vodenog Marsa, maslacak vitalnih energija nadsuncanoq svjetlosnog Jupltera i odoljen vitalnih energija nadsuncanoq toplinskog Saturna.

Pet cvrsfih pripravaka u prolje6e iskopamo, temeljito pregledamo i uklonimo rnozda prirnlesanu zemlju, osusimo i pospremimo svakog posebno u drvene, staklene iii keramicke posude, a njih u treset tako da su oblozene sa

svih strana s priblizno 10 em debelim slojem treseta. Pripravke spremimo na tamno i hladno mjesto gdje ne mogu smrznuti.

Teku6i pripravak od odoljenovog evijeta cuvamo u tamnim bodcama u

'Fij'~''!f;''t'~;j hladnom i tamnom spremistu.

Manji korisniei spremaju pripravke u prenosivi drveni sand uk kojeg

upotrebljavamo kod prenosenia pripravaka od skladista do kompostnih kupova kojeg prepariramo. Pet posudiea s kompostnim pripraveima oblozirno tresetom. Bocica s odoljenom je u odvojenom uglu i sve skupa pokrijemo jastukom koji je napunjen tresetom.

Najbolje je spremiti pripravke u tamni i hladni prostor, u skrinju s dvostrukom stijenom, napunjenom tresetom.

Izrada: sastav, priprema, vrijeme zriobe

Cuvanje

Vrllar rnoze spremiti pripravke u sanduk koji se inace upotrebljava za prenosenje pripravaka od skladista do kompostnih kupova. Za ve6e kolicine upotrijebimo skrinju s dvostrukom stijenom koja je napunjena tresetom.

Upotreba

13

Vapnenasto kamenje u zemlji privlaci u zemlju energije podsuncanih ptaneta, kremenaste pak snage nadsuncanlh planeta koje iz svojih dubina zrace natrag u gornji sloj plodne zemlje. Energije su ucinkovite ako se u zemlji odvijaju proeesi nastajanja gline.

Kada je proees prepariranja kompostnih pripravaka zavrsen, u njih su utisnute energije odredenih kvaliteta iz cetiri kraljevstva prirode: biljke (tjekovito bilje), zivotinje (odredene zivotinlske ovojniee), elemenata svemira i mineralnog svijeta (s time sto kada pripravci u Zemlji zriju i kojim snagama Zemlje i svemira su tada izlozeni) i covieka, koji kao jedino bice s razumom i sposobnosti Ijubavi pripravke u pravo vrijeme i na pravi nacin izraduje i upotrebljava te pokusava promatranjem razumjeti smisao i poslanstva svakoga od prisutnih elemenata i ucinkovitost pripravaka.

Svaki pripravak posebno je opisan u nastavku.

Za pripremu komposta u pravilu i uvijek kao ejelinu upotrebljavamo svih 6 pripravaka. Tako pripremljen, sazrio kompost ce na povrsinarna gdje ga posipavamo ozivliavati tta i proeese harmonizirati; i kao takav predstavlja koneentrat vitalnih energija, iii kako je dr. Steiner govorio: gnojiti znad ozivljavati tla.

Prepariranje kompostnog kupa

Prepariranje gnojnice.

Prepariranje kompostnog kupa.

14

U izuzetnim prilikama upotrebljavamo kompostne pripravke takoder i pojedlnacno, ito za sasvim odreden zahvat u prirodnom procesu. Pripravci ugodno usmjeravaju preobrazbu tvari i zaustavljaju gubitak tvari (los miris se gubi), zato prepariramo gnoj iii otpatke biljaka kada je kolicina dovoljno velika.

Kup lijepo slozmo i na vrhu ucinimo drvenim kolcicern oko pola metra duboke rupe koje razvrstamo tako kao sto je prikazano na slici. U rupe potisnemo zasebno cvrste pripravke koje smo prije zavili u kuglicu iz vlazne zemlje. Koprivu kao Sunce stavljamo u sredinu, druge cvrste pripravke pak svaki najedan od cetiri ugla. Rupe zatisnemo.

Za 30 m' u kupu slozenoq materijala trebamo po jednu kavinu zlicicu svakog od pripravka, samo koprive puno vise. Iza toga pripremimo jos tekuci odoljenov pripravak. Sada uzmemo kavinu zlicicu pripravka od odoljenovog cvijeta te ga s 10 I mlake vode (kisnice iii izvorske zagrijane vode) na propisan nacin vrllozno miiesamo 15 minuta. Tako pripremljen pripravak iz odoljena poprskamo kantom za polijevanje na cijeli preparirani komposni kup, posipamo ga tan kim slojem treseta i pokrijemo slamom, smrekovim qrancicama iii pogodnim materijalom.

Na vrhu nacinimo udubinu kroz koju kompost zalijevamo ako postane previse suh. Ako je klse previse, kup pokrijemo.

Kompostne pripravke mozerno upotrijebiti za prepariranje gnojnice. Za to pripremimo drveni kriz i na njega privezemo s opterecenim kamenjem vreclce s pripravcima. Takoder i tu je pripravak od koprive u sredini.

Za prepariranje gnojnice pak isto tako pripremimo odoljenov pripravak te ga polijemo po povrsini gnojnice.

Opcenito

lzrada: pripremanje, vrijeme zriobe

Biljni svijet + iivotinjski svijet + svemirski ritmovi + covjek. Koncentriranje energija.

Napunjen mjehur na suncu od proljeca do jeseni;

tada ga zakopamo.

Zakopavanje

15

Pripravak od stollsnika (pripravak 502)

Pripravak od stolisnika predstavlja energije podsuncanoq planeta Venere (reprodukcija) i ureduje sa svojim sumporom u tlu procese kalija i dusika.

Trebamo cvjetove stolisnika i mokracni mjehur europskog jelena (rnokracni mjehur zivotinje muskoq spola). Ako smo mjehur dobili vee ranije, moramo ga napuhnuti, posusiti i do upotrebe ga cuvarno u polivinilnoj vreclci u tresetu; tako ga sacuvarno pred muhama.

Cvjetove stolisnika beremo po suncanorn vremenu u dane ploda. Svi cvjetici moraju biti potpuno rascvjetani, u stvari vee malo ocvali. Cvjetove posusirno i sacuvarno do prolieca. Tada (najkasnije oko Ivanja) suhe cvjetove iz prethodne godine malo navlazirno cajem od cijele stolisnikove stabljike, a suhi mjehur narnacerno nekoliko minuta u kisnici. Vrh mjehura odrezerno da dobijemo 2 prsta sirok otvor te pornocu lijevka i stapica napunimo mjehur stolisnikom. Pun mjehur mora biti okruglog oblika. Otvor zavezemo duljom spaqorn i mjehur objesimo na zracni i suncani polozaj, po rnoqucnosti na juznu stranu potkrovlja. Ako imamo vise mjehura, oni se ne smiju doticati medusobno, a niti 0 nista drugo. Za zastitu od ptica stavimo okolo zicanu mrezicu.

U jesen mjehure zakopamo u humusnu zemlju prlblizno 30 cm duboko. Mjesto za jamu neka bude tako kao sto smo trazili za zriobu pripravka gnoj iz roga. Jamu najprije oblozirno svjezim granama od bazge koje stite mjehur od rniseva. Na grane nasipamo tanki sloj zemlje te ih pokrijemo grubo tkanom vrecorn od prirodnih vlakana i na nju polozimo mjehure. Zatim mjehure pokrijemo s nesto zemlje. Na njih ponovno polozimo vrecu te grane od bazge i mozda nekoliko dascica. Vreea se u tlu do prolieca skoro sasvim raspadne, ostane jos rnreza niti vreca po kojoj kod otkopavanja lakse nademo granicu izmedu pripravaka i zemlje.

