You are on page 1of 26

Studia lexicographica, GOD. 1 (2007) BR. 1 (1), STR.

2752 Bulcs Lszl i Damir Boras: Tuintina u jeziku hrvtskme


Izvorni znanstveni rad Primljeno: 5. X. 2004. UDK: 811.163.42373.45 Prihvaeno: 25. XI. 2004.

Tuintina u jeziku hrvtskme


Bulcs Lszl Filozofski fakultet Sveuilita u Zagrebu Damir Boras Filozofski fakultet Sveuilita u Zagrebu / Leksikografski zavod Miroslav Krlea, Zagreb

SATAK: lnak se bav jezikoslovnm okolem s motrita prva hrvtskga jezika na vlastit istobit rzliitu odsrbsk. Oprimrv se nadmanst Hrvtskga u rotvorbi nad glavnimi jezicimi eurpskimi. Dj se jednaice tuch. Razglb se 80 naravnoglasoslovnh smnh. Prikazuj se iztok posuenice. Pril se kigopis glavnh strh dvojezinh tisknh rnkh i Satak nacrtka Hrvtsk rnn batina i prkaz rnnga zna. Napokon, protumaen je jezik, slovopis i pravopis lnka. Kn ri: jezikoslovn okol, prvo na jezik, tuice, pravopis, tvorba, Hrvtsk, Srbsk

Hrvtsk na izmaku
Sitnodusi, svekudi, i zlokobi vel1: Sve to jehrvtsk niti je vaalo, niti va, niti e igda vaati. Tu je usvakme pogldu bo. Potome su Hrvti odrodi, maarni, taliani, srboubi, vaboubi, rusoubi, meunrodci, Ilri, Sveslovni, Jugoslavni, Goti, Kurdi, Hurrani, Zpadci sve prie nego Hrvti. Lb se sebe smh i jezika svga. Zaldu bugar Pavel Stosz 1835. u Daniczi, na strni destj, pod nslovom KIP DOMOVINE vu pochetku leta 1831.: Narod sze drugi szebi raduje, A z menum szinko moj sze szramuje : Vre y szvoj jezik zabit Horvati Hote ter drugi narod poztati.
1

O jeziku i pravopisu lnka vidi nakraju Slovopis, pravopis i jezik lnka.

27

Studia lexicographica, GOD. 1 (2007) BR. 1 (1), STR. 2752 Bulcs Lszl i Damir Boras: Tuintina u jeziku hrvtskme

Hudobci, pomirpi i izpriki vel: Iz avoga tla avo sme. Ov je proklt tlo progutalo starosioce Histre, Kelte, i Ilre, te najezdnke Obre i Romne. Zato bi pridolice Hrvti bli iznmkm. U Dalmcii se je djbudi itr pta stubokom promnilo panstvo i jezik. Nestae Delmati nesta Delmati, nestae Dalmati nesta Dalmati, ostae Dalmatnci osta Dalmcia. I Hrvtsk e ostati neglde nat hoe li joj pk ovj i jezik ovj obstati. Ako irb srbintinu, t je hrvtsk srbintina (krae: hrvttina). Ako ip srbskm pravopisom (vukopisom), n je hrvatskosrbsk (krae: hrvtsk). rsk je rsk, i rci su rci. Ako irb Englzk, t je rsk Englzk. I jedni si idrug postigoe njvie to mogoe: imaj dravu. Utna je spoznaja da Hrvti nsu jedn uen nrod na krgi zemaskj, kojemu besdnci odumir. Ta svakh destak dnh iz iz porab po ko jezik. Vruj se, dasu Nmak i Talinsk bo jezici, samme tme, to imaj vie besdnkh ivej kievnst. Franczk su i Englzk jote vej, svtsk jezici, bezprmca upravo nenadmani. U prispodobi je imi Hrvtsk maleak, slabaak, i jadnak. Uvrilo se je mne Vka Stefnovia Srbinca, daje sramota praviti novotvorine, koh u pka ne im. Boe je pruzimati gotove ri englzk i franczk, tojh iNmak usvj, te tme omogiti bz ulazak u zajednicu zpadne uudb. I slovnica se im povoditi zatimi velikimi uzormi. Englzk krevi i dvorani nkon njezd Normnh od 11. st. ne znadihu englzki, nego se slhu starofranctinm normanskm sa svme zinm ozaem grko-latnskm. Istom u 15. st. (pokl Normandiu u 13. st. podvlstie Franczi) Englzk uzkrse izpod tuga pokrova, ali se pravopisa i nadgrad romnsk otrsti vie nemoge. n nos trostruko brme povsti, anglosaksnsk likove tom franczk igrko-latnsk. Odpovdno, ne zaudo, ako se prmric za krevsk n tri suznanice kingly, royal i regal, raznoizkone, te zasvak va znati, kada se rb, a kada se nerb, uspodobi kingly word, royal family, regal dignity krevsk r, obte, dostojanstvo. Povrh stca raznoizvornh rh znamenita je engltina dobve tvorench pkm pridruvem obstoju lku novh znh, estimic i prlino raznorodnh. Ko takov mnogoznaan lk, jednm posen, pove zasobm svu svjtu. Tako si posuenica blok iz englzk starofranctin kroz mnogoliku porabu priobrte pae 24 zna etvt dizalica gromada klada kuica obstup p podpora potvrdnica prprka risnka sklop skretninica skretnink slog splet svez umetak upornk uzboj zpisnica zstoj zvor zgradina, znamenovvi izprvic p.

28

Studia lexicographica, GOD. 1 (2007) BR. 1 (1), STR. 2752 Bulcs Lszl i Damir Boras: Tuintina u jeziku hrvtskme

I slovnica se je englzk prilagodila franczkj. udivo je sudbin povstn jezik, ko im njvej brj nesrodnh rh, nj mu je zbrkasti pravopis, inj ga je tee nauiti postao meunrodnme inj razprostraenime.

Nenadman Hrvtsk
Tvorba je rh u jeziku englzkme, franczkme, talinskme, i palskme zahrila, tejh utome Hrvtsk visoko nadkriuj, ako mu se krla ne podkuuj. Nmak se gdto izpom sloenicami. Uns se od jednoga korena i obstojh primetkh lahkom tvor obe novh osnvh po potrbi, ali nam je t nasramotu, mte dabud nast, kada toga svtsk uzori nmaj. U Englzkme i u Franczkme mte toga nalazmo mnotvo raznovrstnh nesrodnh rh. Uzmimo prmrice na korn uk/u i supostavimo tvorenice egove s prvodmi englzkimi, franczkimi, talinskimi, palskimi, i nmakimi:
Hrvtski uiti se prouvati uenk uite naunk uek samouk neuk uionica uilite sveuilite uevnk obuka pouka pouak nuk uenst Englzki learn study pupil teacher apprentice scientist autodidact ignorant classroom school university textbook 1 teaching moral theorem doctrine erudition Franczki apprendre tudier lve instituteur 1 apprenti savant autodidacte ignorant classe cole universit manuel enseignement morale thorme doctrine rudition Talinski imparare studiare scolaro professore apprendista scienziato autodidatta ignorante classe 1 scuola universit libro dinsegnamento insegnamento moral teorema dottrina erudizione palski aprender estudiar escolar profesor 1 aprendiz cientfico autodidacto ignorante clase 1 escuela universidad libro de enseanza enseanza moraleja teorema doctrina erudicin Nmaki lernen studieren Schler Lehrer 1 Lehrling Wissenschaftler Autodidakt Ignorant Schulzimmer Lehranstalt Universitt Lehrbuch Unterricht Moral Lehrsatz 2 Lehre 3 Gelehrsamkeit

29

Studia lexicographica, GOD. 1 (2007) BR. 1 (1), STR. 2752 Bulcs Lszl i Damir Boras: Tuintina u jeziku hrvtskme

Hrvtski pouan pouiv nauan 1

Englzki instructive docile accustomed 21

Franczki instructif docile habitu 19

Talinski istruttivo docile avvezzo 19

palski instructivo dcil acostumbrado 18

Nmaki lehrreich 4 gelehrig gewohnt 16

Dvdesetima lahko pamtivima tvorenicama od jednoga jednga korena hrvtskima odpovd 21 englzk raznokorena tko pamtiva znaiva jedinica, po 19 franczkh i talinskh, 18 palskh, i 16 emakh. (Ist su osnovic mastnopisne, a opetovn jm nesloen tvorenice obrojene.) Upravo je prsenetiva tvorben gospodrnst neugldnga hrvtskga jezika u poredbi s timi ugldnimi svtskimi jezicimi! Sedamnaest od navedenh englzkh rh pot iz franczkga, dv su meuimi sloene s anglosaksnskm room soba i book kiga. Od ostlh su tri dv izvedenice (od teach uiti koga), atre je prvotnica (learn uiti se) I nemjmo se zavarvati misli, dasu svi prmri tvorb uns odtoga korena izcpeni. Evo jh jote prgt, koj se po jednm rj prvesti estimic i ne dad: an uilo uvo uba uboslvje naukovina veleu ilite u iteite o u iteevica u iteeve nukove veleuen nedouk radouk.