Iskopavanje

Spremanje

Upotreba

Pripravak od sto/isnika, kami/ice i mas/acka zrije kroz zimu zakopan u zemlji.

16

Mjehure iskopamo u proliece u vremenu kao i gnoj iz roga. Kod iskopavanja moramo biti oprezni, na kraju radimo "arheoloski" prstima jer je mjehur postao vrlo krhak. Pripravak iskopamo zajedno s nesto zemlje koja se doticala s mjehurom.

Pospremimo ga isto kao i druge kompostne pripravke.

Vrlo preporuciva je kupka za sjeme razi i trave. Malu kavinu zlicicu pripravka miiesarno u tri litre mlake vode, vrlo jako 5 minuta. Mjesavinu ostavimo stajati 24 sata, ali je povremeno pornieserno. Pomiiesamo je takoder prije upotrebe. Raz iii sjeme trave navlazimo, promjesarno, ostavimo da malo stoji, osusmo i sijemo.

Opcenito

Izrada: sastav, pripremanje, vrijeme zriobe

Tanko crijevo goveda punimo cvjetovima prave kamilice kao da bi radili kobasice.

Zakopavanje

17

Kamilicni pripravak (pripravak 503)

Karnilicni pripravak ureduje u tlu procese kalcija. Zemlji prosljeduje sile zdravlja, gnoju pak stabilnost dusika. Predstavnik je podsuncanih toplinskih energija planeta Merkura (reprodukcija). Poznato je da se uvijek kod upotrebe nesto pripravka "izgubi", zato ga pripremimo vise nego smo planirali polrositi.

Potrebne su cvjetne glavice prave kamilice i govede tanko crijevo. Kamilicne cvjetove ubiremo ujutro po suncanorn vremenu u dane za cvijet. Cvjetovi moraju biti mladi. Ako se u njima nalaze crvici i dode cvijet u sjeme, kamilica nije upotrebljiva. Cvjetove posusimo u sjeni i pospremimo ih do Miholja. Mozerno upotrijebiti takoder i uvenule cvjetove, ako kamilica jos cvijeta. Kod izrade pripravaka suhe cvjetove malo navlazimo caiern od kamilice te napunimo komade govedeg tankog crijeva. Crijeva ne okrecemo, solimo iii peremo, samo sadrzai istisnemo. Ako se krava klala prije, mozerno crijeva do upotrebe napuhnuti i posusiti Kod punjenja crijeva na pocelku jednog kraja zavezerno i u drugi dio stavimo yeti lijevak ina njega naberemo crijevo. Vlaznu kamilicu punimo pomocu okrugle pal ice koja je debljine kao otvor lijevka.

Napunjena crijeva zavezerno kao "kobasice" te ih objesimo da se koza posusi i stisne oko sadrzaja.

Pripravak zakopamo na isti nadn kao od stolisnika. U sredini u tlo zabijemo drveni deblji stap za oznacavanie mjesta i oko njega namotamo "kobasice" s kamilicom. Na uqrozenim mjestima rnozerno crijevo s kamilicom spremiti u loncanu posudu te je poklopimo jos jed nom takvom posudom te tako zakopamo. Po dr. Steineru je za jamu osobito pogodno mjesto na kojem, koliko je mogute duze, sije sunce, istodobno pak se u zimi tame najdulje zadrzi snijeg. Jamu zastitimo rnrezom, paletom iii kamenjem da psi iii lisice ne iskopaju crijeva.

Za spremanje vaze ista pravila kao i za druge kompostne pripravke.

18

Iskopavanje

U proliece pripravak oprezno iskopamo na isti nacin kao stolisnikov, te ga brzo posusirno i pospremimo u treset.

Spremanje

Upotreba

Vrlo je dobar za pripremu kupke za sjemena krstaslca, rotkvice, rotkve, uljane repice, tulipana.

Kolicina i pripremaje jednaka kao kod pripravka iz stolisnika.

Prava kopriva pripada Suncu. Dr. Steiner je govorio da je tako dragocjena da bi si je morali oviti oko srca.

~9~~~f ~~-dJ$

~'."':"":"'-:: .:

,

.

.

'_-_,- ::. ,".,','

Koprivu zakopamo u vre6i iii sanduku iii (sve ces6e) u cijevima od gline, tu je zasigurno izs toga takoc1er nac1emo.

Opcenito

lzrada: sastav, pripremanje, vrijeme zriobe

Zakopavanje

Iskopavanje

Spremanje

Upotreba

19

Koprivni pripravak (pripravak 504)

Koprivni pripravak je medu pripraveima predstavnik Sunea i u zemlji ureduje proeese zeljeza. Podupire djelovanje pripravka iz stolisnika i kamiliee. Gnoju daje sposobnost da s tvarima i energijom dobro gospodari i da se prilagodi svakovrsnoj kulturi. Pripravka iz koprive pokusajrno nacniti cirn vise ikod upotrebe nemojmo biti skrti.

Pripravak izradujemo iz cijele biljke. Koprivu porezerno iii pokosimo kada evijeta iii mozda vee oblikuje prvo sjeme, na dan za evijet ujutro, do kraja lipnja. Ostavimo da biljka uvene. Pripravak iz koprive ne treba zivotiniske ovojniee. Zrije zakopan u zemlju eijelu godinu (mozda od lipnja do lipnja) i time dozivi sve kvalitete koje ih Sunee na svom Ijetnom putu ispred zodijaka posreduje na Zemlju.

Jamu za zrenje pripravaka pripremimo tako kao kod gnoja iz roga. Na dnu jame polozirno drveni sand uk bez dna i u njega strpamo uvenule koprive. Umjesto u sanduk, mozerno koprive strpati takoder u staru jutenu vrecu, To oblozirno s barem 5 em debelim slojem treseta te jamu zasipamo i oznacimo je s cetiri kolcica koji barem dobrih 5 em vire iz zemlje.

Nakon godinu dana preparirane koprive iskopamo, pazliivo oclstrno prlmiesanu zemlju iii treset te ih posusirno i spremimo u treset.

Prazna jama je odmah spremna za nove koprive.

Pripravak cuvarno u tresetu kao sve cvrste kompostne pripravke.

Pogodna je takoder za kupku sjemena jecrna, Pripremimo je tako kao pripravak iz stolisnika.

Opcenito

lzrada: sastav, pripremanje, vrijemezriobe

Hrast luinjak. Zir na dugoj peteljci list bez stabla.

n

,~~ V

[. 'r('

'Y

Za pripremu lubanje potreban je pravi alat.

Zakopavanje

20

Pripravak od hrastovs kore (pripravak 505)

Pripravak iz hrastove kore zastupa snage nadsuncanoq planeta Marsa. Preko komposta tlo uskladuje i spriecava bolesti koje mogu nastati zbog prebujnog rasta.

Pripravak izradujemo od qrube vanjske kore hrasta (duge peteljke pri ziru, a kratke peteljke pri listu) tako da zrije u lubanji dornace zivotinie. Najvise pogodna je lubanja goveda, mozerno takoder upotrijebiti lubanju konja, koze, ovce iii svinje.lzaberemo dan za korijen u rujnu. Stablo debljeg hrasta ocisfimo zicanom cetkom, nakon toga ispod stabla rasirirno tkaninu i na nju nastruzerno grubu vanjsku koru alatom za Ijustenje stabla. Zelena kora s kambijem nije pogodna. Koru iza toga zdrobimo iii naribamo.

Oko Miholja, kada zakapamo pripravke, nabavimo sviezu lubanju dornace zlvotin]e, po mogu6nosti od goveda. Kroz otvor na zatiljku najprije pazllivo uklonimo mozak zicom, iza toga mozdanu supliinu isperemo jakim mlazom vode. Mozdana opna neka ostane u glavi. U mozdanu supliinu iza toga drvenom palicom natisnemo suhu hrastovu koru. Rupu zatvorimo komadi6ima kosti i glinom. Ako je mesar lubanju prerezao, mozerno napuniti mozdanu supljinu, a takoder i sinusne dijelove. Takoder i te dijelove pazfjvo narnazerno glinom i glavu povezerno zicom.

Lubanju zakopamo 20-30 cm duboko u zemlju na mjestu gdje su mocvarni uvjeti, npr. u biljni mulj na rubu rijeke iii potoka. Vazno je da u zimi preko zakopane glave curi kisnica i snieznica. Naravno, pazimo da zakopanu

glavu ne bi odnijela mogu6a bujica. Ako u blizini nemamo mocvarnih uvjeta, priredimo mocvarni mulj u drvenoj posudi iii s glinom zatvorenom "'C'=l¥tf;;ti~~~~~- betonskom cijevi. Kroz Ijeto napunimo posudu biljnom masom i kisnicorn, a : U jesen u taj mulj polozirno lubanju s hrastom. Kroz posudu navedemo meteornu vodu iz krova. Pazimo da za vrijeme zime radi smrzavice posuda

ne pukne.

Iskopavanje

Spremanje

Upotreba

21

Lubanje iskopamo u prolje6e u vremenu kao druge pripravke te iz suplllne pazliivo izvadimo pripravak.

Suhoga spremimo kao druge pripravke u keramickc] posudi u treset.

Upotrebljavamo ga takoder kao kupku za sjeme zobi, satate, krumpir, dalija. Rripremimo ga tako kao pripravak od stolisnika.

Opcenito

Izrada: sastav, pripremanje, vrijeme zriobe

~

, •.. ~17 ~~r~ . (!AI

Gornji cvijet je za pripravak dobar, za srednji je jos prerano,

za donji je prekasno.

Zakopavanje

Iskopavanje

Spremanje

22

Maslackov pripravak (pripravak 506)

Maslackov pripravak privlaci snage vitalnosti nadsunacnoq svjetlosnog planeta Jupitera. Pripravak ureduje odnos izmedu kremenove kiseline i kalija.

Za maslackov pripravak trebamo evjetove maslacka i kravlji oporek, mezanterij. Mezanterij je guba trbusne mrene na koju je prirasteno tanko erijevo. Za upotrebu ga narezerno na prikladno velike komade.

Mezanterij je najbolji svjez. Ako takvoga nije moquce dobiti, razrezat cerno mezanterij te ga nekoliko dana susiti na suneu i pospremiti u hladan prostor do upotrebe. Promatramo ga i po potrebi dosusirno. Mezanterij, koji je vrlo zamascen, nije upotrebljiv. Cvjetove rnaslacka beremo po suncanorn vremenu na dan za evijet prije podne, sredina evijeta mora biti jos zatvorena, inace kod susenja evjetovi naprave sjeme i takvi nisu za upotrebu. Cvjetove posusimo, ako se napravilo sjeme odvojimo ih.

Suhe evjetove maslacka navlazimo caiern od rnaslacka. Na svaki komad mezanterija stisnemo dvije pune sake evjetova i mezanterij cvrsto zategnemo tako da su evjetovi potpuno zatvoreni. Oblikujemo kuglu promjera 15-20 em te je vise puta povezerno spaqorn. Tako pripremljen pripravak susimo na zraku dva dana.

Mezanterij s evjetovima maslacka zakopamo oko Miholja na isti nacin kao druge kompostne pripravke s bazginim granama i drvenim dijelovima zajedno.

U proliece kugle pazlilvo iskopamo i pripravak posusimo.

Pospremimo ga u treset.

Opcenito

lzrada: sastav, pripremanje, vrijema zriobe

Pravi odoljen pripada Saturnu;

taj dje/uje s top/in om, a tako takoder i pripravak kojeg naCinimo od cvjetova odoljena.

Spremanje

Upotreba

23

Odoljenov pripravak (pripravak 507)

Odoljenu kumuje nadsuncani planet Saturn. On odasjje snage vitalnosti i djeluje s toplinom. Odoljenov preparat ureduje procese fosfora, biljkama daje sposobnost da s fosforom, koji im je na raspolaganju, bolje gospodare.

Odoljenov pripravak ne treba zivotiniske ovojnice, niti zriobe u zemlji. Pripravak izradujemo tako da rano jutro na dan za cvijet naberemo upravo rascvjetale, jos rosne cvjetove. Cvjetove odmah po branju sitno isjeckamo iii sameljemo (kod toga mozerno upotrijebiti takoder mesoreznicu iii multipraktik) te iz njih istisnemo sok. Mozemo samljeveno cvijece preliti uskrsnom vodom te ga stisnemo sliedece jutro. Sok procijedimo te ga natodrno do vrha u smede staklenke. Njih zatvorimo gumenim cepovirna i stavimo na hladno mjesto (ne u hladnjak). Nakon sest tjedana vrenje je zavrseno te pregledamo staklenke. Pripravakje uspio ako je smedecrvene boje te jakoga kiselkastog mirisa. Ne smije smrdjeti po gnjiloci. Pripravak koji smrdi uklonimo. Razrijedenog s vodom ulijemo u brezovu jamu iii na kompost. Ako se na kojoj staklenci oblikovala plijesan, pazfjivo je uklonimo; ako se stvorilo puno taloga, pripravak bez taloga prelijemo u drugu bocu na dan za cvijet.

Kada staklenke dovrsmo i zatvorimo, spremimo ih u tamni i hladni prostor. Povremeno ih pregledamo. Pripravak u skladistenju zrije te je upotrebljiv vise godina.

GIza komposlni kup

Glprotiv mraza; pred vecer ako ocekuierno mraz izmiiesamo mlaku vodu kojoj smo dodali nekoliko kapi odoljena na svaki litar, miiesamo 15 minuta na propisan nacin i prskamo u krosnie drveca te na usjeve

GIza obilniju cvatnju; prskamo npr. jagode iii cviiece, spomenuto gore, na dan zacvijet

24

eza brze klijanje jos kod hladne zemlje; prskamo kao kod vee spomenutoga ali prije sijanja

eza povecanie prinosa zitarica: pripremimo skropivo (kao sto je gore opisano), prskamo triput u vrijeme vegetacije na usjeve zitarica

eza kupku za sjemena zitarica, stocne repe, poriluka, luka, raicice, celera, krumpira (na propisan nacin) rniiesamo jusnu zlicu pripravka iz odoljena s litrom mlake vode)

Opcenito

Izrada: sastav, pripremanje, vrijeme zriobe

Upotreba

Bererno sarno pravu njivsku preslicu.

25

Pripravak lz njivske presllce • Equisetum arvsnse (pripravak 508)

Njivska preslica je biljka koja pripada Mjesecu. Za snage Mjeseca je dr. Steiner govorio da ih nece trebati jacati nego da su mogu6e prejake. Ako su snage Mjeseca prejake, razina djelovanja gljivica iz tla podigne se u biljku (posebno kod degenerativnih biljaka).