Obilat Hrvtsk
kolnm prmrom tvorivosti nedocvnga, te zanemrenga jezika u Hrvth nj zornie moe posliti mnotvo zamnbench za upravitea vozila, nazvna po marskme mstu Kocs uUgarskj, ko se prama Marskmu zov koi, a pohrvth egovh im 15ero, viemae raznodobnh dotino raznomstnh raznotvorch: kolovoa kolovozac vozac voz vozk vozr vozataj vozi vozilac vozia vozite voznk vozia vok vor. Za sudobn tvorbu uspodobi ovh sedam istoznanh inach izvstite izvstilac izvstioc izvt izvtav izvtiv izviv ili osam raznomstnh istoznanch raznotvorch krie kriite krnica kriopue krioput prkrije razkriica rzkrije. Evo i prmrh za suznanice mlkara mlkaria mlkrna mlkrnica mlkrstvo tvrnica obrt/proizvodi trgovina/prodajnica mlr dlatnst. Neprdkaivst se tvorb oituj u samostvh odistoga glagola goditi s rzlinimi prdmetcimi goe dogaj nagodba odgoda pogodak ugoj zgodtak.

30

Studia lexicographica, GOD. 1 (2007) BR. 1 (1), STR. 2752 Bulcs Lszl i Damir Boras: Tuintina u jeziku hrvtskme

Suznanst moe nastati i u raznoizkonh prvedench dotino posuench, uspodobi prdve uzoan na(u)zoan pribitan pritoman prisutan/prisuan prisoban prezentan ili samostave stanovite, stajalite, gledite, motrite, gao, kt, vizra. Raznolikst tvorb uns prat i raznolikst tuch, uspodobi istoznan raznoizkonice i raznotvorice bd/bodica/bodka/bodak/nabodak/nbada/nabadak/ ubodotina punkt/punkat/punat/pon toka/taka/tk pik/pika, h 17 na broju, raznoznan istoizkonice magistar maestro metar mjstor i suznanice, odrauj ima sudobn gospodtinu, krilatica geslo loznka parla slogn, ili nama sudobn oglas reklma EPP marketing, ili unkom ima spodobne vihor orkn hurikn uragn tajfn. O obilatosti domh tvorench bez tuintin svdo nzivi, ti se trudn ensk, uspodobi br: bra brmenita dtia dvojka natruhla nejka nosa prisobna samdruga ili samodruga sudruna tka tegotna terana truhla trdna zbabna zdtna oekuja u blagoslovenme stu u drugme stu, svega 21 uzrica. Rnn je natuica u mukme rodu uskladu s ostlimi natuicami, akoprm je porabn lk uenskme. Vele se sto moe i sroiti izrka s rdkm lkom. Tako prmric obsto uzrica Sve moe biti do br ovk.

Zagovr tuch
On, toje u 11. st. zadesilo Englze silm, nametnulo se je u 20. st. Hrvtima milm. Naobraenci se sl jezikom pku nerazumivme. Tme si oituj nepripadnst k emu i promi odtenst. Znanstven je jezik uns oduvk bio grkolatnsk psn po marskme izgovoru, a danas je englzk izgovrn austrougarski ipsn srbinski. Prmric, usrdj smo koli na pte, toje rasa, odgovrali: Rasa je uniparientln ili biparientln propagcia homozigotnh indivdh. Na pte pko, toje zne, visokoprna odpovd gls: Zne je ili epistm instantno akcesiblna permanentno memorrna eficientno aplikablna principilno sistematizrna faktik i procedurln informcia. Eto, Normanima je posl devt stolh napokon pala kh i Hrvtsk bez borb. T ienicu pozdravaj vrtorepci, zagovornci zateenga sta i poklonci tuintin. Sebi u prlog navod: Ne im jezika, u kojeme nebi blo tuh rh. On su neizkorenive. imi se jezik obogav. Prko su potrbne i nezamnive. Mrilo su stpa naobraenosti.

31

Studia lexicographica, GOD. 1 (2007) BR. 1 (1), STR. 2752 Bulcs Lszl i Damir Boras: Tuintina u jeziku hrvtskme

Obilvaj visoku razinu znanstvenga sloga. Prostmu pku i nsu namene. (Bisrje pia zasve ne.) Osigurvaj jasnou strunga izraza. Blagozvune su i svetan. Jezin jh je svst usvoila. Jalovo jh je i pomisliti pokuvati pohrvtiti. Sastavnm su kievnga jezika. Znkom su viga stpa naobrazb. Meunrodn su, tenas ukuuj u svtsku zajednicu. Pospuj zdrubu s Eurpm. Poraba ihova omoguuj, da hrvtsk znanstvenke i Englezi i Franczi mogu razumti. Tme se olakv i ubrzv rzmna znanstvenh teevnh. A it se jezici lake nau. Hjku na tuice pokre samo zadti nrodnci ogrezli u nazadtvu i tuomrztvu. Izmaji i namei nakaradne nove ri, prav rglo iz jezika i iz smh sebe. Novotarie nitko ne prmiti, zat to su smne. Nitko ne naput prikladnh meunrodnch i ne zamuj jh neprikladnimi kovanicami. Jednm rj kovanice su nepotrbite, i borba je protiv tuch unaprd osena napropst. Meu istomislencimi se th meunrodkh nko obrte ivelik hrvtsk vkovac ispravitn zastupnk Tmo Mareti. Dabi se privrio Srbincima, tj vtrokret rb bizantijsk lk istrija ionda, kada nep kavicm, a Hrvtima spoitv porabu ri povst pozivi se navelik nmak jezik, jere dase tj sl latnskm rj. Tmo se naprav To, prtvi, da ulek u rncima svoima pored Geschichte i Historie rb izkuivo nelatnsk lk Weltgeschichte, Culturgeschichte, Universalgeschichte, Specialgeschichte, Volksgeschichte, Kirchengeschichte, Religionsgeschichte itd. Prpor oko porabe tuh rh b ren pomirbm: pku povst i zemopis, kinica i ravnate odlincima histria i geografia, bibliotka i direktr. Maloucima dom r, veleucima tuinsk. T mora idae tt jezik, iztiskuji zamnbenice. Isporedi absoltno akcia destincia devastrati donrati fond fondcia implementcia institcia invald lnia lokln malverzcia masakr nacionln nestablan nomincia petcia rdio unilaterlan mte svakko razprodaja odredite opustoiti/razoriti darovati zliha zklada provedba ustanova uzetnk prga/crta mstn zloraba poko nrodn/dravn/ domovinsk promniv imenove molba rzglas jednostran. Usviila se je zmna domach tuicami, tese va kloniti rbiti dom ri popt ovh:
btno bogatn clovitst udesno izjava/oitove izvorite/srdstva/osobje izkuivo izmrcvren otrovan pehr primnivst privlaan

32

Studia lexicographica, GOD. 1 (2007) BR. 1 (1), STR. 2752 Bulcs Lszl i Damir Boras: Tuintina u jeziku hrvtskme

dostojanstvo gostiona govoriti/razgovrati mlad, momak nanki nin odrito suelic

konano obrditi odkop odluka naprdak promna Tkoe biti (miliun)

zpisnk zavrno zbrka zlostava obdn spoznaja uroditi, stvoriti

nego se va sliti srbohrvtinom i novogovorom


esencilno tajkn integritt fantastino dignitt restorn prati deko nkko decidrno prko pta izkaz resurs ekskluzvno masakrrn definitvno procesurati ekshumcia rezolcia izkork pomak Tko el biti toksian kup aplikablnst atraktvan protokol finlno kolekcia maltretre tkom dna sazne izndriti

Bgom se od domga k tuintini izgrauj i uvrtuj bratstvo i jednstvo. Tuica rabitee svoje ujediuj. Uspodobi dojmiv impresvan draba aukcia izvrstno super proziran transparentan ritba solcia sabor parlament

33

Studia lexicographica, GOD. 1 (2007) BR. 1 (1), STR. 2752 Bulcs Lszl i Damir Boras: Tuintina u jeziku hrvtskme

kpa oping naobrazba edukcia popravak sancia potvrda certifikt/atest prsentiti okrati prpor kontroverza protumre kontramre proturatn antiratn

samoubjstvo suicd spl seks suglasnst konsenzus tove om udomiti domesticrati udruga asocicia rota konspircia arite fkus

Posebno poglvje tvor anglohrvttina s gubtkom rnn raznolikosti prevedenicami, prmric, kada se usvezama popt ovh obuti cipele, obi kapt, popiti lk, ii taksiem, dobiti ngradu, ponti novank, biti odlikovnu, osvoiti srebro, podii plu, njmiti sluvku glagoln raznolikst gub zmnm svakga glagola kao pomonm glagolom uzti, dakl uzti cipele, kapt, lk, taksi, ngradu, novank, odlije, srebro, plu, sluvku. Iztiskuj se dom izrii robskm prevoem, uspodobi dana Hrvtsk, izjaloviti se, odkrvati Ameriku, ostati bezri, prauma, mno zaostao, uzetnk, (uz)letite, ivotn razina Hrvtsk danas, pasti uvodu, odkrvati toplu vodu, ostati bez teksta, kin uma, mentlno retardrn, osoba s invalidittom, zran lka, ivotn standard. Nedokuivi su ptovi jezin. Jlia Admovia Francsko-hrvtsk rje-nk od 1901. (ne srbsko-hrvtsk niti hrvtsk ili srbsk) bil, da franczk r exceptionel znamenuj hrvtski izvanredan; neobian. T r uRuskme u doslovnme prvodu gls . Miloa Moskovevia - od1949. (ne srbsko-hrvtsk) vel, daje odpovdnk tomu izuzetan, izvanredan. Oboje t pohrveno danas gls izniman, a r izvanredan odlaz u ropotrnicu. Oivstno je r izniman iznmna.