Njivsku preslicu upotrebljavamo kao sredstvo za zastitu biljaka. Zbog visokog sadrza]a kremena (do 97 %) kojega povezujemo sa svjetlosnim snagama Jupitera i time uspjesno reguliramo teskoce s gljivicama.

Njivsku preslicu beremo na dan ploda kada je Sunce pred zviiezdern Lava. Koncentracija kremena je tada visoka. Porezerno cijeli nadzemni dio biljke. Posusena biljka neka bude jos zelena. Kod branja pazimo da naberemo zaista njivsku preslicu jer mocvarska i sumska preslica nisu primjerene. Prava njivska preslica ima oblik male smrekice, clanci na stabalcu nad razrastanjem su kraci nego na qranclci.

Caj pripremamo tako da priblizno 10 dkg suhe njivske preslice stavimo u 10 litara hladne vode. Cekamo da zavrije i vrije priblizno jedan sat. Ta kolicina je dovoljna za 10 ari povrsine. Cajem prskamo sve povrsine rano u prolje6e u veljaci i ozujku. Za napad gljivica kod osjetljivih kultura, kao sto su krumpir, raicica, krastavci, buce, prskamo preventivno po svakoj obilnoj kisi u vremenu oko punog Mjeseca. Vise dana za redom pred vecer prskamobilo koju kulturu, kako poljske tako i vrtne, ako opazimo pojavu gljivica. Prskamo biljke i na tlo ispod njih.Njivsku preslicu upotrebljavamo umjereno, previse korlstenja iii prevelika koncentracija steti strukturi tla.

Opcenlto

Izrada: sastav, priprema i vrijeme zriobe

Drugi biolosko-dinamicki

. .

pnpravci

Prlpravak lz kravljeg gnoja po Mariji Thun

Pripravak s tim imenom je razvila Marija Thun te je namijenjen za poticanje i ubrzavanje pretvorbe i zivota u tlu.

Na pocetku je bio namijenjen za upotrebu u podrucju, gdje zbog pomanjkanja gnoja, a takoder i komposta, nije bilo moqucnosti za pozitivno djelovanje kompostnih pripravaka na obradenim povrsinarna Pripravak iz kravljeg gnoja po Mariji Thun pobolisava strukturu tla i povecava prinose, jaca i nadopunjuje djelovanje kompostnih pripravaka i pripravaka za prskanje, koje naravno ne rnoze zamijeniti. Pripravak se pokazao kao izuzetan nakon cernobilske katastrofe. Unatoc, inace jake, kontaminacije podruqa prinosi vrtlara, koji su cesto upotrebljavali pripravak od kravljeg gnoja po Mariji Thun, nisu pokazivali nikakvu radioaktivnost.

To nam pokazuje da pripravak ima jako vlastito pozitivno zracenje, te da odbija negativno radioaktivno zracen]e.

U drvenu posudu stavimo 50 litra cistoq kravljeg gnoja, 100 grama sitno zdrobljenih suhih Ijuski od jajeta i 500 grama sitnog bazaltnog pijeska. Sve skupa jedan sat neprekidno milesarno, odnosno prebacujemo lopatom, dakle dinamiziramo. Polovicu mase istresemo u drvenu posudu bez dna, koja je prlblizno do polovice ukopana u zemlju. Toj polovici postupno dodajemo pola kolicine kompostnih pripravaka koje rasporedimo kao na kompostnom kupu. Iza toga istresemo u posudu jos drugu polovicu mase i dodamo i drugu polovicu kompostnih pripravaka s malo pomaknutim redoslijedom (kopriva je kao Sunce uvijek u sredini). Sve to prelijemo odoljenovim pripravkom, kojeg nacinirno tako da 5 kapi prepariranog pripravaka od odoljena 15 min uta milesarno u litri mlake vode. Posudu nakon toga pokrijemo da u nju ne pad a kisruca. Nakon cetiri tjedna masu temeljito prernjesamo lopatom i pustimo je zoriti jos dva tjedna.

Upotreba

Opcenito

Izrada: sastav, vrijeme zriobe

27

Za 1 hektar uzmemo 250 grama tog pripravka te ga 20 minuta miiesarno na propisani nacin s vrtlogom u 40 litara mlake vode. Proeijedimo je kroz finu tkaninu (najbolje su zenske carape). Tekucina je upotrebljiva tri dana, a iza toga gubi svoju ucinkovitost.

Marija Thun je utvrdila da je ucinak najbolji ako pripravak prskamo tri puta u tri uzastopna dana u isto vrijeme.

Pripravak iz kravljeg gnoja po Mariji Thun prskamo kada rasipavamo gnoj iii kompost, u obradi zelene gnojidbe, na pokosene i popasene livade. Ostatak skropiva poprskamo po kompostu i u stajama.

U vremenu preusmjeravanja na biolosko-dinamicku metodu prskamo taj pripravak jedanput rnjesecno. U vrijeme vegetaeije pazimo da ne prskamo po biljkama, nego na zemlju ispod njih.

U blizini atomskih eentrala prskamo taj pripravak redovito jedanput rniesecno,

Brezova jama

U brezovojjami nacinimo gnojivo, koje je puno koneentriranih moci i organizama. Gnojivo ne zamjenjuje upotrebu biolosko-dinarnickih pripravaka, ali je dragoejeno za pocelno, odnosno odmah usmjeravanja proeesa razgradnje.

U blizini staje, na mjestu gdje ne zaostaje voda, iskopamo jamu tako da ce njezina unutrasnjost biti siroka 60 em i duboka 30 em. Iskopanu zemlju naslazerno uz gornji rub jame, tako da je jama polovieu pod i polovieu nad razinom tla. Za stijene i dno nacinimo oblog iz debla, najbolji je iz drveta breze (drvo pripada podsuncanorn svjetlosnom planetu Veneri). Duzinu jame prilagodimo kolicini gnoja, tj. broju zivotinja. U jamu naslazemo svjezi kravlji gnoj bez slame, dodamo takoder manje kolcine gnoja drugih domatih zivotinla. Manje pogodan je gnoj od zivotinja koje se hrane silaznorn hranom. Kada napunimo jamu za jedan duzni metar dodamo, kao kod prepariranja komposta, svih pet kompostnih pripravaka, ali koprive vecu kolicinu. U pol a litre mlako tople vode (temperature tijela) izmiiesarno cajnu zliclcu odoljenovog pripravka i njime sve poprskamo. Sadrza] jame pokrijemo slamom te ju zastitrno od kise iii sunea s pokrovom od dasaka koji je koso poslozen i jednostavan za skidanje.

Gdje je na imanju dovoljno gnoja nacinimo brezovu jamu.

28

Svaka cetiri tjedna sadrzaj jame izmliesarno lopatom i ponovno prepariramo. S obzirom na Ijetno vrijeme, u 2 do 3 mjeseca gnoj se preobrazi u tamnu, rahlu, po surnskoj zemlji mirisljavu tvar koja je zrela za upotrebu. Dodamo ga manjim kolicinama, po obiceju izrnijesanoq u vodi, odrnah sviezem gnoju, kompostu, gnojnici, gnojevki u kanalima za skupljanje; time usmjeravamo i poficemo razgradnju. Kod obrade zelene gnojidbe taj pripravak poprskamo po povrsinarna, kod toga miiesarno 15 minuta 1 kg pripravka na 50 litara vode, sto nam je dovoljno za hektar povrsine. Medutim, kada iz jame na jednom kraju uzimamo vet zreo pripravak, mozerno nadrugom kraju dodavati svjef gnoj.