Zagovr domach
Sve se, to se u jednome jeziku dde izrei, dde se izrei i udrugme, jednm ili drugm ninom. Znanstven se nzivje svtsk teme na tvorenicama po uzoru grko-latnskme. Hrvtsk se je podoban omriti me boe nego nj ugledni uudben jezici. Tekoa ne utome, kako se zabludno mn, dana jezik za prvoe tuch srdstvh neim, nego utome, tojh im prvie, te ne znmo, za koj bimo se zamnbenicu odlili. Neim t tuic, koj se nadomstiti mogla nebi. Prmric:

34

Studia lexicographica, GOD. 1 (2007) BR. 1 (1), STR. 2752 Bulcs Lszl i Damir Boras: Tuintina u jeziku hrvtskme

Pasma je jednoroditean ili dvoroditean razmnoak istoplodh jednkh. Zne je trenutano dostupna trjno pohrena uinkovito primniva neono usstavena ienin i postupan obvst. Znmo, dasu tuice znkom uenosti. Uenst se oituj prie svega u grkolatnskj naobrazbi. Budmo li tako naobraeni, lahko emo se sni u tuicama? Eto kolnga prmra. U vrmenj napovdi danomic slumo o ciklni i anticiklni. Uen ovk zn, da t nazvci znamenuj vrtlog i protuvrtlog. Pom li uenu ovku ito t uenst, ako ga nsu nakukali vrmenoslvjem ukoli? T se veoma uen izrii t ozranga tlka, ali ko je ko, t sm Bg, dotino vrmenoslov, zn. Kievn se Srbohrvtsk jezik teme na sekme rnku i na uroenkme pravopisu. Aratrsko-storsk se uzobrazba, budi nedostatna za openrodn potrbe, mr neprstanc podupirati inojezinimi takami. Vkvci, zaVkom se povodi, ne doptaj, dase rb ri, koj hercegovak sek podtvditi mogao nebi. ZaSrbsk stoga vrd nalo, daje tuica oprvdna, kada god zu ne im dobr zamnbenic (useoskme gospodrstvu). Hrvtsk stav bie upravo suprotivan. ega je orio Bogoslav ulek 1860. u prdgovoru k nmako-hrvtskmu rnku svojemu govori, daemo boe urditi, ako izpva upotrbmo nak r, makar i nebla njbo, nego da posimo u jezik sila tudjga ba. Ako dom r ne va, nestat e j zakrtko, jr se malo ne svatko dom zinj neshodnosti; amuno je izkorniti tudjnke, kad se u jeziku uvr. (nadslvje dopueno). toli se des hrvtskmu jeziku, te spade, blgo reeno, nanizke grne: rk srbohrvtsk sudr vie tuch nego domach. Posldak je t vukovsk poasti. Nkada se je prvoem podizala uzobrazba hrvtskga jezika. Unto velik potrb vie se ukolama obuka ne osla na prvoe. Ui se inmu jeziku nemrmo znati, kako bi se to hrvtski upravo reklo, rj, koj i ne im u rnku Vkovu. Zne se inojezitin cn mnogo vie od zna hrvtskga. Stoga ne zauv, tonam je jezik zagaen nmtinm, talintinm, franctinm, rutinm, engltinm, doslovc ili u njbome sluju u oblku robskh kovanch. U XIX. je stolu Hrvtsk bio odskonicm zaNmak, u XX. zaSrbsk, a u XXI. je za Englzk. Sramota je neznati tuga jezika, a ne sramota neznati svojega.

Nke prolosti
Lupus Stephan Flius iliti takozvn svj od 1818. (veinm popabren iz obstojh hrvtskh!) nai izrkm:

35

Studia lexicographica, GOD. 1 (2007) BR. 1 (1), STR. 2752 Bulcs Lszl i Damir Boras: Tuintina u jeziku hrvtskme

, ! (nadslvci dodni). T bie i oekvati, imaji na mu, da svak prvrat t ukloniti svdoanstva nepoudn prolosti. Ali nebie oekvati, da t zsadu i hrvtsk vkvci prmiti zdravo za gotovo, znaji za etiri stola kievnosti ikievnga jezika hrvtskga. Poima se kievn jezik hrvtsk poi odVka Stefnovia Srbinca (kako se prvobitno pse). I tako se, zahvauji ima, u rm svta idn danaske. Promislimo samo, ko se jezik odri prolosti, nm ni budnosti. Zato? Zat to svak budnst kad-tad bud prolo. ovk v oddna dodna, dokl mu je ivota; nrod obsto odvka dovka, dokl mu je jezika. Jezik ne sadast, tose u glavama besdnkh r ovj as i na ovome mstu t se zov govorom. Govr i jezik va strogo rzlikovati. Govr je trenutaan ozbiak samo malen sti jezika. Govr je sadast, a jezik je prolst u sadaosti. Jezik je s prolst, koj r sadao. U jezinme se nslu nroda oituj njdub neprkidn povst svh uzobraznh teevnh dokuivh iznanosti i umtnosti. Jezik je uvrem povsti. Jezin povst s dae odpovsti besdnkh, dae odpovsti drav, dae odpovsti nroda, dae odpovsti psma, dae odpovsti plemena. Jezin je povst okons. Ona nas okruuj. Ona je sveuzona. Jezina povst stvar jezin budnst. Pramatomu e njpr zadaa sudobn skbi za jezik biti obrada clokupn zankn povstn ostavtin jezin od prvh potkh pismenosti do nmeta srbskga pravopisa i nhrupa srbinskga jezika, promicna od smh Hrvth.

Mladoslovnirstvo
Vk dlove za nastnka i procvata mladoslovnirskga jezikoslvja. Ono nstoje ustanoviti srodnst jezkh povstnoporedbenm prstupom k stroju ihovu. Utome dhu b smiena vkovsk krilatica jedan nrod, dv psma, tr vre. Nrod su Srbi svi i svuda, psma su irilica i bld zina paslika latinica. Vre izpovdaj Srbi zkona grkga, Srbi zkona rmskga, iSrbi zkona turskga, kako pse Vk. Veoma sudoban stav. Sldicm je t jedinstvtin, da nrod mr imati jedan jezik i jednu kievnst, te jedno nrje, Vkovu kavtinu, i dakako i jedan pravopis. Pravopis tj im biti izgovornme, kakov je srbsk, namenme dommu nepismenmu pku i inostranj pismenj gospodi, eda bi se uzaznalo, kako tj novoizkrsl nepoznt jezik balknsk zapravo zv, aktomu prlino se rzlikuj odRuskga. n je nuno irilin, jere bo daje Vkova irilica nj dokonani psmo na svtu. (Srbinci su s Jovanom Skrliem na elu napokon prdlgali i latinin inaicu, ali s kavicm.) Zatakalo se je pritome, dasu Hrvti zapravo etiri pta pismeni

36

Studia lexicographica, GOD. 1 (2007) BR. 1 (1), STR. 2752 Bulcs Lszl i Damir Boras: Tuintina u jeziku hrvtskme

odSbh, imvi etiri psma. Izkuivo hrvtsk, uglat glagoicu i prilagoenu arebicu, uz latinicu i uz urilicu, kako ju izprvic zvhu, potla bosnicu. Iz potka se ne lio pojam slova od pjma glsa, jere su se prouvali pismen spomenci. Zbor o slovima tce se glasvh. I danas se t in govori oslovu d, oslovu lj, ili oslovu nj, a t su podv pismena, oznauj po jedan gls, iliti jednoglasn dvoslovi. Veleuen otac emakga jezikoslvja Jakob Grimm u slovnici Deutsche Grammatik na strni trej tuma, dase r /rift/ sasto odosam slvhglasvh s-c-h-r-i-p-h-t. Kada su se govoren jezici poli prouvati, plou je vaalo okrnuti, uovi, dasu jezici njpvo govoreni, aistom potom moebiti ipsni. Otivi udrug skrajnst, sada se ponjprie govor o glasovima. Slova da sl izkuivo za zpis glasvh, te pravopis prdstav govr, dotino sm jezik. I tako ostade. Zamrilo se je prdzbim. Azbia se je oitovala ve prinj stariima psnima dlima, koima se i danas slmo. U Svetme se Psmu strga sveza, strogo l u jednu ruku on, toje psno iliti (aramjski) kthbh, udrug rku on, tose t iliti qr`. Psmo su igovr raznorodni sstavi. Za rzliku odgovora, psmo prmotv i vrme i prostor, pohrauj jezin jedinice, zpis se dde i ovati, i preiniti, i krivotvoriti, i umnovati.