Preparat iz brezove jame je posebno preporuclliv tamo gdje nedostaje stajskog gnoja, u vrtlarstvu i na manjim vrtovima, za tjedno zalijevanje komposta.

Zdesna dodajemo svjezi gnoj, a na /ijevo je preparirani gnoj vee dozrio.

29

Salata

Primjeri upotrebe biolosko-dinamickih pripravaka

Biolosko-dinarnicki pripravei odazivaju se razlicito, s obzirom na pogodnosti odredenog imanja, njene lokaeije i fipicne znacalke podrucia. Zato mora svaki pojedinae za svoje imanje sam polraziti najbolje odqovaraluce vrijeme za njihovu upotrebu. Tu navodimo same nekoliko primjera upotrebe kod ozimih zitarica, salate, krumpira, mrkve i vocki.

Ozime zitarice

Sijemo na dan ploda. Prskamo ovako: tri puta pripravak 500 neposredno pred sjetvu, tri puta pripravak 501 pola sata nakon izlaska sunea, dod use jedanput kad je Mjesee pred Lavom, drugi put pred Strijeleem i jos pred Ovnom u vremenu kada nema smrzaviee i kada je zito visoko priblizno 10 em i kad se oblikuje drugi par listova. U toj fazi zito drljamo (drliacu okrenemo tako da su zubi ukrivljeni unatrag). Pripravak od odoljena prskamo prvi put kada je zitarica visoka oko 30 em, drugi put kada pocinle klasati i nakon toga jos u fazi rnliiecne zrelosti, uvijek na dan ploda. U slucaju gljivicne bolesti prskamo pripravak 501 rano u jutro iii caj od njivske presliee poslije podne. U slucalu suss prskamo vise puta (po potrebi) pripravak 500 kasno poslijepodne, pred nee.

Poslije zetve prskamo pripravak iz kravljeg gnoja po Mariji Thun, strniste preoremo i ponovno prskamo tim pripravkom; nakon toga sijemobiljke za zelenu gnojidbu iii drugu kulturu.

Sijemo na dan za list u evjetne loncice. Zemlju prskamo tri puta pripravkom 500. Kad su bilicice dovoljno vel ike za presadnju (izaberemo dan za list u vremenu za presadnju), ponovno rnilesarno pripravak 500 sa zemljom i biljke presadimo u loncice iii neposredno na grediee. Pripravak 501 prskamo vrlo rano u jutro na dan za list kada pocinje salata zavijati unutarnje listove. Kada oblikuje glaviee rnozemo prskati pripravak 501 ujutro na dan za list i time zadrzirno prelazak salate u evijetza 10 dana.

Mrkva

30

Izmedu mozerno prskati pripravak iz kravljeg gnoja po Mariji Thun na dan za list, poslije podne pod biljke na zemlju. Protiv suse mozemo prskati biljke i zemlju pripravkom 500 pred vecer. Kada salatu pospremimo s grediee, prskamo zemlju pripravkom od kravljeg gnoja po Mariji Thun, zemlju lopatom iskopamo i na novo zasadimo iii posijemo.

Krumpir

Zemlju pripremamo vee u jesen tako da prskamo pripravak od kravljeg gnoja po Mariji Thun, istodobno kada u listopadu rasipavamo zreli kompost. U vremenu izmedu studenog i veliace prskamo zemlju pripravkom 500, u proliece pa i cajem od njivske presliee. Za sadnju krumpira izaberemo dan za korijen. Pred sadnju prskamo zemlju tri puta pripravkom 500. Mlade biljciee jacamo prskanjem cajevima. Kada je ravijeno 6 listova pociniemo prskati pripravak 501 rano u jutro na dan za korijen. Najbolje je prskati tri puta: kada je Mjesee pred Ojevieom, iza toga pred Jareem i treci puta pred Bikom. Protiv suse prskamo u vrijeme vegetaeije pripravak 500 kasno na vecer na biljku i zemlju. U vremenu vegetaeuje rnozerno takoder dva puta medu redovima (prije nagrtanja) prskati pripravkom od kravljeg gnoja po Mariji Thun. U slucaiu pojave krumpirove zlatiee, prskamo vlastito skropivo iz spaljenih zlatiea u koneentraeiji 08. Kod fitoftore prskamo tri veceri uzastopno caiern od koprive. Ako zelirno pred iskapanjem pospjesiti zorenje i susenie listova (eime), prskamo preparat 501 poslije podne.

Ako zelirno da mrkva brzo proklije, poprskamo pripravkom od odoljena. Za to odaberemo prvi dan za korijen, najbolje u vremenu kada Mjesee putuje pred zvilezdern Jarea. lzmiesarno pripravak 500 i zemlju tri puta pred sjetvu prskamo izmedu pa je prerniiesarno. Kad [e mrkva visoka priblizno 15 em i vee se korjencie oboji, prskamo prvi put na dan za korijen rano u jutro pripravkom 501. To ponovimo najbolje jos dva dvaput tako da smo ukupno prskali od svih zodijacklh kvaliteta za korijen. Okopavamo na dan za korijen; pritom pazimo da ostane korijenje zasuto. Cetiri tjedna pred berbu prskamo pripravkom 501 poslije podne za dozrijevanje sastojaka; tako ce korijenje sadrzavaf vise secera i manje nitrata, bolje ce biti i bjelancevine, Prinos pospremimo na dan za korijen.

31

Vocke

Za sve radove izabiremo dan za plod. Jedanput prskamo drvece i zemlju pripravkom 500 pred vecer od studenoga do kraja veliace na dan kada zemlja nije smrznuta i kada nije pokrivena snijegom. U ranG prollece prskamo drvece i zemlju csjem od njivske preslice. Kada se razviju prvi listovi, prskamo drvece pripravkom 501 rano u jutro. Prskanje ponovimo u jutro jos dva puta pred druqadiom zodiiackom pozadinom elementa topline; ali ipak ne prskamo kada drvece cvijeta. Protiv napada krastavosti, prije svegaiza obilne kise, mozerno prskati pripravak 501 jos vise puta do zrelosti voca, ali ipak prskanje mora biti zavrseno do 8 sati u jutro. Tri tjedna nakon branja prskamo kremenom jos dva puta u jutro i jedanput poslije podne za dozrijevanje lisca i drveca, Do kraja listopada drvece pognojimo zrelim prepariranim kompostom i okopamo, iza toga poprskamo preparatom od kravljeg gnoja po Mariji Thun, te nacinirno premaz za stablo i grane.

Ritamdana

32

RAD U SKLADU SA SVEMIRSKIM RITMOVIMA

Crvena nit predavanja dr. Rudolfa Steinera 1924. godine, kojim je utemeljio biolosko-dinarnicku metodu, je ova njegova tvrdnja: razlog za teskoce na imanju je cinienica da covjek ne zna vise raditi sa snagama svemira.

Upotrebljavati biolosko-cinarnicke pripravke, koji biljkama preko planeta posreduju snage zivota, potrebne za njihovo vlastito zdravlje i dobru klijavost sjemena, skrbiti za povezanost biljaka sa snagama Zemlje i snagama svemira, vee znaci raditi sa snagama svemira. Medutim, to jos nije sve. U biodinamici se kod obavljanja poslova rukovodimo takoder po utjecajima ritmova, koje u svemir unose svojim kretanjem Zemlja, Mjesec i planeti koji su nam kod rada s biljkama velika pornoc. Upoznajmo se s primjerima ritmova!

Ritam dana nastaje zbog okretanja Zemlje oko svoje osi. Priblizno pol a dana je Zemlja okrenuta prema Suncu, i ta je strana osvijetljena, toplija i ugodna za zivot. U drugoj polovici dana imamo nee; sad a Zemlja nije osvijetljena, vee je tamna i hladnija. Druqaciie receno: to je ritam izdaha Zemlje u jutarnjim i njezin udah poslijepodnevnim satima. Prije podne su gornji dijelovi biljke puni sokova i energije, oko pod neva se energije preusmjeravaju u donji dio i biljka izgleda kao zbunjena, poslije podne pak streme sokovi i energije u donji dio biljke. To rnozerno utvrditi takoder primjerom; prlbllzno jednako razvijenu salatu odrezerno istog dana jednu u jutro, drugu u podne, a trecu na vecer, te ih stavimo u polivinilske vrecice i u frizider. Kroz nekoliko dana vidi se da je ona odrezana u jutro jos uvijek lijepo svleza. Slicno je i s rotkvicom, ako bi jeizvadf ujutro, u podne i pred vecer ostala bi svieza ona koju smo izvadili pred vecer.

Tu cinjenicu korisno upotrijebimo kod presadnje. Biljke koje mislimo presaditi uzmemo iz zemlje u jutro, zamotamo ih u novinski papir i pospremimo ih u hladovinu i iza toga ih posadimo na novo mjesto prema veceri. Ako je zemlja previse vlazna, okopavamo je ujutro jer ce s izdisanjem predati suvisnu vlagu.

33

Ako je zemlja presuha, okopavamo je prema veceru da bi udahom primila u sebe vlagu iz zraka. Da je poslije podne zemlja vise vlazna rnozerno opaziti vee sliedece jutro.

Ritam dana je dobro uzimati u obzir takoder kod branja cviieca na dan za cvijet u jutro, lisea Ijekovitog bilja u jutro i korijenja za caieve iii kao Ijekovito bilje poslijepodne.

U ritmu dana imaju sati jutarnjeg svitanja i vecernjeg zalaska nesto svetoga; biljke vole ako radimo s njima u to vrijeme.

Ritam mjeseca

Ritam mjeseca povezujemo s ritmom Mjeseca. Mjesec u priblizno jed nom mjesecu jedanput okruf Zemlju. U tom vremenu se premakne kraj svih zvijezda zodijaka i nadni put za koji Sunce treba jednu godinu. Dr. Steiner je u poljoprivrednom tecaiu upozoravao da iz zodijaka dolaze snage vazne za zlvot i da bi ih bilo dobro prouciti, Upravo toj problematici se prije 50 godina posvetila Marija Thun i 0 svojim tvrdnjama vee od 1961. izvjeseuje u svakoqodisniern Sjetvenom kalendaru, a taj se vee desetak godina izdaje i na hrvatskom jeziku. Ako znamo da astrologija, utemeljena prije 3.000 godina, govori 0 ucinkovitosti zvijezda zodijaka, ako znamo da su kineska i kasnije grcka kultura poznavale razlicite kvalitete tih energija, onda moramo djelo Marije Thun uzimati kao doprinos sadasnjeg vremena u otkrivanju tih tajni. Marija Thun je znanstvenim metodama dokazala razlicltost kvaliteta koje prlstizu iz zodijaka na Zemlju, njihovo djelovanje na biljke i takoder tocno utvrdila sirinu djelovanja pojedine zvjezdane slike. Njezin istrazfvacki rad takoder govori da snage iz zviiezdazodjaka inace neprekidno zrace na Zemlju, ali ih ipak prihvacamo uvijek u nekoliko drugacijoj kombinaciji. Do toga dolazi jer planeti koji se krecu po svojim kruznicarna oko Sunca ispred zvijezda zodijaka privlace i usmjeravaju zodilacke snage na Zemlju. Kolicina i kvaliteta snaga koje dobivamo na Zemlju iz svemira su zato zavisne od pozicija planeta pred zvjezdima zodijaka.

Najvazniju ulogu medu planetima ima Mjesec i njegov polozaj Mjesec se, dakle, na putu okolo Zemlje u jed nom mjesecu pomakne pred svim zvilezdima zodijaka i prltorn vrlo snazno posreduje snage zvijezda ispred kojih se nalazi. Marija Thun utvrdila je da iz 12 zvijezda zodijaka prisfizu cetirl kvalitete energija. Iz zviiezda Blizanaca, Vage i Vodenjaka su to takozvani svjetlosni etri koji kod biljaka djeluju na oblikovanje cvjetova. Zato Marija Thun dane kada Mjesec putuje ispred jednoga od tih zviiezda preporucuie za sjetvu i njegu biljaka cvjetnica, okopavanje uljarica, branje Ijekovitog bilja ...

34

U dane kad Mjesec putuje ispred zviiezda Raka, Skorpiona i Riba pristize na Zemlju takozvani kemijski eter, koji kod biljaka oblikuje, prije svega, stabljike i listove, kaze se zelene dijelove biljaka, gdje se s fotosintezom odvija najveca kemija naseg planeta. Ti dani su najpovoljniji za sjetvu i presadivanje salata, kupusniaca, dakle biljaka gdje zelimo imati puno lisnate mase. Kada se Mjesec krece ispred zviiezda Lava, Strijelca i Ovna proslijeduje na Zemlju takozvani toplinski eter koji oblikuje, prije svega, plod i sjeme. Ti dani su najbolji za sjetvu i njegu biljaka ploda, voca, loze ... Kad Mjesec putuje ispred zvijezda Djevice, Jarca i Bika prisfize na Zemlju eter zlvota. On police kod biljaka stvaranje korijena. To vrijeme je najbolje za sadnju krumpira, sijanje mrkve ... , ukratko za rad s biljkama korijena. Buduci da ti etri hrane takoder covjecje etersko tijelo, mudro je raditi s biljkama uvijek na za njih odredeni dan; za biljke korijena na dan za korijen, s lisnatim biljkama na dan za list, s biljkama ploda na dan za plod, a s cvjetnicama na dan za cvijet. Uvazavanjern toga dobijemo tada najvecu kolicinu etera upravo u biljni organ koji nam sluzi kao hrana. Na zalost, nama nasi centri za izobrazbu ne nude niti os nove programa znanja 0 svemiru. Zato su rijetki oni koji prepoznaju zviiezda zodijaka ispred kojih su Mjesec i pozicije planeta. Tako ne rnozemo samo pogledom u nebo odrediti sto cerno sijati i kako cerno raditi da budemo uspjesni, Zato si kod toga pornazerno Sjetvenim kalendarom, koj nam posreduje spomenuto ponasan]e. Ipak je kvaliteta u dane u Sjetvenom kalendaru ponekad drugacija od kvalitete koju bi ocekivali qledajucl na poloze] Mjeseca. Medutim, moramo znati da takoder i drugi planeti, ne samo Mjesec, posreduju na Zemlju energije zvijezda ispred kojih jesu. Ako pak imamo u odredeno vrijeme ispred istog zvijezda vise planeta iii dode do drugih jakih dleluiucih pozicija, tada su energije, koje iz tih pozicija nastanu, moquce jace od Mjeseca. Marija Thun je u svojem duqoqodisniem promatranju i radu te ucinke spoznala, zato takoder navodi te impulse u Sjetvenom kalendaru. "

Rad po Sjetvenom kalendaru vazan je dio biolosko-dinarnicke metode, namijenjen vrtlarima i seljacima. Iz kvalitete svemirskih ritmova rnozemo izabrati takoder posebno dragocjene trenutke, koji ako ih iskoristimo za sjetvu, u osnovi uljecu na pobolisanie zdravlja biljaka. Kod takvih poslova Sjetveni kalendarMarije Thun nije dovoljan. Za to trebamo preciznije astronomske karte kod kojih se rukovodimo prije svega po polozaiu Jupitera. Takve karte izraduje za projekte regeneracije G. W. Schmidt.