Pi, kaoto govor


Vukovsk nalo pi, kaoto govor, tj, kaoto je napsno, govori, kaoto nrod govor jest pogubno zastvare kievnga jezika. Ono je primnivo samo u prlikama, kada psna jezika ne im. Naime, govoren se neprestanc m, apsn ostaj nemnivo. Govr je sadast psmo prolst. Govr nestaj psmo ostaj, zasvagda. Psmo je posvagdaena sadast govora. Shakespeareov izrij iposl etiri stolh v u englzkme jeziku, dom su nai Marulii iGndulii uns i jeziki pokopni. Vukovsk je nalo nezbno, neozbno i neporabno. Zbin nalo gls pi, kako se p, tj, kako se ta, govori, kako se govor. Vk vel, da va biliti , (nadslvci dodni). Utome dhu visokoparn znanst it, da svak pisate temeito usvoj isvak as im na mu 80, slovom osamdest pravlh nravnga glasoslvja, kako se ko gls prd kom, i u koj uns prtvar, kada se i onako inaie i nemoe izgovoriti. Dakl i ne itkst posrdi nego provra uenosti. Zr ne svrha kol upravo promiba naobrazb, adobar je dio naobrazb poznve pravlh rdi pravlh? Nept se, kakova li je sluba th pravlh u izvorno-

37

Studia lexicographica, GOD. 1 (2007) BR. 1 (1), STR. 2752 Bulcs Lszl i Damir Boras: Tuintina u jeziku hrvtskme

jezinj porabi. Evo jh po ni-Slievu Pravopisu od1987. na stranama 126.127. i 132.145., upodpuenh. Osamdest se sklopv podbrojem 1 u nravnme govoru hrvtskme pri tu i u vukopisu pri psu (ne raunaji iznmke) zamuj jednko smtenimi odpovdncimi podbrojem 2 (podcrtvem se obuhvaaj skupovi s istm natkom, a zrzmi razstavaj podskupi). Naveden ri u nastvku oprimrvaj sklopove. Koj su podcrtne prdstavaj pravopisn oprke, prmric stbci (: stbac) stpci (: stpac), rubast (rbac) rupast (: rupa), tabkati (: tabati) tapkati (: tapati), ... Radko/Rako (: Radoslav) Ratko/Rako (: Ratimr)... vba (: vati) vtba (: vtiti). Podbrojem su 3. mastnopisom obileni sklopovi, koj je veina psch dovukovskh dosldno rbila (ozgraeni su sklopovi bezdtkh, a naravnoglasoslovn su s velikimi slovi). 1. bc b b bf bh bk bs b bt, b t t, sk st, dd dc d d df dh dk dp dt dt, k t, c k sk, gc g g, h, kb kd k kg, nb, p, sb s s sd s sg stb stk stn, b tb, tb tc t td t tt, zc z z zdb zd zdn z z zf zh zk zp zt zs z zz z, c dk k p t stbci rubast obarit obarlijn obfikati obhod tabkati obstati obiti obtiti, svdoba papuia grtina vrtvo, ubovisk pokustvo, odditi sdci! sudia sladoledia odfknuti odhod Radko odprie gospodtina nadtcae, kolek mahartvo, ca Rako ubovisk, ubogci uboge lage, drhi, rekbi svakda burekia dokgod, oinba, evapia, prosba kosina/(kostinakozinakoina) suriti se sdren prkosia sgodan, prostba Rastko vlastn, vba kamiia vtba, svatba ptci luti estdest inatia hrvttina, Nazci prazi bezutan grozdba grozdi grozdn bezepan izikati izfukati izhod Jozko uzpti odvezti uzsditi uziti uzzbati uzvti, zavrci dadka kartk Knepoe vrtvo 2. pc p p pf ph pk ps p pt, b t t, k (s)t, d c tf th tk tp t t, k t, c k sk, kc k k, , gb gd g g, mb, b, zb zd zg zb sk sn, b b, db c d t, sc zb zn sf sh sk sp st s z , c k k p t stpci rupast oparit opfikati ophod tapkati opstati opiti optiti, svdoba papuia grtina vrtvo, ubovik poku(s)tvo, oditi sci suia sladoleia otfknuti othod Ratko otprie gospotina natcae, kolek mahartvo, ca Rako ubovik, ubokci uboke lake, dri, regbi svagda buregia dogod, oimba, evabia, prozba koina uriti_se zdren prkoia zgodan, prozba Rasko vlasn, vba kamiia vba, svadba pci lui ezdest inaia hrvtina, Nasci prai beutan grozba groi grozn beepan iikati isfukati ishod Josko uspti odvesti usditi uiti uzbati uvti, zavrci daka kartk Knepoe vrtvo

38

Studia lexicographica, GOD. 1 (2007) BR. 1 (1), STR. 2752 Bulcs Lszl i Damir Boras: Tuintina u jeziku hrvtskme

3. bc b b (bf) bh bk bs b bt, b () (t) t, (sk) st, DD dc d (d) (df) dh dk dp DT dt, (k) (t), (c) K sk, gc g g, h, kb kd (k) kg, NB, (p), SB S (s) SD (s) SG STB stk stn, B () TB, TB tc T TD T TT, zc z z (zdb) (zd) ZDN (z) (z) (zf) zh ZK ZP ZT ZS Z ZZ z, c (dk) K (p) T Razjaj. Bezth prinkh podbrojem 2 u psmu tuojezinci, ko th sglasnh sklopvh u svojeme govoru ne ozbivaj po nravnme glasoslvju taji doslovc, nebi izgovrali onako, kaoto izgovraj izvorn besdnci. Izgovr bi dod bio neuobijen, ali se znee rka tme promniti nikko nemoe. Tre je skup sklopvh naveden po dtcima Tma Maretia u objvku Istrija hrvtskga pravopisa od1889. u obradi Bulcsa Lszla u Dometima od1994./11. na stranama 80.82. Naravnoglasoslovn se prinake sklopvh SB S SD SG t prdmetka s- u prmrima, kaoto su zbor, zbciti; zdriti, zdvoiti; zgoditi, zgldati. Prdmetak se tj odlikuj od svi ostlh tme, toje bezsloac. Pisate ga nesmtr znaivm jedinicm. Nemoe ga izgovoriti zse kao in, slogotvorn prdmetke. Unkima prlikama rzgloba i ne na prv pogld prozrna, uspodobi zbica zbia zbog zbrka zde zdenac zdla zdepast zdtan zdrav zgeba zglob zgodan zgoa. I prozirn prmre str tkavsk rnci p zbor zdruxiti zdruxen zgoniti (Verantius) zdruxen zdrxiti zgoniti (Cassius rukopisn) gvor gradtegl DellaBella, ali sdruxtegl. Natn je gls odsti prilagoen u sklopovima ZK ZP ZT ZS Z ZZ, kada se me doi prdmetak bez- iz- raz- uz- i usklopovima NB STB, B TB, TB nastalima dometkom -ba. Protuprmri su zc z z zh i b bez promn. Ostali su prmri DD DT K T TD T TT ZDN K T raznorodni. Ako t i im trnka t k izgovornmu psu, ne im uvriva i primniva sstava. Pogotovu, proakmo li maretievsk nin skpa, popisva, razglba, i obrava brojanh dtkh u odabrnima uzrcima pojvh, jednm rj u uzorkoslvju.

Uzorkoslvje po Maretievsk
Mareti je uloio golm trd, daskup orja 95i strh psch i popsao sglasn sklopove u ndi, dae dokzati brojan primstvo rh psnh po izgovoru. uto se prvar. Rzgloba mu je pokzala, da nigovora ne im otome. Uz obravati orja, abezpl muk moge zavriti u ovej rnke hrvtsk i ni ve raznolikst prmrh. Da, ali t nebie bezvrga. Neastiv bo bie oivstno napeao bezazlen rnire hrvtsk, da prteito rb tobo neznanstven neizgovorn nin psa. Stoga se priklon prgldu orjh, pondavi se, dae imati bou sru.