35

Doduse, poznamo razlicite ritmove Mjeseca. Naivise poznati je ritam mjesecevin faza: mladi Mjesec, pun Mjesec, stari Mjesec. Uz to, znamo za druge ritmove, tako ritam udaljavanja od Zemlje koji zavrsava u apogeju najveca udaljenost Mjeseca od Zemlje i ritam priblizavania koji zavrsava u perigeju, najvetoj blizini Zemlje. Ako smobiljke uvijek sijali u vremenu apogeja, postat ce poviiuse, ako bi ih uvijek sijali u perigeju, ostale bi potisnute, niske. Pokusi su pokazali da je vrijeme kada je Mjesec u perigeju neprimjeren za rad s biljkama. Doduse, cini se da je biljkama u vrtu najvaznij ritam dizucih i padajutih lukova. Kada je Mjesec pred zvijezdem Strijelca, njegovi su lukovi koje crta na horizontu najbolje plitki, iza toga su svaki dan malo visi i najvis: su kad Mjesec dosegne zviiezde Bika. Kada je Mjesec pred zvijezdem Blizanaca, njegovi su lukovi nad horizontom i pociniu se snizavati U vremenu kada se Mjesecevi lukovi nad horizontom snizavaiu, to je kada Mjesec putuje od zvijezda Blizanaca pokraj Raka, Lava ... do Strijelca, teku6ine pritisce u zemlju; kada se lukovi dizu tekucine vuce u nadzemni dio biljke. Vrijeme kad se Mjesecevi lukovi snizuju, nazivamo vrijeme presadnje. Biljke koje u tom vremenu preselimo iz privremenog do konacnog stanista rasta, na novom mjestu brze se snadu i rastu naprijed. Vrijeme kada Mjesec pritisce tekucine dolje je vrlo dobro za obrezivanje vocaka, zivica, loze. Druge polovice mjeseca, to je vrijeme kada se Mjesecevi lukovi nad horizontom dizu, mogli bi nazvati vrijeme za berbu. U tom vremenu cerno rezati cijepove, brati vote ...

Ritam godine

Ritam godine je ritam godisnjih doba. On je posljedica kruzenia Zemlje oko Sunca. Kod tog ritma godine vrijedi da je polovica godine, to je vrijeme od Bozica do Ivanja, izdah Zemlje; vrijeme od Ivanja do Bozica je udah Zemlje. U vremenu od Bozica do Ivanja Zemlja razvije raznolikost biljaka i s njima svoje snage izdahne u svemir. Na Ivanje je dan najdulji, dusa Zemlje je cisto u svemiru. Bil)ke su se razvile iz vegetativnog razvoja i pres Ie u nekakvo izgorjevanje, zorenje, uvenut i odumrijet ce. Ostat ce koncentrat u obliku sjemenja. Od Ivanja do Bozica dusa se Zemlje s novim idejama i mocirna vraca na Zemlju, slicno kao s coviekom koji se probudio s novim mocirna i idejama. U vremenu izdaha biljka nadnl vise nadzemne supstance, u vremenu udaha pak vise korijenja. To rnozemo usporediti sa sjetvom npr. kolerabice iii rotkvice u svibnju i rujnu koji su po temperaturama slicni

36

Ako taj ritam poznajemo, takoder znamo zasto radimo pripravak iz koprive potkraj lipnja. Sto je biljka kod izdaha oblikovala iznad zemlje, po kvaliteti je nesto sasvim drugo nego to sto oblikuje pri uzdahu. To vrijedi za sve Ijekovite biljke, jer znamo, da korijenje obicno ubiremo u jesen!

Covjek i ritmovi dana, tjedna, mjeseca i godine

Covjecje tijelo je energijama prozeto fizicko tijelo. Rijecnikom biodinamike bi spomenutu misao mogli izraziti takoder ovako: takoder fizicko tijelo covieka prozlrnaiu eteri, rnoze se reel energije koje oblikuju zivot. Te snage poznajemo iz rada s biljkama kao one koje djeluju preko topline, vode, zemlje i svjetlosti. U covieku te snage sa svojim ritmovima vode zivotne procese; naprave da u tijelu majke izraste dijete, da zacijeli rana ... , teze k uspostavi reda. Spomenut cemo da akupunktura i bloeneqreticari rade s tim energijama.

Procesi zivota teku takoder u tijelu bolesnika, takoder i u onoga koji lezi u dubokoj komi. U cemu je razlika izmedu zdravog i bolesnog covjeka? Covjek ima uz fizicko i energetsko etersko tijelo (sliedece prozirna flzicko tijelo, kaze se da ga radi "zivoqa) i jos dusevno tijelo, nazvano takoder astralno, i tijelo duhovnosti. Za tijelo dusevnosti kazerno da je to one koje je "doma" u nasern srcu; radi se 0 sposobnostima biti sretan iii povrijeden, voljeti, mrziti, biti suosjecajan ... Radi se, zapravo, 0 najvecern covjekovom blagu. Kako jednostavne su sve stvari kada smo sretni, rnozda zaljubljeni. Premiestali bi planine.1 kako je sve drugacije kada smo u dusevnosti uluceni, nesretni, ako nas ne razumiju, ako ne volimo i nismo voljeni. Takva stanja prouzrokuju neuravnotezenost astralnog tijela, kaze se tijela dusevnosf i od tuda bolesti na razini energetskog kao i na razini fizickog tijela. Covjek je takoder i duhovno bice, Duh u covieku je one sto nas vodi, usmjerava. Duh je nalvise sto ima covjek.

37

Ta cetiri tijela: fizicko, etersko, astralno i duhovno su istodobno svako za sebe i jedno su; medu sobom se prozimaiu, a istodobno vazi medu njima hijerarhija, s duhom kao onim sto je naivise u covieku Astralnost, odnosno dusevnost je po znacenju druga i odlucuje 0 0 stanju energetskog (eterskog) i fizickog tijela. Spomenimo sposobnost motiviranog covleka u nevolji! Njegova moe je neizmjerna, jer je duhovno tijelo sposobno motivirati sebi podredeno astralno, energetsko i fizicko tijelo. Ako covjek nema eiljeve, ako nismo motivirani, ako ne zivirno u uskladenim odnosima, energetsko i fizicko tijelo nisu motivirani i covjek se razboli.

Ritam dana kod covjeka je ritam njegovog duha, njegovog duhovnog tijela. Sve sto je ritmicno, sto se dnevno ponavlja jaca covjeka i njegov duh. vazno je da su odredeni vrijeme spavanja, ruckova i svih drugih rnozda prividno nevaznih svakodnevnih obveza; sve jaca nas duh. Danasnie vrijeme sa svojim brzim modernim tempom i nadnom zivota rusi ritam dana. Je Ii zato cudno da je sve vise Ijudi zbunjenih?

Ritam tjedna je ritam covjekove dusevnosti. Nasi pretei su taj ritam jos posebno njegovali: nedjelja, prvi dan u tjednu, Gospodnji dan, zapoceo se odlaskom u erkvu ... , ponedjeljkom su ponekad obvezno prali rublje ... , subotom uvijek pospremali kucu ...

Danasn]e vrijeme zapusta ritam dusevnosti; nije malo takvih Ijudi koji se dragoejenosti nase duse, Ijubavi, suosjecania, sposobnosti djecjeg veselja, zalosfi, stide kao slabosti. Drustva koja ne njeguju te kvalitete i ne poznaju njihov izvor ne mogu biti sretna. Obitelji, koje ne njeguju te odnose, su nesretne, rastavljaju se.

Ali ipak rnozerno samo nesto uciniti za jacanje svojeg astralnog tijela uz njegovanje ritma tjedna. Mozda kroz druge ritmove, koji imaju kao tjedan sa sedam danaobaviti sa sedmieom.

Dakle: imamo sedam klasicnih planeta, sedam kovina, sedam zita, sedam tonova u tonskoj Ijestvici, sedam duginih boja, sedam vrsta drveca, sedam pripravaka '"

Tjedni ritam rnozerno njegovati tako; u nedjelju cerno piti caj od koprive, jesti kruh od psenice, sjetiti se da je jasen suncano drvo i njegova kovina zlato, planet Sunee, boja zelena, pripravak kopriva. Ponedjeljak je dan Mjeseea; jedemo rizu njegovu zitarlcu, mislimo na srebro Mjesecevu kovinu, na tresnju kao njegovo drvo i pripravak njivsku preslieu. Utorak je dan Marsa, njegov pripravak je hrast, boja ervena, kovina je zeljezo, drvo hrast, organ ZUC, slovo E. Srijeda pripada Merkuru, njegova zitarica je proso, njezin pripravak kamiliea, kovina ziva, organ pluca, drvo brijest, slovo I.

38

Cetvrtak je dan Jupitera, zitarica raz, pripravak rnaslacak, organ jetra, kovina kositar, drvo javor, slovo O. Petak je dan Venere, njegova zitarica je zob, kovina bakar, drvo breza, pripravak stolisnik, slovo A, organ bubrezi. Subota je dan Saturna, zitarica je kukuruz, pripravak odoljen, kovina olovo, slovo U, organ mozak i udovi ". Njegovati tjedan tako nam nece biti tesko. Time cemo njegovati kvalitete nase dusevnosti, zakladu srece.

Ritam mjeseca je ritam eterskog tijela, ritam snaga oblikovanja zivota, koji vodi zivotne procese. U tom ritmu imaju zene menstruaciju, u njemu tece razvoj djeteta u maicinu tijelu ... Takoder je i taj ritam potrebno njegovati jer se time jaca energetsko tijelo. Ponavljanje vaznih sadrzaja kroz jedan mjesec znaci da ih necerno nikad zaboraviti jer su postali nasa krv i meso. Waldorfske skole jos posebno njeguju ritam mjeseca. Zato imaju nastavu po etapama; jedan glavni predmet po dva sata na dan u ritmu Mjeseca, eetiri tjedna.lza toga slijedi drugi predmet.

Upravo tako se preporuca eitanje poglavlja Ivanovog evandelja u skladu sa svemirskim ritmovima. Poglavlja se mijenjaju miesecno.

I ne na kraju jos i ovo: naiveci ritam u nasern Suncanorn sustavu je takozvana svjetska platonska godina. Traje 25.920 godina. To je vrijeme koje treba Sunce da gledajuci sa Zemlje, dode ponovno na pocefno (ishodisno) mjesto. S tim ritmom povezujemo kulturne epohe coviecanslva. Sada je Sunce na prvi proljetni dan pred zviiezdern Riba: kulturna epoha se zove krscanstvo. To je vrijeme kada na dan Isusovog rodenja, 24.12., u pol a noel na istoku izlazi zvijezde Ojevice i zalazi na zapadu zvijezde Riba. Vodenjakovo doba ce nastupiti onda kad ce Sunce na prvi dan profeca, 21.3., biti pred zvijezdem Vodenjaka te ce se u vrernenu nakon toga svake godine malo pomaknuti u zvijezdu vodenjaka prema zvijezdu Jarca.

Sunce treba na tom svom velikom putu 72 godine za jedan stupanj. Za 360 stupnjeva dakle 72 godine puta 360 stupnjeva = 25.920 godina.

Ritam godine je kod covieka ritam fiziekog tijela. U svih 12 mjeseci godine zivomi procesi ne teku uvijek jednako i takoder organi ne rade uvijek jednako intenzivno. Za zdravlje fiziekog tijela dobro je njegovati qodisnje ritmove. Za to su primjereni takoder krscanski praznici koje slavimo jed nom qodisnie: 24. 12. Bozic, 24. 6. Ivanje, 29. 9. Miholje, uvijek prvu nedjelju nakon proljetnog punog Mjeseca Uskrs.

39

Covjek je dijete svemira i nosi te ritmove u sebi. Odmjerene su mu 72 godine zivota. 72 je ritam srcanoq otkucaja u minuti. Budu6i su ritam srca i ritam disanja u omjeru 1:4, izracunarno da covjek udahne 18 puta u minuti. To je 1.080 puta u jednom satu. Dan ima 24 sata. 24 sata x 1.080 = 25.920. Covjek udahne i izdahne na dan toliko puta koliko godina treba Sunce za citav krug u svjetskoj platonskoj godini.

Covjek je bice svemira. Mislimo na to kada miiesarno nase pripravke: miiesaniern jedan sat se covjek postavi u ritmove svemira. Time se ritmiziraju pripravci, jaca se njihov ucinak.

Slicno je s biljkama: ritam okopavanja, to je prorahljivanje zemlje uvijek na tipican dan, priblizno svakih 8 dana, biljku jaca. I tako rnozemo nastaviti, otkrivamo tajne stvaranja, mudrost, Ijubav, smisao svega sto je ...

40

Tina Ujeviea 39, 40000 Cakovec, tel/fax: 040 384 052

SAVEZ o RUSTAVA ZA BIOLOSKO-OINAMICKO GOPOOARENJE AJOA-OEMETER SLOVENIJA

Savez drustava za biolosko-dinarnicko gospodarenje Ajda-Demeter Siovenija bio je ustanovljen 2001. godine i povezuje drustva za bioloskodinarnicko gospodarenje iz cijele Siovenije. Cilj drustava i Saveza je upoznavanje i sirenie biolosko-dinarnickoq gospodarenja tj. ratarstva, vrtlarstva, stocarstva, pcelarstva, vocarstva ... u Sioveniji i u svijetu.

"Duga plus" Drustvo za razvoj biolosko-dinamickoq gospodarenja suraduje vee 11 godina sa slovenskim drustvima, kojima smo zahvalni na dobroj suradnji i razmjeni prakticnih iskustava.

Za razvoj antropozofije, a posebno biolosko-dinamicke metode u Sioveniji i u Hrvatskoj velika zahvalnost autorici ove knjizice "Pripravci" Meti Vrhunc i njezinom velikom i ogromnom znanju.

Drustvo za razvoj biolosko-dinarnkkoq gospodarenja

lzdavac:

DUGA PLUS Cakovec

drustvo za razvoj biolosko-dinaroickoq gospodarenja

Oblikovanje:

"Infa" Cakovec

Uredila:

Bernarda Orehovec

Tisak:

"Letis" Pretetinec, 2008.

ISBN 978-953-55141-0-7

CIP zapis dostupan u racunalnorn katalogu Nacionalne i sveudlisne knjiznice u Zagrebu pod brojem 662138.