39

Studia lexicographica, GOD. 1 (2007) BR. 1 (1), STR. 2752 Bulcs Lszl i Damir Boras: Tuintina u jeziku hrvtskme

Zaldu. Psci se bihu poveli za rncimi, abiti e posvj prlici i obnto. toje uek u takovj prlici ini? Dostiti se lukav doskoic, tono rk, okolo kl, p naml vrta. Kada nam ms rane estota protuprmrh, hajdmo izkoristiti nedosldnst psch, udoba, kada dosldnst bie njmam skbj sroith. Dase okladmo, u vein e se h kad-tad podkrasti koj grka u prlog izgovornga psa, it e nam biti dokazom neodoivosti izvrtin egov. to zborom, t tvorom. Nemo broiti pojavnch niti rzlinch sglasnh sklopvh, nego emo ustanoviti, ne ogriv se odu, dase veina psch u promtrnima sluima nemoge dosldno drati tvorbopisa. Pogledjmo ienicama uoi. Poslujmo Maretia (uzna razjaj u zaprkama): DD u sloenicama ... n. pr. odijeliti, odahnuti, odavna oduran, odurnost piu s d 42 pisca, s dd 16 pisaca, a u 20 p. nalazi se i jedno i drugo. (Potom dv ri neid ovamo, tesu stoga estotn dtci nepouzdni) ZK u rijeima kao ... iskupiti, raskinuti stoji sk u 12 pisaca, zk u 6 p. a jedno idrugo dolazi u 50 pisaca. (Omr estot pojavnch u nedosldnh sroith ostaj nepoznt. Kjednu je oivstno, daje za dosldnst malo tko mrio. Dtci dakl nuno sudr stanovitu koliinu slujnosti.) ZP ... u sloenicama ... n. pr. isprositi, raspustiti ... sp pie ... 10 pisaca ... zp 5 p. ... a jedno se i drugo nalazi u 55 pisaca (meu kojima sp rijetko [p dvoica] veoma rijetko [jedan], a zp je rijetko u [troic]). ZT ... n. pr. istok, ustegnuti ... pie s st 14 pisaca, sa zt 5 p ... a jedno i drugo dolazi u 51 pisca (st rijetko u ... [jednoga], veoma rijetko u [jednoga]; zt rijetko u [peteric], veoma rijetko u [dvoic]). ZS ... n. pr. isisati, rasuti ... pie s s 27 pisaca, sa zs 8 pisaca ... a jedno i drugo dolazi u 54 p. (meu kojima s rijetko piu [etverica], veoma rijetko [jedan], a zs rijetko piu [peterica]. (U potomima se trima prmrima maj jdri, strogi brojan dtci sa trimi, nepodpunimi, priblinimi, nebrojanimi dvojak vrdnosti rdko, veoma rdko. Uglato zagrenimi brojevmi zamujmo nabrjna imena psch.) Z ... rairiti ... pie s s [jedan], (ali i drukije), s 39 pisaca (meu ima 14 i drukije), sa z 38 p. (meu ima 15 i drukije). T ... mnotvo, drutvo, ubotvo ... p s t 46 pisaca (od kojijeh 36 ima i drukije), s st 11 p. (svi imaju i drukije) , s t 42 pisca (osim [esteric] svi imaju i drukije), s t: [jedan], koji ima i drukije.

40

Studia lexicographica, GOD. 1 (2007) BR. 1 (1), STR. 2752 Bulcs Lszl i Damir Boras: Tuintina u jeziku hrvtskme

(T je nin prkaza zamen porabm izuzimga izrija i drukije.) T vidmo, kako se je zamala, i kako se idn danas zam znanstven obrada. Mraj se proizvesti brojevi, te dvati dodatn procna estot pojvh rmi popt rdko, veoma rdko, i drukie, isve t obilato zaieno to zamrenim prkazom, pae nerazumivme, eda bezazlen itate stekn dojam uenosti. A sve t zat, kako pk zbor, dase Vlasi nebi dostili. Mareti na strni XII. Istri vel, dastr psci hrvtsk u pravopisu uume smslu nsu nasldovali drugh nrdh, jere jh nsu mogli nasldovati, t su dakl bli smi sebi ostaveni, kako e psati prmric ri slatka, radosna i tako dae. Slavodobitno ustanovv, da ni jedan str psac nep dosldno ni po nravnme zvukoslvju (sstavu, ko z prdstave vrhnsk domet znanosti), ni po izkonoslvju (koj se po egovu mnu teme na neznu i na samovoi), nego svak p i jedno idrug, pae iist r. Uop se moe rei, dastr nai psci on ri p sad po zvukoslvju, sad po izkonoslvju, koima znaj postanak, a koh jm je postanak taman, h p samo po zvukoslvju. Tako prmric p svi psci pela, gd, zdrav, zdenac, jere ni jedan ne znao, dabi po izkonoslvju trbalo t ri psati: bela, kd, sdrav, stdenac. Svatko uv, ustanovv Mareti, daje takovo pse osnovno na neznu i na samovoi, it je uzrok, zato str hrvtsk pravopis im onako arenu sliku. Mareti dakl potvruj, dasu izim nravnm zvukopisom Hrvti psali prozirnm tvorbopisom, a nsu dosldnm izkonopisom, it jm potom spoitv kao nedosldnst, tese stoga izkonopis nemoe mriti sa zvukopisom. n oito nel tvorbopisa od izkonopisa. T uek zaostaj za samoukom Vkom. Tj se u bilci na strni XXXII. rnka svga zgr , , , ! t jest troje izgovor, tvorbu, i postanak. Dabi se razabrlo zne, Brz u Pravopisu na strani 27. dopt tvorben zpis likvh mladca mlade i mlatca mlate. Iz izkonoslovnh bi likvh moldik moldike dotino moltik moltike zna razabrati prosn pisate potko mogao.

Zadaa psma
Mladoslovniri su spoznali, da va liti u jednu rku pojam slova, a udrug pojam glsa. U prdgovoru k Istrii hrvtskoga pravopisa Mareti izl mladoslovnirsk nala o psmu, zali se za ihovu prmnu u budme pravopisu. egove emo ri odtisnuti mastnopisom, a odvte naega avoga odvtnka prostopisom.

41

Studia lexicographica, GOD. 1 (2007) BR. 1 (1), STR. 2752 Bulcs Lszl i Damir Boras: Tuintina u jeziku hrvtskme

Mnogi pisci misle, da je ... glavna svrha pravopisa, da se razumije ono, to se pie. ... Ali nauka ne moe odobriti takvoga nazora ... Jedina je zadaa pisma, da sasvijem odgovara ivoj besjedi, druge zadae pismo niti ima niti moe imati. ... savrena azbuka ... stoji u skladu s ovijeh 7 zahteva (!): Psmo sl zat, da pohrn poruku u razumivu oblku. Pravopis je sstav, ko nzem pismnh ozbiv jedinice kojega jezika. Zvisno odsvrh moe biti zvukopisom, glasopisom, smnopisom, znamopisom, tvorbopisom, izkonopisom, ili itkopisom. Ostaj po strni pojmopis, ropis, slogopis islino. itkopis iliti itkotvornk jest tvorbopis po nravnme glasoslvju istozvuan glasopisu. 1. Jedan glas neka se pie samo jednijem slovom. Srbohrvti pr. gls z p sad znkom z (zbogom), sad znkom s (s Bogom); gls t p ne samo znkom t (otkada), nego iznkom d (od kada); gls k p ne samo znkom k nego iznkom g (vaingtonski). 2. Jedan znak neka odgovara samo jednomu glasu, a ne onako, kako je pr. u Srbohrvth, u koh znk g sl ne samo zagls g, ve izagls k (vaingtonski), ili znk c ne samo zagls c, ve izaglas (pincgavka salcburka). 3. to je u govoru jedno, neka i u pismu bude jedno. Ravo je pr. srbohrvtsk pse ts (gatsko) ili ds (gadsko) zagls c (gacko) ili st (postdiplomski) zagls z (pozdiplomski). 4. to je u govoru odjelito neka bude odjelito i u pismu. U srbohrvtskj je abecdi protiv toga on, kada se p x (export-import), a izgovr se ks. 5. togod se izgovara, neka se i pie. Srbohrvti se toga ne dr pi prispio Antonio, izgovraji prispijo Antonijo, ili p hrvatski predsjednik, a izgovraj kao dap hrvacki precjednik. 6. to se ne izgovara, neka se ne pie. Srbohrvti p hongkonki, a govor, kaodap honkonki, ili Zabrdev p, a Zabrev govore, p koji, a govor koi. 7. Neka se znakovi onijem redom piu, kojijem se glasovi izgovaraju. Za to nije dobro ... kada je Kurelac pisao vsega, a izgovarao svega.

Pravopisn prvrat
U on pko doba dogod se neuveno i nevieno. Oblsti jednoga nroda propsae zakoln porabu sa stranrskh pobdh t pravopis smien za jezik ta nroda. Pravopis tj dabud potom zaedkom njezd ta jezika. Pravopisn prvrat utr pt jezinmu. T b za bna Khuena Hdervrya, eonka maarnsk strnk. Maarni bihu Hrvti, podupir onodobn ugarsk vldu. Boji se, dabie mogli izgubiti na izborima, hohu pridobiti odvte domga pka srbskga tme, to Vkov pravopis, ko bie oslubeen 1868. u Srbii, uvedoe

42

Studia lexicographica, GOD. 1 (2007) BR. 1 (1), STR. 2752 Bulcs Lszl i Damir Boras: Tuintina u jeziku hrvtskme

ukole i u Hrvtskj 1892. podnslovom Hrvtsk pravopis, a sroio ga je po nlogu vld Ivan Brz. Posldice bihu kobne po Hrvtsk. Okretem je lh Zapdu, privrvaji se Iztoku, obustavena jezina uclitba u Europu. Otvorila su se vrta iztokj njezdi. Nastade smna zpadk gradsk uzobrazb iztokm sekm. Osnovica kievnga jezika bie pvo kavsk, potom tkavsko-kavsk, po kavsko-tkavsk, napokon kajkavsko-kavsko-tkavsk. tkavsk se ravne po sstavu dubrovakme, dok se ne navzlo samodrtvo vkovtin. Prvm rtvm postade kajkavsk nrje. Prognno b zauvk iz okra hrvtskga jezika, tese me okoristie Slovnci, ukiv u rk kievnga svga jezika razpoloivu gru, prmric Dictionar Habdelichev, kajkavsk ri, tosu je skupili Vavec (objavvne u Rdu JAZU), Miklosich, iCaf. Bilit su hrvtsk ri sukladno sasmrnicami vkovskimi iz hrvtskga velikga rnka mudrozbornga ukloene, dom su je Srbi u odpovdnme rnku svojeme prigrlili, obogatvi si prividn rk. Tronrnst jezika hrvtskga, u suprotnosti s jednonrno vkovskm, iziskuj, dase n skupn nazivnk, iz kojega se sva tr nrjeja izvesti mog. Tj nazivnk nuno zrcal stari ste jezin. Dovkvci su zbia ili za tme. Ali su pali rtvm stranrstva.

irilolatinica
Zavkvce irilica postade uzorom latinic. Latinica spade nat, dase smtr samo nepodpunm prslovom irilic. Tuice su se pole psati onako, kaoto se p u irilici. irilicm se p po izgovoru, a latinicm se t opon iond, kada se zpisom prikazuj pogran izgovr. Prmric lkovi dost sviralica bud u irilolatinici poanta duboks daul ami Slamnig Ruzvelt Barton ikago Miigen. Tme se itateu po nalu tj, kaoto je napsno name nemog izgovr, toboe franczk dotino laienglzk, air bud udomenm. Izvorn su slovopisi <pointe jukebox joule Djami Slamnig Roosevelt Burton Chicago Michigan> tni, kao kad irilolatinicm p <poent duk-boks dul Dami Slamnik Rozevelt Brton ikago Miigen>. irilolatinica stvar nedoumicu u pisatea i uzrokuj vielikst, tj. nerzlikvnu raznolikst. kolnm je prmrom japnsk kombucha. (zad je slvka jednaica ri aj). Budi da ne obsto odpovdnka dvoslovu <ch>, pisate irilicm ili irilolatinicm bv bez potrb za razumve orja obrmeen tme, tose je po trentnj razpolobi ili po nahou prisien privolti jednomu od etiri uoblkh, at su , , , , i dakako odpovdnima ninima u irilolatinici, stavaji tajga prd gotov n. T je govorn nsie irilic.

43

Studia lexicographica, GOD. 1 (2007) BR. 1 (1), STR. 2752 Bulcs Lszl i Damir Boras: Tuintina u jeziku hrvtskme

Zpisom se koj god ri irilicm dotino irilolatinicm st dojam, daje r i usvojena. Ako se prmric tuica hardware, koj znamenuj prvobitno elzninu, a potom i strojevinu rednka uzp irilicm ili irilolatinicm hardver, tme r bud ponaena, i protvno voi ili ukusu itateevu. Istvr je rena. Zahvauji irilolatinici, svaka tuica moe krtkm postupkom, utl as, postati ponaenicm. Tako ibv. Moe li to biti jednostavni?! emu se muiti prevodi? Rzorn je dlove irilolatinic njvie natetilo grkolatntini. Nahod se tr vste zpisa (1) prpis dotino prslov sukladno s izvornkom uz prilagoen dotak, pr. uDvkovia Aeschyl/Aeschylo/Aeschyo (!), Aegypat, u Kosti-Maiksner-Petraia Aischyl, Aigypat; Marsk su si grkoslovi izvojevali strog prslov grkh imnh, te p pr. Aiszkhlosz, (2) romnsk s meusamoglasnm ozvukm glsa s, (3) austrougarsk s opm ozvukm, izim nakrajevima i uz bezzvuan sglas. Nedoumicu pokazuj Rikarda Simena Enciklopedijski rjenik lingvistikih naziva. MH, 1969. T opamo odstpa odBrz-Boranieva austrougarskga propisa u svima smrovima: Gls s ne postaj z (1) meu samoglasmi, (2) posl zvna sglasa, i (3) meusamoglasn x ostaj ks. 1. aposiopeza desiderativan designacija isotonizam intrusivan 2. adversiv ekstensivan intensitet inversan intransitivnost. 3. eksegeza eksemplifikacija eksistencija eksodus eksotian Prv je romnsk lk uns dubrovak intensitt sanitt universitt. Hrvti su u latinici znali psati nadslvke, ali jh irilolatinica, povodi se za irilicami, nep. Nemila je posldica toga ubzn rzpad naglasnga sstava, usten prvoslog ili prikrajn naglasak. Prvoslog pobuj. Dapae i pri izgovoru franczkh posuench. Dakl ne aktri komri friidri rezervori Vladislav Vukovr Varadn Meimrje glasovati zapovdnk, nego se golmo mnotvo th i takovh rh izgovr s nglasom na prvj slvci. Prikrajn se pko naglasak jv sa stanovitimi dometcimi uzduinu, kaoto su -stvo, -i, -ost, -ac, -ce. Ri se kaoto su pravobranitstvo siromatvo slikrstvo prstii zubii oevidnst neugodnst debelokoac dragovoac kolnce izgovraj s prikrajnm, dugm rstm nglasom na prdzadj slvci.

Koj o pjmu jezika


Od davnnh sto prpor otome, jeli jezik skup nvkh ili skup dogovorenh izrijh. Moe se nasltiti, dane biti ni jedno nidrug, dotino, dae biti

44

Studia lexicographica, GOD. 1 (2007) BR. 1 (1), STR. 2752 Bulcs Lszl i Damir Boras: Tuintina u jeziku hrvtskme

i jedno idrug. Ili moebiti togod tre jote jednostavni ili jote zamreni. Jednostavni je smtrati, da jezik prdstavaj nj estotni izrii. Njma, to o jeziku dokiti moe, jest brj jezinh jedinch. Omillo se mrilo o zamaju jezin pojav teme na dtcima uzorkoslvja. Ako je to u jeziku zastpeno vejm estotm, ond t vie i vrd. Ta iz stranrstva znmo, da vej brj odvth na izborima, donos pobdu. Isto tako i zema, koj je plodni, navijj je cni. Zar ne tako i u jeziku? Naalst ili nasru, ne. U jeziku je upravo obratno. toje e, t je otrcani, t je mae obvstno. toje rdko, st, odudar, izti se, te moe i prevldati. Prmric znmo, dasu ustrme jeziku Hrvtskme svi glagoli u prvme lcu jednobroja imali dotak -u, izim peti jesam dm imm jm vm, a danas svi ostl imaj dotak -m. izim dvi hou i mogu, gdgod iviu, veu imiu, a nekivno nitoga ne im. Potom propisve rk kola Frna Kurlca, promii stari ste jezin. Jote je pouni naglasak rh s dometkom -teica, ko nastaj od mukh tvorenich, pr. hranite u ite spisate, vzna naglaska (usp. u itesk u iteevati), tejm je msto naglaska i u sklonbi i u tvorbi obstjno, dakl hraniteica, u iteica, spisateica (t potvruj iKajkavsk). Samo je jedna jedn r nevzna naglaska uVka (a it ne svuda), t je priate (usp. priatesk priateevati i Nesta blga, nesta priath.), a uenskme rodu priateica. T je jedn r povkla zasobm po svdoanstvu novosadskga pravopisa mog takov naglasak svi ostlh takovh tvorench, dakl hraniteica, uiteica, spisateica. Ueni je, zamreni, te i zahtvni, sd o jezinima jedinicama, kada se it, dase dok, odakl je togod postalo. Jote je neprihvativi, ako se veli, da esa ne obsto, ako t gdgod u kakovu uzrku ne potveno. Prmric, Maretiev Hrvatski ili srpski jezini savjetnik na strni XXIII. r sprat odbacuj, prporuuji tursk zmne kat, boj zat, tojoj se nezna podretlo, niti j im igde danas u narodu naem (dakle ni u jednom nareju), niti j je blo (kako t itko moe tvditi izim Maretia?!). Prozirn tvorbu ri sprat potvruj (1990.1991.) izrkm (ponad prizma). Pored slovnga, izkonoslovnga i potvrdoslovnga pristupa, njvie je proren, pae i meu jezikoslovmi, njmae znanstven navikoslovn prstup. Posldica je toga englzk pravopis. Aktomu, u nedosttku stava ivo hrvtsk pravopis, a potom i jezik t. Tko dons dopir sudobn odrej, po ko-jeme je jezik sstav znakvh, tvoren popisom temenh jedinch i propisom za nze ihovo.

Ne ini n na botini
Hrvti bihu od davnnh prdziem krnstva, braniem Zapda odtursk sil. Jote se nedvno Hrvtsk ugldao uek, akamo sr, dase

45

Studia lexicographica, GOD. 1 (2007) BR. 1 (1), STR. 2752 Bulcs Lszl i Damir Boras: Tuintina u jeziku hrvtskme

je vie i uPosk. Nsrtom se je vkovtin t ste promnilo stubokom. Hrvti postadoe zleem islma i pravoslvja, rtnkom Istoka. Jezik na dokievnj, pko i nakievnj razini bv prplaven iztotinm. Novopeen ri ne tvor nadgradu, nego podgradu jezin, iztiskuji obine svakodnvne izrije. kolnm je prmrom bga od Eurp, toje opeeurpsk ura zamena arabskm rj sahat, jote k tomu usrbskme bezhanme lku saat, pae u stenme st, dom su j se iSrbi, i Makednci, iBugari odrekli obnovvi as iz Duanovh dbh (ne bezrusk pomoi). Evo obzora iztotin: Turtina je barem brut barjak ba boja bunr but ak mac eki elik izma elav duek ab on ubre hajde jastuk jorgan kai kna kajmak kapak kapia kefa kat kovrast kuluk kutia lepeza ortak sarma amr taban tavan tek tepsia top turpia djbudi prh_puan zstava upravo ra/krsa/mst/mastilo studenac/zdenac/kladenac stegno pae n mlt/kladvo/klep nado/ocio skora pliv podmet bezplatno/uzlud podplat gnj/smee dj/idi uzglvje popln/pokriv remn kuka vhe va vrta etka sprat kudrast tlka skrabica/ /katua mhalica drunk puen_kupus puska/zaunica/uka podplat podkrvje istom plitica praa/praina pik Irntina je badav bdem badriti arapa ilim orav osav oak div umbus jagma kajgana kavez le limn lula mahana majmn nian pna para pazr pekmez perin pirjati razkalen rusvj eer egrt tava bezplatno mandula podmriti bva sg pliv gao gorostas grja/nered/ zbrka nvala cve klini krltka/kltka trplo citrna pipa nedosttak/porok opica sj/smrite pak novac/pnz sajam/trgove gmedenk kika titi/pariti razuzdn gva/bruka cukar/slador dti prosua/pova Arabtina je alt bedem belj budala dun dud duhn ep fit grimz ind kdar kadfa kla kusr mirz mahmuran mahnit mahmuza mahrama mangup megdn mehlem muteria rakia sakat sanduk st/sahat tabak zant pomagalo/ore/prbor zidina nevoa glupan trgovina/trgvnica mrva dim pag st bagar prkos podoban barn turanj sitno vno/ennstvo vinen ld/podivao ostruga rbac vragoln dvoboj/poprite obli kpac ganica kast skria doba_dna/ura/dobk lst/listina obrt

46

Studia lexicographica, GOD. 1 (2007) BR. 1 (1), STR. 2752 Bulcs Lszl i Damir Boras: Tuintina u jeziku hrvtskme

Balkntina je cura doruak utura jeftino kamata kalemiti karanfil komd krevet livada magarac mirs mukrac nasamriti podrum rak sapn tefter vatra ena dvje zajutrak ploska cn pribtak cpiti klini ks postea snokoa osao/tovar v muk/mukrac nasakati pvnica obd/uina milo bilnica oga/vatra ensk/ena Usviila se je grubst jezin, psove, kltva, neprlian govr. Prmric, dvjka vel Bol me k. (i bez pokrat). Dvjka se u Beogradu prdstav priateu svojega dka J sam egova pika. T isto u Zgrebu gls J sam cura egova. R je cura postnkom spolovilo ensk od criti u smslu mokrilo. Kajkvski je t, da prostte, cuca. Rutina je izravati nositi_se ogroman okrue osobe_s_invalidittom_Hrvtsk plniti po_ ptu_sveza sloen stranica toka tono oglavati okriti oivvati podrka uven zagavati zahvaujm zastravati zavti izravati/izricati izlaziti_nakrj/prvladvati golm okolina/okolica uzetnci_ hrvtsk obarvati/privliti to_se_t_sveza zamen strna bodak izprvno/ rvno/istina oglavati obkoliti oivvati podpora cen zagavati/zagati zahvaujm_se zastravati prorditi/prmiti_se Stavimo rku nasrce, Hrvtima napokon pe za rkm, da hrvtsk jezik postan zastarlme. Sramota je rbiti Hrvtsk, kada budnst pripad tuntini. Da zaglvmo. Svrha Hrvtima tuga vukovskga pravopisa bie 1. zabiliti, kako zv nepoznt jezik, ko da neim prolosti, ko da neim psnh spomenkh 2. zankati jezin prolst, ako j im, dotino prkinuti svak pravopisn i pravorn svezu me 3. odvrtiti Srbe odRsh 4. srbskm pravopisom podkpiti srbsk i srboubsk odvte za maarn-sk oblst 5. nebileem naglaska, po ugldu na irilicu, zatrti sve naglasn rzlike meu srbskimi i hrvtskimi govormi 6. obrati bezazlenike tobom znanstveno veoma velikga broja pravlh za pse naravnoglasoslovnh promnh

47

Studia lexicographica, GOD. 1 (2007) BR. 1 (1), STR. 2752 Bulcs Lszl i Damir Boras: Tuintina u jeziku hrvtskme

7. podtvditi svak pravilo po kojm znanstvenositniavm iznmkm 8. mnotvom pravlh i iznimkh obrmeniti obuku obilatm bezplodnm i nesvrhovitm kolnm grm 9. onemogiti porabu rzlikovnh raznopisnh istozvunch 10. zavrti prozirn rotvorbu. U jeziku nrod v. Oskvn li se jezik, oskvnu se nrod. Nestan li besdnci jezika, nestade istobiti nrodn. Nebud li samosvojnme jezik, neb samosvojnme niti nrod. Nemr za jezik jeste nemr za nrod. Svakm usvojenm tuicm gubmo jednu dom odpovdnicu. Svak je usvojenica odnaega jezika jedna osvojenica od tuga jezika. Tuica iztisn prgt domach. Hrvtima Hrvtsk postade tm, nerazumivm, neprihvativm jezikom. Kako je prklpe saSrbskm uzimalo mha, tako je odtuba bvala sve vejm. Rdko bi se ko Hrvt danas imao vo i sng uiti hrvtskmu jeziku. Veina ga nikada i ne rbila niti poznvala. Domoubna je zadaa obnvati povstnicu jezika nrodnga, ngovati mu ostavtinu, vati blgo rnn, uglavati stroj, promicati izraznst, proirvati rk i zativati osebujnst od nhrupa tuojezitin, sve t rdi ouv istobiti jezin, a tme i nrodn, budi jezik rzlikovnm obiljem nrodnosti. Od prlaza se sa 16. na 17. stoee poiu tiskati zamani rnci 1. Faustus Verantius (1595.) Dictionarium quinque nobiliimarum Europ linguarum, latin, italic, germanic, dalmati[c], & ungaric 2. Jakov Micaglia (1649.) Blago jezika lovinkoga illi lovnik 3. Juri Habdelich (1670.) Dictionar, ili Rchi Szlovenzke zvexega ukup zebrane , u red poztaulyene , i Diachkemi zlahkotene 4. Ardelio Della Bella (1728.) Dizionario italiano, latino, illirico 5. Ioannes Blloztncz (1749.) Gazophylacium 6. Andrea Jambreich (1742.) Lexicon latinum interpretatione illyrica, germanica et hungarica locuples 7. Jose Voltiggi (1803.) Ricsoslovnik illiticskoga, italianskoga i nimacskoga jezika 8. Joachim Stulli I. III. (1801.; 1806.; 1810.) Lexicon latino-italico-illyricum 9. Maurani-Uarevi (1842.) Deutsch-illirisches Wrterbuch

48

Studia lexicographica, GOD. 1 (2007) BR. 1 (1), STR. 2752 Bulcs Lszl i Damir Boras: Tuintina u jeziku hrvtskme

10. Frhlich-Veseli (1853.) Rnik ilirskoga i nmakoga jezika, (1854) Rnik nmakoga i ilirskoga jezika 11. Bogoslav ulek (1860.) Deutsch-kroatisches Wrterbuch, Nmako-hrvatski rnik 12. Dragutin Pari. (1868.) Vocabolario italiano-slavo 13. Kosti-Maiksner-Petrai (1875.) Grko-hrvatski rnik za kole 14. Mirko Divkovi (1881.) Latinsko-hrvatski rjenik za kole 15. Filipovi-Deeli-Modec I. II. (1869.; 1875.) Neues Wrterbuch der kroatischen und deutschen Sprache, Novi rjenik hrvatskoga i njemakoga jezika 16. JAZU (1880.1976.) Rjenik hrvatskoga ili srpskoga jezika 17. Dragutin Pari. (1901.) Rjenik hrvatsko-talijanski, Vocabolario croatoitaliano 18. Maks Pleternik (1894.) Slovensko-nemki slovar. Pleternikov slovnsk rnk sudr rk kajkavskga nrja, ko vkvci smtrhu slovnskme, tega je Danii izkio izvelikga Rnka hrvtskga ili srpskoga jezika Jugoslavnsk akademi znanosth i umtnosth, ko je pokrnuo 1880. 19. , (1935.) 20. Napokon ovd va upozoriti i na hrvtsko-talinsk rukopisn rnk Bartoloma Cassia iz 1599., ko je prirdio Vladimr Horvt 1990. Obstoj dakako idrug rukopisn rnci, koj va prirditi zatisak, te objviti, dabud pristupani. Hrvtsk rk svi tri nrjh hrvtskh, nahod se utima rncima va omotriti, preslikati, uiniti dostupnm na rednku i svestrano obrditi na razini kigopisnj i jezinj, posebic na razini slovopisa, glasoslvja, naglasb, oblikoslvja, tvorb, svez rh i prvodnh jednach. Ut je svrhu potrbno ozbiiti nacrtak Hrvtsk rnn batina i prkaz rnnga zna.

Satak nacrtka
Naveden imnog in nenaveden objvci tvor neprocnivu jezin ostavtinu hrvtsk. Akoprm su se mnog koristili tm grm, ni jedan odth

49

Studia lexicographica, GOD. 1 (2007) BR. 1 (1), STR. 2752 Bulcs Lszl i Damir Boras: Tuintina u jeziku hrvtskme

starih rnkh ne do sada strjno obren, i stroj jm u podpunosti razglbn ne, a zasve ne im ni prtiskh. Svrha je nacrtka kigopisno popsati i opsati poznt rnn ostavtinu hrvtsk od prvh potkh do potka 20. stola te odabrnh rnkh iz potlaga rzdobja, istriti obsto li ko jote nepoznt rnk hrvtsk utome rzdobju, isptati domet pojednh rnkh, izrditi strojn podklad orjh nj zamanih dvojezinh i viejezinh rnkh hrvtskh poam odnj starih itm ninom omogiti sveobuhvatnu rnn, jezin, slovnin, te rznoliku nazivoslovn rzglobu rnn gr, te usporednu i raznodobn rzglobu meu pojednimi rncimi. Prouio bi se i stroj rnnh dtkh te znanstvenm rzglobm utvdila nala strojn prprem rnkh (nala upisa, prslova, razgovsti, rzredkova itd.) i prkaza zna sudrna utima rncima, kako bi se omogile d usporedne raziskatbe ne samo s onodobnimi nego i s danaimi rncimi. Osnovn prdmnva nacrtka jest, dase danas, porabm vstoslovnga obrtrstva rnci mog tako ustroiti, da nebud samo popisi rh, nego i izvorom nova zna, pr. nazivoslovnga, izkonoslovnga iinga. Uzgredic bi se, izim znanstvenh radvh, nazbitici, u viesrdstvenme oblku, objvila orja, datara i omotritbe izvorn rnn zlih. Predloen bi raziskatba imala veliko zne u znanstvenj, uzobraznj i stranrskj okolini, jere bi (1) pokzala i dokzala, da Hrvtsk na podruju rnirstva ne nimalo zaostajala za uzobrazbm eurpskm, (2) utvdila, da meu prvima na svtu priprm strojn obradu stari (pko i sudobn) rnn gr, (3) te znanstvenmu opnstvu (ne samo dommu) s podruja rnirstva, sveznadrstva, rnikoslvja, jezikoslvja, hrvatoslvja iinh znanost (prmric lntva, nazivoslvja) ne samo pruila posldke sveobuhvatn znanstven rzglob obrenh rnnh orjh, nego i pomagalo igru za raznolike bud prouke.

Prstupi
Prstupi k sdrnj obradi orja nravnm jezikom, ko e se primniti u nacrtku, razvidni su iz ovh objavkh: Damir Boras. Teorija i pravila segmentacije teksta na prirodnom jeziku, Zagreb, FF, disertacija, 1998. Damir Boras, Nenad Prelog: Enciklopedija budunosti interaktivni izvor znaa, Radovi Leksikografskog Zavoda 10, 2001; Nenad Prelog, Damir Boras: Bibliografski izvori znaa na novim medijima, Radovi LZ 10, 2001.

50

Studia lexicographica, GOD. 1 (2007) BR. 1 (1), STR. 2752 Bulcs Lszl i Damir Boras: Tuintina u jeziku hrvtskme

Miroslav Krak, Damir Boras: Rjenika baza hrvatskoga kievnog jezika, Informatologia Yugoslavica, 1985; Projekt Leksikografskog zavoda, Damir Boras, Nataa Bai Sveopi hrvatski pojmovnik projekt temene informatike baze LZ-a, LZ M. Krlea, Zagreb, 2001. Marko Babi: Autographum Vocabula Latino Turcica et alia nonnulla usui et utilitati Auditorum Linguarum Orientalium plurimum necessaria fratris Mathei Miki et eiusdem curriculum vitae, Prilozi za orijentalnu filologiju, (Sarajevo), XXXVII. (1987), str. 119130. Bulcs Lszl: Neka pitaa strojnoga razumijevaa prirodnoga jezika Informacijske znanosti i znae, Zavod za informacijske studije, 1990; te Pabirci redninoga i obavjestnikoga pojmovlja oko razumnih sustava, Obrada jezika i prikaz znaa, ZIS, Zagreb, 1993; Tomislav Ladan rnikoslovni rad na Osmojezinom enciklopedijskom rjeniku LZ-a; Zvonko Jakobovi: Mjeriteski pojmovi u Gazofilaciju. Radovi LZ, k. 5, Leks. Zavod MK, 1993, str. 97103.

Slovopis, pravopis i jezik lnka.


U ovome se lnku orudnk viebroja rb po slovnici Bartholoma Kassicha s dotkom -i zasrd rd samostvh (pr. s posebnimi slovi) i s dotcimi -imi/ -mi/ -ami s ostlimi rodovmi. U rodnku je viebrojnme vreno -h. U tvorboslvju se mla jotove ne provod (ne -vu). Primuj se itkotvorn pravopis s tme, tose dug jat bil po Gyu rogatm , a kratk po Bllosztnczu nadboenm . Dosamoglasn se zvk -j- uz id -i(-) izostavlj, po glasopisu. Mte Vkova petonadslovnga bilea naglasb { } primen dvonadslovn zpis oviska s vskom, s dkom, i saspjkm { }. Vsak prd samoglasom prv slvk uri oznauj padaj nglas, isto i prd smm rj, ali kjednu i nevznst iliti promnivst msta oviska u prgibu, te prskakve oviska na prdnaglasnicu. Prd neprvm samoglasom vsak upuuj na rst nglas prdhodn slvk. Spjka upuuj na prnoe nglasa na prdnaglasnicu. Uspodobi oba zpisa u uzrici do psh jedoe vka. udo psh ujdoe vka. U razgovsti uzric moemo vidti, kako se vsak gospodrnosti zpisa rdi izostav: Hpa kkh izujda kurjinu. Hrpa kkh izujda kurjainu. Hrpa kkh izujda kurjainu.

51

Studia lexicographica, GOD. 1 (2007) BR. 1 (1), STR. 2752 Bulcs Lszl i Damir Boras: Tuintina u jeziku hrvtskme

Vsak se izostav ovm rdom: na jednosloici (pas i pas pas i pas, vk ivk vk ivk), izaspjk (mte iza spjk), izprd prvh dvi uzastopnh dunh (kkh kkh), izmeu prv duin i sld za me kratin (izujda izujda, strogo uzami izujda), iza kratin u dvosloic (hrpa hrpa), izmeu prdzadh dvi kratnh u viesloic (kurja inu kurjainu). Hrvatskocrnogorsk rgalica u dvnaesteranj dvovrstici osvtuj dvojak prnoe naglaska na prdnaglasnicu. Drug zpis pokazuj porabu spjk. Risan Tivat | kruha sira,|| d jed, d pukn, | d crkn d glda.|| URisan iTivat | ikruha isira,|| dajed, dapukn, | dacrkn odglda.||

FOREIGN WORDS IN THE CROATIAN LANGUAGE Damir Boras Faculty of Humanities and Social Sciences, Zagreb / The Miroslav Krlea Lexicographic Institute, Zagreb Bulcs Lszl Faculty of Humanities and Social Sciences, Zagreb SUMMARY: The paper deals with linguistic ecology from the point of view of the right of the Croatian language to its own identity separate from Serbian. Superiority of Croatian in word formation to main European languages is exemplified. Equivalents of foreign words are given. 80 natural phonological alternations are analyzed. Oriental loanwords are presented. Bibliography of main old Croatian bilingual dictionaries and Summary of the project Croatian Lexicographic Heritage and Presentation of Lexical Information is attached. Finally, the language, lettering and the spelling of the paper is explained. Keywords: linguistic ecology, linguistic rights, foreign words, orthography, word formation, Croatian, Serbian

52

You might also like